1.

Navedite u kojoj zemlji poinje povijest politikog oglaavanja, te obrazloite kako su

se tehnike toga oglaavanja mijenjale u njoj od 19. do 60ih godina 20.st.?
Povijest politikog oglaavanja poinje u Americi, a oglas je postao dominantan zahvaljujui
porastu uloge televizije u voenju politikih kampanja. Do 50ih godina TV u SAD-u je
postala istinski masovni medij koji se financirao od oglasa. '52. je Eisenhower postao prvi
kandidat koji je unajmio marketinku agenciju da osmisli oglase. Spotovi ''Eisenhower
odgovara Americi'' su niz ''spontanih'' spotova. Ameriki politiki oglasi tee kratkoi
Eisenhowerovi do 30 sec. U kampanji '56. Uvode se petominutni oglasi izmeu zabavnih
emisija. Kasnije su kandidati zakupljivali i do 30 minuta programa to je bilo neuinkovito.
Nakon '56. oglasi opet postaju krai. Uspon imida trend koji naglasak stavlja na
izgraivanje imida svog kandidata (ili unitavanje protivnikovog), a udaljava se od
komunikacije o nekom politikom pitanju ili stavu.
2. Iznesite prema Brianu McNairu i ostalim autorima, to je javna sfera, od ega se
sastoji i koje su joj funkcije.
Neutralan drutveni iprosor u kojem privatne osobe mogu raspravaljti o temama od
zajednikog interesa. Obuhvaa komunikacijske isntitucije drutva kroz koje cirkuliraju
injenice i miljenja, pomou kojih se izgrauje izajedniki skup znanja kao osnova politike
akcije. Pristup javnoj rasrapvi za obine ljude sada je puno jednostavniji nego to je bio prije
revolucije u informatici. Funkcije su joj informiranje i upravljanje.
3. Zbog kojih razloga, prema Johnu Streetu i drugim autorima, dolazi do trivijaliziranja
i zaglupljivanja publike.
To je jo jedna dimenzija politike novinarstva. Primjeri trivijalnog senzacionalizma su
zaskakanje slavnih osoba, bavljenje njihovim preljubima i seksualnim navikama. Novinarstvo
se srozava: vijesti preuzimaju skup vrijednosti show businessa, ljudske prie pretpostavljene
su priama o korupciji i siromatvu. Sposobnost novinara da istrauju odnosi se na funkciju
psa uvara no da bi mogli tako funkcionirati, potrebni su im izvori i sloboda od pritiska,
obuenost, potpora urednika i pozamaan proraun. Tvrdi se da istraivako novinarstvo
nestaje, a zlatno doba bile su 60-e i 70-e. Malo je vjerojatno da su politiari danas manje
korumpirani, pa nema toliko tema za istraivanje. Da bi se objasnio pad kvalitete
istraivakog novinarstva, treba pogledati uinke nastale promjenom drutvenih stavova,
poveanom kompetencijom itd. Promjene u novinarstvu manje se tiu novinara kao pojedinca,
a vie struktura koje oblikuju njihove uvjete rada. Smatra se da pakiranje politike dovodi do
smanjenja kvalitete politikog diskursa te do njegova trivijaliziranja i zaglupljivanja
politiki argumenti se trivijaliziraju, pojavnost je vanija od stvarnosti, osobnost od politike,
povrno od dubokog
4. Navedite koja je sredstva, prema Johnu Streetu i drugim autorima, koristio Tony
Blair u svom pakiranju politike.

Blair je gostovao u ou komiraa i pjevaa u kojem je iskoristio prigodu razviti svoj osobni
iprofil i isplaniranu agendu, te je prenio nekoliko poruka kako bi poboljao svoj osobni imid.
Kroz oputeni intervju Blair je prenio poruku o svojim uspjesima nekoliko puta pod raznim
krinkama, poruku o vanosti i zahtjevnosti njegova posla, o njemu kao obinom odgovornom
obiteljskom ovjeku i o njemu kao osobi. Korisio je tehnike: intervju, imid, nastup, slavne
osobe. ef komuniakcije bio mu je Alistair Campbell, strunjak za politiku komunikaciju. Iz
tog razloga Blair je vjeto koristio medije i nije se libio koristiti sve tehnike pakiranja politike.
13 godina je bio premijer, laburisti s njima na elu su tri puta pobjedili.

5. Odredite pojam imid.

Kao to sama rije upuuje, imid je odraz, slika. To je odraz organizacije u oima i umovima
njezine javnosti. Ono to slijedi nudi samo jednu definiciju organizacijskog imida: imid je
percepcija koju ljudi imaju o vanjskim, vidljivim osobinama tvrtki i robnih marki. Kao to
ljudi pokazuju svoju osobnost kroz odjeu koju nose, auto koji voze, radno mjesto, asopise
koje itaju, tako i organizacija pokazuje osobnost kroz proizvode i usluge koje nudi, naine na
koje postupa sa zaposlenicima, oglaavanjem, cjelokupnim vizualnim izgledom, znakovima
na zgradi i vozilima tvrtke. Cjelokupnim vizualnim izgledom, ambalaom i oglaavanjem
svoju osobnost pokazuju i robne marke.
Ako sagledamo navedenu i brojne druge definicije moe se primijetiti da je imid organizacije
rezultat meusobnog utjecaja svih iskustava, dojmova, uvjerenja, osjeaja i znanja ljudi o
organizaciji. Dakle, imid je slika o organizaciji koju ima javnost temeljena na njihovu znanju
i iskustvu. Kako je znanje i iskustvo o organizaciji osobno i razlikuje se, korporativni imid e
varirati od jedne javnosti do druge, ak i unutar javnosti. Zadatak je ureda za odnose s
javnou poveati znanje i iskustvo javnosti kako bi imala to ispravniju sliku o organizaciji.
Upotreba tehnika odnosa s javnou moda nee dovesti do ljubavi, ali bi mogla dovesti do
razumijevanja i tolerancije izmeu organizacije i njezine javnosti.
6. Iznesite koja propagandna naela razlikuje Ivan iber, te obrazloite jedno od tih
naela (po svom izboru).
Naelo percepcije poruka mora biti uoena, propagandni materijal izdvojen iz podraajnog
konteksta i prilaogen uvjetima, a vana su tri elemeenta: dostupnost, privlanost,
razumljivost. Naelo potreba poruka se mora vezati uz motivacijsku strukturu primatelja; 4
grupe motiva (bioloki, ekonomski, socijalni, psiholoki). Naelo vrijednosti nunost
smjetanja propagandne aktivnosti u vrijednosni kontekst. Naelo nepredvidivog odnosi se
na: propaganda je akcija u vremenu; ona se odvija u kompetitivnoj situaciji; teko je
predvidjeti tone reakcije na propagandu jer je drutvo sloeno (tvrda i meka propaganda,
1.kruta usmjerenost na ciljeve; 2.fleksibilnija i prilagodljivija realnim uvjetima).
7. Obrazloite, slijedom doprinosa Ivana ibera i drugih autora, koja su obiljeja
televizije posebno vana za suvremenu politiku komunikaciju.
Prilagodba zahtjevima televizije, od skupova, konferencija do neverbalnog ponaanja.
Televizijsko
posredovanje
kampanje

kljune
uloge(prikazati
prisutnost
opredjeljenja/stranke), prikazati snagu i podrku stranke/kandidata, dati informaciju o

programu. 3 oblika Tv sadraja: politiki sadraji ureeni su od strane same tv, tv nastupi
politiara uu okviru tv-rasprava, politika reklama.
8. Navedite odreenje pojma izborna kampanja (izloeno u knjizi ''Izborne kampanje u
Hrvatskoj'').
Izbornu kampanju definiramo kao organiziranu i planiranu komunikacijsko- propagandnu
aktivnost pol. Stranaka i kandidata kojoj je cilj osiguranje izborne potpore javnosti potrebne
za odravanje na vlasti, osvajanja vlasti ili utjecaja na vlast. U pluralistikom drutvu izborna
kampanja treba biti usmjerena na unaprjeenje demokratskog procesa putem tolerantnog i
argumentiranog javnog dijaloga pol. Aktera o kljunim temama drutva i njegovog razvitka.
9. Zbog kojih je razloga, pema ocjeni autora knjige ''Izborne kampanje u Hrvatskoj.
Dvije studije o tri izborna nadmetanja'', kampanja vezana za parlamentarne izbore
2007. kao cijelina vie utjecala na nazadovanje nego na napredovanje demokracije u
Hrvatskoj?
Nije donjela raspravu o vanim drutveniim pitanjima, vane teme su u potpunosti
zanemarene ili nisiu cjelovito odraene. Istraivanje FPZ je ustavljeno nezadovoljstvo
velikog broja graana zbog zapostavljenih tema, pokuajima stranaka da manipuliraju
graanima radi vlastite koristi i neravnopravnosi pol. aktera prema medijima. Uvjetovano tim
nezadovoljstvom na izbore je izalo manje biraa nego 2003. godine. Sve te injenice ukazuju
da je kampanje vie utjecala na nezadovanje nego na napredovanje demokracije.
10. Iznesite svoje vienje obiljeja i kakvoe politikog komuniciranja Ive Josipovia
kao predsjednika Republike Hrvatske.
Izravna komunikacija najvie karakterizira predsjednika Josipovia. Ostavlja dojam
pristupanosti. Josipovi ima dobru retoriku- dobar je slua. profesor Josipovi prometnuo se
u neizostavnu osobu u hrvatskom medijskom prostoru. Moemo slobodno rei da je Ivo
Josipovi osoba koja je taj prostor u zadnjih godinu dana oplemenila svojim jednostavnim
nastupima i brzim i kratkim stilskim figurama koje su bile razumljive veini graana
Hrvatske. Od svoga inauguracijskog govora pa sve do zadnjih nastupa na Facebooku
Predsjednik Republike je pokazao da dobro zna odabrati trenutak te nai tanku granicu koja
dijeli dobrog od loeg komunikatora. Iako su mnogi oekivali kako e biti zarobljenik svoje
ideoloke i stranake pripadnosti, Josipovi je pokazao nevienu irinu. Unato
proklamiranom ateizmu, pokazao je sposobnost istinskog kranskog pratanja i veu
otvorenost prema Crkvi nego mnogi demokrani. Posjetima grobu prvog hrvatskog
predsjednika i potovanjem svojih prethodnika pokazao je dozu politike mudrosti, ali i
ljudskosti. Svojim posjetima Sarajevu, Mostaru, Banjaluci i Beogradu potpuno je redefinirao
hrvatsku regionalnu politiku. Isprikama je zatvorio ratnu stranicu, a pogledom u budunost
otvorio nove mogunosti gospodarske suradnje. I ba ovo posljednje istaknulo ga je kao lidera
ove regije koji nije roeni komunikator, ali koji je uistinu prihvatio komunikaciju kao
preduvjet bez kojeg obnaanje njegove funkcije ne bi bilo mogue.
11. Propaganda po iberu.
Plansko i namjerno djelovanje na promjenu i kontroliranje stavova.Propaganda je vrijednosno
neutralan proces, tehnologija postizanja postavljenog cilja. Razlika propagande i
komunikacije svaka propaganda je komunikacija, ali svaka komunikacije nije ujedno i
propaganda. Razlika propagande i obrazovanja propaganda je ponajprije usmejrena na

stavove, dok obrazovanje preteno daje injenice (koje potom utjeu na stavove)
propaganda se bavi prvenstveno kontroverznim temama. Razlika propagande i uvjeravanja
uvjeravanje nastoji zadovoljiti potrebe i uvjeravanog i uvjeravatelja, usmjerena je pojedincu,
propaganda je usmjerena perma masi i nastoji se njome ostvarivati namjere propagandista.
12. Tehnike usmjerene na emocionalnu komponentu stava (objasni jedan).
Emocionalni sendvi propagandna poruka se razrauje tako da se na poetku izazivaju jake
emocije (priprema terena), potom se komunicira poruka usmjerena racionalno, na kraju se
opet bude jake emocije. Prijenos emocija ako se uestalo za primatelja neutralan sadraj
pojavljuje uz neki sadraj prema kojemu postoji pozitivan emocionalni odnos, s vremenom e
se raziviti i pozitivni odnos prema neutralnom sadraju. Tehnika povezanih stavova novi
sadraji se dovode u vezu s ve postojeim vrijednostima, tj.stavovima (slino prijenosu
emocija). Emocionalno oteane rijei odnosi se na razliku denotativnog i konotativnog
znaenja rijei mogunost apriornog pripisivanja pozitivnih ili negativnih znaenja
nekome/neemu (rijei koje izazivaju pozitivne sentimente pravo na rad, socijalna pravda
blistava uopavanja). Zamjena imena denotativne rijei se zamjenjuju konotativnima,
pokuava se iskontinuirati negativno ime za oznaku nekog sadraja (davanje nadimaka
istiu se dominantne osobine, bilo pozitivne bilo negativne). Upotreba stereotipa najee u
ratnoj propagandi u svrhu postizanja homogenizacije, igra na potrebu ljudi da svijet oko sebe
vide kao konzistentan i predvidljiv. Uporaba seksualnosti i erotike privlanost onoga to je
zabranjeno.
13. Prema istraivanju Lali Kunac, zato je kampanja SDP-a 2007. bila
neuspjena?
SDP je od 2003.do 2007. godine napravila izvjestan napredak u prilagoavanju svoje
predizborne komunikacije svjetskim trendovima to se izrazilo u dinaminoj kampanji koja se
prilino oslanjala na imid Z.Milanovia kao perspektivnog i odlunog lidera. Za razliku od
HDZ-a SDP je tijekom kampanje komunikacijski i politiki prilino lutao to se oitovalo u
razmjenama njenih kljunih poruka od ljudi i tima preko politikog dvojca Milanovi
Juri pa do personalizacije jednog politiara (Milanovia). Te su promjene poduzete u hodu
bile su pokazatelj kako SDP i u toj kampanji kao i u onoj 2003. (Raan) nema konzistentno
strategijsko i taktiko usmjerenje svoje izborne politike komunikacije. SDP je u kampanji
sudjelovao s manjim brojem i kraom minutaom televizijskih spotova, kao i s manjim
brojem plakata. Postavlja se pitanje kako se SDP od stranke koja je bila favorit nala na
gubitnikoj strani rezultati su pokazali kako je problem bio u nekonzistentnosti vizualnih i
drugih poruka (pr. Plakat gdje je sam Milanovi uz poruku Ljudi su snaga i oznakom SDP tim
nisu iskoristili priliku da se apelira na neke ciljne skupine), nedostatnom mobilizirajuem
potencijalu njenih slogana, otvaranju i koritenju novih i delikatnih pitanja u kampanji
(primjerice sudjelovanje hrv.graana koji ive u inozemstvu na izborima) i to je udaljilo velik
broj stanovnika RH porijeklom iz Bosne i Hercegovine isticanjem tih pitanja politika
komunikacija zasigurno je djelovala na promjenu stavova. HDZ-ova kampanja je po nainu
izvoenja bila marketinki i komunikacijski snanija i vie prailagoena obrascima politike
komunikacije u razivjenim zemljama svijeta i mnogo modernizacija od SDP-a. Takva razlika
u kampanjama je moe se rei dominantno utjecala na konaan ishod izbora, odnosno na
poraz socijaldemokrata.
14. Odaberi jednog hrvatskog politiara u posljednje 23 godine kao primjer uspjene
politike komunikacije. /Okarakteriziraj politiku komuniakciju Zorana
Milanovia?

Milanovi bio je elitist i tehnokrat, ima integrirajui stav jer ne proizvodi neprijatelje,
nenapada i ne kritizira. Iako je poznat po polarizirajuim nastupima, nekad u govorima
pokazuje i inkluzivnu retoriku. Inae ne objanjava svoje postupke i ignorant je prema
javnosti, a trebao bi to popraviti. Bez obziran a kritike Vladi njegovi govori zvue utemeljeno
i vjerodostojno. Inae govori samo u kontroliranim uvjetima: na sjednicama Vlade, aktualnom
satu i rijetko u intervjuima. Milanoviev pobjedniki govor bio je jedan od najboljih meu
hrvatskim politiarima.
15. Objasni obiljeja i kakvou politike komunikacije Baracka Obame.
Obama istie kako je za politiki uspjeh nuno imati dobru organizaciju sastavljenu od
kvalitetnih suradnika i brojnih volontera. U sreditu mree aktivista za izbornu kampanju
nalazi se njegov glavni politiki savjetnik David Awelrod i drugi bliski suradnici. Oni su
dizajnirali novu vrstu politike komunikacije koja je naglavce okrenula mnoge doskora
uvrijeene obrasce svrhovite komunikacije o politici. Obama je inzistirao da njegova
kampanja za dobivanje predsjednike nominacije bude voena kao to se vodi biznis u kojem
nije fokus na proizvoau (kandidatu) nego na potroau (birau). 2009. odluio je odgovore
na pitanja novinara i graana objavljivati putem slubene stranice Bijele kue i YouTube
servisa, ali je zadrao i obiaj odravanja press konferencija i gostovanja na televiziji.
16. Navedite 1 slogan iz politikog komuniciranja u posljednja 2 desetljea koji
smatrate kvalitetnim.
Idemo dalje, HDZ. Vjeto su se koristili mnogim oblicima suvremene politike komunikacije
isticanjem u televizijskom oglaavanju i drugim oblicima komunikacije putem medija.
Kampanja im je bila poprilino amerikanizirana i globalizirana, pa samim time i
modernizirana. U spotu se pojavljuje Ivo Sanader u bijelom interijeru, kkoraa naprijed,
obraa se mladima, acima, maturantima, starim ljudima, radnicima, mladim majkama i
izgovara slogan i obeanja. Sve asocira na poruku: Ivo Sanader i HDZ su pokrenuli Hrvatsku,
uveli ju u svijet tehnologije to vodi napretku, blagostanju i bogatom drutvu.
17. Propaganda i komunikacija?
Propaganda je plansko i namjerno djelovanje na promjenu i kontroliranje stavova.
Komunikacije je proces konvergencije u kojem poiljatelj i primalac stvaraju i informacije
posredno ili neposredno (elementi: komunikator, poruka, kanal, publika, povratna sprega,
uinak). Razlika propagande i komunikacije svaka propaganda jekomunikacije, ali svaka
komunikacija nije ujedno i propaganda.

18. Prema Brianu Mcnairu, u emu je kljuna razlika izmeu naina komuniciranja
stranaka u prolosti kad je pravo glasa bilo ogranieno na obrazovane mukarce
koji posjeduju vlasnitvo i komuniciranja suvremenih politikih stranaka.
Osnovni trend koji McNair prati u amerikom politikom oglaivanju od Eisenhowerovih
spotova 1952. jest tendencija da spotovi budu to krai i tom se injenicom koriste upravo oni
koji pesimistino gledaju na utjecaj medija na demokratski proces: program kandidata oito se
ne moe dostatno raspraviti u 30 ili najvie 60 sekundi, pa je stoga drugi opi trend u
politikom oglaivanju stavljanje naglaska na pojavnost (image) umjesto na stvarne
probleme nuna posljedica ovog temeljnog trenda. Sljedei trend je manipulacija mitovima,

vrijednostima i emocijama koje su ukorijenjene u dotinoj kulturi te njihovo povezivanje

odreenim kandidatom metoda uvedena 1964. sa spotom Daisy. Svrha tog spota bila je da
strah amerikih graana od nuklearnog sukoba sa Sovjetskim Savezom povee s militantnim
republikancem Goldwaterom i upotrijebi ga u korist Lyndona Johnsona (101). Taj je spot
ujedno bio i negativan, u smislu da je bio koncentriran oko protivnikovih negativnih, a ne
Johnsonovih pozitivnih svojstava. McNair istie da je negativno oglaivanje postojalo davno
prije pojave televizije, te da se njemu ne moe pripisati krivnja za apatiju biraa. U tom
smjeru ide i prikaz povijesti politikog oglaivanja u Sjedinjenim Amerikim Dravama, koje
McNair poinje kritikom onima koji vjeruju da je prodaja politiara izum elektronikog doba
te da su predsjednike kampanje iz 19. stoljea ispunjavale samo funkciju informiranja, a ne i
uvjeravanja Ti romantini pesimisti, smatra McNair, kao mjeru prosuivanja medijski
posredovane demokracije neopravdano uzimaju mitsko doba u kojemu su racionalni i upueni
graani toboe znali za koga i zato glasuju.Razlika izmeu predelektronikih i elektronikih
kampanja samo je u tome to je interpersonalna komunikacija politikih skupova pojavom
radija i televizije postala masovnom.
19. Koje su funkcije komunikacijskih medija u ''idealnotipskim'' demokratskim
drutvima prema McNairu?
1. Informiranje
2. Obrazovanje
3. Osiguravaju formu za javno politiki diskurs
4. Watch dog psi uvari demokracije
5. Kanal za javno zagovaranje pol.pogleda na stranku

20. Slijedom doprinosa Streeta i drugih autora, ocijenite u emu su slinosti izmeu
ekonomskog i politikog oglaavanja u suvremenoj politikoj komunikaciji.
Politiko oglaavanje: skup tehnika kojima je svrha da pospjee podobnost jednoga kandidata
(politike stranke, programa) odreenom izbornom potencijalu, da ga priblie to veem
broju biraa, da za svakog od njih naine uoljivu razliku prema drugim kandidatima ili
protivnicima i da s minimalnim sredstvima dobiju to vei broj glasova. 1.Oglaavanje je
glavna sastavnica suvremene politike komunikacije. 2.Ogromna se sredstva troe na to. 3.
Vjerodostojnost ili prazna obeanja. Politiki marketing preuzima naela i postupke onog
ekonomskog s razlikom da zamjenjuje osnovne initelje trite politikom javnou,
proizvod politikim idejama, programima i kandidatima, potroae graanima, profit
rezultatima izbora. Politiki marketing je analogan komericjalnom marketignu u smislu da i
pol.organizacije moraju odrediti ciljanu publiku od koje trae izbornu potporu, koristei
kanale masovne komunikacije u okreenju kojem bira ima izbor izmeu vie vrsta
proizvoda.
21. Navedite temeljne razlike stranakog i marketinkog koncepta politikog
komuniciranja.
Stranaki koncept politikog komuniciranja (od 40ih godina) je zaetak suvremene
politike komunikacije. U politikom poretku postoje veze utemeljene na ideolokim

pretpostavkama i grupnoj lojalnosti povezanoj s drutvenom pripadnou klasi/religiji. Ljudi

su jako vezani uz institucije (npr. demokrati su vezani uz demokratsku stranku). Veze
pojedinaca s politikim strankama dio su njihovog identiteta.vrsta stranaka centralizirana
hijerarhijska struktura. Izravna komunikacija (grass root lanstvo). Suvremena politika
komunikacija ulazi iz stranakog u marketinki koncept. Posljedica drutvenih promjena,
modernizacije, suradnje medija i politike. Raspad tradicionalnih veza. Udaljavanje stranaka
od graana (medijski posredovana komunikacija). Individualizacija i fragmentacija drutva.
Pojavom medija (posebno TV-a 50-ih) komunikacija politiari-graani je medijski
posredovana, nova pravila izvjetavanja. Uvjeravanje neodlunih pojedinaca.Stranaki
koncept nije izumro. Cijela politika komunikacija je u kontinuumu (stranaki koncept
marketinki koncept).Nastala
poetkom 80tih(reagan,tatcher)-svrhovita, namjerna
komunikacija u politici. Komercijalno medijsko trite s novim karakteristikama:
1.vizualni dogaaji postaju jako bitni (bitan faktor birakog ponaanja)2.brzina, kratki
izvjetaji (tv ne trpi duge forme), 3.proizvodnja sound bite-a (kratke pamtljive izjave koje se
nau u naslovima novina, upeatljivo, dajemo sound bite koji nama odgovara),4.televizini
kandidati. Stranaki koncept politikog komuniciranja zaetak: Politiki poredak
organiziran je oko drutvenih institucija politikih stranaka, crkve, sindikata, gdje su veze
utemeljene na ideolokim pretpostavkama i grupnoj lojalnosti, povezanoj sa drutvenom
pripadnou, prije svega klasi ili religiji. Veze pojedinaca s politikim strankama bile su trajne
i predstavljale su vano obiljeje njihovog identiteta. Stranke ne polaze od birakog tijela i
njihovih potreba, ve su usmjerene na vlastitu interpretaciju drutvene zbilje. Unutar stranke
postoji vrsta stranaka, centralizirana hijerarhijska struktura. Dominira izravna komunikacija
izmeu stranaka i graana(grass root lanstvo). Marketinki koncept politikog
komuniciranja-suvremena pol.kom.:Marketinki koncept politikog komuniciranja je
posljedica odreenih drutvenih promjena modernizacije raspad tradicionalnih drutvenih
veza, udaljavanje stranaka od graana (party de-alignment), komunikacija izmeu politiara i
graana sve je vie medijski posredovana. Politika za graane predstavlja medijski spektakl, a
ne konkretan politiki angaman Odnos izmeu biraa i politikih stranaka sve se manje
temelji na identitetu i vrstim, dugotrajnim vezama, a sve vie na uvjeravanju kojim se
neodlune pojedince pokuava pridobiti da podre stranku ili kandidata. Televizija namee
nova pravila izvjetavanja. Politiari se moraju prilagoditi komercijalnom medijskom tritu i
tehnikim karakteristikama novog medija: * vizualni dogaaji; * brzina, kratki izvjetaji; *
sound bite-zgodne,pamtljive rijei i izrazi koji mogu postati poruka na koju e novinari
okaiti niu-M. Tatcher-Ova dama ne prihvaa zaokrete); * televizini kandidati.

22. Kako Walter Lippmann odreuje proizvodnju (stvaranje) pritiska, te ukratko

opiite u kojim je povijesnim okolnostima on dao to odreenje?
Legitimnost liberalno-demokratske vlasti temelji se na pristanku onih kojima se vlada, ali W.
Lippmann je ustvrdio kako pristanak moe biti proizveden proizvodnja pristanka postala je
ve 1922. zasebno umijee u kojem su politiari kombinirali tehnike socijalne psihologije s
golemim utjecajem masovnih medija postoji pukotina u demokratskoj teoriji ako
informacija na kojoj se temelji politiko ponaanje jest ili moe biti proizvedena varka, a ne

objektivna istina, integritet javne sfere neminovno je oslabljen ako su graani izloeni
manipulaciji umjesto informacijama demokracija gubi autentinost i postaje neto mnogo
gore- razliku izmeu uvjeravanja i manipulacije, nije uvijek lako pronai. - manipulacija
mnijenjem i prikrivanje nezgodnih informacija strategije su koje potjeu od samih politikih
aktera, te se provode posredstvom medijskih institucija.
23. Koja su dva opa pristupa odreenju pojma predizborna kampanja u kojima se
izravaju 2 lica toga fenomena.
1.Utilitaristiko marketinki - vidi kampanja kao marketinka aktivnost kojoj je cilj
ostvarenje neposredne koristi nositelja vlasti. 2. Dijaloko demokratski - kampanja je
kulminacija slobodnog i organiziranog javnog dijaloga o najvanijim pitanjima i problemima
drutvenog ivota i njegova razvoja
24. Pojam predizborna kampanja.
Predizbornu kampanju mogue je odrediti kao organiziranu i planiranu komunikacijskopropagandnu aktivnost politikih stranaka i kandidata, s ciljem osiguranja vlasti ili utjecanja
na vlast. U pluralistikom i demokratskom drutvenom kontekstu predizborna kampanja treba
biti usmjerena na na ostvarivanje i unapreenje demokratskih procesa, putem tolerantnog
javnog dijaloga izmeu politikih aktera i graana o konkretnim pitanjima drutvenog
razvitka. (Lali, Grbea)
25. Zato dolazi do zaglupljivanja i trivijaliziranja politike u demokratskim
zemljama (John Street).
Politiari sve ve poteu za elementima popularne kulture kako bi se pribliili biraima, dok s
druge strane mediji sve ee o politiarima izvjetavaju kao o zvijezdama iz svijeta
showbusinessa. Gostovanja politiara u zabavnim emisijama postala su tako svakodnevna
pojava, ba kao i pakiranje ozbiljnih informacija u zabavne formate (infotainment). Politiari
su brzo nauili da TV ne trpi duge poruke pa je imid istisnuo sadraj, a kratki zvuni isjeci i
prigode za fotkanje zamijenili su dubinske analize i detaljna obrazloenja. Od modernog
politiara zahtijeva se da trai potporu da postane popularan, to znai da politiari moraju
postati slavne osobe. To je holivudizacija ili trivijalizacija politike koja nautrb imida
prikriva pravo stanje stvari i zakida birae za istinu i potpunu informaciju.
26. Oblici komunikacije koje ukljuuje svrhovita komunikacija o politici.
Denton i Woodword svrhovita komunikacija o politici ukljuuje: sve oblike komunikacije
kojima se slue politiari i drugi politiki akteri radi ostvarivanja svojih ciljeva; komunikaciju
koju prema politiarima upuuju graani (birai) i novinski komumnisti; komunikacija o tim
akterima i njihovim aktivnostima viljiva u medijima.
27. Televizijski reklamni spot.
Televizijski propagandni spot je mogue odrediti kao kratki film, uglavnom u trajanju do 60
sec u kojem se na saet i snaan nain nastoji prenijeti poruka koja ima za cilj poticaje

konzumiranja odreenog proizvoda, odnosno usluge ili pruanja potpore politikim i drugim
javnim kampanjama. Poruke se mogu koordinirano prenositi na tri razine: vizualnoj, zvunoj i
pisanoj. Spot moe biti animirani, dokumentarni ili igrani, a esto je kombinacija sva tri.
Danas su u pol.oglaavanju obino kratki, naglaavaju imid, esto putem spota diskreditiraju
politike suparnike, u njima se koriste mitovi, simboli i puno vie pokuavaju utjecati na
emocije nego na razum gledatelja.
28. Pakiranje politike.
Pakiranje politike vee se za ideju da stranke i politiari preko svojih spin doctora sve vie
upravljaju i kontroliraju javnu sliku politike. Takvim pakiranjem politiki se dogaaji
trivijaliziraju, a pojavnost je vanija od stvarnosti, osobnost od politike, povrnost od
dubokog. Politikim proizvodom se u tom smislu moe dati atraktivna ambalaa na slian
nain kao ekonomskim proizvodima. Pakiranje politike je poelo u velikoj mjeri dolaziti do
izraaja tijekom osamdesetih godina prolog stoljea u zemljama razvijenog Zapada. Za to
ima nekoliko povezanih okolnosti. Politiki akteri su u potpunosti shvatili veliku vanost
posrednog komuniciranja. U isto vrijeme vodei politiari unaprijedili su svoje medijske
vjetine te u veoj mjeri poeli koristiti usluge spin doktora i medijskih konzultanata.
Pakiranje hrvatske lokalne politike prepoznajemo kroz naglaeno kreiranje imida kandidata
(Kerum, Jeli, Mesi, Kregar, api i dr.) koritenje poznatih osoba (iro Blaevi, Lino
ervar, Vlado ola, Ivan upi, Nika Kaleb i dr.), koritenje medijskih konzultanata (Maek,
Macan, Skoko, Jugo, Lali, Grbea, Mami i dr.) stalne intervjue lidera (Sanader, Bandi,
Milanovi, Adlei i dr.) i dr.
29. Osnovne promjene vezane za fenomen izborne kampanje koje su se zbile od
1990.-2007. u Hrvatskoj.
U prvim predizbornim nadmetanjima glavni akteri su bile stranke, dok su kasnije slijedom
globalnog procesa personalizacija politike komunikacije veliku vanost dobili politiki
akteri, tj. lideri. Najvaniji instrumenti prvih kampanja bili su veliki skupovi, novinski oglasi i
intervjui, dok je danas glavno orue televizijski spot i veliki plakat. U poetnim kampanjama
politiki marketing bio je prilino nerazvijen, au posljednjih desetak godina predizborna
komunikacija je odreena intenzivnim koritenjem oglaavanja, ponajvie televizijskog (TV
spotovi su skupi i to je dovelo do velikog poveanja trokova kampanje). Televizija je u svim
kampanjama bila najutjecajniji medij s razlikom da se utjecaj medija u posljednje tri
kampanje paralmentarnih izbora uoljivo poveao s prve tri analogne kampanje, u kampanji
2007. povealo se koritenje novih medija interneta. Vodee teme kampanja us se od prve
polovice devedesetih godina djelomino promjenile, od dominacije dravotvornih tema, do
aktualnih tema. Posljednje kampanje bile su vie odreene konstrukcijom politikog spektakla
i pakiranjem politike vie nego one iz poetnog razdoblja samostalne hrvatske.
30. Zbog kojih je osnovnih razloga prema rezultatima istraivanja izloenima u
knjizi ''Izborne kampanje...'' kampanja HDZ-a u vezi s parlamentarnim
izborima 2007. bila uspjena?

Kampanja HDZ-a bila je kvantitativno izrazito nadmona, strateki koncipirana i taktiki

konzistentno provedena; HDZ se koristio mnogim oblicima suvremen politike komunikacije
iroj publici razumljivim izlaganjem statistikih i drugih podataka vezanih za uinke
doizborne vlasti, isticanjem atraktivnih i otprije ukodiranih udarnih poruka, ponajprije
sloganom Idemo dalje (to se esto uzvikuje meu nogometnim i drugim navijaima),
isticanjem u televizijskom oglaavanju i drugim oblicima komunikacije putem medija.
Kampanja te stranke bila je poprilino amerikanizirana i globalizirana pa samim time i
modernizirana. Stranka se posebno intenzivno koristila univerzalistikim praksama za
promicanje privlanog imida poltikih voa i personalizaciju (isticanje Ive Sanadera).
Poruke su se se intenzivno slale putem televizije kao najutjecajnijeg medija (TV spotovi
HDZ-a bili su uoljivo kvalitetniji i atraktivniji od spotova SDP-a). Angairani su vrhunski
strunjaci za politiki marketing koji se savjetovali kandidate o strategijama i raspoloenjima
biraa, proizvodili su se atraktivni materijali. HDZ je vjerojatno utroio neto vie od svih
ostalih stranaka na izbornu promidbu. HDZ je svoju kampanju modernizirao. Kljunim za
konanu pobjedu HDZ-a pokazalo se i koritenje tehnika nadzemnog i podzemnog politikog
marketinga (manipulativnog i prljavog) s cilje osiguranja izborne pobjede. HDZ se obraa
mnogo iroj populaciji, od djece i mladih, preko obinih radnika pa sve do umirovljenika;
HDZ istie svoje ostvarene ciljeve i obeaje jo vie. HDZ-ova kampanja je po nainu
izvoenja bila marketinki i komunikacijski snanija i vie prilagoena obrascima politike
komunikacije u razvijenim zemljama svijeta i mnogo moderniziranija od SDP-a.
31. 7 tipova politikih spotova.
Poetni Devlin ih je oznaio kao primitivne, konstruirana realnost je bila oita
(Eisenhowerovi spotovi). Talking head spotovi kandidat govori o odreenim problemima i o
nainima kako ih planira rijeiti. Negativni Otar napad na suparnika. Koncepcijski
Naglaavanje neke velike ideje vezane za politiku i drutvenu promjenu koju promiu
kandidati. Cinema verite kandidati se prikazuju u stvarnim ivotnim situacijama kako bi se
naglasila njihova spontanost i neformalnost te druge kvalitete. Osobno svjedoanstvo kako
bi se pokazala potpora ljudi koji se ne bave politikom i to obinih graana i poznatih osoba.
Neutralno reporterski u kojem se pokuava sugerirati objektivni pristup kandidatu i politici
koju zagovara.
32. Personalizacija politike.
Povean interes medija za kandidate i stranake lidere, a na tetu stranakih programa i
ideologija, te na njihovu sve vaniju ulogu unutar stranakih struktura, kabineta i izbornih
kampanja to je prije svega posljedica slabljenja ideolokih rascjepa, razvoja novih medijskih
tehnologija i munjevitog irenja medijskog trita. Personalizacija politike u
moderniziranim kampanjama izbor glasaa ovisi o njegovoj povezanosti sa individualnim
kandidatom. Ta veza zamjenjuje tradicionalne ideoloke veze izmeu glasaa i stranke. Kao
rezultat toga stranka je oslabljena u smislu simbolike agregacije i organizacijske strukture.
Kandidati sami kreu u utrku. Karizmatine figure izgraene od strane masovnih medija
zamjenjuju simboline veze koje su nekada osiguravale politike stranke. Jedan od
najdominantnijih i najprodornijih trendova. Uveo ga je Nixon krajem 50.-ih. Poveani interes

medija za kandidate i stranake lidere, na tetu programa. Dio je amerikanizacije.

Personalizacija fokus na politike osobine (karakteristike lidera) + fokus na privatni ivot
(zanima nas kao ovjek). etiri razine: medijski fenomen, osobnost kao strategija, persolanizirano
glasovanje, personalizacija moi.

33. Privatizacija politike.

Spajanje privatnog i politikog privatizacija politike ili politizacija privatnog (PPP).
MEDIJI: komercijalizacija trita i razvoj novih tehnologija- medijska bitka za panju
publike; granica izmeu javnog i privatnog se pomie - u fokus medijske panje dolazi ne
samo politiki nego i privatan profil politiara; POLITIKA: kao odgovor na poveanu
medijatizaciju privatnosti politiara ili usporedo s njom, politiari poinju shvaati da im se
prua cijela lepeza mogunosti da strateki koriste svoje privatne ivote kako ostvarili
politike ciljeve; TV intimnost na daljinu (Meyrowitz, 1985) omoguila politiarima da
pokau svoje humano lice i da se familijariziraju s biraima na naine koji su u politici
ranije bili nepoznati.
34. Tehnike spina.
Iznad pojasa - Priopenja za medije, press konferencije; Intervjui; Pojavljivanje u politikim
i drugim emisijama; Reakcija na intervju ili izjavu; Reakcija na udarnu vijest. Ispod pojasa Staying on message odrati konzistentnost u komuniciranju; ista se poruka mora slati iz
jednog centra, od vrha do dna stranake hijerarhije; Poruka se upija zaista sporo neprestano
je ponavljajte!; Smanjite broj tema (poruka);Apstraktno pretvorite u konkretno; Poruka treba
biti kratka i jednostavna; ( KISS Keep it short and simple! ). Brzi uzvratni udarci; Nametanje
agende/dnevnog reda o emu e mediji pisati; Usmjeravanje agende/dnevnog reda
postupak kojim se odrava interes medija za neku temu kroz odreeno razdoblje i to tako da
se odabranim medijima/novinarima postepeno daju informacije (Primjer: Clinton
Lewinsky); Spinning navoenje novinara da poruku tumae u odreenom smjeru (Primjer:
Izborne/stranake konvencije ili press konferencije); Lansiranje prie kad temu treba
izmisliti, sami objavite pismo ili lanak kojim ete otvoriti raspravu; Podmetanje poara
namjerno konstruirana diverzija kako bi se odvratila panja novinara od neugodne ili
nepovoljne prie (Primjer: Wag the Dog fikcija; pokojni Robin Cook i njegova afera s
tajnicom; rasprava o HTV-u i uhienje generala Gotovine); Dolijevanje ulja na vatru
(opozicijske stranke!); Izgradnja osobnosti (opozicijske stranke!) (Primjer: Peter Mandelson
stvorio je Tonya Blaira i Gordona Browna); Preduhitri zle namjere! bolje je da sami
objavite neke neugodne informacije o sebi nego da ekate da ih objave mediji; Putanje
zmajeva ili probnih balona (Primjer: MMF nee dozvoliti smanjenje PDV-a); Namjerno
davanje boljih ili loijih oekivanja (Primjer: budet, pristupni pregovori za EU); Cijeenje
prie; Rijei se prljavog rublja (Primjer: Jo Moore i njezin e-mail 11/09: Good day to bury
bad news); Pranje ako imate lou vijest, pustite je istovremeno s nekom dobrom koja e
ublaiti tetu; Lobistiki novinari.
35. Konstrukcija politikog spektakla.

Politiki spektakl (Murray Edelman) neprekinuto izvjetavanje o novostima, stalno

konstruiranje i rekonstruiranje drutvenih problema, kriza, neprijatelja i voa i time stvaranje
uzastopnog niza prijetnji i nada. Konstrukcija politikog spektakla kljuan je imbenik zbog
kojeg ljudi podravaju neku vlast; takva konstrukcija stvara strahove. Politiki je spektakl za
Edelmana taktika i mistifikacija kojom politiari navode publiku da se usredotouje na voe,
neprijatelje i probleme kao na izvore nade i straha. Pozitivni aspekti politikog spektakla
vijesti i poruke o politikim zbivanjima pomau politizirati javnost i time je odrati budnom.
Tri kljuna elementa politikog spektakla su koritenje drutvenih problema, politikih voa i
politikih neprijatelja i manipuliranje tim elementima. 50. i 60. te godine - satira - ruganje
politici i politiarima moda je najoitiji nain na koji politiki ivot postaje dio
zabave,cinizam, prijezir, izrugivanje politiarima zbog nijhove tatine, tenje za
samonapredovanjem, nedostatka integriteta i inteligencije.
36. Politika komunikacija.
Denton i Woodward politika komunikacija je javna raspravu o alokaciji javnih resursa
(prihoda), slubene vlasti (kome je dana ovlast donositi pravne, zakonodavne i izvrne
odluke) i slubenih sankcija (ono to drava nagrauje ili kanjava).Politiku komunikaciju
karakteriziraju s obzirom na intenciju njenih poiljatelja da utjeu na politiko okruenju.
Istiu kako presudan inilac koji komunikaciju ini politikom nije izvor poruke nego njen
sadraj i svrha. Intencionalnost politike komunikacije jest svrhovita komunikacija o politici,
a to ukljuuje:Sve oblike komunikacije kojima se slue politiari i drugi politiki akteri u
svrhu ostvarivanja specifinih ciljeva;Komunikaciju koju prema tim akterima usmjeravaju
nepolitiari kao to su birai i novinski kolumnisti, te Komunikaciju o tim akterima i njihovim
aktivnostima kakva se pronalazi u izvjeima, uvodnicima i drugim oblicima medijske
rasprave o politici. Pod politikom komunikacijom ne misli se samo na verbalne ili pisane
iskaze nego i na vizualna sredstva oznaavanja kao to su odjea, minka, logotip, tj. sve
elemente komunikacije za koje se moe rei da tvore politiki imid ili identitet.
37. Amerikanizacija.
Swanson i Mancini vjeruju u hipotezu amerikanizacije kao polazite za usporeivanje
izborne prakse u razliitim zemljama. Izborne kampanje u demokracijama diljem svijeta
postaju sve vie amerikanizirane budui da kandidati, politike stranke i mediji sve vie
oponaaju svoje kolege iz SAD-a. Mnoge metode i prakse koje se koriste u kampanjama prvo
su se razvile u SAD-u, a onda su preuzete u ostalim zemljama.Prikladnost naziva je
sporna:neki smatraju da te povrinske slinosti zamagljuju vane nacionalne varijacije
Waisbord, nisu sve nedavne promjene koje su nastupile u izbornim kampanjama prvo nastale
u SAD-u.Swanson i Mancini nude amerikanizaciju ne kao konani zakljuak, nego kao
referentnu toku i radnu hipotezu za daljnje analize. Smatraju da e koncept pomoi u
usporeivanju zajednikih elemenata izborne promjene. *interes za amerikim kampanjama je
iroko rasprostranjen (pokrivenost u novinama irom svijeta skoro je jednaka domaim
temama) Gurevitch i Blumler. *snimaju se i popularni filmovi o njihovim kampanjama (The
Candidate, Nashville, Power). *mnogi politiari, PR-ovci posjetili su SAD kako bi iz prve
ruke uili o njihovim iskustvima. *SAD ima kljunu ulogu u razvoju masovne komunikacije

(globalne mree, internacionalizacija njihovih kompanija). *knjige i prirunici.

Amerikanizacija specifini tipovi i elementi izbornih kampanja i profesionalne aktivnosti
povezane sa njima, koji su prvobitno razvijeni u SAD-u, te se sada primjenjuju i u drugim
zemljama. Koncept nije univerzalan i svugdje isto primijenjen. Ne bave se aspektom
kulturnog imperijalizma. Smatraju da usvajanje amerikih metoda u kampanjama moe
odraavati iri i openitiji proces promjene koji nadilazi politiku i komunikaciju proces
modernizacije.
38. Medijatizacija politike.
-oznaava prilagodbu politike karakteristikama novih medija. Politika je sve vie medijski
posredovana, a politiki diskurs sve vie ovisan o masovnim medijima on se oblikuje kroz
interkciju s masovnim medijima. Nema vie politike bez medija masovni mediji vie nisu
pasivni kanali politike komunikacije ve organizacije s vlastitim pravilima koja se nuno ne
podudaraju s onima politiara. Politike odluke sve se vie prilagoavaju volji medija i
medijskim trendovima, koji politiku pretvaraju u predstavu i spektakl. Suvremena politika se
ne samo obilato slui medijima, nego se, zbog njihove rastue moi i autonomnosti, politiari
prilagoavaju se medijskoj logici (kodovima simbolikoga jezika, programskoj shemi,
timingu, inscenaciji, sadraju, proizvodnja sound bites-a, imid politiara itd). Karakteristina
je za sve demokratske zemlje. To je trend koji se pojavljuje 90-ih. Medijski voena
demokracija uzrokuje nazadovanje politike nastale s liberalizmom, a politike stranke gube
veze sa socijalnim domenama. Politika je izlijevana po komunikacijskim principima.
Razlikuje se od medijacije (bilo koji akt intervencije, prenoenja ili pomirenja izmeu
razliitih subjekata, institucija). Medijatizirani politiar koji je izgubio autonomiju, ovisan
je o masovnim medijima u obavljanju svojih glavnih funkcija.Medijatizaciji doprinosi:
masovni mediji prenose samo visoko selektivni uzorak vijesti koji smatraju da je vrijedan za
objavu, moderne demokratske zemlje karakterizira medijatizirana participacija, mediji
konstruiraju javnu sferu i kontroliraju uvjete njezine izmjene,medijska logika referentni
okvir unutar kojega mediji konstruiraju znaenja dogaaja, utjee na komercijalnu logiku
medijske industrije.
39. E demokracija.
Svaki aspekt ljudskog ivota transformiran je pojavom Interneta ni politika to nije izbjegla.
Mrea je jedina politika anarhija na svijetu koja funkcionira, ali bi ubrzo mogla postati
glavno orue demokracije. Vizija koja prevladava u raspravama o utjecaju i mogunostima
Mree na politiki proces vjerovanje da je Mrea stvorila uvjete za elektroniku
demokraciju pomou uspostavljenih mrea i dostupne interaktivne tehnologije, ljudi e
moi glasovati o odreenim pitanjima, informirati se o javnoj politici vlade, mogu postati
aktivni graani iz demokratskog sna. Demokracija i nova tehnologija mogunost slobode
govora ovisi o pristupu sredstvima komunikacije koji se mora stvoriti i organizirati. Nova
tehnologija stvara odreenu vrstu graana, javnosti, novi oblici komunikacije rastau
tradicionalne zajednice, veze i obveze koje ih povezuju, a rezultat toga je politiki ivot
oznaen individualistikim samointeresom. Optimisti pak tvrde da ta ista tehnologija tvori
idealne uvjete za novi demokratski poredak u kojem participativna demokracija postaje

stvarnost. Coleman e-demokracija se definira kao koritenje novih digitalnih tehnologija za

pojaavanje demokratske povezanosti izmeu vladajuih i onih kojima se vlada, predstavnika
i onih koje se predstavlja. Ciljevi e-demokracijekako bi elektronika demokracija zaivjela
potreban je angaman s obje strane graane zainteresirati za aktualna zbivanja na politikoj
sceni i educirati o elektronikoj demokraciji i novim tehnologijama, vlada treba prilagoditi
svoj jezik, te se potruditi da politika poprimi ljudski oblik. Ohrabriti participaciju graana u
demokratskom procesu koristei elektronike oblike komunikacije. Od graana-potroaa
pokuava stvoriti graana-proizvoaa. Modeli e-demokracije: 1. Jednosmjerni,
nesinkronizirani, pasivni model, 2. Dvosmjerni, nesinkronizirani, taktiki model, 3.
Suraujui, interaktivni model, 4. Interaktivni, strateki model (e-vlada).
40. Spin doktori.
Strateko upravljanje informacijama danas je poznato i kao spin. Ono to se pojavljuje kao
vijest moe ponekad biti samo minimalno prepravljeno priopenje za novinare (to je
posebno uoljivo ako se iste fraze pojavljuju u vie medija). Spin doktoring ukljuuje
odobravanje ili odbijanje intervjua, brifing, upute onima koji daju intervjue, komentiranje
pria novinara, stvaranje prigoda za fotografiranje, pisanje govora i priopenja za novinare,
uvjeravanje novinara da se klijenta prikae u pozitivnim svjetlu Sve se to radi da bi se
osigurala da popraenost organizacije ili klijenta bude onakva kakvu oni ele. Neki spin
doktori ostaju anonimni, drugi poprimaju status zvijezde. Politiari su uvijek nastojali dobiti
njima naklonjenu popraenost, a spin doktori su najnovija metoda.Vano je i uzeti u obzir
kontekst unutar kojega se stvara odnos novinara i spin doktora vie prostora znai i vie
prihoda od oglaavanja, ali i potrebu za veim brojem tekstova. Isti uinak nastaje i
poveanjem broja medija i pojavnom 24h servisa vijesti. Posao voditelja ureda za OsJ,
direktora odjela komunikacija ili popularnog spin doktora jest da vodi trajnu, profesionalnu
komunikacijsku kampanju koja ima za cilj osigurati podrku javnosti za pojedine vladine
mjere te amortizirati svaku vrstu neprijateljskog raspoloenja prema vladi/stranci ili njezinoj
politici.Premjeri:Alastair Campbell, Blairov kontroverzni spin doktor,Bush-Carl
Rove,Obama-David Axelrod,David Plouffe,Clinton-James Carville,Dick Morris.
41. Celebrity politika.
Politiko+popularno, politiko+privatno (od 50./60-ih, Nixonov spot sa svojim psom
Checkersom kada je bio Eisenhowerov zamjenik, da bi omekao imid izbacio je spot
nazvan po njegovom psu, on je prikazan kao obian ovjek). Od strane:1. medija
(privlaenje itatelja); 2. samih politiara. Celebrity politika (trivijalizacija politike)
spajanje popularnog i politikog ima 2 dimenzije:kad politiare koriste razliite alate
popularne kulture (pjevae, glumce, i dr.),npr. Bono Vox, Madonna kad se zvijezde iz
popularne kulture angairaju za politike ciljevezacija politike - ikog se dogaa 50-60ih
godina. Uvoenje privatnog u politiku. der - HDZ)a. Posljedice celebrity politike politika
komunikacija bavi se dinamikom i posljedicama odnosa politike i medija: Politika se nalazi
stvara unutar nepolitikih arena kao to je zabava. Celebrity politiari:izabrani ili nominirani
politiari ija pozadina su zabava, show business i sport (Schwarzenegger i dr.),izabrani ili
nominirani politiari koji koristi alate i forme pop kulture za poboljanje imida. A) foto

snimanja koja povezuju politiara sa zvijezdama (Tony Blair i engleski nogometni tim), B)
koritenje netradicionalnih platformi i formata za promoviranje politiara (Clinton svira
saksofon u Arsenio Hall Show-u, Blair u Simpsonima), C) preuzimanje tehnika i strunosti od
onih koji prodaju poznate osobe.
42. Kontekstualni faktori u analizi izbornih kampanja.
1. Izborni sustav postoji mnogo razliitih izbornih sistema, 2 vanija: a)veinski firstpast-the-post. Graani glasuju za individualne kandidate, pobjeuje onaj koji osvoji veinu
glasova. Privilegira se uloga individualnih predstavnika (personalizacija). Kandidati mogu
traiti potporu kod ideoloki heterogenih grupa naglaavanjem svoje osobne privlanosti (ne
politikog programa i stranake pripadnosti).b)proporcionalni glasai biraju stranake liste
kandidata. Mjesta u skuptini se dijele izmeu stranaka ovisno o postotku osvojenih glasova.
Usmjerenost na ideoloku i politiku opredijeljenost. Proporcionalni sistem se modificirao
(dozvoljava izravno glasanje za individualne kandidate, npr. Italija). Modernizacija favorizira
personalizaciju. Razlika izmeu 2 sistema u veinskom sustavu personalizacija je bra,
fokus na ulogu televizije. 2. Stranaki sustav (struktura stranakog natjecanja):
a)dvostranaki sistem (u kojima dominiraju 2-3 odrive konkurentne stranke) koristi
sofisticirane komunikacijske strategije za kreiranje privremenog agregata interesa u
fragmentiranom drutvu (SAD, VB), b)viestranaki sistem (mnoge stranke su konkurentne,
nitko ne dominira stranakim tijelom) trai se od stranaka da se razlikuju putem bolje
definirane veze sa odreenim socijalnim, ekonomski i dr. grupama (Italija, Izrael, Poljska). 3.
Zakonska regulacija demokracije reguliraju kampanje na razliite naine. Kontrolira se
zabrana oglaavanja, duina izbornog perioda (u kojemu se mogu emitirati poruke), sadraj
programa i dr. Ogranienja ne sprjeavaju usvajanje modernih metoda, ali mogu ograniiti
specifine moderne forme. Regulacija financiranja kampanja je razliita. (npr.: vedska,
Izrael). Restriktivni (ograniavajui) sistem ograniava privatne ili javne doprinose,
umanjuje obraanje komercijalnim medijima, strunjacima izvan stranakog aparata, uestale
ankete i druge elemente modernog modela. 4. Nacionalna politika kultura metode i
obiaji u izbornim kampanjama duboko su ugraeni u pojedinu politiku kulturu. Razliiti
aspekti te kulture utjeu na usvajanje inovacija povezanih s modernizacijom. Graani se
ukljuuju u politike institucije, organizacije, volontiraju i dr. Najvaniji aspekti:politika
socijalizacija i participacija,strukture za socijalnu agregaciju i razvoj konsenzusa,uloge i
funkcija primarnih i sekundarnih grupa + djelotvornost njihovih kanala za komunikaciju. 5.
Nacionalni medijski sustav struktura vlasnitva, stupanj tehnolokog napretka i dr. 6.
(Stupanj razvijenosti demokracije): a) jaka politika kultura, dobre mree politike
socijalizacije, stabilni izborni sustav (SAD, VB; vedska, Njemaka), b) demokracija je
nedavno uspostavljena nakon dugog perioda diktature, iznenadna tranzicija, nove stranke
(Rusija, Poljska, panjolska), c) vie-manje duga demokracija, ali s pritiscima koji su vodili u
nestabilnost, politike i socijalne promjene(Izrael, Italija, Argentina, Venezuela)
43. Politiki poduzetnici.
Politiki poduzetnici su nova vrsta politiara koji su se izdigli na valu razoarenja
tradicionalnom politikom. Anonimni u svijetu politike, ali potvreni u svijetu biznisa, oni

tvrde da predstavljaju 'obinog ovjeka' iji se glas izgubio u hodnicima politikih interesa, da
je politiku mo prisvojila nesposobna i korumpirana elita kojoj je cilj zadovoljiti vlastite
pohlepne interese te da su oni ti koji mogu uspostaviti poruene mostove izmeu graana i
vlasti. Politiki poduzetnici koriste populistiku retoriku. Oslanjaju se na filozofiju osobnog
povjerenja. Obraaju se biraima izravno, zaobilazei tradicionalne politike institucije i
oslanjajui se na medije i medijski spektakl.
44. Akteri politike komunikacije.
Akteri politike komunikacije su: politike organizacije, politike stranke, javne organizacije,
grupe za pritisak, teroristike organizacije, publika, mediji, meunarodna pozornica.
45. Javna sfera i ideja e demokracije.
Jrgen Habermas (18.st.) teorija javne sfere neutralni socijalni prostor za kritiku debatu
izmeu privatnih osoba koje su se okupile kako bi raspravile o pitanjima opeg interesa na
slobodan, racionalan i nepristran nain. To je normativni ideal. Dolo je do strukturalne
transformacije javne sfere zbog masovnih medija (trivijalizacija, povrnost). Smatra se da e
Internet postati platforma za deliberativnu demokraciju, makro javna sfera. Omoguiti e
platformu da se ponovno obnovi razgovor (kao u 18. st.), oivjeti e javna sfera.To je
graansko podruje politike,diskurzivni,raspravni,komunikacijski prostor politike.
46. Tehnike pakiranja i objasni jednu.
Odnosi se na ideju da politiki akteri sve vie upravljaju i kontroliraju javnu sliku politike
tvrdi se da to zaglupljuje politiki diskurs. Od packaging politics (package) = zapakirati,
staviti robu u ambalau koja e privui kupce. Politiki se argumenti trivijaliziraju, pojavnost
je vanija od stvarnosti, osobnost od politika, povrno od dubinskog (krivnja je politiara i
njihovih strunih kadrova te pokornih medija). No zato su vani sadraj i karakter politikog
diskursa? ako je demokracija vladavina naroda, onda je sposobnost naroda da donosi sudove
o politiarima i njihovim aktivnostima iznimno vana (a donoenje takvih sudova ponajprije
ovisi o informacijama koje su uglavnom upakirane). Politika se transformira modernizira,
amerikanizira, medijatizira i to se smatra preteom upakiravanja, rezultat tih promjena je
elektronika zajednica ili nova politika kultura. Slavne osobe: korisni su izvor financiranja,
ali pomau i u izgradnji imida, posuuju karizmu i popularnu privlanost, bitno je da susreti i
potpora slavnih osoba budu medijski popraeni, politiari su poeli i oponaati zvijezde
(sviraju, pjevaju, pleu...)
47. Soundbite + primjer koritenja u politici.
Zgodne, pamtljive rijei i izrazi koji postaju kuka na koju e novinari okaiti priu. Kennedy
prvi koristio. Fraza ii ideja kojoj je manjena da bude jedina poruka u svakoj razmjeni onoga
koji intervjuira i onoga koji je intervjuiran.
48. Politiko komuniciranje Billa Clintona.

1992. imid Billa Clintona izgraen na predodbi mladosti, odlunosti i radikalizma to je

bilo u suprotnosti s poodmaklom dobi i konzervativizmom protivnika Georgea Busha . B.
Clinton: Chatajui 1999. s graanima iz raznih dijelova svijeta, Bill Clinton bio je prvi
ameriki predsjednik koji se putem interneta obratio graanima. Ako se osvrnemo na ne tako
daleku istoriju Amerike kada je predsjednik Clinton napravio presedan u PR amerike
dravne slube i sasvim siguran u svoju izjavu obmanu ameriki narod a onda nedugo poslije
toga priznao i da je lagao i pokuao da se izvine. Da stvar bude i traginija u pitanju je sluaj
Lewinski. Ali nije upalilo. Poslije tih deavanja stvorena je tako rei posebna teorija i
odnosima sa javnou u Americi. Da li su u ovom sluaju zakazali samo slubenici odnosa s
javnou amerikog predsjednika i nisu ga savjetovali pametno ili je stvar u pogrenoj
procjeni i jednih i drugih? Mnogi su smatrali da je krucijalna greka predsjednika ta to nije
skrueno priznao krivnju odmah jer bi se mnogo lake i bre sva stvar zaboravila nego je
dopusti da se prevelikom negativnom publicitetu izlae i sama drava a i njegova porodica.
Sruen je i mit o nedodirljivosti amerikih predsjednika.
49. Prema Lipmanu koja se prekretnica dogodila nakon WW1 i koji je trendovi
slijede?
Poinje se stvarati pristanak. Pojam je nastao dvadesetih godina. Lipmann je upozoravao na
opasnost od demokratskog dogmatizma i isticao kako se ta opasnost moe prevladati tako da
odgovorni ljudi u javnosti proizvode pristanak u vezi s nekom politikom. Legitimnost
liberalno-demokratske vlasti temelji se na pristanku onih kojima se vlada. Lipmann je tvrdio
da taj pristanak moe biti proizveden, te da je to postalo zasebno umijee u kojem su politiari
kombinirali tehnike socijalne psihologije s golemim utjecajem masovnih medija. (proizvodnja
pristanka = manipulacija).
50. Mo masovnih medija prema Streetu.
Mediji imaju mo oni odluuju o sudbini politiara i politikih ciljeva, utjeu na vlade i
njihova biraka tijela, moramo ih svrstati uz ostale politike ustanove. Medijska pristranost,
vlasnitvo, kontrola nad medijskom industrijom imaju utjecaja na politiki proces; interesi
koji potiu medije oblikuju i ishode tog procesa odnos masovnih medija prema demokraciji.
Medijska mo nema jedan monolitni oblik pojavljuje se u razliitim oblicima i na razliite
naine tri oblika moi: diskurzivna (nain oblikovanja javnog zdravog razuma znanje je
mo); mo pristupa (nain na koji se odreeni interesi ili identiteti priznaju ili iskljuuju); mo
resursa (nain na koji medijski konglomerati mogu utjecati na djelovanje vlada i drava).
51. Definicija politikog oglaavanja prema McNairu i njene dvije funkcije.
Bolland (1980.) oglaavanje = plaeno stavljanje organizacijskih poruka u medijezakupljivanje i koritenje oglasnog prostora, plaena po komercijalnim cijenama, kako bi se
politike poruke prenijele masovnoj publici. Koriste se: kino, jumbo plakati, tisak, radio i
televizija. U SAD-u su televizijski oglasi poznati kao spotovi. Oglaavanje ima dvije funkcije
(informiranje i uvjeravanje).

52. Pesimistino gledite o utjecaju politike komunikacije na demokraciju i objasni

svoje stajalite.
Nestaje racionalno birako tijelo. Dobivaju se upakirane informacije, kandidati se
predstavljaju kao proizvodi. Preko medija se biraima servira to moraju raditi.
53. Definicija politike komunikacije prema McNairu.
Novija politika povijest ide za pristupom koji je usredotoen na otvorenost procesa politike
komunikacije i mogunostima koje su podreenim skupinama dostupne kako bi smisleno
intervenirale u javnu sferu, a da pritom mediji o tome izvjetavaju. Ne postij primarna
definicija- moda moe postojati dominantna definicija, ali njoj e se postavljati izazovi
opozicijske skupine; strukture pristupa medijima nisu krute ve fleksibilne.
54. Promjene u politikoj komunikaciji kasnih 50ih i ranih 60ih godina.
Povijest politikog oglaavanja poinje u Americi, a oglas je postao dominantan zahvaljujui
porastu uloge televizije u voenju politikih kampanja. Do 50ih godina tvu SAD-u je postala
istinski masovni medij koji se financirao od oglasa. '52. je Eisenhower postao prvi kandidat
koji je unajmio marketinku agenciju da osmisli oglase. Spotovi ''Eisenhower odgovara
Americi'' su niz ''spontanih'' spotova. Ameriki politiki oglasi tee kratkoi Eisenhowerovi
do 30 sec. U kampanji '56. uvode se petominutni oglasi izmeu zabavnih emisija. Kasnije su
kandidati zakupljivali i do 30 min programa (neuinkovito). Nakon '56. ponovo krai oglasi.
Uspon imida trend koji naglasak stavlja na izgraivanje imida svog kandidata (ili
unitavanje protivnikova), a udaljava se od komunikacije o nekom politikom pitanju ili
stavu. Clintonov imid predodba o mladosti, odlunosti, radikalizmu.
55. Pseudodogaaji + primjer.
Pseudodogaaji dogaanje koje je u slaboj vezi s politikom stvarnou; on ima znaenje u
sebi i po sebi kao medijski dogaaj, pr. stranake konferencije koje su spektakli namijenjeni
maksimiranju pozitivne medijske popraenosti.
56. Po emu je nova kampanja laburista u Britaniji 1997. bila drugaija?
1997. izborni uspjeh i politika vlast napokon u njihovim rukama (nakon 18godina)- pobjeda
Tony Blaira- usvojene tehnike politikog oglaavanja i marketinga; metoda triangulacije (po
uzora na Clintona): ukrali najbolje konzervativske ideje, zadrali lijevocentrake
socijalnodemokratske vrijednosti, repozicionirajui se kao radikalni centar.
57. Amerikanizacija + primjer u RH.
Jedno objanjenje pojave novih politikih tehnika: stranke i politiari oponaaju jedni druge,
prvenstveno svoje amerike kolege (amerikanizacija). Te su se tehnike razvile u SAD-u, a
objanjavaju se kroz proces modernizacije: onesu zapravo odgovor na zajednike probleme
drutvene sloenosti, uzrokovane ili zaotrene raspadom uspostavljenih pripovijesti i
struktura. Postoji pritisak na stranke da usvoje nove tehnike politike komunikacije, a moe se
uoiti u logici racionalnog djelovanja.

58. Pakiranje politike prema Streetu.

Odnosi se na ideju da politiki akteri sve vie upravljaju i kontroliraju javnu sliku politike
tvrdi se da to zaglupljuje politiki diskurs. Od packaging politics (package) = zapakirati,
staviti robu u ambalau koja e privui kupce. Politiki se argumenti trivijaliziraju, pojavnost
je vanija od stvarnosti, osobnost od politika, povrno od dubinskog (krivnja je politiara i
njihovih strunih kadrova te pokornih medija). No zato su vani sadraj i karakter politikog
diskursa? ako je demokracija vladavina naroda, onda je sposobnost naroda da donosi sudove
o politiarima i njihovim aktivnostima iznimno vana (a donoenje takvih sudova ponajprije
ovisi o informacijama koje su uglavnom upakirane). Politika se transformira modernizira,
amerikanizira, medijatizira i to se smatra preteom upakiravanja, rezultat tih promjena je
elektronika zajednica ili nova politika kultura. Slavne osobe: korisni su izvor financiranja,
ali pomau i u izgradnji imida, posuuju karizmu i popularnu privlanost, bitno je da susreti i
potpora slavnih osoba budu medijski popraeni, politiari su poeli i oponaati zvijezde
(sviraju, pjevaju, pleu...).
59. Elementi politike komunikacije, izaberi jedan i objasni.
Politike organizacije, mediji i graani. Politike organizacije su politiki akteri, tj. oni
pojedinci koji organizacijskim ili institucionalnim sredstvima tee za utjecajem na procese
odluivanja. Moda e taj utjecaj na procese odluivanja zadobiti tako da se domognu
institucionalne politike vlasti, budu u vladi ili biranim predstavnikim tijelima, gdje e moi
provoditi eljenu politiku. Ako su u opoziciji, njihovi ciljevi bit e opstruirati vlastodrce te ih
zamijeniti drugima. Politike organizacije dijelimo na politike stranke, javne organizacije,
vlade, grupe za pritisak i teroristike organizacije. Politike organizacije prema medijima
djeluju: apelima, programima, oglaavanjem i odnosima s javnou.
60. Obiljeja politikog intervjua.
Za medije su jeftina metoda popunjavanja prostora. Naoko se gradi oko dramatske napetosti u
kojoj je ugled obje strane na kocki. Pravila i koncencije intervjua se mijenjaju politiari su
manje paljivi, a novinari sve nasrtljiviji no pokuaj kontrole provoenja intervjua je
konstanta. Politiari koriste zvune isjeke i svode komunikaciju na oblik odnosa s javnou,
ne nude odgovornost nego fraze, iznose trivijalne podatke u nepolitikim emisijama. Drugi
znak srozavanja intervjua je njegovo koritenje u priopavanju beznaajnih ili povrnih
informacija u okruenju koje ih odmie od pomnog politikog ispitivanja. No intervju se
moe kontrolirati i odabirom medija, novinara, itd.
61. etiri vrste politike pristranosti prema Streetu.
Stranaka pristranost namjerna i otvorena, lako ju je otkriti; propagandna pristranost
namjerna i prikriven, prividna svrha je izvjetavanje o pojedinostima, ali unutar mnje se
nalaze slabo prikriveni napadi na neke drutvene skupine pritom se itatelje ohrabruje da iz
pojedinog sluaja izvuku ope zakljuke, dravni mediji mogu propagandno izvjetavati i o
aktivnostima drugih zemalja; nenamjerna pristranost nenamjerna i otvorena sudovi o
emu izvjetavati, kojim redosljedom, na kojem mjestu u novinama ili terminu u

elektronikim medijima; ideoloka pristranost nenamjerna i pirkrivena, moe se otkriti samo

pobliim itanjem teksta kada se mogu razotkriti skrivene pretpostavke i vrijednosni sudovi
u svakom izvjetavanju utjelovljena je neka inaica ''norme'' ija je podloga ideologija.
62. Nabroji tehnike politikog komuniciranja i objasni jedan po svom izboru.

63. Specifinost i posebnost komuniciranja Kennedya.

Bio je telegenian, nije pobjedio njegov program nego on kao osoba. Njegov protukandidat je
bio dosadan. Imao je odian javni nastup, vrhunsku komunikaciju s novinarima, bio je veliki
armer. Poeo je uvoditi da se pazi na imid. S njim zapoinje personalizacija politike.
64. Koji su optimistini argumenti za suvremeno politiko komuniciranje u
demokraciji i objasni svoje stajalite.
Suvremena politika komunikacija ulazi iz stranakog u marketinki koncept. Posljedica
drutvenih promjena, modernizacije, suradnje medija i politike. Raspad tradicionalnih veza.
Udaljavanje stranaka od graana (medijski posredovana komunikacija). Individualizacija i
fragmentacija drutva. Pojavom medija (posebno TV-a 50-ih) komunikacija politiarigraani je medijski posredovana, nova pravila izvjetavanja. Uvjeravanje neodlunih
pojedinaca.Stranaki koncept nije izumro. Cijela politika komunikacija je u kontinuumu
(stranaki koncept marketinki koncept).Nastala poetkom 80tih(reagan,tatcher)svrhovita, namjerna komunikacija u politici.
65. Koji su pesimistini argumenti za suvremeno politiko komuniciranje u
demokraciji.
Nestaje racionalno birako tijelo; dobivaju se upakirane informacije, kandidati
sepredstavljaju kao proizvodi; preko medija se biraima servira to moraju raditi.
66. Navedite oblike politike komuniikacije.
Politika komunikacija ukljuuje: sve oblike komunikacije kojima se slue politiari i drugi
politiki akteri da bi ostvarili svoje politike ciljeve; komunikaciju koja prema tim
politiarima i politikim akterima usmjeravaju nepolitiari i komunikaciju o tim
politiarima i politikim akterima i njihovim aktivnostima.
67. Opiite kampanju Milana Bandia.

68. Koja je uloga javne sfere u liberalno demokratskom sustavu?

Javna se sfera, u biti sastoji od komunikacijskih institucija drutva kroz koje krue injenice i
miljenja i pomou kojih se gradi zajednika zaliha znanja kao osnova za kolektivnu politiku
akciju. Drugim rijeima, sastoji se od masovnih medija, koji su se od 18. st. razvili u glavni
izvor i arite zajdnikog iskustva drutva. Suvremeni se pojam vijesti razvio upravo kao

sredstvo pruanja graanima najvanijih informacija, sa stanovita njihovih politikih

aktivnosti, te efikasna organiziranja javne rasprave i upravljanja njome. to su funkcije koje
se u suvremenom tiskanom i elektronikom novinarstvu uzimaju zdravo za gotovo.
69. Opiite politike uvjete u kojima su se odvijale kampanje 1995. i 2007.godine.
Izborne kampanje 1995. i 2007. su se vodile u razliitom politikom i drutvenom
kontekstu. 1995. kampanje su voene neposredno poslije zavretka Oluje, tekoe i zastoj u
tranzicijskim procesima, tendencije politikog autoritarizma, uvoenje politikog i divljeg
umjesto poduzetnikog kapitalizma. U rezultatima glasanja na izborima 2007. izraen je
dugoroni trend opredjeljivanja razmjerne veine birakog tijela za HDZ, kao stranku koja
je pobijedila na 5/6 dotadanjih ciklusa parlamentarnih izbora. Zapravo je HDZ tada
uglavnom bio u podreenom poloaju, a SDP je imao razmjerno veliku, umjerenu i potom
malu prednost. U danima uoi glasanja izborna srea se okrenula na HDZovu stranu.
70. Denton i Woodward.
Politika komunikacija je rasrava o alkoaciji javnih resursa, slubene vlasti te slubenih
sankcija. Obuhvaa pisanu i verbalnu retoriku, no prema d. Grabe treba ukljuiti i
paralingvistike znakove. D&W naglaavaju intencionalnost politike komunikacije: to je
svrhovito komuniciranje o politici. Svi oblici komunikacije kojima se slue politiari i dr
politiki akteri u svrhu ostvarivanja specifinih ciljeva, kom koju prema tim akterima
ostvaruju mediji i birai, te kom o tim akterima i njihovim aktrivnostima kakva se pronalazi
u izvjeima, uvodnicima i dr oblicima medijske rasprave o politici.
71. Proizvodnja pristanka H&C.
Lippman kae da pristanak moe biti proizveden. Proizvodnja pristanka postala je jo 1922.
''zasebno umijee'' u kojem su politiari kombinirali tehnike socijalne psihologije s golemim
utjecajem masovnih medija. Ako informacija na kojoj se temelji politiko odluivanje jest,
ili moe biti proizvedena to naruava integritet javne sfere, a graanina podloim
manipulaciji. Demokracija gubi autentinost i postaje neto mranije. H&C zakljuuju da
mediji imaju sustavno pristran pogled na svijet. Do tog su zakljuka doli analiziranjem
sadraja amerikog tiska. Njihova hipoteza bila je da ameriki tisak djeluje kako bi odrao
vanjsko politike interese amerike vlade, budui da je i sam proizvod odreene ideologije.
Oni kau da ameriki mediji djeluju kao propagandisti prevladavajui korporativne interese
SAD.
72. Politiko komuniciranje teroristikih organizacija.
Politika organizacija koja sve svoje ciljeve nastoji ostvariti nezakonitim, esto nasilnim
sredstvima. Poput svih drugih oblika politike komunikacije, terorizam moe biti znaajan
kao komunikativni in samo ako se publici prenosi putem masovnih medija. Ne izvjesti li se
o njemu teroristiki in nema nikakvo drutveno znaenje. Teroristike su skupine, kao i
drugi politiki akteri, razvile sustav upravljanja medijima, te postupno poele upotrebljavati
veinu tehnika koje obino primjenjuju strunjaci za odnose s javnou, ukljuivi davanje
priopenja za novinare, distribuciju video-snimki, postavljanje web-siteova, odravanje

konferencija za novinare, te tiskanje novina. U golemoj veini primjera, meutim,

teroristiki odnosi s javnou ili politika komunikacija nisu uspjeli postii uspjeh u
ostvarenju ciljeva.
73. Spin doktori politiara.
Alaistar Campbell Tony Blair. Mark McKinnon Georg W. Bush. Lanny Davis Bill
Clinton. David Axelrod Barack Obama.
74. Uinci Tva na ponaanje biraa.
Za razliku od tiska, o utjecaju televizije postoji gotovo konsenzus. Moe biti koristan izvor
informacija, ali nije od velike pomoi u prosuivanju, nema znaajan utjecaj, manje je
uvjerljiva od tiska. Potrebno je i manje panje za njeno konzumiranje, a ograniena je i
izbornim pravilima emitiranja. No, opasno je zakljuiti da je utjecaj masovnih medija na
izbore beznaajan tv oblikuje emocionalnu reakciju svoje publike na politiku, to ima
dugotrajne uinke.
75. Znaajke politike komunikacije Reagana i zato je znaajan za ravoj politike
komunikacije.
Thompson je o njemu napisao da mu je bilo lako vjerovati jer je vjerovao u ono to je
govorio i to ga je inilo velikim komunikatorom. Kandidat na vlasti, poput Reagana 1984.
neminovno stjee zalihu iskustva i vjerodostojnosti koja se moze predstaviti u oglasima
koritenjem arhivskih snimki konferencija za novinare, putovanja po inozemstvu, sastanaka
s meunarodnim voama i sl. Ti vizualni elementi, s odgovarajuom verbalnom pratnjom,
postaju snane oznake autoriteta nasuprot izazivau ije je administrativno iskustvo mozda
ogranieno na upravljanje nekom malom saveznom dravom. U toj kampanji govori o
amerikom snu, mitu. Strategija mu je: u umi je medvjet manipulacija strahom od
komunizma i ruskog medvjeda, demoniziranje Sovjeta. Manipulira mitovima i duboko
ukorijenjenim kulturnim vrijednostima implicira odreen stupanj sofisticiranosti. Kljuni
medijski savjetnici u toj kampanji su mu Dick Wirthlin i Roger Ailes.
76. Street odnos zabave i politike.
Formalno razlikovanje onoga to se ubrana i ne ubraja u politiku nije jednostavno. Od satira
do sportskih utakmica, filmova o uroti stvaraju se i reproduciraju politika miljenja i
gledita, jednako kao u praenju vijesti i tekuih zbivanja. Nain na koji ljudi vide i
doivljavaju politiku nije ogranien samo na vijesti i dnevnu politiku. Satira se koristi za
ruganje politici i politiarima i moda je najoitiji nain na koji politiki ivot postaje dio
zabave. Zabava se moe koristiti za promicanje politikih ciljeva. Pomou svoje moi, bilo
cenzora ili sponzora, drava moe pokuati stvoriti kulturne forme koje promiu njene
inerese ili zatiru njene neprijatelje. Sapunice, kvizovi, komedije situacije i sport ostali su
zabavni sadraji koji mogu biti promatrani u politikom kontekstu.
77. Promjene u politikoj komunikaciji u Velikoj Britaniji od kraja 2. svj. Rata do
kraja 20.st.

Politiko oglaavanje uvedeno je u SAD-u gdje je doseglo najvii stupanj sofisticiranosti. U

VB je plaeno oglaavanjena TVu zabranjeno, no stranake politike emisije mogu se lako
shvatiti kao oglaavanje s obzirom na to da u njima izvor kontrolira poruku i da stranke u tu
svrhu sve vie zapoljavanju profesionalne agencije za oglaavanje i marketing. Kao i u
SAD-u u Britaniji se politiko oglaavanje pojavilo prije elektronikih medija. Tehnike
politikog oglaavanja je najprije usvojila stranka kapitalizma konzervativci. Liberali su,
iako prvotno oduevljeni, od sredine 50ih do sredine 80ih odolijevali privlanoj snazi
profesionalnih kreatora imida to je doprinjelo njihovom propadanju u tom razdoblju.
1959. konzervativci su postali prva stranka koja unajmila kompaniju za politiko
oglaavanje da im vodi kampanju. R. Gillarda su konzervativci zaposlili 1988. kao
medijskog savjetnika i time najavili profesionalizaciju u svom politikom oglaavanju, to
laburisti nisu uspjeli postii. Komunikacijska mainerija i dalje se unapreivala, usvajane su
tehnike politikog oglaavanja i marketinga, pa se laburistika strategija oglaavanja
1996/97 sastojala jednostavno od toa da se odri premono vodstvo to ga je biljeilo
istraivanje javnog mnijenja novi laburisti dali su se u krau najboljih konzervativnih
ideja, a laburisti su razvili marku koja se mogla obraati irokom krugu glasaa.
78. Koje su se promjene dogodile u suvremenoj politikoj komunikaciji 80ih godina
u Americi i zapadnoj Europi?
Politiko oglaavanje uvedeno je u SAD-u gdje je doseglo najvii stupanj sofisticiranosti. U
VB je plaeno oglaavanje na tv-u zabtranjeno, no stranake pol emeisje mogu se lako shvatiti
kao oglaavanje s obzirom na to da u njima izvor kontrolita poruku i da stranke u tu svrhu sve
vie zapoljavaju profesionalne agencije za oglaavanje i marketing. Kao i u SAD-u brit po
pojavilo se prije elektron medija (19.st tiskani i dr mediji za irenje poruka kampanje).
Tehnike po je najprije usvojila stranka kapitalima- konzervativci, liberali su, iako prvotno
oduevljeni pm, od sredine 50-ih do sredine 80-ih odolijevali privlanoj snazi profesionalnih
kreatora imida, to je moda uvelike pridonijelo njihovu propadanju u tom razdoblju.
Konzervativci su poeli koristiti 1955. (Eisehhowerova kampanja 1952.), to su bili pionirski
oglasi puni nedostataka (poslejdica nepozbavanja novog medija). R. Gillard kao medijski
savjetnik- time su konzerv najavili razdoblje profsional u svom politikom oglaavanju, to
laburisti nisu uspjeli postii (1988). 1959. konzervat su postali 1. str koja je unajmila
kompaniju za po da im vodi kampanju1992. pobiejdio je J. Mayor, politika linost znaajno
razliitoga imida od M. Thatsher, a promjena vodstva zahtjelaval je promjenu komunik
strategije. laburisti su veinu vremena ostali anonimni na arm profesional oglaivaa,
televiziju kao marketinko sredstvo, uspjeno su iskoristili 1959. (nisu imali povjerenja u po,
drei da su to kapitalistika posla). Komunikacijska mainerija i dalje se i dalje se
unapreivala, usvajane su tehnike po i marketinga Clintonova stila, pa se laburistika
strategija ogla 1996/97 sastojala jednostavno od toga da se odri premono vodstvo to su ga
biljeila istra jm novi laburisti dali su se u krau najbolji konzervativnih ideja, a laburisti su
razvili marku (buldog) koja se mogla obraati irokom krugu glasaa (mekanih
konzervativaca).