Vrste prilonih reenica 2.

Dio
Posljedine reenice

Glavna reenica izraava uzrok, zavisna posljedicu.

Zavisna sureenica dopunjuje glavnu da bi izrazila posljedicu onoga to se
glavnom surenicom izrie.
Zavisna sureenica odgovara na pitanja Kako? Koliko?
Veznici: najee da
PRIMJERI:
1. Uio je toliko da je sve rijeio tono.
2. Trao je toliko da je dobio upalu miia.
3. Snijeg pada toliko da ne mogu izai.

Dopusne reenice

Doputa se radnja glavne sureenice iako se tome protivi sadraj zavisne;

sadraj zavisne sureenice u suprotnosti je sa sadrajem glavne.
Zavisna sureenica odgovara na pitanje Unato emu?
Veznici: iako, makar, mada, premda + skupovi rijei: ako i, ma koliko,
pored toga to...
PRIMJERI:
1. Zakasnio je iako je urio.
2. Gladan je premda je jeo.
3. Pogrijeit e ako i pazi.
4. Ma koliko donesem nikad nije dosta.

Pogodbene reenice

Zavisnom se sureenicom iznosi uvjet (pogodba) koji treba ispuniti da bi se

izvrila radnja glavne sureenice.
Zavisna sureenica odgovara na pitanja Pod kojim uvjetom? U kojem
sluaju?
Veznika sluba: ako, da, kad(a), ukoliko, li, samo ako, samo da, samo kad
PRIMJERI:
1. Ako budem pazio, ne u imati problema.
2. Kada me poslua uspjet e.
3. Samo da zna ne bi imao isto miljenje.

Vrste:
Stvarne (realne)
Govore tono to je potrebno uiniti kako bi se ostvario sadraj
glavne sureenice; ako se ostvari uvjet ili pogodba izreena zavisnom
sureenicom , ostvarit e se i sadraj glavne sureenice.
Veznika sredstva: ako, li, ukoliko
Jezini savijet: pogreno je upotrijebiti futur prvi umjesto futura
drugog
PRIMJERI:
1. Ukoliko proe razred, nee morati na popravak.

2. Bit e zdrav ako se bavi sportom.

3. Bude li doao, isplatit e ti se.
Mogue (potencijalne)
Izrie uvjet ili pogodbu koja se moe zamisliti kao mogua, ali pritom
se zrie nesigurnost, odnosno sumnja hoe li se ona stvarno ispuniti; kad bi
se ostvario uvjet izreen u zavisnoj sureenici mogao bi se ostvariti i
sadraj glavne sureenice.
Veznika sredstva: ako, kad(a)
PRIMJERI:
1. Ako bismo pourili, stigli bismo.
2. Kada bismo se potrudili, skupili bismo dovoljno novca.
Nestvarne (irealne)
Izrie uvjet ili pogodbu koja je ili neostvarena (prolo je vrijeme kad
se mogla ostvariti) ili neostvariva (izmiljena, nestvarna); kao uvjet u
pogodbenoj reenici izrie se neto to je u suprotnosti sa stvarnom
situacijom, a rezultat toga je injenica da ne postoji nikakva mogunost da
e se izvriti radnja glavne sureenice.
U glavnoj sureenici uvijek je kondicional (prvi ili drugi), a u zavisnoj
osim kondicionala moe stajati i sadanje ili prolo vrijeme.
Veznika sredstva: da, kad(a)
PRIMJERI:
1. Da smo redovito uili, upisali bismo eljenje fakultete.
2. Kad bi Sunce prestalo sjati, ne bi vie bilo ivota.

Sklapanje bez veznika

U sluaju sklapanja bez veznika zavisna je reenica nesamostalna, tj. u njoj

se nalazi rije ili skup rijei koji najavljuju zavisnu sureenicu;, najee
glagoli govorenja ili miljenja; takva se reenica naziva bezveznika
(asindetska) zavisnosloena reenica.
PRIMJERI:
Sigurna sam. Odgovor je toan. -> Sigurna sam: odgovor je toan.

Ostale podjele

Prema znaenju
Prema nainu vezivanja
Prema priopajnoj svrsi: zavisnoupitne i zavisnopoticajne

Mnogostruko sloena reenica

Sastavljena od triju ili vie zavisnih i/ili nezavisnih sureenica.

PRIMJERI:
1. Kad bi svi bili pismeni bilo bi puno vie izumitelja i stvaralo bi se vie
izuma.
2. Ako bismo bili sloni mogli bi biti uinkovitiji i napraviti vie posla.