ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

Ivan Segin

ERP sustavi

SEMINARSKI RAD

Sveuilite u Zagrebu
Ekonomski fakultet Zagreb

Kolegij: Upravljanje poslovnim dokumentima

Mentor: prof. dr. sc. Ivan Strugar
Broj indeksa autora: 28169R07

Zagreb, 2. studenog 2010.

0

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

SADRAJ
Stranica
SADRAJ..................................................................................................................I
1. UVOD....................................................................................................................3
1.1. Predmet i cilj rada....................................................................................3
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja......................................................4
1.3. Sadraj i struktura rada...........................................................................5
2. ENTERPRISE RESOURCE PLANNING MODULI...............................................5
2.1. Proizvodnja..............................................................................................6
2.2. Nabava i skladitenje..............................................................................7
2.3. Financije..................................................................................................8
2.4. Marketing i prodaja..................................................................................9
2.5. Upravljanje ljudskim resursima...............................................................9
3. IMPLEMENTACIJA ERP SUSTAVA......................................................................10
3.1.Naini uvoenja ERP sustava..................................................................11
3.1.1. Veliki prasak ''BigBang''..............................................................11
3.1.2. Franizing......................................................................................12
3.1.3. Naglo uranjanje ''Slam Dunk''.....................................................12
3.2. Faze implementacije ERP sustava.........................................................13
3.3. Faktori koji utjeu na uspjeh implementacije ERP-a...............................15
3.4. Trokovi implementacije ERP sustava....................................................16
4. ARHITEKTURA ERP SUSTAVA............................................................................17
4.1. Glavno raunalo / terminal......................................................................17
1

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

4.2. Klijent / server arhitektura.......................................................................17

4.3. SOA (Service oriented architecture)........................................................19
5. SWOT ANALIZA ERP-a........................................................................................20
6. PROIZVOAI ERP SUSTAVA............................................................................22
7. ERP SUSTAVI U HRVATSKOJ.............................................................................25
8. PRIMJER IMPLEMENTACIJE ERP SUSTAVA.....................................................27
9. ZAKLJUAK.........................................................................................................29
10. BUDUNOST ERP-a..........................................................................................29
11. SAETAK............................................................................................................30
12. ZANIMLJIVOSTI.................................................................................................31
13. LITERATURA......................................................................................................33
14. POPIS SLIKA......................................................................................................34
15. POPIS TABLICA..................................................................................................34
IVOTOPIS...............................................................................................................35

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

1. UVOD
1.1. Predmet i cilj rada
U dananje vrijeme poslovna okolina postala je jako kompleksan sustav. S
razvojem poslovnih sustava, kompleksnijim nainima i irenjem poslovanja postalo je
sve tee pa ak i nemogue pratiti sve tokove informacija koje kolaju organizacijama.
Samim time je sve neizvjesnija mogunost konkurentnosti na tritu bez kvalitetno
informacijski podranog poslovnog sustava, a u nekim sluajevima moe se govoriti i
o ugroenosti samog opstanka organizacije na tritu ukoliko se ne prate trendovi na
tritu i ne osuvremenjuje poslovanje. Samim porastom broja organizacija koje se
bave istovrsnim djelatnostima viestruko se poveala i konkurencija na tritu.
Porastom konkurencije i sami klijenti ili kupci su postali izbirljiviji te vie gledaju kako
bi dobili najvie, najkvalitetnijih proizvoda za najniu cijenu. Kao se na samu
potranju za proizvodima ili uslugama najvie utjecati cijenom, bitno je biti to
konkurentniji na tom podruju odnosno ponuditi najkvalitetniji proizvod ili uslugu za
najbolju cijenu. Kako bi mogli biti to konkurentniji na podruju cijena prvenstveno je
potrebno optimizirati poslovanje s ciljem smanjenja trokova, poto oni najvie i
direktno utjeu na krajnju cijenu. Trokovi se trebaju smanjiti

optimizacijom

proizvodnje, odreivanjem tone koliine zaliha, praenjem stanja na tristu i

prilagoavanje stanju, a to se sve moe ostvariti jedino efikasnom koordinacijom svih
dijelova organizacije.
Informacijska tehnologija je u dvedesetim godinama prolog stoljea poela
intenzivnije ulaziti u sve vie podruja ivota pa tako i u samo poslovanje 1. Tako je
informacijska tehnologija prepoznata kao must have za efikasno poslovanje,
optimizaciju procesa i smanjenje trokova. Na taj nain se informacijska tehnologija
od osnovne obrade dokumenata i voenja nekih evidencija proirila do toga da
predstavlja temelj za uspjeno i konkurentno poslovanje.
Pretea dananjih modernih sustava nastaju 70-ih godina prolog stoljea. To
su bili sustavi za planiranje proizvodnje, takozvani MRP (Material Requirement
Planning), koji se odnosio samo na planiranje resursa potrebnih za proizvodnju 2. Ti
su sustavi s vremenom podrani informacijskom tehnologijom, ali kako se
1
2

Bosilj Vuki, V. i Kovai, A., Upravljanje poslovnim procesima, Zagreb, 2004, str 56.
Ibid., str. 57.

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

kompleksnost poslovanja iri, sami MRP sustavi se razvijaju te se 80-ih godina

pojavljuje MRP II koji iri podruje na koje djeluje s proizvodnje na financije, ljudske
resurse i druge resurse koji su potrebni za samo poslovanje. Meutim sve brim i
brim razvojem poslovnih organizacija javila se potreba za pokrivanjem kompletnog
poslovanja

informacijskim

sustavom.

Poetak

1990-ih

godina

obiljeen

je

intenzivnom implementacijom integralnih informacijskh sustava ERP (Enterprise

resource planing) koji pokriva cjelokupno poslovanje jedne organizacije, odnosno
integrira i sinkronizira sve poslovne procese iz svih poslovnih jedinica u jedinstveni
poslovni sustav. Sustav rabi jedinstvenu bazu podataka i obavlja funkcije
transakcijskog i menaderskog informacijskog sustava 3. ERP kao pojam je poslovni
softver koji pokriva poslovanje jedne organizacije, ali i kompletna filozofija poslovanja
koja se temelji na sinkronizaciji svih poslovnih aktivnosti jedne organizacije.
U kasnim 90-im godinama integralni informacijski sustavi orijentiraju se
kupcima, praenju njihovih potreba, upravljanju odnosima s kupcima (CRM
Customer relationship management) i pruanju potpore proizvodnji i prodaji prema
narudbi, odnosno zahtjev kupca. Slijedi daljni razvoj ERP sustava zbog integracije
poslovnih procesa u poduzeu u istom nabavnom lancu i upravljanja nabavnim
lancem (SCM Supply chain management).
Cilj ovog rada je ukratko prikazati razvoj ERP sustava, zatim neto rei o
vrstama ERP modula te o implementaciji samih ERP sustava. Na kraju prikazati e
se

zastupljenost

ovih

sustava

Hrvatskoj

te

pomou

primjera

prikazati

implementacija u domaem poduzeu.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja
Kao izvor podataka za ovaj rad koritene su knjige razliitih domaih i stranih
autora i internet. Takoer velika je pomo bila pohaanje ostalih obveznih i izbornih
kolegija sa katedre za informatiku, gdje sam dosta nauio o samim ERP sustavima.

1.3. Sadraj i struktura rada

3

Ibid., str. 56.

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

U uvoda ovog rada definirati e se i rei neto o povijesti razvoja i nastanka

ERP sustava. Sljedea toka o kojoj e se priati su moduli ERP sustava kao
sastavni dijelovi ovog sustava. Potom e se govoriti o implementaciji i razliitim
vrstama implementacije ERP-a. Potom definirat e se potrebna tehnika arhitektura, i
napraviti SWOT analiza. Opisati e se zastupljenost ovih sustava u Hrvatskoj te na
temelju primjera prikazati implementaciju u poduzeu Pliva, a na kraju u zakljuiti
seminarski rad.
2. ENTERPRISE RESOURCE PLANNING MODULI
ERP kao cjelovito aplikacijsko rjeenje je razbijen na nekoliko dijelova, koji se
jo nazivaju i moduli. Moduli predstavljaju kljune segmente poslovanja, tj. poslovne
funkcije koje nastoje potpomognuti ERP sustave 4. Broj dijelova, odnosno modula
ovisi o proizvoau ERP sustava. Modularna organizacija ERP sustava omoguuje
implementaciju pojedinih modula kao to je proizvodnja ili financije. Vrlo rijetko se
ERP potpuno uvodi u poduzee odjednom. ak i ako se kupe svi moduli odjednom
potrebno je dosta vremena da se integriraju moduli uspostavljeni po pojedinim
poslovnim podrujima.
ERP se dijeli na 5 osnovnih modula5:

Proizvodnja

Nabava i skladitenje

Financije

Marketing i prodaja

Upravljanje ljudskim resursima

Ovih 5 modula nisu svi moduli koji se koriste i ne zovu se nuno tako, ali to su glavna
podruja za koja se grade ERP moduli, a jedinstveni informacijski sustav se dobije
spajanjem odnosno integracijom pojedinih modula.
4
5

Panian, ., urko, K. Poslovni informacijski sustavi, Zagreb, 2010. Str 26.

Ibid., str. 26

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

Slika 1. ERP moduli

2.1. Proizvodnja
Kako sam ranije naveo ERP sustav je prije svega namijenjen proizvodnim
poduzeima, pa se tako modul za proizvodnju prvi uvodi u poduzee.
Oraclov ERP sustav podrava etiri vrste proizvodnje 6:

Diskretna proizvodnja

Proizvodnja tijeka

Procesna proizvodnja

Projektna proizvodnja

Diskretna proizvodnja je komandna proizvodnja koja se esto susree u

industrijama starog tipa. To je proizvodnja individualnih ili zasebnih proizvoda tipino
6

Bidgoli, Hossein, Encyclopedia of information systems, Amsterdam, 2003. str 276.

ERP SUSTAVI

malog opsega.

EKONOMSKI FAKULTET

Proizvodnja tijeka predstavlja promjenu cjelokupne proizvodne

strategije. To je kategorija proizvodnje po narudbi, ira kategorija u kojoj je raspored

proizvodnje tipino upravljan narudbama koje stiu od kupca. Proizvod tee iz jedne
faze proizvodnje u drugu i u svakoj novoj fazi se napravi nekoliko novih operacija s
kojima je proizvod blie finalnom proizvodu. Time se smanjuje potreba za
meuskladitenjem, unutarnjim transportom i rukovanjem materijalom. Procesna
proizvodnja se temelji na narudbama i specifikacijama pojedinanih kupaca. Tu se
javlja visok stupanj kastomizacije proizvoda. Ovaj tip se esto pojavljuje u
prehrambenoj, kemijskoj, farmaceutskoj, metalnoj, i industriji pia. Projektno
orijentirana proizvodnja ima sva obiljeja projekta: ciljnu usmjerenost, ogranieno
vrijeme trajanja, ograniena sredstva itd. U projektno orijentiranoj proizvodnji zahtjev
za zadovoljavanje klijentove narudbe se ne razmatra sve dok se u ERP sustav ne
unese narudba za prodaju.
2.2. Nabava i skladitenje7
U hrvatskom govornom podruju nabava nije ba najbolje objanjenja, i nije
najprecizniji termin. U engleskom jeziku nabava se moe definirati kao purchasing i
procurement. Purchasing znai kupovinu materijala koji su nam direktno potrebni u
proizvodnom procesu kao to je npr. ako sklapamo grafiku karticu, potreban nam je
odreeni tip procesora i otpornika. Procurement nam oznaava kupovinu pomonog
materijala koji ne sudjeluje direktno u proizvodnji, ali bez njega je nemogue
optimalno poslovati, kao to je npr. uredski pribor. Na ERP razini postoje posebni
moduli za purchasing i posebni za procurement, to dovodi do zakljuka da su to
dvije razliite stvari, a u hrvatskom govornom jeziku je to sve nabava. Kod ERP
modula koriste se Work Flow8. To je jedan od slojeva aplikacije neto poput sloja
prikaza, aplikacije i baze u troslojnoj arhitekturi. Veina aplikacija ne podrava, tj.
nema Work flow sloj. Work flow sloj je zapravo skup poslovnih pravila ugraenih u
samu aplikaciju. Primjer toga bi bio da ako mi je potreban papir za crtanje i hard disk
za raunalo da ne budem iao istim kanalom nabave jer su to dva razliita pojma.
Work flow se brine da za svaki artikl koji nabavljam koristim one kanale koji su za

Sria, V., Spremi, M., Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspijeha, Zagreb 2000., str 168,169.
Panian, ., urko, K. Poslovni informacijski sustavi, Zagreb, 2010., str 144.

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

njega predvieni. Procurement je dio u kojem se danas pomou ERP modula

ostvaruju velike utede.
2.3. Financije9
U

ovom

modulu

vano

je

razlikovati

financije

od

raunovodstva.

Raunovodstvo je jezik poslovanja kojim se biljee poslovne promjene i koristi se kod

kontrole poslovanja. Raunovodstvo je po zakonu obavezno, i ono mora biti
napravljeno besprijekorno i u njemu ne smije biti pogreaka. Kod ERP sustava za
financije je drugaija stvar. Uloga financija je osigurati kapital nuan za poslovanje po
najpovoljnijim uvjetima, te se tako financiranje poslovanja provodi tako da se trai
najbolje rjeenje za svaku situaciju. Mogunosti financiranja: zaduivanje, izdavanje
preferencijalnih dionica, izdavanje obinih dionica, reinvestiranje dobiti. Kod
zaduivanja poduzee uzima kredit kod kreditne institucije i mora vratiti kamatu po
dogovorenim uvjetima. Razlika izmeu preferencijalnih dionica i obinih dionica je ta
to se vlasniku preferencijalnih dionica ne daju pravo odluivanja dionicama. Kod
reinvestiranja dobiti ideja je smanjiti dividende, s tim da se ta financijska sredstva
uloe u poslovanje, to znai da nema vanjskih ulagaa i investicija.
Oraclov ERP modul za financije se realizira pomou Oracle Business
Intelligence System i Oracle Cash Management System 10.

Oracle Business

Intelligence System je Oraclova web aplikacija koja svojim korisnicima omoguuje

mjerenje, nadziranje i upravljanje performansi poduzea s ciljem donoenja
kvalitetnijih i brih odluka. Poslovna inteligencija je sastavni dio ERP-a koji se
ugrauje u neku organizaciju, s ciljem donoenja kvalitetnijih poslovnih odluka
vezanih za financije, ali i za cjelokupno poslovanje. Sustav za poslovno inteligenciju
emo koristiti odmah na poetku donoenja odluke o izvoru financiranja. Oracle
Cash Management System je jezgra ERP modula za financije, jer pokriva dio od
obavljanja financijskih transakcija pa sve do financijskih predvianja. Prednost ERP
modula za financije se najbolje vidi u potpuno integriranom ERP sustavu jer u takvom
poslovnom okruenju ljudi iz financija mogu provjeriti bonitet kupca ve u trenutku
kad je on dostavio narudbu.
9

Laudon, K., Laudon, J., Management information systems, New Yersey 2006., str
380,381.
10
Wagner, B., Monk, E., Enterprise resource planning, Melbourne 2008., str 178.

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

2.4. Marketing i prodaja

U okviru Oraclovog ERP rjeenja postoji nekoliko aplikacija za marketing kao
to je Oracle Marketing Online. Osnovna ideja ove aplikacije, a i ostalih aplikacija za
potporu marketingu je promocija i to najee preko web-a. Preko povratne veze
korisniku se omoguuju pohvale, kritike ili sugestije vezane uz proizvod, a dobar
sustav e imati i detaljnju bazu klijenata. Modul za marketing je najbolji primjer
povezanosti cjelokupnog sustava jer u bazi kupaca stoji bonitet kupca, njegove
potroake navike i preferencije. Ovim se podacima mogu drastino smanjiti trokovi
istraivanja trita. Marketinki koncept moe zaivjeti samo u potpuno integriranom
poduzeu u kojem marketing ne postoji kao izdvojena poslovna funkcija,ve je
sveprisutan. Slino rijeenje Oracle ima i za prodaju, a rjeenje se zove Oracle Sales
Online. Oracle Sales Online pokriva sve faze od zaprimanja narudbi do naplate i
isporuke.
Marketing i prodaja zajedno spadaju u podruje upravljanja odnosom sa
klijentima ili CRM (Customer relationship management 11). Kod poslovanja vano je
razlikovati elektroniko poslovanje od ERP-a, tj. dijela ERP-a koji se bavi prodajom.
Ta dva dijela se parelelno uvode, ali kod ERP-a je naglasak na poduzeu, dok je kod
elektronikog poslovanja naglasak na neem izvan poduzea. Elektroniko
poslovanje predstavlja produetak poduzea u vanjski svijet a u integraciji sa ERPom to doslovno znai proizvodnja onog proizvoda za koji smo upravo primili
narudbu preko Web-a. ERP i elektroniko poslovanje su komplementarne
tehnologije, ali elektroniko poslovanje nije dio ERP-a.
2.5. Upravljanje ljudskim resursima
Upravljanje ljudskim resursima pojavljuje se onda kad je ljudsko znanje
prepoznato kao sirovina koja itekako utjee na poslovnu uspjenost. Sredite ovog
sustava je planiranje kadrova, selekcija kadrov,a upravljanje razvojem karijere i
plaanje kadrova. Funkcija sustava za upravljanje ljudskim potencijalom je praenje i
auriranje podataka o obrazovanju, vjetinama, dodatnim znanjima svakog
11

Bosilj Vuki, V. i Kovai, A., Upravljanje poslovnim procesima, Zagreb, 2004. str 57

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

zaposlenika kao i praenje njegovih osobnih podataka (promjena prezimena,

boravita)12. Ovaj modul se u pravilu uvodi zadnji u poduzee. Prije su se svi
navedeni poslovi radili runo, no pojavom sustava taj posao se obavlja pomou
raunala. Baze podataka postaju sve detaljnjije, a posao je ubrzan.
Ljudski resursi su se uvijek smatrali kao odjel odvojen od ostalih poslovnih
funkcija u poduzeu, ali poveanje vanosti nalaenja i uvanja visoko kvalitetnih
radnika, uinili su ih vanim mnogim organizacijama. Jedna od korisnih
funkcionalnosti koje nude sustavi ljudskih resursa je koritenje zajednikih portala.
Zaposlenici mogu koristiti ove portale da nau osobne informacije, kao to su njihovi
benefiti, provjera mjeene plae, provjeravanje koliko su sati radili. Radnici osjeaju
da imaju vei ulog u ostvarivanju uspjeha poduzea.
U SAP-ovoj tehnologiji govori se o HCM (Human Capital Management 13) ili
upravljanje ljudskim kapitalom. Zadaa ovog sustava je dodjeljivanje pravih ljudi
pravim projektima u pravo vrijeme, a to se postie kvalitetnijim povezivanjem
funkcionalnosti ERP-a sa LMS (Learning Management System).

3. IMPLEMENTACIJA ERP SUSTAVA

Implementacija ERP sustava je jedinstven pothvat jer ukljuuje cijelu
organizaciju. Spaja razliite funkcionalnosti, ljude procedure i ideologije i vodi do
velikih promjena cijele organizacije. U poetku su organizacije bile skeptine prema
ERP-u, no rastom konkurencije poele su sa uvoenjem ERP sustava, pritom
oekivajui uda, koja se nisu dogodila. Bitno je shvatiti da se ERP paketi ne mogu
potpuno uklopiti u postojee poslovne prakse organizacije, te je ponekad potreban
reinenjering poslovnih procesa, to podrazumijeva temeljni i radikalni redizajn
poslovnih procesa u svrhu postizanja boljih rezultata i boljih performansi, sniavanje
trokova, poveanje kvalitete, proizvodnisti rada, cijene, usluga i brzine 14.
Od ERP paketa se oekuje da poboljaju tok informacija i spoje sve poslovne
procese koji postoje u organizaciji. Najea pogreka koju poduzea ine je da
odabiru ve gotova ERP rjeenja koja gotovo nikad ne zadovoljavaju njihove stvarne
12

Panian, ., urko, K. Poslovni informacijski sustavi, Zagreb, 2010. Str 78.

http://www.sap.com/solutions/business-suite/erp/hcm/index.epx (30.10.2010)
14
Sria, V., Kliment, A., Kneevi, B., Uredsko poslovanje, strategija i koncepti, Zagreb 2003., str
142,143,169
13

10

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

potrebe. Ako poduzee eli imati uspjean ERP sustav mora znati kako ga pravilno
implementirati te mora imati resurse za obuku zaposlenika. Takoer je vano odrediti
ciljeve

strategiju

poduzea,

te

odrediti

kritina

podruja

poslovanju.

Implementacija moe biti vrlo kompleksna i vremenski i novano. Uobiajeno je da

poduzee provodi implementaciju uz angairane specijalizirane savjetnike, a esto
se trai i pomo od proizvoaa ERP softwera 15.
3.1. Naini uvoenja ERP sustava
3.1.1. Veliki prasak ''BigBang''
Jako stari pristup koji je bio popularan u samim poecima ERP sustava.
Poduzee koje eli uvesti ERP sustav prema ovom pristupu odbacuje i naputa sve
sustave koje je do tada koristilo te uvodi jedan jedini ERP sustav koji e koristiti sve
njene organizacijske jedinice. Ovo je najtei i najambiciozniji pristup organizaciji ERP
projekta i mnoga poduzea ga izbjegavaju jer zahtjeva potpunu mobilizaciju itave
tvrtke

provoenje

svih

promjena

odjednom 16.

Najvei

broj

neuspjenih

implementacija ERP sustava dogaao se upravo u tom periodu i u poduzeima koja

su koristila ovu strategiju. Natjerati sve zaposlenike u poduzeu u svim poslovnim
odjelima da odjednom zaborave na dotadanje metode rada i odjednom ponu
upotrebljavati nove metodologije uz novi softver gotovo je nemogue.
PREDNOSTI OVOG PRISTUPA:

Laka integracija i izvjetavanje

Nii trokovi rada sustava jer se istovremeno iskljuuju stari sustavi

Bra implementacija

NEDOSTACI OVOG PRISTUPA

Veliki angaman ljudskih resursa i materijalnih resursa

15

Galbraith, J., Downey, D., Kates, A., Designing dynamic organizations, New York 2001.,
str 62, 81
16
http://it.toolbox.com/blogs/erp-roi/erps-big-bang-theory-11954 (30.10.2010)

11

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

Potreban je vrlo veliki projektni tim to oteava upravljanje projektom

Kompleksno testiranje i uvoenje u produkciju

Nije mogue demonstrirati napredovanje projekta sve dok cijeli sustav nije
implementiran

3.1.2. Franizing
Ovaj je pristup primjeren velikim tvrtkama u ijim organizacijskim jedinicama
ima puno preklapanja u obavljanju poslovnih aktivnosti i procesa. Na ova e nain
svaka organizacijska jedinica izgraditi nezavisni ERP sustav koji e se meusobno
povezati zajednikim procesima17. Svaka organizacijska jedinica ima svoj ERP tj.
vlastiti sustav i bazu podataka. Sustavi se povezuju samo zato da bi dijelili
informacije nune za stvaranje cjelovite slike poslovanja. Uvoenje ERP sustava
poinje demo instalacijom u jednoj jedinici koja ne remeti rad poduzea. Kada je
sustav gotov i testiran tada se poinju instalirati i drugi moduli po poduzeu. Jedini
nedostatak ovog pristupa je dug vremenski period potreban za zavretak
implementacije.
3.1.3. Naglo uranjanje ''Slam Dunk''
Ovaj pristup primjeren je manjim tvrtkama 18. ERP diktira kako e se odreeni
poslovni procesi obavljati pri emu je naglasak na samo nekoliko kljunih procesa,
poput onih sadranih u financijskom modulu ERP sustava. Ovaj pristup koriste mala
poduzea koja obino imaju ambiciju jednog dana uvesti kompletni ERP sustav. Cilj
je brzo uspostavljanje i aktiviranje ERP-a te izbjegavanje dugotrajnog reinenjeringa
primjenom procesa koji su ve unaprijed u ERP-u. Proces uvoenja poinje
instalacijom nekoliko kljunih procesa s ciljem da se to prije primjene u stvarnom
radu i nakon toga nastavlja se integracija ostalih procesa. Prednost ove metode je
kratko vrijeme implementacije i relativno brza otplata itavog procesa implementacije.
3.2. Faze implementacije ERP sustava 19
17

http://www.webservicesarchitect.com/content/articles/apshankar01.asp (30.10.2010)
http://www.miraclewisdom.com/how_do_companies_organize_their_erp_projects_1.htm
(30.10.2010)
18

12

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

Vrijeme potrebno da se uvede ERP sustav ovisi od poduzea do poduzea.

Tipini projekt uvoenja ERP sustava ima est faza:
1. Priprema projekta
2. Prikupljanje poslovnih zahtjeva i dokumentiranje poslovnih procesa
3. Konfiguriranje sustava
4. Testiranje sustava
5. Konane pripreme
6. Poetak rada

1. Priprema projekta
U ovoj fazi odluuje se koji su resursi potrebni da bi se projekt zavrio u
odreenom vremenskom roku i u okviru planiranog budeta. Formira se tim i
razmatraju se mogunosti za angairanjem konzultanta, specificira se i nabavlja
informacijska i komunikacijska oprema za rad ERP-a.
2. Prikupljanje poslovnih zahtjeva i dokumentiranje poslovnih procesa
ERP tim odreuje kako e se odvijati poslovanje nakon poetka koritenja ERP
sustava kao i nain funkcioniranja samog ERP sustava. U ovoj fazi se modeliraju
poslovni procesi, te je ovo i prva i najvanija aktivnost ove faze. Kao rezultat ove faze
treba biti lista i opisi svih procesa u organizaciji.
3. Konfiguriranje sustava
Kako bi pojedini dijelovi funkcionirali u skladu sa nainom odvijanja poslovnih
procesa i njihovim zahtjevima u organizaciji odvija se konfiguriranje sustava. Prva
aktivnost vezana uz ovu fazu je analiza svih postojeih informacijskih sustava u

19

Laudon, K., Laudon, J., Management information systems, New Yersey 2006., str
354,356

13

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

organizaciji kojom se utvruje pokrivenost pojedinih organizacijskih odjela postojeim

aplikacijama kao i koje klase podataka su obuhvaene postojeim bazama podataka.
4. Testiranje sustava
Prije nego se ERP sustav pusti u rad potrebno ga je testirati da bi otklonili sve
mogue nedostatke i osigurala se pouzdanost sustava u toku informacija.
Testiranje ukljuuje nekoliko osnovnih aspekata 20:

Planiranje testova

Testiranje suelja izmeu ERP softwera i ostalih sustava

Testiranje mogunosti i tehnikih performansi sustava

Provoenje testova prihvatljivosti za korisnike

Trening korisnika i kreiranje materijala za trening

5. Konane pripreme
Svi nedostaci, ukoliko ih ima, nastali uslijed testiranja ERP sustava se rjeavaju i
ponovno testiraju, te se utvruje valjanost suelja izmeu ERP sustava i drugih
aplikacija. Svi podaci koji e se unijeti u sustav iz postojeih aplikacija moraju biti
spremni za uporabu i zaposleni moraju biti educirani i pripremljeni da koriste sustav.
6. Poetak rada
Posljednja faza implementacije u kojoj se ERP sustav puta u pogon i prelazi se
sa starih na nove aplikacije.

20

Bosilj Vuki, V. i Kovai, A., Upravljanje poslovnim procesima, Zagreb, 2004.

str. 123
14

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

3.3. Faktori koji utjeu na uspjeh ERP implementacije

Postoje tri kategorije faktora: strateki, operativni i taktiki 21.
1. Strateki faktori
-

Podrka vrhovnog menadmenta - to je najvaniji faktor. On ukljuuje

razvijanje i razumijevanje mogunosti i ogranienja informacijskog sustava,
uspostavljanje razumnih ciljeva za informacijski sustav i iznoenje strategije
zaposlenicima. Vizija organizacije i uloga novog sustava trebali bi se podijeliti
izmeu menadmenta i zaposlenika

2. Operativni faktori
-

Edukacija i trening - vrlo je vano da zaposlenici znaju koristiti novouvedeni

ERP sustav. Kroz program treninga nuno je da se korisnici osjeaju ugodno
sa novim sustavom. Zaposlenicima sa dugim radnim staom na jednom
sustavu biti e potrebno vie vremena da se prilagode novom sustavu.

Ukljuenost korisnika - ako korisnici sudjeluju u razvoju i implementaciji ERP

sustava biti e bolje upoznati sa njegovim posljedicama. Korisnici mogu biti
ukljueni u definiranje potreba ERP sustva poduzea i u implementaciji ERP
sustava.

3. Taktiki faktori
-

Adekvatan hardver i softver- prilikom izbora ERP sustava potrebno je obratiti

pozornost na hardver, baze podataka i softver koji smo do sad koristili.
Dananji ponuai ERP-a mogu ponuditi vrlo sloene softverske pakete. Neki
ponuai pruaju vrlo specifina rjeenja za specifine grane industrije. ERP
dobavlja moe ponuditi funkcionalnost potpore odluivanja za opskrbu,
proizvodnju i planiranje distribucije na svim razinama poduzea.

Reininjering poslovnih procesa- on analizira procese organizacije sa ciljem

da pronae najbolji nain za poslovanje. ERP prisiljava kompaniju da ponovo
definira i dizajnira tokove poslova tako da se uklope u novi softver.

Efikasno upravljanje projektom-potrebno je planirati

kroz sve faze

implementacije. Promatrajui ERP kao veliki projekt postoje podruja koja

treba uzeti u obzir kao to su integracija vremena, trokovi, kvaliteta, ljudski
21

Wagner, B., Monk, E., Enterprise resource planning, Melbourne 2008., str 243, 244.

15

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

resursi. Ako uravnoteimo i kontroliramo sve faktore implementacija e biti

uspjena.
3.4. Trokovi implementacije ERP sustava
Ne postoje pouzdane metode za procjenu ukupne cijene implementacije ERP
sustava, a to je zbog toga to na krajnju cijenu utjee jako puno varijabilnih trokova.
Nekada je vrijedilo pravilo da je ukupna cijena implementacije oko est puta vea od
cijene samog softvera, ali od kad su ERP softverski paketi postali modularni to se
pravilo skroz promijenilo i vie se ne primjenjuje 22. Ukupni trokovi iskazani su u tri
kategorije:

Trokovi infrastrukture - odravanje hardvera, nadogradnja sustava, trokovi

upravljanja mreom, trokovi administracije baze podataka i operacijskog
sustava.

Trokovi softvera - licence i trokovi odravanja softvera

Trokovi aplikacije - licenca i konfiguracija

Ukupni trokovi (TCO) mogu se izraunati tako da se svi trokovi iz navedenih

kategorija zbroje. TCO nam ne moe posluiti kao podloga za procjenu povrata
ulaganja (ROI). ROI nam koristi za usporedbu potencijalnih projekata sa drugim
odlukama i faktorima uspjeha unutar poduzea. ROI predstavlja istu neto dobit
podijeljenu s inicijalnim trokovima projekta i pomnoenu sa 100 23.
U implementaciji postoje jo i skriveni trokovi koji se obino zanemaruju, a to su:
a) Obuka kadrova
b) Integracija i testiranje
c) Prilagodba sustava
d) Prijenos podataka
e) Analiza podataka
f) Konzultantske usluge
g) uvanje zaposlenih
h) Proces implementacije nikad ne prestaje
i) ekanje na povrat uloenih sredstava
j) Pad poslovnih rezultata
22

23

http://www.cio.com/article/40323/ERP_Definition_and_Solutions?page=4 (31.10.2010)
http://nucleusresearch.com/research/tutorial/the-roi-calculation/ (31.10.2010)

16

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

4. ARHITEKTURA ERP SUSTAVA

4.1. Glavno raunalo / terminal
Na poetku se u velikim organizacijama najvie koristio centralizirani sustav
temeljen na glavnom raunalu i terminalima. U centru sustava postojalo je centralno,
glavno raunalo koje se bavilo cjelokupnim upravljanjem bazom podataka i
procesuiranjem terminalskih upita dok su terminali bili samo ureaji za komunikaciju
s glavnim raunalom, odnosno na njima su se ispisivali rezultati i s njih su se slali
upiti24. Prednost takvoga sustava je da je bio relativno lagan za odravanje jer su se
sve nadogradnje i odravanja sustava obavljali nad glavnim raunalom. Meutim
postojala je i velika mana, a to je da su u sluaju kvara na glavnom raunalu
kompletan pristup i obrada podataka bili blokirani. Takvi su sustavi naputani
usporedno s razvojem tehnologije umreavanja i samostalnih raunalnih jedinica koje
su bile sposobne individualno odraditi odreene zahtjeve 25.
4.2 Klijent / server arhitektura
Ova je arhitektura najrairenija i dobro je prilagoena strukturi ERP sustava
koja je modularna pa se i klijenti i serveri mogu nadograivati i dodavati ovisno o
implementiranim modulima

u odreenim poslovnim

jedinicama. Osim

toga

komponente sustava su manje ovisne jedna o drugoj i zato postoji manja mogunost
za potpunim padom sustava. Osim toga ova vrsta arhitekture omoguuje istodobni
pristup vie korisnika. Cilj ove arhitekture je poboljanje fleksibilnosti, skalabilnosti i
iskoristivosti aplikacija. Kod ove vrste arhitekture postoje dvije vrste konfiguracije a to
su dvoslojna i troslojna.
Kod dvoslojne konfiguracije klijent se spaja na posluitelj direktnom vezom i
razmjenjuje podatke. Obrada podataka se odvija i na klijentu i na posluitelju, ovisno
o vrsti podatatka. Primjer koritenja ovakve arhitekture je klasian pristup webposluiteljima. Kod ove konfiguracije postoji problem da je teko konfigurirati
posluitelj da pravilno reagira u sluaju kad mora obraditi viestruke zahtjeve sa
mnogobrojnih klijenata, odnosno nije dovoljno skalabilna, a najvei problem je rad
nad bazom podataka.
24

Panian, ., urko, K. Poslovni informacijski sustavi, Zagreb, 2010., str 18.

25

Sria, V., Menaderska informatika, Zagreb 1999., poglavlje 3-9

17

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

Slika 2. Dvoslojna konfiguracija

Izvor: http://www.vps.ns.ac.rs/nastavnici/Materijal/mat667.pdf (31.10.2010)

Problem kod dvoslojne konfigracije se rjeava uvoenjem novog sloja,

odnosno troslojne konfiguracije26. Ova konfiguracija organizirana je od tri glavne
komponente a to su korisniko suelje, upravljanje procesima i upravljanje bazom
podatatka. Korisniko suelje se nalazi na individualnim osobnim raunalima, dok se
upravljanje procesima i baza podataka nalaze u dva sloja na posluitelju. Raunala s
korisnikim sueljima se spajaju iskljuivo na posluitelj s aplikacijskom poslovnom
logikom koji obrauje zahtjeve i po potrebi razmjenjuje podatke s bazom podataka
kako se ona nebi preopteretila. Takakv sustav omoguuje veliku skalabilnost sustava
to je preduvjet za omoguavanje velikih, suvremenih ERP sustava u dananjim
organizacijama. Prije implementacije troslojne konfiguracije nije bilo mogue efikasno
iskoristiti sve mogunosti ERP sustava.

Slika 3. Troslojna konfiguracija

Izvor: http://www.vps.ns.ac.rs/nastavnici/Materijal/mat667.pdf (31.10.2010)
26

Laudon, K., Laudon, J., Management information systems, New Yersey 2006., str
190,191,192

18

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

4.3. SOA (Service Orientend Architecture) arhitektura

Ova arhitektura je temeljena na servisima koji se posluuju putem weba. To
moemo usporediti s online e-mail klijentima gdje se jednostavno s bilo kojeg
raunala spojimo na posluitelj i radimo u korisnikom suelju preko web preglednika
neovisno o suelju, vremenu i lokaciji27. Koncept servisa koji je dostupan preko
interneta postoji ve dui niz godina ali se poeo razvijati tek s razvitkom www
servisa odnosno takozvanog Web 2.0. Kako sam ve naveo, nain na koji korisnik
komunicira sa servisom ne utjee na sam servis koji je odvojen i korisnik mu uz
odreena prava moe pristupiti i odraditi ono za to je ovlaten samim nainom
pristupa. Sam korisnik za pristup takvom web-servisu ne mora znati nita o strukturi i
nainu izvravanja tog servisa ve samo izvrava potrebne aktivnosti. Prednosti SOA
arhitekture su velika skalabilnost, fleksibilnost, neovisnost o suelju klijenta i lokaciji i
nii trokovi poslovanja uslijed toga da se plaa samo servis, a nema odravanja i
upravljanja procesima posluitelja.
5. SWOT ANALIZA ERP-a
Treba naglasiti da prednosti i nedostaci uvelike ovise o uspjenosti
implementacije ERP sustava i samom prihvaanju od strane korisnika. Pa moemo
zamisliti dvije identine organizacije, u prvoj je sustav uspjeno implementiran i
prihvaen od korisnika te se kod njega veinom primjeuju prednosti, dok u istoj
organizaciji ako projekt implementacije nije uspjean ali je nekako realiziran i nije
potpuno prihvaen od korisnika onda e se isticati nedostaci. Uglavnom moe se
rei:
Snage28:

aplikacije razvijene po mjeri poslovnih procesa

kvaliteta tima za razvoj i odravanje sustava, izrazito zadovoljstvo korisnika

kvalitetom informatike podrke

27
28

prikupljanje informacija na izvoru

uvoenje inovativnih rjeenja

Ibid., str. 18.

Bosilj Vuki, V. i Kovai, A., Upravljanje poslovnim procesima, Zagreb, 2004. Str. 126.

19

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

pozitivan odnos menadmenta i razumijevanje potrebe ulaganja u inovacije i

razvoj informacijskog sustava

pozitivno raspoloenje korisnika prema uvoenju novih rjeenja radi bolje

podrke poslovanju

entuzijazam i spremnost informatiara na edukaciju i usavravanje radi

uvoenja i odravanja novih rjeenja

Slabosti29:

ERP nije sastavni dio dugorone strategije razvoja

nema formalne metodologije za razvoj aplikacija i upravljanje projektima

slaba koordinacija i kontrola rada informatikih odjela

neadekvatno upravljanje ljudskim resursima

ovisnost o kljunim radnicima

neadekvatna raspodjela opsega poslova

nedokumentiranost informacijskog sustava

neadekvatno upravljanje IT trokovima i investicijama

neintegrirani aplikacijski sustav koji ne omoguuje brzo dobivanje kritinih

poslovnih informacija

nestandardna tehnoloka opremljenost

nelicencirani software

nema ugovorenih oekivanih razina usluga za dobavljae

nema plana edukacije korisnika i informatiara

investicije u razvoj informacijskog sustava znatno nie od industrijskog

prosjeka

Prilike30:

poboljana tonost i pouzdanost podataka, poveanje brzine obrade, kontrole

i transparentnosti poslovanja te poveanje uinkovitost poslovnih procesa

29
30

bolja komunikacija meu odjelima i podsustavima

planiranje na temelju podataka

planska nabava i optimalno koritenje informatike opreme

upravljanje IT trokovima i investicijama

upravljivost odnosa s potroaima

upravljivost odnosa s dobavljaima

Ibid., str. 126,127

Laudon, K., Laudon, J., Management information systems, New Yersey 2006., str 383.

20

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

Poveanje konkurentnih prednosti temeljem ERP-a

Stvaranje osnova za e-poslovanje

Na dobavnoj strani

Na strani kupaca

Stvaranje i odravanje veza s poslovnim sustavima iz okruenja (banke,

institucije, osiguranja....)

Prijetnje31:

znaajan opseg poslova za provoenje inicijativa za poboljanje

trokovi uvoenja ERP sustava i provoenja razvojnih projekata

nedostatak internog znanja, iskustva i resursa za upravljanje projektima

razvoja

informatiki tim nema iskustvo i znanje potrebno za uvoenje i odravanje

novih aplikacijskih sustava i tehnologija

promijene u poslovnoj strukturi

potrebna prilagodba poslovnih procesa i modela poslovanja za uspjeno

uvoenje ERP sustava

gotova rjeenja nemaju funkcionalnost po mjeri poslovnih procesa tvrtke, ve

se tvrtka mora prilagoditi

Vea produktivnost konkurenata i nii trokovi

Bolja komunikacija konkurenata s okruenjem

Bri odzivi konkurenata na zahtjeve potroaa

6. PROIZVOAI ERP SUSTAVA

Trite ERP sustava danas doivljava veliki rast to se prije svega se pripisuje
openitom rastu informatike potronje te veoj potranji za integriranim softverskim
rjeenjima kojima kompanije nastoje poveati produktivnost, profitabilnost, te
konkurentnost na svjetskim tritima32.
Iako se u dosta velikom broju tvrtki ili ustanova moe nai mjeavina ERP
aplikacija raznih proizvoaa, veina ih ipak odabire jedno rjeenje koje onda nastoje
primijeniti u svim segmentima svog poslovanja33.
31

Laudon, K., Laudon, J., Management information systems, New Yersey 2006., str 384,385

32

http://www.bug.hr/mreza/tekst/trziste-poslovnog-erp-softvera/62658.aspx (31.10.2010)
http://arhiva.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=28&KatID=5&ClanakID=329 (31.10.2010)

33

21

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

Slika 4. Proizvoai ERP sustava

Izvor: http://panorama-consulting.com/resource-center/2010-erp-vendor-analysis/
(31.10.2010)

SAP, Oracle/PeopleSoft, Microsoft i Sage vodei su proizvoai softverskih

paketa poslovnih aplikacija. Njihove alate u svom poslovanju najee odabiru
vodee korporacije svijeta. Trenutano je, prema nekim istraivanjima, u svijetu
instalirano vie od 100.000 softverskih paketa za ERP, priblino pola u privatnom,
pola u javnom sektoru, koje pogoni vie od 800.000 servera.

22

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

Slika 5. Top 35 proizvoaa ERP sustava (dobit u milijunima dolara 34)

Prvih deset proizvoaa ERP aplikacija dri oko polovice svjetskog trita 35.
Glavni igrai e meusobno jo jae konkurirati kako bi osnaili vlastiti udio, a novi
izazovi tom tritu doi e od open source proizvoaa softvera za ERP te kineskih
softverskih tvrtki. SAP e, prema predvianjima analitiara IDC-a, odrati svoju
vodeu poziciju jo neko vrijeme. Jedini problem ostaje visoka cijena u odnosu na
konkurente. Oracle/Peoplesoft e trebati vremena za prilagodbu, posebno na
europskom tritu, iako u tom novom softverskom divu tvrde da e stii i prestii SAP.

34
35

http://blog.softwareinsider.org/tag/cdc-software/ (31.10.2010)
http://www.bug.hr/mreza/tekst/trziste-poslovnog-erp-softvera/62658.aspx (31.10.2010)

23

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

SAP AG je najvea europska softverska kompanija i trea po veliini na svijetu

(poslije Microsoft-a i IBM-a) sa sjeditem u Njemakoj u Walldorfu. SAP je najvea
kompanija koja nudi ERP rjeenja, te broji 53.513 zaposlenih i 12.465 milijarde eura
prihoda (2010).36 SAP su osnovali 1972. godine, kao Systemanalyse und
Programmentwicklung petorica injenjera IBM-a, u Mannheimu. Akronim je neto
kasnije promijenjen u njem. Systeme, Anwendungen und Produkte

u prijevodu

Sustavi, aplikacije i proizvodi u Data Processing-u 37. Godine 1976. sjedite kompanije
se prebacuje u Walldorf, gdje se i danas nalazi. Sap je postao lider na polju
kompleksnih poslovnih aplikacija i veliki broj industrijskih grana, to dokazuje 12
milijuna korisnika, 84.000 instalacja i 1.500 partnera. Glavni proizvod je MySAP ERPrjeenje koje prua kompletan set funkcionalnosti za poslovnu analitiku, financije,
upravljanje kadrovskim resursima logistiku i korporativne servise, koji se razvio iz
SAP R/3 rjeenja38.
Oracle

Korporacija

je

amerika

multinacionalna

kompanija

raunalne

tehnologije koja se specijalizirala u razvoju hardverskih sustava i poslovnog softvera,

posebno sustava za upravljanje bazom podataka. Sjedite kompanije, koja
zapoljava vie od 105.000 ljudi u cijelom svijetu, nalazi se u Redwood Shores,
California, SAD. Najpoznatiji proizvod kompanije je Oracle Database. Takoer
proizvodi i ERP, CRM i SCM softver. Prihodi korporacije su 2010. godine iznosili
26.82 milijarde amerikih dolara.39

36

http://www.sap.com/about/investor/inbrief/index.epx (6.2.2011)

37

Sria, V., Spremi, M., Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspijeha, Zagreb 2000., str 177,179.

38

http://www.sap.com/croatia/about/index.epx (6.2.2011.)
39
http://www.oracle.com/corporate/story.html (6.2.2011)

24

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

7. ERP SUSTAVI U HRVATSKOJ

Pod pokroviteljstvom SAP-a d.o.o., krajem 2002. i poetkom 2003. provedeno
istraivanje ERP-a u Hrvatskoj, kako s obzirom na potencijal velikih hrvatskih
poduzea za uvoenje ERP-a, tako i na (mogue) djelovanje ERP sustava na
financijske rezultate kod ve postojeih korisnika. Pritom je kao osnovni skup
odabrano 200 vodeih hrvatskih poduzea (rangiranih prema prihodu), izabranih na
temelju liste "Privrednog vjesnika", objavljene 2002. godine (koja se, stoga, odnosila
na 2001. godinu). Kao temelj za definiranje svjetskih trendova investicija u ERP
sustave koriteni su podaci tvrtke Gartner, a kao izvor podataka o stanju na
hrvatskom ERP tritu podaci istraivanja trita SAP d.o.o. i IDC Hrvatska.

Dobavljai ERP sustava vodeih hrvatskih poduzea

Dobavlja

Broj korisnika u analiziranom

uzorku

Postotak

Ne posjeduje ERP sustav

132

67,7%

SAP-ov ERP sustav

19

9,7%

44

22,6%

195

100,0%

ERP sustavi ostalih

dobavljaa
Ukupno

Tablica 1.
Izvor: Trini podaci SAP d.o.o.; IDC Hrvatska; stanje u oujku 2003 40

Iako analiza "samo" 200 poduzea ne moe u potpunosti obuhvatiti trendove

na domaem ERP tritu, injenica da ovakav osnovni skup obuhvaa veinu
postojeih i potencijalnih korisnika ERP-a govori da se njegovom analizom mogu
dobiti relevantni pokazatelji trine situacije. Analiza je pokazala da, od istraivanih
vodeih hrvatskih poduzea (rangiranih prema prihodu) uvjerljiva veina (njih 132,
odnosno 67,7 % od navedenih 200 tvrtki) nije koristila ERP sustave u svom
poslovanju. Od preostalih, 19 tvrtki (odnosno 9,7 %) koristilo je SAP-ova softverska
40

http://www.sapmag.com.hr/show_article.php?id=62 (31.10.2010)

25

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

rjeenja, koji se time istie kao trini lider, dok su 44 tvrtke (22,6 %) koristile ERP
sustave drugih dobavljaa.
Navedena trina situacija sugerira da se u Hrvatskoj ERP sustavi jo uvijek
ne koriste u dovoljnoj mjeri. Kako bi se ispitala navedena teza, provedena je
benchmarking studija, iji su rezultati pokazali da, na razini 200 najveih hrvatskih
poduzea, postoji znaajna razlika izmeu postojeih hrvatskih investicija u ERP
sustave i razine investicija dobivene projekcijom globalnih trendova ERP investiranja
na promatranih 200 poduzea.
Izraunati iznosi, koji obuhvaaju samo 200 najveih hrvatskih poduzea
(rangiranih prema prihodu), ukazuju da je tijekom 2001. godine postojao znaajan
raskorak izmeu postojee poeljne razine investicija u ERP sustave, koja je
dobivena projekcijom globalnog standarda investiranja na razmatrani osnovni skup.
S jedne strane, "zatvaranje" tog raskoraka bi se, najvjerojatnije, odrazilo na poveanu
konkurentnost hrvatskih poduzea ERP korisnika, emu je posveen drugi segment
provedenog istraivanja. S druge strane, vrlo je znaajno da se, prema Gartnerovim
istraivanjima, priblino 17% od procijenjenog iznosa investicije u ERP sustave
odnosi na trokove licenci i ugovora o odravanju, to znai da bi veliki dio prihoda
generiranog praenjem globalnih standarda investiranja u ERP sustave ostao u
domaem gospodarstvu, te potpomogao razvoj domae "high-tech" industrije.

26

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

8. PRIMJER IMPLEMENTACIJE ERP SUSTAVA

PROJEKTI PROMJENE POSLOVANJA I UVOENJE ERP SUSTAVA U PLIVI
Izvor: Bosilj Vuki, V. i Kovai, A., Upravljanje poslovnim procesima, Zagreb, 2004.
http://www.sapmag.com.hr/show_article.php?id=297 (31.10.2010)

Pliva je meunarodna farmaceutska kompanija koja zapoljava vie od 7000

ljudi u 33 zemlje. Paralelno sa irenjem kompanije i rastom proizvodnje, pojavljuje se
potreba za razvojem novog informacijskog sustava kojim bi se zamijenio postojei
transakcijski sustav.
Razvoj

modernog

ERP

sustava

zapoeo

je

1995./1996.

Projektima

unapreenja pojedinih modula ili dijelova IS-a, uz istodobnu odluku o ulaganju u

gotovo softversko rjeenje. Razmatrano je nekoliko ponuda te je odabrano SAP-ovo
rjeenje.
Implementacija ERP sustava obavljala se u dvije faze, paralelno s projektom
informatizacije konzultantska kompanija PricewaterhouseCoopers provodi projekt
promjene poslovanja s ciljem definiranja sredinjih poslovnih procesa i stratekih
segmenata poslovanja.
U prvoj fazi projekta realizirana je implementacija novog sustava. Proces
priprema i sustavne izobrazbe trajao je etiri mjeseca u dvije smjene, obuhvaeno je
700 zaposlenika, a izobrazba je prosjeno trajala sedam dana po zaposlenom.
Do sredine 1999. zavreno je uvoenje modula SAP 4.6 c.:

Materials Management

Production Planning-Process Industries

Quality Management

Financials

Controlling

Sales & Distribution

Warehouse Management

Human Resources

Plant Mainteinance

27

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

Iako je implementacija uspjeno zavrena, zabiljeeni su sljedei problemi:

otpor promjena (posebice zaposlenici u skladitu), nedovoljno iskustvo i niska
kvaliteta konzultanata koji su se prijavljivali na javne natjeaje te specifini
zahtijevi farmaceutske industrije koji su utjecali na provedbu projekta.
U drugoj fazi planirano je i zapoeto s uvoenjem sljedeih modula:

Supply Chain Management

Business Information Warehouse

Project Systems

Treasury

Uvoenjem ERP sustava uz istodobnu promjenu poslovanja Plive rezultiralo je

sljedeim mjerljivim rezultatima:

Smanjenje ukupnih zaliha za 30% i poveanje koeficijenta obrtaja

Skraenje vremena isporuke proizvoda kupcu sa etiri dana na 24h

Smanjenje broja reklamacija zbog pogrenih isporuka

Smanjenje broja zaposlenih za 20-30% u funkcijama u kojima se uvodio novi

sustav (preraspodjela poslova omoguila je utedu)

Smanjenje vremena naplate potraivanja za 30% uvoenjem evidencije o

kreditnom limitu kupca

Osnovne nemjerljive koristi prmjene novog ERP sustava u poduzeu Pliva jesu:

Bolja vidljivost svih poslovnih procesa i njihovo usklaivanje

Efikasno predvianje novanih tokova i planiranje raspoloivih sredstava

Efikasnija centralizirana nabava (6-7 zaposlenika za cijelu kompaniju)

Bolje planiranje proizvodnje usklaeno s potrebama trita i stanjem na

zalihama (automatizirano skladite)

Informiranije odluivanje, nova kvaliteta u planiranju i predvianju

Vea fleksibilnost sustava prema poslovnim odlukama

Danas se u Plivi rabi oko 1500 SAP-ovih licenci. Organiziran je help desk za
podrku korisnicima softvera, a djelatnici Slube za informatiku postali su ABAB
28

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

programeri i SAP-ovi konzultanti, ime su realizirani uvjeti da Pliva postane SAP

Customer Competence Center i tako smanji trokove odravanja licenci.
9. ZAKLJUAK
Dananje organizacije su veoma kompleksni poslovni sustavi. Njihov je razvoj
bez adekvatne potpore informacijske tehnologije nezamisliv. Organizacije moraju
imati integrirane procese, moraju puno taktizirati, optimizirati odluke i to bolje
planirati budue poslovne korake. Praenje svih tokova podataka koji se razmjenjuju
u jednoj takvoj organizaciji je nemogu, pogotovo ne u realnom vremenu i na dnevnoj
bazi. Kvalitetan razvoj organizacije i sinkronizacija svih procesa je preduvjet za
konkurentnost, a u nekim sluajevima i za sam opstanak. Samim time moe se
zakljuiti da su ERP sustavi preduvjet za uspjean razvoj organizacije, konkurentnost
na tritu i profitabilno poslovanje u dananjim trinim uvjetima. U budunosti biti e
izuzetno vana izvedba tvrtke kao cjeline. Suvremena ERP rjeenja moraju ovladati
upravljanjem izvedbom i rizikom, upravljanjem radnom snagom (planiranje,
usavravanje ljudskih potencijala, itd.), granski specifinim procesima i inovacijama,
poslovnim korisnicima (pokretljivost, informacije, suradnja, komunikacije) i tehnikim
aplikacijskim i integracijskim platformama koje poivaju na naelima SOA

10. BUDUNOST ERP-a

to se tie same arhitekture ERP sustava trend je u zadnjih par godina da se sve
vie ERP sustavi nude kao servisi. Openito se sve vie razvija pojam softwarea i
pohrane podataka u oblaku kojemu se onda moe pristupiti s bilo koje lokacije gdje
je dostupna konekcija, odnosno cloud computing i SaaS (Software as a Service).
Na temelju toga moemo zakljuiti da e se i ERP sustavi kretati sve vie u tom
smjeru te postati sve dostupniji i manjim organizacijama koje se pomalu ustruavaju
razmiljati o ERP-u. Te se organizacije smatraju premalenima, iako bi prednosti ERPa i njima zasigurno donijele viestruke prednosti nad konkurentima, optimizaciju u
poslovanju te sigurnu podlogu za kvalitetni daljnji razvoj i irenje 41.

41

Panian, ., Poslovna informatika za ekonomiste, Zagreb 2005., str 29,30

29

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

11. SAETAK
Pretea dananjih modernih sustava nastaju 70-ih godina prolog stoljea. To
su bili sustavi za planiranje proizvodnje, takozvani MRP (Material Requirement
Planning), koji se odnosio samo na planiranje resursa potrebnih za proizvodnju. Ti su
sustavi s vremenom podrani informacijskom tehnologijom, ali kako se kompleksnost
poslovanja iri, sami MRP sustavi se razvijaju te se 80-ih godina pojavljuje MRP II
koji iri podruje na koje djeluje s proizvodnje na financije, ljudske resurse i druge
resurse koji su potrebni za samo poslovanje. Meutim sve brim i brim razvojem
poslovnih organizacija javila se potreba za pokrivanjem kompletnog poslovanja
informacijskim sustavom. Poetak 1990-ih godina obiljeen je intenzivnom
implementacijom integralnih informacijskh sustava ERP (Enterprise resource planing)
koji pokriva cjelokupno poslovanje jedne organizacije, odnosno integrira i sinkronizira
sve poslovne procese iz svih poslovnih jedinica u jedinstveni poslovni sustav. ERP
kao pojam je poslovni softver koji pokriva poslovanje jedne organizacije, ali i
kompletna filozofija poslovanja koja se temelji na sinkronizaciji svih poslovnih
aktivnosti jedne organizacije.
U kasnim 90-im godinama integralni informacijski sustavi orijentiraju se
kupcima, praenju njihovih potreba, upravljanju odnosima s kupcima (CRM
Customer relationship management) i pruanju potpore proizvodnji i prodaji prema
narudbi, odnosno zahtjev kupca. Slijedi daljni razvoj ERP sustava zbog integracije
poslovnih procesa u poduzeu u istom nabavnom lancu i upravljanja nabavnim
lancem (SCM Supply chain management).
ERP kao cjelovito aplikacijsko rjeenje je razbijen na nekoliko dijelova, koji se
jo nazivaju i moduli. Moduli predstavljaju kljune segmente poslovanja, tj. poslovne
funkcije koje nastoje potpomognuti ERP sustave. ERP se dijeli na 5 osnovnih
modula: Proizvodnja, Nabava i skladitenje, Financije, Marketing i prodaja,
Upravljanje ljudskim resursima
Implementacija ERP sustava je jedinstven pothvat jer ukljuuje cijelu organizaciju.
Spaja razliite funkcionalnosti, ljude procedure i ideologije i vodi do velikih promjena
30

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

cijele organizacije. Neki od naina uvoenja ERP-a su: Veliki prasak ''BigBang'',
Franizing, Naglo uranjanje ''Slam Dunk''

Tijekom vremena postojale su razliite arhitekture ERP-a, kao: Glavno

raunalo / terminal, Klijent / server arhitektura i SOA (Service Orientend Architecture)
arhitektura
SAP, Oracle/PeopleSoft, Microsoft i Sage predstavljaju vodee proizvoae
softverskih paketa poslovnih aplikacija. Njihove alate u svom poslovanju najee
odabiru vodee korporacije svijeta. Trenutano je, prema nekim istraivanjima, u
svijetu instalirano vie od 100.000 softverskih paketa za ERP, priblino pola u
privatnom, pola u javnom sektoru, koje pogoni vie od 800.000 servera.
12. ZANIMLJIVOSTI
Za kraj nekoliko zanimljivih injenica o jednom od najveih svjetskih proizvoaa
poslovnog softvera:42

Vie od 96.400 instalacija SAP softvera

75.000 kompanija koristi SAP

54.513 zaposlenih
o Prema regijama:

EMEA: 27.563

APAC: 12.143

NAFTA: 14.807

o Prema funkcijama:

Softver i usluge: 6.651

Profesionalne usluge: 14.057

R&D: 15.148

Prodaja i marketing: 10.815

G&A: 3.367

Infrastruktura: 1.564

Nacionalnosti u svim uredima: 100

Nacionalnosti u Walldorfu: 88

42

http://sapport.blogspot.com/2008/10/few-interesting-facts-about-sap-as.html
(7.2.2011.)

31

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

Top 5 nacionalnosti u uredima u Walldorfu: Nijemci, Britanci, Amerikanci,

Indijci, Rusi

Prosjena dob: 37

Postotak zaposlenih iznad dobi od 50: 5%

Prosjeno vrijeme u kompaniji: 5.3 godine

Gubitak zaposlnika: 1.8%

Postotak zaposlenih ena: 30%

Postotak ena menadera: 18%

Organizacijska struktura:
o Co-CEOs: Bill Mcdermott i Jim Hagemann Snabe

Istraivanje i radikalne inovcije: P. Zencke

Proizvodi: nema odreene osobe

Proizvodnja: C. Heinrich

Globalna usluga i podrka: G. Oswald

Klijentska rjeenja i operacije: L. Apotheker

o Financije i administracija: W. Brandt

o Ljudski resursi i procesi: C. Heinrich

12 milijuna korisnika u vie od 120 zemalja

Vie od 1600 partnera

180.000 certifikata SAP partnera

10 meunarodnih SAP-ovih laboratorija (mjesta razvoja)

o EMEA: Njemaka (Walldorf), France (Sophia Antipolis), Bulgaria
(Sophia), Hungary (Budapest), Israel (Ra'anana)
o APAC: India (Bangalore), Japan (Tokyo, China (Shanghai)
o NAFTA: USA ( Palo Alto), Canada (Montreal)

32

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

13. LITERATURA
1. Bosilj Vuki, V. i Kovai, A., Upravljanje poslovnim procesima, Zagreb, 2004
2. Panian, ., urko, K. Poslovni informacijski sustavi, Zagreb, 2010.
3. Bidgoli, Hossein, Encyclopedia of information systems, Amsterdam, 2003.
4. Sria, V., Spremi, M., Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspijeha,
Zagreb 2000.
5. Panian, ., Poslovna informatika za ekonomiste, Zagreb 2005.
6. Laudon, K., Laudon, J., Management information systems, New Yersey 2006.
7. Wagner, B., Monk, E., Enterprise resource planning,Melbourne 2008.
8. Sria, V., Menaderska informatika, Zagreb 1999.
9. Sria, V., Kliment, A., Kneevi, B., Uredsko poslovanje, strategija i koncepti,
Zagreb 2003.
10. Galbraith, J., Downey, D., Kates, A., Designing dynamic organizations, New York
2001.
11. http://www.sap.com/solutions/business-suite/erp/hcm/index.epx (30.10.2010)
12. http://it.toolbox.com/blogs/erp-roi/erps-big-bang-theory-11954 (30.10.2010)
13.http://www.webservicesarchitect.com/content/articles/apshankar01.asp
(30.10.2010)
14.http://www.miraclewisdom.com/how_do_companies_organize_their_erp_projects_
1.htm (30.10.2010)
15.http://www.cio.com/article/40323/ERP_Definition_and_Solutions?page=4
(31.10.2010)
16. http://nucleusresearch.com/research/tutorial/the-roi-calculation/ (31.10.2010)
17.http://www.bug.hr/mreza/tekst/trziste-poslovnog-erp-softvera/62658.aspx
(31.10.2010)
18.http://arhiva.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=28&KatID=5&ClanakID=329
(31.10.2010)
19. http://blog.softwareinsider.org/tag/cdc-software/ (31.10.2010)
33

ERP SUSTAVI

EKONOMSKI FAKULTET

20. http://www.sapmag.com.hr/show_article.php?id=62 (31.10.2010)

21. http://www.sap.com/about/investor/inbrief/index.epx (6.2.2011)
22. http://www.sap.com/croatia/about/index.epx (6.2.2011.)
23.http://sapport.blogspot.com/2008/10/few-interesting-facts-about-sap-as.html
(7.2.2011.)
14. POPIS SLIKA:
Slika

Stranica

I.

ERP moduli..............................................................................................6

II.

Dvoslojna konfiguracija............................................................................18

III.

Troslojna konfiguracija.............................................................................19

IV.

Proizvoai ERP sustava.........................................................................22

V.

Top 35 proizvoaa ERP sustava (dobit u milijunima dolara).................23

15. POPIS TABLICA:

Tablica

I.

Stranica

Dobavljai ERP sustava vodeih hrvatskih poduzea..........................................25

34