Sadik Sadikovic-Narodno Zdravlje

Sadik Sadikovi
Narodno zdravlje
narodno zdravlje.indd 3
1/1/70 11:52:37 AM
Dragi moji itatelji!
isam uen ovjek, niti sam vjet u pisanju da bih mogao

ovoj vrijednoj knjizi iskititi predgovor na nain kako to
rade ljudi od pera. Iako sam od svojih mladih dana traio u
stranim i domaim knjigama znanja u lijeenju ljudi, ipak
se cijeli moj rad temelji uglavnom na dugogodinjem iskustvu i pronalaenju ljekovitih trava, kojima obiluje naa
zemlja. I mislim da se ne varam ako kaem da je iskustvo
ponekad bolje od velike nauke.
Zdravlje je najvee blago na svijetu i teko onome tko
ga ne zna uvati, jer bolest dolazi na kilograme, a odlazi na
grame. Zdrav ovjek je vedar, rad ga krijepi, a ivot veseli.
On je i u starosti bodar, jer se ne stari od godina nego od
bolesti.
Bolestan ovjek je mrk i mrzovoljan, bolest mu pomrauje duu i zanosi misao, izbjegava rad, izbirljiv je u hrani, uobraava da je bolesniji i jadniji nego to jest te je na
smetnji i sebi i svojima. Mnoge duevne mane i poroci imaju
korijen u tjelesnim bolestima.
Zato treba uvati zdravlje. A ako ga izgubimo, treba to
prije traiti lijeka, dok ne bude kasno.

1/1/70 11:52:37 AM
Gdje ima lijenik i gdje to bolesnik moe, najbolje je zatraiti od njega pomo, jer ako je lijenik savjesno uio, on
zna mnogo i moe pomoi.
To treba uiniti osobito kod bolesti koje moderna medicina najsigurnije lijei, kao to su sifilis, difterija itd.
Tamo gdje nema lijenika, od davnih davnina su se ljudi
sami lijeili ili traili savjet od iskusnih narodnih ljekara, koji
su ili predajom od oca na sina, ili kao samouki naukom i iskustvom stekli stanovito znanje.
Zar nije i znanstvena medicina skoro sve svoje znanje crpila iz narodnih lijekova, koji se i danas daju umjetno preraeni
i prodaju u apotekama? Pa i ti preraeni lijekovi u najvie sluajeva pomau samo naravi koja se odupire i svladava bolesti
koje napadnu ovjeka.
Po mome miljenju trave su najprikladnije za lijeenje.
ovjek je stvoren za biljnu hranu, a to se vidi po njegovim zubima, elucu i crijevima. Meso ga samo kvari, pa ljudi koji jedu
teku hranu kao govedinu, svinjetinu, svinjsku mast, lako naginju svim moguim bolestima, slau oko srca nepotrebno salo i
teko se odupiru jaim bolestima.
Alkohol, pomanjkanje gibanja i svjeeg zraka skrauju ivot.
Oni ljudi koji su vezani uz sjedenje poinju poslije etrdesete godine pobolijevati. I prvi lijeniki savjet je da ostave meso
i da se vrate biljnoj hrani.
I, uistinu, ima dosta vrsta voa i povra koji iste krv, pospjeuju probavu i uvaju tijelo od raznih bolesti.
Sigurno ste opazili da mnoge ivotinje, kad obole, osobito
one koje se hrane mesom, kao recimo maka, nee jesti meso,
nego se odvuku u vrt te kopkaju, trae ljekovitog bilja od kojeg
e ozdraviti. Pa kako onda da ljekovite trave ne koriste ovjeku,
kojemu je bilje odreeno za hranu!
Po mome znanju, ljekovite biljke vie puta mogu bolje po
1/1/70 11:52:37 AM
moi nego od njih napravljeni lijekovi kemijskim putem, jer se

moe vrlo lako dogoditi da se kod prerade ne upotrijebe svjee
trave, a mogu dugim stajanjem izgubiti mo i snagu. Osim toga,
trave iz junih krajeva, osobito iz kra, mnogo su ljekovitije kad
divlje rastu nego kad se uzgoje umjetno u sjevernim krajevima,
gdje ni zemlja nije kao kraka, a ni sunce ne sije tako jako kao
kod na jugu. Da se u to uvjerite, uzmite dva deke kamilice koja
raste u Slavoniji, a uzmite dvije deke iz Dalmacije, pa i od jedne
i od druge napravite aj i vidjet ete i po ukusu i po mirisu da je
izmeu ta dva aja velika razlika.
Koliko ljekovitosti imaju trave iz raznih krajeva, moemo
lako raspoznati i po medu, koji spada sigurno u najbolje domae lijekove i najzdraviju hranu.
Kad bi ljudi ivjeli kako to njihova narav trai, bilo bi vrlo
malo bolesti. Mlijeko, sir, kruh, maslac, ulje od masline, zelen,
povre i voe trebalo bi biti ljudska hrana. Ljudi se moraju uvati da budu u piu i hrani umjereni, da ne jedu i ne piju prehladno i prevrue, da hranu dobro prevau, da paze na se, da
se peru i iste i da rade, jer znojenjem otjeu iz tijela kodljivi
sokovi. Uz to bi trebali piti ajeve od ljekovitih trava, koji e
pomoi unutarnjem ienju i odvratiti mnoge bolesti.
Ako bolest pak uza sve to doe i navali temperatura, treba
pomoi da se savlada, a zato je najbolje odrei se svih gornjih
mesnatih hrana i postiti.
Med i kuhano ovje ili kravlje mlijeko dovoljni su da nas odre u snazi. Nema nita gore negoli bolesnika natrpavati mesnatom hranom da toboe ne oslabi. Mravljenje mu nee nakoditi,
nego naprotiv, osloboditi mu srce nepotrebna sala i ojaati ga.
Ovakvim bolesnicima dajte kuhanu vodu s raznim travama ili sokom od narane ili limuna, jer nekuhana voda, osobito gdje nema izvora, nije uvijek zdrava, a i iva voda ima u
sebi gdjegdje dosta vapnenca te moe i zdravu ovjeku nagnati
bolesti u jetra, bubrege i mjehur.

1/1/70 11:52:37 AM
Ako bolest nije teka, neka bolesnik ne ostavlja rad pa

bio i najlaki. Nema nita stranije nego kad se bolesnik
samo bavi milju o svojoj bolesti. On se treba uvjeravati da
e ozdraviti, da mora ozdraviti. On se treba s boleu hrvati, a ne podlei joj. Ja se ne dam govori svaki pametan bolesnik, jer uzalud se tijelo opire bolesti ako joj dua
podlijee. Zato stari i iskusni lijenici nikada ne plae svoje
bolesnike, nego ih, podcjenjujui bolest, hrabre i podiu iz
potitenosti.
Duevne boli zajedno s tjelesnim ostavljaju na licu, u oima, u miiima i na itavom tijelu vidljive tragove. Bolesnikovo srce drugaije kuca. Bolesnik se drugaije ponaa, drugaije
govori, drugaije se dri nego zdrav ovjek. Ovakvi znaci, koje
lijenici zovu simptomima, otkrivaju vjetom lijeniku bolesti
od kojih bolesnik boluje. Ali za to otkrivanje nije dovoljno samo
znanje, nego je potrebno dugo iskustvo i upoznavanje samo onih
znakova koji su za pojedinu bolest odluni. Uz to je potrebna i
velika panja prilikom samoga pregledavanja bolesnika. Meni
se dogodilo da su mi dolazili traiti savjet ljudi potpuno zdravi
samo da me iskuaju. Opip bila i jedan dubok pogled bio mi je
dovoljan da ih otpremim s podsmijehom. Jer nema toga bolesnika koji moe kod pregledavanja biti miran, ije bilo nee odati
duevni nemir, ije e lice ostati ravnoduno i oko mudro. Ne,
moji bolesnici dolaze tjelesno i duevno bolesni, oni za vrijeme
pregleda trpe i nadaju se, ali oni odlaze duevno umireni s nadom u ozdravljenje.
S raznih strana stiu mi pitanja kako ja raspoznajem razne bolesti. Veina mojih bolesnika me proglasie vidovitim.
Na ova pitanja teko je odgovoriti. Poznavanje bolesti nije lak
posao, za to treba ne samo poznavanje njenih vanjskih znakova nego poznavanje i due bolesnikove i naega ovjeka napose.
A sada da se vratim na ljekovite trave.

1/1/70 11:52:37 AM
Kad ste gdjekada stupali kroz neobraenu ledinu, kako li

ste se ljutili skidajui sitne plodove ika sa svojih nogavica. Ili
ako vas je negdje u staroj zidini oprio list sakrivene koprive,
kako li ste prezirno grdili nemarnog gospodara, koji puta da
mu se iri ovakav korov.
Pa ipak niste bili u pravu. Ove prezrene trave kao i stotinu
ostalih neuglednih i divljih, imaju udesnu mo uvanja i vraanja zdravlja.
U ovoj knjizi nai ete njihova imena i toan opis, a za
nepoznate vrste i njihovu sliku. Svaki od vas koji je sam sebi
prijatelj neka ih uva, njeguje, iri i sabire. Njima su se lijeili
nai stari, njima su junaci vidali svoje teke rane, njihovu mo
su opjevale narodne pjesme, gdje ete uti kako su njima vile u
planini pruale pomo ranjenim junacima. One su, napokon, i
najjeftinije i svakom pristupane, a najljekovitije su u najveoj
pustoi, po visokim planinama ili movarama daleko od gradova i apoteka.
U ovoj knjizi sabrani su recepti za razne bolesti, a svugdje je navedena mjera i nain pripremanja. Velik broj potjee
od mene samoga, dok je ostalo uzeto iz starinskih knjiga te iz
recepata priznatih narodnih lijenika sviju naroda. Ja sam sve
to pregledao i naao da su ovo izvrsni lijekovi, koji ni u jednom
sluaju ne mogu koditi, a mogu samo koristiti. Kod toga sam
osobito pazio da razmjeri i mjere pojedinih trava budu radije
manji. Ne moe se za svakoga odrediti tona koliina, jer e kod
jednoga i najmanji dio proizvesti isti uinak, dok kod druge osobe treba deset puta vea doza. Svatko neka na sebi okua djelovanje lijeka, pa ako je preslab, neka ga pojaa, a ako je prejak,
neka upotrijebi manju koliinu trave.
Ovo je razlog zato nisam dopustio da se u ovu knjigu unesu neki lijekovi koji su iako brzo i u najvie sluajeva sigurno
djeluju ipak prejaki i mogu se davati samo jakim ljudima
zdrava srca. Lijeenje po ovoj knjizi proraunato je na due vri
1/1/70 11:52:37 AM
jeme i bolesnici moraju biti strpljivi i tono se drati propisanih

uputa ako ele potpuno ozdraviti.
Bolesnik trai zdravlja, a svejedno je gdje e ga nai. Ovo je
tako velika istina da su i neki lijenici dolazili k meni na savjet,
a ja sam im nastojao pomoi, pa se mogu podiiti to meu
njima imam iskrenih prijatelja koji pravilno ocjenjuju moj nesebian rad. To su ljudi velika ugleda, puni nauke i dobri praktiari, koji su svjesni da, kako kae na narod, samo svi ljudi sve
znaju, pa ne podcjenjuju ni moje iskustvo.
Neka ovi moji savjeti donesu obilna ploda i povrate bolesnima najvie blago na svijetu zdravlje. Njihova srea bit e
mi najvea plaa.
U to ime, dragi moji itatelji, ja vas sve najsrdanije pozdravljam.
Ljubuki, dne 1. svibnja 1928.
Sadik Sadikovi
10
1/1/70 11:52:38 AM
Nekoliko openitih
savjeta
olesti koje su navedene u ovoj knjizi svrstane su po abecedi.

Kod teih bolesti navedeni su i uzroci, tj. kako se te bolesti
dobivaju, znaci po kojima se bolesti raspoznaju i nain kako se
one lijee. Lijekovi koji se savjetuju u knjizi pomau kad se bolesnik tono dri uputa i kad ih uzima due vremena. Ovo ipak
ne znai da lijenika treba smatrati nepotrebnim. Kod svih bolesti, dok jo nije stigao lijenik i ustanovio bolest (dijagnozu),
treba bolesniku najprije pruiti klizmu da se iz crijeva to prije
uklone otrovni plinovi i neist, a zatim staviti obloge, koji ni u
jednom sluaju ne mogu koditi.
Bolesnicima koji imaju temperaturu (groznicu) stavljaju
se hladni oblozi, a topli onima kojima je hladno ili drhte od
zime. Za obloge se uzima ista voda, ili se ova pomijea sa octom, odvar od trine ili slame od zobi. Svaki oblog, bio hladan
ili vru, mora se previti suhim i toplim oblogom da hladan zrak
ne moe doprijeti do tijela.
Samo ovakvim postupkom postiu se eljeni uspjesi. Oblozi
ublauju bol, otvaraju pore, pospjeuju izluivanje otrovnih sokova, rastereuju rad srca i ve u zametku lome otricu bolesti.
11
1/1/70 11:52:38 AM
Slabokrvnima, ivano rastrojenim i jako slabim ljudima, kao i djeci, ne smiju se stavljati oblozi sa sasvim hladnom vodom radi razdraenosti ivaca. Za ovakve bolesnike
voda mora biti temperirana dok se postupno ne priviknu na
hladnu vodu. Ako se bolesnik osjea neugodno zbog hladnih obloga ili ako ga pone tresti zima, tada se hladan oblog
mora odmah skinuti i zamijeniti toplim. Hladni oblozi se
mijenjaju svakih 1 i pol sat, a vrui svako pola do sata. Pri
mijenjanju vruih obloga treba tijelo ee i brzo oprati vodom i octom upola. I kod velike temperature nije dobro bolesniku stavljati obloge s ledom, ve samo s dosta hladnom
vodom i mijenjati ih svakih 510 minuta.
Bolesnik ne smije biti nikada odvie pokriven, a rublje
se mora to ee mijenjati i kod pranja dobro iskuhati. Kada
se bolesnik znoji, im se dobro oznoji, treba ga brzo oprati i navui mu ugrijano isto rublje. Isto se rublje ne smije
osuiti i ponovno upotrebljavati, ve ga treba oprati i dobro
iskuhati.
Kada se kod ireva i rana, zbog uporabe lijekova, pone
izluivati gnoj i neist u veoj mjeri, treba na cijeli organizam djelovati da to jae izluuje, jer samo se onda bolesnik
moe spasiti ako se sva neist izvue kroz rane. Nakon toga
rane brzo zacjeljuju. Zacjeljivanje rana prije vremena unitilo je mnoge ljude.
Pri upotrebi ajeva treba paziti da je bilje svjee, jer staro je ishlapljeno i nema nikakve vrijednosti. Ako se s ajem
uzima med, treba ga s ajem i prokuhati da bolje djeluje.
aja treba uzimati pomalo, ne preveliku koliinu odjednom,
da ne preoptereti rad eluca.
Kod ajeva je navedeno da ih se po nekoliko vrsta uzima i zajedno kuha. Ako nije mogue dobiti u pravi as
vie vrsta, dovoljno je da se uzme jedna, ali je svakako
bolje mijeati vie vrsta, jer se postiu bolji uspjesi. Stara
12
1/1/70 11:52:38 AM
je reenica i u lijenikim krugovima vrlo uvaena: Koliko ima ljudi, toliko ima i bolesti. Dakle, jednome koristi
ovaj aj bolje, a drugome onaj, dok mijeani svakome koriste, jer u djelovanju jedna biljka drugu popunjava.
Poto nema svaka obitelj vagu da moe bilje koje uzima za aj vagati, tada neka se rauna da jedna ravno napunjena lica osuenog i isitnjenog bilja sadrava 3 g, a
mala lica od aja ravno napunjena 3 g bilo kojeg sjemena
ili kore. Za obloge i ispiranje uzima se 23 i do 4 puta vie
aja od koliine koju pijemo.
Za svaku bolest ima u ovoj knjizi vie recepata. Bolesnik neka upotrebljava onaj koji mu najvie odgovara i
koji moe najlake uzimati. Ako mu taj za neko vrijeme
ne bi pomogao, tada neka pokua lijeenje drugim, na koji
njegov organizam vie reagira.
13
1/1/70 11:52:38 AM
Astma (zaduha) i pomanjkanje daha
otekoe u disanju znaci su razliitih bolesti, kao: drijela, lijezde titnjae, dunika, plua, srca ili grudnog koa.
Odraava se u napadima kao da e se bolesnik uguiti, strahovanjem, te kratkom ili tekom disanju. Uzroci su suavanje i
grevito stezanje trepeljika u duniku, oteena sluznica i proirenje plunih mjehuria.
Kada napad nastupi, treba ruke do ramena staviti u
dobro toplu vodu i bolesniku dati da popije odmah jednu
alicu vrue crne kave. Nakon toga treba uzeti jako vruu
kupku od 1520 minuta za noge i umoiti ih do koljena.
im se noge iz vrue vode izvade, treba ih staviti 1 minutu u
hladnu vodu i pokretati ih kao da se gazi po vodi. Zatim treba bolesniku pruiti 1 alicu jako toplog aja od 6 g petoliste
stee (Potentilla anserina L), kadulje i istucanih smrikovih
boba, te 2 g pelina, s 3 lice meda i pola litre vode. Sve to
treba kuhati petnaest minuta, zatim preliti na 6 g kamilice,
pomijeati, poklopiti i 5 minuta ostaviti poklopljeno, nakon
toga procijediti.
Preko prsiju, a kod eih bolova i preko eluca i trbuha,
stave se bolesniku estostruki vrui oblozi s odvarom od tri15
1/1/70 11:52:38 AM
na, ili s pola vinskog octa i pola vode. Suhim i toplim previti.
Obloge treba svakih etvrt sata obnavljati.
Dnevno treba uzeti 34 lice bademovoga ulja i po 2
alice aja, svako pola sata po gutljaj od 5 dag jemene kae,
1 i pol dag islandskog liaja i 25 g korijena od sladia. Jemena kaa, liaj i sladi kuhaju se u 2 i pol litre vode, dobro
poklopljeno, tri sata, nakon toga se procijedi kroz sitno cjedilo. Bolesniku se daje dnevno i 23 aice vina od rumarina, a 3 tjedna 2 puta dnevno na vrhu noa u prah istucanog
korijena od odoljena (Valeriana officinalis L.). Osim toga,
treba svako jutro kod umivanja pola minute polijevati vrat
hladnom vodom, a 3 tjedna dnevno uzimati hladnu polukupku, i to postupno od 10 sekundi do jedne i pol minute
s pranjem lea. Svaku veer prije lijeganja u krevet treba
hodati 1 minutu po hladnoj vodi. Kasnije je dovoljno uzeti
polukupku 1-2 puta tjedno, i to jednom gornje, a jednom
donje tijelo polijevati vodom. Glavno je kretati se po svjeem zraku i duboko disati, osobito po umama crnogorice.
Dalje treba uzimati i zrane banje, isprva 34 tjedna, dok
se tijelo ne privikne, praviti te kupelji u sobi kod otvorenih
prozora, 26 minuta, kasnije u prirodi, najbolje na svjeem
umskom zraku. Pri tome se odjea polako skida i ispruenom rukom se itavo tijelo lagano trlja i duboko die. Zatim treba tjelovjebu initi, brzo hodati i kretati se, ali pri
tome gledati da se tijelo ne umori. Zrane kupke poinju s
5 minuta i svaki se dan produljuju za 5 minuta, dok se ne
dostigne etvrt sata.
Sipnja ili zaduha te kaalj i muka u prsima lijei se takoer ostrugovinom. Skuha se ostrugovina ili malinjak crveni (Rubus caesius L.), bokvica (za muke muka bokvica, za
enske enska bokvica) i cvijet ili list bazge. Sve se to zajedno skuha, pa se ta voda (aj) malo ohladi i pije. Pije se i neoslaena, i to izjutra, u podne i naveer po 12 alice. Tako
16
1/1/70 11:52:38 AM
neka radi svatko tko ima sipnju, kaalj ili ga stee u prsima
dok ne osjeti da mu je bolje.
Za slabost u prsima uzme se jeam, kad pone pucati i
iopa trava, pa se zajedno s jemom prokuha, procijedi i ta
voda pije.
Tko ima zaduhu i teko die ili ima kaalj hripavac,
moe se izlijeiti ajem ljekovitog sporia (kunica, stolisnik).
I praak od ljekovitog sporia isto tako povoljno djeluje ako
se dnevno dva puta na vrhu noa uzima u vodi ili u hrani.
Sipljivost se lijei, takoer, ako se zimski jeam s borovim korijenjem kuha i pije.
Istui enjaka, pa kroz krpicu procijedi, i onog soka sa
eerom nekoliko kapi popij po nekoliko jutara natate, pa
e nestati zaduhe, sipnje ili astme.
Bolesnik treba jesti etrdeset dana svaki dan po jednu
naranu, i to itavu, skupa s korom ili est tjedana dvije kile
meda pomijeanog s jednim kilogramom prave i sitno tucane kave. Ovaj lijek je mnogima pomogao. Preporua se i ovaj
lijek: Istue se etvrt litre bobica od smrike (borovice) i stavi s
1 litrom vinovice na toplo mjesto da odstoji etiri tjedna. Toga
se uzimaju tri lice dnevno.
Mnogima je pomogao i natrveni hren pomijean s pravim
medom. Toga se uzima po tri male lice tri puta dnevno.
Dobar je i ovaj aj: Uzme se 1 velika lica samljevenog sjemena od komoraa i kuha s 3 desetine litre mlijeka i 1 licom
meda 15 minuta, zatim se prelije preko 6 g kamilice i ostavi 5
minuta poklopljeno.
Kod suhe astme (zaduhe) uzima se svakog sata po 1 mala
lica od: 6 g samljevenog ania (despika, Pimpinella Anisum
L.), 6 g osuenog cvijea od divizme i 12 dag zdravog meda.
Med se kuha 5 minuta s 1/4 litre vinskog octa i etvrt litre vode,
pa se kipue prelije preko ania i divizme, dobro poklopi i ostavi 10 minuta poklopljeno. Tjedno se treba 12 puta napariti na
17
1/1/70 11:52:38 AM
odvaru od trine ili kamilice. Nakon parenja treba se brzo s pola

vode i pola octa oprati, u krevet lei pola do 1 sat i dobro pokriti, ili tjelovjebu initi i brzo se kretati. Iza parenja ne smije
se izlaziti na zrak barem pola sata.
Kod munog i tekog disanja treba uzeti dnevno 23 alice, uvijek samo po gutljaj aja napravljena od 15 g omanova korijena (Inula Helenium L.), 15 g eljezanke ili verbene (Verbena
officinalis L.) s pola litre vina i 10 dag meda. Takav se aj kuha
30 minuta. Jo je bolje ako se 12 sati potopi i 15 minuta kuha.
Drugi je lijek: Uzme se po 4 g cvijeta od divizme i divlje
koprive, podbjela, sljeza i lia od ljubiice i kuha se 15 minuta
s tri lice meda i pola litre mlijeka. Ovog lijeka uzima se svako
pola sata po 1 lica. Njime se izvanredno iste dunik i plua.
Protiv zaduhe, kalja i svake bolesti zbog koje se kalje,
uzmi rukovet rosopasi (Chelidonium majus L.), pola litre bijeloga vina i licu meda, pa kuhaj u loncu dok ne iskuha treina,
ocijedi i ulij u posudu, a onu rasopas istui, pa umijesi u malene kolaie kao novi velik i pri na tavi, pa onu vodu pij i jedi
po tri kolaia. To je izvrstan lijek protiv svih ovih bolesti.
Bijeli cvijet kod ena
ijeli cvijet je velika nevolja za ene. Sprjeava oploivanje i

uasno slabi tijelo. Znaci su: bijela, ukasta, zelenkasta, a i
gnojna sluz iz spolnih organa. Dolazi zbog spolnih venerinih
bolesti, bludne samookaljanosti, raznih upala, crvi u elucu i crijevima, slabokrvnosti, gruanja krvi u maternici, kao posljedica
sranih i plunih bolesti te nepravilnog poloaja maternice.
Za lijek treba uzeti dnevno 23 aice vina od rumarina.
Dnevno natate, pred ruak i naveer prije spavanja treba uzeti
po alicu aja napravljena od 15 grama cvijeta od divlje ruice
(Rosa Canina), mladog orahovog lia (Juglans regia L.), metvice
18
1/1/70 11:52:38 AM
to uz vodu raste (Mentha aquatica), preslice (Equisetum arvense L.), solomunova peata uglastog (Polygonum aviculare L.),
bijelog sljeza (Althaea officinalis), cvijeta bijele djeteline (Trifolium pratense alba), lia od kravojca (Angelica silvestris L.). Te
biljke se u 1 litru bijelog vina 12 sati potope, zatim prokuhaju i
pola sata dobro poklopljene pare. Osim toga, treba jo uzeti 3
komada zelenih iarica od omorike (Picea excelsa L. K.), sitno
ih izrezati i s pola litre vina dobro poklopljeno kuhati pola sata, a
nakon toga aju pridodati. Zatim se ispiru dnevno 2 puta spolni
organi s 1 dag mlade hrastove kore iskuhane pola sata u 1 i pol litri vode. Nakon 15 dana ispiranje se nastavlja tekuinom koja se
dobiva ako se 15 g rusomae (Capsella bursa pastoris L.), 15 g
kunice ili stolisnika (Achillea Millefolium) i 15 g divlje koprive s
bijelim cvijetom (Lemium album L) kuha pola sata u 1 i pol litri
vode. Poslije se opet ispire 15 dana hrastovom korom, a zatim
15 dana opet travama. Tijelo se dnevno pere octenom vodom,
3 puta tjedno hladno polijevanje i 3 puta se uzima hladna polukupelj postupno od 10 sekundi do 1 i pol minute.
Svjeeg voa treba dosta jesti, osobito jabuka, jagoda, treanja, groa, rajice, kuhane penice, bijelog mesa koje nije
masno te zeljanicu od vrhova mladih kopriva, mlade koprive
i maslaka kao pinat, kiselog mlijeka bez vrhnja, kravljeg sira
i kruha od prekrupe.
Bijeli cvijet kod ena lijei se ako se bradajuak (Sedum
sexangulare) posui, fino istue na peena jaja, posoli i jede;
ili ako se dra rodnjak i smokvine granice (veje) skuhaju i
ona voda pije i njom pere.
Kad ena strada i dobije mjesto crvena cvijeta bijelo pranje, kuha se loza od pepeljuge (Chenopodium) i pije ta voda,
te jedu pepeljuge dok jo nisu posve zrele.
Kuha se i loza od bijele vinjage (Vitis silvestris Gmel) i u
toj se vodi kupa.
Kad ena strada i dobije mjesto crvena cvijeta bijelo
19
1/1/70 11:52:38 AM
pranje, neka kuha cvijet od boura (Paeonia officinalis R) u

crnom vinu i neka ga pije.
Bljedobolja
u bolest dobivaju djevojice kada su u razvitku. Kod najmanjeg napora jako se umore, miii im klonu, daha im
nestaje, nastupi lupanje srca uz vrtoglavicu i glavobolju. Lice
im postane uto, nemaju teka za jelo, pojavljuju se i bolovi u
elucu, noge im oko glenjeva oteknu, dobiju bijeli cvijet i modrim podonjacima zasjenjene oi. Uzroci su toj bolesti loa
krv prouzrokovana slabom, nedostatnom ili loe biranom hranom (kada se djeca hrane slatkiima, a ne zeleni i mlijekom),
premalo kretanja po suncu i svjeem zraku ili kada su preoptereena uenjem. Vie puta dobiju tu bolest nasljeem, a i onda
kada cvijet prerano dobiju.
Kao siguran lijek vai kopriva. Dva mjeseca treba piti aj
od mladih kopriva, itavog stabla s korijenom, ako se pola kg
kopriva do upola ukuha s 4 litre vode, kave ili aja. Dnevno se
daje 3 puta na vrhu noa istucanog korijena od kravojca (Angelica silvestris). Dnevno se uzima i 12 tanjura juhe od mladih
vrhova koprive s vrhnjem, mladim maslacem, s kojim umanjkom i kruhom od prekrupe. Za juhu treba koprive malo osuiti
i po 1 licu na 1 litru vode do pola ukuhati, dobro poklopljeno. I
zeljanicu od kopriva treba ee uzimati i po 3 lice dnevno aja
od pelina (6 g na etvrt litre kipue vode 2 minute kuhati).
Ovim nainom dijete e se za 6 do 7 tjedana preporoditi
svjeinom i bojom u licu. Za potpuno ozdravljenje treba barem
godinu dana daljnjeg lijeenja, dakako, ne tako strogog.
Svakih 1014 dana neka se promijeni aj, i to 10 g matoine (Marrubium vulgare L), 8 g komoljike (Artemisia vulgaris
L) i 20 g koprive na litre vina do pola ukuhati i 4 lice meda
20
1/1/70 11:52:38 AM
staviti. Dnevno se uzima 2 male ili 1 vea alica tog aja. Nakon toga od macine trave 8 g (Melissa officinalis L), mladog
orahovog lia 6 g (Juglans regia L) i 20 g korijena koprive na
litrr vina i 4 lice meda. Za promjenu opet treba uzeti svjeeg
korijenja vodopije (Cichorium Ontybus L) ili korijena maslaka
(Taraxakuum officinale L), isitniti ga i sok iscijediti na alicu
mlijeka 34 lice toga soka i 1 licu meda. Lie mladog maslaka i krstovnika ili draguca (Nasturtium officinale R. Br.) s
limunom jede se kao salata s kruhom od prekrupe. Taj kruh se
jede s mladim maslacem i medom.
Hrana neka je krepka i vie suha. Slatkie treba odbaciti. Iz
poetka treba dnevno 2 puta gornje tijelo prati s pola vinskog
octa i pola vode, isprva mlakom, a kada se tijelo privikne na
pranje, hladnom. Prije spavanja treba po hladnoj vodi hodati i
koljena polijevati postupno od 10 sekundi do 1 minute, a nakon toga stavljati na trbuh i eludac vru oblog iz odvara od
trina. Jednom tjedno treba itavo tijelo umotati u vruu plahtu
umoenu u odvar od trina. Puno po suncu i svjeem zraku se
kretati i duboko disati. Dosta mlijeka piti, najbolje kozjeg.
Bubuljice po bradi, obrvama i elu
sam dana treba dnevno glavu pariti ili na kamilici ili trinama ili preslici. Drugi i trei tjedan jo po 23 puta tjedno napariti. Za odvar se uzme po 3 dag kamilice ili preslice, a
trina 10 dag na 1 i pol litre vode. Pola sata se poistiha kuha.
68 tjedana treba dnevno natate ujutro, pola sata pred ruak
i pola sata pred veeru popiti po manju alicu aja od po 25 g
mladog lia od oraha, bazge, maslaka, bokvice, metvice niske to uz vodu raste (Mentha aquatica), kadulje, vrhova od
koprive, vrhova smreke, 10 g kantarije, 6 g pelina, 2 dag izgnjeenih svjeih boba od smrike, etvrt kg meda na 2 litre zdra21
1/1/70 11:52:39 AM
vog vina. To se 12 sati potopi i 15 minuta poistiha kuha te pola

sata pari. 3 puta dnevno uzima se praak od kravojca. Osobito
se preporuuju hladna pranja, polijevanja i polukupke.
Kada bradavice ispucaju na prsima
zme se svjee kunice trave, zvane i stolisnik ili hajduka

trava (Achillea Millefolium). Trava se dobro opere da ne
bi bila pranjava, ocijedi, istue i pomijea s istim maslinovim uljem i time se bradavice oblau.
Na jednu licu istucanog sjemena od bosiljka (Ocimum
basilicum L) i aku lia od crvene ruice prelije se etvrt litre
kipue vode i ostavi se 56 sati dobro poklopljeno. Ovim se
odvarom stavljaju oblozi na bradavice i brzo se izlijee.
Bradavice na ruci ili licu
ko ima bradavice po ruci ili licu, neka uzme sirovog drveta

od jasena i neka ga stavi na vatru da gori. Onim sokom koji
izlazi iz drveta neka mae bradavice.
Izgnjei i iscijedi sok iz svjeeg lista kiselice ili brljana
ili preslice. U ovu tekuinu umoi malo pamuka i privijaj na
bradavice. Iscijeen sok iz crvenog luka takoer je dobar lijek
protiv bradavica.
Bubrene bolesti
od bolesnih bubrega prvi su znaci bolovi u leima i slabinama, glavobolja, lupanje srca, oteene noge, esto krvarenje iz nosa, bol u oima, dunik bude pun sluzi, u mokrai
ima bjelanevine boje zelenkasto-ute, a koa je uvijek suha.
22
1/1/70 11:52:39 AM
Bubrena je bolest jedna od najeih i najopasnijih bolesti.

Dolazi od gruanja krvi u bubrezima ili oboljelih mokranih organa, teih nahlada i zbog pijenja alkohola. Rijetko napada sama,
najee nastupa s drugim bolestima i treba na oprezu biti jer
nosi teke posljedice. Temperatura se mora odmah pobijati hladnim oblozima preko lea i prsiju, koje treba suhim i dobro toplim
previti. Na izdanu stolicu i izluivanje loih sokova iz tijela kroz
mokrau mora se velika panja obratiti. Bolesnik treba ostati u
krevetu i svako jutro treba ga brzo i lagano s pola octa i pola vode
oprati, a nakon toga dati mu da se dobro oznoji alicu vrueg
aja od po 6 g lipe, cvijeta od bazge, preslice, solomunova peata
uglastog (Polygonum aviculare L), 10 g tucanih boba od smrike, 3
g pelina, 3 lice meda na pola litre zdravog crnog vina Ovo treba
10 minuta kuhati. Na stopala i ile ispod koljena stave se vrue
boce. Ako znoj ne nastupi za pola sata, doda se jo 1 alica aja.
Kada se bolesnik oznojio, treba ga ostaviti na miru 1 i pol do 2
sata, a onda ga mlakim octom i vodom brzo oprati i suhu toplu
koulju mu presvui, pa pustiti ga opet s mirom 3 sata. Nakon
toga dati mu hladnu polukupku s pranjem lea 56 sekundi, pa
opet natrag u krevet.
Za odvajanje loih sokova iz tijela kroz mokrau, treba
bolesniku dati svakih pola sata do 1 sat po 1 lica aja od po 6 g
preslice, krike (Anagalis arvensis L), bosiljka, 10 g izgnjeenih
svjeih boba od smrike, 20 g koprive lia i 20 g koprive korijena. Takve trave potopiti u pola litre vode, a korijen isitniti u
pola litre vode i potopiti 12 sati. Korijen treba kuhati poistiha
pola sata, a trave samo 10 minuta, a onda procijediti i pomijeati. aj za znojenje, kupke i pranje treba uzimati 78 dana,
dok bolesnik vie nikakve bolove ne osjea, pa moe i ustati.
Ovaj drugi aj neka pije 46 tjedana 3 puta dnevno. Pranje octom i polukupke 23 puta tjedno koristit e tim vie zdravlju.
Treba drati strogu dijetu, mlijeno jesti.
Plod (bobe, trine, trunle) od crnog trna namoen u rumu
23
1/1/70 11:52:39 AM
daje izvrstan lijek za one koji boluju na bubrezima i mjehuru.

Ako kadulju kuhamo u vodi i vinu i taj uvarak pijemo,
iste se jetra i bubrezi. Jo bolji je lijek i jae djeluje protiv bolesti bubrega ako kadulju pomijeamo s pelinom u jednakim
dijelovima i onda taj uvarak pijemo.
aj prireen od vodopije odstranjuje sluz iz eluca i oduzima suvinu u, isti bubrege, jetra i slezenu i odvodi kodljive i bolesne sokove kroz mokrau. U tu svrhu pije se redomice
34 dana skuhan aj od vodopije, svaki dan dvije ae, i to ujutro, prije ruka i naveer.
Upala bubrega
od ove teke i opasne bolesti treba bolesniku obloiti

lea, kria, trbuh i eludac mladim, istim i svjeim liem od breze. Treba mu dati dnevno 34 puta, svakih 2025
minuta jednu alicu dobrog vrueg aja od 1 dag bazgina cvijeta, 78 zrna sirove istucane kave, koja se prije dobro opere, i
2 lice meda u pola litre zdravog vina i pola litre vode. To neka
se dobro poklopljeno kuha 15 minuta. Pijenjem ovog aja bolesnik e se oznojiti, to je najpotrebnije, a onda ga se pusti da
se znoji 2 do 2 i pol sata. Nakon toga brzo se mlakim octom i
vodom itavo tijelo opere i svakog mu se sata daje po 1 lica
aja od suenog brezovog lia. Na etiri pregrti suhog lia
brezovog prelije se 1 i pol litre kipue vode i pusti da lie
prokljua 12 puta, a onda ga se dobro poklopljenog ostavi
na vruem mjestu da se pari dva sata.
Ako nema brezovog lia, onda treba bolesniku stavljati
da temperatura spadne preko itavih lea hladan oblog od s
vodom i octom razmuene ilovae, a na trbuh i eludac stavi
se jednostruk oblog od octa i vode svako pola sata, te se suhim i toplim previje. Da se bolesnik dobro oznoji, daje mu se
24
1/1/70 11:52:39 AM
34 puta svakih 2025 minuta aj od bazge. Kada se dobro

oznojio, ostavi ga se na miru 1 i pol do dva sata, nakon toga
treba ga brzo mlakim octom i vodom oprati, a obloge treba
mu i dalje stavljati te ga dobro pokriti. Svakog sata treba davati
po jednu licu aja od slame zobi 50 g, ipka 25 g, dvije male
granice rumarina, korijena od puzave pirike (Agropyrum repens) 4 g, korijena aptovine u prah istucanog, pelina 3 g i 4 lice
meda s etvrt litre zdravog vina i pola litre vode. To se kuha pet
minuta i 1 i pol do 2 sata dobro poklopljeno na vruem mjestu
pari. Jesti ne treba nita osim mlijeka i u mlijeku kuhane rie,
griza i jemene prekrupe ili prekrupe od zobi.
Upalu bubrega, kronine bolesti bubrega, bubreno krvarenje, oboljenja bubrene zdjelice, mokranjaka i mokranog
mjehura, kao i vodenu bolest lijei uspjeno aj od mahuna od
graha. Za taj sluaj uzme se dnevno 3050 g mahuna na 1 litru
vode, kao aj. Tog aja pije se tri puta dnevno po alica.
Bubreni katar
a ovu bolest treba piti tri mjeseca aj od po 50 g korijena

koprive, korijena bijelog sljeza, korijena bazge, korijena
kravojca (zvanog jo i pirevina, iviz, zubaca, troskot) (Angelica
sylvestris L) i korijena od pirike puzave (Agropyrum repens L)
na 1 i pol litru zdravog vina. To se 12 sati potopi i pola sata sasvim poistiha kuha te jo dva sata na istom mjestu pari i procijedi u iste boce i dnevno po 3 male alice popije, jedan natate,
drugi pred ruak i trei pred veeru. Preko dana mjesto svakog
drugog pia za e i bez ei treba piti svaki sat po 1 licu aja
od 20 g lia od koprive, 20 g istucanih boba od smrike, po 10
g od mauhice, bogorodiine trave dobriice, krike, kunice
i lia od bazge na 1 litru vode, 12 sati se potopi, 5 minuta
kuha i 10 minuta pari. Kada bolovi nastupe, napariti se 20 do
25
1/1/70 11:52:39 AM
25 minuta na 5 dag preslice koja se etvrt sata kuha s tri litre

vode. Posuda se stavi u djeji stalak ili dubak, bolesnik sjedne i dobro se pokrije, nakon toga treba odmah u krevet lei
i gledati da se dobro oznoji. Za znoj neka se popije 1 alica
dobro toplog aja od kore crnog ribiza, zvanog i svib (Ribes
nigrum L), 10 g ove kore kuha se s etvrt litre crnog vina
15 minuta i kipuom vodom prelije preko 10 g cvijeta od
bazge i ostavi na vruem mjestu jo 10 minuta poklopljeno.
Kada nastupi znoj, treba bolesnika s mirom pustiti 2 do dva
i pol sata, a nakon toga mlakim octom i vodom brzo oprati.
Tjedno uzeti 2 do 3 hladne polukupke s pranjem lea 810
sekundi. Dnevno treba tijelo prati octom i vodom, a 1 do 2
sata kasnije uzeti polukupke od 10 sekundi, s pranjem lea
octom i vodom te ponovno jedan sat u krevet lei.
Prije spavanja po vodi hodati jednu minutu. Treba osobito paziti da je stolica uredna. Jesti treba vie mlijena jela,
kuhanu penicu, jeam, prekrupu od zobi, kiselo mlijeko,
mesa vrlo malo, i to samo pileeg ili kuhanog janjeeg. Voe:
jabuke, jagode, trenje, borovnicu, brusnice.
Kad spadne bubreg
va bolest dolazi veinom kod starijih ena ili kod vrlo

mravih osoba zbog tekog dizanja. Svaku veer treba na
lea, slabine i bokove stavljati oblog od ilovae razmuene s
pola vinskog octa i pola vode, suhim i toplim previti. Tjedno treba uzeti 2 do 3 hladne polukupke s pranjem lea 8
do 10 sekundi i 2 do 3 puta treba polijevati koljena, bedra
i lea 6 do 8 sekundi. Nakon polukupke ili polijevanja ide
se odmah u krevet i dobro se pokrije 1 do 1 i pol sat.
Tjedno neka se uzima dva puta topla kupka u velikoj
kadi od 28C s odvarom od trina ili slame od zobi, 3 kg na
26
1/1/70 11:52:39 AM
10 litara vode. Ovo treba tri sata kuhati i vodi za kupku

pridodati.
Svako jutro se treba potpasavati ili nositi poseban povoj.
Na stolicu neka se osobito pazi. Hrana treba biti vie lagana,
ali krepka. Meso janjee, pilee ili telee, pa kuhana penica,
ra, jeam i zob prekrupa, puno mlijeka, oraha i voa.
Bubreni kamenac
ada se stanu kamenii iz bubrega odvajati, nastupe uasni bolovi. U tom sluaju treba odmah uzeti pomijeanog
bademovog i orahovog ulja do 100 g. Istodobno sjedei se napariti 2025 min. na 5 dag preslice, koja je etvrt sata kuhana
u tri litre vode. Sud s kuhanom preslicom staviti u stalak, pa
sjesti i dobro se pokriti. Nakon parenja treba lei u krevet,
staviti elektrini jastuk pod lea ili se obloiti vruim bocama.
Uz to treba prije parenja uzeti mlaku klizmu od kamilice (1
dag na 1 i pol litru vode, vruom vodom preliti, nikako kuhati,
5 min. pariti i procijediti, a u cijev staviti 50100 g istog maslinovog ulja). Svaka 23 sata treba klizmu ponoviti.
Najbolji je aj od tucanih prenih kotica od ipka (divlje
rue). Na 2 litre vode stavi 2 dag kotica, potopi se 12 sati
i dobro poklopljeno kuha 3 sata, dok uvrije toliko da ostane litre aja. Ujutro natate uzme se 1 alica toga aja toplog, prokuhanog s 1 licom meda i limunovog soka, pola
sata pred ruak druga alica, i trea pola sata pred veeru. U
pomanjkanju ipkovih kotica uzme se na pola litre zdravog
crnog vina po 10 g korijena koprive, bibernele, slame od zobi
i 2 g korijena od sladia. Potopi se 12 sati i nakon toga poistiha kuha dobro poklopljeno pola sata. Na drugih pola litre
vina stavi se po 10 g bogorodiine trave, mauhice, zvane i
arena ljubiica, i carevo oko (Viola tricolor L), preslice, so27
1/1/70 11:52:39 AM
lomonovog peata uglastog (Polygon aviculare L), istucanih

boba od smrike i po 3 g majine duice morocvijetne (Thumus vulgarie L), kantarije pelina, sa 6 lica meda. Potopi se
12 sati, kuha 5 minuta dobro poklopljeno i pari jo 10 minuta, procijedi i pomijea s vinom, gdje je korijenje kuhano.
Ovaj ili aj od ipka treba piti dnevno 68 tjedana.
Kod ove bolesti treba osobito paziti na stolicu. Kada se
osjete bolovi, stave se topli oblozi od preslice ili slame od
zobi, preko lea, eluca i trbuha. Svakog dana 1 do 2 minute
treba po vodi hodati i tjedno uzeti 2 do 3 hladne polukupke
s pranjem lea. Neka se jede mlijeko slatko i kiselo, kuhana
penica, jeam i dva puta dnevno juha od prekrupe od zobi s
koprivom, salata s limunom uljem od krstovnika, jagorike,
maslaka i vodopije. Od voa osobito su dobre jabuke, jagode, trenje i brusnice.
Crveni vjetar
rveni vjetar, zvan i napretak, poarac, poganac ili vrbanac lijei se ovako:
Kod ove bolesti treba bolesniku prva 34 dana po nekoliko puta dnevno, a kasnije jedanput dnevno stavljati dobro
tople obloge s odvarom od trine, previje se suhim i toplim.
34 lice trine prelije se kipuom vodom i kuha poklopljeno poistiha 2030 minuta. Prva 34 dana kasnije tjedno dva
puta uz te obloge svaku veer treba uzeti dobro toplu kupku
za noge do koljena u odvaru od trina. Odmah iza vrue kupke uzme se hladna kupka jednu minutu, do polovine listova
i pokreu se noge kao da se gazi po vodi. Oko vrata stavi se
hladan oblog s pola octa i pola vode, suhim i toplim se previje i svako pola sata mijenja. Tijelo treba 34 puta dnevno
isprva mlakim octom i vodom oprati, a kada se tijelo privikne
28
1/1/70 11:52:39 AM
na pranje, hladnim. Lice se umije dnevno 34 puta svjeim

nekuhanim mlijekom, a nakon toga stavlja se svjee lie od
podbijela, a nalije namae ili svinjskom ili gujom masti.
Kada nema podbijela (Tussilago Farfara L), uzme se uvarkue (Sempervivum tectorum L) ili mijakinje trave zvane i
crijevac (Stellaris medio, Vill). Iz jedne ili druge iscijedi se sok,
pa koliko lica ima soka, toliko se lica pridoda istog 4050%
alkohola i tom se smjesom lice 34 puta dnevno namae. Preko noi treba stavljati oblog od svjeeg kravljeg sira. Sir se prst
debelo razmae po lanenoj krpi, koja se tako izree da na oima i ustima ima otvor da bolesniku ne smeta. Tri puta dnevno
treba uzeti po jednu licu istog maslinovog ulja.
Za e svako pola sata do jedan sat uzima se gutljaj limunade, jo bolje hladan aj od 30 g korijena od gaveza (Sumphytum
officinale L) na jednu litru vode 30 minuta kuhati. Uzima se tri
puta dnevno po alica dobro toplog aja od 50 g mladog lia i
cvijeta od maline (Rubus Idaeus L) na jednu litru vode i 8 lica
meda. Kipuom vodom se prelije i 15 minuta kuha. Bolje je ako
se korijen gaveza, lie i cvijet maline preko noi potopi, korijen kuha 15 minuta, a aj 78 minuta. Na stolicu treba paziti i
eventualno klizmom pomagati.
Ako je crveni vjetar unutra udario, treba ga izvui van dobro toplim oblozima od trine ili samljevenog sjemena grahotue (Trigonella Foenum graecum L) zakuhane s trinama, a onda
dalje stavljati obloge od mladog sira. im se oblog ugrije, treba
ga promijeniti. Ne moe li se dobiti aja od maline, neka se pije
aj od iirota (Acorus Calamus L) na etvrt litre vode s dvije
lice meda. Taj se aj popije u tri puta.
Za crveni vjetar dobar je ovaj lijek: Nastrue se donje zelene kore od bazge, (Sambucus nigra L) pa se kozjim lojem dobro istue, zatim u tavi ugrije, namae prikladna lanena krpa
i na lice privije.
Crveni vjetar ili poganac lijei se i ovim: lice se namae me29
1/1/70 11:52:39 AM
dom i pospe u prah istucanom poganevom travom ili tucanim

bobicama od te trave. Poganeva trava zove se jo i ljoskavac
skrletni, mahunice ili vuja jabuina (Physalis Alkekengi L).
Dobar je i ovaj lijek: Uzme se soli, istog katrana, loja, zdravog
meda, voska i poganeve trave, jednaki dijelovi. To se sve zajedno
istopi, time namae lanena krpica i jo mlako na lice previje.
Dobro je lice namazati gujom ili svinjskom masti, pa
dobro posuti branom od bijelog graha ili prenim bijelim jelenom (stipsom, alaunom).
Koji se god lijek upotrijebi, kod svakog treba uzimati obloge da se znojenjem i pijenjem aja odvajaju loi sokovi iz tijela i krvi. Inae, znaju ostati loe posljedice ili oteknu noge ili
navale kojekakve guke. Stoga je dobro, kada je bolesnik izvan
svake pogibelji i temperature, da uzme bilo kakvo sredstvo za
proienje eluca i crijeva.
Neuredan cvijet kod ena
opravlja se kada se osam dana prije vremena pije aj od

po 4 g gospina cvijeta (bogorodiina trava, strano zelje, Hypericum perforatum), kantarije i kunice, s etvrt litre
vode, 12 sati stoji potopljeno, 10 minuta kuha. Pola ovog aja
popije se natate, a pola prije lijeganja u krevet. Uz ovaj aj
treba uzeti tjedno 23 hladne polubanje.
Kad je cvijet kod ena odvie slab
a se to stanje popravi, treba tri mjeseca dnevno tri puta

popiti po jednu alicu aja od 4 g lia od trolisnjaka (pakujac, Aquilegia vulgaris L), matoine (divlja macina trava,
Marubium vulgare), komonjike (divlji pelin, metljika, Arte30
1/1/70 11:52:39 AM
misia vulgaris L), kantarije, kunice, iirota, samljevenog sjemena od ania (despika, Pimpinella anisum L), 1 malu licu
samljevenog sjemena od iopa (miloduh, ljupac, Livisticum
officinale Koch). Ove se trave s pola litre vina 12 sati potope, s
2 lice meda 5 minuta kuhaju, 20 minuta pare. Uz taj aj treba dnevno popiti 23 male aice vina od rumarina i tjedno
se uzmu 23 hladne polukupke od 810 sekundi. Za vrijeme
cvijeta preko eluca i trbuha treba stavljati dobro tople obloge od pola vinskog octa i pola vode.
Veliki cvijet u ene
ada ena ima preobilno mjeseno pranje, neka uzme kiselice (Rumex Acetosa L) ili divlje kiselice (tira), od toga
kuha aj i pije (20 grama na pola litre vode).
Ili neka kuha ile od koprive i pije taj aj 3 puta dnevno
(1 dag ila na pola litre vina, pola sata treba kuhati, prije toga
12 sati drati potopljeno).
Kada se za vrijeme cvijeta

osjea munina
reba svako pola sata uzeti po 1 licu aja od 20 g pelina

na pola litre vode i 3 lice meda. Pelin se prelije kipuom
vodom, koja je 5 minuta kuhala s medom i ostavi poklopljeno
20 minuta. Uz to se uzima dnevno po 2 ae dobrog zdravog
crnog vina, u koje treba umakati i jesti na tanko rezane preprene krike kruha od raenog ili jemenog brana. Imaju
li se pokraj povraanja jo i bolovi, onda treba tijekom dana
popiti 23 alice aja od 25 g preslice, 20 minuta kuhane s
pola litre vode.
31
1/1/70 11:52:39 AM
Kada se cvijet zaustavi
bog nahlade, straha ili uzrujanosti, treba uzeti 3 puta

dnevno po alicu toplog aja od 15 g kunice s 1 licom
meda na osminu litre vina i 1 osminu litre vode, vrelim vinom preliti i 8 do 10 minuta kuhati. Na trbuh i eludac treba
stavljati dobro tople obloge s odvarom od trina ili omorikinih
vrhova ili zelenih iarica.
Protiv izgubljenog mjesenog cvijeta
reba se hraniti kuhanom penicom i piti svaku veer jednu alicu aja od kamilice te uzeti vruu kupku za noge
sa solju. To se ini tako dugo dok se stanje ne popravi. Dobro
je piti takoer tri puta dnevno aj od majine duice.
Koja ena nema pranja (cvijeta), neka kuha djetelinu
(Trifolium repens) pa je pije s vodom.
Kad ena nema pranja (cvijeta), a ne raa i ne doji dijete,
niti je u drugom stanju, onda neka trai lijeka. Lijei se ovako:
Neka nabere ukastoga cvijeta od djeteline (Trifolium
agrarium L). Taj cvijet neka skuha i topao pije 40 dana izjutra
natate. Ili neka kuha crno vino s tarinom (cimetom) pa pije
toplo. A vrlo je dobro piti i macinu travu (Melissa officinalis L).
Ako ena nema cvijeta, neka nariba hrena (Armoracia
rusticana) u crno vino i pusti da prenoi, ujutro ocijedi vino
i pije po dva decilitra naiskap.
Ako ena nema cvijeta, neka pije cvijet od trandofilja
(Athaea rosea), osui ga, zdrobi, uveer potopi u hladnoj
vodi, a ujutro pije tu vodu natate u ono doba kada se nadala cvijetu.
Ako ena nema cvijeta, neka pije u vodi snijet s kukuruza (Zea Mays).
32
1/1/70 11:52:40 AM
Ako ena nema cvijeta, a nije trudna, neka uzme rese

od oraha, dobro osui i pije aj od toga praka: jedna mala
lica na etvrt litre vode i jedna lica meda. Vrelom vodom
preliti i pet minuta kuhati. aj piti ujutro i naveer.
Ili ako ena nema cvijeta, neka uzme osam dana po komadi kamfora velik kao zrno rie s aicom rakije.
Bolest crijeva s krvarenjem
ojavljuje se s bolovima u glavi, klonulosti, bolovima u elucu, utrobi, odvratnou prema jelu, bijelom naslagom
na jeziku, loom ili nikakvom probavom, a gdjekada i proljevom. Toj bolesti su ponajvie uzrok svakovrsni irevi na
elucu i crijevima.
Oni mogu doi naslijeeni od predaka koji su bolovali
na elucu, ali isto tako od neumjerenog uivanja u jelu, od
neoprana voa, kada je ovjek ugrijan pa se napije hladnog
pia, a i onda kada zanemari i za vremena ne uredi lou probavu.
Kada proljev s krvi nastupi, treba dnevno uzeti po 34
mlake klizme od po 2 litre s odvarom zdrave mlade hrastove
kore od 1 i pol dag na 2 i pol litre vode. 20 minuta poistiha kuhati, jo bolje 1216 sati potopiti i 10 minuta kuhati. Dnevno
treba uzeti toplu sjedeu kupku od 20 minuta u odvaru hrastove kore, etvrt kg na 56 litara vode, 1216 sati potopiti i pola
sata kuhati, procijediti kroz krpu i vodi za kupelj pridodati, a
nakon 1 do 1 i pol sat tijelo s pola octa i pola vode brzo oprati
(hladno). Svakog sata treba uzeti po licu aja od po 6 grama
mladog hrastovog lia (Quercus pedunculata Ehrh), rusomae (Capsella bursa pastoria L), ljubiice, lia i korijena (Viola odorata L), preslice (Equisetum arvense L) i islandskog liaja
(Cetraria islandica Acharus) s 2 lice meda, 12 sati potopiti, 5
33
1/1/70 11:52:40 AM
minuta kuhati i 10 minuta pariti. Svakog jutra natate i prije

spavanja uzima se po 1 alica toplog aja od 6 g usitnjenog
korijena od kravojca (Angelica silvestris L), 6 g korijena od
ika (Lappa officinalis All.) s pola litre vode, 12 sati potopiti,
10 minuta kuhati i kipue preliti na dva grama pelina (Artemisia Absunthum L) i 6 grama oblog solomonovog peata
(Polygonum Persicaria L), jo pet minuta dobro poklopljeno
kuhati i 10 minuta pariti.
(Napomenuti se mora da trave koje stoje vie od godinu dana nemaju toliku ljekovitost kao svjee suene, a
korijen od ika nakon jedne godine nema vie nikakve
ljekovite snage).
Proljev i druge bolesti u crijevima
zima se klizma od 15 grama samljevenog sjemena od

utilovke svinjdue (Trigonella Foenum graecum L) i
125 grama lia od divizme (Verbascum Thapsus L) i prelije
s pola litre pitke vode te ostavi pola sata poklopljeno pariti. Nakon toga pridoda se dobro izmueni umanjak. Ova se
klizma moe i 3 puta dnevno uzeti. Za klizmu koja treba u
crijevima ostati uzme se etvrt litre hladne vode.
Kolika
omora (Foeniculum officinale All.) je vrlo dobar lijek

za bolesti koje nas esto pohaaju kao kolika (grevi u
crijevima) i njoj sline bolesti. U sluaju takve bolesti uzme
se brzo jedna lica komoraa i prokuha u mlijeku 5 do 10
asaka, pa se onda daje bolesniku tako vrue da pije koliko
najvie vrue moe podnijeti.
34
1/1/70 11:52:40 AM
Cvatua biljka majina duica (Thymus serpyllum L) s

liem upotrebljava se kao dobar lijek protiv kolike i greva,
a osobito dobro ini kada se ta biljka stavi u vodu u kojoj se
kupamo.
Bolest crijeva
ada se ima bolest crijeva, uzme se 10 g mladog hrastovog lia, 10 g bokvice (Plantago major L), 6 g komonjike
(Artemisia vulgaris L), 6 g eljuge (Cnicus benedictus L), 6 g
kunice (Achillea Millefolium), 6 g kantarije (Erytraea Centaur.
Pers), 4 lice meda na tri etvrt litre vina, 12 sati potopiti, 10
minuta kuhati i 10 minuta dobro poklopljeno pariti. Ujutro
natate uzme se mala alica tog aja i naveer prije spavanja
jedna mala alica toplog, a preko dana svakog sata po lica
hladnog. Svaku veer na trbuh i eludac stavljaju se dobro
topli oblozi od octa i odvara od trine po pola ili s odvarom
zelenih omorikinih eera.
Za dugotrajnu bolest u crijevima treba uzeti: 10 g mladog hrastovog lia, 6 g bokvice (Plantago lanceolata), 10 g
eljuge (Cnicus benedictus L), 10 g slatkog ania (Pimpinella
anisum) i dvije lice meda s 1 i pol litre vode. Ostaviti 12 sati
potopljeno, u istoj vodi prokuhati i ostaviti jo 10 minuta na
toplom mjestu. Ovog aja treba svaku veer po jednu alicu
dobro mlakog popiti, a tijekom dana svaki sat po jednu licu. Svaku veer na trbuh staviti dobro topao oblog od pola
vinskog octa i pola vode ili od odvara iz trina. Hladno pie
ne treba piti, jesti dobro kuhanu penicu, ria na mlijeku,
jemenu kau, gance, od mesa piletinu, teletinu, janjetinu,
i to dobro kuhano i nemasno. Od voa treba jesti kuhane,
suhe ljive, kruke i jabuke kuhane i peene. To se ini tri
mjeseca.
35
1/1/70 11:52:40 AM
Katar u crijevima
od ove bolesti treba preko eluca i trbuha stavljati dobro

tople obloge od pola vinskog octa i pola vode. Suhim i
toplim previti. Tijekom 12 dana treba ove obloge mijenjati svaki sat, kasnije dnevno 56 puta. Uz ove obloge treba
jednom dnevno itavo tijelo hladnom octenom vodom oprati i dnevno uzeti hladnu polukupku od 5 sekundi, ne dulje;
uveer 34 sekunde po hladnoj vodi gaziti. Za aj neka se
kuha po 3 grama komorae, kadulje, gospina cvijeta, kantarije, istucanih boba od smrike, pelina i komoljike (divlji
pelin, Artemisia vulgaris L). S etvrt litre vode i etvrt litre
vina, kipue preliti, 15 minuta kuhati i 20 minuta dobro
poklopljeno pariti. Ovog aja odmah 1 alicu dobro toplog
uzeti, kasnije svakog sata, pa svaka 2 sata po 1 licu. Uz taj
aj treba uzeti 12 lice tinkture od borovnice. Jedan do
dva dana najbolje je gladovati, a kasnije za hranu uzimati
12 alice kave od ira, na 1 alicu mlijeka, 1 malu licu
prenog ira, u mlijeku kuhanu prekrupu od zobi, ria ili
griz. Uz to treba piti 12 aice zdravog crnog vina ili s
vinom pomijeanog po 1 licu sirupa od ribizla (meruzalke, Ribes rubrum L) ili trpkovine (Berberis vulgaris). U ovo
vino potope se i jedu tanko rezane preprene krike crnog
jemenog ili raenog kruha.
9 tjedana dnevno natate i uveer prije spavanja treba
uzeti po jednu alicu aja od metvice. U etvrt litre vode i
etvrt litre vina potopljeno se dri 12 sati 2530 g metvice
i kuha s jednom licom meda pet minuta, pa se pari 1520
minuta. U aj koji se uzme uveer, prije spavanja, stavi se da
ostane tri tjedna, ne dulje, po 10 kapi tinkture od odoljena.
Daljnja tri tjedna piti isti aj, a zadnja tri tjedna opet stavljati
po 10 kapi tinkture od odoljena (Za ovaj aj se uzme Mentha
piperita ili Mentha aquatica).
36
1/1/70 11:52:40 AM
U pola litre vina potopljeno se dri 12 sati po 10 g

isjeckanog korijena od koprive, bokvice i podbjela i kuha
se s dvije lice meda 10 minuta i pari 20 minuta. Ovog
aja uzme se jedna alica natate, druga pred ruak i trea
naveer prije spavanja i pije dva mjeseca.
Crveni luk sitno se izree i sok iscijedi. Na desetinu
litre ovog soka stave se dvije desetine prepeene rakije
ili istog alkohola 5060%. Ovog soka uzima se tri puta
dnevno 12 do 15 kapi na jednu malu licu meda. Uzima
se dva mjeseca.
Isto je dobro ako se uzme dnevno po 34 lice na jednake dijelove pomijeanog soka od limuna s medom.
Nastupi li katar eluca i crijeva s bolom u prsima, treba i preko prsiju stavljati dobro tople obloge s octenom
vodom. Suhim i toplim treba previti.
Protiv katara u crijevima uzme se klizma, koja vrlo
povoljno djeluje; jedna lica lanenog sjemena i kuha se s
pola litre vode. Nakon toga procijedi se i pomijea s ajem
od kamilice.
Katar crijeva kod ljudi bolesnih

na pluima
a 2 umanjka stave se 2 lice eera i muti dok smjesa ne

postane pjenuava, onda se pridoda 2 lice istog maslinovog ulja i 2 lice vinovice (Franzbrantwein) i ponovno se
muti dok se ne zapjeni. Ove smjese daje se bolesniku svako
pola sata po 1 velika lica.
Katar eluca i crijeva lijei se kada se 3 mjeseca dnevno
natate popije alica dobro toplog kuhanog bijelog vina. Na
etvrt litre vina stavi se 8 dag utog eera, zajedno se kuha
i pri tome se pjena skida. U alici se muti 1 svjee umance
37
1/1/70 11:52:40 AM
s 2 lice vode, zatim dolije se kuhanim vinom. (vino treba

kuhati dok se eer rastopi).
Nakon pretrpljene bolesti treba dulje vremena nositi
pojas od flanela i na hranu paziti. Vie mlijena jela jesti,
zelen s uljem, bijelo meso i kuhano voe.
Upala slijepog crijeva
od upale slijepog crijeva osjea se bodac s desne strane

u trbuhu, osobito kada se desnom nogom makne; dalje
se pati od munine. Dolazi od neuredne stolice, naslaga tvrde izmetine, ili kada se proguta kotica od narane, limuna,
trenje, iljaste kotice, a i dlaka od etkice za zube, te zbog
neopreznog stavljanja igle u usta i nahlade zbog ega dolazi
do upale i gnojenja sluznice u crijevima.
Kada se outi takva bol, treba odmah uzeti do etvrt litre istog ulja. Tko ne moe piti ulje, neka rukom stisne nos,
lako e ga uzeti i odmah neka proguta licu soka od limuna
da oisti usta. Bolesniku treba dati i 23 klizme uzastopce s
mlakom vodom i malo sapuna. Ako nema temperature, treba na trbuh stavljati tople obloge od octa i vode, ili kuhanog
lanenog sjemena i mijenjati ih svakih 20 minuta, dok bol ne
umine. Ne prijaju li bolesniku topli oblozi, stavljaju mu se
hladni od ilovae razmuene s octom i vodom. Ti hladni
oblozi stavljaju se bolesniku i onda kada temperaturu ima.
Isprva, dan-dva, mijenjaju se im postanu vrui, a kasnije se
po 2 sata ostavljaju. Svaki dan dati bolesniku 46 lica ulja
i svaki sat po licu aja od 6 grama cvijeta od crnog trna
(Prunus spinosa L), 6 grama krkavine (Rhamnus frangula
L), 6 g kantarije (Erythraea Centaur Pers.), kadulje 6 grama
(Salvia officinalis L) i 4 mala lica samljevenog kumina (Carum carvi) u litru vode, kipuom vodom preliti i 10 minuta
38
1/1/70 11:52:40 AM
kuhati, procijediti i pridodati 3 lice meda i ponovno dobro

prokuhati. Nakon 3 dana promijeniti aj, i to uzeti 10 g lia
od kupine (Rubus fruticocus) i pola grama praka od aloja
(Aloe vulgaris Lam) na pola litre vode, vruom vodom preliti
i prokuhati. Toga aja daje se svako dva sata po jedna lica, i
to toplog, dva dana, a onda se opet uzima prvi aj. Na noge
treba stavljati tople obloge, vru crijep ili vrue boce (boce
se napune vruom vodom).
Prva 34 dana osim ulja i aja ne treba nita za jelo dati,
a poslije pomalo mlijeka i pasirane juhe od jema ili rie.
Bolesnik mora mirno leati osam do etrnaest dana i strogu
dijetu drati.
Grevi na maru
r na maru vie puta je povezan s velikim bolom. Uzrok

su ozljede na sluznici koje dolaze od velikog naprezanja
kod tvrde stolice. Ljudi koji naginju kapi (infarktu) moraju se
toga kloniti. Protiv toga treba uzeti dnevno tri puta topao klistir od odvara hrastove kore i preslice (Equisetum arvense L),
od svake vrste po 15 g na pola litre vode i 20 minuta kuhati.
Za klizmu treba uzeti i po litru odvara. Dnevno treba uzeti
toplu polukupku, s naknadnim hladnim pranjem lea s pola
octa i pola vode. Kod lijeganja u krevet neka se na lea stavljaju hladni oblozi. Nakon 8 dana iza tople klizme uzima se
od pola litre vode hladna klizma. Imaju li se pokraj greva
jo i bolovi, treba 56 puta dnevno u mar staviti odmah
nakon klizme, a i izmeu, male epove od jednakih dijelova
iste svinjske masti i ueerenog meda i to dublje ih gurnuti. Naveer, prije spavanja, treba na mar staviti glavicu
dobro i poistiha peenog crvenog luka, koji se izgnjei, na
njega, jo vrueg, stavi se mala liica iste svinjske masti i
39
1/1/70 11:52:40 AM
privije na mar. To izvrsno djeluje i na bol i na ozljede. Ror

(vrh cijevi) za klizmu i mar moraju se prije klizme ili uljiti
ili mau namazati. Bobe od smrike treba jesti od 4 do 15 i
od 15 na 4 bobe, est puta ponoviti. Pije se dnevno 6 puta
ovaj aj: Uzme se kantarije (Erytraea Centaur. Pers.), crnog
trna cvijeta (Prunus spinosa L), kadulje (Salvia officinalis L),
bazge (Sambucus nigra L), po 4 g pelina (Artemisia Absinthum L), 2 g na pola litre vode, 12 sati se dri potopljeno,
prokuha i 10 minuta pari. Dnevno pranje tijela s pola octa i
pola vode i polijevanje hladnom vodom.
irevi u elucu
ireve na elucu lijei sljedei lijek: Uzme se zdrave kore

od sasvim mladih hrastova, 15 do 20 g na pola litre vode,
kora se dri potopljena 12 sati, s istom vodom kuha se dobro
poklopljeno 20 minuta, procijedi i pomijea s ajem od po
8 g ljeure (Sanicula europea L) i uvarkue (Sempervivum
tectorum L) i po 3 g od kadulje (Salvia officinalis L), bokvice
(Plantago lanceolata L) i pelina (Arthemisia Absinthum L) na
pola litre vode, 12 sati se dri potopljeno, prokuha i jo 10
minuta ostavi se na toplom mjestu. Ovoga aja treba uzeti 6
do 8 malih alica dnevno. Svakog sata neka se uzme po jedna lica razrijeenog rasola od kiselog kupusa, jednu licu
rasola razrijediti sa est lica vode. Izmeu toga svaka dva
sata treba pojesti po licu svjeeg kravljeg sira. Dalje, to
vie piti stepke od mladog masla, a za hranu neka se uzima mnogo kisela mlijeka. Treba jesti smrikove bobe i dobro
vakati: poeti s etiri bobe, svaki dan bobu vie do petnaest, od petnaest na etiri bobe. To se ponavlja osam puta.
Dok trave ne nabavite, kuhajte i pijte samo mladu hrastovu koru. Jesti smijete samo zelen s uljem i mlijena jela.
40
1/1/70 11:52:40 AM
Od velike je vanosti dnevno polijevati itavo tijelo odstajalom vodom, 10 sekundi do 1 i pol minute. To treba initi
ujutro kada je tijelo odmoreno i ugrijano.
Dnevno prije lijeganja u krevet po hladnoj vodi prohodati jednu minutu, a kada se ide u krevet, staviti dobro
topao oblog na eludac i trbuh od odvara od trina i omorikinih vrhova. Dnevno treba uzeti tri od etiri puta topao
klistir od 15 g preslice (Equisetum arvense L) i 15 g hrastovog lia na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno i 20
minuta kuhati.
Moe se uzeti i klistir sa samom hrastovom korom,
40 g na pola litre vode. Za klizmu neka se uzme do dvije
litre odvara. Tjedno treba itavo tijelo s pola octa i pola
vode oprati, dva puta uzeti hladnu polukupelj s pranjem
lea i dva puta toplu kupku za noge do koljena u odvaru
od trina. Nakon tri tjedna prestane se piti prvi aj i rasol, a
mjesto njega uzima se svakog sata po jedna lica ovog aja:
Uzme se vrhova od koprive (Urtica dioica L),. ika (Lappa
officinalis All.), nevena (Calendula officinalis L), solomonov peat obli (Polygonum Persicaria L) i solomonov peat
uglasti (Polygonum aviculare L), od svake vrste po 8 g, s
etiri lice meda, 12 sati dri potopljeno, prokuha, 10 minuta pari, procijedi i na svaku etvrt litre toga aja 60 kapi
tinkture od moravke dodati. Tinktura od moravke pravi se
ovako: U jednu bocu irokog grla stavi se osuenog cvijeta
od moravke i nadolije istom prepeenom rakijom, zaepi
te ostavi na toplom mjestu 23 tjedna. Vie puta mora se
promukati.
Alkohol i duhan treba odbaciti.
41
1/1/70 11:52:41 AM
irevi u crijevima
ijee se i pijenjem aja od islandskog liaja (Certraria

islandica, Acharus), jedan dag, i solomonov peat obli
(Polygonum Persicaria L) jedan dag, s etvrt kilograma meda
na dvije litre vode, 12 sati dri potopljeno i pola sata poistiha kuha. Svakog sata preko dana uzeti po licu, a ujutro
i naveer po jednu alicu toplog aja. Tijekom dana uzeti
23 mlake klizme od dvije litre odvara od 30 g mlade zdrave hrastove kore i 30 g preslice na 2 i pol litre vode, 12 sati
drati pripijeno i pola sata kuhati. Svakog dana treba uzeti
toplu sjedeu kupku od 20 minuta s odvarom od trina i slame od zobi, pola kilograma na 56 litara vode, dobro poklopljeno 1 i pol do 2 sata poistiha kuhati. (Jo je bolje ako
se prije toga 12 do 16 sati slama ili trina potope.) Dnevno
neka se da bolesniku hladan oblog od pola vinskog octa i
pola vode. Taj se oblog ostavi 1 i pol do 2 sata.
ireve u crijevima lijei i aj od kopriva. Na 3 dag suhe
koprive i korijena i lia stavi se 5 dag istucanih smrikovih
boba i etvrt kilograma meda (najbolje kaduljinog) na dvije
litre vode, 12 sati dri se potopljeno i poistiha 23 sata dobro poklopljeno kuha. Ujutro, natate, i prije spavanja popije
se po alica mlakog aja, a preko dana svako pola sata po
gutljaj. Uz taj aj treba isto uzimati klizmu, kupke i obloge.
irii ili fistule
a zubnom mesu odstrane se mukanjem i ispiranjem

usta ajem od 5 g lia od crvenog malinjaka (Rutus
Idaeus L) 10 g vrijea od kupine obine (Rubus fructicosus
L), 10 g kadulje, 6 g cvijeta od linjaka (Cochlearia officinalis L), 6 g preslice (Equisetum arvense L) i dvije male lice na
42
1/1/70 11:52:41 AM
pola litre bijelog vina, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta

kuhati i jo 10 minuta pariti i mlakim usta i grlo ispirati.
Isto je dobro tinkturom od iirota (Acorus Calamus L)
jednu malu licu na au vode uzeti i usta time mukati i ispirati. Iirot odstranjuje trule u ustima i uvruje zube.
Protiv ireva
octu kuhano bobovo brano (Vida faba L) upotrebljava

se kao vru kaast oblog za dozrijevanje gnoja u irevima. Kad se kome pravi ir ili kakva guta na zdravo, uzme se
borove (Pinus silvestris L) smole pa se rastopi kod temperature i razmae na plavi pakpapir i privije na bolno mjesto, gdje
ostane dok samo ne otpadne.
Da ir ili guta im prije sazrije
zme se lanenog ulja ili ulja od repice i pomijea se s

malo neprosijanog brana i umanjkom od jajeta, pa
se privije kao flaster na bolno mjesto.
Ili se iscijedi sok iz cvijeta i svjee stabljike od nevena,
1 lica soka prokuha se s 2 lice svinjske masti ili s 2 lice
kozjeg loja. Ova se mast stavlja kao flaster na ir ili gute i
toplo privije.
Da se ublae bolovi, treba bolna mjesta banjati u toplom odvaru od trina ili preslice, ili se ovim odvarom stavljaju topli oblozi.
Nadalje vidi divizma, lan, grahotua (utilovka, svinjdua), uvarkua, med i ulje.
Kada se irevi ili potkonjaci lijee, treba uzimati
sredstvo za ienje utrobe.
43
1/1/70 11:52:41 AM
Za ienje utrobe
ao izvrstan su lijek bobice (jagode) od pasdrijena za ienje utrobe, kada je zatvorena ili kada je izmet u ovjeku zapeen. Ovaj lijek djeluje povoljno i bezbolno. U tu
svrhu prireuje se lijek na ovaj nain: Uzme se 600 grama
svjeih i potpuno zrelih bobica, uz to 1 kilogram eera i to
se zajedno kuha tako dugo dok bude od toga posve gusta
tekuina (sirup) koja e imati ljubiasto-crvenu boju.
Ili na ovaj nain:
Uzmu se sasvim zrele jagode, koje se poetkom listopada naberu i upola zgnjee. Ovako zgnjeene stave se u lonac, koji se dobro pokrije i stavi na toplo mjesto osam dana.
Poslije toga vremena izdvoje se jagode (bobice), a sok procijedi kroz kakvu istu krpu, zatim ga se pomijea sa eerom
ili vrcanim medom, doda mu se neto malo cimeta, karanfila ili kakve druge mirodije i kuha tako dugo dok bude gusta
tekuina (sirup). Ta tekuina izvrsno je sredstvo za ienje
utrobe i tjera na mokrau (vodu). Za malenu djecu dovoljno
je da uzmu malu kavenu licu tog lijeka.
I na ovaj nain propisuje se uzimanje toga lijeka: U 150
do 180 grama vode razmuti se za odrasle 30 grama te tekuine, a za djecu dovoljno je 812 grama razmutiti u 90100
grama vode, i toga lijeka uzima bolesnik svaki sat po dvije
lice.
Isto tako dobar je lijek za proienje utrobe i ovaj:
Uzme se 60 g tekuine od pasdrijena, 60 g tekuine od boba
smrikovih (Juniperus communis L) i 50 g bazgova (Sambucus
nigra L) soka. Sve ovo dobro se promijea i bolesnik uzima
tog lijeka svako pola sata po pola lice. Naposljetku bobice
od pasdrijena ukuhane u eeru upotrebljavaju se kao proljetni lijek koji e nas proistiti od svih kodljivih sokova i
plinova to su se tijekom zime u naoj utrobi nagomilali.
44
1/1/70 11:52:41 AM
Jaka sredstva za ienje utrobe su: pasdrijen, raved (rabarbara) 34 puta uzeti, svaki put po pola grama, praka od
aloja pola grama (malo na vrhu noa) prokuhan sa licom
meda i 34 lice vode 34 puta uzeti. Ili kada se natate popije mlaka aa vode, prokuhane s jednom malom licom
soli.
Blaga sredstva za ienje utrobe jesu: crni trn, krkavina (kruina, bazga, raved u manjim obrocima, kiseli kupus,
gorka troliska, kantarija i preslica).
Ili neka se popije svakog dana po jedna aa vina od bosiljka. U staklo od jedne litre stavi se aka lia od bosiljka,
nadolije se zdravim vinom i ostavi 1012 sati potopljeno, nakon toga dobro je za pie.
Ili neka se uzme etvrt litre vina i etvrt litre vode, 15 g
sjemena od kopra mirisavog (Anethum graveolens L), potopljeno se dri 12 sati i kuha 5 minuta sa licom meda. Ovog
aja treba 12 alice popiti svakih 12 sata po jednu licu.
Da dojilji mlijeko obilnije nadolazi
reba uzeti 6 g sitnog eera, po 3 g u prah istucanih isuenih korica od narane i sjemena od komoraa (Foeniculum officinale All.) i 25 g magnezija iz ljekarne. To se zajedno
dobro pomijea i razdijeli na sedam jednakih dijelova. Svaki
dan sedam dana uzme se s vodom ili mlijekom jedan dio
ovog praka. Prsa neka se oblau u vinu kuhanom pitomom
metvicom (matinjak, Melissa officinalis L). Na jednu litru
vina stavi se 80 g matinjaka, potopljen se dri 1216 sati i
kuha dobro poklopljeno i poistiha jedan sat. Oblog svakih 1
i pol do 2 sata promijeniti. Nadalje neka se uzima tri tjedna
tri puta dnevno na vrhu noa sjemena od koprive i s mlijekom ili vodom neka se popije.
45
1/1/70 11:52:41 AM
Ili neka se popije svakog dana 12 alice svakih 12 sata

u mlijeku kuhanog sjemena od ania i komoraa. Od svakog
po pola male lice na jednu alicu mlijeka, kuhati treba 10
minuta s jednom licom meda.
U jelo neka se stavlja osuenog lia ili svjeeg lia od
krosuljice, krabuljice (Anthriscus Cerofolium Hoffm.), koje
je vrlo ugodnog mirisa i okusa u jelu. Ako se ima podosta
ove biljke, vrlo je dobro dnevno popiti po 1 do 2 male lice
iz svjee biljke iscijeenog soka pomijeanog s mlijekom uz
pridodatak male lice meda.
Ako ena nema mlijeka, neka jede leu (Ervum lens).
Kad se dojiljama mlijeko zapee,

prsa zapale i prokinu
reba na prsa privijati melem od sjemena grahotue (piskavica, boja trava) (Trigonella Foenum graecum L). Sjeme se samelje i zakuha kipuom vodom i vinskim octom. Na
mokru lanenu krpu, na 3 cm debelo, premae se i jo toplo
privija na prsa. Suhim i toplim preko. Ovi su oblozi prava blagodat, jer ne daju rani zamladiti prije dok ne izvuku sav gnoj
i neistou iz rane. Osim ovih obloga, treba piti svakog sata
po jednu licu aja. Za aj se uzme osam g korijena bibernele
(Pimpinella magna L) i kuha se s jednom litrom vina poistiha
pola sata. Onda se jo kipue prelije na 6 g kadulje (Salvia
officinalis L), 6 g majine duice (Thymus Serpyllum L), 4 g
kantarije (Eryathrea Centaur. Pers.), 3 g pelina (Artemisia
Absinthum L) i 6 lica meda, kuha se jo 5 minuta i 10 minuta
dobro poklopljeno pari.
Ako se prsa prokinu zbog zapeenja mlijeka, treba staviti
na prsa list cikle (Brasicca vulgaris var. Cicla) da izvlai to je
zapeeno.
46
1/1/70 11:52:41 AM
Ako se prsa prokinu zbog zapeenja mlijeka, dobro ih je

obloiti listom ljiljana (Lilium candidum L), pa e odlaknuti.
Kad prsa otvrdnu i lijezde se upale
zme se 1 dag lia od koprive i kuha u 1 litri vode 10

minuta. Ovim odvarom zakuha se jemeno brano s
mekinjama zajedno i na prsa privija.
Jednako je dobro prsa oblagati liem od bokvice (Plantago major L), stolisnikom ili kunicom (Achillea Millefolium),
liem ljubice (Viola odorata L), a i mladim orahovim liem.
Lie se dobro opere i dri u hladnoj vodi. Prije uporabe
malo se istuca. Mijenja se im postane vrue i rani vie ne
godi.
Slabe mlijene lijezde
reba tijelo dnevno octenom vodom oprati, a uveer, prije

lijeganja u krevet, na prsa priviti lanenu medom namazanu krpu i toplim previti.
Dalak (slezenobolja)
alak je bol slezene s veim ili manjim bolom na gornjoj

lijevoj strani u trbuhu i iza zadnjeg rebra. Dolazi od dugotrajnog tranja, tekog rada i teke stolice. A moe nastupiti s oboljenjem srca i jetra, a ostaje i kao posljedica nakon
tifusa, kozica, velikih groznica (malarije) i drugih tekih bolesti. Na oteklinu se stavljaju topli oblozi od jemenog brana
zajedno s mekinjama, zakuhanim vrelim odvarom od slame
47
1/1/70 11:52:41 AM
od zobi ili odvarom od trina, po tri ake na jednu litru vode i

pola sata kuhati. Ili se jemeno brano zakuha kipuim vinskim octom.
Isproban je i ovaj lijek: Zakuha se pogaa od jara jemena
brana s jednom licom kumina (Carum carvi). Kada je napola
peena, razree se po sredini, namae pravim medom, pospe
sitno tucanim tamjanom i jo vrua prelije na dalak. Za aj treba kuhati i piti po 3 g lepezastog pakujca (Aquilegia vulgaris
L), koprive, eljezanke (Verbena officinalis L), kadulje (Salvia
officinalis L) i vodopije (Cichorium Intybus L) na pola litre
vode, 12 sati drati potopljeno, prokuhati i jo 10 minuta dobro poklopljeno na toplom mjestu pariti. Po tri alice dnevno
piti uvijek po gutljaj.
Damari pod koljenom
koga se pod koljenom pohvataju damari pa ne moe

opruiti nogu, neka uzme, dok nije kasno, pa neka raskuha trine, i neka tim toplim trinama pari nogu odozgor po
koljenu i ispod koljena, svuda gdje su se pohvatali damari.
Tako neka pari, a sve pomalo rukom neka razmazuje svaka
24 sata. Moe se mazati lovorikinim uljem. To se isto radi kad
je u koga svinuta ruka.
Difterija
ifterija je jedna od novijih bolesti, koja se u prijanje vrijeme nije poznavala, a danas spopada i staro i mlado, a
kod djece osobito kao poast hara.
Bolest poinje glavoboljom, bolovima iza uiju, umorom
(jezik dobije bijelu naslagu) i tekim gutanjem. Sjedite bole48
1/1/70 11:52:41 AM
sti su krajnici. Kada djetetu vrhom lice jezik malo pritisnemo

i velimo da kae A, onda se vide svuda naokolo bijele i ute
tokice. To je opasna gljivica difterije, koja se rapidno iri i
djetetu ivot ugroava. Kod tih simptoma nuno je odmah
lijenika pozvati. Ako se na njega mora ekati, a bolest se iri
i ne eka, uputno je do dolaska lijenika djetetu koliko-toliko
pomoi.
Poto mravlja kiselina u medu razara tu opasnu gljivicu,
to je potrebno svakih 5 min. djetetu dati malu koliinu dobrog
pravog meda i svakih 20 minuta grlo sokom od limuna popricati ili pomazati. U isto vrijeme treba djetetu za otvor dati ricinusova ulja ili to je manje poznato kao sredstvo za ienje, a
vrlo dobro slui, to je u mlijeku kuhana bazga (zova, Sambucus nigra). Dalje treba oko vrata stavljati obloge od ilovae zemlje i octa i mijenjati svakih 68 minuta. (Ilovaa se za oblog
razmuti s octom da bude kao kaica, koja se na mokro platno
za oblog namae 3 cm debelo i time vrat previje).
To bi bili savjeti do dolaska lijenika i njegovih daljnjih
odredbi.
Gdje nema lijenika u blizini te treba dugo ekati dok on
stigne, dobro je upotrebljavati okoladu sa sumpornim cvijetom. okolada mora biti svjea i masna, a sumporni cvijet isto
svje. Na 2 lice nastrugane okolade da se jedna lica sumpornog cvijeta, dobro promijea i daje djetetu po jedna lica
svaka 3 sata. Za otvor treba isto odmah neto dati. Ako dijete ima vruicu, treba na glavu hladne obloge stavljati, a oko
vrata obloge s toplim istim maslinovim uljem. Ulje se ugrije
u zemljanoj posudi, oblog stavi etverostruko, a da dulje dri
toplinu i ne kaplje, previje se jo i muemom. Taj oblog treba
preko dana nekoliko puta promijeniti. Sobu treba istim katranom i terpentinom nakaditi. Na drvenu eravicu pospe se
katrana i terpentina i time se soba nakadi da ogrezne u dimu.
49
1/1/70 11:52:41 AM
Taj dim bolesniku vrlo prija i pomae, nadalje raskuuje i titi

ostale ukuane od zaraze. Ali katran mora biti pravi i ist, a ne
umjetni kolomaz.
Divlje meso
ivlje meso obloi krpom umoenom u ocat ili zamijesi

octom penine mekinje ili jara brana, pa time obloi
po divljem mesu.
Ili se uzme praka od suhog alojevog lista, pa se pospe
po rani, a onda privije s melemom od meda. Melem: Uzme
se na vrhu noa praka od aloja i prokljua u 2 dcl vode. Na
jednake dijelove uzme se meda i brana te zakuha u melem s
odvarom od alojevog praka i to se onda na ranu privije.
Istui trave prene (Scabiosa arvensis L), cvijeta od crnog trna (Prunus spinosa L), malo soli i meda, napraviti kao
melem i preko divljeg mesa previti.
Drhtanje ruku i nogu
raak od osuene kadulje (Salvia officinalis L) s mesnom

juhom lijei nervno drhtanje ruku i nogu.
Kome drhte ruke i trese se, neka uzme soka od komoljike (Artemisia vulgaris L) i neka izmijea s uljem i mae
grijui uda koja se tresu.
Drhtanje udova lijei se takoer trljanjem sa, na jednake dijelove pomijeanim alkoholom s mravljom kiselinom,
alkoholom od majine duice (vidi: majina duica) i uljem
s glistama (vidi: ulje) uz pridodatak kamfora i nekoliko kapi
salmijaka iz ljekarne (Salmiakgeist).
50
1/1/70 11:52:41 AM
Katar dunika
astupa sa marcima i potpunom klonulou, kaljem

s tekim izbacivanjem sluzi, pojaanim pulsom, lupanjem srca, tekim disanjem, strahovanjem, napadima kao
da e se bolesnik uguiti, navalom krvi u glavu, slabim apetitom, vie puta i povraanjem. Uzrok su upala sluznice u
duniku, zbog nahlade ili hladnog pia, zadravanje u pregrijanim, neprozraenim i pranim prostorijama, udisanje
kodljivih plinova i pare. Nijedan se katar ne smije zanemariti i ekati da sam od sebe proe. Kod katara mora se
odmah pristupiti lijeenju, jer zastarjeli i zanemareni katar
vodi tuberkulozi.
Kod ove bolesti treba dnevno glavu i usta dva puta
1520 minuta pariti na odvaru od kamilice ili trina. Nakon
parenja glavu povezati, a tijelo brzo octenom vodom oprati. Oko vrata treba staviti oblog od pola vode i pola octa
ili ilovae s octom i vodom razmuene. Ako bolesnik ima
i povienu temperaturu, onda treba u krevet lei i staviti
oblog preko lea, ramena i prsiju od pola octa i pola vode.
Oblog se suhim i toplim previje i ostavi 1 i pol do 2 sata,
23 obloga dnevno. Ako nema temperature, onda uveer
prije lijeganja u krevet jednu minutu po vodi hodati i 34
veeri oblog od octa i vode preko lea, ramena i prsiju stavljati. Ako bolesnika trese groznica (studen), onda mu treba
staviti vrui oblog s odvarom od trina.
Dnevno treba uzeti 23 lice istog maslinova ulja i popiti 34 alice aja u manjim obrocima svako pola do jedan
sat.
Za aj se uzme po 5 g divizme, cvijeta i lia od podbijela, bokvice, kadulje, sljeza i korijena od gaveza (Symphytum
officinale) na pola litre zdravog vina i etvrt litre vode i tri
lice meda, 15 minuta kuhati i 20 minuta pariti.
51
1/1/70 11:52:42 AM
Treba uzimati hranu laganu, vie mlijenu. Meso pilee, janjee i telee i dosta kuhanog voa. Na stolicu treba
paziti da je u redu, eventualno klizmom se pomoi.
Epilepsija ili padavica
rije napada nastupe bolovi oko srca i eluca, povezani

sa zujanjem u uima, nekim strahom i povraanjem. A
onda bolesnik krikne, padne, onesvijesti se i kripi zubima.
Oi postanu nepomine, izbuljene, itavo se tijelo stane trzati, lice postane modro-crveno a na usta navali pjena.
Dolazi kao nasljedna bolest, kada roditelji neumjereno
uivaju alkohol ili od ivane rastrojenosti, duevne ili tjelesne preoptereenosti, od eih nazeblina ili viekratne bolesti s visokom temperaturom, konano od straha, pogotovo u
snu. Bolest je izljeiva dok bolesnik nije duevno poremeen
postao.
Kada napad nastupi, mora se bolesniku odrijeiti odjea da ga nigdje ne stee, a pogotovo treba oko vrata sve odstraniti i bolesnika na lijevu stranu poloiti. Treba mu dati
za pie po jednu poveu malu alicu natate i jednu naveer dobro toplog aja od imele (Viscum alba L), lia i cvata,
bobe ne treba uzimati, i to od imele koja raste na hrastovom
drvetu, pa cvat i korijen od moravke (Arnica montana L)
6 grama, lia od rute (Ruto graveolens L), 1 gram i 23
granice rumarina (Rosmarinus officinalis L) na pola litre
vode s hladnom vodom pristaviti, 5 min. kuhati i 10 minuta
na vruem mjestu ostaviti poklopljeno da se pari. Ovaj aj
treba 9 tjedana piti.
Uz taj aj svako jutro treba uzeti po jednu licu istog
maslinova ulja te cijelo tijelo oprati s pola vinskog octa i
pola vode. Ispoetka, dok se tijelo navikne na hladno umi52
1/1/70 11:52:42 AM
vanje, moe se ta octena voda malo smlaiti. 2 tjedna treba

uzimati dnevno 3 male lice iscijeenog soka od uvarkue. Dnevno treba 34 puta bosonog hodati po hladnoj vodi
svaki put do 12 min. Dalje treba uzimati tjedno po 23
polukupke u hladnoj vodi od 35 sekundi. Dva puta tjedno
polijevati bolesniku lea, ruke i ramena a dva puta noge,
koljena i slabine hladnom vodom. Dok bolesnik uzima
hladnu polukupku ili polijevanje, neka dri u ustima hladnu vodu. Jednom tjedno treba umotati cijelo tijelo u plahtu
koja se umoi u vrui odvar od trina, a jednom tjedno u
plahtu koja se umoi u vrui odvar od vrhova omorike i zelenih omorikinih eera sitno isjeckanih (Picea excelsa L),
1 do 1 i pol kg na 5 litara hladne vode pristaviti kuhati i 1, 1
i pol sat poklopljeno poistiha kuhati. Trina se uzme 1 i pol
kg na 12 litara vode i kuha pola sata. Bolesnika se umota u
tu vruu plahtu, preko te plahte trebaju doi drugi suhi i
vuneni pokrivai osim krevetnih jorgana. Kada proe 1 sat,
skine se bolesniku taj oblog i itavo tijelo treba mu brzo u
dobro toploj sobi octenom vodom oprati.
Nakon 9 tjedana treba aj promijeniti, ali sve drugo i
dalje obavljati. Sada se uzme za aj mladog hrastovog lia,
ute broike (Galium verum), kadulje (Salvia officinalis) po
10 grama i pelina (Artemisia Absinthum L) na 1 litru vode.
Taj se aj pripravlja i pije, kao i prvi, isto 9 tjedana.
Nakon toga vremena pije se dnevno aj ovako pripravljen:
Uzme se aka lia i aka isjeckanog korijena od abisa
(Succissa pratensis Moench), divlje bokvice, 10 grama (Betonica officinalis L), uvarkue 20 grama (Sempervivum tectorium
L), lipe i imele s hrastovog stabla po 10 g na 2 litre vode, 15
minuta kuhati, 10 pariti i procijediti, te piti svaki dan po 3 vee
male alice dok bolesnik sasvim ne ozdravi. Treba jesti lagana
jela, kao meso pilee, janjee i telee, dobro kuhano i nemasno.
53
1/1/70 11:52:42 AM
Dosta svjeeg voa i jabuka. Treba duboko disati i po svjeem

zraku dosta se kretati.
Korijen od komoljike (Artemisia vulgaris L) upotrebljava
se kao izvrstan lijek protiv padavice, jer spada medu gorke lijekove. Uzme se 35 grama praha od korijena komoljike u pola
litre ugrijanog slabog piva. Prije uzimanja ovog lijeka mora bolesnik u krevet lei, dobro se pokriti i onda toplo pivo piti da
ga znoj probije. Ovakav postupak najbolje bi djelovao kad bi se
bolesnik lijeio jedan dan prije nego ga padavica napadne.
Za epilepsiju se preporuuje rumarin prireen kao kapljice, tj. granice suhog rumarina stave se u alkohol i ostave
u njemu neko vrijeme, te bolesnik koji boluje od padavice mora
uzimati svaki dan 1215 kapljica u 46 lica vode, ili na eeru.
Ustrajnim lijeenjem na ovaj nain bolest e popustiti i napokon nestati.
Praak od osuene metvice s mekim jajima ako se uzima
40 dana, lijei padavicu.
Kuhan plod od divlje rue (ipak), daje se takoer protiv
padavice.
S vinom i vodom kuhan preporuuje se plemeniti dupac
(Theucrum Chamaedris L) kao lijek protiv padavice.
Ukuhan korijen od apte (Sambucus Ebulus L) upotrebljava se protiv padavice ili nevolje (gorske bolesti).
Korijen od boura (Paeonia officinalis) kuhan u vinu lijei padavicu, a razrezan i provrtan korijen od boura, kada
se nanie na uzicu i nosi o vratu, takoer je dobar lijek protiv
padavice i ludila.
Padavica se lijei kada se 6 tjedana uzima natate po jedna
mala lica svjeeg zrnja od goruice (mutarde, Sinapis arvensis L) i popije s aom hladne vode.
Padavicu odlino lijei i odoljen (vidi: odoljen).
Uzmi devet zdravih korijena od trave maslaka. Isjeckaj
jedan korijen na sitne komadie, stavi u istu drvenu licu sa
54
1/1/70 11:52:42 AM
svjeom vodom, tome dodaj sitno tucanog tamjana, moe se

meu dva prsta uzeti, i to sve popij, odnosno progutaj ujutro
natate. To se uzima 9 dana.
Fras (gr koji nastaje od straha)
tklanja ruta, pola grama na malu alicu vode, vrelom

vodom preliti i jednom provriti sa licom meda, pa s
mlijekom pomijeati i djetetu dati. Osim toga, istare se dijete
odvarom od rute (60 grama na 1 litru vode, 5 minuta kuhati).
Ovim se odvarom stavljaju i topli oblozi na eludac i trbuh.
(Dalje vidi: djeje bolesti)
Fistule na zubnom mesu

(vidi irevi)
Protiv gripe
ko boluje od gripe, najbolje je da jede enjak i pije dvaput prepeenu rakiju. Osobito to vrijedi kad gripa vlada,
pa se tim lijekom predusretne.
Daljnji dobar lijek je sljedei: Uzme se sitno tucanog papra jedna mala kavena lica i uspe u etvrt litre dvaput prepeene rakije i dobro promijea. Kad vlada gripa ili panjolska groznica, neka se vie puta dnevno popije mala alica te
rakije. Nestat e odmah bolesti kao da je i nije bilo. Osobito
to vrijedi ako se to odmah, u poetku bolesti upotrebljava ili
ako nije ovjek bolestan od gripe ili panjolske groznice, ako
pije tu rakiju vie puta dnevno, nee oboljeti od te bolesti ma
koliko ona harala.
55
1/1/70 11:52:42 AM
Bolesnika treba natrljati vunenom krpom umoenom u

ocat, ulje i kamfor ili gotovim preparatom sastavljenim od
biljnih lijekova, a to je Alga. Potiljak mu treba obloiti naribanim hrenom, a na noge mu se navuku torbe s ugrijanim
mekinjama.
Bolesnik treba drati najstrou dijetu. Mora se paziti da
je stolica u redu.
Groznica
roznicom zovemo rastrojeno zdravstveno stanje koje

dolazi zbog oboljenja pojedinih organa i skupljenih loih
sokova u tijelu. Poinje s glavoboljom, klonulou, nejelou,
nesanicom ili nemirnim spavanjem i tekim snovima. ovjek
oslabi i postane nesposoban za duevni i tjelesni rad.
Kod velike groznice nastupa groznica s velikom temperaturom, bulanjenje, velika e, drhtanje udova, strahovanje, zatvor, zijevanje i brzi puls. Sprjeavati se ne
smije, samo se mora smanjiti, da se srce rastereti, a to se
postigne oblozima. Kod groznice mora se nastojati da se
polui to jae odvajanje loih tvari iz tijela, i to isparivanjem kroz pore zbog obloga i odvajanjem kroz mokrau i
stolicu.
Razni lijekovi protiv groznice
ri glavice enjaka dobro istui i stavi u litru bijeloga

vina i neka stoji 12 sati, a kad osjeti da e te groznica
uhvatiti, kroz krpu procijedi vino i enjak, pa popij vino. To
je sigurna ljekarija za starije. Za mlae i slabe nije.
Ako koga trese groznica i nee ga pustiti, neka uzme pa56
1/1/70 11:52:42 AM
pra 11 zrna i stolisnika (Verbena officinalis L) 27 lista, neka

istue sve zajedno, kuha u vinu i pije.
Uzmi lia od javora (Acer Pseudoplatanus), lia od masline (Olea europea L), pelina (Artemisia Absinthum L), kadulje (Salvia officinalis L), ivice (Teucrium chamaepitys L),
dupaca (Theucrium Chamaedrys L) sve podjednako, skuhaj
u istu loncu u tri litre vode, neka dva dijela ukuhaju, trei
ostane, zatim popij u tri puta natate.
Za groznicu uzmi lia dudova (bijeli dud, Morus alba).
Isui, istuci u prah, stavi u to jednu licu vina, popij kad te
pone hvatati groznica.
Za groznicu je vrlo dobar lijek janjetina trava (Teucrium
polium L, Arnoseris pusilla Grtu), koju treba kuhati i taj aj
piti natate po jednu licu.
Uzmu se dvije lice samljevene kave, pa se ukuha kao
obina kava. U to se ucijedi sok od jednog itavog limuna i
dodaju se 4 lice ruma. To se sve popije najednom.
Izvrsno je sredstvo i ovo: Uzme se korijen od maslaka
(mljeak), izree nasitno i stavi u komovicu rakiju. Popiju se
tri aice na dan skupa s isjeckanim korijenom, kojeg treba
savakati.
Dobar je i aj od kantarije ili aj od kunice (hajduke
trave) s medom. Uzima se tri puta dnevno.
Kod svih vrsta groznice glavno je da je probava u
redu, pa treba uzeti sredstvo za ienje.
Grevi u elucu i slaba probava
zme se lia petoprste stee (Potentilla anserina), metvice pitome (Mellissa officinalis L), metvice koja raste
uz vodu (Mentha aquatica) i rute (Ruta graveolens L) po
2 male lice, korijena od odoljena (Valeriana officinalis), 6
57
1/1/70 11:52:42 AM
grama, i jednu veliku licu komoraa (Foeniculum officinalis

All.), tucanog ili samljevenog na 1 litru mlijeka, i kuha sasvim poistiha 10 minuta. Toga vrueg aja treba piti 3 puta
dnevno po 1 alicu, i to natate, pola sata pred ruak i prije
spavanja. Taj aj treba piti svaki dan 3 tjedna: Onda se uzme
vratia (Tanacetum vulgare L) 75 g i 75 g cvata od kunice
(Achillea Millefolium) na 1 i pol litru pravog bijelog vina,
ostavi 12 sati potopljeno, 10 min. poistiha dobro poklopljeno kuhati i jo 10 min. ostaviti pariti na toplom mjestu. Toga
vina uzima se svaka 2 sata po 1 lica, to se ini 6 tjedana. A
nakon toga 3 puta dnevno uzimati po 15 kapi u ai vode
izvadak od ravedi i lincure 23 mjeseca.
Izvadak: izree se nasitno 50 g od ravedi (Reum officinalis Billon) i 155 grama korijena lincure (Gentiana lutea
L) na 3/4 litre iste prepeene rakije i ostavi 68 tjedana na
toplom mjestu.
Dok se trave kuhaju, treba uzeti te vrue trave i na pupak priviti. Svaku veer treba vrui oblog na eludac i trbuh staviti
od odvara trina i 2 sata ga drati. Dva puta tjedno, i to ujutro,
polijevati hladnom vodom lea, vrat i ruke i 2 puta noge, koljena i slabine, od 8 sekundi, postupno do 11 i pol min. Jednom
tjedno treba uzeti toplu kupelj od 20 min. u odvaru od trina.
Alkohol odbaciti i duhan po mogunosti.
Razni grevi
aj prireen od petoprsta ranog (Potentilla verna L) izvrstan je lijek protiv greva, pojave li se oni u elucu, u
utrobi ili gdje bilo. im se pojave znakovi greva, odmah dajmo bolesniku vrueg mlijeka (vrue neka bude toliko koliko
ga moe bolesnik podnijeti), u kome se ukuha petoprsnog
aja toliko koliko ga s 3 prsta uhvatiti moemo. Dvostruko
58
1/1/70 11:52:42 AM
ublai bol onda ako jo povrh toga trbuh i eludac obloimo

okuhanim biljem petoprsta.
Grevi u trbuhu
ogu doi i od glista. Kada grevi nastupe, odmah uzeti

klistir za ienje s malo sapuna i 1015 kapi kamforova ulja na komadi eera. Nakon toga treba izgnjeiti 2 glavice zdravog enjaka i 20 min. kuhati s 1 i pol litre vode, onda
kroz krpu procijediti i kada se prilino ohladi, ovim odvarom
bolesniku klizmu pruiti i to dulje da je u sebi zadri. Na trbuh i eludac treba stavljati tople obloge od trina ili octa. Jo
su bolji oblozi ako se 45 zelene omorikine iarice istucaju i
s 22 i pol litre vode pola do 1 sat kuhaju i ovim toplim odvarom eludac i trbuh oblae. Tijekom 810 dana treba uzimati
vina s enjakom 56 puta dnevno po malu aicu.
Vino s enjakom: na 1 litru vina stavi se 10 dag izgnjeenog bijelog luka i ostavi se 56 sati ostati.
Kamforovo ulje: U pola litre istog maslinovog ulja stavi
se kao orah velik komad istucanog kamfora.
eluani i trbuni grevi kod male djece
amilica (Matricaria Chamomilla L) se upotrebljava kao

aj kod nahlade, osobito ako je spojena s groznicom. Isto
se tako tim ajem lijee eluani i trbuni grevi kod malene
djece, ako taj aj piju a eludac i trbuh oblau okuhanom bilinom. Kod estoke navale krvi preporuuje se kamilica kao
vrlo dobar lijek.
Maloj djeci pravi se klistir od aja kamilice kad ih u trbuhu boli, kad imaju greve i kad su zapeena.
59
1/1/70 11:52:42 AM
Gr u nogama
vaku veer uzeti toplu kupelj za noge od 10 dag korijena

paprati (Aspidium Felix-mas) na 5 litara vode, 45 minuta
poistiha kuhati. Od toga odvara treba tople obloge na noge
stavljati. Nakon kupelji od paprati 1 minutu u hladnoj vodi
nogama kretnje initi kao da se gazi po vodi, a onda topao
oblog uzeti i dobro se pokriti.
Glista obina
obro je piti aj od crvenog ili bijelog luka, tj. kuhanu

vodu od luka, i to po nekoliko lica dnevno. Dobro je
takoer sredstvo piti sok od mrkve ili sok od enjaka pomijean s medom.
Kod djece osobito se preporuuje mlijeko u kojem se kuhao enjak.
Oteene lijezde (guke)
teene lijezde (guke), zatim vanjske otekline i kraste lijee se ovim lijekom:
U tu svrhu prireuje se aj ovako: Uzme se 26 g svjeeg
nevena (Calendula arvensis) lia i cvijeta i kuha se u jednoj
litri mlijeka tako dugo dok se ukuha do polovine. Toga aja
pije se dnevno dva puta po jedna aica.
Za izvanjske bolesti upotrebljava se svjee iscijeen sok
pomijean sa svjeim nesoljenim maslacem. Na 30 g maslaca
uzme se do 6 g soka. Ovako prireen namaz povezuje se na
bolesni ud tri puta dnevno. Za lijeenje ozljeda rabi se izvadak nainjen od nevena. Isto tako svjee rane, ako se pore60
1/1/70 11:52:42 AM
emo, zacijele brzo, bez svake upale, ako upotrebljavamo taj

lijek.
Kad oteknu vratne lijezde (guke)

i odstranjenje gue
aj od hrastove kore (Quercus Ilex L) upotrebljava se

uspjeno kada oteknu vratne lijezde, a odstranjuju se i
gue.
Da takav odvar pripremi, uzmi 20 g mlade hrastove kore
na 180 g vode i pola sata kuhaj. U taj mrzli odvar namoi platnenu krpu i njom omotaj bolestan vrat te svakih 20 minuta,
odnosno tri puta na sat mijenjaj taj oblog.
Isto je tako taj odvar dobar lijek za unutranje bolove vrata i grla ako njim grgljamo i ispiremo grlo.
Guke po vratu od nazeblina
uke po vratu od nazeblina, koje mogu biti velike kao

ptija jaja, lijee se ovako:
Ponajprije ih se istrlja uljem iz kotica od suncokreta
(Helianthus annus), a nakon toga privije se s gorkim tucanim
ljenjacima (Corylus Avellana ili C. Colurna). Ljenjaci se istucaju te ostave dok omekaju i voda iz njih udari. Ne moe li
se ljenjaka dobiti, uzme se iste prepeene rakije ili istoga
alkohola, lanena se krpa smoi u taj alkohol, pospe se tucanim
paprom i privije se oko vrata. Suhim i toplim preko da zrak do
obloga ne moe doprijeti.
61
1/1/70 11:52:43 AM
Oteene lijezde ili guke
ko lijezda treba stavljati obloge od octa ili ilovae. Dnevno treba lijezde 34 puta lagano natrljati dobro toplim
glicerinom ili orahovim uljem. Dnevno popiti po dvije alice
aja od po 3 g podbijela (Tussilago Farfara L), bokvice. (Plantago laceolata L), kadulje (Salvia officinalis) i 2 g pelina (Artemisia Absinthum L) na pola litre vode, 12 sati kvasiti, s istom
vodom prokuhati, a pola sata ostaviti pariti dobro poklopljeno na toplom mjestu. Dnevno tijelo prati octenom vodom.
Tri do etiri puta dnevno stavljati dobro tople obloge
od soda vode, a preko noi neka se stavi dobro topao oblog
od sjemena utilovke svinjdue (Trigonella Poenum graecum
L). Sjeme se samelje, s kipuom octenom vodom zakuha,
dok postane kao melem, onda se 3 cm debelo preko lanene krpe premae i koliko se toplo moe podnijeti stavi
preko lijezda, a onda treba suhim i toplim previti. Uz to
treba popiti alicu toplog aja od sjemena utilovke svinj
due. Uzme se jedna mala lica samljevenog sjemena od
komoraa (Foenicum officinale All.) na etvrt litre vode sa
licom meda, 2 minute kuhati. Tijekom dana tog aja uzeti
svakog sata po licu, ali uz njega i po dvije alice aja od
podbijela, bokvice, kadulje i pelina. I svakog dana treba
uzeti toplu polukupelj ili sjedeu od trina 10 minuta.
Upala lijezda ili guka
zme se oko vrata hladan oblog od hrastove kore (40 g na

pola litre vode, pola sata kuhati, pa im oblog postane
vru, promijeniti ga). Preko eluca i trbuha staviti dobro tople obloge s pola octa i pola vode. Dnevno treba uzeti dobro
toplu kupelj za noge do koljena od trina, a preko lijezda po62
1/1/70 11:52:43 AM
sebno jo oblog od kokotca (Melilotus officinalis L), 30 grama

i 1 licu meda kuhati 15 minuta.
Gnojne guke
vaki sat uzeti licu aja od po 4 g matoine (Marubium vulgare L), kadulje i kantarije (Erythraea Centaur. Pers.), 2 g
pelina i 1 licu samljevenog sjemena od utilovke svinjdue
i 2 lice meda na 1/2 litre vode, 12 sati drati potopljeno,
provriti i 20 min. ostaviti poklopljeno. Dnevno treba prati
tijelo octenom vodom i dnevno od 10 sek. postupno od 1/2
min. hodati po hladnoj vodi i uz to brzo donje tijelo oprati,
ogrnuti se, dobro pokriti i lei. Tjedno treba 23 puta umotati tijelo u hladnu plahtu umoenu u odvar od trina, suhu
plahtu preko i vuneni pokriva 1 i pol do 2 sata ostaviti.
Tjedno se uzima 23 hladne sjedee kupke od trina od 10
sek. do 1 i pol min. Hranu jesti krepku, ali dosta laganu i
kavu od ira. Dnevno treba uzeti po 2 lice ribljeg ulja.
Za krofulozne ili sifilistine guke
oje mogu doi i od vanjskih ozljeda, pije se aj od 6 g

stolisnika (Achillea Millefolium), 4 g preslice (Equisetum
arvense), 4 g gorke trolistke, 2 g pelina i 2 lice meda na pola
litre vode. Trave se potope 12 sati, s istom vodom provriju i
ostave jo 10 min. poklopljeno. Po 2 velike alice dnevno, uvi
jek po gutljaj uzeti. Obloge treba stavljati od 15 g preslice i
15 g kunice na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno i pola
sata kuhati. Kada ima svjee kunice, najbolje je svjee lie
istucati i to lie na guke privijati. Uz to treba dnevno tijelo prati octenom vodom i hladna polijevanja upotrebljavati
te dva puta tjedno dobro se oznojiti s umatanjem u plahtu
63
1/1/70 11:52:43 AM
umoenu u vrui odvar od trina. Taj oblog ostaviti 2 sata.
Guke ili krofule kod djece
ad dijete dobije guke ili krofule (oteenost vratnih lijezda), skuha se zelena orahova lia (Juglans regia L),
ako nema zelena, moe podnijeti i suho, i nezreloga oraha.
Lie se kuha, pa se toplo oblae po gukama, a one vode od
njega neka nekoliko puta pije. Mlada oraha treba mu davati
neka nekoliko jutara natate pomalo jede. Od toga prolaze
krofule ako se poinju na vrijeme lijeiti.
Otekline ili guke na koljenu
zme se sjemena grahotue (Trigonella Foenum graecum L), samelje se i zakuha s kipuim octom i vodom
da postane kao melem. Taj se melem 3 cm debelo namae
po mokroj lanenoj krpi i vrue preko otoka obavija ili se ine
vrui oblozi od trina. Ili trinama koljeno dobro napariti, pa
onda vrui oblog preko i dobro umotati. Uz te obloge treba
piti aj od 8 g kadulje (Salvia officinalis L), 8 g gorke trolistke
(Menyanthes trifoliata L) i 4 g pelina (Artemisia Absinthum
L) na pola litre vode, kipuom vodom preliti i 5 min. kuhati,
svakog sata treba po 1 veliku licu uzeti.
Razni lijekovi protiv gue
ua dolazi veinom od straha ili duevnih depresija. Protiv ove bolesti, koja i ne boli, uzme se dnevno tri puta po
30 kapi tinkture od odoljena. Uz to treba piti aj od po 3 g
64
1/1/70 11:52:43 AM
bogorodiine trave, kadulje, stolisnika, pelina i 5 g istucanih

smrikovih boba na 3/10 litre vode. Ostavi se preko noi potopljeno, ujutro u istoj vodi i s jednom licom meda provriti
i pet minuta kuhati. Procijediti, pola popiti ujutro, a pola naveer prije spavanja. Svakog dana svjei aj kuhati. Svaku veer prije lijeganja u krevet oko vrata stavljati obloge od etvrt
litre rafiniranog petroleja, etvrt litre vode i isto toliko istog
maslinovog ulja. Ta se smjesa dobro izmuka i njome dobro
natopi estostruka lanena krpa, pa se pospe s malo tucanog
papra i privija oko vrata. Suhim i toplim previti da zrak ni s
koje strane ne moe dopirati.
Dobar je i ovaj oblog: ilovaa zemlja se razmuti s odvarom
od hrastove kore, 3 cm debelo na krpu namae i privije. Suhim i
toplim previti. Na 1 dag hrastove kore stavi se jednu litru vode,
preko noi se kvasi, a ujutro s istom vodom kuha se 20 minuta.
Izvrstan je i ovaj oblog: Ilovaa se razmuti s odvarom od
1 dag na jednu litru vode, korijena od paprati ili korijena od
urice zvane i gumbelija, bokori ili carevo cvijee (Convallaria maialis). Korijenje se preko noi potopi, a ujutro
kuha 20 minuta. Oblozi se mogu po volji mijenjati, jer ima
ljudi koji ne podnose miris petroleja.
Uza sve ove obloge i pijenje aja treba tijelo dnevno
oprati octenom vodom, dva puta tjedno polijevati gornje
tijelo a dva puta koljena i slabine, uz dvije polukupke u
hladnoj vodi s pranjem lea od 5 do 8 sekundi. Uz to dva
puta tjedno napariti glavu na kamilici 10 do 15 minuta. Na
3 dag kamilice preliti 2 litre kipue vode i odmah se pariti,
a nakon parenja jedan do dva sata ne treba na zrak izai.
Svaku veer prije spavanja od 1 do 2 minute po vodi hodati, to vie se sunati i po svjeem zraku se kretati.
65
1/1/70 11:52:43 AM
Upala krajnika
astupa s porastom temperature i jakom vratoboljom.

Osobito oteava vakanje, gutanje i govor. Vrat pocrveni, nepce je nateeno, na nepanim lukovima i resici nalaze
se sitni irii. Dolazi od nahlade, a kod mnogih ljudi od priroene sklonosti ovoj bolesti.
Kod ove bolesti treba dva puta dnevno glavu napariti na kamilici, 3 dag na 2 litre vode. Nakon parenja glavu pokriti kakvom
maramom, a tijelo za nekoliko sekundi octenom vodom oprati.
Oko vrata staviti hladan oblog od pola octa i pola vode ili razmuene ilovae. im se oblog ugrije, treba ga promijeniti. Obloge
suhim previti. Jednom dnevno treba uzeti dobro toplu kupku za
noge do koljena sa odvarom od trina, za 1520 min., nakon te
vrue kupke 1 min. u hladnu vodu staviti noge i kretati kao da se
gazi po vodi. Pranja octom i vodom dnevno 56 puta ponoviti.
Svaku veer prije spavanja 1 minutu po hladnoj vodi gaziti.
Svakih etvrt sata grlo izgrgljati s odvarom od 25 g kadulje, 25 g preslice, 25 g isjeckanih zelenih omorikinih eera i 4
lice meda na 1 litru vode, pola sata kuhati.
Svakog sata treba uzeti po 1 licu aja od 2 lice samljevenog sjemena od utilovke svinjdue (prosenjae Trigonella
Foenum graecum L), 1 lica samljevenog sjemena od komoraa
(Foeniculum officinale All.), 2 lice meda i pola litre vode, kipuom vodom preliti, 23 min. kuhati. Dnevno uzeti 56 puta
1 malu licu pola meda i pola limunova soka, osobito odmah
nakon parenja djeluje.
Limun isti, a med lijei i razara irie. 23 dana najbolje je nita ne jesti, osim malo mlijeka. Na stolicu treba paziti,
eventualno klizmu uzeti.
Za grgljanje umjesto navedenog aja dobro je uzeti i aj
od 1 lice samljevenog sjemena grahotue, s etvrt litre kipue
vode preliti i s 1 licom meda 12 min. kuhati pa procijediti.
66
1/1/70 11:52:43 AM
Ovaj aj hladi, blai bolove, jaa glasovnice i sluzne lijezde.

Johino (Almus glutinoca Gaert) lie uzima se skuhano
kad u grlu boli ili kad kroz ui boli. Mjesto da se skuha, moe
se i samo malo ugrijati. Kad u grlu boli, lie se oblae, a ona se
voda od njega pije.
Grlobolja se lijei ako se vrat izvana oblae liem od divizme (Verbascum Thapsus L), a ajem od te biljke se grglja.
Hrapav glas
vakih 10 min. treba grlo izgrgljati to dublje da se grgljanje i ne uje, tinkturom od moravke (Arnika montana
L), 60 kapi na pola ae vode. Nerazrijeenom tinkturom
vrat namazati, a razrijeenom tinkturom, 4 lice na 1 litru
vode, obloge oko vrata stavljati i mijenjati svaki 1 i pol do
2 sata. Svaki sat treba uzeti po 1 licu aja od estoslavice
(Veronika officinalis L), solomonovog peata (Polygonum
aviculare L) i bokvice (Plantago media L), po 6 g na pola
litre vina, 20 min. poistiha poklopljeno kuhati.
Ljudi koji moraju mnogo govoriti, neka uzmu 78 puta
dnevno po 10 kapi tinkture od moravke na licu vode, to
jaa glasovne organe.
Protiv katara u grlu
zmi prijesno jaje, razmuti u eernoj vodi i to pij dva

puta dnevno.
Dobro je takoer uzeti malve (trandovilje, Althaea
Rosea) 10 g u pola litre mlijeka ili vina s jednom licom
meda, kuhati i piti tri puta dnevno po jednu alicu. Naveer uzmi oblog od ilovae i octa. Dobri su i oblozi od crve67
1/1/70 11:52:43 AM
nog luka sitno isjeckanog s nekoliko kapi ulja, dalje oblozi

s prijesnim naribanim krumpirima te konano oblozi od
poljske preslice (Equisetum Arvense), od koje se uzme 40 g
na pola litre kipue vode, kuha se 20 minuta i nakon toga
se ostavi jo 10 minuta na vruem mjestu poklopljeno.
Obloge treba svakih 15 do 20 minuta mijenjati.
Isto je dobar izvadak od korijena bibernela (Pimpinella
magna L), komoraa (Foeniculum officinale), korijena od sladia (Glyzyrhiza glabra), majine duice (Thymus vulgaris),
ruskog komoraa (Pimpinella anisum), kadulje (Salvia officinalis), lia od ljubiice (Viola odorata). Od svih ovih trava
uzima se po 10 g, samo od kadulje 5 g i lia od ljubiice 15 g.
Sve te trave stave se u pola litre 80-postotnog alkohola
i ostave dva do tri tjedna na toplom mjestu. Nakon toga se
ocijedi i uzima se 1520 kapi na eeru svaka 23 sata. Djeci
se daje 510 kapi.
Grlobolja
a grlobolju najbolje je jelovog (Abies pectinata) lia

(iglice) skuhati, pa onom vodom ispirati grlo, a toplim
liem oblagati s one strane gdje te boli.
Kad grlo boli, neka se uzme raena (Secale cereale L)
brana i neka kuha na tavi s maslacem, pa se privija na grlo.
Glavobolja od navale krvi u glavu
lava postaje teka, a nosnice suhe uz neugodan osjeaj. Vruica i snenost spopadaju ovjeka uz vrtoglavicu
i zujanje u uima. Dolazi do prebrzih kretnji, uzrujanosti,
zabune, slabe probave i gruanja krvi.
68
1/1/70 11:52:43 AM
Kada nastupi takvo stanje, treba odmah uzeti mlaku

klizmu s 1 licom rastopljene soli da se ovjek proisti. Hladne obloge stavljati na elo, vrat i potiljak, ali ne led. Ilovaa
zemlja razmuena s vodom ili vodom i octom najbolje slui,
a ako se nema ilovae, onda hladne obloge s vodom, eventualno i octom. Treba odmah uzeti dobro vruu kupku za noge,
po mogunosti do koljena, sa akom-dvije soli, od 1520 minuta i odmah iz vrue vode 1 min. noge do lanka u hladnu
vodu staviti i pokrete initi kao da se gazi po vodi.
Da se otkloni esta navala krvi u glavu, treba uzeti natate ujutro u podne pred ruak i naveer prije jela po 1
alicu aja od: 10 g bogorodiine trave (Hypericum perforatum L), 10 g macine trave, zvane i matinjak (Mellissa
officinalis L), 10 g kamilice (Matricaria Chamomilla L) i
2 g rute (Ruta graveolens L), na pola litre zdravog bijelog
vina, 12 sati potopiti, 5 min. kuhati i 1015 min. poklopljeno pariti. Tjedno treba uzeti po 3 vrue kupke za noge u
odvaru od slame od zobi i odmah hladnu banju od 1 min.
Dnevno pranje tijela octenom vodom, hladna polijevanja i
polukupki s pranjem lea, vrlo su preporuljivi za pravilniju cirkulaciju krvi.
Tupa bol u glavi
va bol dolazi od neuredne probave, slabokrvnosti,

uzrujavanja, ljutnje i bolesti spolnih organa. Dnevno
treba prati tijelo octom i vodom, hladne polukupke s pranjem lea i hladna polijevanja od 8 sekundi, postupno od
1 i pol min. osobito se preporuuju. Tjedno uzeti 23 tople
kupke za noge do koljena u odvaru od trina ili slame od zobi
do 20 min. i odmah noge u hladnu vodu 1 min. staviti i po
kretati kao da se gazi po vodi. Natate ujutro, u podne pred
69
1/1/70 11:52:43 AM
ruak i naveer prije spavanja popiti po alicu aja od po

10 g bogorodiine trave (Hypericum perforatum L), petoprste (Potentilla anserina L), metvice niske to uz vodu raste (Mentha aquatica L) i kunice (Achillea Millefolium), 2 g
rute (Ruta graveolens L), 4 g pelina (Artemisia Absinthum),
2 dag izgnjeenih boba smrikovih (Juniperus communis) i
4 lice meda na 3/4 litre vode, 12 sati potopljeno drati, 5
min. kuhati i 10 min. pariti.
estoka glavobolja u potiljku
nak je bolesne jetre ili spolnih organa. Dnevno treba prati tijelo s pola octa i pola vode, tjedno jednom polijevati gornje i jednom donje tijelo, 2 puta polukupelj s pranjem
lea i 2 tople banje za noge do koljena u odvaru od trina ili
slame od zobi, od 20 minuta; odmah iza vrue banje uzeti
hladnu kupku do lanaka 1 minutu s kretanjem kao da se po
vodi gazi. Dnevno treba uzimati po 2 aice vina od smrike.
Svaku veer stavljati na eludac i trbuh dobro tople obloge od
preslice (Equisetum arvense), trina ili slame od zobi. Prvih
dva do tri dana svako pola sata uzeti po gutljaj aja od pelina,
10 grama na pola litre vode, 56 sati drati potopljeno i 5
min. kuhati. Ujutro natate, u podne pred jelo i naveer pred
jelo uzeti po alicu aja od po 8 grama bogorodiine trave
(Hypericum perforatum L), crnog trna (Prunus spinosa L),
stolisnika (Achillea Millefolium) i kadulje (Salvia officinalis
L) na pola litre zdravog crnog vina, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i 10 minuta pariti. Taj aj treba piti 46
tjedana.
70
1/1/70 11:52:43 AM
esta glavobolja zbog loe probave
zme se dnevno 20 zdravih svjeih smrikovih boba, dobro savae i popije s pola ae svjee vode. Uz to treba uzeti na vrhu noa u prah istucanog korijena od kravojca
(Angelica silvestris) i s pola ae svjee vode popiti ujutro,
natate, pola sata prije ruka i pola sata prije veere. To treba
initi 46 tjedana.
Protiv glavobolje i vrtoglavice
lavobolju odlino lijei ovaj narodni lijek: Istui tri do

etiri glavice crvenog luka i pomijeaj s uljem i soli. S
ovim stavi oblog na glavu i najdalje za jedan sat nestane bol.
Protiv vrtoglavice iskuan je ovaj lijek: U 1 litru vode skuha se 200 grama jagoda. Ovaj aj pije se tri puta dnevno po
jedna aa.
Glavobolja zbog neuroze
ol glave s jedne strane znak je velike neuroze. Dolazi od

prenapornog duevnog i tjelesnog rada, brige ili tuge.
Kada nastupi takva glavobolja, bolesnik treba odmah lei barem 1 sat. U sobi neka se zastori spuste da bude tama. Potiljak, vrat, zaunice i sljepoonice dobro istrljati alkoholom od
rumarina. Na elo, potiljak i vrat treba staviti hladne obloge, ali ne led, ve od vode, ili ako se ima razmuene ilovae.
Hladna polijevanja s pranjem lea i dnevno pranje octenom
vodom izvanredno dobro djeluju. Tjedno uzeti 23 vrue
kupke za noge od 1520 minuta, s hladnom kupkom od 1
minute. Za umirenje ivaca svako 12 sata uzeti po 1 licu
71
1/1/70 11:52:44 AM
aja od po 10 grama macine trave (Melissa officinalis L), estoslavice (Veronika officinalis L), ljubiice (Viola odorata L),
stolisnika (Achillea Millefolium), cvijeta od divlje rue (Rosa
canina L) i 4 grama korijena od odoljena na pola litre bijelog
zdravog vina, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i 10
do 15 minuta poklopljeno pariti.
Bol u sljepoonicama
olovi u sljepoonicama nastaju zbog slabokrvnosti. Lijeenje traje dugo i iziskuje osobitu pozornost. U prvom
redu tijelo treba otvrdnuti polijevanjem hladnom vodom i
hladnim pranjem octenom vodom, nadalje, dobru, krepku,
vie suhu hranu uzimati i vrlo esto jesti prijesnog kiselog
kupusa s crvenim lukom i uljem. Dnevno popiti 12 aice
vina od rumarina s trandoviljem i medom. U bocu od 1 i
pol litre bijelog vina stavi se 45 granica rumarina i 40 g
trandovilja (Althaea rosea cov.) i etvrt litre meda, dobro izmuka i ostavi 14 dana, nakon toga se pije. Svaki dan treba
uzeti natate i prije spavanja po malu licu svjeeg zrnja od
bijele goruice (Sinapis alba). Svjee bobe od smrike treba jesti i dobro savakati. S etiri zrna poeti, svaki dan bobu vie
do 15 boba, od 15 boba svaki dan bobu manje do 4 bobe. To
treba devet puta ponoviti.
Za aj neka se uzima po 10 g vrhova od koprive (Urtica
divica L), bokvice lia (Plantago lanceolata L) i maslaka lia (Taraxakuum officinale L) na pola litre vode, 12 sati drati
potopljeno, provriti, jo 10 minuta na toplome mjestu pariti,
procijediti i pomijeati s mlijekom kuhanim s komoraem (Foeniculum officinale All.). Na etvrt litre mlijeka uzeti licu komoraa, samljeti i 10 minuta u mlijeku kuhati. Taj aj treba piti
nekoliko puta dnevno umjesto kave ili aja, a osladiti medom.
72
1/1/70 11:52:44 AM
U proljee treba uzeti svjeih trava, iscijediti i dnevno

34 lice soka pomijeanog s medom uzeti. Svakog sata uzeti
po licu mlijeka kuhanog s komoraem, nekoliko puta dnevno po kriku svjeeg kravljeg sira ili kisela mlijeka s raenim
kruhom i medom. Oraha i ljenjaka treba dosta jesti, a i drugog voa, osobito jabuka. Kolae i slatkie odbaciti.
Dnevno treba dva puta itavo tijelo prati s pola vinskog
octa i pola vode. Tjedno dva puta uzeti polukupku s pranjem
lea jednu minutu u hladnoj odstajaloj vodi i dva puta tjedno
polijevati noge, koljena i bedra. Svaki dan preko dana uzeti
toplu kupku za noge sa akom sali ili pepela. Hladne polukupke ili polijevanje uvijek ujutro uzeti kada je tijelo vrue i
odmoreno, nipoto kada je bolesniku hladno. Svaki dan prije
spavanja jednu minutu po hladnoj vodi hodati. Svaki dan staviti oblog od octa i vode kada se poe spavati, i to naizmjence, jedan dan staviti oblog na trbuh i eludac, a drugi dan
preko lea i prsa. Oblog treba staviti tri etvrt do jedan sat
na tijelo, onda tijelo octenom vodom oprati, ali brzo, za 810
sekundi, lei spavati.
Svako pola sata do jedan sat uzeti po gutljaj aja od 20
g korijena i lia od koprive (Urtica dioica), 8 g reuhe (Cardamine pratensis L), 4 g mladog orahovog lia (Juglans regia
L), 4 g kantarije (Erithraea Centaur Pers.), 6 g kadulje (Salvia
officinalis L), 10 g maslaka (Taraxakuum officinale L), 20 g
boba smrikovih (Juniperus communis), 4 lice meda na tri
etvrt litre crnog pravog vina, 12 sati drati potopljeno, 5
minuta kuhati i jo 10 minuta pariti. U proljee, est tjedana svaki dan uzeti po 34 lice iscijeenog soka iz svjeeg
korijena vodopije (Cichorium intybus L) u alici mlijeka, 10
minuta kuhanog s jednom licom samljevenog sjemena od
komoraa (Foenicum officinale All).
73
1/1/70 11:52:44 AM
Nahlada i trganje u glavi
lavu treba napariti u uvarku od kamilice, 3 dag na dvije

i pol litre vode, samo dobro prokuhati ili etvrt kilograma trina na dvije i pol litre vode, pola sata poistiha kuhati,
dobro poklopljeno. Onda uzeti po 20 g prene stipse (alauna), 20 g tucanog eera i 20 g iste tirke. Sve zajedno pomijeati i sitno u prah istucati, pa od te smjese svako etvrt ili
pola sata pomalo u nos umrkati. Dalje: 60 g suhog lia od
kupine (Rubus Fruticosus L) s pola litre vode 56 sati drati
potopljeno i 15 minuta kuhati. Ili se uzme 1 dag kamilice,
prelije se s pola litre kipue vode, pari 5 minuta, procijedi i
tim jednim ili drugim odvarom 810 puta dnevno grlo, nos
i usta ispirati. Naveer treba uzeti dobro vruu kupku od
15 do 20 minuta za noge do koljena s odvarom od trina ili
sa akom-dvije soli. Odmah nakon vrue kupke treba uzeti
hladnu do lanaka jednu minutu i pokretati nogama kao da
se voda gazi. Ujutro i naveer po alicu aja od kamilice: 20 g
na etvrt litre kipuom vodom preliti i 5 minuta pariti. Preko
dana uzeti vie puta malo meda i soka od limuna.
Glavobolja od koje svaka vlas boli
eka se uzme 1 dag isitnjenog korijena od komoljike

(Artemisia vulgaris L), 12 sati dri potopljeno u pola
litre bijelog zdravog vina i pola sata dobro poklopljeno poistiha kuha. Tim odvarom uzastopce tri dana glavu oprati,
proi e.
74
1/1/70 11:52:44 AM
Lijeenje hipohondrije
ipohondri su ljudi koji ne osjeaju vee bolove ve su turobni i vrlo muiavi. Oni za to nisu krivi, to je bolest itavog organizma. Uzrok toj bolesti su nezdravi sokovi u tijelu
i gruanje krvi. im se ti uzroci odstrane, oni postaju veseli i
dobre su volje. Za ovu bolest treba piti 14 dana po dvije alice
dnevno, u obrocima od jedne lice na sat, aj od 45 g kantarije
(Erythraea Centaura Pers.), 25 g kadulje (Salvia officinalis
L) i 10 g pelina (Artemisia Absinthum) na jednu i pol litru
vina, 12 sati drati potopljeno, prokuhati i 10 minuta pariti. Uz taj aj treba uzimati tri puta dnevno svaki put po 30
kapi tinkture od odoljena (Valeriana officinalis L). Nakon
14 dana treba prestati piti aj i tinkturu, a mjesto toga treba
uzimati dnevno po dvije alice aja u obrocima po jednu licu na sat: 8 g macine trave (Melissa officinalis L), 8 g paprene metvice (Mentha piperita L) i 2 g rute (Ruta graveolens)
na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, provriti i 10
minuta pariti. Nakon 14 dana treba opet prvi aj i tinkturu
uzimati. Jedan dan neka se pere gornje tijelo, a drugi dan
donje tijelo hladnom octenom vodom. Prije spavanja treba
10 sekundi do 1 i pol minute po hladnoj vodi hodati i ne
obrisavi noge u krevet lei, na eludac i trbuh staviti tople
obloge od pola vinskog octa i pola vode. Tjedno treba dva
puta umotati tijelo u plahtu umoenu u vru odvar od trina,
suho i toplo preko njega staviti, drati 1 i pol do 2 sata, onda
skinuti i dvije hladne sjedee kupke uzeti. Nakon 14 dana
dva hladna polijevanja poduzeti, i to koljena, gornje tijelo i
lea. Polijevanja i kupke od 10 sekundi postupno do 1 i pol
minute. Hranu laganu: bijelo meso i voe.
75
1/1/70 11:52:44 AM
Protiv nezdrave i pokvarene hrane
ada tko pojede nezdravu, pokvarenu ili inae kodljivu

hranu, moe se izlijeiti ajem od korijena, lia i stabljike biline kravojca. Tim se odstranjuju kodljive hranljive
estice koje su s nezdravom hranom dospjele u krv. Kada
osjetimo u elucu neugodnu studen ili hladnou, moramo
uzimati alicu toga aja da odmah dobije eludac potrebitu
toplinu. Najbolje je ako taj aj pijemo tri puta dnevno, i to
ujutro, o podne i naveer.
Ako kodljivi plinovi prouzrokuju bol u trbuhu, opet je
aj ove biljke uspjean lijek. Jaka sluz u pluima i prsima,
zatim u duniku, kao i garavica odstranjuju se ponajvie i
najlake ovim ajem.
Protiv hunjavice i katara
upaj noge u toploj vodi, u nju stavi aku-dvije soli, u svaku ruku uzmi po aku soli te je vrsto u ruci dri. Spusti
u isto vrijeme i noge i ruke u toplu vodu, to dublje, to bolje.
Ovako dri ruke u toploj vodi, dok se sva sol u ruci ne rastopi. im se rastopi, lezi odmah u krevet, popij aicu kineskog
aja s rumom. Ujutro e osjetiti da je hunjavica i uope katar
znatno popustio. Tako ini jo jednu-dvije veeri i katar e se
sasvim izgubiti.
Dobro je ispiranje nosa ajem od kadulje (Salvia officinalis
L), toplina 18C. Tome se pridoda na vrhu noa malo ugljine
kiseline. To otklanja zanemarenu hunjavicu, a uva i od gripe.
Kod teih sluajeva hunjavice uzme se jedan dubok sud s
kipuom vodom i ulije se u nj mala lica kamfor-pirita. Od papira se napravi karnicla i stavi preko suda. Usta se zatvore, a
pred nos se stavi mali otvor od karnicla kroz koji para prolazi.
76
1/1/70 11:52:44 AM
Ako je hunjavica dola od hladnih nogu, kupaj noge prije

lijeganja u topli krevet u vruoj vodi, vruem pijesku ili s ugrijanim mekinjama, preko kojih treba omotati vunenu maramu.
Protiv hunjavice treba se to vie kretati po svjeem zraku
jer to je mnogo probitanije nego sjediti u toploj sobi ili lei u
krevet.
Od hunjavice i prehlada sigurno se moe sauvati i na ovaj
nain: ovjek koji je slab pa se neprestano nahlauje treba tijelo ojaati sportom i gimnastikom. No kako to nije mogue
svakom ovjeku, a kako se dogaa da i dobri sportai obole od
hunjavice, dobro je u trenutku kad ovjek osjeti da ga podilazi
zima dobro zatvoriti usta i ispustiti zrak iz plua, napeti sve
miice i u tom stanju ustrajati tako dugo dok se zbog napora
miia ne osjeti u tijelu toplina. Nakon toga moe opet duboko
disati, onda taj pokus nekoliko puta opetovati. Tko tako ini,
moe za probu izlaziti nakon plesa na zimski zrak i po pola
sata u koulji na hladnom zraku stajati ili se bez cipela etati po
snijegu pa se nee nikad prehladiti.
Jo je ponajbolje tko se naui na hladno pranje, na hladne
kupke, kupanje nogu jutrom i veerom u hladnoj vodi, nakon
ega treba istrljati noge neim grubim. Nadalje, tko umrkne
svjeu vodu, taj e imati malo posla s hunjavicom.
Iijas (kukobolja)
rotiv iijasa treba uzeti 25 dag ila od kopriva, 25 dag pirevine, zvane zubaa ili troskot (Angelica sylvestris), 25
dag ila od aptovine (Sambucus Ebulus L), 25 dag ila od lijeske (Corylus Avellana L) i 25 dag ila od smrike (Juniperus
communis). (Ako je korijenje suho, onda se uzme po 10 dag
od svake vrste, a samo u sirovom stanju po 25 dag). To se stavi u 4 litre zdravog crnog vina i u ist zemljan sud i poistiha
77
1/1/70 11:52:44 AM
dobro poklopljeno napola ukuha. Nakon toga se procijedi u

ista stakla i tvrdo zaepi. Svaki dan treba popiti po 1 malu
alicu ujutro natate, drugu u podne pred jelo i treu uveer
pred jelo. Dalje treba staviti to vie od koljena do lanaka
u ljekarni kupljenih Empflasterum albes peyres. Flasterovu
crnu stranu prema vatri malo ugrijati i na tijelo pritisnuti. Taj
flaster treba stajati 24 sata. Onda ga treba skinuti i baciti. Mjehur treba tada otvoriti da se izlije uta voda, koju je flaster
izvukao, pa namazan isti list od zelenog kupusa, bokvice, brljana, lukavca ili blitve s mladim neosoljenim maslacem na
mjehur priviti, im se lie osui, drugi svjee priviti. Kada
ranica proe, drugi flaster staviti. Flaster se moe staviti i s
prednje strane od koljena do kuka, 24 sata treba drati, mjehure otvoriti i liem namazanim maslacem privijati. Za hranu
treba uzimati kuhan jeam, penicu, riu, patu, makarone,
vrhovi od kopriva, pinat, blitvu, rotkvu, sve vrte tikve, kuhano mlijeko, pravo maslo. Od mesa: pilee, janjee i telee,
dobro kuhano, a slabo soljeno. Kruh od prekrupe, kod kue
peenu pogau od raenog brana i dvopek. Lijeenje je malo
naporno i neto dulje traje, ali uspjeh je siguran.
Iijas (kukobolja) lijei se uspjeno time da se tri puta
dnevno pije po aa aja od zobi, a svaka etiri sata oblau se
bolna mjesta oblozima od kuhane tople zobi. U tu svrhu napune se dvije vreice zobi, pa kad se uskuhaju, onda se redom na
spomenuti nain oblau bolna mjesta.
Vrlo dobar je takoer sljedei lijek: Natui, positno dosta
tamjana i izbockati iglom positno plavi pakpapir, pa taj papir
politi dobrom rakijom, a zatim posuti tamjanom. To se stavi
na bolno mjesto. I to dobro prione uz tijelo, a kad se zapee,
onda opet treba onaj papir odozgo nekoliko puta politi dobrom rakijom. Na bolnome mjestu pusti neka stoji dokle god
ne izvue bol s onog mjesta. Dobro je takoer kukove dobro
natrti Algom.
78
1/1/70 11:52:44 AM
Kada se noga ili ruka iai
zme se deblji razvija, iaeni ud se stavi na razvija

i njime se valja na sve strane. Iaena kost doi e na
svoje mjesto.
Izvrstan je i oblog od ilovae, razmuen s vodom i vinskim
octom. Taj se oblog mora suhom i vunenom krpom obaviti. Mijenja se kada se krpa na kojoj se ilovaa 3 cm debelo premazana
poinje suiti. Oblozi od ilovae u velikoj mjeri ublauju bol.
Kod iaenja ruke ili noge stue se i obavije trava gavez
mali (Cynoglossum officinale L).
Kraj svih ovih navedenih lijekova treba bolno mjesto 45
puta dnevno lagano istrti kamforovim ili ljiljanovim uljem.
Za jaanje nakon tekih bolesti
reba piti aj od 5 g eljuge (Cnicus benediktus L), utilovke (Genista germanica L), mladog hrastovog lia
(Quercus pedunculata Erhr.), lia od jagoda (Fragaria vesca
L), bosiljka (Ocimum basilicum L), stolisnika (Achillea Millefolium) i lincure korijena (Gentiana lutea L) na jednu litru
vina i etiri lice meda, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta
kuhati i jo 10 minuta pariti. Svaki dan popiti po jednu oveu
alicu, svakog sata po gutljaj uzeti.
Dobro je uzeti uz pijenje aja, tjedno dva puta, banju za
okrjepu, i to po 20 g moravke (Arnika montana L), kumina
(Carum sarvi), bazge (Sambucus nigra L), trina, korijena,
iirota (Acorus Calamus L), kamilice (Matricaria Chamomilla L), despika (Lavandula vera D. C.), macine trave (Melissa
officinalis L), rumarina (Rosmarinus officinalis L), majine
duice (Thymus vulgaris L), preslice (Equisetum arvense L) i
metvice niske, koja raste oko vode (Mentha aquatica). Te
79
1/1/70 11:52:44 AM
trave treba potopljene drati 1620 sati, a nakon toga s

istom vodom dobro poklopljene pola sata kuhati.
Za jaanje crijeva i eluca
zme se 30 g samljevenog sjemena od ania (Pimpinella

Anisum) i 20 g od komoraa (Foeniculum officinale All.)
i po 40 g u prah istucanog korijena od kravojca (Angelica sylvestris L), omana (Innula Helenium L) i piskavice (Succissa
pratensis Moench), stavi u staklo i prelije istom prepeenom
rakijom. Drugo staklo, irokog grla, treba napuniti bobama
trpkovine (Berberis vulgaris) i preliti ih istim 7580% alkoholom. Oba stakla ee promukati i ostaviti na suncu ili
toplom mjestu 68 tjedana, zatim ocijediti i na svaku litru
ove rakije pridodati i dobro promijeati po 35 dag na gusto
ukuhanog utog eera. Ove rakije uzima se tri puta dnevno
po 2025 kapi s malo vode.
Bolesti jetre
etra izluuje u iz istroene krvi, koju dovodi vena vratarnica iz crijeva. Osim vena, dolaze u jetru i arterije, tako
da je to velik splet krvnih ilica, koje zajedno tvore poseban
jetreni krvotok. Izluena u skuplja se u unom mjehuru,
odakle se kroz uovod odvodi u prvi dio crijeva, dvanaesnik. Kada zbog gruanja krvi dvanaesnik oboli, zaepi se
uovod, u prelazi u krv i ovjek oboli od utice.
Bolesti jetre moraju se odmah lijeiti, inae upala jetre
prelazi u otvrdnjenje jetre, a onda nema izgleda za ozdravljenje.
Znaci oboljenja jetre jesu: smee fleke na licu ili tije80
1/1/70 11:52:44 AM
lu, nejelost, neuredna i loa probava, zatvor, napuhavanje,

otunost, glavobolja, bolovi na desnoj strani i oteena jetra.
Ova bolest dolazi zbog neurednog ivota, masnih, jakih i
ljutih jela, uivanja alkohola, loe probave i nahlade. Za vrijeme lijeenja mora se drati najstroa dijeta. Glavna hrana
neka je ria na mlijeku, ili na vodi kuhana, zainjena s malo
ulja od maka. Nadalje, dva puta dnevno po tanjur juhe od
prekrupe od jema ili zobi, radi hranjivosti i ienja, kiselo
obrano mlijeko, kruh od prekrupe i zelen s malo ulja. Branena jela i eerom ukuhano voe treba odbaciti. Od voa
su najpodesnije jabuke, jagode, ribiz, groe i bobe od bazge. Tko moe bez muke piti ulje, 2 do 4 lice dnevno, dobro
e mu initi. Svako jutro natate treba popiti po jednu alicu
mlakog aja od 2 g gospina cvijeta, crnog trna, kadulje i kunice. Trave preko noi potopiti i 5 minuta kuhati. A naveer
treba popiti alicu aja od 25 g jemene slame i 3 g pelina
sa licom meda. Slamu i pelin preko dana potopiti. Dnevno
po 23 ae vina od smreke uzeti ili svjee bobe od smreke
jesti. Od vremena do vremena aj mijenjati i piti gorku trolisku, kadulju i maslaak ili solomonovog peata i pelina (vidi
bilje). Uz pijenje aja dnevno po hladnoj vodi hodati jednu
do dvije minute prije lijeganja u krevet. Dva-tri puta tjedno uzeti (hladnu polukupku od 5 sekundi postupno do dvije
minute i dva puta tjedno umatati se u vruu plahtu umoenu
u odvar od trine ili parnu kupku uzeti. I druge blage uporabe
hladnom vodom izvrsno djeluju.
Tko boluje na jetru, neka uzme dnevno dva puta na nonom vrhu pelinova praka ili u juhi ili u kojoj drugoj hrani.
Spori ljekoviti (stolisnik, hajduka trava) rabi se za lijeenje jetre, bubrega i slezene, kad se pije kao aj tri dana ujutro,
o podne i naveer.
ajem od biljke zvonaca lijee se bolesti jetre, a osobito
onda ako tome aju pridodamo neto malo praka od aloja, to
81
1/1/70 11:52:45 AM
ga dobijemo u svakoj ljekarni. Taj lijek tako povoljno djeluje da

esto itave pahulje kodljivih sastojaka s mokraom iz bolesnika iznese, no treba se piti vie dana uzastopce.
Od tuberkuloze i svake bolesti koja je unutra u jetri i od koje
se kalje izvrstan je sljedei lijek: uzme se 100 listova lovorike i
stavi u malen loni, ulije pola litre vode i stavi pola litre meda i
ania, to se kuha dok se ukuha treina, zatim se ocijedi u isto i
pije tako vrue koliko se moe izdrati, naveer u postelji.
Jetrene mrlje odstranjuju se ovim: Boca se do polovine napuni sitno isjeckanim hrenom i nadolije najjaim istim alkoholom. Dobro se zaepi i ukopa u zemlju, gdje ostane 14 dana.
Nakon toga se procijedi i time se mau mrlje po nekoliko puta
dnevno.
Isto djelovanje se postie i vodom kinicom u koju se stavi
mnogo isjeckanog zelenog perina i ostavi da stoji 34 sata, a
nakon toga se ocijedi.
Bolesti kraljenice
va teka bolest pozna se po ovim pojavama: snaga poputa i ovjek poinje mravjeti, noge postaju teke, a i
svi ivci oslabe i bole, oni vid i sluh oslabi. Bolesnik takoer
teko mokri i nema stolice.
Za ovu bolest treba uzeti svakog sata po 1 veliku licu
aja od sljedeeg ljekovitog bilja: pelin (Artemisia Absinthum
L), kadulja (Salvia officinale L), poljska preslica (Equisetum
Arvense), korijen od poljske stee ili petolista (Potentilla Tormentilla Sibith). Od svake biljke uzme se po 3 g. To sve, osim
korijena petolista stavi se u pola litre vode i dri potopljeno
punih 12 sati. Iza toga se kuha 10 min. u istoj vodi, a daljnjih 10
min. ostavi poklopljeno. Korijen petolista se posebno u etvrt
litre vode dri potopljen 12 sati i nakon toga kuha se pola sata
82
1/1/70 11:52:45 AM
u istoj vodi, procijedi i primijea travama nakon kuhanja.

Osim ovoga aja, uzima se 3 puta dnevno na vrhu noa
praak od korijena kravojca (Angelika Silvestris), te tri puta
dnevno po mala lica maslinova ulja.
Dalje treba svako jutro istrljati noge do koljena krpom
umoenom u pola vode i pola pravog vinskog octa. Ta octena
voda treba biti mlaka a trljanje smije trajati samo 1 min. Prije i
poslije podne treba staviti mlake obloge preko itavih lea od iarica od jele, 40 g iarice stavi se u pola litre vode i 12 sati dri
potopljeno, a nakon toga pola sata lagano kuha. Naveer prije
spavanja da se bolesniku lagani aj od poljske preslice (3 g) i
mladog hrastova lia (3 g). To se prelije s etvrt litre kipue
vode i ostavi 10 minuta na toplom mjestu poklopljeno.
U sluaju da bolesnik nema nikako stolice, treba uzeti
runik, umoiti ga u hladnu vodu, dobro ocijediti i esterostruko ga sloiti, pa dati da bolesnik na njemu sjedi dva
puta dnevno po 10 minuta.
Nakon osam dana ovog lijeenja (lijek treba i dalje uzimati) treba poeti polijevanjem koljena odstajalom vodom.
Pri tome bolesniku na glavu staviti hladni oblog. Polijeva se
od pete preko listova, zaokrui pod koljenom, pa opet prema peti. To se ini dva-tri puta na obje noge. Nakon toga se
bolesnika okrene pa se opet polijeva, od nonog palca do
koljena, na koljenu zaokrui pa opet prema dolje do palca. Bolesnik neka se za vrijeme polijevanja u krugu lagano
okree. Nakon 34 dana poinje se s polijevanjem bedara,
gornjeg tijela i hodanjem po vodi. Na taj se nain bolesnik
postupno osam dana polijeva od pete, preko listova, bedara
i prijee preko pleke i vrata na drugu stranu prema peti.
To polijevanje ponavlja se tri-etiri puta, a ne smije trajati
dulje od jedne do tri minute. Nakon polijevanja ogrne se
bolesnik toplo i stavi odmah u krevet, a tek onda se otaru
glava i kosa koja se smoila. Nakon tih osam dana treba
83
1/1/70 11:52:45 AM
bolesniku dva puta tjedno polijevati gornje tijelo, lea, bedra i koljena. Pri tome se bolesnik mora naprijed nagnuti
i sam se trljati u krugu trbuha i prsa. Polijevanje ne smije
dulje trajati od dvije-tri minute. Dok se bolesnik privikne
na hladnu vodu, moe se uzeti i mlaka. Bolovi u nogama
olakaju se time da se bolesniku nataru noge tri-etiri puta
dnevno s pola vode i pola octa uz dodatak tinkture od moravke (Arnike), koja se s vodom i octom prokuha.
Gruanje krvi ienje krvi
vaki se ovjek treba brinuti za svoje zdravlje, a u vezi s tim

u prvom redu za pravilno kolanje krvi, jer i najmanje gruanje krvi esto dovodi do najteih bolesti. Lake je bolesti
otkloniti nego ih lijeiti. Kada bi se zdrav ovjek milju ee
zaustavio kod bolesnih i kada bi po koji put obilazio od raka
bolesne, od kapi uzete ili kad bi se zdrave ene ee sjetile
svojih bolesnih sestara koje pate od tekih unutarnjih bolesti
ili grenja ila, s pripomenom da nitko od nas na te bolesti
nije imun i reenice: Danas tebi, a moe biti ve sutra ovo
zlo i meni!, tada bismo shvatili dunost prema sebi samima,
da nae tijelo samo zbog lijenosti ne smijemo izlagati iskuenju. Dunost je svakog ovjeka da u proljee i jesen oisti i
obnovi svoju krv, a time otkloni i loe sokove iz tijela. To su
osobito duni initi intelektualci i ljudi koji su svojim znanjem vezani za sjedenje i zatvorene prostorije. Zdrav ovjek
ima umjereno tople ruke i noge, hladne ruke ili noge ve su
znak neurednog kolanja krvi.
84
1/1/70 11:52:45 AM
Protiv gruanja krvi
reba tijelo svako jutro oprati s pola octa i pola vode, odmah im se ustane iz kreveta, brzo za sedam-osam sekundi, pa ili natrag u krevet lei pola sata ili se obui i brzo
kretati. Tjedno treba dva puta umotati tijelo u vruu plahtu
umoenu u odvar od trina ili slame od zobi, suhim i toplim
previti, oblog staviti 1 i pol do 2 sata. Nakon toga treba tijelo
brzo octom ili vodom oprati. Mjesto plahte moe se uzeti za
ovu svrhu napravljena dugaka koulja s rukavima. Ovakve
koulje osobito su zgodne za ljude koji nemaju spretnih osoba oko sebe, ve su upueni sami na sebe. Osim ovih obloga,
treba uzeti tjedno dvije-tri hladne kupke uz pranje lea od
8 do 10 sekundi i 2 do 3 dobro tople kupke za noge do kolje
na u odvaru od trina 2530 minuta. Odmah im se noge iz
vrue vode izvade, staviti ih treba u hladnu vodu jednu minutu s pokretima kao da se gazi po vodi. Svaku veer treba 1
do 3 minute po hladnoj vodi hodati i ee tijelo polijevati.
Neka se uzimaju zrane i sunane kupke, a treba se, takoer,
po zraku mnogo kretati i duboko disati. Hranu mjeovitu i
krepku, a osobito treba paziti na stolicu da je u redu. Treba
odbaciti s obue visoke pete kao i steznike. Tijelo mora biti
osloboeno od svakog stezanja.
Uz to, da se krv popravi, treba piti 8 do 10 tjedana aj od 10
g korijena od lincure (Gentiana lutea L) i korijena od piskavice
(poljske prenice, Succissa pratensis, Moench ili Knantia arvensis) i po 6 g gospina cvijea, solomonovog peata uglastog
(Polygonum aviculare L), isjeckane slame od zobi, cvijeta od
crnog trna (Prunus spinosa L), kantarije i 3 g pelina. Korijenje
se potopi i stoji 12 sati u pola litre vode i kuha 15 minuta, trave
5 minuta s 4 lice zdravog meda, sve zajedno pari 20 minuta.
Toga aja treba dnevno popiti po dvije alice, svako pola sata
po gutljaj.
85
1/1/70 11:52:45 AM
Za ienje krvi
ije se 6 tjedana po 1 manja alica natate, druga pola sata

pred ruak, a trea prije lijeganja u krevet aja od po 3
g koprive, gospine trave (Hypericum perforatum L), kunice,
kadulje, rumarina, cvijeta od crnog trna, kantarije, istucanih
boba smrikovih, mladog orahovog lia, bokvice, bazge preslice, svjeeg sjemena od ika, podbjela, sljeza, divizme, solomonovog peata uglastog i iirota 6 g. Ove se trave 1216 sati
dre potopljene u 1 litri vina i kuhaju sa 6 lica meda 15 min.,
nakon toga se pare jo 20 min. Uz ovaj aj tko moe dobro piti
ulje, neka uzme 3 puta dnevno po 1 licu istog maslinovog
ulja i 3 puta na vrhu noa praka od korijena kravojca. Uz ovaj
aj treba tijelo dnevno octenom vodom oprati, svaku veer
prije lijeganja u krevet po hladnoj vodi gaziti, 23 puta tjedno
polubanju uzeti i 12 puta tijelo polijevati. Osim toga, 12
puta uzeti toplu banju od 2530 min. u velikoj kadi s odvarom od trina. Odmah iza kupke tijelo se brzo octenom vodom
opere. Ako se nema zgode za veliku banju, onda barem treba
jedan put tjedno umotati tijelo u vruu plahtu umoenu u odvar od trina ili slame od zobi, osim toga 23 banje za noge do
koljena od 2530 min. u odvaru od trina s hladnom banjom
od 1 min. to je mogue vie se po zraku kretati i duboko disati. U proljee treba uivati to vie mladu zelen, kiselog kupusa, mladog sira, kiselog mlijeka i voa. U jesen boba od bazge,
ukuhane sa eerom i vinom.
Dobar je i ovaj lijek:
Prva dva tjedna pije se i ovaj aj: uzme se 6 g svjee osuenog korijena od kravojca, bibernele, aptovine, koprive, ika,
iirota i kore od crnog ribiza (svib. Ribes nigrum L) s jednom
litrom vina, 12 sati se dri potopljeno i s 4 lice meda sasvim
poistiha poklopljeno jedan sat kuhati. Tri puta dnevno po jednu malu alice uzeti. Druga dva tjedna pije se ovaj aj: uzme
86
1/1/70 11:52:45 AM
se po 6 g korijenja od kravojca, bibernela, iirota, moravke (branke, Arnica montana L), pelina, preslice i kantarije
s jednom litrom vina, 12 sati se dri potopljeno, pola sata
kuha i tri puta dnevno po jednu malu alice popije.
Trea dva tjedna pije se aj od 6 g korijena poljske stee,
bazge, mladog hrastovog lia, lia od jagoda, ika, kadulje, koprive, metvice (Mentha piperita ili Mentha aquatica),
macine trave, pelina, lia suruice brijestoliste (lazarice,
Cochlearia officinalis L), reuhe (Cardamine pratensis) i tri
komada zelenih iarka omorikinih, s jednom litrom vina, 12
sati se dri potopljeno, pola sata poistiha s etiri lice meda
kuha. Dvije do tri alice dnevno uzeti svakih jedan do dva
sata po gutljaj.
Kome je teko trave kuhati ili nema za to zgode, neka
uzme po 10 g korijena od lincure, kravojca, poljske stee,
koprive, iirota, kravljaka (Carlina acaulis), puzave pirike
(Agropyrum repensis), piskavice, omana (Inula Helenium),
apte, bijelog sljeza, istucanih boba smrikovih, osuenih korica od narane, tri komada razrezanih zelenih oraha, 3 g sjemena od ika, tri granice od rumarina i po 5 g: kantarije,
pelina, komoraa, kunice, kamilice, macine trave, metvice i
kadulje i stavi se 1 i etvrt litre istog alkohola ili prepeene
rakije 6 do 8 tjedana na sunce ili toplu mjestu. Od ove tinkture tri puta dnevno treba uzeti po 12 do 15 kapi na eeru
ili s malo hladne ili prokuhane tople vode.
Borovi izbojci u rano proljee od bijelog bora (Pinus silvestris L) preporuuju se kao lijek za ienje krvi i izluivanje mokrae.
Uvarak biljke od broa (Rubin tinctorum L) s medicom
unaprjeuje, tvorei i istei krv, djelatnost unutarnjih organa.
Naljev od dupaca (Theucrium Chamaedris L) pije se
kao eluani lijek i za tzv. ienje krvi.
87
1/1/70 11:52:45 AM
Krvarenje
rvarenje nastupa razliito, prema ozljedama tjelesnog

tkiva, stanija ili stijenki, ako pukne koja ila, navalom
ili gruanjem krvi u kapilarama, zbog pretjeranosti u radu ili
portu, zbog velikog uzrujavanja, uivanja razdraljivih jela
i neumjerenog pijenja alkohola.
Vanjsko krvarenje nastupa izluivanjem krvi na nos,
usta, ui, maternicu i crijeva. Kod unutarnjeg krvarenja krv
se izlijeva u trbunu, prsnu ili lubanjsku upljinu ili u opna
pojedinih organa. Tada nastaju krvave guke ili ako je ozljeda zbog udara ili prignjeenosti, onda ozlijeena mjesta
oteknu i pocrne. Svako nenaravno krvarenje ili ako je krv
sluzava ili vodenasta, treba odmah lijeiti.
Krvave guke ili druge ozljede gdje se krv ispod koe
skupila, treba oblagati hladnim oblozima od pola octa i
pola vode ili octenom vodom razmuenom ilovaom. Jo
je korisnije ako se ilovaa razmuti ili s odvarom od preslice (1 dag na litru vode, pola sata kuhati) ili s odvarom
od 1 dag korijena od poljske stee (na 1 litru vode, pola
sata kuhati). Kod guka najbolje je kuhati 1 dag od korijena
paprati s pola litre vina i pola litre vode 1 sat, ovim ohlaenim odvarom ilovau zakuhati i obloge stavljati. Ovim
se odvarom i bez ilovae mogu guke oblagati, ali s ilovaom
jo je korisnije.
Vrlo su korisni i oblozi s odvarom od mladih omorikinih
vrhova ili zelenih eera. Na 1 kg omorikinih vrhova ili eera
stavi se 6 litara vode i kuha dva sata sasvim poistiha i dobro
poklopljeno. Obloge treba stavljati s hladnim odvarom i im
postanu vrui, treba ih promijeniti. Svaki oblog treba suhim
i toplim previti. Nerazrijeena tinktura od moravke ublai
bolove i brzo lijei guke i prignjeena mjesta kada se njome
dobro nataru.
88
1/1/70 11:52:45 AM
Povraanje krvi
ko je krv koju bolesnik povraa smea i gua, s neto jela pomijeana, onda dolazi od eluca. Ako je krv
pjenuava i svijetlocrvena, onda dolazi iz plua. Kada krv iz
eluca provali, uzrok moe biti ozlijeen jednjak ili eludac,
a moe biti i rak i irevi u elucu. Kada krv iz plua provali,
uzrok je tuberkuloza.
Protiv krvarenja iz eluca kuha se 15 min. s pola litre
vode i 2 lice octa od trpkovine (utike trpke, Berberis vulgaris), 4 g korijena poljske stee, 4 g mlade hrastove kore, i
po 3 g boba smrikovih, preslice i macine trave. Ovog aja
popije se po 3 alice dnevno, svakih etvrt do pola sata po
gutljaj. Ako nema octa od trpkovine, moe se uzeti i zdravog
vinskog octa.
Ako je krv sa sluzi pomijeana, onda treba uzimati svakog sata po 1 licu od 1 velike lice samljevenog sjemena
utilovke svinjdue (prosenjae, Trigonella Foenum graecum)
i pola lice komoraa (Foeniculum officinale All.) s pola litre
kipue vode preliti i 2 min. kuhati.
Ako bolesniku ne prija ovaj aj, onda treba kuhati po 6
g lia od ljeure (milogled, Sanicula europea), lia od mijakinje (crijevac, Stellaria medija Vill.), korijena od poljske
stee, preslice i iljaste bokvice, s etvrt litre zdravog vina,
etvrt litre vode i 2 lice octa od trpkovine. Ovaj aj treba 15
minuta kuhati i svako pola sata po gutljaj uzeti. Uz aj treba
uzeti dnevno 3 puta po 1 licu istog maslinova ulja, a jo je
bolje ulja od badema (vidi: ulje).
Dnevno uveer prije spavanja 14 minute treba po hladnoj vodi hodati i tri puta tjedno uzeti hladnu polubanju od
10 sek. s pranjem lea.
Sjemenje, cvijet ili kora od bijele vrbe (Salix alba L) treba kada tko baca krv. Ostavi se 12 sati potopljeno, a onda se
89
1/1/70 11:52:45 AM
kuha 15 g na pola litre vode 1520 minuta. Uzima se tri puta

dnevno po mala alica.
Da se obustavi bacanje krvi, presliin aj najbolji je lijek.
Isto tako kada krv navali na nos, moemo je zaas zaustaviti
umrknemo li koji put u nos toga aja.
Bolest krvavih mrlja
o tijelu, a najvie po nogama, izaspu se crvene mrlje, one

kasnije pozelene, pomodre i konano poute. Bolesnik ili
dobije krvarenje na nos ili povraa krv, a ee su i mokraa
i stolica pomijeani s krvlju.
Kod ove bolesti treba dnevno tijelo octenom vodom
oprati odmah izjutra im se ustane iz kreveta. Pranje
smije trajati nekoliko sekundi, nakon toga treba tjelovjebu initi ili natrag u krevet za pola sata lei i pokriti se.
Svaku veer prije spavanja jednu do tri minute po hladnoj vodi gaziti. Tjedno treba dva puta uzeti dobro toplu
banju u velikoj kadi 20 do 30 minuta u odvaru od trina ili
omorikovih vrhova i zelenih eera. im se iz banje izie, ne smije se tijelo obrisati ve se brzo octenom vodom
oprati i u krevet lei tri etvrt do jedan sat. Uz ove banje
treba tjedno uzeti i dvije-tri hladne polukupke s pranjem
lea od osam do deset sekundi.
Neka se kuha i pije dvije-tri alice dnevno, svako
pola do jedan sat po jedna lica ovog aja: uzme se po
6 g korijena poljske stee, preslice, estoslavice (dupac,
Veronika officinalis L) i solomonovog peata uglastog (Polygonum aviculare L) s pola litre vina, 12 sati se dri potopljeno, 10 minuta kuha i 20 minuta dobro poklopljeno pari.
Osim toga aja, tri puta dnevno uzeti na vrhu noa u prah
istucanog korijena od kravojca.
90
1/1/70 11:52:45 AM
Hranu treba krepku i mjeovitu uzimati. Po svjeem

zraku treba se mnogo kretati i duboko disati, uz to uzimati i
sunane banje.
Krvavo mokrenje
ijei se pijenjem aja od utilovke bodljive, zvane i zlatna rua (Genista Germanica L), eljezanke (Verbena officinalis L), istucanih boba od smreke (Juniperus communis),
kantarije (Erythraea Centaur, Pers.), po 5 g i 2 dag istucanog
zrnja od jema s pola litre kipueg bijelog vina preliti, pridodati dvije lice meda i poistiha 15 minuta kuhati. Svako
pola sata treba po gutljaj uzeti. Dnevno uzeti po 20 minuta
sjedeu banju s odvarom od etvrt kg slame i etvrt kg preslice, dva sata kuhati.
Krvavo mokrenje lijei se i pijenjem aja od 15 g korijena od boura (Paeonia officinalis) i 10 g cvijeta od ute
broike (Galum verum), s pola litre kipueg vina preliti i 15
minuta kuhati. Svako pola sata treba po gutljaj uzeti, uz to
treba uzimati sjedee banje.
Velika navala krvi kod rodilja
aj od bijele imele (Viscum album L) obustavlja veliku

navalu krvi kod rodilja. Ovom aju moe se pridodati
neto aja od poljske preslice (Equisetum arvense L) jer ova
biljka ima jednako ljekovitu mo. Kad je navala krvi velika,
uzima se cijela aa, a inae samo 23 lice.
91
1/1/70 11:52:46 AM
Neurednost krvotoka kod ena
im se opazi neuredan krvotok, treba uzeti korijena od

kupine i sitno isjeckati. Dvije ake od toga kuhaju se u
istom crnom vinu dok se pola ne ukuha. Ta smjesa se procijedi, ohladi i uzima tri puta po jedna aa dnevno.
aj od kupine (itave stabljike s liem i korijenom) takoer je izvrsno sredstvo protiv prekomjernog izljeva krvi.
Iskuano i pouzdano sredstvo protiv prevelikog krvotoka
jest konoplja. Uzme se pregrt istog konopljinog sjemena i
prelije vrelom vodom da se ljuska od jezgre oisti. Jezgra se
istue u muaru, prelije se jednom litrom hladne vode i dobro
izmijea. To se ostavi 5-6 sati stajati, procijedi se i od toga pije
po tri ae dnevno.
Kada kap mozak udari
ap udari kada se jedna od ila kucavica prekine te krv

u mozak navali i time okruno miije umrtvi. Od kapi
ponajvie stradaju jaki ljudi s usaljenim srcem. Predznaci su:
uvijek hladne noge, nepravilan puls, velika glavobolja, navala
krvi u glavu, stezanje u udovima i vratnim ilama te zujanje
u uima.
Zbog odve velike navale krvi u glavu pukne ila, ovjek
se onesvijeten srui i pojedini dijelovi tijela obamru. Ako je
napadnuta desna strana mozga, umrtvi se lijeva polovina tijela,
bude li napadnuta lijeva strana, umrtvi se desna polovina i tada
se veinom izgubi dar govora. Ne nastupi li napadaj 2-3 puta
uzastopce, postoji mogunost da se bolesnik jo spasi.
Ponajprije treba odjeu raskopati te bolesnika gornjim tijelom visoko poloiti, a na vratne ile, potiljak i glavu hladne
obloge staviti, ali ne led. Ako je mogue, valja bolesniku od92
1/1/70 11:52:46 AM
mah pruiti dobro toplu kupku za noge, voda mora dosezati do

koljena. U vodu treba staviti 1 do 1 i pol kilogram soli. Kupka
nogu traje 15 minuta, a za nekoliko minuta treba vru kamen ili
crijep u vodu staviti da voda ostane vrua. U isto vrijeme valja
i ruke u dobro toplu vodu staviti i omotati vruim oblozima od
octa i svakih 7 minuta mijenjati. Ako nije mogue bolesniku odmah vruu kupku za noge pruiti, treba mu noge, a osobito stopala, grubom krpom ili etkom dobro trljati. Nakon toga mu se
ponajprije noge, a onda stegna, pa donje tijelo i napokon gornje
tijelo dobro toplim octom istrlja, a pogotovo obamrle dijelove
tijela. Vruu kupku za noge valja dva-tri puta nakon jednog sata
ponoviti. Na trbuh i slabine treba stavljati dobro topao oblog od
octa i svakih 10 minuta mijenjati. Odmah nakon prvog trljanja
neka se bolesniku dade klistira sa licom soli i malo sapuna. Zatim treba uzeti na vrhu noa praka od aloje i sa licom meda na
etvrt litre vode prokuhati i bolesniku lagano po gutljaj pruati.
Zatim treba uzeti plahtu, umoiti je u vru odvar od trina i oduzetu stranu tom plahtom obloiti, suhim preko i jo vunenim
pokrivaem omotati. Takav oblog valja na bolesniku ostaviti od
1 do 1 i pol sat. Ovakav oblog jo bolje djeluje od pranja octom.
Obloge, umatanje u plahtu umoenu u odvar od trina, pranje i
trljanje tijela octenom vodom treba 8 dana ponavljati. Nakon
toga treba bolesnika na rub kreveta staviti i poeti s polijevanjem hladnom vodom, ponajprije noge, pa stegna i ruke. Ako je
mogue da se bolesnika uz pripomo podigne, valja polijevati
koljena, stegna i ruke, a nekoliko dana stegna i lea ili mu dati
polukupke s pranjem lea. Pranje i polukupke ne smiju trajati
due od jedne do jedne i pol minute.
Nakon pranja treba na oduzeta mjesta staviti oblog od jednakih dijelova 80% istog alkohola, vinskog octa i vode, ako je
alkohol slabiji, ne treba vode. Oblog treba sa svjee istucanim
paprom posuti i gledati da dobro primi na oduzeta mjesta, toplo omotati i ostaviti 23 sata. Nadalje treba bolesniku dnev93
1/1/70 11:52:46 AM
no napariti noge na odvaru od trina, a kad uzmogne noge u

odvar staviti, uzeti kupelj do koljena 1520 min. Kada se bolesnik malo pridigne, treba pranjem octom dnevno nastavljati i tjedno po dvije polukupelji uzeti s pranjem lea i 23 puta
napariti noge uz kupelj u odvaru od trina. Deset dana davati
mu svakih etvrt do pola sata gutljaj aja od 6 grama mladog
hrastovog lia (Quercus pedunculata Ehrh.) i kadulje (Salvia officinalis L) te 4 grama pelina (Artemisia Absinthum L)
na pola litre vode, vruom vodom preliti i kuhati 15 minuta.
Nakon 10 dana promijeniti aj i uzeti po 5 grama troliske
gorke (Menyanthes trifoliata L), kadulje (Salvia officinalis L), kantarije (Erytraea Centaur, Pers), kunice (Achillea
Millefolium) na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno,
u istoj vodi provriti i jo 10 minuta poklopljeno na toplom
mjestu pariti. Bobe od smreke treba jesti i dobro savakati
od 4 do 15 na 4 bobe i 78 puta ponoviti, ili dnevno popiti po 3 aice vina od smreke ili 3 puta dnevno po 1015
kapi tinkture od boba smrekovih. Bolesniku treba dobru,
ali laganu hranu davati, a dobije li elju za bilo kojim jelom, treba mu udovoljiti.
Ako bolesnik ne moe govoriti, treba mu dati piti aj
od korijena umske trte (Anacyklus officinarum Hayne) i
sjemena utilovke (Trigonella Foenum graecum L) po 10 g
na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, 10 minuta kuhati i jo 10 minuta pariti, 3 puta dnevno po 1 alicu dobro
toplo piti. Dalje svakih 1520 minuta grgljati odvarom od
kadulje i majine duice (Thymus vulgaris L) po 25 grama
na 1 litru vode, kipuom vodom preliti i 15 minuta kuhati.
Treba paziti da se bolesnik niim ne uzrujava.
94
1/1/70 11:52:46 AM
Kako da se ovjek ouva od udara kapi
ada se navri etrdeset godina ivota, treba solidno i u

svakom pogledu umjereno ivjeti. Dnevno treba piti dvije-tri male aice rumarinova vina i po jednu alicu aja natate i jednu alicu prije spavanja od petprstice (Potentilla anserina), cvijeta crnog trna (Prunus spinosa), kore od krkavine
(Rhamus Frangula L) i kantarije (Erythraea Centaura Pers.)
od svake vrste po 4 g na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, provriti i pola sata pariti. aj svakih 10 do 14 dana
mijenjati i uzeti: petprstice, eljuge (Cnicus benedictus L),
korijena stee (Potentilla Tormentilla Sibth) po 4 g na pola
litre vode, pripravljati kao i prvi. Po tri puta tjedno natate
uzeti malu licu svjeeg zrnja od bijele goruice s aom
vode. Dnevno treba pojesti po malu glavicu crvenog luka s
uljem, uz to treba jesti kuhanu penicu, mesa vie kuhanog
nego peenog. Od voa treba jesti osobito jabuke i piti kozjeg mlijeka dnevno jedan do tri litre.
Giht ili kostobolja
ma s reumom mnogo slinosti. Ali ova bolest prouzrokuje

upalu kostiju i napada pojedine zglobove koji oteknu. Da
se uasni bolovi ublae, treba, kao i kod reume, bolna mjesta
vunom ili kakvom rutavom krpom trljati, a pri tome hladnom vodom ili vinskim octom pomijeanim s vodom polijevati. Nakon toga na bolna mjesta stavljati vreice napunjene
trinom i prelivene kipuim vinskim octom, pa previti suhim
i dobro toplim oblozima da ne moe zrak dopirati.
Jo prije nego se stave vreice s vruim trinama treba na
bolna mjesta priviti istu lanenu krpu, dobro namazanu zdravim medom. Obloge, im se ohlade, treba promijeniti. Na e95
1/1/70 11:52:46 AM
ludac i trbuh neka se stavljaju dobro vrui oblozi od trina te

suhim i toplim previju. Svaku veer neka se uzme vrua banja
do koljena od 2530 minuta s odvarom od korijena paprati.
Nakon vrue banje 1 minutu hladnu banju uzeti samo do glenjeva s pokretima kao da se gazi po vodi. Dnevno treba tijelo
octenom vodom oprati. Na stolicu treba paziti da bude redovita, a eventualno i klizmu bolesniku davati. Tjedno 23 puta
umotati itavo tijelo u vruu plahtu umoenu u odvar slame
od zobi, pri tome neka se pije vrui aj od 10 grama bazgina
cvijeta i 10 grama izgnjeenih boba smrekovih s 1 licom meda
i etvrt litre zdravog vina.
Kada se bolesnik oznoji, pusti ga se dva do dva i pol sata u
miru, nakon toga ga treba brzo oprati i presvui. Dnevno mu
treba dati 34 lice maslinova ulja. Svako pola sata limunadu s
mnogo limuna i sirupom od jagoda. Uz to neka dnevno popije
od jedne do jedne i pol litre vode u kojoj su kuhana tri do etiri
celera i tri do etiri alice uvijek samo po gutljaj aja od utilovke, jagorike, pelina i izgnjeenih boba smrekovih, po 5 dag
svake vrste na pola litre vina i dvije lice meda, 10 do 15 minuta
kuhati. Jesti treba kuhanu penicu, jeam, prekrupu od zobi, celer, repu, kiseli kupus prijesan, kiselo mlijeko, mladi sir i zelen.
Trganje u kostima lijei se ovako: istui borovice, bobe od
smreke, pridodaj malo prave rakije (rakiju od vinskog tropa)
i jo malo tuci da postane kao kaica. Bolesna mjesta najprije
rakijom malo istari, a onda tom kaicom od smrekovih boba
previj, pa jo neim vunenim omotaj i ostani u toplom.
Natopi se zeja koica (Lepus timidus), gdje su dlake, petrolejem i privije. Ili se natopi zeja koica alkoholom, pospe
tamjanom, privije i dri na mjestu sve dok ne otpadne.
Uzme se ista lanena krpa i dobro natopi prepeenom
grozdovaom ili istim 60% alkoholom. Zatim treba ovu natopljenu krpu dobro posuti korijenom od iirota u prah istucanim i s malo tucanog papra previti na bolna mjesta i jo raki96
1/1/70 11:52:46 AM
jom dobro pokvasiti. Zatim istim suhim runikom ili krpom

previti, a preko toga vunenom maramom dobro umotati da ni
s jedne strane zrak ne moe doprijeti.
Kostobolju lijei i samobojka, zvana i dobriica (Glechoma hederacea L). Od ove trave uzme se 3 dag svjeeg lia i
cvijeta i prelije se s pola litre kipueg pravog vinskog octa i pola
litre vode, pa dobro poklopljeno poistiha kuha jedan sat. Ovim
vruim odvarom treba mjesta bolna obloiti i dobro toplim
previti. Svakih pola do tri etvrt sata oblog promijeniti. Svakog
dana, bez prestanka, piti dvije-tri alice aja od brezovog lia,
uvijek po gutljaj, aj piti 4 do 6 tjedana.
Kostobolju lijee i oblozi s kamilicom. Na 5 dag kamilice,
koja se stavi u lanenu vreicu, prelije se pola litre kipueg vinskog octa i pola litre vode. Ove vreice, dobro vrue, stavljaju
se na bolna mjesta, pa se suhim i toplim previju. Svako pola
do tri etvrt sata oblog promijeniti.
Uz te obloge pije se aj od matinjaka ili macine trave
pitome (Melissa officinalis L) koja po vrtovima raste. Na 10
g macine trave ulije se pola litre kipueg bijelog vina, pridoda dvije lice meda i kuha dobro poklopljeno pet minuta.
Od ovog aja dvije-tri alice popiti, uvijek po gutljaj. Taj aj
krijepi ivce, grije eludac, isti krv i osvjeava itav organizam, a u narodu ga zovu lijek za sve bolesti jer utjee
povoljno na itav organizam. Taj aj treba bez prestanka piti
4 do 6 tjedana.
Kod svih vrsta kostobolje osobito se preporuuje masiranje Algom. Nakon toga bolno mjesto umotati vunenom
krpom.
97
1/1/70 11:52:46 AM
Bolovi u kriima
ko ima bolove u kriima, neka kuha lie od alosne vrbe

(Salix babylonica L), loze od repe (Brasuca rapa L), rajice (Solanum lycopersicum L), vrijea od krastavaca (Cucumis sativus L), bundeve (Cucurbita pepo L) i ljuske od jaja.
Istucano sjeme od poljske goruice (Sinapis arvensis L)
kuhano s octom pomae protiv bolova u kriima i u prsima.
Koga kria bole, neka kuha komoljiku (Artemisia vulgaris L) u ulju i jo toplu privije na kria.
Protiv kalja i rashlade
ko je kaalj od nahlade, uzme se istog ivanjskog zelja

(Inula Helenium L), sitno se izree i stavi u loni od
litre. Loni se nalije vodom, poklopi koricom kruha, a ovaj
poklopac oblijepi tijestom da ne bude oduka. Kad se stavi na
vatru, ne smije se ni odmicati ni primicati dok se ne skuha.
Ovaj lijek pije se jutrom i veerom.
Za lagano izluivanje sluzi kod

velikog kalja
zme se mala lica utog eera, nasitno istuca i dobro

razmuti s dvije lice istog maslinovog ulja. Kada je ulje
dobro izmueno sa eerom, pridodaju se jo dva umanjka i
jo malo razmuti. Toga lijeka uzima se po mala lica vie puta
na dan, a i nou kada kaalj navali.
Ili: uzme se jabuka, izree na komadie, prelije s malo
vode, iscijedi sok od jednog limuna i pusti da se raskuha.
Kada je jabuka gotovo kao kaica postala, pridodaju se dvije
98
1/1/70 11:52:46 AM
lice meda i pusti da jo dva-tri puta dobro prokljua. Toga

lijeka treba uzimati po malu licu vie puta na dan, a i nou.
I ovo je izvrstan lijek za lagano izluivanje sluzi:
Uzme se rotkva, izriba se i prelije kipuom vodom, a onda
kuha 5 minuta. Nakon toga se procijedi. Na etvrt litre toga
soka stave se dvije lice meda i jo tri-etiri puta prokljua.
Toga lijeka treba uzeti svakih 20 minuta po malu licu.
Ili uzeti dnevno tri-etiri puta bademovog ulja. Isto i
preko noi kada kaalj navali.
Dnevno glavu 20 minuta na trinama napariti, najbolje
naveer prije lijeganja u krevet kada se vie ne izlazi. Ako se
preko dana poduzme parenje, dva-tri sata nakon parenja ne
smije se izai iz sobe.
Protiv kalja hripavca
aj prireen od lia ljubiice, a moe se i korijen uzeti, ali

taj se mora prije smrviti, vrlo je dobar ustuk protiv kalja
hripavca (kukurikavca, rikavca). U etvrt litre vode ukuha se
puna aka svjeeg ili suhog lia od ljubiice, pa se onda daje
bolesnom djetetu svaka dva-tri sata po dvije-tri lice toga
aja. Odraslima, ako imaju zastarjeli hripavac, pomae taj
aj ako ga se uzima tri puta dnevno po jedna alica ili aa.
Tuberkuloznima takoer ublauje kaalj i raskida sluz. Takvi
bolesnici neka taj aj uzimaju poput lijeka, tj. svaka 2 do 3
sata po tri do pet lica.
Protiv prsobolje i kalja
rsobolju odlino lijei ovaj lijek:

Uzme se litra dobre prave komovice, pola kilograma meda
99
1/1/70 11:52:46 AM
i pola kilograma kravljeg masla. Ta se smjesa kuha dok se ne

ukuha jedna treina. Uzima se ujutro natate i uveer po jedna
lica. Za est tjedana moe se potpuno ozdraviti.
Vrlo je dobar i aj od bazginog cvijeta, koji treba piti s medom po jednu au ujutro i naveer.
Hripavac kaalj lijei se i time da se bolesniku nekoliko
puta dobro natrljaju tabani tuenim enjakom.
Prokuan je i ovaj lijek: uzme se etvrt kg oienog i na
krike izrezanog crvenog luka, etvrt kg meda, etvrt kilograma eera i jedna litra vode. To se gusto ukuha kao sirup i od
toga uzme po tri lice dnevno.
Mnogima je pomogao i ovaj lijek:
Skuha se aj od bijelog sljeza, podbjela i kunice (hajduke
trave), procijedi se i stavi u staklo. Od ovog se aja svako jutro i
veer odlije po alica i ugrije. U alicu takvog aja stavi se etvrt
male lice oienog miadora (salmijaka) pa se pije. Osladiti
se moe medom i eerom jer je vrlo gorko. To treba uzimati
deset dana.
Lijek protiv kamena u ui,

bubrezima i mjehuru
1.
Uzme se pola kilograma ila od kopriva, koje se moraju

dobro oistiti od drugih trava i zemlje. Te se ile dobro
operu, isijeku na komadie i kuhaju s etiri litre pravog, istog i nepatvorenog crnog vina u istom loncu. Kuha se poklopljeno tako dugo dok se polovina ne iskuha. Ohlaeno se
procijedi u isto staklo, vrsto zaepi i pije po tri male alice
na dan: jedan ujutro, natate, drugi u podne pred jelo, a treu
uveer pred jelo.
2. Pola kilograma kopriva (ila, lista i stabljike s cvijetom i sjemenkom) kuha se u etiri litre vode dok se pola ne
100
1/1/70 11:52:46 AM
ukuha. Taj se aj pije mjesto svakog drugog pia. Ne smije

se za vrijeme uzimanja ovog lijeka jesti mesa, mesne juhe,
kruha, jaja, eera niti suhog voa. Meda treba jesti po mogunosti to vie, nadalje kuhanu penicu, kau, ra, gance,
mlijeko, riu, peene jabuke i svjee voe.
Lijek broj 1 treba se pet puta obnoviti, a tako dugo aj
od kopriva piti (lijek broj 2) i dijetu drati.
3. Treba nositi trbuni pojas i uope trbuh drati u toplini.
Tko boluje od ove bolesti, neka uzme sporita, kunice i
betonike od svakog podjednako i neka kuha u bijelom vinu
i taj aj neka pije tri puta dnevno: ujutro, u podne i naveer.
Tko moe neka ga pije i vie puta dnevno.
Uzmi ila od vrbe i od zanovijeti bijele, ostrui gornju
koru, pa uzmi od obje podjednako i kuhaj u bijelom vinu
pod poklopcem omotanim krpom i pij tri puta dnevno. To
je takoer vrlo dobar lijek protiv kamena.
Kamen u mjehuru lijei jo i ovako: skupi rese (cvat)
od duda jalovca (dud koji ne daje ploda), pa ih u hladovini
dobro osui, zatim stavi u platnenu vreicu i ostavi na mjestu gdje je propuh. Pri tekom mokrenju od toga kuhaj aj,
zasladi ga eerom i svaki dan popij po jednu alicu.
Uzmi vlasi koje se nalaze na vrhu klipa kukuruza, a rastu oko zrnja u klipu, pa te vlasi kuhaj i pij tu vodu. To je
dobar lijek protiv kamenca.
Kuhaj bijeli sljez u bijelom vinu i pij.
Boje drvce kuhaj u bijelome vinu i pij.
Cvijet (rese) od oraha naberi, posui i u prah istuci i taj
prah stavljaj u juhu. Taj lijek pomae protiv kamenca. To se
ini dok kamenac ne izie.
Uvarak od lista i izbojaka brljanovih ublaava iznutra
kada ree mokraa i pri kamencu.
aj od cvijeta ljubiice vrlo je dobar lijek protiv kamen101
1/1/70 11:52:47 AM
ca. Preslica poljska osobito je dobar lijek protiv kamenca, jer

blai bol i otvara organe za mokrau, te je stoga nenadoknadiv lijek kojim se voda u mjehuru zatvara.
Kostolom
lomljena ruka ili noga izlijei se ovako: Istue se korijen

od malog gaveza (Cynoglossum officinale L), koji je bijel
kao snijeg. Raskuha se u mlijeku pa se obavije prelomljeno
mjesto i zaraste. Ovaj lijek ima takvu snagu da kad bi istuenim i u mlijeku raskuhanim gavezom obavio zdravo koljeno, drao nekoliko dana, ne bi mogao poslije koljenom micati. Tako zaraste. Naravno, prije toga treba polomljenu kost
postaviti na svoje mjesto da noga ili ruka ne ostane sakata.
Kao lijek protiv kostoloma rabi se korijen crvenog gaveza (Symphytum officinalis).
Kila
raak od ovnaka (Inula Helenium L) istucan i u vinu kuhan smanjuje kilu.

Kad oteknu jaja (monje, u ovjeka ili djeteta) ili kad se
tko na njih udari, lijei se gavezom. Istue se korijen od gaveza (Cynoglossum officinale L), uzme meda pa se oboje u tavi
zajedno skuha. Ako nema meda, moe se korijen od gaveza
skuhati u mlijeku. Taj lijek treba po otoku priviti tri puta, a
svaki zavoj po 24 sata drati. Ovaj lijek vadi bol i otok.
102
1/1/70 11:52:47 AM
Protiv ispadanja kose
ere se glava jedan do dva puta tjedno u lukiji od drvenog pepela, u kojoj je prokuhano 1 dag lia i 2 dag
bobica od kaline (Viburnum lantana L). Prelije se s tri litre
vrele lukije i 25 minuta kuha.
Preporuuje se takoer pranje glave tekuinom od jednog dijela ricinusovog ulja i pet dijelova vinovice. To je izvrsno sredstvo protiv ispadanja kose.
Glava se naveer natare iscijeenim sokom od crvenog
luka razrijeenim s vinovicom. Glava se preko noi umota.
Dobro je isto tako svaku veer prati glavu pivom u
kome ima malo hmelja.
Protiv pjega i krastica na licu
jege i krastice na licu lijee se ako se lice dnevno etiripet puta opere vodom u kojoj je kvaen svje ili suh pelin. Na tri litre vode dri se 24 sata potopljeno 30 dag svjeeg
ili 3 dag suhog pelina.
Dobar je i ovaj lijek:
Lice se dnevno opere etiri-pet puta odvarom od kunice. Uzme se 1 dag na jednu litru vode, 24 sata se dri potopljena i u istoj vodi se 5 minuta kuha. Osim toga, za ienje
krvi dnevno treba popiti po tri manje alice aja od macine
trave, 10 g na etvrt litre vode ili, jo bolje, pola vode i pola
bijelog vina s jednom licom meda. Svaki dan svjee treba
kuhati i travu preko noi potopiti i pet minuta kuhati. To se
radi etiri do est tjedana.
103
1/1/70 11:52:47 AM
Lijeenje raznih liaja
iajevi, irii, ospice, bubuljice, kone su bolesti koje napadaju zglobove, laktove, koljena, bokove a ospu se i po
elu i po obrazu. Dolaze od oboljelih unutarnjih organa, koji
se na taj nain pokazuju, te nezdrave krvi i loih sokova u
tijelu, kojima je esto uzrok naslijee. Liajevi budu vlani i
suhi, u obliku peruti i kou izjedaju (Lupus - liaj). Kod ovih
bolesti pijenjem ajeva za ienje krvi te uporabom hladne vode na itav organizam utjecati, to esto iziskuje dulje
vremena za potpuno ozdravljenje.
Za sve vrste liajeva mora se piti ujutro, natate, pola
sata prije ruka i pola sata prije veere po alicu aja od po
25 grama mladog orahovog lia, mladog lia od bazge,
maslaka, vrhova od koprive, bokvice, metvice niske, koja
uz vodu raste (Mentha aquatica), kadulje, vrhova od smreke i preslice, 10 grama kantarije, 6 grama pelina, 2 dag svjeih, zdravih izgnjeenih boba od smreke i etvrt kilograma
zdravog meda, na dvije litre istog naravnog vina. To sve
se potopi i stoji 12 sati, 15 minuta poistiha kuha i jo pola
sata ostavi da se pari na toplom mjestu, dobro poklopljeno.
Osim toga, uzme se tri puta dnevno, na vrhu noa, praka
od korijena stee ili kravojca.
Uz pijenje toga aja treba svako jutro, odmah, im se
izie iz kreveta, oprati tijelo s pola vinskog octa i pola vode,
1020 sekundi. Dva puta tjedno treba polijevati koljena,
bedra i lea 25 sekundi. Tjedno dva puta treba umotati
tijelo u vruu plahtu, umoenu u odvar slame od zobi te
suhim i toplim previti. Ovaj oblog ostavi se jedan sat, 23
puta tjedno treba napariti glavu na odvaru od trina 2025
minuta, jedan sat nakon parenja uzeti hladnu polu-banju
s pranjem lea 25 sekundi. Za to vrijeme jede se kuhana
penica, prekrupa od rai ili jema, zelen, mlijeko, ria,
104
1/1/70 11:52:47 AM
dosta voa, svje sir, kisela obrana mlijeka i kuhana tijesta.
Vlani liaj
a mjesto gdje je liaj izbio treba stavljati obloge od ilovae razmuene odvarom od preslice i korijena poljske
stee. Korijena stee uzme se 80 g, a preslice 60 g, potopljeno
se dri 12 sati u jednoj litri vode i pola sata poistiha kuha.
Istim odvarom treba liaj ispirati. Dalje se pije aj za ienje
krvi, kao to je navedeno kod liaja, i uzimaju se banje, polijevanja i pranja octom i vodom.
Suhi liaj ili perutac
a ovu bolest treba piti aj, poduzimati polijevanje i pranje octom i vodom i polukupelji kako je navedeno kod
liaja. Osim toga, 12 puta tjedno uzeti banju u velikoj kadi s
odvarom od 3 kg slame od zobi. Liajeva mjesta treba dnevno
odvarom od preslice dobro izbanjati i s istim odvarom praviti obloge te suhim i toplim previti, a svaku veer namazati
mau od bundevinih kotica. Za odvar od preslice uzme se
1 dag preslice na 1 litru vode, 12 sati se dri i potopljeno pola
sata poistiha kuha.
Liaj (lupus) koji kou izjeda
va bolest udari gotovo uvijek na obraz. Ako se odmah

pone lijeenje, siguran je uspjeh, a ako se zapusti, lijeenje je vrlo teko te iziskuje mnogo truda i dugo traje.
105
1/1/70 11:52:47 AM
I za ovu vrstu liaja upotrebljava se isti aj, pranja, banje i

polijevanja kao i kod drugih vrsta. Kod velikog izluivanja
neisti stavljaju se oblozi od ilovae razmuene s octom.
Kada se izluivanje smanji, stavlja se na obraze etverostruki oblog s odvarom od 50 grama korijena poljske stee, 50
g preslice i 50 grama pelina na jednu litru vode, to se 12
sati dri potopljeno i pola sata poistiha kuha. Za ispiranje
koje se dnevno poduzima 34 puta, uzme se 1 dag mlade
zdrave hrastove kore na jednu litru vode, to se 12 sati dri
potopljeno, pridoda se jedna mala lica peene stipse i kuha
pola sata, a nakon toga kroz istu krpicu procijedi. Za ispiranje treba svaki put uzeti isti pamuk. Dobro je ispirati
postarjele bolesti s 2 dag brljanova lia, kuhanog pola sata
u jednom litru octa. Preko noi namae se dobro mau od
ika i isto previje. Mast od ika pravi se ako se uzme na
tri velike lice samljevenog svjeeg sjemena od ika, a ako
nema sjemena, onda se 6 lica korijena, etvrt litre mlijeka i pola kilograma svinjskog sala dva sata poistiha kuha i
procijedi.
Za svaku vrstu osipa, liaja, grinte i bobuljica vrijedi
ovaj lijek: Uzmi 80 grama korijena od trave kravljaka (Carlina acaulis L) na pola litre bijelog vina i pola litre vode. To
se najprije dri potopljeno 12 sati, a onda kuha dobro poklopljeno pola sata. Tim se mlakim odvarom osip najprije dobro opere, a nakon toga stave oblozi od istog odvara i glava
dobro omota. To se ini 23 puta dnevno i osip proe.
Bolovi u leima
o su bolovi oko vrata praeni velikim umorom i bolovima u rukama i nogama. Bolesnika spopada neki nemir, velika e, nema probave, uriniranje esto, poneki put
106
1/1/70 11:52:47 AM
nikakvo. Navala krvi u glavu, lupanje srca, ne moe spavati

i duevno klone. Uzrok je odve velika navala krvi u vrat ili
slabokrvnost i ivana klonulost zbog tekih duevnih depresija, prekomjernog duevnog ili tjelesnog rada, a i bludnog ivota. Za tu bolest treba dnevno popiti za okrjepu po
3 alice aja od kunice (Achillea Millefolium), koji se dobije
ako se 25 g kunice dri potopljeno 12 sati u pola litre vode,
5 min. poistiha kuha i jo 10 minuta dobro poklopljeno pari.
Svakog dana se po tri puta operu lea toplim octom s pola
vode, a nakon toga se natrlja kamforovim uljem kojem se
pridoda deseti dio terpentinovog ulja i malo salmijaka.
Dnevno, ujutro, opere se cijelo tijelo hladnom octenom
vodom. Tjedno treba uzeti 23 sjedee kupelji u odstajaloj
vodi s istodobnim pranjem lea. Kupelji smiju trajati od
10 sekundi postupno do 1 i pol minutu.
Korijen i list od apte (Sambucus Ebulus L) spari se pa
se privija kad lea i noge bole.
Za ljepotu, mladost i gipkost
ko se pere jutarnjom rosom, proljepat e mu se i

pomladiti lice.
Za gipkost tijela dobro se umivati i natrti tijelo maslinovim uljem.
Umivanje u mlijeku od magarice najidealnije je sredstvo za dobivanje barunaste i njene puti.
Izvanredan ten dobiva se takoer kupanjem u kineskom aju najbolje kvalitete.
Istuci lukovice od mladolika (Ornithogallum tennifolium) i mai time lice.
Uzmi jednaku koliinu limunova soka i bjelanjka,
dobro izlupaj i u istom loniu na vatri skuhaj dok ne
107
1/1/70 11:52:47 AM
postane vrsto kao maslac te ostavi na hladno mjesto.

Zasebno skuhaj mekinja i vodu procijedi. Svako jutro i
veer namai se onom mau, pusti je na licu neko vrijeme.
Zatim operi onom vodom od mekinja i dobit e prekrasan i fini ten koe.
Protiv sunanih pjega izvrsno je sredstvo sljedee:
Naribaj hrena, stavi u bocu s jakim vinskim octom i
ostavi 72 sata na sunce ili toplo mjesto. Tom tekuinom natrljaj svaku veer lice i sunanih e pjega nestati.
Suhi ljuskavi takozvani govei liaj
a ovakav liaj treba uzeti 1 dag trave od broa, tira crvenog, pirevine (takozvane zubaa i troskot) i 1 dag lupina
od ljenjaka u 3/4 litre vode, dobro poklopljeno ukuhati na
polovinu i taj aj tri puta popiti; pola etvrti natate ujutro,
pola etvrti u podne prije jela i pola etvrti naveer pred jelo.
Osim toga, treba se izbanjati u umjereno mlakom odvaru
lia od brljana. Na 10 litara vode stavi se 25 dag brljanova lia i kuha, dok se 1 litru vode ukuha, a 9 litara ostane,
a nakon toga se procijedi. Nakon banje otire se istim suhim runikom i mujasilova mjesta dobro namau ovim melemom: uzme se pola kile neprosijanog prosenog brana i
etvrt kg kozjeg loja od bubrega, stavi se na vatru, mijea i
dogotovi kao hamur za halvu, onda se pridoda pola etvrti
istog pravog maslinovog ulja i pola etvrti istog voska. To
se mora brzo mijeati dok ue jedno u drugo, a nakon toga
se skine s vatre, ohladi i ulije u istu staklenku. Gore spomenute biljke kuhaju se i piju neprekidno, pa makar trajalo i
pola godine. Kada melema nestane, napravite drugi. Za cijelo vrijeme toga lijeenja ne smije se jesti papar, paprika, lju108
1/1/70 11:52:47 AM
tika, luk, ocat, riba, grah, sir, zec, kozje meso, guska, purica,
orasi, ljenjaci, bademi i kiseli kupus.
Mora
orom zove na narod osjeaj kada ga, povezano s nekim strahom, neto titi i gui u prsima i ne da mu da
die. Taj osjeaj dolazi od uitka preobilne kasne veere, razrovanosti ivaca, greke na srcu te prekomjernog uivanja
alkohola, kave, duhana i morfija. Da ne bi dolo do toga, treba umjereno ivjeti, paziti na redovitu stolicu, spavati kod
otvorenog prozora na tvrdom krevetu, bez pernatih jastuka.
Prije spavanja treba uzeti 2 male lice samljevenog sjemena od despika (ania, Pimpinella anisum L) i popiti s aom
hladne vode. Tri puta dnevno treba uzeti po alicu aja od
kantarije (Erithraea centaur L) i popiti s aom hladne vode.
Tri puta dnevno treba uzeti po alicu aja od kantarije (Erithraea Centaur. Pers.), kadulje (Salvia officinalis L), kunice
(Achillea Millefolium) po 6 g i pelina (Artemisia Absinthum
L) 2 g, to se dri potopljeno 12 sati, prokljua i jo 10 minuta ostavi na toplom mjestu da se pari. Treba otvrdnuti tijelo
polijevanjem hladne vode i dnevnim pranjem octenom vodom. Time se pospjeuje ozdravljenje.
Malarija
alarija nastupa s groznicom. Bolesniku postane hladno

ili ga stane studen toliko tresti da zubima cvokoe. Ta
studen ga pati od pola do pet-est sati. Nakon toga nastupa
visoka temperatura, a nakon temperature oblije ga znoj. Bolesnika prati velika glavobolja, od slabosti sav drhti, probave
109
1/1/70 11:52:47 AM
nema, osjea muninu i slezena mu otekne. Malarija spopadne ovjeka veinom u movarnim predjelima, a dobiva se
infekcijom od uboda komaraca. Za lijek treba uzeti svako
dva sata po licu istog maslinova ulja i svako pola sata po
licu aja koji se dobije ako se 10 g kore bijele breze (Betula
alba L) i 10 g korijena od bibernele (Pimpinella magna L)
u tri etvrt litre bijelog vina dobro poklopljeno poistiha 20
minuta kuha i kipue prelije preko lia od bazge (Sambucus nigra L), kunice (Achillea millefolium), majine duice
(Thumus vulgaris L), lazarkinje (Asperula odorata L), lia
od jagode (Fragaria vesca L), po 5 g od svake vrste, ariove
smole (Larix europaeus E. C.) 3 g i 6 lica meda. To se sve
zajedno kuha jo 5 minuta, zatim 10 minuta dobro poklopljeno pari. Dok bolesnika studen trese, treba mu staviti
vrue boce na noge, a na eludac i trbuh jako vrue obloge
od vinskog octa ili odvara od trina. Oko obloga poloe se
vrue boce, bolesnika je zatim dobro pokriti i pustiti da miruje. im temperatura nastupi, obloge treba skinuti i svako pola sata bolesniku tijelo brzo oprati s pola octa i pola
mlake vode, a kada se privikne, i hladnom. Svako jutro i
naveer neka uzme po veu alicu aja koji se dobije ako
se po 10 g pelina (Artemisia Absinthum L), kadulje (Salvia
officinalis L), kantarije (Erytraea Centaur. Pers.) i istucanih
boba od smreke (Juniperus communis) u pola litre vode 12
sati dri potopljeno, 5 minuta kuha i jo 10 minuta dobro
poklopljeno na toplom mjestu pari.
Dalje treba barem dva puta tjedno tijelo hladnom vodom polijevati pa e se primijetiti poboljanje.
Svakog dana tijelo treba oprati octom i vodom, dva-tri
puta tjedno uzeti toplu banju od 20 minuta s odvarom od 2 kg
trina, pola kilograma istucanih boba i etvrt kilograma enjaka izgnjeenog s ljuskom. To se mora poistiha dobro poklopljeno 1 i pol do 2 sata kuhati, procijediti i u banju izliti.
110
1/1/70 11:52:47 AM
Malarija se takoer lijei koprivama. Uzme se koprive od svakog korova dobro oiene, itava stabljika s korijenom zajedno, pa se na pola kilograma koprive etvrt
litre dobrog vina zdravog i pola kilograma istog meda,
najbolje kaduljinog, dobro poklopi, ostavi 12 do 16 sati, a
onda stavi kuhati i kuha sasvim poistiha 2 sata. Toga aja
popije se jutrom i veerom jedna alica, ali jako toplog, a
preko dana svakog sata po jedna lica.
Polijevanje tijela hladnom vodom i pranje octenom
vodom poluuje pravilnije kolanje krvi. A banje s trinom,
bijelim lukom i bobama smrekovim izluuju znoj, a time
i loe sokove iz tijela.
Skuhaj etvrt litre naravne kave bez drugih primjesa.
Procijedi je i ponovno stavi kuhati u istoj posudi s dva vea
ili tri manja limuna isjeena zajedno s korom. Kada na hladnom ognju ishlapi polovica, ohladi i procijedi istisnuvi dobro
limunove. To zatvori u jednu bocu i pij u proljee ili u jesen
(tada malarija vlada) etrdeset dana svaki dan po tri velike
lice: jednu ujutro iza kave, drugu iza ruka, treu iza veere.
Ne smije se u to stavljati eera. Ako se bolest pojavi ljeti,
moe se i tada piti. Redovito ovjek ozdravi ve nakon nekoliko dana uporabe tog lijeka. No zato se ipak odmah ne smije
prestati piti taj lijek, nego ga treba uzimati svakih etrdeset
dana, i to ne samo tada, ve i sljedeeg proljea ili jeseni. Ako
se bolest sluajno opet koji put pojavi, lijeenje se ponovi.
Melankolija
elankolija je bolest ivaca koja se pojavljuje u velikoj slabosti itavog organizma. Ovakvi bolesnici
vrlo mnogo pate od velikih uzbuenja i duevno i tjelesno.
Njima je zima pri najveoj egi, a noge i ruke su im uvijek
111
1/1/70 11:52:47 AM
hladne. Uzroka toj bolesti ima mnogo, a najvie joj podlijeu mekuci. Inae dolazi od prenapornog duevnog i
tijesnog rada, tekih i dugotrajnih bolesti, zbog gubitka
tjelesnih sokova kroz razvratan ivot, prevelikog gubitka
krvi od mijene i pri poroaju, velikih briga, jada, nevolje
i katastrofa. Ovi se bolesnici moraju s mnogo ljubavi i samoprijegora njegovati.
Kod ove je bolesti najprobitanija umjerena upotreba
hladne vode. Zlatna poboljanja opaaju se ve nakon 10
do 14 dana. Svako jutro opere se tijelo 3 do 4 sekunde
s pola vinskog octa i pola vode, a zatim se legne natrag
u krevet pola do tri etvrt sata. Osim toga, jednom prije
podne i jednom poslije podne stavljaju se ruke u hladnu
vodu jednu do dvije minute, i to tako da donja strana ruke
stoji do ramena pod vodom, a istodobno se stave i noge u
hladnu vodu i pokreu kao da se gazi po vodi. Ako je zgode, jo je bolje po vodi hodati jednu do dvije minute prije
podne i jednu do dvije minute poslije podne. Tjedno dva
puta umota se bolesnika isprva u mlaku plahtu, a kasnije
u hladnu, umoenu u odvar od trina, zatim se previje dobro suhom i toplom i ostavi taj oblog jedan do jedan i pol
sat. Uz to se uzimaju 2 do 3 hladne polubanje s pranjem
lea 5 do 10 sekundi. Svakog dana treba pojesti jedan do
dva limuna. Zdrav limun dobro se opere, na tanke krike
izree, jedan pojede natate, a drugi naveer. Osim toga,
popije se po jedna mala alica aja izjutra, druga u podne pred jelo i trea naveer pred jelo od: 6 g rike zvane i
pelenika (Angalis arvensis L), korijena iirota, odoljena,
estoslavice zvane i zmijina (Veronika officinalis L), macine
trave, metvice paprene (Mentha piperita), dvije lice meda i
pola litre zdravog vina, to se dri potopljeno 12 sati, kuha 5
minuta i pari 10 minuta. Hrana neka je lagana i krepka, neka
se uzima i kozjeg mlijeka.
112
1/1/70 11:52:48 AM
Mucanje
ko muca ili ne moe dobro govoriti, neka pije aj od jasenka (Dictamnus albus L) i dri u ustima.
Uzmi jasenka trave (Dictamnus albus L), stavi je kuhati u
dobru vinu ili u vodi, vrue pij. Rije se brzo povrati.
Ruta (Ruta graveolens L) isto tako, no lijek se ne pije, ve
se dri u ustima dok se ohladi.
Isto svojstvo ima i rumarinova (Rosmarinus officinalis L)
i lijerova voda.
Sok iz korijena iz koprive (Urtica dionica) lijei mucanje kad se danomice nekoliko puta po dvije kapljice kanu na
jezik.
Bolovi u maternici
imlin, oraak i malo cijelog afrana te lovorovog lia

stue se u prah, smijea se u ulje ili maslac, pa se dobro
ugrije i stavi u jednu orahovu lupinu i privee na pupak. Ako
se razie po tijelu, a bol ne prestane, tada se kadi dimom od
upaljenog trputca (Plantago), i to tako da dim u usta ide.
Koju enu maternica grize, neka kuha cvijet od bosiljka
(Ocimum Basilicum L) u zobi (Avena sativa L), pa neka u etiri
puta onu vodu popije.
Uzmi tri ake cvijea od pelina i stavi ga u istu bocu.
Odozgo nalij prave komovice ili ljivovice rakije. Dobro zaepi
i ostavi na suncu 5 do 8 dana. Od ovog uzimaj dnevno 20 do 30
kapljica trideset dana.
Bolove od maternice takoer lijei uspjeno kupanje u
smjesi orahova lia ili parenje na metvici (nani).
113
1/1/70 11:52:48 AM
Kada maternica spadne
reba dnevno dva-tri puta trbuh lagano izmasirati kamforovim uljem, kojem se pridoda 1/10 terpentinovog
ulja i malo salmijaka. Prije lijeganja u krevet treba se napariti.
Uzme se 15 g bogorodiine trave (Hypericum perforatum L),
kamilice (Matricaria Chamomilla L), nevena (Calendula officinalis) i macine trave (Melissa officinalis L), etvrt litre ulja,
jedna litra vode i etvrt litre arnika tinkture. To se sve zajedno
pola sata kuha i time pari, a vrue se trave previju po donjem
trbuhu. Kada se iz kreveta ustaje, mora se ena povezati isto
kao i rodilja.
Kad maternica spadne, treba piti macinu travu. Macina
trava cijela s korijenom i s listom izlomi se u lonac vode, skuha
se i stavi malo metvice i pije se kao kava, onako nezaslaena,
jer je od sebe malo slatka, ali moe se i sladiti. To se pije ujutro natate po jedna alica. Moe se piti i naveer. Tako treba
raditi etrdeset dana.
Kad maternica spadne od nazeblina
zme se goveeg svjeeg mesa krtine i dobro istue. Nakon toga pospe se tucanim cimetom, kalompirom (Carophyllos aromaticus L), pa prelije istom prepeenom rakijom i istim alkoholom 5060%. To meso previje se na donji
trbuh i toplo obavije te zagrije utrobu i povue maternicu na
svoje mjesto. To se ini tri-etiri puta. Preko dana se ena
mora podvezivati.
114
1/1/70 11:52:48 AM
Micina
icina je posljedica pokvarene krvi i loih sokova u tijelu. Mnogo puta napada inae zdravog ovjeka, jer
moe biti naslijeena od roditelja.
Ona mnogo ne boli, vie smeta. Pojavljuje se izmeu krakova, pazuha, a ponekad i po glavi. Isprva se opaa kao ljenjak
ispod koe, raste sve vie, dok ne postane oteklina velika kao
jaje, a i vea. Na koi nema nikakvih mrlja dok se ne pone
gnojiti, onda postane modrikasto crvena i boli. im se opazi
da se poela micina skupljati, treba odmah dobro oistiti eludac. Nakon pola sata treba uzeti po gutljaj aja koji se dobije
od korijena utog karanfilia (Geum urbanum L), jednu malu
licu usitnjenog i malu licu korijena od ika (Lappa officinalis All.) i gladue (Cochlearia officinalis L) i u litru vina i etiri
lice meda potopi se i dri tako 12 sati, 10 minuta kuha i 10 minuta pari. Onda se istue jedna mala lica tamjana i dobro natopi prepeenom rakijom ili istim alkoholom 5060%. Pa se
uzme plavi pakpapir, iglom izbui, premae tamjanom i privije
na micinu. Oblog treba ostaviti tri-etiri dana dok micina
proe. Dlakava mjesta moraju se prije obrijati.
Kod lijeenja micine ne treba obavljati teke poslove,
niti hodati, ve jedino sjedei po koji lagani posao. Za to
vrijeme treba uzimati vrlo malo hrane, i to lagane. Mlijeka
puno piti, najbolje kozjeg i jesti kuhanu penicu ili prekrupu od jema ili zobi.
Ako se micina skupila te postala velika i tvrda, treba je
previjati toplim oblozima od samljevenog sjemena od utilovke svinjdue (Trigonella Foenum greacum L) zakuhanim
s kipuom vodom i vinskim octom. Kada je micina sazrela i
provalila, mora se ispirati odvarom od preslice (Equisetum
arvense L), 30 g kuhati 15 minuta u pola litre vode ili odvarom od kadulje, isto 30 g na pola litre vode, kuhati 15 minu115
1/1/70 11:52:48 AM
ta. Kada se rana isprala, treba staviti esterostruki oblog od

bilo kojeg odvara, najbolje od preslica. Uz obloge treba piti
svakog sata po licu aja od kravojca (Angelica sylvestris L),
mladog hrastovog lia (Quercus pedunculata Ehrh.), korijena ika, kadulje, kantarije (Erytraea Centaura Pers.) po
8 g i pelina 3 g na litru vina i 4 lice meda, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i 10 minuta pariti. Osim toga, tri
puta dnevno treba uzeti na vrhu noa korijena od kravojca u
prah istucanog.
Micina se lijei i morskom repom (Scilla maritins L).
Istrue se na trenici pa obloi po micini dok ne pone sazrijevati. Tada se morska repa pee i onako vrua obloi. Pod
tim se micina bre provali.
Micina se, kada se ve skupila, prokida i lijei ako se svako jutro i veer obloi peenim jabukama, koje se dobro pospu eerom.
Micinu prokida i lijei takoer privijanje dobro kuhanog, neslanog i izgnjeenog bijelog graha.
Katar mokranog mjehura
atar mokranog mjehura manifestira se bolovima u trbuhu, estim mokrenjem, a mokraa ee i pali. esto se
voda i ne odvaja, ili vrlo slabo. Mokraa je mutna, gruava ili
sluzava, a na dnu ostaje crveni ili bijeli talog. Ova bolest mora
se odmah lijeiti, inae postaje neizljeiva uz teke posljedice.
Dolazi uz nahladu, hladno pie, zadravanjem mokrae
i infekcijom. Kod ove bolesti treba se svaku veer napariti na
preslici (Equisetum arvense L), a na trbuh i eludac stavljati
dobro tople obloge. Svako jutro se tijelo hladnim octom i
vodom brzo opere i istrlja, a zatim je potrebno brzo kretanje (tjelovjeba ili rad). Ako bolovi oteavaju kretanje, treba
116
1/1/70 11:52:48 AM
lei pola sata do jedan sat ponovno u krevet. Barem dva puta
tjedno potrebno je polijevati tijelo odstajalom vodom, i to 8
sekundi do 10 minuta, jednom gornje tijelo, jednom donje.
Jednom ili dva puta tjedno treba uzeti veliku toplu banju od
20 do 25 minuta s odvarom od trina ili slame od zobi. Odmah iz poetka, kada se bolest pojavi, dobro je pariti se i na
kamilici, ali preslica jo bolje djeluje. Uzima se ovaj aj: 15 g
kore od crnog ribiza (Ribes nigrum L) i jedan veliki korijen
od perina izree se sitno, s pola litre vina kuha 20 minuta,
a onda kipue prelije se na 5 g cvijeta od bazge (Sambucus
nigra L), 5 g lia od perina, po 5 g lia od brusnice (Vaccinium Vitis idaea L), preslice, kantarije (Erytraea Centaur
s. Pers.), izgnjeiti boba smrekovih, 3 g smole ariove (Larix
europaeus D. C.) i 2 lice meda. To se jo 5 minuta kuha i
10 minuta pari. Uzima se tri puta dnevno po alica, a preko
dana svakih pola sata po gutljaj. U proljee se uzima est
tjedana dnevno po tri lice soka od iscijeenog korijena od
maslaka.
Takoer je dobar aj od 20 g lia i korijena koprive, 10
g mlade hrastove kore, 3 g preslice, 3 g utilovke bodljikave
(Genista germanica L), 4 g kantarije i 5 g izgnjeenih boba
od smreke na tri etvrt litre vina i 4 lice meda, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i 10 minuta pariti. Uzima se
dnevno po tri alice: ujutro, u podne i naveer, a preko dana
svako pola sata po gutljaj. Dnevno se uzima dva puta juha od
prekrupe penice, jema ili zobi.
Pristavi tri glavice bijelog luka u 3 dcl istog starog bijelog vina da se dobro skuha. Taj aj treba piti svaki dan naveer
prije spavanja. aj treba biti mlak. To se ini 14 dana. Uz ovaj
aj umjesto vode pije se aj od jema. aj od jema pripravlja
se tako da se u litru kipue vode uspe pregrt istog opranog
jema, sud dobro poklopi i ostavi da se ohladi.
117
1/1/70 11:52:48 AM
Upala mokranog mjehura
rotiv upale mokranog mjehura neka se pije aj od brljana (Hedera helix L) triput dnevno: ujutro, u podne i
naveer. Na etvrt litre vode stavlja se 2 grama brljana.
Bol u mjehuru
ada nastupe bolovi u mjehuru, koji bolesnika uasno

pate, treba odmah uzeti 1 alicu aja od 10 g lia crnog
ribiza (Ribes nigrum L) i 5 g cvijeta od bazge (Sambucus nigra L) na etvrt litre vina. Vrelo vino prelije se preko trava
i dobro poklopljeno 10 min. kuha. Taj aj se da bolesniku
vru. Ako se moe dobiti, jo je bolja kora od lista crnog ribiza. Od kore se uzme 20 g. Ako nema ni lia niti kore od
ribiza, onda se kipuim vinom prelije 20 g kamilice, pokrije i
nakon 5 min. bolesniku prui da popije. Uz taj aj napariti se
na preslici, koja se u koliini od 60 g na 1 litru vode pola sata
poklopljeno kuha. Prije parenja treba trbuh polako komforovim uljem po pola Algom istrljati.
Kada mokraa pri
zme se 10 grama cvijeta i lia nevena (Calendula officinalis L), 6 grama preslice (Equisetum arvense L), 5
g konopljina sjemena, koji se malo izgnjei, i 5 grama konopljinog lia (Canabis sativa) prelije s pola litre kipueg
vina, pridoda 3 lice meda i kuha 10 minuta dobro poklopljeno. Natate i prije spavanja popije se mala alica, a preko
dana svakog sata po jedna lica. Svaku veer treba se napa118
1/1/70 11:52:48 AM
riti na preslici i nevenu, ako se od svake vrste po 30 grama

na jednu litru vode pola sata kuha.
Kada pri mokraa, treba uzeti 20 grama bosiljka (Ocimum basilicum L) i kuhati ga u pola litre vode s dvije lice
meda. Jedna treina se ukuha dobro poklopljeno. Toga aja se
polovina popije natate, a druga polovina prije spavanja. To se
uzima 34 tjedna.
Protiv mokranog gruka i kada

stane mokraa
uhaju se suhe komuke od graha, 25 g ili 34 dag oiljaka (ica) od mladog svjeeg graha na 2 litre vode,
3 do 4 sata se kuhaju dok napola uvriju, pa se toga uzima
ujutro natate i prije spavanja po alica, preko dana svako
pola sata po gutljaj.
Ili se uzme suhog lia od breze (Betula alba L) 1 dag,
prelije se s pola litre kipueg vina i kuha s dvije lice meda
15 minuta. Od toga aja uzima se tri puta na dan po alica, a izmeu tog vremena svaki sat po lica.
Isto je dobar lijek aj od ubra (Saturea hortensis L).
Uzme se 1 dag lia od ubra i jedan veliki patenjak. Patenjak se samo izree i prelije s pola litre kipueg vina
i kuha 15 minuta. Uzima se tri puta dnevno po alica, a
preko dana svako pola sata po gutljaj. Vru obaren korijen
od patenjaka i ubar privija se kao oblog na donji trbuh.
Savjeti i lijekovi za mijenu kod ena
ijena kod ena prirodni je zakon, ali koji ipak loe utjee na cjelokupni organizam. Mjeseno pranje dolazi
119
1/1/70 11:52:48 AM
neposredno, ili ranije ili kasnije, ili suvie, ili premalo. Traje
ili prekratko, ili se odvie produlji, pa se prije reda opet vraa. Slabunjave, boleljive ene, ili ene koje teko rade dolaze
prije u mijenu i mnogo vie trpe nego ene koje su poteene tekoga rada i raznih ivotnih trzavica. ene jake grae i
zdrave nemaju kod toga mnogo nevolje. Neke u ovim godinama odebljaju, a u nekima prevlada nagon za esto spolno openje. Ope su pojave: navala krvi u glavu, rastrojeni
ivci, omaglica, nesanica, bol glave, zujanje u uima, jako
znojenje, nemo i velika slabost.
Slabe ene moraju se dobro hraniti, i to mesom, zeljem, kuhanim i peenim tijestom, orasima, ljenjacima,
bademom, eerom i medom. ee treba uzeti koko pa
je kuhati s prekrupom od penice ili jema, zatim kuhanu
penicu ili jeam s dosta mlijeka i svakovrsnog voa. Naprotiv, ene koje naginju debljini moraju odbaciti branena
i slatka jela, eer i krumpir, a jela koja uzimaju treba sasvim malo zainiti.
Za vrijeme mijene treba dnevno uzimati jednu do dvije alice aja, i to uvijek po gutljaj. Za aj se uzme po 6
g kunice, macine trave, bazge, gospine trave, eljezanke,
preslice, a po 3 g kantarije, korijena iirota i pelina, to
se na jednu litru vode preko noi potopi, ujutro s 3 lice
meda ukuha jedna treina. Kod navale krvi u glavu uzima se po 15 g izgnjeenih boba smrekovih i preslice, pa
s tri etvrt litre vode dobro poklopljeno pola sata kuha;
toga aja preko dana se popije vea alica, uvijek po gutljaj.
Odijelo i obua neka su dosta komotni da nigdje ne steu.
Visoke pete treba s cipela skinuti i paziti da je probava u
redu. Osim toga se dnevno cijelo tijelo 4 do 5 sekundi s
pola octa i pola vode opere, a svaki drugi dan uzme 8 do 10
sekundi hladna polubanja. Ako je navala krvi u glavu velika, onda svaki dan, svaku veer potrebno je uzeti irigaciju
120
1/1/70 11:52:48 AM
s odvarom od hrastove kore 1 i pol dag na jednu i pol litru

vode, kuhati 20 minuta.
Preveliko krvarenje
ada kod mijene nastupi veliko krvarenje, onda treba

odmah lei u krevet i namjestiti glavu nie, a donje tijelo povie. Treba uzimati aj kao to je gore navedeno, uz
to stavljati na trbuh obloge s pola vinskog octa i pola vode.
Osim toga, 23 puta dnevno toplo se irigirati odvarom od
50 grama mlade zdrave hrastove kore i 50 grama preslice na
jednu litru vode, 20 minuta kuhane. Treba uzimati mjeovitu i krepku hranu i vie puta tijekom dana piti po 23 ae
crnog vina.
Osjeaju li se uz krvarenje jo i bolovi, onda treba dnevno 34 dana uzimati dobro toplu banju 1 sat, u velikoj kadi s
odvarom od trina. Kada se voda u kadi stane hladiti, staviti
u vodu 12 kamena.
Nastupi li zbog velikog krvarenja pljuvanje krvi na usta,
onda treba uzeti 20 grama hrastovog i 60 grama vrbovog lia i mladih vrhova na 1 litru vina, dobro poklopljeno napola ukuhati i dnevno piti. Najprije 1 au, a kasnije svako pola
do jednog sata, a kasnije i svako dva sata po jednu licu.
Vrlo je dobar i ovaj lijek: Uzme se po 15 grama rusomae, preslice, metvice niske to uz vodu raste, lia i mladih
granica od imele (najbolja je imela s hrastovog stabla) na 1
litru vina dobro poklopljeno jednu treinu ukuhati, a dvije
treine da ostanu. Prvog sata dvije alice popiti, a kasnije
svakih pola do jedan sat po licu uzimati.
121
1/1/70 11:52:49 AM
Nakon velikog krvarenja dolazi obino

bijeli cvijet
olesnica treba i nadalje ostati 45 dana u krevetu, a na

trbuh joj treba stavljati dobro tople obloge s odvarom
od trina. Oblog treba svako pola do tri etvrt sata mijenjati.
Svako jutro itavo tijelo se 45 sekundi pere s pola vinskog
octa i pola vode, a preko dana samo jednom gornje tijelo.
Osim toga, tri puta dnevno se popije po jedna alica aja od
75 grama ploda i kotica od divlje rue i po 8 grama istucanih boba smrekovih, mladog orahovog lia i macine trave,
na 1 litru vina i 3 lice meda. To se mora 1 sat dobro poklopljeno poistiha kuhati.
Dobar je i ovaj lijek: Uzme se cvijeta od bijele djeteline
40 g i solomonovog peata uglastog (Polygonum aviculare L)
40 grama na litru vina, 12 sati se dri potopljeno i 20 minuta
s 3 lice meda kuha. Uzima se po 3 alice dnevno. Pokraj svih
ovih ajeva treba dnevno piti 23 aice vina od rumarina.
Oteklina spolnih organa
ko spolni organi oteknu, onda treba uzeti po 15 grama: podbjela, kantarije, bokvice, solomonovog peata
uglastog, s pola litre vina i pola litre vode dobro poklopljeno kuhati dok se na polovinu ukuha. Toga se aja pije preko
dana dvije-tri alice, svako etvrt do pola sata po gutljaj. Na
spolne organe stavljaju se oblozi sa svjeim, dobro opranim
i izgnjeenim liem od podbjela ili hladnim odvarom od 1
dag suhog lia, koje se u jednom litru vode 12 sati dri potopljeno i 10 minuta kuha. Ako lie nije potopljeno, kuha se
25 minuta.
122
1/1/70 11:52:49 AM
Mijena kod mukaraca
kod mukaraca se javlja prijelaz u starost. Oko 50-ih godina, a kod mnogih i ranije, nastupa doba mijene, a javlja se
sa zamorenou, utuenou, apatinou i nervozom. I ovdje se preporuuje voda, koja sve zapreke odstranjuje i pogoduje cirkulaciji krvi. Svako jutro treba oprati itavo tijelo
s pola octa i pola vode, a svaku veer do pola listova, a ako je
mogue, do koljena gaziti po vodi jednu do tri minute. Tjedno treba uzeti dvije-tri hladne polubanje od 8 do 10 sekundi
uz pranje lea, jednom prelijevati koljena, bedra i lea, a
jednom treba itavo tijelo. Dnevno treba piti 2 do 3 aice
vina od rumarina i uzimati vie puta preko dana jednu do
dvije alice aja, u manjim obrocima. Za aj se uzme po 7 g
kadulje, kunice, mladog hrastovog lia, mladog orahovog
lia, kiselice, sljeza, 4 g korijena od iirota, 3 g kantarije
i 3 g pelina, koje se u jednu litru vina potopi i stoji 12 sati,
10 minuta kuha i procijedi i jo 2 do 3 minuta prokljua s 4
lice meda. Ovaj se aj pije od vremena do vremena, 4 do
6 tjedana. Pranje octom i vodom dnevno nastaviti i prije
lijeganja u krevet, barem svaku drugu veer po vodi gaziti.
Uporabom hladne vode osjetit e svaki tko jednom iskua
njezinu djelotvornu mo i ugodno uvstvo.
Umor i obamrlost miia
bamrlost miia poinje od palca te se protegne na itavo

tijelo uz velike bolove. Lijei se ajem od mladih granica i cvijeta imele, koja raste na hrastovom stablu (Viscum
album L), kadulje (Salvia officinalis L), kantarije (Erytraea
Centaura Pers.) i vrhova od smreke (Juniperus communis)
po 4 g, pelina 3 g, to se sve u pola litre vode potopljeno
123
1/1/70 11:52:49 AM
dri 12 sati, prokuha i jo 10 minuta pari. Dnevno se uzima

sedam-osam puta meda u malim obrocima, zatim boba od
smreke od 4 do 15 boba i 15 do 4 bobe, 6 do 3 puta. Tjedno
treba tri-etiri puta bolna mjesta odvarom od trina oblagati.
Obloge drati jedan do jedan i pol sat. Gornje tijelo treba
polijevati dva puta tjedno i dva puta donje, jednom lea i
jednom cijelo tijelo. Osim toga, treba uzeti jedan do dva pu
ta polukupelj. Polukupelj i polijevanje poduzimaju se hladnom vodom u vremenu od 10 sekundi, postupno od jedne
do jedne i pol minute. Jednom do dva puta tjedno treba uzeti
veliku toplu kupelj za opu okrjepu, i to: od trina, slame od
zobi, smreke, boba ili rumarina. Trine i slame uzme se dva
i pol do tri kilograma, smreke 1 kg, rumarina 1 kg. To se
12 sati dri potopljeno, pola sata kuha te u kadu ovaj odvar
ocijedi.
Oteene noge ujutro
zrok su slabokrvnost i gruanje krvi, povezano s bolovima u maternici, a ostanu i kao posljedica nakon bolovanja crvenog vjetra, arlaha, bubrenih i jetrenih bolesti.
Znak su da u tijelu jo ima neizluenih, neistih sokova.
Kod ovih bolesti treba dnevno uzeti dobro toplu kupku
za noge do koljena od 20 minuta u odvaru od korijena paprati. Uzme se na 5 litara vode 10 dag korijena od paprati
(Aspidium Felix mas), 12 do 16 sati drati potopljeno i pola
sata kuhati. Odmah im se noge izvade iz tople banje, stavi
ih se do glenja u hladnu vodu i po vodi jednu minutu ine
pokreti kao da se voda gazi. Na stopala i listove, do pola, treba staviti hladan oblog od ilovae razmuene s pola vinskog
octa i vode, a na eludac i trbuh dobro topao oblog od odvara trina i vinskog octa. Barem dva puta tjedno treba poli124
1/1/70 11:52:49 AM
jevati jednom gornje i jednom donje tijelo hladnom vodom,

od 10 sekundi postupno do jedne i pol minute. Po dva puta
tjedno neka se uzme hladna polukupelj s pranjem lea od 8
sekundi do jedne i pol minute i po dvije tople banje u velikoj
kadi od 20 do 25 minuta, u odvaru od jedan i pol kilogram
trina, etvrt kilograma istucanih smrekovih boba i etvrt
kilograma bijelog zdravog, izgnjeenog luka s ljuskama, 12
do 16 sati drati potopljeno u 10 litara vode i dobro poklopljeno jedan do dva sata poistiha kuhati. Ako se ne moe
pripremiti banja u velikoj kadi, onda treba bolesnika umotati u vruu plahtu umoenu u isti odvar, suhu plahtu preko i
vuneni ogrta uz jorgan, da se bolesnik dobro oznoji. Oblog
neka se ostavi jedan i pol do dva sata, a nakon toga treba
brzo mlakim octom i vodom tijelo oprati. Za aj se uzima:
15 g isitnjenog korijena koprive, 6 g iirota (Aerus Calamus
L) i 16 g korijena bijelog sljeza (Althaea officinalis L), 12 do
16 sati se dri potopljeno u 1 litru bijelog vina i pola sata poistiha kuha, jo vrue prelije preko 10 g bogorodiine trave
(Hypericum perforatum L), 10 g podbijela (Tussilago farfara
L), 10 g cvijeta od bazge (Sambucus nigra L), 20 g istucanih
boba (Juniperus communis), 6 g preslice (Equisetum arvense), 6 g, rumarina, 2 g pelina i etvrt kilograma meda, jo
5 minuta kuha i 20 minuta dobro poklopljeno na toplom
mjestu pari. Toga aja uzima se svakog sata po gutljaj, a ujutro natate i prije spavanja po jedna mala alica. Dva puta
dnevno neka se uzme na vrhu noa praka od kravojca.
Oteene noge uveer
nak su nepravilne cirkulacije krvi. Ako je lijeva noga

oteena, onda ili srce ili bubrezi loe funkcioniraju, a
ako je desna noga oteena, sluti se na bol u maternici i na
125
1/1/70 11:52:49 AM
vodenu bolest. Kod te bolesti dnevno treba prati tijelo octom i vodom, tjedno dvije do tri polukupelji u odstajaloj vodi
s pranjem lea od 10 sekundi do jednu i pol minutu. Svakog
drugog dana treba prije lijeganja u krevet navui lanene gae
umoene u hladan odvar od isjeckane slame od zobi, pola
kilograma na 6 litara vode i 5 dag istucanih boba smrekovih
i 5 dag bijelog izgnjeenoj luka, 12 do 16 sati drati potopljeno i pola do jedan sat poistiha kuhati. Preko ovih gaa
navui suhi i vuneni pokriva, tako da je svaka noga posebno dobro umotana. Ako je bolesniku hladno, na noge staviti
vrue boce. Ovaj oblog ostaviti jedan i pol do dva sata. Za
aj neka se uzima jedan dekagram satrvenog korijena apte
(Sambucus Ebulus L), 3 dag ila od koprive, 1 dag satrvenog korijena od bibernele (Pimpinella magna L), 10 g iirota
(Acorus Calamus L), na jednu litru zdravog vina, 12 do 16
sati drati potopljeno, pola sata poklopljeno poistiha kuhati i kipue preliti preko 10 g brezova lia (Betula alba L),
2 dag istucanih boba smrekovih (Juniperus communis), 10 g
mauranke (Ariganum majorana L), 4 lice meda, 10 g kadulje (Salvia officinalis) i 4 g pelina (Artemisia Absinthum L).
To sve zajedno 5 minuta kuhati i 20 minuta pariti. Od ovog
aja treba svakog sata uzeti po jednu licu i tri puta dnevno
na vrhu noa praak od kravojca (Angelica sylvestris L). Ne
smije se jesti mesa barem dva mjeseca, ve kuhanu penicu,
jemenu prekrupu, riu, mlijeko i zelen svake vrste, osobito
koprive i pinata, te kruh od prekrupe. Neka se uzme lia
od vrbe (Salix alba L). Ako je lie svjee, uzme se 40 g na
pola litre octa, ako je suho, 20 g. Lie se mora u octu dobro
ugrijati, onda se izame i koliko je bolesniku mogue izdrati
vrue, na noge privije. To neka se ini jutrom i naveer.
Neka se uzme korijena od apte (Sambucus ebulus L),
zobi i maka, sve skupa neka se dobro protue pa pofriga na
salu kokojem i privije na otok tri do etiri puta.
126
1/1/70 11:52:49 AM
Ako kome noge otiu (bilo od kakve bolesti), neka uzme

brljanova (Hedera helix L) lista te ga u tavi, na ulju ili masti,
pri i tako neka ini dva-tri jutra i time neka oblae noge i
neka ne hoda ve lei.
Znojenje nogu
od velikog znojenja nogu bolestan je itav organizam.

Stoga se i ne smije znojenje silom kojekakvim mastima
odstraniti. Uini li se to, ide se u susret tekim posljedicama,
jer znoj koji se vie ne izluuje na noge udari na unutarnje organe. Kod ove bolesti treba lijeiti itav organizam. U prvom
redu treba utjecati na pravilno kolanje krvi, to se poluuje
hladnim polijevanjem. Tjedno treba dva puta polijevati gornje tijelo i dva puta donje, uzimati dvije hladne polukupelji
uz pranje lea, od 10 sekundi do jedne i pol minute, i dva
puta tjedno umotati tijelo u vruu plahtu umoenu u odvar
od trina. Taj oblog treba ostaviti jedan i pol do dva sata. Noge
treba kupati u odvaru od 20 dag omorikinih granica ili zelenih eera, 20 dag orahovog lia, 20 dag hrastove kore i 20
dag kore od vrbe i 20 dag trina s 10 litara vode, dva sata poistiha dobro poklopljeno kuhati. To se ini dva-tri puta tjedno, 15 do 20 minuta, nakon te banje jednu minutu u hladnoj
vodi nogama kretanje initi kao da se gazi po vodi. Na noge
treba staviti hladan oblog od istog odvara, dobro se pokriti i
lei. Dalje treba se tri-etiri puta tjedno namazati ovjim lojem, iroku obuu nositi i dnevno arape mijenjati. Natate,
u podne i prije spavanja, treba popiti alicu aja od 4 g krike
(Anagallis arvensis L), kunice (Achillea Millefolium), kadulje
(Salvia officinalis L), bazge (Sambucus nigra) i od 2 g pelina
i 2 lice meda, na pola litre vode 15 minuta kuhati.
Isto je dobro prije spavanja na noge staviti obloge od
127
1/1/70 11:52:49 AM
kukuruznog brana, zakuhane hladnom vodom. Ovi oblozi

izvlae temperaturu.
Kada udare u koljena veliki bolovi
reba uzeti smrekovih boba, dobro ih istucati i s jabukovim octom na temperaturu staviti da se raskuhaju. Nakon
toga uzme se ilovae, tim vruim octom i tucanim bobama
razmuti ilovau da postane kao melem, onda tu ilovau na tri
dijela razdijeli i tri puta debelo na mokru krpu namai i time
bolna koljena 34 puta dnevno obloi. Ovaj je lijek izvrstan za
bolove u koljenima i kriima. Ako se ne moe dobiti jabukovog
octa, moe se uzeti i vinski ocat, ali je jabukov mnogo bolji.
Ako ne proe bolest, onda se uzme bjelanjak od jajeta,
sapuna pa dobro promijesi i onom smjesom dobro debelo
namae i vlaknom utegne.
Slabost u nogama kod starih ljudi
zme se topla kupelj za noge od 5 dag kore od vrbe na 5

litara vode i kuha 1 i pol sat. Od toga odvara i obloge na
noge stavljati prije lijeganja u krevet.
Hladne noge
ladne noge znak su loe cirkulacije krvi i slabokrvnosti. Protiv toga pomae ako se tjedno uzme po tri dobro
tople kupelji za noge u odvaru od trina, slame od zobi ili se
stavi 23 ake u vodu. Obua mora biti prostrana, ne smije
stiskati.
128
1/1/70 11:52:49 AM
ulj (mjehur) na nozi koji se obuom naulja
zlijei se kukuruznim branom. Zamuti se kukuruzno

brano, samo hladnom vodom, i privije na ulj. To se ini
dva dana. Trei se dan zamuti vinskim octom i privije, a etvrti dan maslinovim uljem i ulj e zamladiti.
uljevi na nozi izlijee se kada se svaku veer na ulj
previje istucan korijen ljiljana.
Trudovi koji se nalaze najvie na palcu noge ili ruke previjaju se tucanim ljiljanovim listom i prolaze.
Kada noge ili ruke zamiru
ome je cirkulacija krvi poremeena te mu noge ili ruke

zamiru, treba uzeti vodopije (Cichorium intybus L),
sljeza (Althaea officinalis L), bokvice (Plantago major L),
kunice (Achillea Millefolium L) po 12 g i korijena aptovine
(Sambucus Ebulus L) 15 grama. Korijen se isjecka nasitno i
dri potopljen 12 sati u etvrt litre vode, a nakon toga kuha
u istoj vodi pola sata. Ove druge trave potope se isto u litri
vode i stoje 12 sati, kuhaju se u istoj vodi 5 minuta, procijede se i pridoda se aj od korijena apte i dvije lice meda.
Tog aja treba uzeti svaki put po jednu licu, a uzeta mjesta
istim ajem dobro istrljati, toplim kuhanim travama obloiti i dobro umotati. Taj oblog treba ostaviti jedan do jedan
i pol sat, a nakon toga uzeta mjesta alkoholom i jabukovim
octom istrljati i toplim previti.
Taj je lijek vrlo dobar i kada naglo u koljenu i zglobovima zaboli.
129
1/1/70 11:52:49 AM
Kada se nekom smrznu noge ili ruke
mrznuti udovi namau se salom od jazavca (Meles Taxus)

i zamotaju u krpe.
Uzmi mozga i loja kozjega (ovis copra) ili ovjega (ovis
aries) i kuhaj u vodi dokle sve ukuha, a ostane samo mozak te
tim toplim mozgom mai gdje boli.
Nazebline ili ozebline
azebline se pare na dobro vruem odvaru od samljevene

hrastove kore. Na 4 dag samljevene kore uzme se 6 litara vode i kuha dobro poklopljeno pola sata. Pari se i banja
2025 minuta, nakon toga se pola minute hladnom vodom
polijeva i dobro omota.
Nazebline se pare 2025 minuta i na odvaru od trina,
zatim se pola minute hladnom vodom polijevaju, a nakon
toga previju s dobro toplim oblozima s odvarom od korijena
poljske stee (Potentilla Tormentilla Sibth). Na etvrt litre,
pola vode, pola vinskog octa, kuha se 20 minuta 15 grama
isitnjenog korijena stee.
Protiv nazeblina dobro je napariti noge ili ruke na odvaru vrtnog ubra (Saturea hortensis L) ili u slanoj vodi na 5
litara vode etvrt kg soli uzeti.
Korijen od dinjice (Pimpinella Saxifraga L) ili crnpure
male upotrebljava se kao lijek za nazeb i promuklost, kad se
pije kao aj ujutro, u podne i uveer. 15 grama na pola litre
vode. Vruom vodom preliti, 5 minuta kuhati.
Uzmi hrastove kore, kuhaj, pa onom vodom grlo isperi,
pa e se rijeiti promuklosti. 40 grama na pola litre vode, 20
minuta kuhati.
Osuen i u prah istucan list emerike bijele (Veratrum
130
1/1/70 11:52:49 AM
album) preporuuje se za kihanje pri okorjeloj nazebi i glavobolji.
Nadutost u elucu i trbuhu
d te bolesti pate najvie ljudi koji mnogo sjede a premalo se kreu. Uzrok je slaba probava. Gdjekada dolazi i
od hrane, a i od hladnog pia.
Protiv te bolesti treba uzimati tri puta dnevno po jednu
alicu aja od 2 g zelene korice od bazge (Sambucus nigra L)
(zelena je korica kada se gornja koa ostrue, nalazi se jo
jedna korica zelena), kadulje (Salvia officinalis L), lia od
bazge i korijena petoliske (Potentilla anserina L) po 6 g, preslice (Equisetum arv. L) 4 g i pelina (Artemisia Absinthum) 2
g na pola litre vina, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati
i jo 20 minuta pariti. Taj aj treba uzimati 10 dana. Nakon 10
dana uzima se aj od 6 g lia od ika (Lappa officinalis All.),
15 g vrhova od koprive, 6 g metvice (Mentha piperita), 6 g
bosiljka (Ocimum basilicum L) i 3 g kopra (Anethum graveolens) na pola litre vina, 12 sati drati potopljeno, 10 minuta
kuhati i jo 20 minuta pariti. Nakon toga aja uzima se dva
mjeseca dnevno prije spavanja 30 kapi tinkture od pelina u
jednoj alici prokuhane vode i dobro toplo popije.
Dnevno treba prati tijelo hladnim octom i vodom, dvatri puta tjedno uzeti od 20 minuta dobro toplu banju za noge
do koljena od odvara trina ili slame od zobi. Odmah iza vrue banje noge drati pola do jedne minute u hladnoj vodi i
praviti pokrete kao da se gazi po vodi. Kada se ide spavati,
na eludac i trbuh se stavljaju topli oblozi od odvara trina s
octom. Hladna polijevanja i polukupelji osobito se preporuuju jer pospjeuju cirkulaciju krvi i time krijepe itav organizam. Treba se po svjeem zraku dosta kretati i duboko
131
1/1/70 11:52:50 AM
disati. Dok ima rotkve, jesti rotkve tanko narezane s uljem

i kuminom ili prijesnog kiselog kupusa s uljem i kuminom,
i crvenog luka s uljem. To isti i krijepi eludac. Treba jesti i
kuhanu penicu i prekrupu od jema i zobi. Bobe od smreke
neka se jedu i dobro savau, od 4 do 15, a od 15 po bobu
manje na 4. est puta treba ponoviti.
Napuhanost (vjetrovi)
osiljak (Ocimum Basilicum L) lijei napuhanost (vjetrove) i pospjeuje probavu kad se pije kao aj jutrom i veerom. (vidi dalje vjetrovi).
Kad tko ne moe jesti, nejelost
eka naupa lia od pelina, iskria u vrcani med, pa

onako nekuhano jede svaki dan po jednu licu kavenu
natate. im opazi da moe jesti, nije vie potrebno uzimati taj lijek.
Kad ne moe jesti, stavi lie od pelina u rakiju pa pij.
Muko treba muki, a enske enski pelin. Muki pelin ima
crven korijen, a u enskog je bijel korijen. Lie je jednako.
ena i mu moraju izmijeati i mukog i enskog pelina pa
jesti.
Za pelin se openito zna da tjera iz eluca pokvarene
plinove, podrava i poboljava eluane sokove, daje bolji
tek i probavu, osobito kao prigotovljen lijek, tj. kao aj ili
kao praak.
Kad tko ne moe jesti, a eli da dobije dobar apetit za
jelo, neka uzme lia od rumarina i stavi u vodu da dobro
prokljua, poslije neka procijedi i onu vodu neka prilijeva
132
1/1/70 11:52:50 AM
u vino kad pije, tako isto neka naini od kruha juhu i neka
prilije malo one vode i jede pa e dobiti dobar apetit. Od
rumarina se upotrebljava lie, stabljika i cvijet.
Katar u nosu
va-tri puta tjedno napariti glavu na trinama, najbolje naveer prije lijeganja u krevet, jer se nakon parenja glave
ne smije dva sata izlaziti na zrak. Noge treba pariti i kupati
dva-tri puta tjedno u trinama, isto uveer. Na au vode s medom (na etvrt litre vode jedna velika lica meda, 5 minuta
pustiti da se kuha) staviti 12 kapi tinkture od moravke (Arnica montana L) i 12 kapi tinkture od poljske stee (Potentilla
Tormentilla Sibth.), i to u nos umrkati ili pumpicom ispirati
od 4 do 6 puta dnevno. Dnevno treba tri puta po hladnoj vodi
hodati od 10 sekundi postupno do 2 minute i dva puta tjedno
polijevati bedra. Bobe od smreke treba jesti, i to poevi od 4
bobe, svaki dan jednu vie do 15, a od 15 svaki dan bobu manje
do 4. To est puta ponoviti. Dnevno tri puta popiti po alicu
aja od broike ute (Galum verum), kadulje (Salvia officinalis
L), kunice (Achillea folium) i bokvice (Plantago medio L) po 3
g na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, provriti i 10 minuta pariti na vruem mjestu, zatim procijediti.
ir ili polip u nosu
ijei se ovako: uzme se 50 g iste svinjske masti, 8 g kamfora, 4 g glicerina i jedna lica meda. Ta se smjesa dobro
promijea, tanko drvce obavije se tvrdo pamukom te se stavi
masti mali komadi na pamuk i gurne koliko se dublje moe u
nos. To treba initi etiri puta dnevno. Pamuk svaki put treba
133
1/1/70 11:52:50 AM
promijeniti. Dnevno treba umrkavati ili, jo bolje, pumpicom

ispirati ajem od kadulje pomijeanim s medom 20 g kadulje
u pola litre vode potopljeno drati 12 sati, provriti i jo 10
minuta na vruem mjestu ostaviti. Nakon toga se ocijedi, pridoda jedna velika lica meda i jo jednom prokljua.
Dnevno se sedam-osam puta pumpicom ispire nos ajem od poljske preslice (Equisetum Arvense). Uzme se 40 g na
pola litre vode i potopljeno dri 12 sati, a nakon toga kuha 10
minuta i 10 minuta pari na toplom mjestu. Tome se doda lica meda i time se ispire nos. Svaku veer stave se noge na jednu minutu u hladnu vodu i ne briui ih treba lei u krevet i
dobro se pokriti. Ovim lijeenjem polipi e sasvim ieznuti.
Zaepljen nos
nevno 1015 minuta umrkavati (ili pumpicom ispirati) hladnu vodu te jesti tvrd kruh.
Protiv crvenog nosa
reko noi stave se oblozi od krpa nakvaenih u vodi u kojoj je rastopljena stipsa. Nakon kratkog vremena crvenilo
nosa iezava.
Dobro je takoer umrkavanje ili ispiranje nosa mlakim
svjeim mlijekom.
Dnevno vie puta kinicom istuirati ili snijegom natrljati
nos, a preko noi staviti oblog od vinskog octa ili ilovae.
134
1/1/70 11:52:50 AM
Kada krv na nos navali
ada krv na nos rijetko curi, ne kodi nita. Ali kada se

to esto ponavlja, ne smije se olako uzeti jer vodi velikoj
slabosti, bljedobolji, dapae tuberkulozi i drugim bolestima.
Uzrok moe biti u snanom brisanju nosa, u brzom tranju,
odvie tekom radu, slabokrvnosti, sagibanju, u jednostranoj
i nedostatnoj hrani, koja oslabljuje organizam, u nervozi, te
bolesti srca ili bubrega.
Kada navali krv na nos, odmah treba zaepiti nosnice
pamukom, ruke dii u zrak i drati hladan oblog oko vrata.
Skuha se jak aj od 40 g preslice (Equisetum arvense L) ili 40
g rusomae (Capsella bursa pastoria L), koja se s pola litre
kipue vode prelije i 5 minuta kuha. Ohlaen aj potjera se
u nos i odmah se ispije jedna do dvije alice. Ne pomogne
li to, onda treba gornje tijelo hladnom vodom polijevati 8
do 10 sekundi, a mlaz vode na vrat putati. Odmah iza polijevanja treba uzeti toplu kupelj za noge s jednom do dvije
lice soli. Tjedno treba dva puta polijevati gornje tijelo i dva
puta donje tijelo, uzeti dvije hladne polubanje i pranje lea
od 6 do 8 sekundi. Svaki drugi dan treba uzeti jako toplu
kupelj za noge s jednom do dvije ake soli. Hrana neka je
lagana i krepka. Kod velike slabosti uzima se svakog sata po
jedna lica mlijeka, kuhanog sa samljevenim sjemenom od
komoraa. Na jednu alicu mlijeka stavi se jedna lica komoraa (Foeniculum officinalis All.) i kuha se 10 minuta.
Krv iz nosa obustavlja se kada se u nos potee sok od
svjee koprive ili umrkava u prah istucano lie suhe koprive.
Ili kad se u nos potee sok narane.
Ili svjeim liem od kadulje ili koprive obloiti elo, osobito vrat i potiljak.
Dobar je i ovaj lijek: od crvenog luka iscijedi se sok i pomi135
1/1/70 11:52:50 AM
jea s vinskim octom. U tu tekuinu umoi se pamuk i stavi u

nosnice. Na elo, vrat, a osobito potiljak stavi se hladan oblog,
a ruke se dignu u zrak.
Protiv neuroze
rlo dobro sredstvo protiv neuroze jest: dnevno trljati tijelo toplim lojem. Ako to nije mogue svaki dan, a ono
barem tri puta tjedno. Svakih 15 dana treba tijelo natrljati
toplim naravnim crnim vinom.
Vrlo je dobro sredstvo i hladno kupanje u vodi u kojoj se
kuhala mlada hrastova kora. Ona krijepi nerve i kou.
Preporuuje se to vie etnji po svjeem zraku. Spavati
treba u hladnoj sobi, a ljeti kod otvorenih prozora.
Dalje je vrlo dobro sredstvo sljedee: Dnevno uzeti dva
limuna, dobro oprati i na tanke krike izrezati. Jedan limun
pojede se ujutro natate, a drugi naveer prije spavanja. To se
ini toliko dana koliko je osobi godina.
Za vrijeme lijeenja mora se bolesnik kaniti alkoholnih
pia i puenja te po mogunosti drati dijetu, tj. ne jesti mesa.
Neurozna vrtoglavica (nesvjestica)
zme se 6 g odoljena (Valeriana officinalis L), 4 g despika

(Lavandula vera D.), 6 g rumarina i jagorine (Primula
officinalis Yay.) na pola litre kipue vode i kuha se 5 minuta.
Uzme se tri puta dnevno po alica natate, pred ruak i prije
spavanja.
Od lia matoine (Melissa officinalis L) i drugih mirisavih
biljka pravi se aromatina esta i aromatina alkoholna vodica.
Ove tekuine upotrebljavaju se i kao unutarnji i kao vanjski
136
1/1/70 11:52:50 AM
lijek za mazanje. One osvjeuju, oivljuju i razdrauju, zato se

upotrebljavaju kad je tko slab i ima nesvjesticu i povraanje.
ea nesvjestica
zme se petoprste stee (Potentilla anserina L), kumina

(kima, Carum carvi), estoslavice (Veronika officinalis
L) po 4 g i korijena odoljena (Valeriana officinalis L) 6 g.
Te se trave preliju s pola litre kipue vode i kuhaju 15 min.
Toga aja uzima se uvijek samo po gutljaj i popiju se 2 alice
preko dana. Dnevno treba tijelo prati s pola octa i pola vode,
polijevati dva puta tjedno gornje tijelo, a dva puta noge, koljena i slabine od 8 sek. postupno do 1 i pol min. Tjedno treba dva puta uzeti do koljena toplu kupku za noge u odvaru
od trina i dva puta umotati tijelo u vruu plahtu, umoenu u
odvar od trina. Taj oblog ostavi se 1 i pol do 2 sata.
Nesanica
esanica dolazi zbog poremeene cirkulacije krvi, hladnih ruku i nogu, navale krvi u glavu, nedostatnog izluivanja loih sokova iz tijela i napuhavanja (vjetrova). Od
navale krvi u glavu ponajvie trpe ljudi koji su umno odvie
zaposleni. Oni trebaju uzimati tri puta dnevno po alicu aja
od kamilice, a u aj staviti 25 do 30 kapi tinkture od korijena odoljena i iirota. Tinktura od odoljena i iirota dobije se
ovako: uzme se boca irokog grla i napuni do polovine; sitno
narezanim korijenjem od odoljena i iirota na jednake dijelove nadolije se istom prepeenom rakijom i ostavi na suncu ili toplom mjestu tvrdo zaepljeno 4 do 6 tjedana, a nakon
toga procijedi se u isto staklo. Za aj od kamilice uzme se 6
137
1/1/70 11:52:50 AM
g kamilice, prelije s etvrt litre kipue vode, s jednom licom

meda kuha se 5 minuta, dobro se promijea i ostavi dobro
poklopljeno ostati 5 minuta. Nakon toga se procijedi i odmah
pije. aj od kamilice ne smije se kuhati ni dugo stajati, inae
ishlapi najvei dio ljekovitog eterinog ulja koje kamilica u
sebi sadri. Ovaj aj s tinkturom od odoljena treba uzimati tri
tjedna, ne dulje. Nadalje, uzima se tri tjedna, tri puta dnevno
po jedna alica aja od estoslavice (Veronika officinalis L),
cvijeta od kunice i macine trave, svake po 15 g. Ove se trave potopljene dre 12 sati, kuhaju se 10 minuta s dvije lice
meda. Raditi se ne smije previe, a u krevet se mora rano
lijegati, pred spavanje popiti au vode prokuhane sa licom
meda ili au kiselog mlijeka. Po hladnoj vodi treba gaziti, a
ako je mogue, do koljena jednu do tri minute. Noge ne treba
brisati, ve odmah u krevet lei. Preko eluca i trbuha treba
staviti hladan oblog od pola octa i pola vode, suhim i toplim
previti. Kod velike navale krvi u glavu svaki drugi dan treba
uzeti hladnu polubanju od 10 sekundi i oko vrata oblog s pola
octa i pola vode. Uz hodanje po vodi izmjenino treba uzeti
tri puta tjedno jako vruu banju za noge do koljena od pola
sata u odvaru od trina zatim staviti noge iz vrue banje minutu u hladnu vodu i pokretati njima kao da se gazi po vodi.
Osjea li se veliki umor u oima i teina u onim kapcima,
treba preko ela i oiju staviti oblog od odvara 20 g kadulje i
20 g pelina s pola litre vinskog octa, to se sve dri potopljeno 12 sati, 10 minuta kuha, pari, procijedi i ohladi. Dva puta
tjedno treba napariti glavu na odvaru od kamilice (3 dag na
dvije litre vode). Iza parenja ne smije se izlaziti jedan sat na
zrak. Hrana neka je lagana, ali krepka i mjeovita, a osobito
se preporuuje puno voa. Na stolicu paziti da je redovita,
eventualno pomoi laganim sredstvima za otvor. Spavati kod
otvorenih prozora. Jastuk pod glavu treba napuniti svjee
suenim liem od lijeske, hmelja ili omorikinim iglicama.
138
1/1/70 11:52:50 AM
Tko ne moe spavati u bolesti, neka kuha ljubicu u bijelome vinu i neka taj aj pije. U isto vrijeme neka mae zglobove uljem od ljubiice i zaspat e brzo.
Protiv nesanice treba prije lijeganja savakati liicu ania i popiti s vodom. Osim toga, uzmite ujutro natate, pola
sata pred ruak i pola sata pred veeru po jednu veu alicu
aja od korijena od kravljaka velikog (Carlina acaulis L) i korijena lincure (Gentiana lutea L) po 3 g svakog, 5 g korijena
iirota (Acorus Calamus L) s malom granicom rumarina
na etvrt litre vina i jednu licu meda. To se dri potopljeno
12 sati, 10 minuta se kuha. Uzima se 3 do 4 tjedna.
Jedna velika lica meda uzeta prije lijeganja umiruje ivce i pospjeuje san. Takoer se preporuuje jesti kisele jabuke
prije spavanja.
Dobar san dobiva se kada se prije spavanja itav dio tijela
izmeu prsiju i pupka te noni prsti natru rakijom od prave
penice.
Protiv nespavanja zbog neuroze dobro je i ovo sredstvo:
pomijea se tueni pelin sa sredinom kruha u octu. Tom smjesom obloi se eludac.
Nespavanje zbog glavobolje
stucaj malo maurana, iscijedi malo soka i umrcaj kroz

nos 23 kapi. Nakon toga se slatko spava.
Bol oiju
a svaki bol oiju treba uzeti tjedno 23 vrue banje za

noge do koljena u odvaru od trina, od 20 min. i odmah
iza ove vrue banje za 1 min. hladnu banju do lanaka s kret139
1/1/70 11:52:50 AM
njama kao da se gazi po vodi. Tjedno se uzimaju po dvije

polukupelji s pranjem lea od 10 sek., postupno do 1 min.
i jednom tjedno umota se u vruu plahtu, umoenu u odvar
od trina ili jo bolje isjeckane slame od zobi. Pored uporabe
vode uzima se ujutro natate, u podne pred ruak i naveer
prije spavanja, po jedna manja alica ovog aja: po 6 g oanice, zvane i vidac (Euphrasia officinalis Hayn), kadulje (Salvia
officinalis), cvijeta od bazge (Sambucus nigra L), bogorodiine trave (Hypericum perforatum), kantarije zvane i kiica crvena (Erithraea Centaur. Pers.) i 3 g pelina (Artemisia Absinthum L) s 2 lice meda, potopi se u pola litre vode i stoji 12
sati, 5 minuta kuha i jo 10 min. dobro poklopljeno pari.
Kad koga oi bole, uzima se lie od vinje. Uzmi jedan
pregrt lia od vinje, dobro ga operi naveer i kad poe spavati, privij na oi. Tako neka ostane do sutra. A onda ga skini s
oiju u mranoj sobi i umij se svjeom hladnom vodom. Tako
radi 34 dana.
Oanica (vidac, Euphrasia officinalis Hayn) uspjean je
lijek za one bolesti. Za lijek se upotrebljava lie bilo suho
ili smrvljeno, i to kao aj ili kao praak. Njim se peru tijekom
dana 23 puta bolesne oi ili se moi ista platnena krpica u
taj aj te se privija na oi preko noi. Do jutra oi se proiste i
zjenica ojaa. Ali im se bolesnik probudi, neka odmah odstrani obloge. Uz to neka se uzme dnevno jedanput na vrhu noa
oanina praka, bilo u juhi ili vodi, jer e time oni ivci jo
vie ojaati. Ovaj lijek je vrlo dobar.
Za oi, kada su upaljene, nabuhle i krmeljave, treba uzeti na
etvrt litre vode, 1 malu licu istog meda i kuhati 5 min. i tom
medovinom kada se ohladi 45 puta na dan oi ispirati. Pored
toga, treba uzeti lanenu krpu, esterostruko je sloiti, umoiti u
medovinu, iscijediti i obloge na oi stavljati. Te obloge treba svakih 1015 min. mijenjati. Preko noi treba oblog staviti. Nakon
obloga ne smije se barem 1 sat izai na zrak, a i na jako svjetlo
140
1/1/70 11:52:50 AM
ne izlaziti barem pola sata nakon skidanja obloga. Izvrstan je

lijek za upaljene, nabuhle i krmeljave oi i ovaj: Uzmi osrednju glavicu crvenog luka, oisti je, razrei na povee komade
i stavi je s 1 licom meda kuhati u pola litre kravljeg mlijeka
(od zdrave krave) i pusti da lagano kuha 10 min. Onda procijedi kroz tanku krpicu i tim mlakim lijekom isperi oi 45
puta dnevno. Ovaj lijek izvanredno djeluje i jaa oi.
Isto tako je vrlo dobro stavljati na oi obloge od iste
prepeene rakije.
Uz obloge i ispiranje oiju treba uzeti tjedno 23 puta jako
toplu kupku za noge u odvaru od trina. Noge treba pri tome
pokriti da para u noge udara. Odmah nakon kupke treba po
lijevati odstajalom vodom cijelo tijelo, u poetku pola min. pa
postupno do 1 i pol min., a zatim se brzo ogrnuti i lei u krevet.
Ova su polijevanja za jaanje i reguliraju kolanje krvi u tijelu.
Kada su oi krmeljave i kada puno suze, treba oi 23
puta tjedno napariti na odvaru od komoraa. Uzme se 6 velikih lica samljevenog sjemena od komoraa, prelije se s 1
litrom kipue vode i kuha jo 10 min. Pored parenja treba oi
dnevno 34 puta oprati odvarom od aloje i komadiem istog pamuka (svaki put isti pamuk, a odvar mora biti dobro
poklopljen). Odvar od alojevog praka (Aloa vulgaris Lam)
dobije se ovako: Uzme se obilno pun vrh noa alojevog praka i prelije se etvrt litre kipue vode, dobro se promijea, poklopi i ostavi dok se ohladi i izbistri, a zatim kroz istu krpicu
procijedi. Pranje oiju odvarom od aloje ee i boli, ali se ne
treba prepasti. Ono isti i lijei oi.
Titranje i mrak pred oima
ad pred oima mnogo titra, treba lei, dobro se pruiti

i oi zatvoriti barem pola sata. Svaku veer treba prije
141
1/1/70 11:52:51 AM
spavanja 23 minute po hladnoj vodi hodati ili hladne obloge

na noge staviti, pa suhim i toplim previti. A na oi treba staviti svaku veer oblog od kamilice. Na 30 g kamilice stavi se
3
/4 litre vode, pusti da voda uzavre i kipuom se prelije preko
kamilice te ostavi dobro poklopljeno da se pari. Jo mlaka
kamilica procijedi se kroz istu krpu da ne bi ostalo trunja.
Ako oima svjetlo kodi
reba svaku veer na oi stavljati hladne obloge s odvarom od oanice (Euphrasia officinalis Hayn). Na 50 g
oanice prelije se pola litre kipue vode i pusti da se poistiha
5 min. kuha. Ohlaen odvar se kroz istu krpicu procijedi i
tim istim odvarom preko dana 34 puta oi se operu istim
pamukom i svaki put drugi pamuk uzme. Uz to treba uzeti
ujutro natate, u podne pred ruak i naveer pola sata prije
jela na vrhu noa praak od suhog samljevenog lia oanice
s pola ae svjee vode.
Biona ili poganac
a ovu bolest oiju treba oi dnevno 15 do 20 minuta napariti na odvaru od komoraa. Uzme se est velikih lica
samljevenog sjemena od komoraa, prelije se jednom litrom
kipue vode i kuha jo 10 minuta dobro poklopljeno. Oi treba dnevno banjati tri-etiri puta, svaki put od 8 do 10 minuta u ovom odvaru: uzme se na vrhu noa praka od aloja
(Aloe vulgaris L), po 10 g od mijakinje trave, zvane i crijevac
(Stellaria media Vill.), pelina, korijena od poljske stee (Potentilla, Tormentilla Sibth.), jednu veliku licu samljevenog
sjemena od komoraa i tri velike lice meda. Takve treba 12
142
1/1/70 11:52:51 AM
sati drati potopljene, 10 minuta kuhati i jo 10 minuta pariti,

kroz istu krpu procijediti i tim odvarom oi banjati, a preko
noi obloge od toga odvara na oi stavljati. Ako iz oiju poinje izlaziti gnojna tekuina, to je dobar znak. Nakon parenja
ne smije se barem jedan sat iz sobe izai, a nakon obloga ne
smije se izlaziti barem pola sata na svjetlo.
Za lijeenje bione kuha se i pelin u istom zdravom vrcanom medu i privija se na oi da mrena spadne. I za upalu oiju
dobar je taj lijek. Pelin se mora prije toga dobro oistiti, oprati,
ocijediti i tek onda u medu kuhati.
Ako nemate unka za banjanje oiju, neka se uzme polovina ljuske od jajeta.
Jaanje oiju
a kratkovidnost pomae ispiranje oiju dva puta dnevno

ajem od kamilice. Kamilica se mora kroz krpu procijediti i onda tek oi umivati da u oi ne doe nikakav trun.
Vrlo dobro sredstvo je i sljedee: rumarinovim alkoholom svaki dan natrljaj elo, sljepoonice, lice i vratne ile, a
osim toga, umrkavati ga duboko kroz nos. Rumarinov alkohol pravi se na sljedei nain: uzme se tri etvrt litre najjaeg
istog alkohola i napuni s cvijetom i granicama rumarina.
Boca se dobro zaepi i ep povee da ne iskoi i ostavi na vruem suncu tri dana, a ako nema sunca, moe se staviti i kraj
tople pei. Svaki dan treba to promukati dva-tri puta. Nakon
toga se procijedi, ulije u istu bocu i pomijea 3 do 4 g kamfora. Trlja se tako dugo dok koa upije alkohol.
143
1/1/70 11:52:51 AM
Osip
ko je osip vlaan, treba dva puta tjedno napariti glavu, 20

do 25 minuta, na odvaru od trina i odmah nakon parenja
uzeti polukupelj u odstajaloj vodi, uz tu kupelj oprati brzo i
lea. Kupelj s pranjem lea ne smije trajati dulje od jedne sekunde, postupno do 3 sekunde. Jednom tjedno treba oprati itavo tijelo u pola vinskog octa i pola vode. Pranje smije trajati
od jedne i pol postupno do 3 sekunde. Jednom tjedno treba
umotati cijelo tijelo u mokru plahtu, koja se umoi u odvar
slame od zobi, a preko toga staviti jo jedan suhi i vuneni ili
sukneni pokriva, uz krevetni pokriva. U ovom oblogu treba
bolesnik ostati 3 sata. Zatim treba uzimati svjeeg zrnja od
smreke ili borovica (Juniperus communis) i zrnje dobro provakati. Prvi dan se uzimaju 4 zrna, svaki dan jedno zrno vie
do 15, a od 15 svaki dan po jedno zrno manje, dok se doe na
4 zrna. To se mora pet puta ponoviti.
Svaki dan jutrom natate i naveer prije spavanja pije se
alica ovog aja: po 4 g mladog hrastovog lia i kadulje i 2 g
pelina, 12 sati se dri potopljeno, zatim se prokuha u istoj vodi
i jo 10 minuta ostavi poklopljeno. Nakon toga 8 do 10 dana
promijeni se aj i uzima ovaj: po 4 g bokvice (Plantago lanceolata L), kantarije (Erythraea Centaurium Pers.) i 2 g pelina dri
se potopljeno 12 sati, prokuha i pari 10 minuta. Osim toga, uzima se dnevno tri puta na vrhu noa praka od korijena kravojca (Angelica silvestris). Glavu treba dnevno pariti na odvaru od
smreke i poljske preslice (po 15 g na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno i pola sata lagano kuhati). Moe se upotrijebiti i
smreka i kadulja izmjenino. Obloge treba stavljati s ilovaom,
koja se razmeka s odvarom smreke i preslice, na lanenu krpu,
ali ta se najprije pokvasi, a zatim se stavi ilovaa 3 cm debelo.
Kome nisu dragi oblozi od ilovae, neka natare dobro bolna
mjesta uljem i pospe istom u prah istucanom ilovaom.
144
1/1/70 11:52:51 AM
Ako je osip suh, treba piti isti aj i na vrhu noa praka od

korijena kravojca tri puta dnevno, pola sata prije jela. Tjedno
dva puta umotati se u plahtu koja se umoi u odvar slame od
zobi, a jedanput tjedno uzimati kupelj u odvaru slame od soli
(3 kg na veliku kadu, jedan sat kuhati i pridodati vodi za kupelj). Tjedno treba dva puta polijevati itavo tijelo i dva puta
uzimati polukupelj s pranjem lea.
Hrana mora biti dobra i mijeana.
Otok
zme se korijena od krina i bijelog sljeza i kuha u mlijeku. To se tako dugo kuha dok postane gusto kao cicvara. U tu se smjesu doda lica ulja, lica domaeg kvasca i
neto malo afrana. To se sve dobro izmijea, podebelo namae na lanenu krpu i time obloi otok. Oblog treba ostati
12 sati.
Izvrsno je sredstvo i oblog od skuhane crne rotkve kuhane
u sirutki. Ovakav oblog treba ostati po nekoliko sati. To se ponavlja nekoliko dana.
Tvrde otekline
rotiv otoka je dobro staviti sol s kvasom, medom, maslacem i svinjskim salom zajedno smijeano.
Kad otekne liica
esto otee i napne se liica, pa bude tvrda kao kamen.

Za oteklinu je najbolje skuhati u octu isjevine (mekinje)
145
1/1/70 11:52:51 AM
od heljdina (Polygonum sagophirum L) brana, i tim obloiti

liicu, gdje je oteklina.
Melem za opekline
abere se podosta mladih granica od bazge (Sambucus

uigra L), gornja kora se ostrue i baci, zelena korica s
granica se ostrue te s istim voskom i maslinovim uljem
na tihoj vatri dobro iskuha i procijedi. Tim melemom mau
se opekline.
Dobar je i ovaj lijek: Uzmi pravog istog meda, maslinovog
ulja i bjelance iz jajeta, podjednake dijelove. Tu smjesu dobro
umuti i time mai opekline.
Ospice crne i bijele
od ospica se pokazuju po prsima i donjem tijelu iljaste

bubuljice. Bolesnika spopada velika malaksalost, temperatura, glavobolja, nesanica i odvratnost od jela. Nastupa
epidemijom. Kod ove bolesti treba uzeti tri puta dnevno na
vrhu noa praka od korijena kravojca (Angelica sylvestris
L) i svaki sat po jednu licu aja od 6 g kantarije (Erythraea
Centaur. Pers.), macine trave 8 g (Melissa officinalis L), 8
g poljske stee (Potentilla Tormentilla Sibth.), kadulje 8 g
(Salvia officinalis) i pelina 4 g (Artemisia Absinthum L) na
jednu litru vina, koje se vrelo prelije, 5 minuta kuha i 10 minuta dobro poklopljeno pari. Onda se procijedi, pridoda 4
lice meda i jo jednom prokljua. Svakog sata treba oprati
itavo tijelo toplim odvarom od preslice (Equisetum arvense
L) ili odvarom od sljeza (Malva rotundifolia), po 30 g na jednu litru vode, 15 minuta kuhati. Nakon svakog pranja 20 do
146
1/1/70 11:52:51 AM
25 sekundi treba umotati tijelo u vruu plahtu umoenu u

odvar od trina (pola kilograma trina na 12 litara vode, pola
sata kuhati). Jednom do dva puta dnevno daje se bolesniku
mlaka polukupelj sa sljezom, trinom ili preslicom. Ta polukupelj traje 5 do 8 minuta. Bolesnika se ne smije odvie
pokrivati, ali treba da je dobro umotan da se od obloga ne
rashladi. U sobi neka je uvijek svje zrak. Za pie neka se
uzima sok od jagode, limunada ili malina, 1 do 2 dana ne
smije se nita jesti, poslije pomalo mlijeka, kuhanog voa
ili druge lagane hrane.
Plahta za obloge mora se dobro oprati i iskuhati.
Kada se tko razboli od ospica, neka skuha divlje siline
(Isatis silvestris), koja je bolja od pitome, pa neka se okupa
u onoj vodi kad je bolestan.
Otrovanje krvi
trovanje krvi kroz vanjsku ozljedu nastupi kada ozlijedimo kou zahralim eljezom ili se povrijedimo kakvim otrovnim predmetom ili biljkom, a i zbog ujeda psa ili
make. Ovakve su rane vrlo pogibeljne i odmah treba pristupiti lijeenju. Najprije se potiskuju krvne ile smjerom
od srca prema rani da dobro iskrvare. Onda treba podvezati i ako ima zdrave neraspucane usne i zdravu sluznicu u
ustima, samo onda ranu isisaj i ispljuj krv koju si isisao, pa
otkloni povez i isperi ranu istom prepeenom rakijom u
koju se stavi lica soli. Kod ugriza psa ili make, nakon to
se rana ispere, treba nastojati da se to prije poe u Pasteurov zavod. Ako li ozljede tee naravi, treba isto krv istisnuti
i pustiti ranu da dobro iskrvari, pa oprati slanom rakijom.
Za ovo vrijeme neka se kipua voda preko trina prelije.
Ove vrue trine previju se na rane i treba ih to je mogue
147
1/1/70 11:52:51 AM
due drati, a ozlijeeni dio tijela stavi se u vru odvar od

trina zajedno s oblogom. Da banja bude vrua uvijek, treba vruim odvarom dolijevati. Ako ozljede jako bole, treba
oblog od trina izmijeniti, pa ponovno tijelo u vruem odvaru
drati, makar trajalo i 6 do 8 sati, dok bol sasvim ne umine.
Uz ove banje treba itavo tijelo svaka dva sata hladnom
octenom vodom oprati i svako etvrt do pola sata popiti po
jednu alicu ovoga aja: po 10 g cvijeta od bazge, kadulje i
pelina s pola litre kipue vode preliti i 5 minuta kuhati. Tko
ovo uini, otklonit e svaku opasnost od otrovanja krvi.
Nadalje treba za to veu sigurnost sedam dana svaku
veer umotati tijelo u vruu plahtu ili dugaku koulju to
se upotrebljava za obloge, umoenu u slanu vodu. Na 6 litara vode uzme se pola kilograma soli. Ovaj oblog ostavi
se na tijelu jedan do jedan i pol sat, onda se oblog skine,
a tijelo octenom vodom opere. Uz to se tri tjedna tri puta
dnevno pije po jedna manja alica aja od 10 g komuki sa
sjemenjem od utilovke (Genista Germanica L) i po 5 g od
korijenja i 5 g lia od piskavice (poljske prenice, Succissa
pratensis Moench ili Knautia arvensis), korijena od bibernele (Pimpinella magna), krike (pelenike, Anagallis arvensis
L), pelina, kadulje i kantarije, to se u jednoj litri zdravog
vina dri 12 sati potopljeno i s dvije lice meda 10 minuta
kuha i jo 20 minuta pari, a zatim procijedi.
Otrovanje jelom
od svakog otrova koji je u eludac dospio treba bolesniku u prvom redu i to prije pruiti kakvo sredstvo
za povraanje. U tu svrhu upotrebljava se mlaka voda sa
solju ili se u litru vode razmute 2 do 3 bjelanjka ili se bjelanjak razmuti u aju od kamilice ili se u litri mlijeka proku148
1/1/70 11:52:51 AM
ha aka hrastove kore ili 1 dag lanenog sjemena. Dobro je

uzeti jednu litru mlake crne kave s 1/8 litre vinskog octa i
piti tako dugo dok povraanje ne nastupi. Nakon povraanja treba pruiti bolesniku da pije pola litre mlakog rasola
od kiselog kupusa ili da jede tanjur prijesnog kiselog kupusa s uljem. Ako nema kupusa, tada pet-est lica meda
ili svjeeg kravljeg sira, svako pola sata po licu i pola litre
tople sirutke. Na eludac i trbuh treba stavljati vrue obloge sa slanom vodom. Svakih 10 do 15 minuta oblozi se
mijenjaju. Ove obloge treba stavljati 5 do 6 sati.
Odmah nakon povraanja treba bolesniku pruiti
klizmu s odvarom od 75 g matinjaka i 75 g metvice s 1/10
litre ulja. Bolesnik se mora hraniti jedan do dva tjedna
samo mlijenom hranom, dva-tri tjedna dva puta tjedno
umotati se u vruu plahtu umoenu u odvar od trina i uzimati dnevno po dvije male alice aja od svjeeg sjemena
od ika (6 g na etvrt litre vode i jednu licu meda). Ili
umjesto toga po dvije alice aja od 5 g iirota, 3 g preslice
i 2 g pelina sa licom meda na etvrt litre vode. Potrebno
je pranje octom i blaga uporaba hladne vode.
Otrovanje olovom
trovanje olovom je dugotrajna bolest, koja od vremena

do vremena s velikim bolovima nastupa. Kod te bolesti
bolesnik se osjea duevno i tjelesno slomljen, probave nema,
niti teka za jelo. esto nastupe grevi u miiima i veliki bol
u trbuhu oko pupka. Ne moe spavati, u ustima ima neki sladak ukus, lo zadah iz usta, a oko korijena zubi na eljusti
neku sivu boju. Tijelo i ruke mu klonu i gubi glas. Poneki put
dolazi neka slabost i uz to napadno dugo spavanje, a vie puta
bolesnik bulazni.
149
1/1/70 11:52:51 AM
Ovo otrovanje dolazi od neopreznog baratanja olovom,

disanjem olovnih para, od praka koji se primijea kojekakvim
bojama te od jela koje se kuha u kositrenom loncu.
Kada bolovi nastupe, treba najprije uzeti pola litre jako
tople vode s malo soli za povraanje, a nakon toga svjee jaje i
razmutiti u alici vode i popiti. To treba tri puta ponoviti (uvijek svjee, ne odjednom) da se eludac dobro oisti. Nakon
toga treba stavljati na eludac i trbuh vrue obloge iz odvara
od ika: na 1/2 litre vode 30 g korijena (Lappa officinalis L)
ili s odvarom od trina i postupno 46 lica pravog meda. Uz
to treba piti odmah jako vrui aj od lia kravojca (Angelica
silvestris L) i mladog hrastovog lia po 10 g i pelina 4 g na pola
litre vode, vrelom vodom preliti i 10 min. kuhati. Toga aja treba uzimati i dalje ujutro, u podne i na veer po alicu. Svako
pola sata treba dati po licu mlijeka kuhanog s komoraem
(Foeniculum officinale All.), jednu licu samljevenog komoraa i kuhanog s 1/4 litre mlijeka 10 minuta. Bolesniku treba
dati jesti prijesni kiseli kupus s crvenim lukom i uljem te svjei
kravlji sir, kiselo mlijeko bez vrhnja i kuhanu penicu, a piti
razrijeen rasol (na 1 licu rasola 4 lice vode).
Za potpuno ozdravljenje bolesnik treba dnevno prati tijelo octenom vodom, dva puta tjedno polijevati gornje tijelo, a
dva puta donje, zatim uzimati tjedno dvije hladne polukupelji
i vrue banje za noge do koljena u odvaru od trina (20 min. po
dva puta).
Preporuuje se ljudima koji s olovom rade da predusretnu
tu bolest vodom, tj. polijevanjem, banjama, pranjem octenom
vodom i uzimanjem dnevno 2 aice vina od rumarina ili dva
puta dnevno po 15 kapi tinkture od pelina.
150
1/1/70 11:52:51 AM
Ovapnjenje ila
nevno se uzima alica aja od prenih i tucanih ipkovih kotica (10 g na pola litre vode) i suhih komuki od
graha (25 g na pola litre vode). To se 12 sati dri potopljeno i dva-tri sata polagano kuha dok ukuha na jednu treinu.
Mogu se i zajedno kuhati te sa eerom i limunom kao ukusan aj pripraviti. Dalje treba uzimati svaki sat po jednu licu
ovog aja: po 3 g breze, kadulje, lista i korijena od koprive i
suenih ljusaka od jabuke na pola litre vode, 12 sati drati
potopljeno, provriti u istoj vodi, 10 minuta pariti na toplome mjestu, a onda ocijediti. Tjedno treba dva puta umotati
tijelo u plahtu, koja se umoi u vrui odvar od sijena (trine).
Ovakav oblog treba uzeti i onda kada prsa bole. Preko te vrue mokre plahte treba staviti vruu plahtu i previti vunenim
ili suknenim pokrivaem, uz krevetne pokrivae. Taj se oblog
ostavi 2 do 3 sata. Jednom tjedno treba uzeti banju od trina
(jedan i pol kilogram soli, jedan i pol kilogram trina i pola kilograma smrekovih boba na veliku kadu). To treba 12 sati drati
potopljeno, bobe istucati, pola sata kuhati i opet ostaviti stajati
12 sati, procijediti i vodi za kupelj pridodati. Tjedno treba dva
puta polijevati itavo tijelo od jedne do dvije sekunde. Iz poetka moe se uzeti mlaka voda, a poslije, kada se bolesnik ve
privikne na polijevanje, odstajala hladna voda. Treba osobito
paziti na stolicu da je u redu. Sedam dana se uzima preni
jeam i kozje mlijeko. Kozjeg mlijeka treba to vie piti. Svako
jutro natate uzimati malu licu svjeeg zrna od slaice. Dnevno pojesti jednu do dvije glavice crvenog luka sitno isjeckanog
s uljem, izmjenino s rotkvom na ribe ribanom i uljem. Treba jesti mnogo voa, pa zelen i branastu hranu uope, vie
gustu, a tekuine, osim navedenih ajeva, to manje uzimati.
Tijelo treba vie puta lagano masirati i to vie kretati se po
svjeem zraku i duboko disati.
151
1/1/70 11:52:51 AM
Kod ove bolesti biljei vrlo dobre uspjehe pijenje aja

od divlje rue s korijenom od koprive, tri puta dnevno po
jednu alicu. aj se dobije ako se po 80 g od svake vrste,
na jednu litru vode, polagano i dobro poklopljeno 23 sata
kuha dok ukuha na pola, zatim procijedi i sa licom meda
jo jednom prokljua. Uz taj aj dnevno treba po jednudvije litre kozjeg mlijeka popiti, jesti jagode, borovnice,
brusnice, kupine i maline, prijesni kiseli kupus, crveni luk i
kuhanu penicu. Meso samo bijelo i dobro kuhano.
Bolesti plua
lune bolesti poinju s mnogo naznaka: probadanjem

u prsima, leima, porebrici, kratkim disanjem, kaljem,
promuklou, temperaturom, umorom, napadno rumenim
obrazima, nonim znojenjem, odvratnou od jela, mravou i velikom slabokrvnosti. Kod ove bolesti treba na bolna
mjesta staviti obloge od loja ili jo bolje iste svinjske masti.
Lanena krpa namae se lojem ili mau i stavi kuda probada
i pali. Krpu, lojem namazanu, treba drati prema vatri da
se malo ugrije i da bolje uz tijelo prione. Preko ovih masnih krpa treba stavljati i runike nakvaene u vodu i ocat,
za suzbijanje temperature, a njih previti suhom trostrukom
plahtom da s nijedne strane zrak do obloga ne dopre. Oblozi se mijenjaju svaki 1 i pol sat, a masna krpa kada je koa
upila mast.
Kod ovih bolesti ini osobito dobre usluge sirup od
omorikinih vrhova i eera, 56 komada zelenih. Omorikini eeri sitno se izreu, preliju vodom, pokriju i ostave
potopljeni 2030 sati. nakon toga kuhaju se u istoj vodi i
kada su prokljuali, poistiha se kuhaju 1 sat. Onda se uzme
mladih omorikinih vrhova, sitno se isijeku pa dobro iscijede
152
1/1/70 11:52:52 AM
i pomijeaju s odvarom eera. Koliko ima soka od eera i

vrhova, uzme se 6 puta toliko zdravog meda i kuha zajedno
oko pola sata. Ovaj sirup bolesnika nevjerojatno jaa, isti
krv i plua i razara zarazne bakterije, a daje se po jedna mala
liica svakog sata Osim toga, ujutro, u podne i naveer po
jedna alica ovog aja: po 4 g ila i lia od koprive, mladog
hrastovog lia, dobriice, lia od maslaka, cvijeta od kunice, kadulje, korijena gorke krestuice (Polygala amara L),
1 lica samljevenog sjemena od utilovke svinjdue i 23
lice iscijeenog soka od krstovnika (Nasturtium offic. R. Br.),
dri se potopljeno 12 sati u pola litre vode, 10 minuta se kuha
i pridoda sok od krstovnika kada se stavlja kuhati. Hrana neka
je lagana, ali krepka. Jesti to vie mlijeka, jaja, kuhanu penicu, jeam, prekrupu od zobi, zelen, bijelo meso i mnogo voa.
Kod bolesti plua ne smije se uzimati nikakva polijevanja ili
banja osim kratkih banja za istou.
Da se ouvamo od plunih bolesti, treba se uvati boravka na loem zraku, prevelikog rada i nahlade. Spavati treba u
dobro prozraenim prostorijama i kod otvorenih prozora. Na
noge paziti da su uvijek tople i probava da je u redu. Njena
plua treba to vie otvrdnuti kretanjem i dubokim disanjem
po svjeem zraku, osobito po umama crnogorice. Dubokim
se disanjem plua ire i time u cjelini svojoj doprinose hranjenju i ienju krvi. Kod dubokog disanja napune se pluni
mjehurii svjeim zrakom kroz koji kisik u krv struji i poluuje
se izluivanje otrovne ugljine kiseline. Kada se ne die duboko, onda vei dio plua ne radi, pa oboli i obamre od nerada.
Kod slabih plua za jaanje treba piti ovaj aj: po 6 grama
cvijeta od kunice, iljaste bokvice i kadulje, 3 g kantarije i 3 g
pelina dri se potopljeno 12 sati u pola litre zdravog vina, pridoda 2 lice meda, zatim se 10 minuta kuha i 20 minuta pari.
Od ovog aja uzima se dnevno 23 alice na manje obroke.
Po svjeem zraku mnogo se kretati, duboko disati te zrane
153
1/1/70 11:52:52 AM
i sunane banje uzimati. Dnevno prije spavanja 1 minutu po

hladnoj vodi gaziti. Hranu krepku i mjeovitu uzimati. U proljee se koristiti mladim biljem (vidi blijedobolja).
Upala plua javlja se marcima, drhtanjem od studeni, to
zna trajati pola sata, a vie puta i dulje od sata. Nakon maraca
nastupa jaka temperatura i povraanje. Zbog velike temperature bolesnik bunca i vrlo je nemiran. Odmah na poetku bolesti
kalje, a kaalj je bolan i muan, suh i kratak. Kada upala dozrije, postaje laki. Izluevina je crveno-smea ili posve krvava. Upala napadne ponajee vrh desnog donjeg krila plua, a
bolovi se odraavaju estokim eenjem uz bodac. Uzronika
toj bolesti ima vie. To su bakterije koje se za vremena, kada
ima malo sunca, u velikom broju namnoe, pa kada se ovjek
nahladi ili dobije jak udarac u prsa, oboli od upale plua. Ako
se kod upale plua ne razvije jo i koja druga bolest, nastupa
nakon 710 dana preokret, koji kod lakih sluajeva zavrava ozdravljenjem. im se bolest pojavi, treba dati bolesniku
jednu veliku licu bademova ulja, a kasnije svaka tri sata opet
po licu. Pijenje ulja izvanredno dobro utjee i protiv bolova
i upale. Ako nema bademova ulja, to je bolje, moe se uzeti
i isto maslinovo ulje. Preko prsa, lea i ramena staviti oblog
od iste svinjske masti, a preko ovog obloga oblog od mladog
kravljeg sira, razmuenog sa sirutkom, ili ilovae razmuene
s pola octa i pola vode. im se oblog osui, zamijeniti ga. U
pomanjkanju sira i ilovae, mora se staviti svako pola do tri
etvrt sata oblog od hladne vode. Svaki oblog koji se daje mora
se suhim i toplim previti da zrak ne moe do tijela doprijeti.
Na noge treba svako pola sata vrue obloge stavljati s pola octa
i pola vode i vrue boce na stopala i pod koljena.
Bolesnicima na srcu ne smiju se davati nikakvi hladni
oblozi, ve samo oblog od masti. Ovaj oblog mora biti debelim
slojem masti namazan i im tijelo upije mast, oblog zamijeniti. Oblozi od masti izvrsno djeluju protiv bolova, otklanjaju
154
1/1/70 11:52:52 AM
bodac i suzbijaju temperaturu. Koji su bolesni na srcu, treba

ih umjesto umatanja hladnim oblozima svako pola sata oprati
s pola litre hladne vode i pola octa i jednom dnevno dati im
hladnu polubanju uz pranje lea od 810 sekundi. Druge bolesnike, kod promjene obloga treba ih uvijek oprati s pola vode
i pola octa. Ova se pranja moraju vrlo brzo initi da budu to
kraa, a tim je i uspjeh bolji.
Da se bolesnik to prije oznoji, treba mu skuhati ovaj aj:
uzeti po 5 g korijena od ika, lia od maline, lipe, cvijeta od
bazge, 2 zrna prijesne tucane kave s etvrt litre vina, 2 lice
meda i sok od pola limuna, 20 minuta kuhati i toplo dati popiti. Ako znojenje ne nastupi za etvrt sata, tada treba jo jednu
alicu aja popiti. Ovaj aj se daje dnevno za vrijeme visoke
temperature da se bolesnik svakog dana dobro oznoji. Kada je
znoj nastupio, dostatno je bolesnika 3 do 4 puta dnevno octenom vodom oprati i 2 do 3 lice ulja dati mu popiti.
Osim aja za znojenje, daje se svako etvrt sata bolesniku
po jedna velika lica ovog aja: uzme se po 5 g korijena gorke krestuice (Polygala omara L), korijena koprive, korijena
kravljaka (Carlina acaulis L) i korijena iirota i po 5 g lia od
jagode, koprive, estoslavice (Veronica officinalis), sljeza, cvijeta cd divizme (Verbascum Thapsus L) i 3 g pelina. Korijenje
se dri potopljeno 12 sati u pola litre vina i trave u pola litre
vina. Trave se kuhaju 10 minuta sa 6 lica meda, a korijenje
15 minuta i sve se ostavi pariti jo 10 minuta, nakon toga se
procijedi i pomijea.
Bolesnik mora uzeti malo dobre krepke juhe, dosta kuhanog voa i pomalo mlijenog jela. Za pie dnevno po jednu
au zdravog crnog vina i sirup od malina ili ribiza s vodom.
Dnevno treba usta izmukati i grlo izgrgljati 56 puta odvarom od kadulje (1 dag na litru vode).
Kada je bolesnik ozdravio, neka jo tri tjedna uzima
dnevno po dvije alice aja, svako dva-tri sata u manjim obro155
1/1/70 11:52:52 AM
cima. Za aj se uzme po 6 g korijena iirota, korijena bibernele (Pimpinella magna L) i kadulje, 4 g kantarije i 3 g pelina,
u pola litre crnog vina dri se potopljeno 12 sati i kuha s dvije
lice meda 10 minuta. Ovakav aj otklanja iz tijela zaostale
loe sokove, isti krv, jaa ivce i srce, grije eludac i mnogo
doprinosi oporavljanju. Uz to se preporuuje prije spavanja
jednu minutu po hladnoj vodi hodati i uzeti dvije polubanje
tjedno, uz pranje lea. Hranu uzimati krepku i mijeanu, po
zraku i suncu puno se kretati, duboko disati i kod otvorenih
prozora spavati.
Razne plune bolesti
ao iznimno cijenjen lijek neka upotrebljavaju aj od bokvice ili trputca oni koji boluju na pluima ili dinim
organima i oni koji imaju dulje vremena hunjavicu. Tko je
pun sluzi u prsima i teko die, neka od bokvice priredi ovaj
lijek: veliko lie od iljate bokvice neka na zraku osui, ali
ne odvie niti premalo. Zatim se izree te se est dijelova lia polije s pet dijelova alkohola i kada ga lie sasvim upije,
polije se s 45 dijelova kipue vode. Sada se sve ovo u posudi
pokrije, katkada polagano izmijea i ostavi 24 sata stajati.
Poslije tog vremena procijedi se tekuina kroz finu platnenu krpu. U taj sok sipa se po volji stueni uti eer, zatim
se sve to ugrije i pusti da samo malo prokuha. Obino se
uzima na 40 dijelova soka 60 dijelova eera. Ovako prigotovljen lijek stavi se u pomanje staklenke, dobro zaepi
te spremi na hladnom, ali tamnom mjestu. Bolesnik uzima
dva puta dnevno, ujutro i naveer, po jednu malu licu te
ljekarije. To je nedostino djelotvoran lijek za sve plune i
prsne bolesti, jer ublauje katar i utiava iskaljavanje, lijei
teki kaalj i sline zastarjele prsne bolesti. Zatim djeluje
156
1/1/70 11:52:52 AM
izvrsno protiv promuklosti, glavobolje, bolesti uha, zuba i

svih bolesti usta.
Isiot, kurotresina, madaret, menta, ogulot, pelin, sljez,
stravna trava, veremot i ile od are uzmu se sve zajedno
i skuha u vodi i popije se za prsobolju prije svakog jela po
jedna aa.
Hajduica uta, hajduica poljska, hajduica umska,
kantarijom ili grozniava trava, podubica, oajnica i pelin
se smijeaju, kuhaju kao aj i taj aj pije se ujutro, natate,
svaki dan.
Lie od vrijeska, kadulje i stolisnika pomijeaj i pij
vodu od ukuhane smjese, koja je vrlo dobar lijek protiv prsobolje.
Srednji trputac ili bokvica srednja, alfija ili kadulja,
stolisnik i divizma. Od prve i druge biljke uzima se lie,
a od potonjih cvijet. Sve se smijea i kuha za aj. Taj aj se
pije ujutro natate po alica, a tako isto u podne i uveer
prije spavanja. I to je izvrstan lijek protiv prsobolje i tuberkuloze. Lijei i u najveem stupnju bolesti.
Protiv tuberkuloze skuha se mohuna od boura trave,
rumarina, iopa i zlatinje u bijelom vinu: jedna aa tog
aja popije se uveer, a druga ujutro.
Protiv prsobolje kuha se ivica, kadulja, dupac, jeruzolima, pelin, lie od masline, tisovine i smreke u istom i novom
sudu, kad se iskuha, stavi se van neka sve prenoi na vedrini,
ujutro se procijedi i popije natate ona voda.
Tko pati od prsobolje, neka uzme tri struka pelina, i to
vrhove, te hrena, rotkve i tavljena korijena, pa neka u vinu
i paprici kuha i to zaklopi da ne odie dok kuha. Taj aj neka
pije tri puta dnevno.
Tko ima tuberkulozu, neka uzme dvije litre piva i neka
iskopa dva korijena hrena i raskoli naetvero i u pivo spusti, pa
zaepi da ne odie; neka to odstoji tri ili etiri dana, pa onda
157
1/1/70 11:52:52 AM
neka natate pije taj ocat 14 dana i poslije toga neka svaki dan
po jedan reanj slanine pojede.
Upala porebrice
pala porebrice dolazi s temperaturom i uz marce, drhtanje od studeni, vie puta i bez toga. Sprijeda izmeu
5. i 8. rebra nastupa bodac i bol. Na mjesto gdje boli treba
stavljati obloge s istom svinjskom masti ili lojem. U tu svrhu se lanena krpa namae s masti ili lojem i stavi na bolno
mjesto. Krpa lojem namazana mora se drati prema vatri da
moe dobro uz tijelo prionuti. Preko ovih masnih krpa stavi
se oblog od mladog kravljeg sira ili s pola vode i pola vinskog
octa razmuena zemlja ilovaa te se suhim i toplim previje.
Obloge treba promijeniti im su vrui i tijelo mast popije, za
pola do etvrt sata. Ako ima svjeeg lia od podbjela, uzme
se lie, dobro opere i ocijedi, malo izgnjei, nalije namae
s masti i privije na bolno mjesto, mjesto drugih obloga.
Da se bolesnik oznoji i, to je vrlo potrebno, spremi se
ovaj aj: po 5 g iopa (ljupac ili miloduh, Livisticum officinale Koch), cvijeta od bazge, lipe i boba smrekovih s 1/4
vode i 2 lice meda, 15 minuta kuhati. Toga aja da se bolesniku da popije po 1 veu alicu to toplijeg.
Osim ovog aja, svakog sata treba davati po 1 licu ovog
aja: po 6 g korijena od iirota, podbjela, sljeza, suruice
(Spiraea ulmaria), korijena zejeg trna (Ononis spinosa L),
korijena koprive i lia od koprive, potopljeno se dri 12 sati
s pola litre vina i s 2 lice meda 10 min. se kuha. Ako se trave
ne potope, onda ih treba pola sata kuhati, ali su bolje ako
se potope jer se time cijela njihova snaga izlui iz biljke, a i
aj ima bolji okus. Osim toga aja treba tri puta dnevno na
vrhu noa uzeti praka od korijena aptovine jedan dio, a od
158
1/1/70 11:52:52 AM
korijena kravojca dva dijela. Praak dobro pomijeati. Kada

je bol popustio i temperatura opala, treba stavljati obloge izmjenino, hladne s ilovaom i tople s odvarom od trina, do
posvemanjeg ozdravljenja. Dnevno pet-est puta usta treba
izmukati i grlo izgrgljati odvarom od kadulje (1 dag na litru
vode). Duboko disati i tri-etiri puta dnevno cijelo tijelo s
pola octa i pola vode oprati. Hrana treba biti lagana, vie
mlijena i s dosta kuhanog voa. Na stolicu strogo paziti,
eventualno klizmom pomoi.
Kada se proguta kakav predmet
ada se proguta kakav predmet koji eludac ne moe probaviti ini se sljedee: Ako je komad u grkljanu zaostao,
treba odmah, makar i silom, povei komad pojesti, a nakon
toga popiti jednu au maslinova ulja. Iza toga se pojede tanjur prijesnog kiselog kupusa, a iza kupusa kuhanog krumpira, suhog, izgnjeenog, pomijeanog s posve malo mladog
masla. Ako predmet u grkljanu nije zapeo, ne treba kruha
uzimati. Nipoto ne davati togod za otvor ili povraanje i
ne uzimati nikakvih pia. Ako dotini ne bi imao stolicu dva
dana, onda se pomae klizmom.
Kada se iz plua izbaci krvava sluz
vakh pola do jednog sata uzeti jednu veliku licu ovog aja:
po 8 g cvijeta od kunice i divlje koprive, majine duice,
vrijea i mladog lia od kupine, kadulje i krstovnika, a pelina
4 g na jednu litru zdravog vina i 6 lica meda. Trave treba u
vinu 12 sati drati potopljene, 5 minuta kuhati i jo daljnjih
2030 minuta na dobrome mjestu dobro poklopljeno ostaviti.
159
1/1/70 11:52:52 AM
Na prsa stavljati krpe sa svinjskom masti i lojem, a preko masti

dobro tople obloge od pola vinskog octa i pola vode. Obloge
treba mijenjati svaka tri etvrt sata. Kada je bacanje krvave
sluzi prestalo, s oblozima prestati, ali aj i nadalje 46 tjedana
uzimati, 23 alice dnevno uvijek samo po gutljaj.
Krvarenje iz plua
ada iz plua navali krv, treba odmah uzeti jednu alicu

mlakog ovog aja: po 5 grama lia i mladih granica
imele (Viscum album. L), korijena poljske stee (Potentilla
Tormentilla Sibth.) i preslice, 5 minuta kuhati u 1/4 litre vina,
procijediti i tome pridodati i pomijeati 5 grama suhog, u
prah izmrvljenog lia od rusomae. Kasnije svakih 1/2 do
1 sat pa i dva sata uzeti po jednu licu ovog aja: po 15 grama lia od rusomae (Capsella bursa-pastoris L), lia i malih granica imele, cvijeta od kunice, poljske stee, preslice i
mladog lia od kupine sa 6 lica meda, kuhati 15 minuta u
pola litre vode i pola litre zdravog vina. Uz to treba dnevno
35 puta dati bolesniku dobro toplu klizmu s odvarom od
20 grama preslice i 50 grama mlade zdrave hrastove kore na
jednu i pol litru vode, to se 20 minuta poistiha kuha i kroz
krpu procijedi. Klizmu dnevno 810 dana, 23 a kasnije 12
puta davati i nakon prestanka krvarenja. Isti aj, 23 alice
dnevno, uvijek po gutljaj, 68 tjedana treba uzimati. Za prvu
uporabu trave kipuim vinom i vodom preliti i kuhati, a nadalje ih potopiti i kuhati. Kada krv prestane, preko prsa i lea
treba staviti hladan oblog prije podne i jedan poslije podne,
za 1 i pol do dva sata. Polijevanje ili banje kod te bolesti ne
smiju se nikako uzimati.
160
1/1/70 11:52:52 AM
Pluni katar
ie islandskog liaja (Cetraria islandica), list i cvijet

podbjela (Tussilago farfara L) i plunjaka (Pulmonaria
officinalis L) ili kutravca te cvijet bazge (Sambucus nigra L)
sve to smijeano kuha se kao aj i pije protiv plunog katara.
Sedamdeset dana uzima se med s naribanim hrenom tri
puta dnevno po jedna lica, i to ujutro, natate. Dalje treba
piti vie puta tijekom dana vodu od kuhanog sljeza. Svaki dan
proboraviti dva sata na svjeem zraku i hraniti se dobrom hranom.
Katar plunih vrhova
ijei se pijenjem aja od 20 grama lia od ljubiice, 10

grama cvijeta od divizme i 30 grama trandovilja (crnog
sljeza, Althaea rosea Cav.) s tri lice meda i tri etvrt litre
mlijeka, dobro poklopljeno, poistiha se do napola ukuha.
Ovog aja uzima se 46 tjedana, svako 12 sata po jedna
velika lica. Moe se mjesto s mlijekom i sa zdravim crnim
vinom kuhati. Kada se uzme vino, onda treba trave 1216
sati drati potopljene, 10 minuta kuhati i 20 minuta pariti.
Uz taj aj treba se dobro hraniti krepkom mjeovitom hranom, po svjeem zraku mnogo se kretati, duboko disati i
zrane banje uzimati.
ienje plua
abere se lie od plunjaka (Pulmonaria officinalis L.

dobije se u ljekarni), koji raste po vinogradima, u umama kraj potoka i cvjeta odmah s proljea u oujku i trav161
1/1/70 11:52:52 AM
nju. Skuha se u vinu pa se ta tekuina pije ujutro svaki dan,

natate, po jedna-dvije alice, za ienje plua.
Svjee ubrano lie sa stabljike koprive (Urtica urens L),
odmah osueno, daje izvrstan aj protiv sluzavosti u prsima
i u pluima pa ih isti ako se ee pije.
Prijedor (bruh)
zmi pua (Helix pomatia) i korijena crnog gaveza

(Symphytum officinale L), istuci dobro zajedno da bude
kao melem, namai na lanenu krpu i privij na ranu. Napravi
potpasa i bolesnika stavi u krevet da se ne mie. Nakon 8
dana previj ranu svjeim melemom. To ini tri puta i rana
e zarasti. Dobar je i ovaj lijek: Najprije treba stavljati tople
obloge na trbuh, a onda na ranu opranog, natrvenog svjeeg
korijena od crnog gaveza. Ako nema svjeeg, neka se uzme
osuenog i prokuha s mlijekom i time obloge na ranu stavljati. Kada se osue, treba ih promijeniti. Prijedor treba dobro
kamforovim uljem i Algom istrljati. Umjesto ulja jo je bolje ako se ima istopljene masti od lisijeg sala. Zatim se prijedor katranovim flasterom oblijepi i potpae i bolesnik neka
ostane mirno leati 14 dana ili 3 tjedna. esto pomogne ovaj
lijek ve i za 8 dana. Ali se oblozi moraju esto mijenjati.
Proljev s krvlju od nahlade
zme se svjeeg goveeg mesa krtine, naree i istue

tako da ostane u jednom komadu kao kakva marama.
Onda se uzme po 20 g cimeta, isiota, karanfila i 30 g papra,
dobro istue dok postane sitno kao brano. Tim tucanim
mirodijama pospe se meso i dobro pokvasi istom prepee162
1/1/70 11:52:53 AM
nom rakijom ili istim alkoholom 6070%. To se meso privije bolesniku na trbuh, preko se stavi isti runik i jo neto vuneno ili dobro toplo. Na noge se stavljaju topli oblozi,
vrui crijep ili vrue boce. Ovim nainom ugrije se utroba i
proljev prestane. Uz taj lijek treba uzeti jednu alicu vrueg
aja, koji se ovako pravi: po 4 g korijena stee (Potentilla
Tormentilla sibth.) i korijena kravojca (Angelica silvestris L)
s 1/4 litre vode, i 1/4 litre vina, kuha se poistiha 20 min;
a onda vrue prelije preko 4 g hrastovog lia, 4 g bokvice
(Plantago medio L) i 2 g pelina (Artemisia Absinthum L) i
pari dobro poklopljeno na vruem mjestu 15 min. Poslije sva
ko pola sata uzima se po jedna lica toga aja, a kada nastupi
poboljanje, svakog sata po lica, a kasnije svako 2 sata. Kada
je ve sasvim dobro, uzima se jo 56 dana ujutro natate i
prije spavanja po 1 alica toga aja. Slui za okrjepu.
Kad te jako goni na obavljanje nude, sjedni nekoliko puta
na vruu ciglu ili crijep. Na trbuh privij kau. Kaica se priredi
ovako: Ispeci u tavi kaicu od kukuruzna brana pa privij na
trbuh. Ovaj lijek najbolje lijei proljev. Uz to je dobro jesti suhe
borovnice (Vaccinium Myrtillus L).
Povraanje uz proljev
ko je bolesnik dobio viu temperaturu od 37,5, onda mu

treba svako 3/4 sata stavljati hladne obloge na eludac
i trbuh s odvarom od trina ili pola vinskog octa i pola vode.
Ako nema temperature ili nije via od 37,5, onda mu treba
stavljati svakog sata dobro tople obloge s odvarom od trina
ili pola octa i pola vode. Kada se vrui oblozi mijenjaju, svaki
put tijelo to bre hladnom octenom vodom oprati. Uz ove
obloge treba bolesniku pruiti mlaku klizmu od 50 g mlade
hrastove kore, 50 g poljske stee i 30 g mladog orahovog li163
1/1/70 11:52:53 AM
a. Nakon 23 obloga i 23 pranja nastupa olakica. Vrlo je

dobro ako je mogue bolesniku pruiti banju od 2530 min.
u velikoj kadi, s odvarom od trina. Ako se nema trina pri ruci,
uzme se 1/4 kg istucanih boba smrekovih i 1/4 kg s ljuskama
istucanog bijelog luka s 23 litre vode 1/2 sata kuhati, osim
toga, u banju usuti 1 kg soli. Nakon ove vrue banje tijelo hladnom octenom vodom brzo oprati. Tko nema zgode da uzme
veliku banju, neka uzme banju do koljena za noge, s istim odvarom, od 2530 min., odmah iza ove banje 1 min. noge u
hladnu vodu staviti i pokretati kao da se gazi po vodi.
Za aj treba kuhati i odmah dati i alicu od 10 g cvijeta
od bazge i 10 g suruice (buditeljica, Ulmaria pentapetala L) s
1
/4 litre zdravog bijelog vina i 1 licom meda, 5 minuta kuhati.
Nakon 2 sata opet uzeti 1 alicu aja i na svaku alicu sok od
pola limuna. Tko ne voli aj od bazge i suruice, neka uzme
10 g lipe i kuha s 1/8 litre vina 1/8 litre vode i 1 licom meda
10 min. i kipue prelije preko 10 g kamilice. I u ovaj aj treba
staviti sok od pola limuna.
Za popravak loe probave
ije se 40 dana po tri puta dnevno, natate, u podne i naveer po alica aja od bijelog sljeza s medom (Althaea
officinalis L). Uzme se 20 g sljeza na pola litre vode, 12 sati
dri potopljeno da u istoj vodi prokljua, onda se pridodaju
jo 2 lice meda i kuha se 5 min. Time se probava izvanredno popravlja, a i za prsa je dobro. Uz taj lijek trbuh i eludac
uvijek toplo drati.
Probavu takoer izvrsno popravlja i bosiljak (Ocimum
basilicum L). Uzme se jedna boca, napuni se do polovine bosiljkom, liem i cvatom, nadolije se vinom i ostavi 8 dana. A
moe se po nudi ve i za dan-dva upotrijebiti. Na 2/3 ovog
164
1/1/70 11:52:53 AM
vina doda se 1/3 dobrog ulja i pije 40 dana po 34 velike

lice.
Dobro sredstvo je i sljedee: Uzme se 75 g isitnjenog
korijena od velikog kravljaka (Carlina acaulis L) i kao olovka debelog korijena od lincure (Gentiana lutea L), 75 g isto
usitnjenog na 1 bocu rakije i ostavi 58 dana. Ocijedi se i
pridoda 1/4 litre meda i dobro razmuti. Od te rakije uzeti
dnevno po 1 malu licu u vodi.
Protiv tvrde stolice i za dobru probavu
jesec dana treba stavljati svaku veer u istu posudu

po 15 dag svjee pitome metvice ili 5 dag suhe u litru vode i to kuhati u istom sudu dok se pola ukuha. Tada
skinuti s vatre, ohladiti, procijediti u isto staklo, zaepiti i
otpoeti natate piti po 1 malu kavenu alicu i dalje svakog
sata po 1 mala alica dok ima uvarka.
Uzima se ova hrana: jeam, penica, ria, tjestenina, makaroni, karfiol, kelj. Meso pilee, janjee i telee. Sve dobro
skuhano, ne puno slano. Mlijeko kuhano i pravi maslac. Kruh
dvopek, cvibak, pogae i grambrot (kruh od prekrupe).
Kada se ima previe pljuvake
ije se aj od korijena umske trte (Anacyklus officinarum Hayne) 15 g na pola litre vode i pola litre vina, 12
sati drati potopljeno, 20 min., kuhati i preliti kipue preko
10 g mijakinje (Stellaria media Vill.) i 10 g mladog hrastovog lia s 4 lice meda i jo 5 min. kuhati, a 10 min. pariti.
Svakog sata treba po licu toga aja uzeti.
Za ispiranje usta uzimaju se mekinje od sirka zvanog i
165
1/1/70 11:52:53 AM
sijerak (Holcus Sorghum L. ili Sorghum vulgare). Na 1 aku

mekinja nalije se 1 litra dobro mlake vode, ostavi se 4 sata,
pa se voda odlije i mekinje preliju drugom toplom vodom.
Nakon 4 sata odlije se i ta voda, a mekinje se preliju s 1 litrom kipue vode, a kada se voda izbistri, mukaju se usta
tom vodom dnevno 68 puta.
esto i dugotrajno podrigivanje
zme se despika (Ania, Pimpinella anisum L) 2 g i samelje korijena kravojca (Angelica sylvestris L), iirota
(Acorus calamus L), rabarbare (Rheum officinale Baillon), afrana (Crocus sativus), ljeure (Zanikel, Sanicula europea L),
kantarije (Erytraea Centaur. Pers.), paprati (Aspidium Felixmas) i arieve gube (Polyporus officinalis) od svake vrste po
2 g dobro isitnjeno i 25 g tucanih boba od smreke (Juniperus
communis) na 1 litru iste prepeke rakije ostavi 34 tjedna na
toplome mjestu ili suncu. Od te rakije treba uzeti dnevno po
23 male liice u vodi ili na eeru.
Lijek protiv povraanja
obro je skuhati metvice (Mentha aquatica) 10 grama na

1/4 litre vina i jo vrue popiti. Ne prestane li povraanje
odmah, treba uzeti jo jednu alicu toga aja. Mentha aquatica
je metvica koja uz vodu raste, ali ona niska. Metvica koja se je
razgranala i koja je visoka do 1 m jest konjska metva i ne treba
za taj lijek.
166
1/1/70 11:52:53 AM
Za one koji mnogo piju
a onoga koga boli esto eludac od pia i tko pije piva,

vina i rakije vrlo je dobar aj od ive trave. Svako jutro natate neka ispije po au aja od ive trave mjesec dana i proi
e mu boli u elucu i proistit e mu se eludac od vinske
kiseline. Za to vrijeme neka ne pije alkoholna pia. Dobro
je uvijek, ako ovjek ve pije vina i rakije, svako jutro ispiti
natate au aja od ive trave.
Protiv glavobolje i mamurnosti od pijanenja pojedi nekoliko gorkih badema.
Uputno je kad se vraa kui od lumpovanja popiti 12
dcl iste vode.
Kada se ne eli opiti, pojedi prije pijanke nekoliko gorkih
badema ili ispij jednu licu maslinova ulja.
Ako si se ve napio pa eli doi k sebi, popij jedan gutljaj
octa.
Kad koga bijesan pas ugrize
ad koga bijesan pas ugrize, neka u prvi as uzme crvenog (crnog, Allium cepa L) luka, rute (Ruta graveolens
L), vrcana meda i octa. Ovo neka sve skuha dok se dobro
zgusne pa ostavi da se ohladi i privije na ranu.
Praak od korijena miloduha (Ligusticutn Livisticum L),
kada se izvana upotrebljava, pomae od ugrzia svake ivotinje,
i samog bijesnog psa, jer blai bol i suzbija otrov.
Dakako, to je samo prva pomo jer treba to prije potraiti
lijeka.
Kad nekoga pas ugrize, a nije bijesan, treba ranu dobro
oprati slanom vodom ili ljutom rakijom. A onda uzeti lia bokvice, dobro ga oprati, ilice istui, na ranu staviti i previti.
167
1/1/70 11:52:53 AM
Perutac
ad od perutca (grinte) ve i kraste nastanu, treba ona

mjesta maslinovim uljem namazati da kraste omekaju
te ih poslije oprati vodom i sapunom. Ako su kraste velike
i tvrde, treba glavu naveer namazati maslinovim uljem, na
glavu staviti preko noi vrsto uz glavu prijanjajuu kapicu od
flanela. Ova neka stoji 1012 sati djetetu na glavi, kraste e za
to vrijeme omekati, pa ih se tada opere vodom i sapunicom.
Tako treba glavu svaki dan dulje vremena sapunicom dobro
oprati i valjano osuiti dok djetetu sve kraste ne spadnu.
Protiv prhuti u glavi
rotiv prhuti u glavi treba glavu prati u odvaru od lia

bijele vrbe (Salix alba) 20 g na pola litre vode. A kada se
kosa osui, namazati uljem od bundeve ili masti iz sjemena
bundeve. Ulje od bundeve: Kotice od bundeve se ispeku, oiste od ljuske, istuku i iscijede. (Ovo je ulje dobro i za jelo).
Mast od kotica bundeve: Kotice se ispre, istuku i stave s vodom kuhati. Kada se voda ohladi, odozgo se uhvati
mast, koja se pokupi i njom se mae glava protiv prhuti.
Potkonjaci
ada tko ima kakvu oteklinu koja boli, a ne vide se nikakvi

irevi, niti bubuljice, uzme se kukuruzna brana zajedno s mekinjama i razmuti s malo hladne vode i time se ine
oblozi. Ili se razmuti ilovaa zemlja s hladnim odvarom od
trina i time privija. Pored toga pije se aj od 5 g koprive (Urtica divica L), 5 g podbjela (Tussilago Farfara L), 5 g bokvice
168
1/1/70 11:52:53 AM
(Plantago medio L) i 5 g kantarije (Erythraea Centaura. Pers.)

u pola litre vina, 12 sati se dri potopljeno s 2 lice meda, 5
min. kuha i jo 10 min. pari. Dnevno treba po 2 velike alice
uvijek po gutljaj uzeti. Bobe od smreke treba jesti 415 i od 15
po bobu manje do 4. Ovo treba nekoliko puta ponoviti.
Potkonjaci kod djece
ijee se pijenjem aja od konoplje. Na 1 aku istucanog

konopljinog sjemena pridoda se 5 g suhog konopljinog
lia, prelije se s pola litre kipue vode i kuha s 2 lice meda
jo 5 min. Toga aja treba dati djetetu po 34 malih alica
dnevno.
Za lak poroaj
arenje liem od broa (Rubio tinctorum L) upotrebljava

se pri poroajima ne samo za pospjeivanje i olakavanje
poroda ve i za izagnanje obamrlog ploda, posljedice (neopraine) i za ienje poslije poroda.
Probadanje
ada probadanja udare, treba uzeti hrena i na ribe natrti. Taj natrveni hren treba na platnenu krpu staviti i
staviti gdje su udarila probadanja. Bolna mjesta treba jo
neim toplim obloiti. Taj oblog treba nekoliko puta tijekom dana promijeniti.
Ako probadanje provali pa se poinje kaljati i krv izbacivati, treba uzeti na jednake dijelove natrvena hrena, istog
169
1/1/70 11:52:53 AM
meda i svjeeg nekuhanog maslaca, to se zajedno promijea

i tri puta dnevno po 1 velika lica pojede. Uz taj lijek treba i
dalje stavljati obloge od hrena.
Za probadanja je takoer dobro natrljati se preparatom
Alga.
Rane na nogama
ane na nogama, a osobito kod ena, ne smiju odmah zarastati. Kroz ranu se mora sva neistoa iz tijela izluiti, a onda se tek pristupi zarastanju rane. Bedra i noge treba
dnevno prati s kroz krpu ocijeenim odvarom od trina (1 kg
trina na 8 litara vode i jedan i pol sat kuhati). Noge jo 2025
minuta kupati u odvaru. Tjedno 23 puta promijeniti pa za
pranje i kupanje upotrijebiti odvar od 1 i pol kg zelenih omorikinih eera ili omorikinih granica, kuhati kao i trinu. Nakon kupanja 68 dana ranu oblagati mlakim melemom, koji
se dobiva ako se kipuom vodom i octom zakuha samljeveno
sjeme od utilovke svinjdue (Trigonella Foenum graecum L).
Kasnije se nastavlja s oblozima od 80 grama hrastove kore
i 20 grama pelina na 1 litru vode. Kora se pola sata kuha,
kipue preko pelina prelije i 15 minuta pari. Krpu za oblog
treba etverostruko sloiti. Ako nema hrastove kore, uzme
se preslica (Equisetum arvense L) 60 g na 1 litru vode i pola
sata kuha. Ako ima svjeih trava, jo je bolje obloiti ranu
svjeom biljkom solomonovog peata uglastog (Polygonum
aviculare L) i stolisnikom (Achillea Millefolium). Biljke se
moraju prije oprati, dobro ocijediti i istucati. Za aj se kuha
korijen apte (Sambucus ebulus) 6 grama, solomonov peat
uglasti i bogorodiina trava (Hypericum perforatum L) po 6
g, rumarina 4 grama i 2 grama pelina s 2 lice meda. Korijen
se kuha 15 minuta, kipue preko trava prelije, jo 5 minuta
170
1/1/70 11:52:53 AM
kuha i 10 minuta pari. Svakog sata po jednu licu. Dnevno tri

puta na vrhu noa treba uzeti u prah istucanog korijena od
kravojca (Angelica sylvestris L). Bobe od smreke jesti 415 od
15 na 4. Devet puta ponoviti. Dnevno treba tijelo prati s pola
vode i pola octa, dva puta tjedno umotati se u vruu plahtu
umoenu u odvar od trina ili slame od zobi. Hladnom vodom
dva puta tjedno polijevati koljena i bedra i dva puta ruke i lea
od 8 sekundi do 1 i pol minute.
Udarac bez rane i s ranom
a udarac bez rane i s ranom i ako je dobro u kost ubilo pa

je natrudilo neka se skuha gaveza malog (Cynoglossum
officinale L) na medu. Gavez treba najprije istui. Ako udarac nije blizu zgloba (pregiba), neka se privije tri puta. Svaki
zavoj treba zavijen ostati po 24 sata. Ako je natuena kost, a
i rana se otvorila, neka se raskuha tri puta u mlijeku gavez pa
se privije na onu ranu. Svaki zavoj treba ostati 24 sata. Gavez
se kuha na mlijeku jer je med estok, pa ranu izjeda. Ako
rana ne bi zarasla, ve bi se navrglo divlje meso, onda, ako
se nita drugo pri ruci nema, neka se uzme smokva, neka se
razree pa dobro zaeeri, a ona rana se malo izbode istom
iglom, pa smokva na ranu nekoliko puta privije.
Melem za zacjeljivanje rana
tare i svjee rane lijee se uspjeno ovim lijekom: uzme se

100 grama francuskog ulja, 8 grama utog nemijeanog
voska, 5 grama bijelog voska, 20 grama bijele smole od crnogorice, 1 gram tamjana, 1 i pol gram sakaza i 1 licu neslanog
maslaca. Sve se to izmijea, stvari koje su za tucanje, istucaju
171
1/1/70 11:52:53 AM
se i stave u novu zdjelu. Ova smjesa treba da vrije 10 minuta.

Za vrijeme kuhanja treba skidati pjenu koja se pojavljuje i
bacati, a itavu sastojinu dobro mijeati. Kada se ohladi, stavi
se u ist zatvoren sud. Na ranu se stavlja tanko namazano na
lanenoj krpi ili pamuku.
Dobar je lijek takoer melem od tri dijela kozjeg loja i
jednog dijela sitnog kamfora. Uz taj melem, koji se stavlja na
ranu, dobro je piti i aj od bijelog sljeza.
Za osobito stare rane upotrebljava se ovaj lijek: cvijet
i stabljika od smilja pri se na tednjaku dok se ne pretvori
u ugljen. Taj ugljen treba sitno istui i izmijeati s istim
uljem, pa time mazati ranu dva do tri puta tijekom dana i
uvijek je obaviti istim zavojem. Prije mazanja treba ranu
isprati ljutom komovicom u koju se pomijea malo soli ili
ajem od kuhanih mekinja.
Rane kod ena koje su mnogo raale treba dnevno ispirati ajem od kopriva ili sljeza, koji se kroz istu krpu procijedi. Iza toga stavi se zavoj od iste svinjske masti. I najstarijim ranama pomae ovaj lijek.
Kad se tko poree, rani ili opee
ad se poree ili rani, odmah potrai bokvicu (Plantago major L) i stavi je na ranu da ti bol ublai i rana to
prije zacijeli. Isto se tako rabi i sok od bokvice, kad se ranimo ili poreemo, pa je dobro ako koju kap istisnemo u samu
ranu ili na platnenu krpu, te onda tom krpom ranu zaveemo. Nema pogibelji da bi se moda rana otrovala, ve ba
obratno, jer bokvica ima tu mo da svaku gnjilou i neist iz
rane izvue te ranu stisne i zatvori.
172
1/1/70 11:52:53 AM
Zaustavljanje krvi
orovez (Usuca barbata L) ili maina vrlo se esto privija na rane te se njome zaustavlja krv, a upotrebljava se
ili osuena, ili u praak stuena, ili svjea.
Praak od kore hrasta lunjaka (Quercus pedunculata
L) upotrebljava se zbog toga to stee te za zaustavljanje
krvi iz rana.
Izvlaenje stranog tijela iz rane
anjenikov list zvan i divlja bokvica (Letonica officinalis L)

sitno se izree, pomijea sa zejom mau i time se rana
obloi.
Lijeenje reume
od reume nastupa umornost i potitenost, zatvor ili nedostatna stolica i bol oko srca. Kad reuma prelazi s jednog mjesta na drugo, lako i brzo se izlijei. Ali ako se uvukla
u koji ud ili zglob, pa se odraava u obliku guka, onda postanu bolovi nesnosni i lijeenje oteano. Vrlo esto ne moe
bolesnik napadnuti ud ni maknuti. U tom sluaju najbolje
pomau jako vrui oblozi s odvarom od korijena paprati.
Na pola kg korijena stavi se 56 litara vode i ostavi se 12 do
16 sati potopljeno. Nakon toga u istoj vodi se dobro poklopljeno kuha 2 do 2 i pol sata. Reuma dolazi zbog nahlade,
leanja ili sjedenja u rano proljee na jo vlanom tlu, stanovanja u vlanim prostorijama, nagle promjene temperature,
skupljanja slane mokrane kiseline, koja se uvue u zglobove
i oko zglobova.
173
1/1/70 11:52:54 AM
Kod velikih bolova, bol e uskoro minuti kada se bolno

mjesto tare vunom dok se ugrije, a pri tome se polijeva hladnom vodom. To jako boli, ali uspjeh je siguran. Kada se bolovi ponovno pojave, trljanje se ponavlja. Nakon polijevanja
treba staviti jako tople obloge s odvarom od trina ili vrhova
od smreke. Jo prije obloga bolno mjesto treba istrljati uljem
od kamfora pomijeanim s alkoholom od cvijeta divljeg kestena, rumarina, mladog lia od paprati po 35 grama i mravlje
kiseline, na tri etvrt litre istog alkohola, to se sve ostavi 3
tjedna na suncu ili vruem mjestu. S kamforovim uljem treba
pomijeati i 10 kapi salmijaka. Jo je bolje od obloga, tko moe
trpjeti jer mnogo ee, da bolno mjesto napari 2530 minuta
na trinama ili vrhovima smrekovine. Za ovu potrebu treba napraviti 3040 cm dugaku vreicu, ali da se s obje strane moe
uvui konop ili kakav drugi trak. Ova se vreica navue jednim
krajem preko lonca s vruim odvarom i vrsto svee da para ne
moe odlaziti. Drugi kraj namjesti se na bolno mjesto tako da
para dobro udara. To jako ee i pali, ali u tome i jest lijek. Jo
prije parenja treba dati bolesniku jako vru aj od 10 g cvijeta
od bazge, 5 grama lia od kravojca, 3 grama kantarije, 1 licu
meda i etvrt litre vina. Kada navali znoj, pustiti ga s mirom, 2
do 2 i pol sata, a onda ga brzo oprati octenom i vodom. Dnevno
treba uzeti vrue banje za noge s odvarom od trina za 2025
minuta i 1 minutu hladnu banju. Dva puta tjedno veliku vruu
banju isto s trinama. Dnevno treba uzeti po 3 lice ulja i piti aj
od brezova lia, 34 alice dnevno.
Odlino je sredstvo Alga, koja se dobiva u svim ljekarnama, a koja se sastoji od morskih trava, vrlo ljekovitih. Uzme
se malo Alge i mae bolno mjesto pa ve nakon nekoliko
minuta osjea se olakanje.
174
1/1/70 11:52:54 AM
Reuma u zglobovima
od ove bolesti uhvati bol vie puta sve zglobove, a ponajee koljena. Dok u jednom zglobu bol popusti,
uhvati ve drugi zglob. Bolesna uda treba za vrijeme bolova
vunom ili kakvom drugom rutavom krpom trljati, a pri tome
hladnom vodom polijevati. I ako isprva jo ee boli, bol e
doskora uminuti. Ako je bolesnik toliko slab da ne moe iz
kreveta, onda treba da iz kreveta prui pojedini ud da se polijevanje moe poduzeti. Nakon polijevanja stavljaju se jako
vrui oblozi s odvarom od trina ili slame od zobi, suhim i
toplim previje se da zrak ni s jedne strane ne moe doprijeti. Obloge treba svaka tri etvrt sata mijenjati. Na srce treba
staviti hladan oblog. Kome je mogue neka svaki drugi dan
uzme od pola sata toplu banju od 2830 stupnjeva u velikoj
kadi. U vodu za banju pridoda se odvar od 1 i pol kg korijena
od paprati, pola kg zelenih eera i vrhova od omorike, pola
kg pretucanih boba smrekovih, pola kg trina, 56 glavica bijelog luka zajedno izgnjeenog s ljuskama. To se ima kuhati s
1215 litara vode 2 i pol do 3 sata, dobro poklopljeno. Jo je
bolje ako se trave prije toga 1620 sati potope. Nakon ovakve vrue banje tijelo treba za 23 sekunde brzo hladnom
octenom vodom oprati, bolesnika u krevet staviti, a bolno
mjesto ponovno toplim oblozima previti. Na stolicu treba
dobro paziti da je u redu; eventualno se pomagati klizmom.
Dnevno treba 23 lice maslinova ulja popiti. Svakog dana
natate, u podne i naveer prije jela treba popiti po jednu
veu malu alicu aja od korijena ika (uzme se 30 grama
isitnjenog korijena od ika, 12 sati s etvrt litre vode dri se
potopljeno i 20 minuta kuha). Preko dana svako pola sata po
12 gutljaja aja od 30 grama kadulje i 30 grama pelina, to
se prelije jednom litrom kipue vode i 5 minuta kuha. Treba
uzimati laganu hranu, bez mesa, mlijeko, kuhanu penicu,
175
1/1/70 11:52:54 AM
jeam, prekrupu od zobi, kiseli kupus prijesan, kiselo mlijeko, sir, celer, repu i zelen s uljem.
Zastarjela reuma
od ove bolesti treba 8 dana svakodnevno tijelo umotati

u vruu plahtu umoenu u odvar od vrhova i eera
omorikinih 1/2 kg i 1/2 kg vrhova smrekovih, to se 12 sati
dri potopljeno u 12 do 15 litara vode, a zatim 2 1/2 3
sata dobro poklopljeno kuha. Da se bolesnik to prije oznoji, treba mu dati ovaj aj: 10 grama cvijeta bazge i 10 grama
istucanih boba smrekovih s jednom licom meda kuha se u
etvrt litre vina 1015 minuta. Dok se bolesnik znoji, treba
ga pustiti u miru 2 do 2 i pol sata, onda ga brzo mlakom
vodom oprati i presvui. Nakon 8 dana, svaki drugi dan treba dati bolesniku banju u velikoj kadi s odvarom od zelenih isjeckanih eera i vrhova omorike i vrhova smrekovih
(23 kg, 1216 sati drati potopljeno 2 1/2 do 3 sata dobro
poklopljeno kuhati, procijediti i vodi pridodati). Kome nije
mogue nabaviti smrekovine i omorike, to je mnogo bolje,
neka uzme 3 kg trina ili slame od zobi, s pola kg boba smrekovih i 56 glavica s ljuskama izgnjeenog enjaka.
Pokraj tih banja treba prirediti bolesniku svaku veer
banju za noge do koljena od 2025 minuta u istom odvaru.
Odmah nakon te vrue banje uzeti 1 minutu banju u hladnoj vodi do glenja s pokretom kao da se gazi po vodi. Uz
te banje neka se uzme po 3 lice ulja i 3 puta na vrhu noa u
prah istucanog korijena od kravojca, a svakog 1/21 sat licu
ovog aja: po 12 grama kore crnog ribiza (Ribes nigrum L),
korijena zejeg trna, (Ononis spinosa L), korijena umske trte
zvane i zeina (Anacyklus officinarum Hayne), korijena betonike zvane i divlja bokvica, crvenliska (Betonica officinalis L),
176
1/1/70 11:52:54 AM
korijena od ika (Lappa officinalis All.), na 3/4 litre zdravog

crnog vina. Korijenje i kora moraju se isitniti i ostaviti potopljeni 12 sati. Uz to se uzme 10 grama jagorike (Primula
officin. Jacy) i 10 grama cvijeta i lia od reuhe livadne (Cardamine pratensis L) i dri potopljeno 12 sati u l/4 litre vina.
Korijenje se kuha 1520 minuta dobro poklopljeno, trave 5
minuta s 4 lice meda. Nakon toga procijedi se i zajedno pomijea.
Treba osobito paziti da je stolica u redu, eventualno
klizmu davati. U proljee se treba sluiti blagodatnim travama za jelo kao vrhovima kopriva, liem enetrge ili vodopije, krstovnikom, jagorikom, liem divlje koprive, dobriicom, za salatu, juhu, zeljanicu i druga jela. Nadalje treba jesti
kuhanu penicu, jeam, prekrupu od zobi, grahamov kruh s
mladim maslacem i medom, kiselo obrano mlijeko, sir, riu,
mesa ne jesti, od voa samo brusnice, jagode, trenje i jabuke. Alkohol odbaciti.
Uzmi kvasca, ali ne onog umjetnog, ve od pekara. Dobro ga izgnjei i namai njime istu lanenu krpu, odozgo
pospi sitno tuene paprike, stavi oblog na mjesto gdje osjea reumu. Oblog treba drati na sebi 812 sati. To se ponavlja nekoliko dana. Dobar je takoer oblog od zemlje ilovae,
koja se dobro umijesi i stavi debelo do tri prsta na bolno mjesto. Dovoljno je da se oblog stavi preko noi.
Kronini reumatizam
octom ugrijan gorovez (Usnea barbara L) ili malinovu preporuuju kao oblog protiv kroninog reumatizma.
177
1/1/70 11:52:54 AM
Banje od sijena protiv reumatizma,

neuritisa i neuralgije
ijeno se donese u sobu i napravi se usred sijena rupa.

Onda se bolesnik skine gol i umota u runik, pa postavi
u taj kazan od sijena, tako da mu samo glava viri. On tako
ostane 1/2 sata ili 3/4 i strano se znoji. Zatim ga vade, sue
od znoja i stavljaju na sunce dok se ne prestane znojiti. Ima
mnogo sluajeva da su ove neobine banje izlijeile sve vrste
reumatizma. To isto pomae kod neuritisa i neuralgije, a vrijedi i kod nekih hepatikih slabosti.
Reuma miia
o ove bolesti dolazi kada je ovjek od rada ili kakvog

napornog puta vrlo umoran, pa ga uhvati propuh ili se
inae u takvom stanju nahladi. Lijei se kao i zastarjela reuma. Najbolje je rabiti Algu, koja sigurno koristi u ovim
sluajevima.
Trganje u udovima
oga trga u udovima ili tko je sklon takvim bolestima,

neka svaki dan pije do ozdravljenja po jednu au od galine (Primula officinalis Jaquin.).
Protiv raznih bolova u ruci i nozi
im osjeti bol u ruci ili nozi, bez ikakva vanjskog znaka,

otoka ili slino, uzmi malo kamfora, dodaj isto toliko tu-
178
1/1/70 11:52:54 AM
enoga papra, stavi u au alkohola, dobro promijeaj i pusti

ostati jedan sat. Tome dodaj malo ulja i dobro istrljaj sva mjesta gdje osjea bolove.
Kad se osjea velika slabost
reba piti aj od 15 g mladog hrastovog lia, 15 g vrhova i korijena od kopriva, 10 g lia od jagoda, 6 g kantarije i 3 g pelina, na 1 litru vina i 8. lica meda. Trave treba
12 sati drati potopljene, 5 min. dobro poklopljeno kuhati
i jo 10 min. pariti. Uzeti po 2 alice dnevno samo po gutljaj. Uz taj aj treba piti kavu od ira i dva puta tjedno uzeti
banju od 1/4 litre arnike tinkture i 1/2 kg meda na veliku
kadu. Protiv velike slabosti, preeste stolice, bolesti eluca,
crijeva, nadutosti, grevitih bolova u trbuhu, neuroze, melankolije i hipohondrije uzme se metvice (Mentha aquatica) koja raste u movarnim mjestima i uz potok te islandske
mahovine (Cetraria islandica L. Ach.), od svake vrste po 10
g, s 1 licom meda, pusti se ta smjesa u 1 litru mlijeka ili 1/2
litre vina, 1/2 litre vode, da prokuha dobro poklopljena da ne
ishlapi. Tog aja pije se ujutro natate i naveer prije spavanja po 1 vea alica. aj mora biti jako topao.
Velika slabost probavnih organa
ijte dnevno 23 alice mlakog aja svakog 1/21 sat po

licu od: 1 dag mladih ila od koprive, 50 g mladih vrhova od koprive, 50 g lia od bokvice i 30 g istucanih boba
smrekovih s 1/2 litre zdravog crnog vina, 12 sati drati potopljeno i 20 min. kuhati. Svaku veer prije lijeganja u krevet
utrcajte si u crijeva l/10 litre svjeeg istog ulja od oljute179
1/1/70 11:52:54 AM
nih badema ili lia ili korijena od lijera (ljiljana, krina, Lilium Candidum). To ulje neka do ujutro ostane u vama. Ovo
utrcavanje inite trcaljkom od gume i dugakom cijevi od
gume da vam ulje dopre do tankog crijeva. Osim toga, stavljajte svaku veer na eludac i trbuh tople obloge od pola
vinskog octa i pola vode s trinama. Ocat uskuhajte i prelijte
preko trina. Ove trine ostavite na vruem mjestu da se pare
1 sat. Nakon toga stavljajte obloge.
Vrlo dobro djeluju i topli oblozi sa odvarom od omorikinih vrhova ili zelenih iarica. I u ovaj odvar treba staviti 34
lice istog vinskog octa.
Strah
ada se netko iza sna jako prepadne, treba popiti dnevno po 2 alice aja od vodopije (Cichorium Intybus L),
reuhe (Cardamine pratensis L) i macine trave (Melissa officinalis L) od svake po 6 g na 1/2 litre vode, 12 sati se dri potopljeno s 2 lice meda, 5 min. kuha i jo 10 min. pari. Jednu
alicu popiti natate, a drugu prije spavanja. Prije lijeganja u
krevet 1 min. po hladnoj vodi hodati.
Beskrvica, slabokrvnost
rotiv beskrvice ili slabokrvnosti vrlo je dobar lijek kopriva. U proljee se bere korijenje i stabljika od obine
koprive ili are, kuha se, pa se pije ona juha. Ako je korijenje
suho, uzme se na 1 litru vode u aci korijenja od koprive
pa se stavi u vrelu vodu te se svaki dan uzima po 1 alica te
kuhane vode.
180
1/1/70 11:52:54 AM
Ekstrakt za jaanje i protiv slabokrvnosti
zme se od svjeih trava 50 g vrhova od koprive, 50 g bogorodiine trave (Hypericum perforatum L), 20 g divlje
koprive (Lemium album L), 25 g metvice (Mentha aquatica),
15 g kumina (Carum carvi), 15 g kadulje (Salvia officinalis
L.), 10 g kantarije (Erythraea Centaura. Pers.), 75 g smrekovih vrhova, 75 g bokvice (Plantago lanceolata L). Ove se trave preliju hladnom vodom toliko da voda dobro preko trava
stoji i ostavi 24 sata. Onda se u istoj vodi kuha polagano dobro poklopljeno 34 sata. Nakon toga se procijedi i ponovno
kuha s 1 kg meda, 3/41 sat, dok postane gusto kao sirup.
68 tjedana dnevno po 2 velike lice uzeti. Natate 1 licu u
ai mlijeka i naveer prije spavanja 1 alicu.
Upala sluznica
od upale i oboljenja sluznica u ustima, vratu, grlu, liaja

na jeziku ili loeg zadaha iz usta treba dnevno 56 puta
izmukati usta i grlo to dublje izgrgljati sokom od suhih borovnica (Vaccinium Myrtillus). U 2 litre vode stavi se na toplo
mjesto i ostavi 2436 sati pola kg probranih i dobro opranih
suhih borovnica. Nakon toga stavi se kuhati s istom vodom i
kuha se sasvim poistiha ee mijeajui dok borovnice budu
mekane i sasvim guste. Nakon toga pasiraju se na sito od
strune, pridoda 1 g borne kiseline (Borsaure), dobro se mijea i pusti jo 34 puta da prokljua. Ohlaen sirup izlije se u
staklo. Za grgljanje uzme se po 1 mala lica na au vode.
Pri upali sluznica vrlo je dobro grgljati prokuhanim hladnim sokom od jabuka ili ako se ima jabukovae. Na 1 au jabukova soka stavi se sok od jednog limuna i 1 lica meda. Sve
zajedno pusti se da jednom prokljua.
181
1/1/70 11:52:54 AM
Skorbut
uha se 60 g lia ili 40 g sjemena od ika u 1 litre vode,

12 sati dri potopljeno, 5 min. kuha s 2 lice meda i pari
dobro poklopljeno 20 min. Ovog aja treba uz grgljanje 23
malih alica dnevno popiti i usta izmukati.
Protiv skorbuta dobar je i ovaj lijek: uzme se aka lia od
bosiljka (Ocimum basilicum) i 2 lice meda, pa prelije s 1 litrom zdravog bijelog vina. Ostavi se zatim potopljeno 1216
sati. Ovog vina dnevno 23 male aice popiti i time grgljati i
usta izmukati.
Osobito kod mornara poznat je i ovaj lijek: uzme se 20 g
cvijeta i lia od linjaka (lazarice, Cochlearia officinalis), 20
g kadulje i 20 g preslice, potopi se u 1 litru vina 12 sati i kuha
se s 4 lice meda 10 min. i pari jo 20 min. Ovog aja treba 23
malih alica dnevno popiti i 56 puta grgljati i usta izmukati.
Protiv skorbuta
raguac ljekoviti (Nasturtium officinale R. Br.) slui kao

lijek od skorbuta, bolesti koju obino dobivaju mornari i
ribari. Uzme se sok od draguca ljekovitog, i to 50100 grama
i taj se pije svaki dan, te se tako lijei skorbut, bolest od koje
udovi klonu, ozubina gnjije i krv se od loih sokova truje, od
ega ovjek umre.
Sok od draguca (pa od kelja, rotkve, hrena, limuna, narane i ribiza) vrlo je dobar lijek protiv skorbuta ako se bolest
sasvim razvila. Tko ima skorbut, neka od ovakva soka svaki
dan 50100 g pije. Da usta bre ozdrave, treba ih ispirati toplim octom.
182
1/1/70 11:52:54 AM
Bolesti srca
ije uvijek i sve bol srca. Stoga ne treba sa strahovanjem

i uzrujanou srce uznemirivati. Bolesti sline bolesti srca u najvie sluajeva dolaze od ivaca. Ponajprije se
trebamo brinuti za pravilnu cirkulaciju krvi, a ta blagodat
postie se vodom, hladnim pranjem i polijevanjem. Hranu
treba uzimati vie suhu i krepku i zdrav san e bolesnika
okrijepiti, a oaja i straha e nestati. Konano, svaki ovjek
koji hoe ostati zdrav i svje treba se tjedno barem dva puta
dobro oznojiti. Ne postigne li se znoj radom, mora ga se pijenjem aja izazvati. Za taj aj uzme se 8 g rese od ljenjaka
(Corylus avellana), 8 g bazge (Sambucus nigra L), 6 g kamilice (Matricaria chamomilla L), 6 g lipe (Tilia grandifolia
Ehrh.) s 4 lice meda i litre pravog vina. Te se trave vruim
vinom i medom preliju i dobro poklopljene 5 min. kuhaju.
Na 1 alicu toga aja doda se sok od pola velikog limuna i popije to se vrue moe. Na eludac, trbuh i noge stavi se vru
oblog. Ako srce odvie radi, stavi se na srce hladan oblog. Ne
nastupi li znoj za 1/4 sata, treba jo jednu alicu aja popiti.
Nakon 1/23/4 sata znojenja tijelo mlakim octenom vodom
oprati i jo barem 1 sat u krevetu ostati.
Klonulost srca
ada bolesniku zastaje dah i strah ga napada, moe biti

bolest srca, ali isto tako i bolest plua, napuhavanje,
histerija, jelom prenatrpan eludac i prekomjerno puenje.
Za tu svrhu treba uzeti 3 g moravke (Arnica montana L),
rumarina, kantarije (Erythraea Centaura. Pers.), korijena
stee (Potentilla Tormentilla Sibth.) s l/4 litre kipue vode
preliti i 5 min. kuhati. Dnevno se uzima po 3 male alice i po
183
1/1/70 11:52:55 AM
dva puta do 30 kapi odoljena tinkture (Valerijana officinalis

L). Dnevno treba 34 puta masirati srce i trbuh uljem od
despika (Lavandula vera D. C.). Treba poduzimati dnevno
izjutra pranje tijela octenom vodom, ponajprije mlakom, a
kada se tijelo naui, hladnom, to vrlo pogoduje. To se treba
raditi 34 tjedna, a tinkturu od odoljena poslije 3 tjedna pre
stati uzimati.
Za odve slab puls
zme se aj od 12 g korijena i cvijeta moravke, macine

trave i kadulje (Salvia officinalis L). Ove se trave preliju s 1 litrom kipueg bijelog vina i 5 min. kuhaju. Dnevno se
uzimaju po 2 alice, uvijek samo po gutljaj. ile na rukama
treba trljati kamfor-alkoholom.
Otekline oko srca
ome je oko srca oteeno, neka pije 69 tjedana ovaj aj:

uzme se po 8 g komoljike (Artemisia vulgaris L) i korijena apte (Sambucus Ebulus L). Korijen se mora isitniti i ostaviti potopljen 12 sati s komoljikom, 5 min. kuhati i jo 1/2
sata poklopljeno pariti. Uzima se po 1 alica natate i prije
spavanja.
Ako je oteklina oko srca velika, onda treba poi lijeniku
da vodu oduzme. A aj treba piti od korijena apte, cvijeta od
bazge (Sambucus nigra L) i kamilice (Matricaria Chamomilla
L) od svake vrste po 4 g. Te se trave na 1/2 litre vode 12 sati
dre potopljene, provru i 1/2 sata poklopljeno pare. Uzima se
po 1 alica natate i prije spavanja. Tijekom dana treba uzeti
dva puta praka od korijena kravojca (Angelica sylvestris L)
184
1/1/70 11:52:55 AM
na vrhu noa i bobe od smreke, od 415 boba i od 15 na 4

bobe, i devet puta ponoviti. Bobe treba uvijek dobro savakati. Dnevno se mora tijelo tri puta octom oprati, a izmeu
toga prije podne staviti hladan octeni oblog preko lea, a poslije podne preko eluca i trbuha. Kada je bolesniku ve bolje,
treba regulirati cirkulaciju krvi i da tijelo otvrdne da ne bude
pristupano svakoj bolesti. To se postie hladnim polijevanjem koljena i slabine dva puta tjedno, s dvije hladne sjedee
kupelji, dvije polukupelji i hodanjem po vodi do glenja, od
8 sek. do 1 1/2 min. postupno. Hodanje po vodi najbolje je
initi prije nego se ide spavati, noge ne brisati, ve brzo lei i
dobro se pokriti.
Usaljeno srce
rotiv usaljenog srca najbolji je lijek limun. Svako jutro i

naveer pojede se po jedan itavi limun i to lijeenje traje
40 dana. Dobro je za potpuno izljeenje te teke i smrtonosne bolesti da se lijeenje ponovi jo 40 dana, im se opazi
da bolest jenjava. Uz to se dri stroga dijeta i jedu se samo
lagana jela.
Lupanje srca
ada se dobije lupanje srca, treba bolesniku odmah pruiti au zaeerene vode s podosta procijeenog limunova soka, a na srce staviti esterostruko sloen hladan oblog.
34 tjedna treba dnevno piti, uvijek samo po gutljaj, aja od
ovih trava: po 3 g petoprste stee (Potentilla anserina L), visoke bibernele (Pimpinella magnet L), macine trave pitome
(Melissa officinalis L) i korijen iirota (Acorus Calamus L),
185
1/1/70 11:52:55 AM
to se potopi u 3/10 litre vode preko noi i u istoj vodi 5 min.

kuha. Tjedno treba uzeti toplu banju za noge u odvaru od
trina, 1015 min. Odmah nakon ove jako tople banje treba
uzeti hladnu banju do polovine listova od 1 min., s pokretom
nogu kao da se gazi po vodi.
Lupanje srca zaustavlja se i pijenjem aja od volujka, zvanog i volovski jezik ili paje gnijezdo (Anchussa officinalis L). 4
g lia i cvijeta od volujka prelije se 1/4, litra kipue vode i kuha
s 1 licom meda 5 min.
Dalje zaustavlja lupanje srca i krijepi ivce te jaa krv kada
se 46 tjedana dnevno pije uvijek samo po gutljaj aja od 3 g
macine trave pitome, i 3 g niske metvice koja uz vodu raste
(Mentha aquatica L). Te trave se u 1/4 litre zdravog crnog vina
preko noi potope, a ujutro sa licom meda kuhaju 5 min. Svaki dan treba svjee kuhati.
Tko trpi od hlapati srca (jako lupanje srca), neka naini
ovaj lijek od rutice i neka ga pije 40 dana svako jutro i to
natate. U alicu se nalije 10 dag vrcanog meda i 10 listia
rute sitno isjeckanih i s medom izmijeanih. To se natate
pojede.
Tko ima lupanje srca i koga boli srce, neka kuha u vinu
korijenje od boura, pa neka pije prije izlaza sunca.
Zapali guje pero i nakadi se svaki dan tim dimom.
Dim treba uvlaiti kroz nos i usta. To treba redovito initi
nekoliko dana.
Dobro je sredstvo i sljedee: Istui lipova ugljena pa
uzimaj u ai vode po 1 licu tri puta dnevno. To treba
uzimati dulje vremena.
Iskuano i izvrsno sredstvo jest jezgra iz kotica od
breskve. Svako jutro treba savakati i progutati po 5 sjemenki. To treba uzimati 6 tjedana.
186
1/1/70 11:52:55 AM
Kada srce drhti ili trepti
zima se 46 tjedana aj od 6 g korijena iirota i 3 g pelina s 3/10 litre vode. Preko noi se potopi, ujutro kuha 5
min. s 1 licom meda. Uzima se preko dana svako 1/21 sat po
gutljaj. Sprema se svaki dan svjei aj, a preko eluca i trbuha
do polovine bedara stavlja se hladan oblog od 1/2 litre vinskog
octa i pola vode i previja se suhim i toplim. U sluaju nemoi stavlja se oblog preko dana i ostavi na bolesniku 11 i pol
sat. Inae se stavlja uveer prije lijeganja u krevet i ostavi tako
dugo dok se bolesnik ne probudi, pa se onda oblog skine.
Za jaanje srca
zme se 30 g osuenih korica od narane, 50 g korijena

poljske stee (Potentilla Tormentilla Sibth.), 50 g utog
karanfilia (zeja stopa, carevo oko, Geum urbanum), 60 g
iirota (Acorus Calamus L), 12 g odoljena (paik Valeriana
officinalis L), 60 g korijena i cvijeta od moravke (branke, veprovac, Arnica montana L), lia od petoprste stee (Potentilla anserina L) i niske metvice (Mentha aquatica) po 60 g.
Korijenje se isitni ili u prah istue pa stavi s travama u staklo
poirokog grla, prelije s 1 1/2 litru prepeenee rakije, najbolje grozdovae i ostavi na suncu ili toplome mjestu 46
tjedana. Ove rakije uzme se tri puta dnevno po 2025 kapi.
Uzima se 34 tjedna, prestaje 34 tjedna, pa se opet uzima. Kasnije izostavljati u duljim razmacima vremena. Uz to
blaga uporaba vode, duboko disanje, umjerena tjelovjeba i
zrane banje poluuju vrlo dobar uspjeh.
2030 kapi ove rakije u maloj alici aja od kamilice dobro je davati teko bolesnima od tifusa ili upale plua kada
srce zaustavlja rad.
187
1/1/70 11:52:55 AM
Srdobolja, gra ili crveni proljev

(dysenteria)
eka je zarazna upala debelog, a osobito zadnjeg crijeva. Hara epidemijom, osobito esto u ljeto. Pojavljuje
se najprije poremeenom probavom, slabim tekom, velikom
ei, lakim bolovima u prsnom kou, elucu i trbuhu sa slabijim proljevom. Kasnije nastupe estoki bolovi u elucu i
trbuhu, uz glavobolju, misaona snaga poputa, bolesnik jako
i brzo propada, temperatura je poviena, vie puta nastupi i
povraanje s estim proljevom. Stolice su rijetke, sivo sluzave i s krvlju pomijeane. Uzrok toj bolesti je zarazna bakterija koja se prenosi neistom vodom, hranom i neopranim
voem.
Kod ove bolesti treba svako 1/2 sata uzeti po gutljaj aja od
15 g korijena od kravojca, korijena poljske stee i mladog hrastova lia, 10 g kantarije i 5 g pelina na 1 litru zdravog crnog
vina, 1/2 ukuhati, a 1/2 ostati. Ili korijenje potopiti u 1/2 litre
vina, a trave napose u 1/2 litre vina i potopljeno drati 1216
sati. Nakon toga korijenje kuhati 20 min., a trave 5 min. Ostaviti poklopljeno jo 10 min., onda procijediti i promijeati.
Osim toga, treba uzeti tri puta dnevno po 1 licu istog
maslinovog ulja i tri puta po 1 malu licu tinkture od osuenih
boba borovnice (Vaccinium Myrtillus L) u 1/8 litre dobro prokuhane vode. Na eludac, trbuh, listove i stopala treba stavljati
vrue obloge od vinskog octa ili s odvarom od trina. Suhim i
toplim treba previti da zrak ne moe dopirati. Obloge svako
pola sata do 3/4 sata mijenjati. Svaku nogu napose umotati,
a na stopala ispod koljena staviti vruom vodom napunjene i
vrsto zaepljene boce. Dnevno treba tijelo za nekoliko sekundi oprati s pola hladne vode i pola vinskog octa. Dok je temperatura poviena, ovakvo pranje treba 34 puta ponoviti.
Mora se drati stroga dijeta, bolesnik ne smije nita jesti,
188
1/1/70 11:52:55 AM
osim dnevno dva puta malo juhe od prekrupe, od zobi ili malo
na mlijeku kuhanog rie ili griza.
Moe i stolica ovjeka omraviti da bude kao slamka. Osobito kada uesta pa sve sa zahoda na zahod. Kuhati treba suhe
oskorue (Sorbus domestica) u bijelom vinu, te oskorue jesti,
a ono vino mlako piti. Od toga najbolje stolica nestane. Oskorue je vrlo dobro jesti tko ima srdobolju. Neka ih jede dokle
god srdobolja ne nestane, a to traje najdulje tjedan dana.
Tko boluje od srdobolje, neka uzme zelenih oskorua
(Sorbus domestica), skuha u octu i procijedi, pa od toga neka
naini juhu s jajetom i tu juhu neka marljivo pije.
Od zgnjeenih bobica apte (Sambucus Ebulus L) pee se
rakija protiv srdobolje.
U praak istucano sjeme od bokvice (Plantago major L)
pije se s bijelim vinom i to je vrlo dobar lijek protiv srdobolje.
U praak istucan korijen od boura (Paeonia officinalis R.)
s vodom lijei srdobolju.
Korijen od broa (Rubia tinctorum L) upotrebljava se protiv srdobolje ako se pije kao aj.
Osueni se sok od drijenkovog ploda (Cornus L) kuha se u
vodi pa se pije kao lijek protiv srdobolje i proljeva.
aj od hrastovog ploda (irovog praka) (Quercus Ilex L)
lijei srdobolju i zaustavlja krv iz maternice.
Zatvorena stolica
od tim imenom oznauje se ljudsko stanje ako se ni jednom tijekom dana nema stolice. Potraje li takvo stanje
dulje vremena, dolazi se do vrlo tekih i neizljeivih bolesti.
Zastarjele i izgorjele naslage izmeta u debelom crijevu stvaraju plinove koji ulaze i u krv te prouzrokuju glavobolju i
bol oiju. Ti plinovi egu i pale te stvaraju estoke bolove u
189
1/1/70 11:52:55 AM
prsima, elucu i trbuhu, dopiru i u plua te se iz plua izluuju kroz smrdljiv i neugodan vonj iz usta.
Ovu bolest, osobito ako ovjek ve dulje vremena od
nje pati, treba energino lijeiti, jer je uredna stolica glavna
osovina zdravlja. Svakog jutra treba oprati brzo tijelo octenom vodom, tjedno uzimati 2-3 hladne polubanje uz pranje
lea od 10 sek. postupno do 1 1/2 min. Barem jednom tjedno treba polijevati gornje i jednom donje tijelo hladnom vodom, zatim tjedno 23 puta masirati trbuh i eludac kamforovim uljem i 23 puta uzimati jako toplu banju za noge do
koljena od 20 min. u odvaru od trina ili slame od zobi i im
se izvade noge iz tople vode, staviti ih do lanka u hladnu
vodu 1 min. i initi pokrete kao da se gazi voda. Kod osobito
okorjelih sluajeva treba 9 dana uzimati klizmu s uljem, i to
prvi dan od 1/4 litre ulja, drugi dan od 1/2 litre ulja, trei
dan od 3/4 litre ulja, etvrti dan od 1/2 litre, peti dan od 1/4
litre, esti dan od 1/2 litre, sedmi dan 3/4 litre, osmi dan od
1/2 litre i deveti od 1/4 litre ulja. 14 dana do tri tjedna svako
jutro natate treba uzeti au dobro tople vode s jednom
malom licom soli prokuhane, a preko dana svakog sata po
1 licu aja od bijelog sljeza, 50 g na 1 litru vode, koji se
12 sati dri potopljeno, 5 min. kuha i 10 min. pari. Uveer
prije lijeganja u krevet treba popiti alicu aja od: 2 lice
praka od aloja (Aloe vulgaris. Lam.), 2 lice samljevenog
sjemena utilovke svinjdue (Trigonella Foenum graecum L)
i 4 lice samljevenog sjemena od komoraa (Foeniculum officinale All.) i to se dobro zajedno promijea. Za 1 alicu aja
uzme se 1 mala, ravno napunjena lica tog praka i 1 velika
lica izgnjeenih svjeih zdravih i probranih boba od smreke
(Juniperus communis). Ta se smjesa vruom vodom prelije,
pridoda lica meda, kuha 10 min. i jo 1 min. ostavi pariti.
Slabi ljudi neka uzimaju polovinu te mjere, i to svaki drugi
dan. Svaku veer neka stave na trbuh i eludac hladan oblog,
190
1/1/70 11:52:55 AM
eventualno s malo vinskog octa te previju suhim i toplim.

Za vrijeme lijeenja treba drati i uzimati strogu dijetu:
mlijeko, kuhanu penicu, jeam, zelen i kuhano voe. Mesa
nikakvog. Ve nakon 14 dana ovakvog lijeenja nastupa svakodnevna normalna stolica. Ima li se nakon toga lijeenja
osjeaj da je stolica nedostatna, onda treba 23 tjedna pojesti dnevno natate po 10 komada zdravih suhih ljiva ili
smokava. ljive ili smokve moraju se u mlakoj vodi dobro
oprati, a onda ih ostaviti 1216 sati potopljene u hladnoj
vodi i pokriti da se ne naprae. I vodu treba popiti u kojoj je
voe potopljeno. Treba se to vie kretati po svjeem zraku i
suncu i duboko disati, osobito izjutra. Ljudi koji mnogo sjede neka pokraj toga jo i gimnasticiraju. Za hranu je najbolja
penica, jeam, ria, grahamov kruh, kiseli kupus, osobito
prijesni s kuminom i uljem; isto i rotkva i crveni luk, kiselo
obrano mlijeko i svjei sir, zelen, mlade koprive u zeljanici,
juhi ili kao pinat. Ta jela iste krv i ine ovjeka laganim i
okretnim. Tekim jelima treba postupno pristupati, isprva
samo bijelo meso jesti, i to kuhano.
Svrab
vrab dolazi od velike neistoe, vrlo je zarazna bolest pa

ve i sam dodir ruke zaraava zdrava ovjeka. Kod svraba
upali se koa i izaspe se gnojnim ili vodenastim mjehuriima ili bubuljicama. Taj osip uasno svrbi i ivce uznemiruje,
uzrokuje nesanicu i nejelost.
Kod ove bolesti treba tijelo dnevno 34 puta namazati terpentinovim uljem pomijeanim s istim prosijanim drvenim
pepelom. Osim toga, treba svaku veer toplo se banjati u velikoj kadi u odvaru brezova lia. Uzme se etiri do pet kilograma lia, prelije vodom i dobro poklopljeno kuha 2 1/2 do
191
1/1/70 11:52:55 AM
3 sata, nakon toga procijedi se i izlije u vodu za banjanje. Svaki

put iza banje treba se isto presvui i u ist krevet lei. Rublje i
robu treba dobro u lukiji iskuhati da se unite bakterije. Osim
toga, treba dnevno popiti aj od 15 g koprive, 15 g kadulje, 6
g kantarije i 4 g pelina na 3/4 litre vode s 3 lice meda, 20 min.
kuhati. Svaki dan neka se kuha svjei aj. Za 34 dana svrab
prolazi. aj treba piti i dalje 34 tjedna.
Dobar je i ovaj lijek: Uzme se na jednake dijelove maslinova ulja, soka od narane, soli, sumpora, eera i tucanog tamjana. Ova se smjesa ugrije i time se tijelo namae, 23 puta
dnevno odozgo na dolje. Uveer se okupa u odvaru brezovog
lia. Gornji aj treba i kod ovog lijeenja piti.
Uzme se 10 dag ila od pasje lijeske (Corylus colurna), 10
dag mladih vrhova od lijeske, 1/4 kg ljenjaka. Korijenje se sitno izree, a ljenjaci istuku s ljuskom i jezgrom zajedno. Zatim
se uzmu 4 litre mlijeka od ozimane krave, tj. krave koja se
prole godine otelila, a ove godine jalova ostala. Mlijeko, ljenjaci, ile i granice stave se u nov zemljan lonac, poklope busom i kuhaju sasvim poistiha 2 sata. Ovim mlijekom neka se
56 puta dnevno 34 dana namau svrabljivci, a nakon toga
okupaju u slatkoj cijedi (lukiji) od drvenog pepela. isto se
treba presvui i haljine dobro iskuhati.
Kilogram lia od jorgovana smijea se u 1/2 litre vina i
1/2 litre octa, doda se 5 g bijelog i utog siana. To se sve skuha dobro i time se mau ugava mjesta jedanput dnevno.
Dobro je takoer sljedee sredstvo: Tijelo se dobro napari
na vreloj vodi, natare se alkoholom od rumarina i nakon 1/2
sata premae medom. To se ini uveer. Ujutro se treba okupati. Za nekoliko dana prolazi svrab i svake druge krastice.
Mazanje konopljinim uljem takoer je sredstvo koje pomae.
Prokuano je sredstvo i ovo: Uzme se 1 kg graha na 3 litre
vode, kad se dobro raskuha, procijedi se ta gusta voda i operu
192
1/1/70 11:52:55 AM
njome zaraeni dijelovi tijela. To se ini nekoliko puta.

Siguran lijek od svraba jest i ovaj: Skuha se u vodi nekoliko listova duhana, procijedi se i time se namau bolna mjesta.
Ostatak lijeka i lie treba odmah iznijeti van jer udara u glavu. Kraj ovog lijeka mora se neto uzeti i za otvor.
Svrab se moe samo onda stalno izlijeiti ako se presvuku nove haljine ili rublje ili treba staro dobro u lukiji
isprati.
eerna bolest
odloga toj bolesti veinom je neuroza, a dolazi kod

starijih ljudi zbog izluivanja eera s mokraom. Ova
bolest nastupa velikom malaksalou i postupnim mravljenjem. Najvie joj podlijeu ugojeni, lijeni ljudi, koji se malo
ili nikako ne kreu, i ljudi koji su uivali mnogo slatkia,
slatkog voa i piva. Napada i na osobe omravljene, a uzrok
mogu biti i velike brige i duevna preoptereenost. Nastupi
li upadna suhoa u ustima, prekomjerna e, nepodnosiv
svrbe tijela uz malaksalost i esto mokrano izluivanje
(510 litara), mora se dati mokraa na ogled.
Kod ove bolesti treba popiti tri puta dnevno po 1 alicu
aja od po 4 g korijena poljske kiselice zatubastog lista (Radix lapathi acuti), kantarije, kadulje, pelina, korijena bibernele i lia od borovnice (Vaccinium Myrtillus L), u pola litre
vode 12 sati se dri potopljeno i 10 minuta kuha. Protiv ei
treba svako 1/21 sat uzeti po licu aja od 20 g isitnjenog
korijena od poljske stee, 12 sati potopljenog u 1/4 litre vina
i etvrt litre vode 1 sat i 15 minuta kuhanog. Osim stee,
treba uzimati i vodu u kojoj se je celer kuhao. Jesti kuhanu
penicu, jeam, prekrupu od zobi, ee ribu, jaja sa slaninom, zelen, grahamov kruh i mjesto mesa dnevno etvrt do
193
1/1/70 11:52:56 AM
pola kilograma (s ljuskama vagnuto) oraha i ljenjaka.

Od voa do jedna litra svjeih boba od malina ili vianja. U jesen po 23 mala tanjuria boba od bazge. Bobe
uzimati eventualno s jednom aom jabukovae ili drugog
vina. Groe ne jesti. U zimi moe se uzeti do etvrt litre
bilo kojeg soka od ovog voa bez ukuhanog eera. I aj
od kotica iz ploda divlje rue, pren i tucan, 3 dag na 1
litru vode, 2 i pol do 3 sata kuhati do na pola litre ukuhati i dnevno popiti, lijei eernu bolest. Pije li se inae sa
licom meda i sokom 1 limuna sprjeava se da ova bolest
ne zavlada organizmom. Uz pijenje tih ajeva treba dnevno nekoliko sekundi tijelo s pola octa i pola vode oprati i
svaku veer prije lijeganja u krevet 13 minute po hladnoj vodi gaziti u velikoj kadi, voda neka dosee do koljena.
Tjedno dva puta do 56 sekundi polijevati koljena, bedra i
lea i dva puta grudi, ruke, trbuh i lea, a jedanput itavo
tijelo, poevi od jedne pete a kod druge dovriti. Tri puta
tjedno treba uzeti polubanju s pranjem lea 810 sekundi
i dva puta umotati tijelo u hladnu plahtu umoenu u odvar
od trina za 11 sat. Suhim i toplim dobro previti.
52 dana svaku veer staviti u istu posudu po 15 dag
metvice sirove (svjee) ili 5 dag suhe, 1 dag kantariona, 1
dag vrhova od trenjinog drveta, 1 dag sljeza i 1 dag dlaka
od kukuruznog klipa. Sve to u dvije litre vode ukuhati do
polovice, skinuti s vatre, ohladiti i procijediti u isto staklo,
dobro zaepiti i otpoeti piti u malim alicama od kave natate ujutro i svaki sat dalje po jednu malu alicu, dok ima
tog uvarka.
Svaku veer opet od tih skuhanih trava napraviti upalj
vijenac na sredini kao kola i staviti ga oko pupka, svezati
krpom i tako ostaviti ostati oko pupka puna 24 sata.
Ako ne proe za 52 dana, ponoviti jo jednom na tako
dugo vrijeme.
194
1/1/70 11:52:56 AM
Dobro je uz to uzimati male koliine sumpora.

Protiv eerne bolesti dobro je piti rasol od kupusa 23
ae dnevno.
Protiv eerne bolesti najbolje je kuhati aj od brade
s poluzrelih kukuruznih klipova. Brada se osui, protrlja u
prah i od nje se kuha aj. Pije se uvijek bez eera, ohlaen,
namjesto vode.
eerna bolest lijei se brzo i sigurno uzimanjem aja
od mahuna suhog graha, 50 grama suhih komuki ili 5 dag
zelenih oiljaka kuha se dobro poklopljeno s tri etvrt litre vode, 34 sata dok polovina ukuha. Ovog aja pije se
3 tjedna svakog sata po lica. Nakon 3 tjedna po 30 grama
komuki na tri etvrt litre vode, a nakon toga za sljedea 3
tjedna po 10 grama.
uljevi (hemoroidi)
uljevi se ne smiju olako uzeti, zapuste li se, mogu biti

uzronici vrlo tekih bolesti. Znaci ove bolesti su: nejelost, napuhavanje, bolovi u kriima, esta navala krvi u glavu,
svrbe i bol u maru, a oko mara se esto izaspu bubuljice razne veliine. Razlog je gruanje krvi zbog loe probave
i naslage sagorjelog izmeta u crijevima. Kod trudnih ena
dolazi kada se premalo kreu i mnogo sjede. Ako se iz uljeva ee i krv izlije, a da ne nastupi kakva upala, nisu jo
pogibeljni, ali lijeiti ih treba za vremena. U ovu svrhu treba dnevno 34 puta isprati mar s etvrt litre hladne vode.
Osim toga, treba svaku veer staviti preko itavih lea, izmeu pazuha provui i na trbuh zavrnuti, hladan oblog.
U tu svrhu sloi se plahta osmerostruko i umoi u hladnu
vodu ili odvar hrastove kore, suhim i toplim treba se pre
viti. Ako upala postoji, mijenja se ovakav oblog svako pola
195
1/1/70 11:52:56 AM
do tri etvrt sata. Kod upale, osim obloga, na mar priviti

dobro toplu peenu glavicu crvenog luka, pomijeanog sa
svinjskom mau ili hladan oblog od mladog kravljeg sira
ili s octom i vodom razmuene ilovae. Za aj treba dnevno
piti 23 alice ohlaenog aja, uvijek samo po gutljaj. Za aj
se uzme po 4 grama korijena od kravojca, apte i preslice, na
etvrt litre vode. Svakih 8 dana neka se mijenja aj i uzima
po 4 grama solomonovog peata i koprive i 2 grama pelina
na etvrt litre vode, nadalje korijena poljske stee, smreke i
lia od bazge. (Dalje ajeve vidi odjel bilja).
Da se ovjek izlijei, mora paziti na stolicu da je lagana,
eventualno se klizmom pomagati. Strogu dijetu treba drati, jesti mlijena jela, kuhanu tjesteninu, kuhanu penicu
i prekrupu, grahamov kruh, mnogo voa i kuhanih suhih
ljiva. Alkohol i duhan po mogunosti odbaciti.
Naberi dva kilograma vrbovih granica s vrhovima i
pupoljcima. To se kuha u 10 litara vode, polako, 24 sata. Pije
se est tjedana po jednu malu alicu tri puta dnevno. Time
se obino izlijee uljevi iz osnove jer se iste tim piem sve
neiste materije iz tijela.
Dobar je i sljedei lijek: Skuha se aj od cvijeta trave
kunice (hajduke trave). Piju se tri ae dnevno pred jelo.
Uzima se 3040 dana.
Isproban je i ovaj lijek: Trave strator (crveni tir) i bro
kuhaju se u zatvorenoj posudi. Od stratora se uzima cvijet,
a od broa cijela stabljika s korijenom i cvijetom. Pije se po
jedna aa izjutra natate.
aj od pirike puzave (Agropyrum repens. Beany.) isti krv, umiruje ivce, djeluje povoljno na odvajanje loih
sokova iz tijela kroz mokrau i rabi se stoga s vrlo dobrim
uspjehom kod uljeva, 50 grama na etvrt litre vode ili
vina 2025 minuta kuhati.
196
1/1/70 11:52:56 AM
tucavica kod odraslih
ada tucavica napadne i nee popustiti, treba uzeti

na vrhu noa praka od ania (Pimpinella Anisum
L) i au dobro hladne vode popiti, ali vodu licom uzimati.
Isto je dobro ui pamukom zaepiti, na jezik staviti
soli na vrhu noa, a ruke uvis drati dok se lagano ne
rastopi i proguta.
U osobito tekim sluajevima treba ui pamukom
zaepiti, u usta staviti octom dobro natopljen lokum
eera, ruke uvis drati, a eer gristi i progutati.
tucavica kod male djece
tucavica je gr u oitu, a nastaje kod male djece kada se

nahlade ili kada naglo siu. Stoga treba paziti da kada djeca siu, da ih se po nekoliko puta prekida. A kada dobiju tucavicu, treba im dati nekolike lice tople, dobro zaeerene
vode, ili im se na jezik stavi malo sitnog eera i dade malo
toplog aja od kamilice.
Tifus, poalina ili pjegavac
rbuna poalina nastupa s potpunim pomanjkanjem

apetita, umorom, velikom glavoboljom, vrtoglavicom
i groznicom. Bolesnik postaje apatian spram svega, esto
ga hvata drijem, a u snu i u vatri bulazni. Stolice ili nema
ili mu je izmetina svijetlouta i sasvim rijetka. Uzrok toj
bolesti veinom je loa, pokvarena voda, a dobiva se i zarazom.
197
1/1/70 11:52:56 AM
Kod velike temperature treba bolesnika svakog sata

oprati s pola hladne vode i pola octa, ili mu svaka dva sata
dati hladnu polubanju s pranjem lea, koja ne smije dulje
trajati od 5 sekundi, a zatim ga brzo u krevet staviti i pokriti. To se ima initi dok znoj nastupi. Ako bolesnik nema
temperature, onda ga treba za bolje izluivanje loih sokova iz tijela 10 dana po jednom dnevno umotati u vruu
plahtu, umoenu u odvar od trina i jako toplom ga previti
da zrak do tijela ne moe doprijeti, a oblog ostaviti 1 i pol
do 2 sata. Kada se oblog skine, tijelo treba brzo octenom
vodom oprati.
Uveer mu se na odvaru od trina napari glava i noge,
zatim mu se glava brzo obrie i umota, a nogama neka bolesnik 1 minutu po hladnoj vodi gazi. Nakon 10 dana nastaviti
s oblozima i parenjem po 3 puta tjedno. Za aj mu kuhati
i svakog sata po jednu licu pruiti: 30 g istucanih smrekovih boba, 6 grama samljevenog sjemena od grahotue i po 5
g gospina cvijeta, kunice i kadulje, s dvije desetine litre octa
od trpkovine (ili jabukovog) i tri desetine litre vode. (Bolje
djeluje ako se trave dre potopljene 12 sati s octom i vodom,
a zatim kuhaju 5 minuta). Ako nema pri ruci nijednog od
navedenog octa, neka se uzme pola vina i pola vode. Osim
aja, bolesniku treba dati dnevno 34 lice maslinova ulja, a
usta i grlo dnevno po 56 puta ispirati odvarom od kadulje.
Prva dva do tri dana ne smije se bolesniku dati nita jesti, a
kasnije pomalo juhe od jemene prekrupe ili od prenog raenog kruha, zelen s uljem, kiselo obrano mlijeko, mladi sir, i
kuhano voe. Izmetinu treba raskuiti i odstraniti, nipoto u
zahod sipati. (To se mora initi kod svih priljepivih bolesti).
Pjegavac je poznata opasna epidemija, koja se iri najvie u ratno doba, zbog neistoe i gladi, a prenosi je bijela
u. Bolest se javlja s velikom temperaturom, osim toga, bolesnika hvata jeza, strahovanje i malaksalost, a zbog velike
198
1/1/70 11:52:56 AM
temperature esto gubi svijest. Lice mu je crveno i napuhano, usta i oi otvorene, a zadah iz usta smrdljiv i neugodan.
Bolesnik ima veliku glavobolju i drhtanje udova, a treeg ili
etvrtog dana izbiju po tijelu crvene pjege.
Bolesnika treba dnevno 23 puta octenom vodom oprati i na srce mu staviti oblog s pola octa i pola vode, a kada
se ugrije, promijeniti. Glavu, podunice, elo i vrat treba ee octom istrti. (Najbolje je ocat od trpkovine ili jabukov).
Osim toga, treba ga tjedno 23 puta umotati u hladnu plahtu
umoenu u odvar od trina ili omorikinih vrhova i eera (vidi
omorika). Prozor neka je u bolesnikovoj sobi uvijek otvoren
(osim za vrijeme pranja) da do bolesnika dopire svje zrak.
Usta i grlo, a osobito jezik treba mu dnevno 68 puta isprati
odvarom od kadulje (1 dag na litru vode). A za pie kuhati
mu i davati svakog sata po jednu licu aja od: 30 g istucanih
boba smrekovih, 50 g sitno isjeckane puzave pirike (Agropyrum repens) i po 6 g lia od kravojca, koprive, matinjaka (Melissa officinalis L) i cvijeta od maline, s dvije lice
meda. Ove se trave dre potopljene od 1216 sati u etvrt
litre octa od trpkovine i pola litre vode, a zatim 15 minuta
kuhaju. Na svakih etvrt litre ovog aja stavi se 6080 kapi
tinkture od moravke (vidi moravka). Osim ovog aja, treba
dnevno davati 23 lice ulja i 23 puta po 23 lice aja
od 10 grama gaveza kuhanog 15 minuta s etvrt litre vina.
Hranu treba davati istu kao i kod tifusa. Kada ima bolesnik
veliku temperaturu, mora se na njega osobito dobro paziti.
Paratifus
aratifus nastupa s bolovima itavog tijela, nesanicom i

velikom temperaturom koja traje 57 dana, zatim nestaje, pa se opet vraa za 68 dana. Dolazi najee nakon
199
1/1/70 11:52:56 AM
epidemije tifusa, dizenterije ili kolere, a esto i s pjegavcem

zajedno. Prema ovim bolesnicima postupa se isto tako kao i
prema oboljelima od pjegavca.
Osobe koje njeguju od tifusa oboljele neka dnevno dva
puta operu tijelo octenom vodom, a grlo i usta dnevno neka
56 puta izgrgljaju odvarom od kadulje pomijeanim s malo
octa od trpkovina. I dnevno neka popiju po 23 aice rakije
od pelina i pojedu dobro provakano 1015 svjeih smrekovih boba.
Trbobolja
od ove bolesti organizam jako oslabi, stoga se ne smije

olako uzeti. Pogotovo ne u mladenakim godinama, gdje
je organizam jo u razvitku. Trbobolja dolazi ili zbog nahlade ili kada se u crijevima nakupe ostaci jela koji vremenom
ukisnu, stvaraju plinove i gone na izluivanje. Ovakav proljev
ne smije se nikad zadravati. Naprotiv, kod svakog prolijeva
treba uzeti najprije neto za ienje da se iz crijeva i eluca
to prije odstrane sve zle sastojine. Tek nakon toga uzima se
kakvo sredstvo za zatvor. Da se bolovi ublae, treba na trbuh
i eludac stavljati jako tople obloge, od pola vinskog octa i
pola vode ili obloge od trina.
Obloge treba mijenjati svakog sata, kasnije svaka dva
sata.
Da se eludac dobro ugrije i da se ojaa bolesnik, treba mu
davati svakog sata po jednu licu ovog aja: po 10 grama korijena od kravojca i korijena poljske stee, kuha se pola sata sasvim
poistiha s etvrt litre vina i etvrt litre vode i kipue prelije na
1 dag samljevenog kumina, 6 g lia od kadulje i 3 g pelina. To
sve jo jednom prokljua i ostavi se 1015 minuta da se pari.
Slabi ljudi neka uzmu preko dana 34 ae dobrog crnog vina,
200
1/1/70 11:52:56 AM
ili vina pomijeanog sa sirupom od trpkovine ili ribiza (na jednu au jednu licu sirupa). U ovo vino treba umakati i jesti
preni crni kruh od jemenog ili raenog brana, izrezan na
tanke krike.
Tijelo treba dnevno octenom vodom brzo oprati i uveer
34 sekunde po hladnoj vodi gaziti, a za hranu uzimati prekrupu od zobi kuhanu u vinu s cimetom. Dulje vremena nakon
bolovanja treba nositi povez od flanela. Jesti vie mlijena jela,
bijelo meso i kuhano voe.
Matoina (Melissa officinalis L) se rabi kao lijek za trbune
bolesti, kada ivci u trbuhu oslabe, osobito kod djece. aj od
matoine ojaa trbune ivce i bol poputa. Da se aj od mato
ine priredi, uzme se 10 grama matoine biljke i ukuha na pola
do tri etvrtine litre vode. Za obloge se uzima poevi od 810
grama do 20 grama. Ako se naini od te biljke izvadak, onda se
uzima dnevno 34 puta, svaki put po jedna kavena lica. Djeci
je dovoljno dati polovinu toga.
aj prireen od korijena apte (Sambucus Ebulus L) vrlo
je dobar lijek za razne trbune bolesti jer ujedno s mokraom
odstranjuje sve kodljive sokove.
Lijek prireen od borovnice (ploda vrisinje, Vaccinium
Myrtillus L) uspjeno se upotrebljava kod svih trbunih bolesti. Lijek od ploda borovnice ili vrisinje prireuje se na ovaj
nain: Dvije ili tri pune ake tih bobica usipaju se u staklenku,
u koju se nalije dobre groenke ili finog alkohola. to dulje
takav lijek stoji dobro zaepljen, tim je bolji i tim sigurnije djeluje. estok proljev, kod kojeg se esto i krv pojavljuje, moemo bolesniku obustaviti ako mu dademo 1,25 decilitra tople
vode pomijeane s jednom licom toga mlijeka. Kod manjeg
proljeva dovoljno je ako bolesnik pojede samo nekoliko prosuenih bobica.
201
1/1/70 11:52:56 AM
Kada djecu trbui boli
apravi se kajgana od kukuruznog brana te se kajgana

namae na krpicu, pospe s malo tucanog papra i djetetu
onako mlaka na trbui privije.
U ljeto, kada ima svjeeg pelina, uzme se pelinova lia i
njime se trbui obavije.
Otekline na trbuhu
ome otekne trbuh, neka iskopa korijena od crvenog gaveza (Symphytum officinale L) i malog gaveza (Cynoglossum officinale L), od omana (Inula Helenium L), od perunike
(Iris germanica L) i od miloduha (Ligusticum Livisticum L) i
iskria pa kuha u vodi, tada dobro istue i s time smijea jaje s
korom da bude vrsto kao melem, to namae po lanenoj krpi
i privija na trbuh podmazujui nekuhanim maslacem.
Iskuhano laneno (Linum usitatissimum L) sjeme slui kao
oblog na otekline na trbuhu i na vanjske upale, ublauje i hladi
bol.
Upala potrbunice
trbunoj upljini veina probavnih organa obavita je,

kao i stijenke te upljine, sluzavom opnom koju zovemo
potrbunicom. Upala potrbunice dolazi rijetko od nahlade.
Veinom od ozljeda: zbog prignjeenosti, irenjem unutranjih ireva, upalom unutranjih organa kao: jetra, slezene,
enskih spolnih organa, nakupljenim naslagama izmeta ili
zapletajem crijeva, a moe doi i zbog operacije. Upala potrbunice kod ena u poroaju dolazi od ozljeda sluznice
202
1/1/70 11:52:56 AM
maternice, zbog ega dopiru bakterije u upalno tkivo. Ova

je bolest povezana s velikom temperaturom i jakim bolovima
koji peku, reu i bodu. Dotakne li se samo bolno mjesto, bol
je tim ea. Bolesnik pati od povraanja i estog mokrenja.
Disanje je zbog potisnutog oita oteano, stolica je zatvorena
i trbuh nateen.
Lijei se stavljanjem hladnih obloga na eludac i trbuh.
Za obloge se uzme pola vinskog octa i pola vode, ili s octenom
vodom razmuena ilovaa ili mladi kravlji sir razmuen sa sirutkom (oblog od sira izvanredno dobro djeluje). Oblozi se
mijenjaju svakih 1015 minuta, im se ugriju. Ako bolesnik
ne podnosi hladne obloge na elucu i trbuhu, treba mu oblog
skinuti i staviti uzdu itavih lea, od vrata do bedara.
Ako je bolesnik uznemiren pa mu i ovaj oblog ne ini
dobro, ne smije ga se patiti, ve mu preko trbuha i eluca staviti topao oblog od kamilice ili trina. Ti e ga oblozi sigurno
umiriti. Svaki oblog suhim i toplim previti da zrak do tijela
ne moe doprijeti. Za pobijanje temperature 45 puta tijelo
makar i djelomino prati octenom vodom jer bolesnik mora
mirno leati da ne bi nastupio zapletaj crijeva.
Protiv upale daje se svakog sata jedna mala lica bademova ulja. Za jelo nita, osim malo sluzave juhe od zobi ili jema.
Za ublaavanje ei daje se jedna lica sirupa od meruzalke
(ribiza, Ribes rubrum) na au vode ili sirupa od utike trpke (Berberis vulgaris). Kada je temperatura prestala, dnevno
bolesniku treba itavo tijelo octenom vodom oprati, dva puta
tjedno umotati tijelo u vruu plahtu umoenu u odvar od trina ili slame od zobi i suhom i toplom dobro previti te tri puta
tjedno davati mu hladne polubanje s pranjem lea Od 10 sekundi. Hrana: mlijena jela i kuhano voe i dnevno aa zdravog vina. Preko dana po dva puta treba uzeti po manju alicu
aja, ako se 10 grama kadulje i 5 grama pelina prelije s etvrt
litre kipue vode i 1 licom meda 5 minuta se kuha. Bolesnik
203
1/1/70 11:52:57 AM
neka ostane u krevetu do potpunog ozdravljenja da ne doe do

tekih posljedica.
Tuberkuloza
aspi u jedan lonac dvije pregrti svjeih peninih mekinja. Odozgo nalij 4 do 5 litara tople vode i dobro promijeaj. Iza toga dobro poklopi lonac poklopcem i istom krpom
te ga stavi na umjereno toplo mjesto, moe biti i blizu vatre.
Tako treba ostati 24 sata, a iza toga ocijedi vodu svu do mekinja i prospi. Na ocijeene mekinje stavi jo aku svjeih mekinja, prelij s 34 litre tople vode i opet ostavi 24 sata da ostane
kao i prije. Nakon toga ocijedi tu kiselicu u staklo i pij svakom
zgodom umjesto vode.
Iste mekinje mogu se upotrebljavati sedam dana, samo
treba svaki dan kada se kiselica odlije dodati aku svjeih. Nakon sedam dana treba mekinje baciti i poeti opet iznova.
Taj lijek treba upotrebljavati tri mjeseca, a ako je mogue i
dulje, usprkos tome i to se bolesnik ve osjea zdrav.
Nije na odmet i ovaj lijek koji je mnogima koristio. Naribaj dosta hrena te prelij crnim istim vinom i dobro zatvori u
jednu jaku bocu. Grlo boce okreni spram dolje i zakopaj dosta
duboko u zemlju ili pijesak i tako neka stoji dva tjedna. Od
toga lijeka uzimaj tri puta dnevno po jednu malu alicu, i to
ujutro natate, prije ruka i prije veere.
Dobar je i sljedei lijek: istu svinjsku mast treba uskuhati
u dobrom mlijeku i dnevno jesti po nekoliko lica s kruhom
prekrupice (grahamov kruh).
(Vidi bolesti plua).
204
1/1/70 11:52:57 AM
Trakavica
rakavica ima razliitih, a vrlo su razliiti i bolovi koje trakavica prouzrokuje. Mnogi je ljudi imaju godinama i mjesecima, a nemaju nikakvih potekoa. Drugi imaju, naprotiv,
grevite bolove i neki udan osjeaj u elucu i trbuhu, pate
od omaglice, bljedobolje i povraanja. U grlu ih esto gui,
oko oiju imaju modre koloture, trpe od neuredne probave,
omrave i onemoaju, jer im trakavica troi crijevne sokove
za sebe. Dobiva se jedenjem prijesnog ili poluprijesnog goveeg, svinjskog ili ovjeg mesa. A ima i riba koje su zaraene.
I na psu i na ovcama ivi liinka trakavice, stoga treba biti na
oprezu jer lako dolazi i u ovjeka. Kada je u ovjeku, doe s
krvlju lako u jetra, rjee u plua i srce. U jetri se stvara njezina
ikrica, koja zna biti poput velike jabuke, pa moe i smrt prouzrokovati. Stoga ne doputajte da vam pas lie ruke i lice i ne
upotrebljavajte za sebe sue iz kojeg pas jede.
Da se trakavica iz tijela odstrani, treba dva dana postiti. Uveer drugog dana treba popiti jednu veliku alicu jakog
aja od 15 grama pelina na etvrt litre vode, 5 minuta kuhati.
Trei dan ujutro uzme se 30 grama prenih sitno istucanih
kotica od tikve (bundeve) i 10 grama u prah istucanog korijena od paprati (Aspidium felix mas.) i dobro promijea s
30 grama istog maslinovog ulja i etvrt litre nekuhanog mlijeka s 12 lice meda. Ovu smjesu treba odjednom popiti, u
krevet lei i mirno leati. Nakon 2 sata treba uzeti ponovno
40 grama meda i 40 grama ulja sa sokom od jednog velikog
limuna. Osim toga, uzeti klizmu od jedne litre mlake vode i
jednu osminu litre zdravog vinskog octa. Kada se outi potreba za stolicu, sjesti na veu posudu, koja se do polovine napuni s jako toplom vodom. Kod izluivanja izmetina dugo ostati
sjediti. Trakavica se ne smije istjerivati ako ovjek nije posve
siguran da je ima.
205
1/1/70 11:52:57 AM
Ako netko misli da ima trakavicu, mora paziti ima li u

izmetinama pojedinih njezinih lanaka ili vie njih zajedno. I
samo onda kada se osvjedoi, neka poduzme to bilo da je iz
tijela istjera.
Trudne ene, ljudi bolesni na pluima i ljudi koji trpe od
kroninog zatvora ne smiju trakavice tjerati jer bi imalo vrlo
loih posljedica. Nekoliko dana nakon toga to je trakavica
otjerana mora se dijeta odrati. Za jelo uzeti pomalo lagane
sluzave juhe od jemene kae ili rie i pomalo mlijenih jela,
uz koju au zdravog crnog vina.
Najbolji lijek protiv trakavice je kora od mogranjevog
(Corticis punica granatum) ili narovog korijena. Kora od mogranjevog (naravnog) korijena upotrebljava se ovako: uzmi
50100 grama kore, nalij na nju 400500 grama vode te ju
ostavi da se kiseli 24 sata. Ovu vodu treba bolesnik ispiti u tri
puta natate. Ili neka korijen dotle u vodi kuha dok se voda
na polovinu ukuha, pa neka je onako pije kao i onu to se je
kiselila. Bolje je da pije bolesnik vodu od kuhana korijena jer
e ga manje trbuh boljeti i nee ga tako na povraanje siliti,
a od ukuhane vode trakavica e sigurnije izai. Ako bolesnik
dva-tri sata poslije lijeka nema stolice, treba mu se dati jedna
lica ricinusovog ulja.
Bolesnik koji ima trakavicu neka umjereno ivi dva-tri
dana prije uzimanja gornjeg lijeka protiv trakavice. Zatim
neka uzme 23 lice ricinusovog ulja za ienje. Za ova dvatri dana, da se crijeva isprazne, neka se samo jede juhe, enjaka (Allium sativus L) i unke, a mogu se jesti i kupine (Rubus
fructicosus) ako ih ba u to vrijeme ima. Od zrnja tih bobica
razboli se trakavica.
Uvarak od kore jasenove (Fraxinusornus L) takoer izgoni trakavicu.
Korijen od paprati (Aspidium felix mas.) izvrstan je lijek
protiv iroke trakavice. Od praka koji se dobiva od kore pa206
1/1/70 11:52:57 AM
pratovih ila neka bolesnik uzme 23 puta ujutro 24 grama. I

pilule od papratovog korijena mogu se napraviti pa ih se treba
uzeti 12 u teini od 12 grama. Nekoliko sati poslije lijeka
uzmi jednu licu ricinusovog ulja.
30 dana uzimati natate 9 peenih kotica iz tikve. Kotice
se moraju dobro provakati. Ovim se lijekom uspjeno potjera
trakavica.
Dobar je i ovaj lijek: Na ribe se naribaju tri lice mrkve,
tomu se pridoda jedna velika puna lica tucanih kotica od tikve i dvije lice finog ulja. To se pojede natate. Tri sata nakon
toga uzme se ili malo ricinusovog ulja ili jedna mala alica francuskog aja, to se uzima svako pola sata i trakavica mora izai.
Za vrijeme itave procedure mora se bolesnik toplo drati i ne
smije nita jesti.
Uspjean je i ovaj lijek: Naveer se naree nekoliko haringa
i pomijeaju se s uljem i enjakom i pojedu. Ujutro se bolesniku da klistir s mlakim mlijekom.
Bol u tabanima
kuhaj aku duhana krupno rezanoga u pola litre vina i

privij preko noi na tabane. To treba nekoliko puta ponoviti.
Kozji loj s enjakom sitno istrven i izmijean. Time se nataru tabani i itava donja noga do glenja. To se ini uveer
prije spavanja. Izvlai bol i umor.
Bolesti uha
obiju se kada se nahladi glava ili propuh olako uzme i

ne izlijei se potpuno. Isto i od preleanih bolesti kao
207
1/1/70 11:52:57 AM
to su arlah, difterija, razne groznice i ozljede. A osobito od

ozljeda, kada se za vrijeme hunjavice obje nosnice odjednom
i sa snagom iste. Stoga treba biti osobito oprezan kod djece.
Bolesti uha ne smiju se nipoto zanemariti jer nose sa sobom
teku posljedicu: slabost pamenja.
Katar uha
od ove bolesti treba glavu s pola vode i pola vinskog octa

oprati i ne obrisavi kosu istim runikom previti, jo
jednim suhim rutavim preko njega i obaviti glavu vunenom
toplom maramom. Kada se glava ugrije, to traje 3/4 sata,
ponoviti pranje, i to initi dok se bolesnik dobro uznoji. Kada
je nastupio znoj, treba pustiti bolesnika u miru barem 1 sat,
onda ga brzo za nekoliko sekundi mlakim octom dobro oprati. Poslije toga pranja neka ostane i dalje u krevetu 11 sat,
a onda poduzeti polijevanje koljena, slabine i lea ili uzeti
polubanju s odstajalom vodom uz pranje lea od 35 sek., pa
opet natrag u krevet lei, a na elo i vrat priviti podosta isjeckanog crvenog luka ili oblog od ilovae, razrijeene octom ili
vodom. Kome je odvie teko pranje i polijevanje tijela ili tko
ne moe uzeti polubanju, ili bolje reeno, tko se boji hladne
vode, koja je najuinkovitiji, najprobitaniji lijek jer radikalno
lijei, taj neka skuha krumpira, pa ga onako vrueg izgnjei,
stavi izmeu dvije iste lanene krpe, pa privija onako vrue
to vie moe trpjeti na uho i iza uiju. Ili neka saije uske
vreice, napuni kamilicom i prelije kipuim vinskim octom
pa onako vrue previja na uho i iza uiju. I kod krumpira i
kod kamilice treba dobro suhim i toplim previti.
208
1/1/70 11:52:57 AM
Kod zastarjelog unog katara
reba svakog dana u drugo uho 78 kapi bademovog ulja

kapnuti i ui dobro pamukom zaepiti. Tjedno 34 puta
ui oprati odvarom od preslice, 80 g na 1 litru vode ili 1 dag
mlade zdrave hrastove kore na 1 litru vode i 12 sati drati
potopljeno. Ako se uzme preslica, kuha se 10 min., a hrastova kora 20 minuta, kroz krpicu procijedi, a tek onda se upotrebljava. Uz to treba tijeom tjedna prije lijeganja u krevet
glavu na jednoj od ovih trava napariti: na bazgovom cvijetu,
divljoj koprivi, sljezu, kopru, divizmi (Verbascum Thapsus L)
mladom orahovom liu, kamilici, izgnjeenim bobama od
smreke ili isitnjenom korijenu od zeine (umska trta, Anacyklus officinarum Hayne). Ako su trave svjee, uzme se po
15 dag na 1 litru vode, vruom vodom se prelije i kuha
5 min. Ako su trave suene, uzme se 3 dag na 1 litru vode,
ostave se 1216 sati potopljene, kuhaju se 5 min. Od boba
smrekovih uzme se 20 dag, a korijena zeine svjeeg 25 dag,
suenog 5 dag. Bobe i korijen se potope 12 sati prije kuhanja.
Kod parenja glave staviti onu stranu na paru gdje uho boli.
Parenje neka traje 2025 min. Nakon parenja glave, glavu
dobro umotati i odmah poduzeti parenje nogu na odvaru od
trina 2530 min., a nakon parenja nogu, za 1 min. noge u
hladnu vodu staviti i pokretati ih kao da gaze po vodi. Nakon
toga treba u krevet lei i dobro se pokriti.
Upala uha
olesnik treba svakih 2025 min. grlo dobro izgrgljati

hladnim odvarom od 3 dag kadulje na 1 litri vode (vruom vodom preliti, 10 min. kuhati). Jo je bolje ako se trava
potopi 1012 sati i samo 5 min. kuha. Na dan 56 puta itr209
1/1/70 11:52:57 AM
cavati bolesno uho odvarom od preslice, 80 g na 1 litru vode,

kipuom vodom preliti i 20 min. kuhati. Jo je bolja preslica,
12 sati drati potopljenu i 10 min. kuhati. Ne gnoji li uho,
onda treba dnevno 34 puta kapnuti po 78 kapi mladog bademovog ulja i uho dobro pamukom zatvoriti.
Kada curi iz uiju
reba 34 puta dnevno itrcati odvarom od 40 g preslice

i 40 g bokvice. Te se trave kuhaju na 1 litru vode. Ili se
moe uzeti 60 g pelina i 1 g peene stipse (alaun). Pelin se kuha
1/2 sata, a stipsa se pridoda kada se pelin procijedi. Jo je bolje
ako se trave dre potopljene 12 sati, s istom vodom stave se
kuhati i kuhaju 10 min. Za itrcavanje uha uzme se litre, a
moe i vie, od bilo kojeg odvara. Osim itrcavanja uiju, treba
i grlo istim odvarom 78 puta izgrgljati . Treba piti tri puta
dnevno po 1 alicu natate, pola sata pred ruak i pola sata
prije veere aj od po 15 g jagorike jare (Primula officinalis
Jacy), kiselice, nevena, kunice, mladog orahovog lia, kadulje
i preslice s 2 lice meda na pola litre bijelog vina. Po 15 g uzme
se od svjeih trava, a od suhih po 3 g. Svjee se trave preliju
kipuim vinom, pridoda se med i sasvim poistiha se kuhaju 5
min. i 10 min. pare se na toplom mjestu. Suhe trave treba 12
sati u vinu drati potopljene, a onda 10 min. kuhati, eventualno jo 10 min. pariti. Uz taj aj treba uzeti tri puta dnevno na
vrhu noa praka od korijena kravojca.
Tijekom tjedna treba tijelo tri puta umotati u vruu plahtu umoenu u odvar slame od zobi. Ovaj oblog treba ostaviti
11 sat dok se bolesnik dobro ne oznoji. Tjedno uzeti 23
hladne polubanje s pranjem lea i jednom polijevati gornje
tijelo, a jednom donje. Polubanje i polijevanje od 510 sek.
Uz to treba tjedno 23 puta napariti noge na odvaru od trina
210
1/1/70 11:52:57 AM
2025 min. i odmah nakon toga 1 min. noge u hladnu vodu

staviti i pokrete initi kao da se gazi po vodi, pa odmah u krevet lei i dobro se pokriti.
Reumatini bol u uhu
zme se etvrt kg jemenog brana s mekinjama. Ako

nema jemenog, to je bolje, moe se uzeti i peninog
s mekinjama i zakuha se pogaica sa 7 dag kumina. Kada
je ta pogaica gotovo peena, razree se po sredini i koliko
je god mogue vrue privije na bolno uho, a glava dobro
umota. Uz to se uzme vrua banja za noge do koljena sa
akom-dvije soli ili pepela, za 1015 min., pa lei u krevet
i popiti alicu aja da se bolesnik dobro oznoji. Za aj uzeti 10 g bazgina cvijeta, 10 g lipe, 2 dag istucanih boba od
smreke, 1 licu meda na etvrt litre vina, 10 min. kuhati i to
toplije popiti. Osjetljivi ljudi neka stave pamuk u ui da im
vjetar ne nakodi. Dobro je za ienje krvi 6 tjedana piti aj
od korijena kravojca, korijena koprive, korijena zejeg trna
(Ononis spinosa L), korijena bibernele (Pimpinella magna L),
korijena zeine, zvane i umska trta (Anacyklus officinarum
Hayne), i korijena bazge, od svake vrste po 1 dag na 2 litre
zdravog vina i etvrt kg meda. Korijenje isitniti, 1216 sati
u vinu drati potopljeno i pola sata poistiha kuhati. Uzeti po
1 malu alicu natate, pola sata pred ruak i pola sata prije
veere. Uz to se preporuuju hladna pranja octom i vodom
i hladna polijevanja.
211
1/1/70 11:52:57 AM
Bol uha
ad boli uho, a ne zna se zapravo od ega, onda treba glavu napariti ili na kamilici ili na cvijetu od bazge. Ako su
trave svjee, uzme se po 15 dag, a ako su suhe, samo 3 dag
na 1 litru vode, trave se vrelom vodom preliju i kuhaju 5 min.
Istim mlakim odvarom 34 puta tijekom dana ui itrcati,
nakon itrcavanja 78 kapi mlakog bademovog ulja kapnuti
u ui i dobro pamukom zaepiti.
Nekoliko kapi soka od bokvice (Plantago lanceolata L)
blai bolove u uhu.
Uhobolja se lijei kad se nakapa soka od uvarkue
(Sempervivum tectorum L) nekoliko kapi u uho i bol odmah
umine.
Koga ui bole i ne uje, neka uzme jednu kitu uvarkue
i jednu kitu pelina (Artemisia Absinthum L) i to neka zajedno
skuha u bijelom vinu te mlak pelin zavija na ui.
Kada te zabole ui, uzmi skrialine (Cyclamen europaeus), stuci sa solju, pa lijevaj onaj sok u ui.
Bol uha kod djece
ad dijete boli uho, najbolje je zagrijati (spariti) svjeeg

johinog (Ulmus glutinosa Gaert) lia na ognjitu, pa
onako vrue obloiti djetetu po uima. Ako nema svjeeg johinog lia, onda se uzme suhog. Dobro ga se satare, uzme se
u tavu vode i malo maslaca, saspe se ono lie pa prokljua.
Pospe se na to malo kukuruzna brana da postane gusto i
da se moe staviti na ui. Onda se ta topla smjesa stavlja na
ui. Ako nema lia, natuci rese od johe, skuhaj i obloi po
uima.
212
1/1/70 11:52:57 AM
Svrbe i zujanje u uima
a ove pojave treba tjedno 23 puta napariti glavu na odvaru od trina ili kamilice. Odmah nakon parenja treba
itavo tijelo odstajalom vodom oprati za 1 min. Ako je osoba
slaba, pranje postupno od 1 2 min. protegnuti, a ako je
jaka, postupno do 3 min. Nakon pranja ne treba se brisati,
ve dobro zaogrnuti, lei i dobro se pokriti. Svaki dan treba
u drugo uho uliti 5 kapi slatkog bademovog ulja (vidi ulje)
kapnuti i pamukom uho zaepiti. Dnevno tri puta popiti po
1 malu alicu ovog aja: kantarije (Erythraea Centaurium),
pelina (Artemisia Absinthum L) i moravke (Arnika montana
L), od svake trave po 3 g i 2 lice meda na pola litre vode.
Trave treba 12 sati drati potopljene, u istoj vodi prokuhati
i 10 min. ostaviti ih da se dobro poklopljene pare, a onda ih
procijediti u isto staklo. To treba initi 6 tjedana.
Protiv zujanja u uima dobro se je pariti toplim pravim
vinskim octom ili se uzme nekoliko kapi iscijeenog soka od
crvenog luka na pamuk i stavi se u ui.
Podunice
a podunice uzme se mladog lia blitve (cikle, Beta vulgaris) i zelenog perina na jednake dijelove, pa se s mladim nekuhanim maslacem u tavi dobro ugrije i to vrue na
podunice privije.
Ili se ispee krumpir, razree po pola i koliko je mogue
trpjeti toplo privije na podunice.
213
1/1/70 11:52:57 AM
Trganje u uhu i gluhoa
ko je trganju uzrok nazeb, onda je najbolji lijek parenje

na kamilici, a nakon toga privije se ugrijani crijep umotan u krpu.
Prokuano je i sljedee sredstvo: Skuha se grah u loncu,
na taj kuhani grah stavi se lijevak i uho prisloni na otvor lijevka, tako da sva para iz lonca prodire u uho. Za vrijeme parenja
treba se pokriti preko glave da se od one pare bolesnik oznoji.
Vrlo dobro je sredstvo utrcavanje aja od maka. Na deseti dio litre vode stavi se 56 zelenih makovih eera. Kad
se to dobro prokuha, 23 sata, onda se ostavi da se ohladi i
aj je gotov.
Protiv gluhoe istisni vodu iz crvene djeteline (Trifolium pratense L), smijeaj meda i kada se poinje pjeniti, zalijevaj u uho.
Odstranjenje uholae iz uha
ad se je u uho uvukla uholaa, kane se u isto uho nekoliko

kapi ulja ili sapunice, od toga odmah ugine, a onda se
ukosnicom odstrani.
Ili se uzme komadi svjee orahove kore, najbolje zelene
s granice i dri pred uhom. Uholaa smjesta izlazi im outi
miris orahove kore.
Ulozi
ko boluje od uloga, neka bolna mjesta 34 puta naari

svjeim koprivama. Tada se treba uvati propuha. Najbolje je onda ne izlaziti iz sobe.
214
1/1/70 11:52:58 AM
Izvrstan je i ovaj lijek: uzme se mladog istog brezovog

ili joikovog lia (Betula alba L). Bolna se mjesta svaku veer tim liem dobro obloe i previju. Ovim oblaganjem bolesnik se doskora oznoji, a taj se znoj mora pijenjem aja od
bazginog cvijeta podravati 2 do 2 i pol sata. aj od bazge
treba 23 puta piti svakih 2025 minuta, a dobije se ovako:
15 g bazginog cvijeta, 15 g lipe, 2 lice meda i sok od limuna
prelije se s pola litre vode i 5 minuta kuha. Nakon znojenja
tijelo treba brzo mlakim octom i vodom oprati. Preko dana
popiti 23 alice aja od brezovog lia uvijek po gutljaj. Na
etiri pregrti suhog lia prelije se 1 i pol litre kipue vode,
pusti 2 puta da provre i ostavi dobro poklopljeno pariti. Ovaj
aj tjera kroz mokrau loe sokove iz tijela.
Ulog i bolove u nogama kada se ne moe na noge stati
lijei odlino ovaj lijek: Za lijepog toplog vremena i na zatienom mjestu od vjetra iskopa se u zemlji dosta duboka rupa,
tolika da noge dopru bolesniku do koljena u zemlju, a onda
se zemljom zatrpaju. Na ovu zemlju oko nogu bolesnikovih
ulije se svakog sata povei lonac vrele vode. To se ima initi
10-12 sati
(Vidi reuma i kostobolja).
Uzetost ili obamrlost
zetost tijela ili pojedinih udova nastupi kada miii izgube pokretnu snagu, a vie puta i osjetljivost. Dolazi od
ozljeda, bolesti kraljenice i mozga, od udara kapi, slabokrvnosti i gruanja krvi.
Protiv te nevolje treba bolesniku dnevno prati tijelo s
pola vinskog octa i pola vode i uzeta mjesta dobro trljati, a
svakih 20 min. dati mu po gutljaj ovog aja: uzme se korijena
bibernele (Pimpinella magma L) i ostavi u 3/10 litre vode 12
215
1/1/70 11:52:58 AM
sati, u istoj vodi se kuha sata, ocijedi i pridoda aju jo i ovo:

6 g kadulje (Salvia officinalis L), kantarije 6 g (Erythraea Centaura Pers) i 2 g pelina (Artemisia Absinthum L) potopljeno
se dri po 12 sati u pola litre bijelog vina, prokuha 10 min. i
na toplome mjestu pari. Dnevno treba uzeti na vrku noa
praka od korijena kravojca (Angelica sylvestris L). Tjedno 2
puta treba umotati bolesnika u vruu plahtu, umoenu u odvar od trina (na 6 litara vode kg trina i pola sata kuhati).
Oblog se samo tako dugo ostavi dok bolesnik ugodnu toplinu
osjea, a im prestane, oblog se skida i tijelo brzo opere octenom vodom. Tjedno treba uzeti 2 puta dobro toplu kupku za
noge u odvaru od trina. Ta kupka mora bolesniku do koljena
dosezati. Noge treba kupati do 20 minuta; nakon 10 minuta
u vodu treba staviti jako vru (ali ne prevru) crijep da voda
ostane topla. Tjedno dva puta polijevati gornje tijelo, ruke i
vrat i 2 puta noge, koljena i bedra hladnom vodom. Krevet
treba tako staviti da se s obje strane moe prii bolesniku, a
kod polijevanja drati bolesnika na rubu kreveta. Kada je poboljica u toliko nastupila da se bolesnik moe pomalo kretati, treba mu uz polijevanje i umatanje u plahtu davati i kupke
za noge i dvije polukupelji u hladnoj vodi.
Polijevanje i kupelji neka traju od 10 sek. postupno do 2
min. Kada se je bolesnik ve dobro oporavio, treba mu dati u
jastuk za spavanje dobro osuenu paprat.
Umor, glad i studen
orijen od vladisavke (Gentiona lutea L), koji je dobro namoen u rakiju, osuen i izrezan jest od neprocjenjive
vrijednosti kao okrepljujue sredstvo za lovce i putnike. Samo
nekoliko kapi takve rakije odstranjuje svaki umor, glad i studen
te jaa plua i miice. Isto tako slui povoljno kao praak ako
216
1/1/70 11:52:58 AM
se uzima svaki dan po 1 g. aj od vladisavke moemo prirediti

ako uzmemo 6 g korijena vladisavke i ukuhamo ga u litre
vode.
Zaudaranje iz usta
ladan naljev od metvice s vodom uklanja neugodan zadah iz usta.

Pelin odstranjuje neugodan dah ako on iz eluca dolazi,
kada se pije kao aj.
aj od ljekovitog sporia dobar je za ispiranje grkljana i
usta, kad meso gnjili i iz usta zaudara.
Vodena bolest
odena bolest dolazi zbog gruanja krvi kao posljedica bolesti bubrega i bolesti srca, zbog loe krvi i loih sokova u
tijelu, koji sprjeavaju izluivanje plinova, rad srca i cirkulaciju
krvi. Predznaci vodene bolesti obino su: veliki umor i malaksalost itavog organizma, napuhano lice, prsti, runi zglobovi
i noge dalje od koljena. Bolesnik je vrlo neurozan, pati od nesanice, daha mu nestaje, jako omravi, to se opaa na dijelovima tijela koji nisu oteeni. Mokraa se slabo odvaja, probavni
organi ne funkcioniraju, a koa postaje siva i hladna. Pritisne
li se prstom na oteeno mjesto, otisak se vrlo polako gubi. Kod
vodene bolesti ne smije se bolesnik sluiti vruim banjama, niti
parenjem, ve uvijek hladnom vodom.
Prvih 1420 dana dnevno se itavo tijelo 34 puta opere
s pola vinskog octa i pola vode. Ocat oivljuje ivce, jaa organizam, isti pore i pospjeuje tim jae izluivanje loih sokova iz tijela. Pranje blago podrauje ivce, a time se postie da
217
1/1/70 11:52:58 AM
ve mlohavi organi poinju obavljati svoje funkcije. Krv stane

pravilnije cirkulirati i kroz tijelo struji ugodna toplina. Kada
se nakon pranja i hladnih polubanja od 10 sek. do 1 min. prvi
put znoj pojavi, znak je da je slomljena otrica bolesti. Uz pranja i polubanje treba dnevno dobro provakati i pojesti 1215
svjeih boba smrekovih i tri puta dnevno uzeti na vrhu noa
praka od kravojca i po 3 manje alice aja od 10 lica tucanog
konopljinog sjemena. Konoplja se potopi 23 sata u 1 litru mlijeka, nakon toga se kuha 10 min. s 4 lice meda.
Uz to treba dnevno piti po 2 ae vina od rumarina ili
brezova lia, uvijek samo po gutljaj. Ovo vino jaa srce i pospjeuje jae izluivanje mokrae. 34 ake brezovog lia
prelije se zdravim vinom i kuha poklopljeno s kg meda 2
3 sata. Za vino od rumarina uzme se boce zdravog vina i
napuni boca do grla suhim ili svjeim granicama rumarina.
Nakon 56 dana rabi se za pie. Protiv ei treba usta i grkljan
po nekoliko puta izmukati i izgrgljati hladnom vodom. Voda
se ne smije piti. Nakon 20 dana treba s pranjem prestati, polubanje dnevno i dalje uzimati. Tjedno do tri puta umotati tijelo
u hladnu plahtu umoenu u odvar slame od zobi, trine ili u
pola vinskog octa i pola vode. Oblog mora dobro uz tijelo prionuti, i svaku nogu treba posebno umotati. Preko ovog obloga
treba staviti suhu plahtu i jako toplu vunenu deku, da zrak ne
moe doprijeti. Oblog se ostavlja 11 sata. Uz te obloge treba
polijevati koljena, lea i bedra dva puta tjedno i dva puta gornje
tijelo od 810 sek.
Uz to treba dati bolesniku svakog sata po jednu licu aja:
po 10 grama lia od kravojca, zelenog perina i vrhova mladih kopriva, 6 grama preslice, 4 grama pelina i 6 grama korijena iirota. Korijen se preko noi potopi u etvrt litre vode, a
trave u tri etvrt litre vode. Trave se s 4 lice meda kuhaju 5
minuta, a korijen 15 minuta, nakon toga ocijede se i zajedno
pomijeaju. Dnevno treba svjei aj kuhati. To se ini dok se
218
1/1/70 11:52:58 AM
posve ne ozdravi. Bolesnik ne smije jesti mesa ili piti kave, aja
i alkohola. Hrani se mlijenim jelom, kuhanom penicom, jemom, prekrupom od zobi, gancima, zeleni s uljem i kuhanim
jabukama. Dnevno treba uzimati ukuhane bobe od aptovine
ili bazge po 23 mala tanjuria. Izvrsno djeluju za odvajanje
mokrae.
Trbuna vodena bolest
od ove je bolesti osobito trbuh napuhan. Dnevno se pere

cijelo tijelo octenom vodom, tri puta tjedno umota itavo tijelo u hladnu plahtu umoenu u odvar od trina, dva puta
tjedno uzme se hladna polubanja uz pranje lea, dva puta polijevaju se koljena i slabine i dva puta gornje tijelo. Banje i polijevanja neka traju 810 sek. Prije spavanja treba stavljati na
eludac i trbuh hladan oblog s odvarom od trina i svaki oblog
suho i toplo previti. Svakog sata daje se po jedna lica aja: 15 g
ila aptovine, 15 grama ila od koprive, 6 grama korijena iirota, potopi se u tri etvrt litre vode preko noi i kuha 15 minuta,
procijedi se i pomijea s ajem od 6 grama preslice i 4 grama
pelina, potopljeno drati preko noi u etvrt litre vina i kuhati
5 minuta sa est lica meda. Uz to treba dnevno do 2 ae vina
od rumarina popiti i 1215 boba smrekovih pojesti.
Trbuna vodena bolest zbog trudnoe
od ove bolesti treba dnevno popiti po 2 ae vina od rumarina i 34 ae aja od oiljaka zelenog graha. Oiljak
je vlaknasta nit s obje strane komuke koja se kao neupotrebljiva baca kada se grah isti. Dvije do tri ake oiljaka prelije se s
1 i pol litre kipue vode i kuha poistiha poklopljeno tri etvrt
219
1/1/70 11:52:58 AM
sata. Nakon toga se procijedi i 23 puta prokljua sa 6 lica

meda. Ako su oiljci suhi, onda ih treba 3 i pol do 4 sata kuhati
s tri litre vode, dok voda uvre na jednu litru. Nakon toga se procijedi i s medom prokljua. Ako nema oiljaka, uzme se po 15
grama cvijeta od suruice (Spiraea ulmaria L), cvijeta ili mladog lia od bazge, cijele stabljike od krike (Anagalis arvensis
L). Te trave se na etvrt litre zdravog vina i tri etvrt litre vode
12 sati potope i s 5 lica meda 5 minuta kuhaju. Svaku veer
treba staviti preko trbuha i eluca hladan oblog od pola vode
i pola vinskog octa. Oblog se dri dok se bolesnik ne probudi.
Ako se trudna ena preko dana uti nevoljno, neka stavi takav
oblog za 11 sat. Obloge treba suhim i toplim previti. Za 34
tjedna nastupa olakica.
Daljnji lijekovi protiv vodene bolesti
aberi jednu licu bobica od zrele apte (Sambucus Ebulus

L); kad postoji i pone vrenje, ispeci rakiju jaku, u tu rakiju
nakvasi deku te umotaj tom dekom golog bolesnika svega dok
se na njemu isui, i tako, dok ne splasne, ini nekoliko dana.
aj prireen od korijena apte vrlo je dobar lijek protiv
vodene bolesti jer brzo odstranjuje suvinu vodu i isti bubrege.
Kad ivo meso na ovjeku puca, a ispod koe piti uta
vodurina, neka se uzme lia od aptovine, pa njim obloi bolno
mjesto.
Debela bolest lijei se avdikom. Cijela se avdika skuha pa
se onako vrua obloi gdje je bolesniku najvei otok.
Kada se sok od bokvice (Plantago lanceolata L) pije kao
unutarnji lijek, goni mokrau pri vodenoj bolesti (debela nemo).
Protiv vodene bolesti kuha se brljan (Hedera helix L) i ko220
1/1/70 11:52:58 AM
nopljine kuine (Linum usitatissimum L), pa se bolesni kima

da pari.
iak (Lappa major Gaert) se upotrebljava iznutra kad se
pije kao aj protiv vodene bolesti.
Bobice ili borovice od smreke pospjeuju izluivanje mokrae. Zato se od ploda smreke daje aj kad tko ima vodenu
bolest, kronini katar mokranog mjehura i mokrane cijevi. Pravi se od 1015 grama zgnjeenih bobica na 200 grama
vode. U istu svrhu daje se i ukuhani plod od smreke 3050
grama dnevno.
Upotrebljava se isto s vrlo dobrim uspjehom i aj od suhih
komuki od graha. Ako bolesnik ne bi mogao piti aj ve bi povraao, treba mu dati klistir od toga aja s malom licom soli.
Takav je klistir osobito spasonosan jer ve za 1020 sati stane
se voda s mokraom u velikoj mjeri odvajati.
Protiv vodene bolesti kuha se hmelj zajedno s lozom i u
toj vodi kupa se bolesnik.
Protiv vodene bolesti kuha se sjeme od lubenice; voda se
ocijedi i pije.
Rumarin je osobito dobar lijek protiv vodene bolesti
uope, a napose srca, ako se uzima svaki dan ujutro i naveer
34 lice ili najvie mala vinska aica ovako prireena lijeka:
Uzme se aka rumarina i to sitnije izree, stavi se u litrenu
staklenku i zalije dobrim bijelim vinom. Nakon 12 sati ve je
lijek za uporabu. Isto lie moe se i po drugi put upotrijebiti
ako smo iz njega prvo naliveno vino potroili. Svaki koji boluje
od vodene bolesti moe se ovim lijekom izlijeiti.
Rumarin je dobar lijek i za bubrene bolesti jer je ta bolest obino poetak i povod vodenoj bolesti. Divlji ubar kuha
se pa se pije kad tko ima vodenu bolest. Vodena se bolest lijei
ako se cijelo tijelo topli i pije ubar trava. Divlji ubar iupa
se sve do korijena. Opere se s njega ona zemlja pa se u vodi
kuha. Onda bolesnik onu vodu mlaku pije mjesto obine vode.
221
1/1/70 11:52:58 AM
Nakon dulje vremena dade mu se po jedanput naravne (pitke)

vode.
Kad se debela bolest nae u zimi, natare se kupus-repe
(Brassica repa L. var. rapifera) na ribe. U tavu ili u kotao stavi se
maslaca, a onda repu onako izribanu u maslac da se u njoj ugrije
i onda obloi po trbuhu i po ivotu, svuda gdje je najgori otok.
Vjetrovi i napuhavanjanje u trbuhu i elucu
rotiv ovih bolesti uzme se 10 grama pitome paprene metvice (Mentha piperita L) i metvice koja pokraj vode raste
(Mentha aquatica L) u pola litre bijelog vina, 12 sati se dri potopljeno, prokuha se i jo pola sata dobro se poklopljeno ostavi.
Uzima se ujutro natate jedna alica i prije spavanja jedna alica. Ovaj se aj preporuuje osobito nervoznim ljudima.
Protiv vjetrova je isto izvrstan lijek sjeme od kopra mirisavog (Aneihum graveolens L), 25 grama sjemena potopljeno se
dri 12 sati u pola litre bijelog vina, prokljua i pola sata pari.
Po jednu malu alicu treba uzeti natate i jednu alicu prije
spavanja. Ovaj se aj preporuuje osobito enama koje doje
djecu radi boljeg i obilnijeg mlijeka.
Od ove bolesti pate slabi ljudi ili oslabljeni od tekih bolesti. Ovim se preporua pijenje aja od 5 g mladog hrastovog
lia, 3 grama kantarije i 2 grama pelina, jedne lice meda i
etvrt litre zdravog crnog vina. Preko noi se potopi, ujutro 5
minuta kuha i preko dana uzima svako 1 sat po gutljaj. To
treba initi 23 mjeseca.
Dobar je i ovaj lijek: Uzme se 8 grama isitnjenog korijena od iirota i kvasi preko noi u etvrt litre vode. Ujutro se
poistiha kuha dobro poklopljeno 15 minuta s jednom licom
meda. Uzima se svakih 1 sat po gutljaj. Svakog dana ima se
spremiti svjei aj.
222
1/1/70 11:52:58 AM
Kad ovjek vene
va trava (Theucrium chamaepitys L; Ajuga iva) kuha se pa

se pije kada boli u prsima. Ne veli se uzalud: Trava iva od
mrtva pravi iva. Iva se trava pije i kad ovjek vene, a ne zna
se to mu je. S ivom se travom pomijea i sljez (Althaea officinalis L) i metvica (Mentha piperita L) pa se ona tekuina pije.
Uzima se od svake biljke po 20 grama na jednu litru vode.
Protiv vruice
ruica se lijei ako se unutranjost iz bundeve (Cucurbita

pepo) i dra bobovnik (Sedum telephium L) zajedno pomijeaju i stavljaju na elo i potiljak.
Ili se istuca lie od obine kiselice (Rumex acetosa L) i
pomijea s malo izlupanim bjelanjkom od jajeta i na tabane
privije.
Bolovi u vratnim ilama i potiljku
aree se nekoliko glavica crvenog luka i pomijea s octom

od ruice i uljem. Ova smjesa stavi se na lanenu krpu te se
obaviju vratne ile i potiljak. Kad je ve oblog stavljen, ulije se
izmeu njega i koe ruinog octa da se oblog jo bolje nakvasi,
to se sve previje istim suhim runikom.
Oteklina vrata
ad vrat otee, treba saiti od lanena platna duguljastu vreicu. Ta se vreica napuni kamilicom (Matricaria Cha223
1/1/70 11:52:59 AM
momilla L) i prelije kipuim vinskim octom i privije oko vrata,

suhim i toplim jo jednom previje. Oblog nakon pola do tri
etvrta sata, kada se ohladi, treba promijeniti.
Ljekovitost vode kod raznih bolesti
judsko tijelo ima u svojoj grai takoer mnogo vode. U krvi

6570%, u mozgu 80%, u kostima 10%. Pa kada to znamo,
onda emo i razumjeti koja je za nas blagodat voda. Najbolje
nam pomae hladna voda jer osvjeava tijelo, nadoknauje izgubljenu snagu, izluuje loe sokove te daje pravilno kolanje krvi,
a time sprjeava gruanje krvi, koje se inae uvijek u kasnijim
godinama pojavljuje ovapnjenjem ila (arterioskleroza), bolesti srca i bubrega. Hladna pranja moraju se brzo obaviti, inae
se odvie troi elektromagnetska snaga koju imamo u naem
tijelu. Pranje treba poduzeti odmah ujutro, iz kreveta, kada je
tijelo dobro ugrijano i odmoreno i neka traje 510 sekundi, ne
dulje. Nakon pranja ne treba se obrisati, ve brzo navui odjeu
i brzo se kretati po kui ili izvan kue, ili tjelovjebu initi 15
20 minuta. Ako je ovjek slab, neka ponovno legne na pola do
tri etvrt sata u krevet i dobro se pokrije. Slabunjavi ljudi neka
poinju pranja mlakom vodom, dok se postupno ne naue na
hladnu vodu. Pranja treba poduzimati samo kad je dobro ugrijano tijelo, inae se moe nahlada navui. Svako hladno pranje
pospjeuje rastvaranje i izluivanje loih sokova, pomae cirkulaciju krvi, time su opet unutarnji organi primorani na rad
i izluivanje plinova i loih sokova. Topla voda slabi i umara,
rabi se utoliko da se postigne naknadnom uporabom hladne
vode bre otvaranje pora, a time nastupa jo jae djelovanje.
Voda pomou biljaka, ali svjeih i svjee suenih, ima nedosenu mo jer obnavlja istroene sokove, jaa krv i sili unutarnje
organe na veu djelatnost i izluivanje.
224
1/1/70 11:52:59 AM
Venerine bolesti
od ovih bolesti treba dnevno prati tijelo hladnom ili octenom vodom te dnevno barem jednom, prije spavanja,
gaziti po hladnoj vodi do koljena 14 minute. Noge ne obrisati
ve ih suhim istim runikom umotati i toplom maramom ili
dekom previti. Tjedno treba po tri puta uzeti hladnu polubanju
s pranjem lea od 10 sekundi do 1 minute, dva puta tjedno
umotati itavo tijelo u vruu plahtu umoenu u odvar od trina,
suhom plahtom i dekom previti. Da znoj to prije i obilnije nastupi, treba popiti jednu alicu vrueg aja od cvijeta od bazge
15 grama i svjeih boba smrekovih 15 grama sa licom meda i
etvrt litre zdravog vina 15 minuta kuhati. Kada je znoj nastupio, treba ostaviti bolesnika s mirom 22 sata, nakon toga ga
brzo oprati octenom vodom, navui ugrijane haljine, ostaviti
ga u krevetu i dobro pokriti.
Svakog dana natate, pred ruak i pred veeru popiti po
malu alicu aja od 1 dag korijena od ika, 50 grama lia od
nevena i 50 grama boba smrekovih s 4 lice meda, to se sve
na pola litre zdravog vina 12 sati kvasi, 10 min. kuha i 20 min.
pari. Osim ovog aja treba uzeti preko dana svako 1 sat po
gutljaj aja od 12 g mijakinje (Stellaria medio, Vill.), preslice (Equisetum arvense L) i bokvice (Plantago lanceolata L) i
6 grama pelina (Artemisia Absinthum L) s 4 lice meda na tri
etvrt litre vode i etvrt litre vina, to se sve 12 sati dri potopljeno, 5 minuta kuha i 10 min. pari.
Rane, ireve i irie treba ispirati i oblagati (kod obloga
uvijek suhim i toplim previti) odvarom od 2 dag korijena od
ika, koji se na 1 litru vode 12 sati dri potopljen, 15 min. se
kuha i kroz krpu procijedi. Istim odvarom treba grlo grgljati
i usta ispirati. Kod izluivanja treba itrcati odvarom od lia
nevena (1 dag na 1 litru vode, 15 min. kuhati i kroz krpu procijediti). Ako ima svjeeg nevena, treba iz lia i cvijeta iscijediti
225
1/1/70 11:52:59 AM
34 lice soka i pomijeati ga s litre kipue vode i ohlaeno

upotrijebiti. A moe se i samim sokom itrcavati. Protiv spolnog nagona pomae kada se 23 g u prah istucanog korijena
lincure popije s aom vode.
Upozorava se da korijen od ika mora biti svjee suen.
Ako je godinu dana stajao, neupotrebljiv je. Korijen od ika lijei i zatrovanje ivom. Jo bolje od korijena lijei u prah istucano sjeme kada se uzme tri puta dnevno na vrhu noa i zalijeva
vodom. Za jelo treba kuhati penicu, jeam, prekrupu od zobi,
kuhana tijesta, mesa vrlo malo, i to bijelog i dobro kuhanog.
Uz koprivu, vodopiju, krstovnik, jagoriku, dobriicu i kiselicu
preporuuje se mlado lie ikovo za juhu, variva i zeljanicu.
Na stolicu osobito paziti, eventualno se klizmom pomagati.
uvati se napora i nahlade. Alkohol i po mogunosti duhan
odbaciti. To initi dok se posve ne ozdravi, ee traje dulje
vremena, a vie puta se izlijei za nevjerojatno kratko vrijeme.
Razni lijekovi za ienje krvi kod

venerinih bolesti
od venerinih bolesti rabi se ljeura (milogled, Sanicula europaea L.). aj od ljeure (60 g na 1 litru vode,
12 sati drati potopljeno, 5 min. kuhati i 20 min. pariti)
uzima se svakog sata po 1 lica. Za grgljanje grla i ispiranje
usta upotrebljava se odvar od 3 dag na 2 litre vode, to se
12 sati dri potopljeno, 15 min. kuha i 20 min. pari. irevi,
irii, rane i bubuljice ispiru se istim odvarom i njime ine
oblozi. Ako su svjee biljke, onda se rane i irii obloe istom, svjeom izgnjeenom biljkom i previju.
Za ienje i poboljanje krvi kod venerinih bolesti rabi
se i kiselica (Rumex acetosa L.). Tijekom 34 tjedna uzimaju se
dnevno 12 lice iscijeenog soka od kiselice. Na au vode sa
226
1/1/70 11:52:59 AM
eerom ili au vina stavi se jedna lica soka. Taj se lijek pije
jutrom i veerom. Za grgljanje i ispiranje usta prokljuaju se
34 lice soka i 1 lica meda u litre vode. Na upaljena mjesta
stavljaju se oblozi od izgnjeenog lia kiselice, 1 sat kvaenog
u vinskom octu. I aj od suhog lia (60 g na 1 litru vode) jaa
i isti krv.
Vrlo je dobar i ovaj lijek: Uzme se aka korijena od piskavice, zvane i poljska prenica (Succissa pratensis Moench ili Knautia arvensis), i pola ake lia, potopljeno se dri 12 sati, kuha
se dobro poklopljeno 5 min. i pari 10 min. Toga aja uzima se
svako 1 sat po licu. Ako se ima gnojnih rana, ireva, iria
ili bobuljica, onda se iste ispiru odvarom od 1 dag isjeckanog
korijena od paprati (Aspidum Felix-mas) 12 sati potopljenog
u litre vode i litre vina i 20 minuta kuhanog, nakon toga
ostavi da se pari dobro poklopljeno jo sata. Iza ispiranja
pospu se rane ili irevi sa u prah istucanim korijenom od paprati. Ovaj lijek lijei i stare zanemarene gnojne rane.
Protiv venerinih bolesti dobar je lijek i preslica (Equisetum arvense L.). Uzme se 25 g preslice, 25 g bogorodiine trave
(Hypericum perioratum L) i 25 g kantarije (Erythraea Centaur.
Pers.) na 1 litru vode, 12 sati se dri potopljeno, 5 min. kuha i 20
min. pari. Ovog aja treba svakog sata po 1 licu uzeti. Za obloge, grgljanje i ispiranje usta rabi se odvar od 1 dag preslice, koji
se u 1 litri vode 12 sati dri potopljen i 10 min. kuha. Ovim odvarom ispiru se svake vrste rane, ranice, irevi i bubuljice. Ovaj
odvar ini najbolje usluge u ispiranju i oblaganju ivih rana.
Svaku neistou goni iz tijela i krvi ovaj lijek: Uzme se po
12 g lia od kravojca (Angelica sylvestris L.), bazge, hrasta,
cvijeta od kunice i istucanih boba smrekovih, na litre zdravog vina i litre vode, potopljeno se dri 12 sati, kuha 5 min.
i jo 20 min. pari. Taj aj uzimaj svako 1 sat po gutljaj. Uz
taj aj treba uzeti ujutro natate, sata pred ruak i sata
pred veeru na vrhu noa praka od kravojca.
227
1/1/70 11:52:59 AM
Vrlo je dobar i ovaj lijek: Uzme se 5 g korijena od aptovine

(Sambucus Ebulus L.), 15 g korijena od bibernele velike (Pimpinella magma L.), 15 g korijena od bijelog sljeza (Althaea officinalis L.) i potopi se u 1 litri zdravog vina, 12 sati stoji, kuha
5 min. i kipue prelije preko 1 dag brezovog lia, 10 g kadulje,
10 g kantarije i 6 lica meda, kuha jo dalje 5 min. i pari sata
dobro poklopljeno. Svako 1 sat treba uzeti po gutljaj.
S dobrim uspjehom rabi se i ovaj lijek: Uzme se po 10 g
korijena od koprive, ika, eljezanke (Verbena officinalis L.),
lincure (Gentia lutea L.) i zejeg trna (Ononis spinosa L.), 12
sati dri potopljeno u 1 litru vina, 15 min. kuha i kipue prelije preko 5 g gorke trolistke (Menyanthes trifoliata L.), kadulje,
kantarije, pelina, boba smrekovih i 6 lica meda. Kuha jo 5
min. i pari dobro poklopljeno 20 min. Uzima se svakog sata po
1 lica.
ZUBOBOLJA
ad koga zaboli zub, neka opere tri korijena od apte (Sambucus ebulus L), stavi u lonac da vrije, pa nakon toga neka
jedan stavi na zub, a kad se ohladi, onda drugi, pa trei i zubobolja e proi.
U vinu kuhani list od brljana (Hedera helix L) blai zubobolju kada se njime obloi lice, ali se u isto vrijeme uvarak
mora i u ustima drati.
Potopi i ostavi 34 sata 2 dag lista od kadulje u litre
bijelog vina, tim liem zube natrljaj, a vinom usta promukaj
i grlo grgljaj.
Kad koga zaboli zub, neka nabere 20 lista brljana (Hedera
Helix L) i 20 lista petolista (Potentilla verna L), neka ih zajedno
u loncu u dobrom vinu skuha te u ustima onu vruu tekuinu
na zubu dri.
228
1/1/70 11:52:59 AM
Kad zaboli zub, odmah potrai pomo u korijenu bokvice

(Plantago major L). Uzmi svje korijen i narei po vie trjeica
po duljini korijena te oprezno stavi u uho.
Ako zubi bole i natee meso oko zuba, treba kuhati dobro
poklopljeno 1 dag smilja (Helychrysum arenarium) u litre
bijelog vina dok ne uvrije peti dio. Tim vinom, ali jako toplim,
usta treba izmukati svakih 810 min.
Slabi zubi
labe zube jaa lie od kupine (Rubus fructicosus) skuhano

u vinu. 20 grama kuha se u litre vina 20 min. pa se time
usta ispiru.
Od lia kaline (Viburnum lantana L) prireeni uvarak s
vodom ili s vinom uvruje klimave zube kada se time usta
ispiru. Krijepi zubno meso i lijei upalu eljusti.
Za zatvor
a zatvor kod preeste stolice izvrsno djeluje: jaka masna ne

ukuhana juha od svinjetine.
Dobar je i aj od u hladu osuenog lia crvene ruice, 60
g lia prelije se s litre kipueg vina, poklopi se i ostavi 2
sata da se pari. Svakih pola sata, a kasnije svakog sata po licu
uzeti.
Zanoktica, gnojenje nokata
ada koga zaboli pod noktom, neka ispire ranu toplim

ajem od sljeza (Althaea officinalis L) i bazge (Sambu229
1/1/70 11:53:00 AM
cus nigra L). Po 15 g od svake trave prelije se s litre vode i

5 min. kuha. ajem se ispire, a travom prst zavija.
Uzme se cvijet i lie bazge i lie bokvice (Plantago
major L), sve najprije dobro opere, onda sasijee i s malo
iste smole napravi kao tijesto i taj melem na nokat se privija.
Nono znojenje
ada proe sata nakon toga to se bolesnik poeo znojiti, treba mu s pola vode i pola vinskog octa itavo tijelo
brzo oprati i neosuenog u ist krevet staviti i pokriti. aj
treba od sljedeeg bilja spremiti: Korijen od omana (Inula
Helenium L), sasvim mladog hrastovog lia (Quercus pedunculata), mladih vrhova od omorike (Picea excelsa), podbijela (Tussilago Farfara), lanenog sjemena (Linum usitatissimum), islandskog liaja (Cetraria islandica), kadulje, zvane ku ili alfija (Salvia officinalis), lia i cvijeta od ljubiice
(Viola odorata), estoslavice (Veronika officinalis), od svake
vrste po 3 g. Korijen od omana sasijee se na male komadie
i zajedno s lanenim sjemenom potopi u litre vode. Sve druge trave zajedno se potope u litre vode. Potopljene se moraju drati 12 sati. Korijen od omana i laneno sjeme u istoj
se vodi u kojoj su potopljeni kuhaju 25 min. I druge trave
se u vodi u kojoj su potopljene kuhaju 10 min. Uz dodatak
2 lice meda. Nakon toga sastave se obje smjese i ostave
na toplom mjestu dobro poklopljene jo 10 min. Toga aja
pije bolesnik tri puta dnevno po 1 alicu, i to natate i 1 sat
prije ruka i jedan sat prije veere. Ovaj je lijek izvrstan i za
obranu protiv tuberkuloze.
230
1/1/70 11:53:00 AM
Znojenje ispod pazuha s neugodno

tekim kiselim vonjem
vaki ovjek ima svoj posebni vonj, koji se kod zdravih

i istih ljudi i ne primjeuje. Teki vonj dolazi zbog
slabog izluivanja loih sokova i plinova iz tijela. Uzrok
je nepravilna cirkulacija krvi, kakva unutarnja bolest ili
nezdrave esti u krvi. Mnogi se trse da taj miris zatome
kojekakvim mirisavim vodicama i ude se otkuda im zamorenost, nevoljkost, glavobolja i kojekakve druge boletine. Meutim, ne misle kako sebe i svoje tijelo bezumno
obmanjuju i pate.
Kod ove bolesti treba najprije ustanoviti da nije kakva
unutarnja bolest posrijedi koju treba, dakako, odmah lijeiti. Ako nema kakvih teih unutarnjih komplikacija, narav e brzo do svog prava doi, i to uporabom hladne vode
i pijenjem aja za ienje krvi.
Kod ove bolesti treba dnevno jednom gornje tijelo
i jednom donje tijelo s pola octa i pola vode brzo oprati.
Tjedno treba dva puta uzeti polubanju s pranjem lea od
8 sek., postupno do 1 min. i dva puta staviti hladan oblog s
odvarom od trina preko lea, prsa, eluca i trbuha do polovice bedara te suhim i toplim dobro previti. Plahta koja
se za oblog upotrebljava mora biti od grubog platna. Fino
platno za ovu svrhu nema vrijednosti. Oblog na tijelu ostavi se
1 2 sata. Dva puta tjedno treba polijevati koljena, slabine i
lea i dva puta cijelo tijelo.
Dnevno treba popiti do 3 alice aja, uvijek samo po gutljaj i tri puta uzeti na vrhu noa u prah istucanog korijena od
kravojca. Za aj se uzme po 10 g mladog orahovog lia, kadulje, kiselice, bazge i bokvice, 6 g kantarije i 4 g pelina. Ove se
trave stave potopljene 1216 sati u 1 litru zdravog crnog vina,
nakon toga se s 4 lice meda 10 min. kuhaju i 10 min. pare. Uz
231
1/1/70 11:53:00 AM
to treba uzimati svjee bobe od smreke i dobro ih savakati.

Poinje se s 4 bobe i uzme se svaki dan za bobu vie do 15
boba, od 15 boba svaki dan bobu manje do 4 bobe. Ovo treba
8 puta ponoviti.
Hraniti se treba kuhanom penicom i jemom, meso
samo telee, janjee i pilee, i to dobro kuhano i ne odvie
slano. Dosta kuhanog voa. Na stolicu treba dobro paziti da
je u redu.
Znojne ruke
nevno treba kupati ruke do 20 min. u odvaru od kadulje

(Salvia officinalis L) 15 g i pelina (Artemisia Absinthum
L) 15 g ili dobriice (Glechoma hederacea L) 30 g. Te se trave
u litre bijeloga vina 15 min. lagano kuhaju. Nakon toga rukama treba kretati na nain tjelovjebe. Naveer prije spavanja
treba ruke peninim mekinjama obaviti. Dnevno pranje tijela
octom i vodom, hladna polijevanja od 8 sek. do 1 min., dva
puta gornje tijelo, dva puta noge, koljena i slabine, s kupanjem
nogu do koljena tri puta tjedno u dobro toplom odvaru od trina, pospjeuje ozdravljenje.
vale
ada su okrajci usana oteeni i puni pljuvake ili se pojave

i krastice, narod to zove valama. Ta se bolest dobiva od
infekcije, kada se pije iz ae iza nekog bolesnog, a da aa nije
dobro oprana. Za tu bolest treba okrajke usana dnevno 56
puta posuti prakom od aloja (Aloe vulgaris Lam.) pomijeanog na jednake dijelove sa stipsom (alaunom). Dnevno treba
56 puta izmukati usta i oprati usne odvarom od lia od i232
1/1/70 11:53:00 AM
ka (Lappa officinalis All.), 40 g ovog lia potopi se 12 sati u

litre vode, 10 min. se kuha i jo 10 min. dobro poklopljeno pari.
Ujutro natate i prije spavanja popije se po 1 alica aja za izluivanje loih sokova u tijelu, i to od 25 g korijena ika potopi
se na litre vode 12 sati, 10 min. kuha i jo 10 min. poklopljeno
pari. Korijen i lie od ika mora biti svjee sueno jer korijen
stariji od godine dana nema vie ljekovitosti.
Dobar je i ovaj lijek: Uzme se na vrhu noa peene stipse, istog plavetnjaka (modre galice), 23 karanfila, istuca se u
prah, pomijea se s medom i time mau vale.
Ili se uzme laneno sjeme, istuca se u prah, pomijea s medom i time se usta mau.
uljeve (kurje oi)
urje oi i bradavice lijei ovaj lijek: U 1/8 bijelog vina i 1/8

vinskog octa kuha se 10 min. 1 dag kore od bijele vrbe ili 1
lica pepela od kore bijele vrbe. U ovaj odvar umae se pamuk
i privija na kurje oi ili bradavice. Za kurje oi treba uzeti svaku veer dobro toplu kupelj za noge, u vodu staviti na 1 litru
vode 1 licu sode i 4 g drvenog pepela. Nakon kupke treba
staviti na noge oblog od odvara poljske preslice ili brljanova
lia (15 g na litre vode i sata kuhati). Preko dana treba
staviti na kurje oko komadi crvenog luka.
Proirenje ila
roirenje ila u koljenici (gnjatu, Unterschenkel) s bolovima koji eu i pale, posljedica je gruanja krvi u
ilama. Bolest se zbog tekog rada i zbog teine tijela kod
dugog stajanja znatno pogorava. Zapusti li se ta bolest,
233
1/1/70 11:53:00 AM
ile postaju sve deblje, pa esto i puknu. Kada puknu, od

velikog gubitka krvi mogu doi vrlo teke i nepopravljive
posljedice. Dok je jo samo upala posrijedi, lijeenje iziskuje malo napora, upravo samo malo dobre volje i strpljivosti.
Svaku veer treba na obje noge pa i na zdravu nogu
stavljati oblog od ilovae, razmuene s odvarom od hrastove kore ili preslice (1 dag na 1 litru vode, 2025 min.
kuhati i hladnim odvarom ilovau razmutiti). Ilovau treba uzeti svjeu i to dublje iz zemlje iskopanu. Ova se razmuena ilovaa tri prsta debelo na lanenu krpu namae i
suhim i toplim previje. Svaku nogu treba posebno umotati. Osim toga, treba tjedno dva puta itavo tijelo u hladnu
grubu plahtu umoenu u odvar od trina umotati, suhim i
toplim dobro previti, 2 sata oblog na tijelu ostaviti, nakon
toga tijelo brzo s pola octa i pola vode oprati. Uz to dnevno treba uzimati 1 alicu aja natate i svako 12 sata po
licu. Za aj se uzme po 6 g kadulje, korijena od poljske stee i preslice. Trave se 12 sati dre potopljene u litre vina,
10 min. s 2 lice meda se kuhaju i 20 min. pare. Uz taj aj
dnevno uzeti tri puta na vrhu noa praka od kravojca i 23
male aice vina od rumarina. Nakon tri tjedna, dva puta
tjedno treba umotati tijelo u vruu plahtu umoenu u odvar
od trina, oblog suhim i toplim previti i 1 sat ostaviti. Nakon
toga brzo octenom vodom oprati. To treba initi tri tjedna.
Uz to dva puta tjedno gornje tijelo polijevati i dva puta donje
u vremenu od 10 sek. I aj promijeniti i tri tjedna piti od 6 g
mladog lia od bazge, iirota i preslice s 3/10 litre vina i 1
licom meda 15 min. kuhati. Svaku veer treba po hladnoj
vodi gaziti 1 min. i obloge stavljati, dok noge sasvim ne splasnu. Dijetu drati i alkohol odbaciti.
234
1/1/70 11:53:00 AM
Odstranjenje unog kamenca bez bola
ada bolesnik predosjea da e napad nastupiti, treba

uzeti alicu jako vrueg ovog aja: Uzme se 75 g ploda
ili samo sjemena od divlje rue (Rosa canina L), 20 g korijena stee, (Potentilla Tormentilla Sibth), 25 g baba od smreke (Juniperus communis) po 10 g od lipe (Tilia grandifolia
Ehrh.), solomonovog peata (Polygonum aviculare L) i bazge
(Sambucus nigra L) i 4 g pelina (Artemisia Absinthum L) u
jednoj litri bijelog vina, pusti se da napola ukuha. Uz taj aj
uzima se jako vru oblog od odvara trina preko eluca i trbuha pa se legne u krevet. Na noge i po strani stavljaju se
boce s vruom vodom, a oblog ostane to dulje vru. Ako se
bolesnik nije za sata oznojio, treba popiti jo jedinu alicu vrueg aja. Nakon 11 sata, poto se bolesnik dobro
oznojio, skine se oblog i bolesnik ostane u krevetu leei na
leima, a nakon 1015 min. treba popiti jednu veliku au,
barem od 3/10 litre, ako je mogue i vie, istog maslinovog
ulja i ostane 2530 min. leati na leima. Za to vrijeme dospije ulje iz eluca u dvanaesnik. Zatim treba bolesnik lei na
desnu stranu. Takvim poloajem ulazi ulje u uni mjehur i
odvodi kamence bez bola u crijevni kanal. Najbolje je kada
se bolesnik tome podvrgava ujutro natate. Taj nain, iako
vrlo naporan, izvanredno djeluje i bolesnik se brzo oslobodi
kamenaca bez daljnjih posljedica. To treba initi 34 tjedna
uzastopce jednom tjedno. Jo tri mjeseca pije se aj od ploda
divlje rue ili samo kotica, uzme se 80 g kotica na 1 litru
mlijeka i poklopljeno kuha poistiha 2 sata, onda se procijedi
i pridoda 2 lice meda, pusti se jo 34 puta da prokljua. Taj
aj pije se tri puta dnevno po alicu, ujutro natate, sata
pred ruak i prije lijeganja u krevet.
235
1/1/70 11:53:00 AM
aj prireen od vodopije oduzima suvinu u. U tu svrhu

pije se redovito 34 dana skuhan aj od vodopije, svaki
dan tri ae, i to ujutro, prije ruka i uveer.
Rastrojeni ivci
a umirenje rastrojenih ivaca uzme se po 20 g osuene korice od narane, odoljena (Valeriana officinalis L), iirota
(Acorus Calamus L) i lincure (Gentiana lutea) i 40 g rumarina, to se sve sitno izree i stavi u 1 litru prave prepeene rakije
te se ostavi na toplom mjestu ili vruem suncu 23 tjedna. Od
te rakije uzima se po 45 malih liica ili po 2530 kapi dnevno na kockici eera.
Iirot (Acorus calamus) se upotrebljava kao vrlo dobar lijek i kod ivanih bolesti. Kuha se od svjeeg korijena iirota
aj, 58 g na etvrt litre vode, a od suhog u praku 56 g u jelu
ili sa eerom.
Sjeme od boura s vodom ili s vinom lijei bolesti ivaca i
modana.
Sok iz stabljike i korijena vinove loze vrlo je dobar lijek za
okrepljenje ivaca.
Za jaanje ivaca uzme se 1 i pol dag osuene korice od
limuna, 30 g karanfila, 30 g cimeta (tarine) i 30 g iirota;
ove se mirodije istuku u prah. Onda se uzme 40 dag utog
(kandis) eera, prelije vodom i kuha. Kada se eer poeo
zgunjavati, prelije se preko toga 1 i pol dag macine trave, 10
g rute i 20 g majine duice, poklopi i ostavi da se ohladi. U
jednu bocu poirokog grla stave se istucane mirodije i ohlaen eer s travama, pa se prelije s 2 litre iste prepeene rakije i 1 litru istog alkohola od 7580%; sve zajedno se dobro
236
1/1/70 11:53:00 AM
promuka i ostavi 46 tjedana na suncu ili toplome mjestu.

Bocu treba ee promukati. Ove rakije uzima se tijekom 6
tjedana, 34 puta dnevno po 2025 kapi na eeru ili s malo
vode. Zatim prestane 46 tjedana, pa se opet uzima 46 tjedana. Ako se i dulje uzima, ne kodi. Prestaje se s razloga da
se narav odvie ne privikne na uzimanje lijekova. Uz to treba
prati tijelo octenom vodom, hodati po vodi prije spavanja i
uope blagom uporabom vode ivce, krv i itavo tijelo krijepiti.
Protiv velike ei
od svih vrsta groznica preporuuje se aj od 40 grama isitnjenog korijena od gaveza (Symphytum officinale L) s pola
litre vode i pola litre bijelog vina. Korijen se dri potopljen 12
sati u vodi i u vinu, a nakon toga kuha se poistiha 15 minuta.
Svakih 1 sat po liicu. Izvrsno je sredstvo kod upale plua.
isti od sluzi i gasi e kod svake bolesti.
Protiv garavice
aj od kantarije izvrstan je lijek protiv garavice. Uzima se

dnevno ujutro natate.
Prokuan je takoer ovaj lijek: Uzme se komadi osuenog
lipovog drveta, dobro ga se stue u prah, prosije i razmuti u
vodi i uzme nekoliko puta uzastopce. Taj lijek potpuno uklanja
garavicu.
Protiv garavice dobro je piti 46 tjedana svaki dan ujutro
natate, pola sata pred ruak i pola sata pred veeru po jednu
veu malu alicu aja od 8 grama kantarije i 4 grama pelina s 1
licom meda na etvrt litre vode, 5 minuta kuhati.
237
1/1/70 11:53:01 AM
Dobro je takoer 23 zrna peene kave izgristi i progutati.

To sredstvo pomae odmah.
Razdraenost ivaca
ijei se blagom uporabom vode. Dnevno treba ruke do lakata 23 puta u hladnu vodu staviti (od 10 sekundi do 1
minute). Tjedno treba dva puta polijevati ramena, dva puta
koljena i dva puta uzeti polukupelj ili sjedeu kupelj. Kupelj i
polijevanja od 10 sekundi do 1 minute. Uz te kupelji pije se
jaki aj od kunice (Achillea Millefolium) 20 g na pola litre vode
12 puta potopi, prokljua i jo 10 min. pari. Nakon 810 dana
treba promijeniti aj i uzeti broike ute (Galium verum), cvijeta crnog trna (Prunus spinosa), betonike (Betonica officinalis
L), pitome metvice (Mellisa officinalis L), omorikovih vrhova
(Picea excelsa L) po 3 grama i sve te trave u pola litre vode i s
dvije velike lice meda, 12 sati drati potopljene, prokuhati i
pariti jo 10 minuta na vruem mjestu. Osim toga, treba jesti
bobe od smreke, od 4 zrna do 15, svaki dan zrno vie i dobro
provakati. Od 15 boba svaki dan boba manje do 4 bobe. To se
mora 6 puta ponavljati.
ivano trzanje
ijei se polijevanjem ramena, ruku i koljena tjedno dva do

tri puta. Dva puta tjedno polijevati gornje tijelo i bedra te
dva do tri puta uzeti sjedeu kupelj i polukupelj. Polijevanja i
kupelj hladnom vodom traju postupno od 8 sekundi do 11
minute. Dnevno 23 puta stavljati ruke do lakata u hladnu
vodu, i to od 10 sekundi postupno do 1 minute. Dnevno treba
prati tijelo s pola vinskog octa i pola vode te uzimati aj od pr238
1/1/70 11:53:01 AM
enih i tucanih ipkovih kotica (divlje rue), i to se 20 grama

na tri etvrt litre vode dva sata lagano kuha dok se ukuha na
etvrt litre, u taj aj se stavi eera ili meda i povie soka od limuna (1/21 limun). Ili se kuha aj od rute (Ruta graveolens L),
i to 1 gram, odoljena (Valeriana officinalis L) 1 gram, pitome
metvice (Mellisa officinalis L) 5 grama i kantarije (Erythraea
Centaur. Pers) 3 grama pa se sve te trave u etvrt litre vina 12
sati dre potopljene, provru i jo 10 minuta pare. Osim toga,
treba jesti bobe od smreke.
Upala ivaca s bolovima
pola vinskog octa i pola vode treba dnevno gornje tijelo

oprati, tjedno dvije polukupelji ili sjedee kupelji uzeti u
odstajaloj vodi od 10 sek. do 1 min. Dalje treba tjedno etiri
puta hodati po hladnoj vodi od 10 sek. postupno do 1 min.
Mjesta koja bole treba polijevati hladnom vodom i stavljati
ruke do lakata 23 puta dnevno u hladnu vodu. Na mjesta koja
bole stavljaju se oblozi s octom i vodom ili jo bolje ilovaom
zemljom, razrijeenim vinskim octom ili odvarom od trina.
Oblog treba ostati 11 sat. Kada se oblog skine, bolna mjesta
natrljaju se uljem od kamfora, smreke, terpentina i rumarina.
Tijekom dana se uzimaju po 2 alice aja natate i prije spavanja, i to od rumarina, rute (Ruta graveolens L), metvice (Mentha piperita L), mirisave jagorike (Primula officinalis Jacip) i
broike ute (Galium verum) od svake vrste po 3 g i od rute 1
g pa se sve to u litre vode 12 sati dri potopljeno, prokuha i
jo 10 min. na vruem mjestu pari. Treba drati strogu dijetu i
odbaciti alkoholna pia, kavu i duhan.
239
1/1/70 11:53:01 AM
utica
od utice poute oi i koa. Tijelo oslabi i svrbi, bolesnika

as zima trese, as ga opet uz glavobolju temperatura spopada. Mokraa je uto-zelena, a izmet je svijetao i siv. Dolazi do
upale bubrega, jetre ili oteene slezene. A posljedica je katara
crijeva ili kada se kanal za izluivanje ui zaepi kameniima.
No, uticu moe prouzrokovati i veliko uzrujavanje, kojekakve
razmirice, prepad ili strah. Ako je jetra jo zdrava, ozdravi se
brzo.
Kod ove bolesti treba ujutro natate i prije lijeganja u krevet uzeti po 1 licu svjeeg zrnja od bijele goruice s aom
vode ili limunade. Preko dana svakih 1 sat uzeti licu aja
od po 5 g istucanih boba smrekovih, preslice, maslaka kadulje
i pelina, to se sve u 1 litri vode preko noi dri potopljeno i
10 min. kuha. Osim ovoga aja treba uzeti tri puta dnevno na
vrhu noa na jednake dijelove pomijeanog i u prah istucanog
korijena od kravojca i poljske stee. Tijekom 1014 dana osim
toga treba uzeti jo 23 ae zaeerenog mlijeka s 1 licom
praka od drvenog ugljena, kupljenog u ljekarni. Dnevno 56
puta ispirati usta i duboko grgljati da se grgljanje ne uje odvarom od kadulje (60 g na 1 litru vode, 20 min. kuhati). Tjedno treba 12 puta cijelo tijelo 56 sekundi s pola octa i pola
vode oprati, a svaki drugi dan umotati tijelo u vruu plahtu,
umoenu u odvar slame od zobi i oblog ostaviti 11 sat.
Osim toga, treba svaki drugi dan uzeti toplu polubanju od
sata u odvaru od smrekovih ili omorikovih vrhova. Dijeta
je stroga: samo mlijena jela i puno kuhanog voa. Za e
pomalo uzimati u vodi razmuen sirup od malina ili jo bolje
od bazginih boba. Ta kura se dri 68 tjedana dok se potpuno ne ozdravi. U proljee 46 tjedana nastaviti kuru uzimanja jagoda, dnevno 1 litre sa eerom, limunom, vinom ili
mlijekom. A u jesen s bobama od bazge 23 mala tanjuria
240
1/1/70 11:53:01 AM
dnevno sa eerom, limunom ili vinom ili svjee ukuhanim s

mlijekom ili eerom.
Kronina utica
od ove bolesti treba uzimati gore navedene banje i umatanja u plahtu. A osim toga, preko dana svakih 1 sat
uzeti po 1 licu aja od konoplje i resa orahovih. Na 1 litru
mlijeka stavi se 7 lica tucanog sjemena od konoplje i kuha
se 15 min. Zatim se procijedi i pomijea s litre aja od resa
orahovih. Na litre vode stavi se 20 g orahovih resa (cvijeta), preko noi se potopi, ujutro 10 min. kuha, zatim pomijea s ajem od konoplje. Ova porcija aja ima se dnevno piti i
dnevno se mora svjei aj kuhati. Postane li mokraa mutna,
ne treba se prepasti; to je znak skorog ozdravljenja. To se ini
tako dugo dok se ne ozdravi.
Daljnji lijekovi protiv utice
zmi lie, cvijet i stabljike od kiice ili proljetne gorice

(Erythraea Centarium L), Gentiana verna L. (kantarium), bogorodiine trave (Hypericum perforatum L) i sporia
ili hajduke trave (Verbena officinalis L) pa sve smijeaj i
kao aj kuhaj. Pije se po 1 alica mjesec dana tri puta dnevno, i to ujutro, u podne i naveer. Izvrstan je to lijek protiv
utice.
Uzmi enjaka (Allium sativus L), rosopasi (Chelidonium
majus L) i komonike divlji pelin (Artemisia vulgaris L) te skuhaj u bijelom vinu i pij natate.
Naberi 5 g ljeskova lia (ali iz ume), pa ga stavi preko
noi u isto bijelo vino u zatvorenom. Vina neka bude samo
241
1/1/70 11:53:01 AM
toliko da se listovi mogu dobro nakvasiti. Ujutro natate treba

popiti to vino.
Osobito radikalan lijek je aj od jovove kore (joike), kojim
se utica izlijei za 34 dana. Uzmu se 23 ake jovove kore i
dobro se ukuhaju u litre vode. Toga aja treba piti tri puta
dnevno po 1 au.
Kada ovjek pouti, neka uzme komonjike (Artemisia vulgaris L), kuha u vinu i pije.
Tko ima uticu, neka uzme korijena od crnog trna (Prunus spinosa L) te neka ostrue gornju koru, a donju neka stue
te kuha u vodi dok ne uvre trei dio, pa pije natate ujutro, u
podne i naveer po 1 au.
Njega eluca
ko hoe dugo ivjeti i sauvati tijelo snano, a duh bistar i

svje, taj mora njegovati i uvati svoj eludac.
eludac je jedan od najvanijih organa u naem tijelu.
Kada eludac ne funkcionira kako treba, hrana postaje iluzorna, a klica bolestima je usaena. eluane bolesti najee
nastaju zbog loe birane hrane ili prenatrpanosti eluca. esto eludac jo nije probavio prvu hranu, a ve dolazi druga.
Prva hrana ili se izlui neprobavljena bez ikakve koristi za
krv, ili ostaje u elucu, te uzrokuje podrigivanje, napuhavanje, glavobolju i otunost. Stoga treba biti svakome pravilo
da tek onda u sebe hranu prima kada doista osjea glad, a ne
od navike. I onda se eludac ne smije prenatrpati. Uz to se
preporuuje vie suha hrana. Kod jela se ne smije mnogo piti
jer pie razrjeuje eluane probavne sokove i onesposobljava ih za djelatnost. Vrue jelo ne samo da kodi zubima ve
omlohavi (oslabi) eludac i uzrokuje ireve u elucu. Odvie
hladna jela, kao sladoled, esto su uzrok katarima probavnih
242
1/1/70 11:53:01 AM
organa, stoga treba kod tih uivanja biti vrlo oprezan. Odrasli
neka uzimaju dnevno hranu najvie u 3 obroka, a izmeu njih
treba proi 47 sati dok se prva hrana potpuno probavi i eludac odmori. Nadalje, eludac kod pojedinih obroka, osobito
uveer, ne smije se odvie opteretiti teko probavljivim jelom.
Svaki zalogaj treba dobro provakati, ne gutati to se ne moe
dobro izgristi, kao kotice ili lupine, jer se njima moe ozlijediti sluznica probavnog kanala. I alkohol unitava sluznicu
probavila. eludac se ne smije stezati jer to smeta probavi.
Trbuh treba uvijek toplo drati i na stolicu paziti da je redovita. Stolica je glavni uvjet dobre probave, a dobra probava
glavni uvjet zdravlja.
Na probavu izvrsno djeluje ne pretjeran sport i kada se
dnevno popiju 23 aice vina od matinjaka (Mellisa officinalis L). Na jednu dobru aku svjeeg ili dvije ake suhog lia
naliju se 2 litre zdravog vina i ostavi se na umjereno toplom
mjestu 48 sati. Ili se uzima po 12 alice aja od niske metvice
(Mentha aquatica ili Mentha piperita). Na 10 g litre vode
i 1 licu meda 5 min. kuhati. I druge razne gorke trave utjeu
vrlo dobro na probavu.
Koga boli eludac i ne moe probaviti, neka uzme trave
stolisnika (kunice) i kuha u bijelom vinu te pije vie puta tijekom dana.
Najbolji lijek za eluane bolesti je aj od vodopije (cikorije). Pije se dva puta dnevno, ujutro i uveer.
Bolest eluca lijei se crnom metvicom, konjskom metvicom i majinom duicom. To se skuha i privije na eludac.
Stuci korijen od ovnike sirov ili suh, prah smijeaj s medom te jedi; dobro je za eludac i prsa.
243
1/1/70 11:53:01 AM
eluani katar
zmi bijelog sljeza (Althaea officinalis L), kadulje (Salvia officinalis L) i mente (Mentha piperita L) u jednakoj koliini, po 2 dag od svake, u litri vode i kuhaj do pola, istoi u istu
staklenku, dobro zaepi i pij po malu alicu svaki dan ujutro.
Osim toga, osobito uzimaj prah od 3 kg izgorenog (pougljenjenog) lipovog drveta, i to po jedau licu tri puta dnevno: ujutro
natate, u podne prije jela i naveer prije veere. Uz to uzimaj
laku hranu, ne pij alkoholna pia i dri se dijete.
Grevi u elucu
aribaj svjeeg hrena i pokvasi ga u vinskom octu, poloi

na bolno mjesto. Oblog treba drati etvrt sata i dulje.
Ako su grevi esti, treba dulje vremena jesti kuhanu penicu s
mlijekom; dobro je uzimati 40 dana natate po pola lice zrna
od slaice (Senfkrner) s aom svjee vode.
Kod greva koji iznenadno dolaze dobro je i ovo sredstvo:
Umoi runik u isti alkohol, pospi tucanim paprom i privij na
bolno mjesto. Bol e doskora prestati. Vrlo je dobro sredstvo
takoer aj od metvice (menta), triput dnevno po jednu alicu
popiti.
Pomae takoer aj od ipka (divlja ruica) i suhih ljiva.
Uzima se jutrom i veerom.
aj od kadulje i pelina, koji se mora uzimati tri puta dnevno prije jela, oprobano je sredstvo protiv greva i drugih eluanih bolova.
244
1/1/70 11:53:01 AM
Struna eluca
truna je bolest kad eludac zazebe, pa bjei sad tamo, sad

amo. Ili ovjek potegne da to digne, pa se struni. I jedna i
druga struna su teka bolest trbuha, ali je ova druga jo tea.
Od prve neto ga titi, pa vene i sahne, a ne zna to mu je.
Prva se lijei ovako: Ako nije zastarjela, neka se odmah uzme
svjeeg goveeg mesa, koje se istue i pospe isijotom, tarinom (cimetom), kalompirom (katmerom) i paprom. Zatim se
meso polije dobrom rakijom ili rumom. To se stavi na pupak
nekoliko puta.
Druga se lijei ovako: Isijot se posipa po svjeem mesu, a
meso se stavi na eludac i zavije platnenom krpom.
Kad tko eludac struni, neka nabere jednu rukovet drijemka trave (lia), stue, iscijedi jednu aicu soka te popije.
245
1/1/70 11:53:01 AM
Njega djeteta
a se otklone mnoge i mnoge bolesti i da se djetetu i sebi

pritede mnoge neprospavane noi, pune patnja i briga,
treba dijete ve od prvih dana njegova ivota privikavati na
hladnu vodu. Isprva svaki drugi dan, a kasnije svaki dan. To
ne znai da se dijete mora kupati u hladnoj, jer bi to, dakako,
bilo ne samo tetno ve i pogibeljno. Dijete se uzme iz toplog
krevetia, gdje mu je toplo i ugodno, a nipoto kada se vidi da
mu je hladno. Dijete treba leati na lijevoj ruci, desna mu se
stavlja na prsa i u ovakvom poloaju spusti se dijete polako u
hladnu vodu, ruke djeteta se odmaknu i broji se 1, 2, 3, i kod
rijei tri izvadi se dijete iz vode i stavi u rutavu ugrijanu i ve
pripremljenu pelenu. Tako neosuenog brzo se umota i stavi
u kreveti i ono e uskoro zaspati s vidljivim zadovoljstvom i
probuditi se okrijepljeno zdravim snom. Dijete e u poetku
plakati jedan-dva puta, ne dulje, a kasnije e se smjekati, radujui se svojoj hladnoj banjici.
Prostor u kojem se ini ova banjica mora biti dobro ugrijan.
Ovo umakanje djeteta u hladnu vodu od velike je vanosti jer
jaa cjelokupan djeji slabi organizam, pospjeuje kolanje krvi i
probavu, pospjeuje isparivanje koe, otklanja vjetrove, jaa iv247
1/1/70 11:53:01 AM
ce, prsa i kraljenicu i time mnogo doprinosi njegovom dobrom

razvitku. Ovako odgajana djeca poteena su mnogih bolesti jer
su jaka i otporna. A kada zubie dobivaju, onda dolazi blagodat hladne vode do izraaja jer im niu bez ikakvih veih bolova. Dijete koje se odvie raznjei, podvrgnuto je svim, dapae i
ivanim bolestima. Da se mlada majka svlada u svojoj bojazni
da joj se dijete ne nahladi uporabom hladne vode, neka na sebi
isproba ovu blagodat, onda e tek shvatiti svoju svetu dunost i
znati kako e od svog djeteta stvoriti jakog i otpornog ovjeka.
Osim uporabe hladne vode, postoji jo jedna vrlo vana
dunost, a ta je da se dijete u najranijoj mladosti naui na disanje
kroz nos. Disanjem kroz nos poluuje se da ve ugrijan zrak, koji
je kroz sluz filtriran, dolazi u plua, zbog ega se opet otklanjaju
mnoge bolesti. Croup, teki kaalj i difterija bolesti su koje su
prostim, primitivnim narodima tako rei nepoznate. A to dolazi
od toga to njihove majke sile djecu da dre zatvorena usta i da
diu kroz nos. Kod Indijanaca se upotrebljava u tu svrhu drvena
sprava u obliku etverokruga. Tu spravu stave djetetu na vrat,
ime je dijete primorano da bradicu sa zatvorenim ustima dri
na prsima tako dugo dok se ne naui na disanje kroz nos. Kod
iskopavanja u Njemakoj prilikom reguliranja rijeka, naene su
potpuno sitne drvene sprave, ime je dokazano da su preci ovih
zemalja ve prije vie stoljea shvaali koristi disanja kroz nos i
da su se ovim sredstvima sluili.
Hrana
a svako dijete najbolja je hrana svakako majino mlijeko,

koje sadrava sve hranjive sastojke potrebne za razvitak.
Ali ima majki koje ovu zadau ne mogu ispuniti pa se djetetu
mora uzeti dojilja ili ga umjetno hraniti. Ako se uzme dojilja,
potrebno je da se ispita ne samo njezino zdravstveno ve i duevno stanje, kao i njezine dobre i loe strane i sposobnosti jer
248
1/1/70 11:53:02 AM
dijete s hranom prima i njezinu krv i njezine osobine. Ako se

dijete mora umjetno hraniti, onda je najbolje davati mu razrijeeno kozje mlijeko. Ono je mnogo bolje od kravljega. Koza
je poznata kao vrlo izbirljiva ivotinja u hrani, koja nee nita
pojesti to ne treba. Kod umjetnog hranjenja treba djetetu od
vremena do vremena dati po nekoliko liica sluzave juhe od
jema ili zobi za ienje utrobe.
Spavanje i njega
rostor u kojem dijete spava neka je uvijek prozraen. Prozor neka je otvoren da ulazi svje zrak. Dijete ne smije nikad
spavati kraj odraslog ovjeka. Ono udie sokove odraslog ovjeka koji iz njega isparuju, a to je jako kodljivo i najvie djeluje
na ivce. Takva djeca ivano vrlo oslabe. A glavna je dunost
roditelja da sauvaju djetetovo zdravlje. Bolesno dijete je tuno i
mirno i lei vie puta beutno. Kolika radost i njenost obavije
roditeljsko srce kada se malian veselo smjeka i ivahno okree. Dijete se ne smije nikada bez paske ostaviti, a od najranije
mladosti treba mu dati one igrake koje ga vidljivo zanimaju da
mu se na taj nain budi i otri razum. Djeca bez dovoljno njege
i paske postanu glupa i kasnije u koli vrlo teko shvaaju, to
se osobito kasnije osveuje u ivotu, gdje je okretnost jedan od
glavnih uvjeta za opstanak. Dijete ne treba nikada siliti hodati.
Kada je ono dostatno ojaalo i hladnom vodom se oeliilo, on i
ne moe mirno leati ili sjediti, ve se samo pridie.
Prve bolesti
ko je dijete dolo zdravo na svijet, pa se prvih dana dobro

razvijalo, a kasnije poelo mnogo plakati i loe spava, a
trbui i eludac mu postali napuhani, znai da mu je hra249
1/1/70 11:53:02 AM
na preteka i da je ne moe probaviti. U tom sluaju ga treba

dnevno bezuvjetno prati hladnom vodom, jo bolje u hladnu
vodu umoiti jer djeluje mnogo bolje od pranja. Osim toga,
treba ga dva puta tjedno umotati u dvostruko sloenu istu
pelenu, umoenu u hladnu vodu i pomijeanu s jednom treinom istog 4050% alkohola, a zatim ga brzo previti suhim
i toplim da zrak ne dopire do tijela. (Oblog treba staviti ispod
pazuha, do iznad koljena, a oblog se skida kada se dijete probudilo. U snu ga ne treba smetati). Za ienje i urednu stolicu,
osobito ako postoji zatvor, treba uzeti komadi mladog neslanog maslaca u istu dobro prokuhanu krpicu svezati i djetetu
staviti u usta kod sisanja da izmjenino sie i mlijeko i maslac.
To djeluje kod male djece vrlo dobro na probavu.
Nedonoad
edonoad, tj. djecu koja su se prije reda rodila ili vrlo slabunjava djeca koja ne mogu napredovati, treba izmjenino
hraniti kavom od prenog jema ili zobi s medom i mlijekom te
kavom od ira s medom i mlijekom. To je vrlo hranjivo i brzo
oporavlja slab djeji organizam. Za kavu od ira (vidi hrast) uzme
se lica brana od ira i prelije se s etvrt litre kipue vode, zatim
se kuha 10 minuta, procijedi i jo jednom prokljua s 1 malom
licom meda. Jedna lica ove kave pomijea se s 3 lice mlijeka.
Kava od prenog jema ili zobi pravi se isto ovako, samo se jedna
alica mlijeka kuha 10 min. s 1 licom samljevenog komoraa i
jednom alicom vode, a s ovim mlijekom smijea se kava od jema ili zobi. Ovog aja ili kave daje se dnevno 23 puta 46 malih
lica zajedno s ve pomijeanim mlijekom.
Nakon dva i pol do tri mjeseca moe se djetetu davati
dnevno 45 lica procijeene sluzave juhe od prekrupe od zobi
ili jema, i to jednu licu na etvrt litre vode ili mlijeka, to se
250
1/1/70 11:53:02 AM
samo 15 minuta kuha, ne dulje. Vrlo je hranjiva i dobro probavljiva hrana kaica od preprenih tankih kriki kruha. Ovaj se
kruh samelje i ukuha, 13 male lice, u mlijeku i sata poistiha kuha, ali da ne bude rijetko. Ili se ispre, dok porumene kao
kava, jednaki dijelovi penice, jema, rai, graka i graha, zatim
se sve samelje i u mlijeku kuha poistiha 1 2 sata, a tada kuhanoj kaici pridoda malo soka od limuna. U proljee se pridoda malo sitno isjeckanog lia od jagoda, bokvice i jabuke. Ovu
hranu uzimaju djeca vrlo rado, a osobito je hranjiva, stvara krv,
jaa kosti i ivce. Mlijeko je najbolja hrana, ali ga treba davati
s kruhom ili ukuhano s prenim itom. Samo mlijeko nema
dosta hranjivosti i odvie napuhuje. Od vremena do vremena
treba djetetu dati za ienje probavnih organa pren jeam
ili zob, kuhan u vodi s medom. Na 1 alicu kipue vode stavi
se 1 lica jema i 1 lica meda i kuha se zajedno 10 minuta.
Jaja, osobito bjelanjak i meso za djecu su preteka, neprobavljiva hrana. Naprotiv, mlada zelen, osobito mrkva i svjei
kravlji sir (koji moemo i sami napraviti), izvrsna je i krepka
i zdrava hrana, koja dijete ne samo da hrani, ve i uva od
unutarnjih bolesti. Slatkie ne treba djeci davati jer im truje
krv i eludac i rui zubie. Djeca hranjena slatkiima uvijek
su boleljiva. Djeci treba davati mjeovitu hranu i puno voa,
osobito svjeeg, ali treba paziti da je dobro oprano i da ga
dobro savau. Maloj djeci treba voe nastrugati.
Bljedoa, slabunjavost i slabokrvnost
lijedoj, slabunjavoj i slabokrvnoj djeci, koja pate od

katara, kalju i uvijek su nahlaena, treba svako 12
sata davati po 23 lice aja od 10 grama mladog svjeeg
hrastovog lia, kuhanog s 3 zelena omorikova eera uz
dodatak meda. eeri se sitno isjeckaju i dre potopljeni
251
1/1/70 11:53:02 AM
24 sata u pola litre vode, zatim u istoj vodi kuhaju pola sata
poistiha, dobro poklopljeni, sve skupa se prelije preko 10
grama mladog hrastovog lia i kuha jo 10 minuta s dvije
lice meda. Ovaj je aj izvrsno sredstvo za ienje i jaanje plua. Dijete se uzimajui ovaj aj oporavi za razmjerno
kratko vrijeme. Uz to mu treba davati tri puta dnevno, na
vrhu noa, crnog kotanog brana iz apoteke sa zelenjem
ili u juhi. Ono jaa krv i kosti. Dijete treba biti puno na
suncu i zraku. Kouljica neka nije od finog ve od grubog
platna. Fino platno sprjeava ishlapljivanje i isparavanje
plinova i sokova, dok grubo platno tome pogoduje, poto
se ne privija uz tijelo.
Rahitis i katari
jeci slabunjavoj i loe hranjenoj, koja naginju na rahitis i

koja trpe od raznih katara ili imaju lou probavu, treba
nakon svakog obroka, ve prema starosti djeteta davati dva
do tri puta dnevno po pola do jedne male lice istog maslinovog ulja i jedan do dva puta na vrhu noa crnog kotanog brana. Osim toga, treba djetetu dva puta tjedno staviti
hladan oblog ispod pazuha do koljena i previti. Za oblog se
mora uzeti gruba krpa, nipoto tanka ili batist. Oblozi nikada ne kode, pa i zdravom djetetu. Kada mu se stavljaju
od vremena do vremena, doprinose boljem razvitku i opem
boljitku. Djetetu od 78 mjeseci daje se dnevno 56 lica
kave od ira, pomijeane s mlijekom i medom.
252
1/1/70 11:53:02 AM
Neista krv
ko je dijete slabunjavo, mravo i blijedo, u razvitku

vrlo zaostalo, s mutnim oima, podbuhlim vjeama
i nabuhlom glavom, onda ima neistu krv. Ovakvo dijete
treba 10 minuta u mlakoj vodi banjati, zatim ga umoiti u
drugu, ve pripravljenu, banjicu s hladnom vodom dok se
nabroji do tri i kod rijei tri izvaditi ga iz vode i bez otiranja umotati u tople, grube, rutave, pelene i dobro ga jo
jednom umotati. Ovakve banje obnavljaju i iste krv. Uz to
treba mu dnevno dati 34 puta 34 lice aja od prenog
jema ili zobi. Uzme se jedna lica samljevenog jema ili
zobi i prelije se s etvrt litre kipue vode, zatim se kuha 10
minuta, procijedi i jo jednom prokljua s jednom malom
licom meda. Na tri lice ovog aja doda se 1 lica mlijeka,
najbolje kozjeg.
Ako je kod viegodinjeg djeteta tijelo nenaravno debelo i
nabrekle, oi mutne i podbuhle da gotovo i ne vidi, a po glavi i
tijelu mu se prospu irii ili krastice, znai da ima neistu krv
ili da je roeno kao takvo. Ovakvo dijete mora se 23 tjedna dnevno umotavati po jedan sat u vruu plahtu, umoenu u
odvar trina, zatim suhim i toplim previti da zrak do tijela ne
moe doprijeti. Nakon jednog sata skine se oblog i dijete brzo
s pola octa i pola vode opere i ostavi jo jedan sat u krevetu
dobro pokriveno. Osim toga, treba mu 56 puta dnevno davati
po 5 velikih lica mlijeka kuhanog 10 minuta s 1 g samljevenog
komoraa. Ovo mlijeko neka toplo popije. Nakon tri tjedna dijete se samo dva puta tjedno umota u vruu plahtu od trina, ali
tijekom dana, jedanput prije podne i jedanput poslije podne,
daje mu se hladna sjedea banja od 2 sekunde, a zatim ga se
ne briui brzo u krevet stavlja i dobro pokrije. Hrana neka je
jednostavna, vie mlijena, bez mesa, s mnogo zeleni i dosta
voa. To treba initi dok ne ozdravi.
253
1/1/70 11:53:02 AM
Povraanje i proljev
olazi kod male djece u ljetno doba i zbog umjetnog hranjenja. Na eludac i trbui treba djetetu stavljati vreice
s kamilicom ili trinama, koje su prelivene kipuom octenom
vodom. im se oblog malo ohladi, treba ga odmah drugim toplim zamijeniti i dijete uvijek dobro umotati. Osim toga, davati
mu klizmu od osmine litre hrastovog odvara s jednom malom
licom maslinovog ulja. (Na etvrt litre vode uzeti 12 grama
hrastove kore i kuhati 5 minuta). Osim toga, treba mu dati svakog sata u malo vode po tri kapi rakije u kojoj je kvaen korijen
od poljske stee (vidi stea).
Za proljev je dobar i ovaj lijek: Nakvasi se kruh u bijelom
vinu, tome se pridoda malo tucanog karanfila i tucanog cimeta
(tarina), dobro se promijea i jako toplo stavlja kao oblog na
trbui.
Povraanje hrane
jetetu treba dati svakih etvrt do pola sata po 1 malu licu

s medom prokuhane vode (jedna lica meda na pola litre
vode) ili svakog sata 45 kapi ulja od komoraa na malo istucanog eera. Na eludac i trbuh treba stavljati obloge od pola
octa i pola vode. Oblozi smiju biti samo malo mlaki i oni se
previju suhim i toplini i svakog sata mijenjaju.
Engleska bolest (rahitis)
ijekom 810 tjedana tjedno 2 puta treba banjati dijete 15

minuta u odvaru od 1 kg smrekovih vrhova, kuhanih s
8 litara vode 2 sata. Ovaj odvar se pridoda u vodu za banju.
254
1/1/70 11:53:02 AM
Odmah iza ove tople banje stavi se dijete za 34 sekunde u

pripravljenu hladnu banju i ne obrisavi brzo ga se umota i
spremi u krevet. Dnevno mu se daje jedna mala alica kave od
ira, kuhane s mlijekom, ali ne odjednom ve na vie obroka.
Osim toga, daje mu se i dva puta dnevno na vrhu noa crnog
kotanog brana iz ljekarne i po jedna alica svakog sata po
lica aja od 10 grama mladog orahovog lia, 5 minuta
kuhanog s 2 lice meda. Ako dijete moe podnijeti, dobro
mu je dati dnevno jednu malu licu ribljeg ulja.
Fras (grevi)
labunjava se djeca umoe s kouljom u malo mlaku vodu

i brzo umotaju. Jaka djeca umoe se u hladnu vodu, pomijeanu s octom i brzo umotaju i spreme u krevet. Uz to im
se daje svako pola sata mala liica aja od 5 grama petoprsta ranog, kuhanog 5 minuta u alici mlijeka.
255
1/1/70 11:53:02 AM
Trudnoa ene
ena se za vrijeme trudnoe mora uvati svakog veeg

napora, nahlade i uzrujavanja. Ne smije nositi podvezica, niti steznika da se ne sprjeava kolanje krvi. Ne smije dizati nikakav tei predmet niti plesati da ne pobaci. Takoer
ne smije dizati ruke u zrak jer se djetetu dizanjem ruku uvis
oko vrata omota pupana vrpca.
Trudne se ene trebaju mnogo kretati po svjeem zraku.
Alkohola, kave i drugog uzrujavajueg pia moraju se jako
uvati. Za hranu neka uzimaju prosta, jednostavna, mijeana jela, osobito puno jabuka, kiselog mlijeka s raenim kruhom ili kruhom od prekrupe (grahamov kruh). Uveer neka
ne veeraju kasno. Stolici moraju posvetiti osobitu pozornost; ona treba biti redovita, makar se i klizmom pomagali.
ei nagon na mokrenje ne smije se nipoto zaustavljati.
Trudne ene moraju dnevno poduzimati hladna pranja. Jednom dnevno peru gornje tijelo, a jednom donje. Kod pranja
moraju osobito pozornost posvetiti bradavicama i spolnim
organima. Uz pranje moraju uzimati svaki drugi dan hladnu
sjedeu banju ili hladnu polubanju od 12 sekunde. Pranja
i hladne polubanje jaaju spolne organe i cjelokupan orga257
1/1/70 11:53:02 AM
nizam te se osobito preporuuju slabunjavim enama i enama koje su pobacivale i koje su ve imale teak porod.
Koristei se ovim ne treba se nijedna bojati tekog poroaja.
Trudne ene neka od vremena do vremena piju aj od omana (vidi oman). Ovaj aj jaa i uva ene od pobaaja. Protiv
pobaaja neka se uzme jedna do dvije alice aja od matinjaka, uvijek samo po gutljaj. Kada osjeaju muninu, neka
uzmu malu licu slatkoga od dunje. Nastupi li bijeli cvijet,
koji jako slabi, treba odmah pristupiti lijeenju, a kada nastupi krvarenje, potrebna je pomo. Bolovi u kriima ublauju se trljanjem kamforovim alkoholom, pomijeanim
s terpentinovim uljem. Pet do est tjedana prije poroaja
treba se jednom tjedno umotati u vruu plahtu umoenu u
odvar od trina, suhim i toplim se previti da zrak ni s jedne
strane do tijela ne moe doprijeti. Oblog se skida kada se
iza sna probudi. Uz to treba dnevno ue isprati i uljem ili
mau istrljati i tjedno 34 puta vodicom od badema isprati. To se ini za jaanje i da se sprijee ozljede kod poroaja
(aka badema prelije se kipuom vodom, oljuti se i opere,
zatim istue, prelije vodom i ostavi 810 sati. Nakon toga
se kroz krpicu procijedi i rabi). Ako mlijeko jo prije pone
curiti, treba piti dnevno 12 alice aja od 15 g kadulje, koja
se s etvrt litre kipue vode prelije i pari 2025 minuta. Ako
su prsa upaljena, treba ih obloiti svjeim kravljim sirom ili
ilovaom razmuenom s pola vinskog octa i pola vode. Vrlo
su dobri i oblozi s izgnjeenom biljkom od kunice, bokvice i
podbjela. Nekoliko dana prije poroaja treba uzeti po jednu
licu ili malu aicu rakije, prokuhane s lukovicom od ljiljana. Lukovica (korijen) od ljiljana se 24 sata dri potopljena
u hladnoj vodi, a voda se jednom izmijeni. Zatim se kuha
u rakiji pola sata. Nastupe li poroajni bolovi s grevima
zbog straha i slabih ivaca, onda treba rodilji dati popiti jednu alicu mlijeka, 5 minuta kuhanog s 10 grama petoprsta
258
1/1/70 11:53:02 AM
ranog, a preko trbuha treba stavljati tople obloge od trina

i trbuh oprati naknadno s pola mlakog vinskog octa i pola
vode. Odmah nakon poroaja za ublaavanje ei ne smije
se rodilji dati nita osim malo mlakog mlijeka. Tek drugi,
trei, etvrti i peti dan daje joj se 12 alice aja od pirike
za jaanje i okrjepu. Na jednu alicu vode stavi se 16 grama
pirike, 1216 sati se dri potopljeno i kuha poistiha 1520
minuta. Ako je rodilja dobila groznicu, treba joj donji dio
trbuha obloiti toplim stolisnikom, koji mora prokljuati s
pola vina i pola rakije. im se oblog ohladi, zamijeni ga se
drugim toplim. Kada se oblozi mijenjaju, trbuh treba brzo
oprati s pola octa i pola vode (hladno). Kod velike slabosti tijelo treba 23 puta dnevno brzo oprati s pola octa pola vode,
a na stopala i listove podjednako privijati tople vreice napunjene trinama ili kamilicom i prelivene kipuim vinskim
octom. Uz to se pod stopala i kraj listova stavljaju vrue boce
da toplina dulje dri (Staklene se boce napune vrelom vodom i dobro se zaepe).
259
1/1/70 11:53:03 AM
lijeenje voddom, zrakom

i suncem
oda je najzdravije i osvjeavajue pie. Za vanjsku je uporabu hladna voda nezamjenjivo sredstvo koje osvjeava
itav organizam i nadoknauje izgubljenu snagu. Ona povoljno djeluje na pravilno kolanje krvi, a itavu energiju naem
tijelu donosi krv. Stoga nam i treba biti prva briga pravilno
kolanje krvi. Krv se zbog nahlade, ozljeda, prekomjernim radom i portom te uivanjem alkohola i drugih odve jakih i
estokih jela i pia, a i u kasnijim godinama poinje gruati i
ovapnjuje. Hladna voda ima mo poticati tjelesno tkivo i kapilare na bolji rad, pri emu rastereuje od rada srce, plua,
bubrege, crijeva i lijezde, a time se sprjeava gruanje krvi i
ovapnjenje ila. Hladna pranja i polijevanja ne smiju se nikada
poduzimati kada je ovjeku hladno niti u hladnom prostoru,
a trajati ne smiju iz poetka dulje od 56 sekundi te se postupno smiju protegnuti najvie na 45 minuta. Polijevanje tijela i hladna pranja treba poduzimati odmah izjutra, iz toplog
kreveta, kada je tijelo ugrijano i odmoreno. Uporaba hladne
vode izvanredno povoljno djeluje i na unutarnje organe, na
rastapanje i izluivanje otrovnih plinova i loih sokova iz tijela koji izlaze kroz oiene pore. Svakog se dana imaju jaem
261
1/1/70 11:53:03 AM
djelovanju vode podvri drugi dijelovi tijela, jedan dan gornje,

a drugi dan donje tijelo, inae se odvie krvi dovodi u isti dio
tijela i to bi bilo tetno za zdravlje. Nakon uporabe hladne vode
mora se malo gimnasticirati ili se treba brzo obui i po svjeem zraku brzo kretati. Slabi ljudi neka ponu s temperiranom
vodom dok se ne priviknu, a nakon pranja neka legnu natrag u
krevet pola sata i neka se dobro pokriju.
Gaenje po hladnoj vodi
judima koji umno i tjelesno mnogo rade slijeva se od prevelikog napora odvie krvi u mozak, zbog ega nastupa neurozna glavobolja, razne eluane bolesti i bolovi u nogama. Kada
se dnevno, prije lijeganja u krevet, gazi po hladnoj vodi, otkloni se ta nevolja. Mozak se oslobodi pritiska krvi, glava postane
lagana, tok misli slobodan i naskoro nastupa dobar san, pa se
stoga preporuuje i ljudima koji trpe od nesanice. Osim toga,
gaenje po hladnoj vodi povoljno djeluje na itav ivani sustav
jer otvrdnjava i jaa ivce, pospjeuje izluivanje otrovnih plinova i loih sokova, otklanja navalu krvi spram mozga i zbog
toga rastereuje srce, plua i bubrege od prekomjernog rada.
Hladna polubanja
reporuuje se ljudima koji su svojim zvanjem vezani na

sjedenje, zbog ega je obnova i stvaranje krvi naputeno te
onim ljudima koji trpe od navale krvi u glavu. Hladnim polubanjama mozak se oslobaa preobilne navale i gruanja krvi jer se
krv odvodi u donje dijelove tijela i ovdje vri pravilno kolanje.
262
1/1/70 11:53:03 AM
Zbog hladnoe nadrae se probavne lijezde crijeva, slezene,

jetre i guterae na bolji rad, zbog ega nastupa bolja i konano
uredna probava koja je prvi uvjet zdravlja. Hladne se polubanje
gotovo svugdje s najboljim uspjehom upotrebljavaju za jaanje
trbunih miia i ivaca, kod raznih bolesti u trbuhu i u crijevima, protiv krvarenja, uljeva krvavih i zatvorenih, ispadanja
zadnjeg crijeva, oslabljenih miia mokranih organa i mara,
bolesti maternice, bijelog cvijeta, protiv bljedobolje, velike temperature kod ena za vrijeme trudnoe i pri estokom krvarenju za vrijeme mijene (menopauze) jer jaaju i oivljuju itav
tjelesni i ivani sustav. Hladne polubanje ne smiju se ee
od dva puta tjedno uzeti, ne dulje od 510 sekundi uz pranje
lea i u dobro ugrijanom prostoru. Nakon banje treba odmah
gimnasticirati, brzo se obui i po svjeem se zraku brzo kretati.
Slabe osobe neka legnu na sata u krevet, gdje ih treba dobro umotati i na noge staviti toplu ciglu ili vruu bocu.
Topla voda
opla voda umara i slabi. Tople se banje uzimaju istoe

radi, a uvijek treba nakon vrue banje tijelo hladnom vodom oprati da se osvjei. Vrua voda naglo odvodi krv te se
rabi kada navali krv u glavu, nakon velikog uzrujavanja, zaduhe
(astme) ili udara kapi, kao vrue banje za noge do koljena, ili za
vrue obloge na stopala, listove, eludac i trbuh. Uporaba tople
vode oslabit e znatno prvih 56 dana ovjeka, a nakon toga
e ojaati. Pojaa li se izluivanje sluzi, mokrae, ili ako se po
tijelu izaspe kakav osip ili ako nastupi proljev bez bola, ne treba
se prepasti, to su prirodni znaci kojima se priroda slui da iz
tijela odvoji loe sokove. U sluaju da proljev nastupi s bolom,
uzrok je nahlada, a u takvom sluaju treba na trbuh stavljati
tople obloge, a na noge vrue cigle ili boce.
263
1/1/70 11:53:03 AM
Topla polubanja
opla polubanja jae djeluje na izluivanje loih sokova iz

tijela, a povoljno djeluje kod ivano rastrojenih osoba,
kod greva u elucu i crijevima zbog nahlade ili pokvarenog
eluca, greva zbog bubrenog, unog ili mokranog kamenja ili pijeska, kod upale slijepog crijeva, nahlade donjeg tijela, reume ili gihta. Osobito povoljno djeluje ako se uzimaju s
odvarom od trina, slame od zobi, omorike, preslice, ljupaca i
drugih trava (vidi odjel bilje). Kod krofula se osobito preporuuju tople polubanje s 1 kg soli. Nakon tople polubanje
treba odmah u krevet lei i dobro se umotati. Nakon jednog
sata preporuuje se tijelo za najdulje 1012 sekundi octenom
vodom oprati i ponovno, barem pola sata, u krevet lei i dobro
se pokriti.
Gimnastika
ajbolje se moe preporuiti gimnastika (tjelovjeba), koja

nas uz vodu i bilje osnauje i uva od mnogih bolesti jer
otklanja skupljanje mokrane kiseline u zglobovima. Kod gimnastike dolaze u pokret svi zglobovi i miii. Tijelo se dovodi do jaeg ishlapljivanja, zbog ega se odvoje otrovni plinovi,
jaaju miii, krv se dovodi u pravilno kolanje, to povoljno
djeluje na probavne organe, na rad mozga i kraljenice odakle
izlaze svi ivci, koji se rairuju po naem trupu. Neka se gimnasticira izjutra, nakon hladnog pranja, i to ne odvie, da se ne bi
tijelo umrtvilo, ve samo toliko dok se krv dovede u pravilno
kolanje, a ivci podrae. Gimnastikom se ne pospjeuje samo
osnaivanje tijela, ve i lakoa i ljepota kretanja. Koristi osobito
ljudima koji su svojim zvanjem vezani na sjedenje i zatvorene
prostorije, uz duevno i tjelesno naporan rad, bez dovoljnog
264
1/1/70 11:53:03 AM
pokretanja zglobova i miia, pogotovo u loe zraenim i duhanom okuenim prostorijama. Ovakvi se ljudi osjete nakon
rada slomljeni, utueni i umorni, s nekim tekim osjeajem u
glavi slinim mamurluku. Takvima se ne moe dosta preporuiti gimnastika i hladna voda. To vrijedi isto i za ene koje
kod svog kunog posla i sjedenja ne dovode miie dovoljno u
pokretanje, zbog ega i jesu veinom slabokrvne. Ljudi na srcu
bolesni i oni koji imaju bilo kakve gnojne rane, ireve ili gute,
ireve u elucu ili crijevima, groznicu i trudne ene, neka ne
ine gimnastiku jer bi im nakodila.
Zrane banje
jelovanje svjeeg zraka na nae golo tijelo ini da na povrinu u kone ilice pritjee vie krvi, zbog ega je ovjek
primoran duboko disati, a time dovodi u plua vie zraka i kisika, a kroz pore se jae odvaja otrovna ugljina kiselina. Nadalje, utvruje se organizam i jaa izluivanje i ishlapljivanje
loih plinova i sokova iz tijela, koje ovjek osobito kroz kou
izluuje, to ne moe postii izluivanje kroz plua, bubrege
ili crijeva. Koa kroz pore na svojoj povrini izluuje ugljinu
kiselinu, a znojenjem vodenu paru. To djelovanje zovemo disanjem koe jer ima slinu zadau kao i plua. Kod sunane
i zrane banje oporavlja se i razvija koa, a s time u vezi i
itav organizam jer je pritok krvi u sve ilice jai i ivlji, zbog
ega se oporavlja, isti i mnoi krv, a time se opet otklanjaju
bolesti srca i bubrega. Zrane banje jaaju i cjelokupan ivani ustroj, koji milijune svojih ivanih vlakanaca dovodi do
u gornje slojeve koe. Stoga se zrane banje osobito preporuuju ivano rastrojenim ljudima, na koje odvie razdraljivo djeluje uporaba hladne vode, nadalje slabokrvnim i na
pluima bolesnima jer srce i plua ivahnije rade, a time se
265
1/1/70 11:53:03 AM
pojaava izmjena tvari i obnova krvi. Zrane se banje ine

postupno, najprije u sobi kod otvorenog prozora, a kasnije
u prirodi, najbolje u umi na svjeem zraku uz gimnastiku,
isprva 26 minuta, postupno do najdulje pola sata, ali tijelo
ne treba umarati.
Sunane banje
zloimo li svoje tijelo sunanim zrakama, krvotok postaje

ivlji i u kone ilice pritjee mnogo vie krvi, ime se pospjeuje jae isparavanje otrovnih plinova kroz pore. Zbog
dubokog disanja, na koje smo primorani, dovodi se kisik i
svje zrak u plua. Sunane banje ne samo da nas griju i kroz
znojenje spaavaju od tekih bolesti, uzbuuju nas, podrauju i povoljno djeluju na duevno raspoloenje i unitavaju
kone gljivice i tetne bakterije te pomau ovjeku da suzbije zarazne bolesti. Suncem se uspjeno lijee bolesti dinih
organa i plua, loa probava te se osobito preporuuje ljudima odvie pretilima, na jetra i od eerne bolesti oboljelima i onima koji boluju od gihta, reume, neuralgije i raznih
bolesti lijezda i krofula. Sunane banje neka ne uzimaju
ljudi rastrojenih ivaca, odvie slabi, rekonvalescenti ili odvie slabokrvni, a niti oni koji pate od navale krvi u glavu i
od nesanice. Dok se kod zranih banja mora gimnasticirati,
dotle se na suncu mora leati, a glavu i vrat od sunanih
zraka zakloniti da se ne dobije sunanica. Tijelo se pusti da
blagotvorne sunane zrake na njega djeluju. Svakih 5 minuta mora se drugi dio tijela suncu izloiti, nakon 2030 minuta nastupa znoj. Jaki ljudi i bez ikakve srane mane neka
se onda umotaju u plahtu i jo jedan pokriva i neka se jo i
dalje znoje 1530 minuta. Zatim se treba oprati mlakom, na
266
1/1/70 11:53:03 AM
suncu ugrijanom vodom, ali samo tijelo, glavu ne, a nakon

toga hladnom vodom. Iza toga treba u hladu jo malo gimnasticirati da se tijelo postupno ohladi. Ovakvo znojenje
radikalno lijei, ali se moe samo jakim ljudima preporuiti.
Slabi ljudi neka se nakon znojenja najprije mlakom, a onda
hladnom vodom operu i u hladu jo gimnasticiraju. U sluaju da se dobije lupanje srca ili ako je kome vruina nesnosna,
treba staviti na srce i glavu hladan oblog. Sunati se mora
postupno od 5 minuta najdulje do 2030 minuta i uvijek se
mora biti na oprezu jer to god se ini previe, moe nakoditi. Ako je koga sunce jako opeklo, pa je dobio plikove,
neka stavlja obloge od razmuene ilovae, bol e naskoro
uminuti, a svaka upala se time otkloni.
Lijeenje voem
ijeenje voem od velike je vanosti jer izravno djeluje na cjelokupan organizam ienjem i jaanjem krvi.
Zbog hranjenja mesom i drugom hranom koja sadrava
mnogo bjelanevine kao: lea, masni sir i jaja te jelima s
jakim mirodijama i uivanjem alkohola, uz nedovoljno
kretanje po svjeem zraku, osobito kod ljudi koji su svojim
zvanjem vezani za sjedenje, zgusne se krv i postane odve ljepljiva. Zbog toga se srce odve optereuje jer je kroz
kapilare onemogueno pravilno kolanje krvi, pa nastupa
gruanje krvi, neprirodna debljina, neuredna probava, nadutost, zatvor i mnogo drugih vrlo tekih bolesti. Ako hoemo krv oistiti od loih tvari i da opet postane normalna
suspenzija te da otklonimo pogibelj od raznih bolesti, treba se sluiti blagodatima voa. U zimu i proljee treba jesti
dosta ukuhanog i junog voa, datulja i smokava. Lijeenje
voem, ljeti i u jesen, suzbija razne kataralne pojave plua
267
1/1/70 11:53:03 AM
i probavnih sluznica, iste se bubrezi i mokrani mjehur,

osvjeavaju se ivci, isti se i jaa krv i povoljno se djeluje
na srce. Lijeenje voem spaja se s blagom uporabom hladne vode, zranim i sunanim banjama. Voe je najbolje jesti s ljuskom, ali mora biti vrlo dobro oprano i treba paziti
da je zdravo i zrelo. Za lijeenje voem upotrebljavaju se:
narane, datule, jabuke, groe, ribiz, trenje, vinje, jagode, bobe od bazge, kupine i limun. Prvih dana poinje se
s etvrt kilograma voa, dok se postupno ne doe na dva
do dva i pol kilograma. Kiselo voe, ribiz i vinje ponu
se uzimati na manje obroke postupno do pola kilograma,
isto i kupine i jagode od pola do jednog kilograma, bobe
od bazge do etvrt litre. Uz voe se uzima malo raenog
ili kruha od prekrupe. Kod lijeenja voem ne smije se piti
nikakvo pie, niti vode, da se ne prouzrokuje nepravilno
kuhanje u elucu i crijevima. Za vrijeme lijeenja voem
mora se uzimati suha hrana, kao: kuhana tjestenina, kuhana penica, ria, kaa od kukuruzne ili penine krupice (griz), grahamov kruh. Od mesa: telee, pilee, janjee.
Treba odbaciti kavu, juhu, aj, kakao, leu, zelen koja napuhuje te sva mesna i kisela jela, a i alkohol. Naprotiv, kada
se jedu jagode, trenje, bobe od bazge i kupine, samo onda
treba dnevno popiti 11 litre mlijeka, najbolje kozjeg.
Voe se jede izjutra natate te uveer za veeru samo voe
s neto kruha. U podne neka se ne jede voa. Tko ne moe
toliku koliinu voa u dva obroka pojesti, neka razdijeli u
vie obroka. Lijeenje groem preporuuje se slabokrvnim, nervoznim i slabim osobama i rekonvalescentima.
Groe se moe jesti i uz drugo jelo. Tko moe i koga ne
umara neka dobro provae i pojede i ljuske i kotice, jer u
njima ima najvie ljekovitosti. Tko ne moe dobro izgristi
ljuske i kotice, neka samo sok isie i jede kruh uz to. Tko
boluje od gruanja krvi, hemoroida, zatvora, gihta, neu268
1/1/70 11:53:03 AM
ralgije, bolesti mokranog mjehura, kamenca u mjehuru,

enske bolesti, katara u crijevima i elucu, navale krvi u
glavu, bolesti slezene, jetra, amotinje, histerije, uljeva i
krofula, neka produlji jedenje groa na 2 3 mjeseca.
Groe mora biti svjee, vrlo dobro oprano, zdravo i probrano. Kod uloga, gihta i bolesti ivaca uzima se sok od limuna, poinje se s jednim limunom, svaki dan limun vie
do devet, zatim svaki dan limun manje do jednoga. To se
ima obnoviti 23 puta. Slabokrvni ljudi i oni koji pate na
elucu ne smiju lijeenje limunom poduzimati. Trenje i
vinje moraju se jesti s vie kruha nego drugo voe, a izvrsno su sredstvo protiv uloga i gihta.
269
1/1/70 11:53:03 AM
najstariji kuni lijekovi
Mlijeko
rva ljudska hrana je mlijeko. U mlijeku se nalaze svi hranjivi sastojci koji su ljudskom tijelu potrebni. Mlijeko se
upotrebljava ne samo za hranu ve i za lijek. Mnogi se tue da
ga ne podnose, osobito gradska djeca, kojoj u veini sluajeva nedostaje kretanje po svjeem zraku i suncu. Nije razlog u
tome da mlijeko ne prija, ve to je kuhano mlijeko tee probavljivo od nekuhanog i to se treba uzimati u manjoj koliini,
a ne mnogo odjednom. Kod ljudi koji ne podnose mlijeko, a u
veoj ga koliini odjednom uzmu, usiri se i teko lei u elucu,
pa se zbog toga pogotovo teko probavlja. Stoga treba znati
kako se mlijeko uzima. Nekuhano mlijeko ima svoju potpunu
vrijednost i hranljivost i lake je probavljivo od kuhanoga. Stoga ga je bolje prijesnog, tek malo ugrijanog uzimati. Miljenje
da se kuhanjem mlijeka unitavaju bakterije nije tono jer je
ustanovljeno da se u obino kuhanom mlijeku, koje kuhanjem
dostigne temperaturu do 72, nalaze jo uvijek ive bakterije.
Kod mlijeka se mora paziti jedino na to da je od zdrave ivotinje i da se dri u vrlo istom sudu. Mlijeko treba uzimati u
271
1/1/70 11:53:04 AM
to manjoj koliini da se eludac odjednom odvie ne optereti,

pogotovo kod ljudi koji ga dobro ne podnose. Njima se preporuuje da mlijeko mijeaju s ajem od samljevenog komoraa
(1 veliku licu na 1/4 litre vode, 10 min. kuhati) ili neka ga mijeaju s odvarom osuene korice od limuna i komadom itavog
cimeta, a uz mlijeko neka uzmu po zalogaj raenog kruha ili
kruha od prekrupe. Svjee nekuhano tek pomuzeno mlijeko
(do 2 litre dnevno) nenadoknadiva je hrana za slabokrvne, bljedobolne, tuberkulozne osobe, kao i za one bolesne na bubrezima, arlahu, vratnim bolestima i rastrojenim ivcima. Mlijeko
uz hranjivost hladi i pospjeuje lagano rastvaranje i izluivanje
loih sokova iz tijela. Ljeti nita toliko ne osvjeava kao kiselo
mlijeko. Nekuhano kiselo mlijeko (kada se vrhnje skine) vrlo je
lako probavljivo, rastereuje eludac jer je ve prokislo i prelazi
ravno u krv. Kiselo mlijeko s malo eera i cimeta i komadiem raenog kruha osobito je omiljena i dobra hrana za djecu.
Kiselo mlijeko sprjeava gruanje krvi, stoga se osobito preporuuje kod bolesti s visokom temperaturom, kao kod gripe, difterije, tifusa, groznice i eerne bolesti. Mladi sir, rabljen kao
oblog, izvlai temperaturu i upotrebljava se kod upale plua,
porebrice, crvenog vjetra (vrbanca), vruih oteklina i ireva,
upaljenih oiju i svih ostalih upala. Kada se stavljaju oblozi na
oi, nakon skidanja obloga, ne smije se barem sata izai na
jako svjetlo. Oblozi se mijenjaju im postanu vrui, svakih 1
sat. Izvrsna hrana protiv eluanih bolesti je mladi sir, pomijean s 12 lice samljevenog komoraa, kima, malo lia od
rute, crvenog luka, vlakanaca (Schnittlauch) i malo soli, s raenim ili kruhom od prekrupe. Kao lijek uzima se svakog sata po
1 lica ovako pripravljenog sira sa zalogajom kruha i kod raka
i ireva u elucu i svih drugih eluanih bolesti. Pijenje sirutke, 23 ae dnevno, isti krv i izvrsno djeluje protiv ireva u
elucu. Kada osa, pela ili koji drugi kukac ubode, namae se
ubod vrhnjem i brzo prolazi. Ili kad se djeci od vruine izaspu
272
1/1/70 11:53:04 AM
bubuljice ili krastice po elu i licu, namau se vrhnjem i brzo

prolaze. Kozje mlijeko sprjeava ovapnjenje ila i eernu bolest ako ga se dnevno dvije do tri litre pije. Svaki bi ovjek trebao, ako eli biti zdrav, a osobito onaj koji je svojim zvanjem
primoran na sjedenje, prije spavanja popiti 1 litru kiselog,
slatkog, a najbolje kozjeg mlijeka.
Kozje mlijeko s medom svakih pola sata po licu lijei i
najtei krvavi kaalj.
Med
ed je od starine poznat i vrlo omiljen narodni lijek koji

loe sokove u tijelu rastapa i izluuje, a ujedno krijepi organizam, jaa i isti krv. Na ireve, razne rane i ranice stavlja
se med pomijean na jednake dijelove sa peninim branom
i s malo vode razmuen. Ovaj lijek blai bol, iz rana izvlai
neisti, brzo ih zamlauje. Kada nateknu zglobovi zbog reume, namae se lanena krpa i previje na oteena mjesta, zatim
se suhom krpom i toplom vunenom maramom zavije. Med
rastapa oteklinu i izvlai bol. Ovi se oblozi i kod gihta s vrlo
dobrim uspjehom rabe. Uz ovo oblaganje treba dnevno po 23
velike lice meda pojesti, u manjim obrocima, i kakvo sredstvo za otvor uzeti.
Manji irevi u elucu lijee se jedenjem meda 34 lice
dnevno. Med ih okuplja, sazrijeva, izluuje i zamlauje zarazna
mjesta. Nervozni ljudi neka za umirenje ivaca prije lijeganja u
krevet uzmu 1 malu licu meda. Djeci za jaanje treba dnevno
dati popiti 1 au ohlaene, s medom prokuhane vode. Zbog
plunih i drugih bolesti oslabljeni i stari ljudi neka dnevno
popiju za jaanje 23 ae s medom prokuhane vode (Jedna
velika lica meda kuha se 5 min. s litre vode). Kod upaljenog grla, tekog gutanja ili upaljenih vratnih lijezda rabi
273
1/1/70 11:53:04 AM
se ova medovina za grgljanje. Za jaanje i bistrenje mutnih

oiju rabi se ova medovina za ispiranje i oblaganje oiju.
Kada se oblog osui, treba ga promijeniti. Kome rad iziskuje
naprezanje oiju, neka svaku veer stavi ovakav oblog na
oi. Kada se oblog s oiju skine, ne smije se barem sata na
jako svjetlo izai.
Da se osvjedoimo je li med isti pelinji, stavi se u
staklo 2 lice meda i 6 lica istog alkohola, dobro u vruoj vodi ugrije i promuka. Pravi pelinji med rastopit e
se sasvim, naprotiv, umjetno pravljen ostavlja na dnu bijeli
talog.
Ocat
ranje octom i vodom isti kou, otvara pore, jaa i osnauje oslabljeni organizam i, osim toga, uva nas od zaraznih i drugih raznih bolesti koje nas rado posjeuju zbog
nagle promjene vremena, a bolesnike titi da zbog dugog
leanja ne navuku posljedice. Oblozi s pola vode i pola octa
izvrsno su sredstvo za odvajanje loih sokova iz tijela pa se
rabe kod arlaha, ospica i drugih konih bolesti. Mijenjaju
se svako 3/41 sat. Kod bolesti ivaca jaaju ivce i blae bolove. Kod navale krvi u glavu stavljaju se topli oblozi
s octenom vodom na tabane i listove, a na elo, potiljak i
vrat stavljaju se hladni oblozi i mijenjaju svakih 10 minuta.
Kod greva rabe se veinom topli oblozi s octenom vodom.
Kod nepravilnog kolanja krvi uzima se vrua banja u velikoj
kadi, a nakon banje opere se tijelo hladnim octom i vodom.
Kod nesvjestice trljaju se sljepoonice, elo i zaunice samim octom i stavlja se pod nos ocat. Kod udara kapi i uzetosti udova trljaju se oduzeta mjesta 34 puta dnevno po 12
min. jabukovim octom, pomijeanim s uljem od matinja274
1/1/70 11:53:04 AM
ka, kojemu je pridodano malo kamforovog alkohola. Kada

se kod podagre i gihta bolna mjesta oblau liem i korijenom od ljubiice u octu kuhanim, nedostino je sredstvo za
olakanje boli. Povraanje krvi obustavlja kada se bolesniku
daje svako - sata po 1 mala lica aja od pola octa, najbolje je trpkovine, i pola vode, u kojoj je kuhana metvica
(Metvica koja pokraj vode raste, Mentha aquatica, 20 g na
litre). Kod otrovanja rabi se ocat s crnom kavom. Dalak
(oteklina ispod rebra) izlijei se oblaganjem jemenog brana zakuhanog u tijesto s jakim octom. Kada se po vrelom
eljezu, cigli ili crijepu prelije octa (osobito je dobro ocat od
ruice) raskuuje se i isti zrak u sobi. Na narod vrlo cijeni
kao lijek ocat od ruice, osobito kod glavobolje i nesvjestice.
Upotrebljava se za oblog na vratu, elu i povrh glave, prema
tome kakve je vrste glavobolja. Ruin ocat pravi se ovako:
napuni se staklo s malo u hladu provenutom ruicom (crvene rue ili nakalemljene svibanjske ruice). Zatim se prelije
jakim vinskim, jabukovim ili octom od trpkovine. Dobro se
zaepi i ostavi na suncu ili toplome mjestu 68 tjedana. Ako
je potrebno, moe se i prije rabiti. Dobar, zdrav i jeftin ocat,
koji je za lijek osobito prikladan moemo i sami napraviti
ovako: Uzme se staklo poirokog grla od 56 litara i napuni
se do 3/4 u hladu provenutim, mladim i sonim koprivama
te se pridoda 45 komada drvenog ugljena. Zatim se prelije
s 2 litre vina i nadolije toliko prokuhane vode da u staklu
ostane prazan prostor za 34 prsta, povee se papirom i
ostavi 34 tjedna na suncu ili toplome mjestu. Nakon toga
uzme se korica kruha (15 dag), prepri i onako topla ostavi
8 dana u vinski ocat, nakon 8 dana izvadi se iz octa i ostavi
opet 812 dana u octu koje smo s koprivom i vinom sami
napravili. Zatim se ocijedi ocat u iste staklene posude i dobro zaepi. Ovaj je ocat jo bolji ako se ima ljusaka od jabuka
ili kada se stavi po aku-dvije boba od trpkovine. Slabokrvni
275
1/1/70 11:53:04 AM
ljudi i oni koji naginju na tuberkulozu neka ne jedu jela pripravljena s octom.
Ulje
d najstarijih vremena, pa jo i danas, upotrebljava

se ulje za lijek. Kod svih moguih bolova u leima,
kriima, prsima, elucu, trbuhu i oteenoj slezeni rabi se
toplo ulje za trljanje. Upalu prsiju i svaku guobolju lijee
oblozi s vruim uljem. Kile se oblau sa u pepelu ili na
tednjaku peenim lukom, koji treba izgnjeiti pa vrelim
uljem preliti i na otok priviti. Kod velike temperature i raznih upala kao: plua, porebrice, slijepog crijeva i drugih,
uzima se isprva svako 1 sat po jedna mala lica ulja,
kasnije po 56 lica, a kada temperatura popusti, 23 lice dnevno. Tko ne moe sam ulje uzimati, neka ga uzme
s malo limunova soka, sirupa od jagoda, malina, konjaka,
mlijeka ili crne kave (bez cikorije). Za odvajanje kamenja
iz ui ili bubrega pije se ulja od 100300 g s limunovim
sokom ili kojim sirupom. Ulje s ljiljanovim liem ili korijenom uzima se kod otrovanja krvi, svakog sata po 1
mala lica. Ozljede od prignjeenosti, ireva, uboda osa
ili pela, nauljala mjesta od leanja ili jahanja namau
se ljiljanovim uljem i brzo zamlauju. Na ozljede od prignjeenosti ili ireve stavljaju se, osim toga, svakih sata
oblozi od pola octa i pola vode. Ulje s bademom uzima se
dnevno 34 puta po 1 lica kod upale sluznica u prsima,
duniku i crijevima.
Pijenjem ovog ulja popravlja se probava, otklanja se napuhavanje, vjetrovi i nejelost. Kada ui zabole, lijeva se u
bolesno uho 78 kapi bademovog ulja. Oegline lake naravi namau se kojim god uljem i pospu se solju. Ulje s glista276
1/1/70 11:53:04 AM
ma i mravljim alkoholom lijei bol u lancima, kraljenici,

kriima, bedrima, zgrene i modre ile po listovima, razne
vrste otoka i reuma. S pola ulja i pola alkohola istrljaju se
bolna mjesta 23 puta i dobro toplo previju. Uz ovo trljanje
mora se piti kakav aj za ienje krvi i uzeti kakvo sredstvo
za ienje.
Alkohol s mravljom kiselinom: U jednu staklenu posudu stavi se malo meda, zatim se stavi do grla u mravinjak.
Za kratko vrijeme napuni se staklo mravima, koji se preliju
s 5060% istim alkoholom. Posuda se zatim dobro zatvori
i ostavi 12-14 dana na toplom mjestu.
Ulje od ljiljana: Na aku izrezanog lia ili korijena od
ljiljana (krina, Lilium candidum) stavi se litre istog maslinovog ulja, lagano se zaepi pamukom i ostavi 46 tjedana.
Ulje s bademom: Na 3/4 litre istog maslinovog ulja
stavi se 18 dag u posudu istucanih oienih badema. Boca
se lagano zaepi pamukom i ostavi 46 tjedana (Bademi
se stave u kipuu vodu i puste da jednom provru da im se
ljuska moe lagano skinuti).
Luk (crveni)
oznat je kao staro kuno sredstvo. Protiv bolova u maternici, trbuhu i elucu kuha se luk u mlijeku i jako toplo pije po 23 alice dnevno. Kod upaljenih, suznih i krmeljavih oiju s nabuhlim vjeama treba 56 puta dnevno
oi ispirati crvenim lukom u mlijeku (kuhanim uz dodatak
1 lice meda na 1 alicu mlijeka). Kada se kuha luk u mlijeku i djeci daje natate i naveer prije spavanja 45 lica,
izgoni gliste. Kada stane mokraa, kuha se luk u vodi s dosta
meda i pije se svako 2 sata po 34 lice. Protiv vodene bo277
1/1/70 11:53:04 AM
lesti izvrsno je sredstvo kada se kuha crveni luk s 12 male

granice rumarina u pola vina i pola vode i od ovog vina
pije se svakog sata po 1 lica. Protiv vjetra i zatvora jede se
peeni luk ili se cijedi sok iz luka i pomijea se s jednakim
dijelom rakije i ove rakije dnevno se popije po 23 aice.
Iscijeeni sok iz luka blai bol i rastapa, pa se tim sokom
mau i zavijaju rane od prignjeenosti i vrui otoci. Gnojne
rane i irevi najprije se operu jakim odvarom luka, zatim se
pamukom osue, a na njih se privije dobro mekano peen
crveni luk pomijean s istom svinjskom mau. Crveni luk
isjeckan i pomijean sa solju i uljem stavlja se na stopala i
vrat kod velike temperature i mijenja se im se ugrije. Kod
glavobolje stavlja se na elo i sljepoonice. Iscijeeni sok s
medom u sirup ukuhan lijek je od upale grla, promuklosti,
kalja i prsobolje. Uzima se svako 2 sata po 1 mala lica.
enjak (bijeli luk)
ada se dnevno pojede po 23 enja bijelog luka sa

slaninom i kruhom od prekrupe, preventiva je od tuberkuloze, a preporuuje se i nervno rastrojenim ljudima.
Jedenje enjaka samo s kruhom goni na mokrenje, lijek je
od vodene bolesti, trbobolje, proljeva i sredstvo za jaanje
eluca. Protiv kalja, neuredne stolice te za jaanje eluca i
crijeva jede se bijeli luk istucan i pomijean s medom. Protiv mokranog kamena treba piti vina 13 ae u kojem je
kuhan enjak. Protiv trulosti u ustima kuha se enjak u
octu i ovim se octom grgota i usta ispiru po 56 puta dnevno. Tucan i s octom pomijean enjak privija se na crni
prit. Iscijeen sok s uljem pomijean lijei ugu i kraste
kada se time dnevno po 34 puta mau. Kada se u 1 litru
octa, najbolje jabukovog, kuhaju 23 povee glavice enja278
1/1/70 11:53:04 AM
ka sa 6 lica meda, lijei se bol prsiju, lea, ivana glavobolja i ivana rastrojenost, pije se svakih 12 sata po 1 lica.
Kupus
upus slatki i kiseli, prijesan i kuhan, ne samo da je vrlo

zdrava hrana ve se rabi i kao lijek protiv mnogih bolesti. Svjee istucano lie kupusa hladi kada se njime oblau
upaljene otekline, oteene noge, irevi i razne druge upale.
Kiseli kupus rastapa i odvaja loe sokove iz tijela te isti i
jaa krv. Slabokrvni ljudi neka ee jedu prijesan kiseli kupus s crvenim lukom, kimom (kuminom), uljem i kruhom
od prekrupe. Ovim jelom neka se slue i ljudi rastrojenih
ivaca te oni koji boluju od eluca, kroninog zatvora, od
bolesti grudnog koa, skorbuta, reume, gihta i uloga. Kod
ovih bolesti treba jesti natate dulje vremena i probava e se
urediti. Za ienje i za zastarjeli kaalj pije se rasol svako
sata po 1 lica, a ako je odvie slan, treba ga dobro vodom
razrijediti. Protiv kalja treba ga piti 46 tjedan. Kod nagluhosti zbog zapaljenja u uima ili skrutnute usne masti,
utrcava se rasol u uho i time se postizavaju gotovo nevjerojatni uspjesi. Na upale zbog uboda pele, ose ili kojeg drugog kukca, i kod rana i ireva stavljaju se oblozi od kiselog
kupusa; im se ugrije, svakih sata, treba ih promijeniti.
Ako oblozi jako grizu, razblauje se vodom. Pijenjem 12
ae rasola razbija se mamurluk.
Protiv ireva u elucu i crijevima pije se svakih 1
sat po lica dobro razrijeenog rasola. Kada se kupus kiseli,
neka se stavlja izmeu kupusa red lia vinove loze, groa,
na krike narezane dunje, jabuke, kukuruza, boba smrekovih, kumina i komoraa, a soliti ga se ne smije odvie. Ovako
kiseli kupus odgovara i za jelo i za lijek, kojim se i vrlo na279
1/1/70 11:53:04 AM
predni narodi kao Englezi i Rusi mnogo slue. Kupus se ne

smije kuhati u bakrenim posudama.
Ilovaa
lovaa je jedan od najstarijih prirodnih lijekova koji je iz

zaborava na povrinu iznio upnik Kneipp. Lijeenjem
ilovaom slue se u zadnje vrijeme i mnogi lijenici i postiu uspjehe. Ilovaa sadri mnogo elektrine i otuda joj
tolika ljekovita mo. Ilovau, koja se za lijek upotrebljava,
treba to dublje iz zemlje (1 metar, a za otvorene rane iz
1 metra dubine) iskopati. Iz zemlje se najprije odstrane kamenii, zatim se brzo osui na tednjaku ili na suncu i istare u prah. Kada se upotrebljava za obloge, onda
se razmuti s litre zdravog vinskog, jabunog ili octa od
trpkovine i pola vode ili s odvarom od preslice ili poljske
stee. Razmuena ilovaa treba izgledati kao kakav namaz.
U nudi moe se uzeti i svjea neprosuena zemlja. Zaliha
zemlje koju smo za lijek spremili zatvori se u ist, bijelim
pergament-papirom obloen sandui i ostavi 1 metar duboko pod zemljom. Oblozi od ilovae odmah ublauju bol,
izvlae temperaturu, rastapaju i izluuju loe i bolesne sokove i estice iz tijela. Upotrebljava se kod svih vrsta unutarnjih i vanjskih upala, kao: upale plua, porebrice, bolova
u kriima, upaljenih eljusti, zubnih fistula, proirenja ila,
gihta, reume u zglobovima, guta na koljenima, bolova u
stopalu, raznih osipa (liajeva) i raznih rana od uboda, prignjeenosti, iaenosti, zadanih noem, metkom (prostrijeljenim) ili inae zadobivenih rastrganih rana. Kod svake
vrste vratobolje s velikom temperaturom stavljaju se oblozi
oko vrata. Kod bolova u elucu s povraanjem, na eludac,
pri odvie jakom krvarenju kod ena, osobito za vrijeme
280
1/1/70 11:53:05 AM
menopauze, na donji trbuh. Oblozi se moraju, gdje god se

stavljaju, suhim i toplim previti da zrak ni s jedne strane do
tijela ne moe doprijeti. Samo takvim oblaganjem postiu
se eljeni uspjesi. Oblog se mijenja prema visini temperature, svakih 234 sata ili dva puta dnevno, ne prije dok
se ne osui, to bolesnik osjeti jer kad je oblog suh, nesnosan je. Kada se stavlja oblog na mjesta koja su dlakom obrasla, stavi se preko ilovae u istu tekuinu kojom je ilovaa
razmuena komadi sasvim rijetkog platna, mula ili gaza,
pa se tek onda privije na bolno mjesto. Inae se razmae
razmuena ilovaa prstom debelo po vlanoj krpi, najbolje
lanenoj, koja se prije toga namoi u tekuinu kojom je ilovaa razmuena i stavi na bolno mjesto. Sveenik Kneipp
zabiljeio je izvanredne uspjehe oblozima od ilovae razmuene s jakim odvarom od preslice, ika, podbjela i hrastove kore kod uasnih rak-rana i lupusa. Kod vlanog liaja
i otvorenih rana na nozi postignuti su vrlo dobri uspjesi i
primjenom praka ilovae. Liajeva mjesta ili rane isperu
se kojim jakim odvarom od ika, preslice ili poljske stee, zatim se istim pamukom osue i opet drugim istim
pamukom premau ljiljanovim ili s maslinovim uljem, ili
istom svinjskom masti i dobro pospu prainom ilovae, a
zatim se zaviju. Dnevno se moraju rane ili liajevi prati i nanovo namazati i previti. Ilovaa je sredstvo koje se ne moe
niim zamijeniti i tko je jednom oprobao njenu ljekovitu
mo, uvijek e se u nevolji ilovaom sluiti.
281
1/1/70 11:53:05 AM
Sabiranje ljekovitih
trava
iljke se prikupljaju za lijepa i suha vremena. Kada se sakupljaju, ne smiju biti ni od kie ni od rose vlane, stoga
ne treba nakon velikih kia ni odmah iza obilne rose biljke
sabirati. Korijenje se, naprotiv, vadi iza obilne kie, kada je
zemlja dobro raskvaena. Bilje, koje divlje raste po livadama, poljima, panjacima, gumnima, breuljcima i umama,
mnogo je ljekovitije od onog u vrtu uzgajanog. Zato se kod
prikupljanja mora biti osobito oprezan da se ne pokupi koja
slina biljka otrovnica. Bilje s livada i polja, koje je umjetnim gnojivom gnojeno, ili bilje uz prane ceste, ili s odvie
movarnog tla, ne vrijedi sabirati, ono bi nanijelo prije tete
nego koristi. Za prikupljanje vrijedi samo isto i zdravo bilje.
Ako kod prikupljanja nismo sigurni za koju biljku ili korijen,
onda ih ne treba ni dirati. Bilje treba najprije oistiti od korova i trava, koje esto biljku obvijaju, pa ih to rjee razastremo na iste daske ili papir i stavimo na propuh, gdje nema
sunca. Kod suenja treba bilje okretati. Ako kia dulje vremena pada, pa hladan i vlaan zrak sprjeava suenje bilja,
onda ga treba staviti na umjereno toplo mjesto. Kada se bilje
toliko osuilo da u njemu nema vie vlage, ali da nije presu283
1/1/70 11:53:05 AM
eno, onda ga treba staviti da odstoji 4 tjedna u kakav sandui s poklopcem ili kutiju da se oznoji, isto tako kao i sijeno
kada ga u plast skupimo. Ovako spremno bilje ne samo da je
ljekovito, jer mu se snaga u tolikoj mjeri zbog ishlapljivanja
nije odvojila, ve je i ugodna mirisa i dobro prija.
Korijenje se treba etkom i vodom od zemlje dobro
oistiti i oprati. Nakon toga se izree, nanie na jak konac
ili konop i stavi na propuh gdje nema sunca da se dobro
osui.
Bobe koje se sue treba razastrti narijetko, po osobitim
od ica pletenim spremama da zrak sa svih strana moe doprijeti, zbog ega se bobe brzo osue i ostanu sonije, ukusnije i ljekovitije. Bobe treba isto na propuhu i jako toplom
mjestu osuiti. Od ptica emo ih ouvati ako ih pokrijemo
rijetkom tkaninom, koprenom ili bijelim organdinom.
Kada je bilje dobro osueno, treba svako napose jo
jednom pregledati je li dobro suho, isto i zdravo, inae bi
upljesnivilo, a pljesnivo se ne treba i ne smije rabiti.
Nakon pregleda svako se napose smrvi i stavi u vreice
od papira ili kutije od papira i na svaku vreicu ili kutiju
napie se koju biljku sadri.
Nie donosimo abecednim redom opis najznamenitijeg ljekovitog bilja i njegovu uporabu za razne bolesti. U
toj uporabi ima mnogo raznih dragocjenih savjeta koji nisu
naprijed kod bolesti spomenuti. Od rjee poznatih biljaka donosimo slike na 4 tablice, koje se nalaze na kraju ove
knjige. Biljke ije slike donosimo oznaene su zvjezdicom.
284
1/1/70 11:53:05 AM
Opis ljekovitog bilja i

njegova upotreba kod
raznih bolesti
Ani, slatki komora
(pimpinella anisum l.)
ma 1/21 metar visoku, okomitu, granatu, s pahuljavim

dlaicama pokrivenu uplju stabljiku, s okruglasto nazubljenim, srednjim dvostruko perastim, a gornjim uskim
lancelastim liem. Cvjeta od srpnja do kolovoza u ticima, sitnim bijelim cvjetovima. Pojedini cvjetovi imaju peterozubu aku, vjeni od 5 latica, 5 pranika i podraslu
dvogradu plodnicu. Plod je kalavac, koji se dijeli; ne skuplja
se itava biljka ljeti, sjeme u rujnu, a korijen udvoje. Biljka
odaje ugodan sladokusan miris.
Ako se popije dnevno po 2 alice aja, svakih 1 sat
po licu od 6 g u prah istucanog korijena, potopljenog 12
sati i kuhanog 5 min. s litre vina i litre vode i 2 lice
meda, ovaj aj odvaja iz tijela loe sokove, isti krv i podrauje ivce. isti od sluzi plua, eludac, mjehur i bubrege,
jaa probavne organe, otklanja vjetrove, popravlja neuredno mjeseno pranje i greve u elucu i trbuhu.
Isto se poluuje ajem od samljevenog sjemena (kuhati
285
1/1/70 11:53:05 AM
kao i korijen) ili kada se dnevno uzme 34 puta na vrhu

noa u prah istucanog sjemena i popije s malo vina ili vode.
Protiv tucanja i protiv nesanice uzme se na vrhu noa u
prah istucanog korijena ili sjemena. Praak s medom pomijean lijei kaalj, blai bol prsiju, uzima se i protiv greva u elucu i trbuhu. Praak ania (kuha se 1520 grama
na litre vode) rabi se za ispiranje i pranje slabih oiju. Za
jaanje probavnih organa stavi se u staklenu posudu od 1
litre 50 g samljevenih ania, 50 g komoraa i 25 g osuene u prah istucane korice od limuna i kg utog eera,
pa ostavi dobro zaepljeno 46 tjedana na toplom mjestu.
Uzima se dnevno natate 1 mala aica. Banje u odvaru
itave biljke iste pore, jaaju i podrauju ivce. Djeci, kada
ih pate vjetrovi ili kaalj, kuha se mala lica samljevenog
sjemena sa licom meda i alicom mlijeka 510 minuta.
Apta, burjan, abdovina

(sambucus ebalus l)*
ednogodinja je zeljasta biljka s 1 metar visokom stabljikom, s velikim neparno perastim, nazubljenim, bazgi
slinim liem. Cvjeta u paticima malenim ruiastim,
rijetko bijelim mirisavim cvjetovima. Cvijet je malo udubljen, na petero rascijepan vjeni s pet pranika i podraslom plodnicom. Cvjeta od srpnja do kolovoza. Plod je malena crna okrugla boba. Za lijek se skuplja korijenje i bobe
u listopadu.
Korijen od aptovine poznato je sredstvo za odvajanje
loih sokova iz tijela kroz mokrau. U prah istucan korijen
slui za aj; na jednu alicu vode uzme se na vrhu noa tog
praka, prelije se kipuom vodom i kuha 5 minuta te se uzi286
1/1/70 11:53:05 AM
ma dnevno po 1 alica svakih 12 sata po gutljaj. Pije se za

ienje bubrega, protiv vodene bolesti i bolesti mokranog
mjehura. Jo bolje djeluje kada se ovaj aj kuha sa zelenim
perinom i uz to jedu bobe od smreke (1015 boba). Bobe od
aptovine ukuhaju se u sirup s medom ili eerom i uzimaju
po 23 lice dnevno, uz druge trave za proljetno ili jesensko
ienje krvi. Rakija od boba peena mijea se u vodi za obloge protiv vodene bolesti.
Ari gorski, mecesan, listvenica ili tis

(larix europaea d. C. Beissen)
tablo je 2040 metara visoko, s tankim pognutim granama, smee crvenom ispucanom korom i iljastom
kronjom. Fine i mekane iglice rastu zasebno, na dugim izdancima u kiticama po dvadeset do ezdeset, a u jesen opadaju. Cvjeta u travnju crvenim macama, ije ilave ljuske
odrvene i tvore jajolike, jedva 3 cm dugake eere. Raste po
viim gorama, a i po drugim ga mjestima sade. Za lijek se
skupljaju jo zelene eeri u proljee i poetkom ljeta, iglice
tijekom cijele godine, a smola i kora u jesen.
Kada se kuha 11 kg iglica i mladih isjeckanih eera,
u 1012 litara vode 1 2 sata i ovaj odvar pridoda u vodu
za banju, ove se banje preporuuju nervno rastrojenima, rekonvalescentima i slabim ljudima. Izgnjeene mlade iglice
rabe se za obloge kod upaljenih rana, prignjeenosti i ireva. aj od 20 g kore, s etvrt litre vina i licom meda, kuhan pola sata, (dnevno se popije po 1 alica natate) tjera na
mokrenje i lijei vodenu bolest u poetku, uticu, reumu u
zglobovima, osip i ireve. Kada se prokuha etvrt litre vina
s tri lice meda, tome se pridoda 4 grama smole od aria i
ostavi pariti na vruem mjestu 25 minuta, zatim svako dva
287
1/1/70 11:53:05 AM
sata uzima se po lica, isti zaepljena jetra, drobi i lagano

odvaja pijesak i kamenje iz ui, bubrega i mokranog mjehura,
a kod upale grla rabi za grgljanje.
Bosiljak ili bosilje

(acimum basilicum)
ednogodinja mirisava zeljasta biljka, s 3040 cm visokom razgranjenom stabljikom, jajolikim, na kraju iljastim liem i malim bijelim dvousnatim cvjetovima, koji
stoje u pazucima lia i tvore prljen. Cvjeta od srpnja do
kolovoza. Sije se po vrtovima. Za lijek vrijedi itava stabljika
i sjeme.
Sok izgnjeen iz svjeeg lia utrcava se u ui pri upali
slunika i bubnjia, a protiv hunjavice umrkava se u nos.
aj od itave stabljike, sa sjemenom zajedno, od 10 g na etvrt litre vode i 1 licom meda, pije se dnevno u vie obroka
protiv kalja, bubrenih bolesti, kada mokraa pri, vjetrova, glavobolje i otunosti. Bolesnicima s visokom temperaturom daje se od ovog ohlaenog aja, koji blai i hladi, svakog sata po jedna lica za suzbijanje temperature. Kod kalja
hripavca, bolesti grla i usta, kuha se za grgljanje, ispiranje
usta (68 puta dnevno) aj od 20 grama na etvrt litre vode
i licom meda. Vino u kojem je 810 sati potopljena itava
biljka bosiljka, jedna aka na jednu litru vina, grije eludac
i popravlja probavu. Ovo vino na jednake dijelove s uljem
pomijeano lijek je protiv zatvora kada se popiju 34 aice
dnevno.
288
1/1/70 11:53:05 AM
Bibernela, biberua, bedrenica ili jarja

trava (pimpinella magna l*)
ma debeo korijen i 2030 cm visoku stabljiku s nasuprotnim, perolikim, na kraju tupo nazubljenim od 35 listova
sastavljenim liem. Na gornjim dijelovima stabljike stoji po
gdjekoji listi. Cvjeta od srpnja do listopada, u gronjama s
ruiasto-bijelim cvjetovima. Raste po vlanim livadama,
breuljcima, jarcima, a sije se i po vrtovima. Za lijek se skuplja korijenje za vrijeme cvjetanja, ljutog je okusa i mirie
na papar.
Kada se kuha 10 grama korijena, 6 grama kadulje, 4 grama kantarije s pola litre vina i 2 lice meda i uzima svakog
sata po lica, isti se i jaa krv i ivci, iz tijela se izluuju loi
sokovi, lijek je protiv bolova u prsima, isti plua i bubrege
od sluzi, lagano odvaja mokrano i bubreno kamenje i pijesak, a osobito se preporuuje ljudima koji boluju od gihta,
uloga i reume. Kada se dnevno uzme u prah istucanog korijena dva do tri puta na vrhu noa s malo vina ili mlijeka,
izluuju se loi sokovi iz tijela, popravlja se stolica i jaaju
probavni organi.
Betonika, crvena metvica

(betonica officinalis l*)
o je malena biljica s duguljasto jajolikim, na kraju narovaenim crvenim liem. Cvijet je do 10 cm dugaak
grozd, s ruiasto-modrim cvjetovima, nalik na divlju koprivu. Cvjeta od srpnja do rujna na suhim livadama. Za lijek
se skuplja za vrijeme cvjetanja i lie i korijen. Kada se kuha
15 grama osuenog lia s etvrt litre vina i licom meda i
uzima svakog sata po lica, lijee se rastrojeni i slabi ivci,
289
1/1/70 11:53:05 AM
padavica, utica, zaduha, slui za ienje plua, protiv povraanja krvi, garavice, vodene bolesti, reume, uloga i gihta.
Osuen i u prah izmrvljen korijen 12 velike lice na pola litre
mlijeka uzima se protiv povraanja, protiv bilo kakvog otrovanja. A svje korijen u mlijeku ili vinu kuhan, 1015 grama na
etvrt litre, rabi se za proienje.
Bogorodina trava, gospin cvijet, gorac,

ranjenik, zvoni, perikot trava, a zovu
je i krv sv. Ivana (hypericum perforatum l*)
ma golu 3060 cm visoku granatu stabljiku, s nasuprotnim

jajolikim liem, tupog i cijelog okrajka. Kada ga spram
svjetla motrimo, izgleda kao da je izbueno, a pored okrajka
ima crne toke. Cvjeta u gornjem vrhu stabljike. uti cvjetovi
od 5 latica, odozdo s crnim tokama, imaju mnogo pranika i
jednu podraslu plodnicu. Cvjeta od srpnja do kolovoza. Raste
po suhim breuljcima i suhom teatnom tlu. Za lijek se skuplja cvijee i lie za vrijeme cvjetanja.
aj od 15 grama gospinog cvijeta sa licom meda, 1/8
litre vina i 1/8 litre vode, koji se pije dnevno svako pola do
jedan sat po gutljaj, lijek je za sluzavost plua, otunost,
glavobolju, greve u trbuhu i elucu, gruanje krvi, bolesti
bubrega, jetra, slezenu i mokrani mjehur. Osobito se preporuuje kod slabosti kada se voda ne moe drati. Kada se
potopi, 1216 sati, 15 grama samog lia od gospinog cvijeta s 2/10 litre vode i licom meda i uzima dulje vremena,
uvijek samo po gutljaj, lijek je protiv svih unutarnjih, dapae i venerinih bolesti. aj od po 6 grama gospina cvijeta
s liem zajedno, podbjela i omana, s etvrt litre vina i s
jednom licom meda, lijek je za zastarjeli kaalj i sipljivost.
Da se ublae bolovi od opeklina, iaenja, reumatini i bo290
1/1/70 11:53:05 AM
lovi u zglobovima ili bolovi u kriima i leima, otekline, pa

i krastice i osip kod odraslih i djece mau se i taru uljem od
gospina cvijeta. Kod greva za vrijeme cvijeta u ena uzme
se dva do tri puta dnevno po 810 kapi ulja. Na ulje se uzme
pregrt ne rascvjetanih pupova, ostavi ih se da malo uvenu,
zatim se stavi u staklenku od 1 litre i prelije istim maslinovim uljem, zaepi se lagano pamukom i ostavi na toplom
mjestu 68 tjedana.
Bour (paeonia officinalis)
ma kratak podanak koji je obrastao zadebljalim ilama i

okomitu 4070 cm visoku golu stabljiku, s dlanasto razrezanim, nejednako nazubljenim liem. Veliki cvjetovi stoje na
vrhu stabljike, oni imaju zelenu peterolapnu aku, pricvjetne
listie i mnogolatian vjeni razliitih ivih boja, ponajvie
je ruiast ili crven. Sadi se po vrtovima. Cvjeta u svibnju i
lipnju.
Po movarnim planinskim livadama raste divlji bour,
zvan europska planinica (Trollius europaeus), s velikim okruglim utim cvijetom. Mnogobrojni pranici u samoniklog boura pretvore se u pitomog boura u cvjetne listie. Obje vrste
jednako su ljekovite. Za lijek se skuplja korijen i sjeme u rujnu.
Kada se uzme dva do tri puta dnevno na vrhu noa u prah
istucanog sjemena od boura, s malo vina ili vode, lijei se velika slabost, nesvjestica, vrtoglavica, navala krvi u glavu, katar
u prsima, promuklost, rastrojenosti ivaca i padavica. U prah
istucan korijen, kada se dnevno dva do tri puta uzme na vrhu
noa s malo vina, lijei srdobolju, groznicu i rastrojene ivce.
Koga srce boli, neka uzme 5 grama u prah istucanog korijena
i neka ga kuha s l/4 litre vina i 1 licom meda, i neka uzima
svakog sata po jednu licu. Gnojne rane i irevi ispiru se
291
1/1/70 11:53:06 AM
u odvaru od 1 dag korijena na 1 litru vode i posipaju nakon toga prakom od korijena. Korijena i sjemena boura ne
smije se odvie uzimati jer drai na povraanje.
Brljan ili brtan (hedera helix)
imzelena je biljka s vrijeama koje plaze po zemlji ili

se penju po drveu, stijenama ili zidinama, s konatim
liem raznolikog oblika. Cvjeta u listopadu zelenkasto utim cvjetovima veinom kada ostari i kada je stabljika ve
odrvenjela. Cvjetovi imaju aku od 5 lapova, vjeni od 5
latica, 5 pranika i s 1 tukom. Plod je crna bob, koja dospijeva u proljee. Raste po vlanim umama, a gaji se i po
vrtovima. Brljanovo lie u vinu kuhano lijei uticu, vodenu bolest, katar plua, eluca i crijeva, krofule, gute, upale
mokranog mjehura, zastoj mokrae i kada mokraa ree.
Drobi i izluuje kamenje i pijesak iz bubrega, jetra i mokrane posteljice. Pije se tri puta dnevno po jedna aa. Brljanovim odvarom treba banjati slabu, rahitinu i krofuloznu
djecu. Ovim se odvarom ispiru i gnojne rane, irevi, kraste,
liaj i upaljene oi. Brljanovo lie u octu kuhano stavlja
se na stare zanemarene rane koje ve zaudaraju. Ako kome
noge otiu, neka prokuha brljanova lia u ulju ili masti i
time neka noge oblae. Kada enama zastane cvijet, a nisu
trudne, neka nekoliko dana uzimaju po 34 puta dnevno po
jednu licu ovog lijeka: uzme se mala lica u prah satrvenog
ploda od brljana, 2 grama u prah satrvenog lia od rute
i 10 grama lia od kadulje i pomijea se s jednom licom
meda.
292
1/1/70 11:53:06 AM
Bokvica, ilovlak ili trputac

(plantago major media et lanceolata)
okvica ima debeo zatubast podanak s prizemnim u

krug rairenim jajolikim liem od 57 ilica te dugim
peteljkama i po vie uglastih stabljika bez lia. Na vrhu
stabljike stoji dugaak klas sa sitnim sivo-bijelim ili ljubiastim cvjetiima. Duina klasa je razliita, od 730 cm. Tri
su vrste bokvice, s velikim okruglim, srednjim i kopljastim
liem. Sve tri vrste su ljekovite. iroko i srednje lie zovu
u narodu mukom bokvicom te eu rabe vie za rane i obloge. Kopljasto lie zovu enskom bokvicom i rabi se u narodu vie za plune i unutarnje bolesti. Bokvica s kopljastim
liem raste veinom po livadama, a sa irokim liem po
livadama i uz putove. Cvjeta od travnja do listopada.
Za lijek se skuplja korijen, lie prije cvjetanja, a sjeme
kada sazrije. Svjee izgnjeeno lie rabi se s vrlo dobrim
uspjehom kao oblog kod vruih otoka, rana koje teko zamlauju i protiv uboda pela i osa. Kada se sok iz svjee
izgnjeene biljke nakaplje u svjeu ranu i rana svjeom izgnjeenom biljkom obloi, zaustavi se krvarenje i rana brzo
zamlauje. Ovaj sok je staro i vrlo omiljeno sredstvo kod
turista, kada im se od velikog napora noge upale i nauljaju, jer ovaj sok odstranjuje upalu, hladi i ublauje bolove.
Ovoga soka 23 velike lice dnevno s kozjim mlijekom i
medom neka uzimaju ljudi koji boluju od vlanog liaja. Uz
to neka liaj dnevno dva do tri puta ispiru tim sokom ili
jakim odvarom od suhog lia (1 dag na 1 litru vode). Svaku
veer treba liajna mjesta istim maslinovim uljem namazati i posuti u prah istucanom ilovaom. Pijenjem svjee
izgnjeenog soka lijei se katar dunika, plua i crijeva, krvarenje dunika, proljev, garavica, utica, bolesti maternice,
bijeli cvijet i bolesti jetre.
293
1/1/70 11:53:06 AM
Kada dojiljama mlijeko presuuje, neka peru dojke sokom

iz izgnjeene bokvice. Kada tko iai nogu ili ruku, neka privija svjee izgnjeenu biljku. Kome iz usta zaudara, neka trlja zube, muka usta i grlo grglja svjeim sokom. Zimi se rabi
odvar od suhog lia. Odvarom od suhog lia lijee se vrlo
dobrim uspjehom gnjile rane. Uz to treba piti aj od 30 grama osuenog lia na pola litre vode i dvije lice meda, 12 sati
drati potopljeno, 10 minuta kuhati i 20 minuta pariti. Ovog
aja uzima se jedna alica natate i 12 alice preko dana, svakog sata po lica. Taj aj isti sluz i krv te je lijek protiv svih
unutarnjih bolesti, kao groznice, krvavog mokrenja, slabosti
u mjehuru, bijelog cvijeta, promuklosti, kalja, grla i kod svih
plunih bolesti.
Protiv proljeva uzme se 34 puta dnevno u prah istucanog sjemena na vrhu noa i pije sa zdravim crnim vinom. S
vinom kuhano suho lie lijek je protiv svake groznice. Kada
koga zub zaboli, isijee se svje, dobro oien korijen od bokvice i stavi oprezno u uho s onu stranu s koje boli zub i bol
e doskora uminuti. Za suiave, slabunjave i prsobolne osobe
nedostiivi je lijek sirup od bokvice.
Borovnica crna (vaccinium myrtillus l.)
komit je 2040 cm visok grm, s jajolikim sitnim, pilasto

nazubljenim liem. Omlohavljeni cvjetovi imaju vrlo
malu aku, kao rub, uglast, blijedozelen, crvenkasto nakuhan
vjeni, 8 pranika i podraslu plodnicu, a tjeraju pojedince iz
lisnih pazuaca. Cvjeta od travnja do lipnja. Plod je malena
crna boba. Raste osobito po gorama, u umama i ogumcima.
Za lijek se skuplja u srpnju, i to lie, korijenje i bobe.
Kada se popije dnevno po 34 alice aja od 60 grama
osuenog lia s jednom litrom vode ukuhanom do pola litre,
294
1/1/70 11:53:06 AM
lijek je za eernu i vodenu bolest, slabosti mokranog mjehura, a rabi se i za grgljanje kod katara u grlu. Kada se dnevno
dobro savae i pojede 2030 osuenih boba, zaustavlja se proljev. Tinktura od boba izvrstan je lijek od grie i srdobolje (vidi
srdobolja). Prakom od istucanog i prosijanog korijena posipaju se nakon ispiranja rane i irevi pa brzo zbog toga prolaze i
zamlade.
Tinktura od osuenih boba borovnice pripravlja se ovako:
Na etvrt litre osuenih i probranih boba stavi se 3/4 litre iste prepeene rakije, grozdovae ili klekovae. to dulje bobe
u rakiji stoje, makar i 68 mjeseci, tim veu snagu i ljekovitost
imaju.
Borovka brusnica
(vaccinium vitis idaea l.)
alen je grm s vorastim oblim stabljikama i zimzelenim

naopake jajolikim, tamnozelenim, sjajnim, malo nazubljenim s kraja zavrnutim konatim liem, koje ima s donje strane tokice. Bijeli ili ruiasti cvjetii stoje na vrcima
stabljike u punim poniklim prema jednoj strani izokrenutim
grozdovima. Plod je kao koralj crvena, nakisela boba. Raste na
suhom zemljitu po umama crnogorice, na pjeskulji i tresetu,
po visokim gorama. Cvjeta od svibnja do srpnja. Za lijek se
skupljaju bobe i lie u kolovozu i listopadu.
Kada se dulje vremena pije aj, svakog sata po lica od 30
grama lia na pola litre vode i do napola pusti ukuhati, rastapa se i lagano odvaja kamenje i pijesak iz bubrega i mokranog mjehura. Ujedno jaa mokrani mjehur i lijek je protiv
mokrenja poda se. Kada se ovaj aj kuha s dvije lice meda,
tjera znoj, odvaja sluz i rabi se kod kataralnih nahlada, reume
i gihta. Rak na prsima oblae se svjee izgnjeenim bobama.
295
1/1/70 11:53:06 AM
Ovi oblozi blae bol i hlade. Svjee izgnjeen sok daje se kao
osvjeavajue pie bolesnicima s velikom temperaturom i od
umora iznemoglima.
Bijela breza ili breza

(Petula alba l)
itko je, 1025 metara visoko drvo s tankim gipkim crveno-smeim granicama koje vise, i bijelom glatkom
korom, koja se dade odlupiti na kao papir tanke listie. Listovi su na peteljkama, koso etvorni ili trokutni, zaotreni i
dvostruko pilasti. Cvjetne 34 cm dugake rese razvijaju se
zajedno s liem. Cvjeta koncem travnja i u svibnju. Raste
svugdje i po visokim planinama, pojedinano ili u skupinama. Na vlanom ili movarnom tlu nalazimo je najee. Za
lijek se skuplja sok, lie te kora i rese. Sok se vadi koncem
veljae ili poetkom oujka, lie za cijelo vrijeme vegetacije,
a kora u jesen i proljee. aj od brezova lia poznat je lijek
od starine i kao izvrsno sredstvo za odvajanje mokrae. Rabi
se s vrlo dobrim uspjehom kod vodene bolesti, reume, gihta,
uloga i protiv raznih osipa, a poznato je i oblaganje liem
kod napomenutih bolesti. (vidi vodena bolest i ulozi). Protiv
povratne groznice kuha se aj od 30 grama brezove kore, s
etvrt litre vina i etvrt litre vode, 1216 sati dri se potopljeno i kuha 1520 minuta. Ovog aja pije se dnevno po
23 alice, svakog sata po lica. Svjee iscijeen sok iz debla,
kada ga se dnevno uzme po 56 lica s kozjim mlijekom i
medom ili s malo vina, rabi se kod proljetnog lijeenja za ienje krvi i loih sokova iz tijela, protiv sluzavosti plua, bubrega, pijeska, raznih osipa, a valja i kao izvrstan lijek protiv
skorbuta. Da sok ne prokisne odve brzo, stavi se u staklenke 68 karanfila i komadi korice od cimeta ili se odmah s
296
1/1/70 11:53:06 AM
medom u sirup ukuha, ili s prepeenom rakijom pomijea.

Kome je slezena oteena, neka pije natate aj od 20 grama
kore i 10 grama papraca (inovnica, Coriandrum sativus L) s
etvrt litre bijelog vina kuhanog (Lie od jasena i johe rabi
se kod navedenih bolesti, takoer s dobrim uspjehom).
Bazga, zovika ili zova

(sambucus nigra)
rm je ili stablo s raskreenim drvenim granama, koje

su pune bijele srike. Kora je blijedosmea i bradaviava. Nasuprotni, neparno perasti listovi, sastavljeni su od
357 jajasto duguljastih zaotrenih i otro pilastih listova.
Vrlo mirisavi cvjetovi istjeruju na velikim, plosnim, sastavljenim paticama. Cvijet je ukasto-bijel, kolast, malo udubljen vjeni. Plod je malena crna bobulja u gronjama. Cvjeta od lipnja do srpnja. Bazga raste samonikla u ivicama,
gajevima i ogumcima, a sade je i u vrtovima. Sabire se lie,
cvijet, plod, kora i korijen. Lie, kora i korijen u proljee,
cvijet ljeti, a bobe u jesen, kada sazriju.
Od mladog lia 68 listova za alicu aja i 1 malu licu
meda kipuom vodom preliti i poistiha 10 minuta kuhati;
pije se kao izvrsno sredstvo za ienje krvi, protiv raznih
osipa, bolesti plua, bubrega, jetre, eluca, crijeva, zaduhe i
slabog srca. Kod nagluhosti treba uho 2 puta dnevno itrcati
odvarom od suhog ili svjeeg lia. Kod ospica i crljenice daje
se djeci dnevno 23 velike lice soka od iscijeenog svjeeg
lia s mlijekom. Na 1 alicu mlijeka stavi se 1 lica soka i 1
lica meda. Kada se 68 tjedana pije aj od lia bazge, na jednake dijelove pomijean sa stolisnikom i kaduljom uz dodatak
meda, lijei se svaka unutranja bolest, temperatura i hemoroidi.
297
1/1/70 11:53:06 AM
Cvijet od bazge jo je ljekovitiji i lijei sve navedene bolesti. Na jednake dijelove pomijean s lipom i smrekovim bobama te medom i limunovim sokom, tjera na znoj, pa se rabi
kod svih vrsta nahlade, katara, kalja i upala sluznica. U jesen
treba 34 tjedna dnevno pojesti po 1 mali tanjuri u viekratnim obrocima zrelih boba bazginih posutih s malo eera
ili eera i vina ili limunovog soka. Jedenje boba preporaa
cjelokupan organizam jer isti i stvara krv. Sirup od boba sa
eerom i medom, ukuhan za zimu, preporuuje se osobama koje mnogo sjede. Taj sirup blago isti eludac i mokrani
mjehur.
Osuene bobe lijek su protiv srdobolje, kada se 1015
boba savae i popije sa alicom crnog vina, kuhanog sa 6 grama mladog hrastovog lia. aj od 34 grama zelene korice
(likov), koja se nalazi ispod smee kore, jaa eluane sokove i
lijei kronini eluani kata, kada se dnevno natate, 23 mjeseca, popije po 1 alica toga aja. aj od korijena bazge od neprocjenjive je vrijednosti kod vodene bolesti i bolesti mokranih organa. Za aj se uzme 15 grama sitno isjeckanog korijena
i potopi se u litre zdravog vina, 1620 sati, stoji, a nakon
toga kuha se sa licom meda 15 min. i pari jo sata. Ovog
aja treba uzeti jedan dio natate, drugi dio pola sata pred ruak i trei dio sata prije veere. Dakako da se uz pijenje aja
i dijeta mora drati.
Crni trn (prunus spinosa l*)

Nizak je grm s raskreenim granama, trnatih ogranaka s lancelastim pilastim liem. Maleni poput snijega bijeli cvjetii
pojave se pojedinano ili udvoje-utroje, neposredno prije listanja i tada pokrivaju esto itave granice. Vie puta pojave se cvjetovi zajedno s mladim liem. Cvjeta od travnja do
298
1/1/70 11:53:06 AM
svibnja. Plod je malena, okrugla, kotunjava, izvanredno trpka, modrim pepelom popala boba, zvana tmina, trnula ili kukinja, a moe se tek onda jesti kada ju je jak mraz ofurio.
Za lijek se skuplja korijenje u proljee i jesen cvijet za vrijeme cvjetanja, a plod nakon toga poto ga je mraz ofurio. aj
od cvijeta poznat je kao stari kuni lijek za jaanje krvi i eluca te kao blago sredstvo za ienje eluca i crijeva. Za aj se
uzme 3540 grama svjeeg cvijeta ili 5 grama osuenog i prelije s litre kipue vode, kuha 1 min. i pari 10 minuta. Ovog
aja popije se po 1 alica dnevno, uvijek samo po gutljaj, 34
dana. Kada se ovaj aj procijedi i prokuha sa licom meda i
popije 23 alice dnevno, svakih 1 sat po lica, vrlo je dobar
lijek protiv upale plua i upale dunika. Kada se daje djeci koja
boluju od raznih osipa, popiti po 1 alicu ovog aja na manje
obroke i za nekoliko dana e ozdraviti.
Ovaj aj se ne uzima dulje od 56 dana. Pretile osobe koje
hoe smraviti neka piju dnevno po 23 alice 34 tjedna aj
od 6 grama cvijeta crnog trna i 6 grama preslice s litre vode i
5 minuta kuhanog. Protiv debljine jo je bolje 34 tjedna uzimati aj od po 5 grama cvijeta crnog trna, rumarina, kadulje i 2 dag pelina, litre vode i kuha se sa licom meda,
kipue prelije preko toga i pari 2025 minuta.
Protiv utice istue se donja kora korijena i kuha 5 grama osuene ili dag svjee kore s litre zdravog vina, dok
ukuha treina. Ovog aja popije se jedan dio natate, drugi
pred ruak, a trei dio prije veere. U crnom vinu kuhane
bobe izvrstan su lijek za dizenteriju. Bobe u vinu ili rakiji
potopljene izvrsno djeluju kod bubrenih bolesti i bolesti
mjehura. Rakija peena od boba crnog trna jaa eludac i
probavne organe kada se dnevno natate popije po 1 mala
aica.
299
1/1/70 11:53:06 AM
estoslavica zmijina, zvana

i dupac i podzemljua
(veronica officinalis l*)
malena je zeljasta biljka koja pomou podanka traje

vie godina. Oble stabljike lee svojim donjim tijelom
po tlu i putaju vlaknasto korijenje. Gornji je dio pridignut
i dvoredno dlakav. Jajasto nasuprotno lie na kratkim peteljkama, mekano dlakavo, na rubu je krupno narovaeno
ili kao pila nazubljeno. Iz pazuca gornjeg i srednjeg lia
istjeraju cvjetovi u rijetkim grozdovima. Cvijet je ivo modar, s tamnijim ilicama prepleten, kolecu slian vjeni.
Raste obilno po suhim livadama, okrajcima uma, uz plotove i ogumke. Cvjeta od svibnja do kolovoza. Skuplja se
cijela stabljika, i to za vrijeme cvjetanja.
Pije se aj za predobranu od tuberkuloze. Kada se pomijea na jednake dijelove s kantarijom, preslicom i vodopijom uz dodatak meda te se popije dnevno po 23 alice,
uvijek samo po gutljaj, izvrstan je lijek protiv svih bolesti
prsa i plua jer pospjeuje lagano i sigurno izluivanje sluzi.
Kada se ovaj aj dulje vremena pije, lijei se neurozna glavobolja, a uz to pomae protiv gihta i reume.
uvarkua (sempervivu tectorum l)
ma ruicu mesnatih jajolikih listova, a iz sredine se razvije cvjetna, liskama pokrivena stabljika, s ruiastom
gronjom bijelih cvjetova. Cvjeta ljeti. Raste po krovovima,
stijenama i zidovima. Za lijek se skuplja lie za vrijeme
cvjetanja ljeti. Kada se uzme dnevno po 23 male lice iz
svjeeg lia iscijeenog soka, lijee se nervne rastrojenosti,
padavice, prepadanja u snu i prepadanja male djece.
300
1/1/70 11:53:07 AM
Ovim se sokom mau osip i irevi. Kada se uzima dnevno, 23 tjedna, po 12 alice aja, svakog sata po lica od
12 grama osuenog ili 1 dag svjeeg lia na litre vode (15
minuta kuhati), jaa se i osvjeava itav organizam i otklanja kod ena preobilno mjeseno pranje. Za vrijeme pranja
treba popiti po 1 alicu ovog aja natate, a preko dana svakog sata po licu. Mau uvarkue mau se i oblau rane
od prignjeenosti i udara, guke ili vrui otoci. Za mast se
uzme pregrt malo izgnjeenog svjeeg lia, 9 lica vode i
20 dag svinjskog sala i zajedno kuha dok se stane mast odvajati, a zatim se kroz sito procijedi.
iak, repuh, paluina ili kalj

(lappa officinalis all.*)
ma dugaak sivo-sme vretenast korijen i 11,5 metar visoku granatu stabljiku. Lie je veliko srcoliko i runjavo. Cvjeta u glavicama s grimizno-crvenim cjevastim, gusto zbijenim
cvjetiima, koji ima zakake te se hvataju na odijela. Cvjeta od
srpnja do kolovoza. Raste uz putove po ogumcima, livadama i
neobraenom zemljitu. Za lijek vrijedi korijen, lie i sjeme.
Dvogodinje korijenje skuplja se u proljee ili u jesen, lie dok
je jo mlado, a sjeme kada sazrije.
Kada se od prosuenog lia kuha aj (na litre vode 68
grama) i dnevno popije po 1 alica natate i 12 alice preko
dana, taj aj hladi, otklanja vjetrove i upalu eluca te je vrlo dobro sredstvo protiv raznih osipa, ireva, gnojnih rana i grinte.
Uz pijenje toga aja treba osip i rane ispirati i ako je nuno, tim
odvarom i obloge stavljati. Na 1 litru vode uzme se 1 dag suenog lia. Ovaj je odvar vrlo dobro sredstvo za grgljanje protiv
trulosti i ranica u ustima. Lie u vinu kuhano lijek je protiv
kamenca. aj od korijena odvaja mokrau i isti krv kada se
301
1/1/70 11:53:07 AM
popije 1 alica natate i 12 preko dana. A rabi se za lijeenje

venerinih bolesti, krofula, gihta, podagre, zastarjele reume,
vodene bolesti, svih vrsta ireva i otrovanja ivom. Kod ireva
treba uz pijenje aja ireve jaim odvarom (ista mjera kao i kod
lia) ispirati i oblagati oblozima.
Kada se svje korijen istuca u posudi s 12 lice vinskog
octa, zatim sok istisne i toga soka 89 dana natate popije po
jedna lica, izgoni se trakavica. Istucan korijen iz ika pomijean sa zejim salom izvlai strana tijela iz rana. Kome se usta
iskrenu, neka istue korijen i lie od ika s niom stabljikom
i privije na zdravu stranu. Protiv kila istue se u prah korijena od malog ika i pospe dobro po trbuhu, zatim se privije s
oblogom od rakije. Uz to treba tri puta dnevno uzeti na vrhu
noa praka od korijena i popiti s malo vina ili vode. Kada bijesna ivotinja ugrize, uzima se tri puta dnevno na vrhu noa
istucanog sjemena da se krv to prije otrova oslobodi. Sjeme
od ika jo jae djeluje od korijena i lia. Za jaanje kose i
protiv peruti treba tjedno 23 puta glavu prati odvarom od
korijena i 23 puta tjedno kou dobro istrljati uljem od ika.
Protiv ispadanja kose, natare se koa na glavi octom od
ika dva puta dnevno. Kada mala djeca plau, stavlja im se
svjee lie s nalijem na trbui i odmah se umire. Svaki
otok dobro je oblagati svjeim i istim liem. Mlado lie i
vrhovi su i zdrava hrana kada se prokuhaju u slanoj vodi ili
juhi i zaine uljem i limunovim sokom ili mladim maslacem.
Korijen od ika, ako je stariji od godinu dana, nema vie ljekovitosti u sebi i ne vrijedi ga rabiti.
Za ulje se uzme dobra aka izrezanog korijena, dvije lice
sjemena u staklo i prelije se s 8090% alkoholom, dobro zaepi
i ostavi 1012 dana na toplome mjestu. Onda se alkohol procijedi i pomijea s 3/4 litre ulja, pamukom se zaepi i ostavi po
novno 46 tjedana na toplome mjestu. I s alkoholom i s uljem
mora se sadraj staklenke dnevno promukati.
302
1/1/70 11:53:07 AM
Divizma, vuji rep, svijenjak,

utocvijet (verbascum tapsus l*)
ma do 1 i metar visoku okomitu gustim pustom pokrivenu stabljiku sa sjedeim irokim, jajolikim, pustenim
liem. U prvoj se godini razvije samo ruica prizemnih listova, a druge se godine razvije visoka stabljika s velikim
kao limun utim cvjetovima u upercima, koji tvore veliki
grozd na vrhu stabljike. Raste po sunanim kamenitim breuljcima i pjeskovitom tlu. Cvjeta od srpnja do kolovoza. Za
lijek se skuplja za vrijeme cvjetanja i lie i cvijet.
Svjee lie 1 dag na 1 litru mlijeka kuhano rabi se za
rastapajue obloge na otoke, hemoroide i liaj. Na divlje
meso privija se svjee izgnjeen list. aj od osuenog cvijeta, pomijean sa sljezom, podbjelom, kaduljom i medom
lijei bolesti plua, kaalj, prsobolju, groznicu i krvavo pljuvanje. Za grgljanje kod upale grla i za ispiranje nosa nenadmano je sredstvo ovaj aj. Ulje od divizme izvrsno je
sredstvo za mazanje bolesnih oiju (dnevno 23 puta) i za
trljanje protiv reuma i kostobolje. U prah istucan cvijet rabi
se za posipanje rana koje teko zamlauju. Za ulje se napuni
staklenka do polovine iskrianim liem divizme i prelije
istim maslinovim uljem, zaepi se lagano pamukom i os
tavi na suncu ili toplome mjestu 46 tjedana. Divizme ima
vie vrsta i sve su jednako ljekovite.
Despik, lavendel ili prava trma

(lavandula vera d. C.*)
ma 1 metar visoku etverosrhu stabljiku s napramnim

uskim, lancelastim, na kri sjedeim zavrnutog ruba liem.
Modri cvjetovi s klasovima od prljena, imaju peterozubu a303
1/1/70 11:53:07 AM
ku, dvousnat vjeni, s dva razvijena pranika i nadraslu plodnicu. Cvjeta od srpnja do kolovoza. Sije se po vrtovima. Za lijek se skuplja u rujnu cijela stabljika i lie, a cvijet u kolovozu.
Odvar od 11 kg itave stabljike, kuhan 1 2 sata s 12 litara vode, pridoda se u vodu za banju. Ovakve banje jaaju oslabljene osobe i otklanjaju bol maternice. Parenjem ovog odvara
lijei se reuma, giht, neuredan i bijeli cvijet. Protiv navale krvi
u glavu, nervozne glavobolje, vjetrova i greva u maternici, elucu i crijevima uzme se po 10 kapi ulja na eeru. Za ulje se
uzme pregrt provenutog cvijeta, stavi u staklenke od 1 litre,
prelije maslinovim uljem, zaepi se lagano pamukom i ostavi
na toplome mjestu 68 tjedana. Kod nervozne glavobolje natrljaju se sljepoonice, podunice, elo i vrat ovim uljem.
Dobriica ili samobojka

(glechona hederacea l*)
alena je trajna zelen, s puzavom etverokutastom stabljikom i dlakavim okomitim cvatuim stabljikama.
Iz stabljike tjeraju mnogobrojne vrijee, koje se po zemlji na
stranu raire, na uzlovima zakorijene i putaju nove stabljike s
cvjetovima. Listovi su nasuprotni, srcasto okruglasti ili gotovo
bubreasti i krupno narovaeni.
Jasno ljubiasti cvjetovi imaju peterozubu ljevkastu aku, dvousnat vjeni i etiri pranika, a stoje u pazucima
listova i tvore prividan prljen. Cvjeta od travnja do lipnja.
Raste uz plotove, po ivicama, grmlju i gajevima. Za lijek se
upotrebljava lie kada se dobro razvilo. Skuplja se za cijelo
vrijeme vegetacije.
aj od lia dobriice odstranjuje svaku sluz iz naega
tijela i rabi se kod bolesti plua, prsiju, bubrene sluzavosti,
kamenja, pijeska i ireva u bubrezima i elucu, utice i gla304
1/1/70 11:53:07 AM
vobolje koja dolazi zbog prokuhanog eluca. Za aj se uzme

12 grama osuenog lia, prelije se s 1/4 litre kipue vode, pri
dodaju se dvije lice meda i kuha se 510 minuta. Jo je bolje
ako se kvasi 12 sati i 5 minuta kuha. Ovog aja pije se natate
1 manja alica, a preko dana svakog sata po lice. Protiv utice
neka se dodaju jo 3 grama pelina.
Kod upaljenog grla za grgljanje uzme se 30 grama dobriice, 1 lica meda, jedna osmina litre zdravog octa, jedna
osmina litre vode i kuha 1015 minuta. Kod zubobolje mukaju se ovim odvarom usta. I za itrcavanje uiju rabi se s vrlo
dobrim uspjehom kada se na uho gnoj i sluz odvaja. Lie u
samom octu (najbolje jabukovom) kuhano stavlja se kao dobro topli oblozi protiv uloga, kriobolje i reume. Umrkavanjem svjee izgnjeenog soka, na jednake dijelove pomijeanog s jabukovim octom, lijei se glavobolja. Ovo umrkavanje
jaa i ivce i oi.
Gavez (symphytum officinale l*)
avez ima metra visoku kutastu koinjavu stabljiku, s velikim duguljasto otrlijastim liem bez
drka i velikim oblo zvonastim blijedoutim, ruiastim ili
crvenim cvjetovima. Cvjetovi stoje, vie njih, zajedno, tvore tobonji titac i ine biljku upadljivom. Cvjeta od svibnja
do rujna. Raste po vlanim livadama, grabama uz potoke i
vode. Za lijek vrijedi lie i korijen. Korijen se skuplja rano
u proljee i kasno u jesen. Korijen se opere i, da ne izgubi
odvie od svog sluzavog soka, najprije itav prosui, prosuen ree na komadie i do kraja prosui na toplome mjestu.
Svjee izgnjeeno lie privija se na rane od udaraca. Mlado
lie od gaveza pripravlja se za salatu i rabi kod proljetnog
lijeenja.
305
1/1/70 11:53:07 AM
Iscijeen sok iz svjeeg korijena zaustavlja krv kod

svjeih rana. I prijesan i osuen korijen gaveza slui kod prijedora. aj od prosuenog korijena izvrsno djeluje kod svih
plunih bolesti, kao to su upala plua, bacanje krvi, veliki
kaalj s tekim izbacivanjem sluzi, razne upale, bubrena
sluzavost i proljev. Dnevno treba uzeti natate jednu alicu
toplog aja i uveer prije spavanja jednu alicu, a svakog
sata 23 lice. Korijen s pola vina i pola vode kuhan daje
se bolesnicima svako pola do 1 sat po lica kod teke upale
plua, velike temperature i protiv ei kod svake bolesti.
Kod greva u trbuhu uzme se ujutro natate i uveer
prije spavanja po jedna vea mala alica ovog aja. Za aj se
uzme 2025 g osuenog korijena na pola litre vode ili vode
i vina i kuha se 2530 minuta. Od korijena u mlijeku ili u
pivu u kau raskuhanom stavljaju se oblozi kod prijeloma
kostiju, nagnjeenosti, otvrdnulih otoka i kada oteknu monje u ovjeka ili djeteta, ili kada se tko u njih udari. Oblog treba nakon 24 sata promijeniti. Nakon 34 obloga obino biva
bolje. Ako je koa ispod obloga pobijeljela, privija se svjee izgnjeeno lie bokvice, a kasnije se posipa s u prah istucanim
suhim liem od kupina. Kod prijeloma kostiju ostavlja se zavoj po 8 dana, nakon 8 dana zamijeni se drugim.
Hrast lunjak, dub, lunjak ili gorun

(quercus pedunculata ehrh.*)
ripada najpoznatijem drveu naih krajeva. On dosegne

visinu i do 40 metara, a debljinu 22 metra i starost
od vie stoljea. Stablo ima veliku kronju s raskreenim svinutim granama i duboko ispucanu mrko sivu mekanu koru.
Na gornjim je granama kora crvenkasta i glatka. Lie je tamnozeleno na kratkim peteljkama, perasto, krpasto i s obje
306
1/1/70 11:53:07 AM
strane golo. utozeleni cvjetovi razvijaju se zajedno s liem.

Plod (ir) je duguljasto jajast orai, odozdo opkoljen drvenim ovojom (kapicom) slinom zdjelici. Hrastova ima mnogo
vrsta. Za lijek se upotrebljava najvie hrast lunjak koji raste svugdje po ravnici, rjee po brdima, te esmina ili crnika
(Quercus ilex L), koja se nalazi kao grm ili drvo, s vazdazelenim konatim liem raznog oblika. Raste u junijim krajevima: Dalmaciji, Hrvatskom primorju i Hercegovini. Za lijek
se upotrebljava i skuplja sasvim mlado lie i mlada kora u
proljee, a plod (ir) u jesen.
Mlado hrastovo lie rabljeno kao aj ne moe se dosta
preporuiti slabim ljudima, rekonvalescentima, suiavima,
dapae i na srcu bolesnima. Za aj se uzme jedna lica meda i
prokuha s jednom osminom zdravog crnog vina te se jednom
osminom litre vode kipue prelije preko 25 grama malo provenutog svjeeg lia, pusti se jo jednom da prokljua i ostavi
pariti 25 minuta, uzima se svako pola do 1 sat po gutljaj. Ovaj
je aj jo bolji kada se 20 grama hrastovog lia pomijea s 3
grama kantarije i 2 grama pelina. Ovaj se aj pije i za ienje
i jaanje krvi i eluca te protiv ireva svake vrste. Lie u pola
octa i pola vode kuhano lijei zubobolju. Kada se kuha aka
mlade hrastove kore s 1 litrom mlijeka i pije dok nastupi povraanje, ako se na vrijeme upotrijebi dok otrov jo u krv nije
uao, siguran je protuotrov protiv otrovanja koje je uslijedilo
od kojeg bilo otrovnog bilja ili gljiva.
Odvar mlade hrastove kore (40 grama na etvrt litre vode pola sata kuhati) rabi se za grgljanje kod upale
grla ili kad oteknu vratne lijezde, protiv promuklosti
ili gue. Uz grgljanje se oko vrata stavljaju oblozi s istim
odvarom i mijenjaju svakih 2930 minuta. Povraanje
krvi iz eluca ili plua, kod proljeva s krvlju, kolere,
grie i fistula u maru, lijei i zaustavlja krv kada se
svakih etvrt do pola sata uzme po gutljaj aja od jedne
307
1/1/70 11:53:07 AM
osmine litre vina, jedne osmine litre vode, 1 lice meda

i 40 g hrastove kore, to treba 20 min. kuhati.
Kod fistula u maru i kome ispada zadnje crijevo, treba
uz pijenje ovog aja uzimati dnevno klizmu od 25 grama kore
na etvrt litre vode, pola sata kuhati, isprva dnevno, a kasnije
tjedno 23 dobro tople sjedee banje za 2025 minuta od etvrt kg hrastove kore, kuhane 1 sat s 1520 litara vode.
Kava od ira lijek je za malaksalost, slabokrvnost, nervozu, besanicu, kostobolju, amotinju, umne tromosti, rahitis,
protiv guka (krofula) i curenja iz uiju. Uzima se 12 manje
alice dnevno. Za djecu neka se mijea na jednake dijelove s
prenom rai. Za kavu se ir oljuti i uta kora skine, zatim
se prelije vodom i kuha dok postane mekan. Nakon toga izgnjei se kao kaa, dobro osui, zatim prepri dok malo ne
porumeni. Ovako pripravljen ir kuha se u mlijeku sa eerom kao kakao. Isti ir kao prava kava moe se i dva puta
kuhati. Uzima se 1 mala lica na 1 alicu. Ovako pripravljen
ir vrlo je ukusan te ga i djeca rado uzimaju.
ir samo oljuten, ispren i kao kava samljeven jako
gori, ali jae djeluje, preporuuje se za ienje krvi, kod
eerne bolesti, uljeva otvorenih i zatvorenih, protiv napuhavanja i guka (krofula).
Imela (viscum album l)
imzelen je grmi koji ivi kao nametnik na drveu bjelogorice, s raljastim granama, konatim liem i zeleno
utim cvjetovima. Plod je ljepljiva bijela bobulja. Cvjeta od
veljae do oujka. Za lijek se skupljaju kasno u jesen i zimi
mlade mekane granice i lie. aj od 15 grama imele s etvrt litre vina kuhan 10 minuta, ako se dnevno popije svakog sata po jedna lica, lijei ivanu rastrojenost, kronine
308
1/1/70 11:53:07 AM
greve, padavicu i uzetost jer pospjeuje pravilno kolanje

krvi. Povraanje krvi, krvarenje iz plua, krvavo pljuvanje i
krvotok kod ena obustavlja se pijenjem aja od imele. Najprije treba alicu aja popiti, a kasnije svako pola do 1 sat po
licu. Uz pijenje aja treba na eludac, prsa ili trbuh stavljati
obloge od ilovae. U mlijeku kuhana imela, 10 grama na 1
alicu, daje se djeci protiv glista, aj s bjelanjkom od jaja
pije se protiv krvavih uljeva. U prah istucan list, kada se
pije dva puta dnevno na vrhu noa, isti krv i uzima se kod
venerinih bolesti. Tko pati od goropatine, neka uzima 6
tjedana natate na vrhu noa praak od imele s malo vode ili
kozjeg mlijeka i neka za godinu dana ne jede suho ni svjee
meso od svinje, koze, pure i guske te svako drugo jelo koje
napuhuje, kao grah i druge lee. Najbolje usluge ini imela s
hrastova drveta, osobito kod krvarenja.
Islandska mahovina, islandski

liaj, islandska pletika ili plunik
(centraria islandica, acharius)
astoji se od okomite grmu sline, maslinastozelene ili

smekaste steljke, s tamnoruiastim ili bijelim okrajcima. Na najgornjim plosnatim, sitno rojtavim cjepkama
razvijaju se, ali vrlo rijetko plitiasti smei plodii. Cvijeta
nema. Raste po zemlji u skupinama, po suhom tlu, a osobito u umama crnogorice po visokim planinama, gdje esto
pokriva velik prostor, a mjestimice raste i po ravnicama.
Nalazi se po visokim planinama. Skuplja se u proljee i jesen. Prije upotrebe i kada se sprema mora se oprezno oistiti.
Islandski liaj mora se najprije 810 sati drati potopljen, a nakon toga u istoj vodi kuhati dok ne postane dobro
309
1/1/70 11:53:07 AM
sluzav. Na pola litre vode stavi se 3040 grama liaja, 1 lica samljevenog ania i 2 lice meda. Ovog aja treba popiti
najmanje po 23 alice dnevno, 1 alicu natate i 1 uveer, a
preko dana ve spram boli svako pola do 1 sat po licu. Ovaj
aj je izvrsno sredstvo protiv svih upala i nahlada, kao: promuklosti, prsobolje, plunog katara, grevitog kalja i tuberkuloze
jer isti i jaa plua, osim toga isti i jaa probavnu sluznicu
eluca, crijeva, slezenu, jetra, guterau, bubrege i mokrani
mjehur, stoga je lijek za slabu probavu, proljev, neurednu stolicu, slaba crijeva, ireve u crijevima i elucu, uticu i eernu
bolest (iako ima u njemu dosta kroba). Ovaj se aj osobito
preporuuje slabunjavim trudnim enama za jaanje svoje i
svog poroda. A i drugi slabi ljudi, rekonvalescenti i djeca neka
ga piju barem po 12 alice dnevno.
Ni zdravima nee koditi ako ga od vremena do vremena
po 810 dana piju za ienje i jaanje sluznica.
Iirot (acorus calamus*)
aste uz obale rijeka i voda stajaica. Podanak mu je poloen i kao prst debeo, naraste 60120 cm. Lie je mau
slino, trokutasto, kao trava zeleno, 90120 cm dugako. Batvo ili tuljak je dvosjean, a klip koji je gusto sitnim zelenkasto utim cvjetovima zbijenim osut, izbija po strani iz sredine
batva. Cvjeta u lipnju i srpnju. Podanak ima osobito jak miris i
gorkog je okusa. Za lijek se upotrebljava podanak, koji se kopa
u proljee ili u jesen nakon cvjetanja, poto je i lie poelo
venuti. Podanak ne treba oguliti, oguljen odvie ishlapi. Kada
se sprema kao slatko ili oeeren samo, onda ga treba oguliti.
Iirot je izvrstan lijek protiv groznice, pa je zato za movarne i vlane krajeve od neprocjenjive vrijednosti. Iirot
kao aj, 68 grama na etvrt litre vode ili vina, izvrsno je
310
1/1/70 11:53:08 AM
sredstvo za jaanje eluca i ivaca, lijek protiv napuhavanja,

slabe probave, sluzavosti bubrega, uloga, lupanja srca, raznih
nahlada, kalja, upaljenih sluznica, sandija, povratnih groznica, omaglice, otunosti, podrigivanja, utice i protiv guka,
ireva i kostobolje. Kada se pomijea na jednake dijelove s
preslicom i pelinom, izvrsno je sredstvo protiv vodene bolesti, jer isti, jaa i popravlja krv te odstranjuje loe sokove u
tijelu. S pelinom i medom popravlja probavu, nejelost, neuredan cvijet kod ena. I slabunjavoj djeci treba davati dnevno po
jednu malu alice tog aja natate.
Kod raznih ireva, uloga i kostobolje, stavljaju se oblozi
s prakom od iirota i prepeenom rakijom. Protiv zubobolje
kuha se korijen od iirota u vinskom octu s dodatkom meda
i koliko je mogue trpjeti vrue stavlja se na bolno mjesto.
Rakija od iirota rabi se za ispiranje usta, odstranjuje trule i
uvruje zubno meso. Kod nesvjestice, podrigivanja i otunosti treba uzeti 1520 kapi ove rakije na au vode ili komadi eera. Melankoliari i hipohondri neka dnevno uzimaju
dva puta 1520 kapi ulja od iirota na komadiu eera, uz to
neka istaru sljepoonice, podunice i vratne ile istim uljem.
Jagoda zvana mamica (fragaria vesca l)
ma oblo kos podanak iz kojeg izbija lie, cvjetovi i tanke

poloene vrijee, koje mjestimice opet korijenje putaju. Listovi su na dugakoj peteljki s tri jajolike na kraju narubljene
liske. Liske su odozdo sivo zelene i svilovlasom su pokrite. Na
kraju upavih stabljika stoji patitac s nekoliko cvjetova. Cvijet je pravilan vjeni s 5 latica i mnogo utih tukova. Raste u
kolosijecima, na prikrajcima uma, ogumcima i brdima. Cvjeta
od travnja do lipnja, upotrebljava se cvijet i lie, a skuplja se za
vrijeme cvjetanja.
311
1/1/70 11:53:08 AM
Suho lie rabi se kao aj, na jednake dijelove pomijean s

liem kupine, lazarkinje, kadulje, majine duice, boba smrekovih, s plodom ili samo sjemenkom od divlje rue. Osobito
se preporuuje za dnevnu upotrebu 12 alice na alicu po 5
grama, osobama ivano rastrojenim te na ui, bubrezima i
mokranom mjehuru bolesnima. aj isti krv i odvaja loe sokove iz tijela. Kada se tijekom 46 tjedana pojede dnevno od
1 litre zrelih boba od jagoda s mlijekom, vinom ili limunom,
poluuje se izluivanje pijeska i kamenja iz bubrega i ui, lijei
uticu, jaa srce, otklanja bol u bokovima, slui kao okrjepa za
rekonvalescente poto odvaja ugljinu kiselinu iz tijela i isti
krv. Sirup od boba ini velike usluge kod plunih bolesti i velike temperature kada se daje bolesnicima s vodom pomijean.
Mnogi ljudi dobiju nakon uitka jagoda osip po licu i tijelu, koji
je vrlo neduan. To se moe sprijeiti kada se jagode pasiraju
da se odijele od sjemenki. Jagode treba pasirati na sito od strune, nipoto na sito od ice.
Jetrenjaa, bijeli tatrljan ili

macina trava divljaka
(marrubium vulgare l)
ma 3050 cm visoku, granatu, sivo-bijelim dlakama pokrivenu stabljiku, jajoliko smeurano dlakavo lie i sitne bijele
cvjetie s dlakavom akom. Cvjeta od lipnja do kasno u jesen.
Biljka je vrlo ugodnog mirisa, a lie ljutog i gorkog okusa. Raste po neobraenom tlu, uz lijek se skuplja lie cijelo ljeto.
aj od lia ove biljke ubraja se meu najbolje lijekove za
lagano odstranjenje sluzi i rabi se s najboljim uspjesima kod
tekog kalja, isti od sluzi plua i bubrege, blai bolove u jetri,
otklanja uticu i vodenu bolest iz poetka, popravlja neuredan cvijet, lijek je protiv slabokrvnosti, bljedobolje, eluanih
312
1/1/70 11:53:08 AM
i crijevnih bolesti, uljeva i rastrojenih ivaca. Za taj se aj

uzima 20 grama osuenog lia, potopljeno se dri 12 sati u
etvrt litre bijelog vina i etvrt litre vode i kuha s tri lice
meda 10 minuta. Uzima se natate jedna mala alica, a preko
dana svako pola da jedan sat po gutljaj.
Jagorika ili gallna, jurjevac

(primula officinalis jacip*)
iljka zvana i jaglac, galina ili jurjevac proljetna je biljka

s debelo iliavim podankom, s jednim ili vie cvjetnih
batava bez lia i ruicom prizemnih listova.
Listovi su duguljasto-jajasti, nameurani, narovaeni
perastim ilicama. Cvijet je mirisav, blijedout, ljekovit vjeni na 2030 cm visokom batvu, koji ima na kraju jednostran
titac obraten sitnim zaliscima. Cvjeta u travnju i svibnju.
Raste po suhim livadama, umskim rubovima, grmlju i
proplancima.
Skuplja se u svibnju, za lijek vrijedi lie, cvijet i korijen.
Mlado lie slui s limunom i uljem za salatu ili za ukusno
varivo i zeljanicu, za proljetno lijeenje. Suho lie rabi se za
aj s vrlo dobrim uspjehom protiv glavobolje, uzrujanosti, vrtoglavice, navale krvi u glavu i kod ivano rastrojenih ljudi,
jer krijepi ivce. Uzme se 20 grama suhog lia i prelije se s
etvrt litre kipue vode i 5 minuta kuha. Jo je bolje ako se
lie 12 sati dri potopljeno i 5 minuta poistiha kuha. Kada
se uzme 20 grama cvijeta od jagorike i 15 grama bazginog
cvijeta pa se prelije s etvrt litre vina i kuha 5 minuta s 1
licom meda, tjera znoj, pa se zato rabi protiv svake vrste
nahlade. Kada se 34 mjeseca dnevno pije aj od cvijeta jagorike natate ujutro, pola sata pred veeru, bez prestanka
po jedna manja alica, lijei se reuma u zglobovima pa bila
313
1/1/70 11:53:08 AM
ona i zastarjela. I gihtine bolove ublauje i lijei jer iz tijela

izluuje sve loe sokove. Na 20 grama cvijeta uzme se etvrt
litre vode, 12 sati potopi, pridoda 1 lica meda i kuha poistiha 5 minuta i jo daljnjih 10 minuta dobro poklopljeno
pari.
Tko pati od nesvjestice neka dnevno po 45 puta umrkava u prah istucan korijen od visoke jagorike.
Jabuka (malus communis d. C.)
ranato je deblo srednje veliine. Listovi imaju kratku

peteljku, iroko su eliptini, malo zaotreni, tupo pilasti
i odozdo dlakavi. Krasni veliki bijeli, izvana ruiasti cvjetovi stoje u okomitim gronjama i tjeraju istodobno s liem.
Cvijet je vrasto udobljeno cvjetite, s pet lapova ake i pet
lapova vjenia. Cvjeta od travnja do svibnja.
Za lijek se skuplja cvijet i plod. aj od cvijea hladi, ublauje e, jaa ivce, probavne organe i plua, lijei kaalj i
hunjavicu. Na 1 alicu aja uzme se 10 grama cvijea i prelije
kipuom vodom koja je 5 minuta kuhala s 1 licom meda,
dobro poklopi i pridoda limunova soka (Za aj od cvijea bolji
je cvijet od jabuke divljake).
aj od na tanke krike izrezanih jabuka jo je bolji od
osuenih ljusaka i jezgriavog ploda (kotica) zbog ugljinih
hidrata, fosfora, eljeza i vone kiseline, krijepi cjelokupan ivani sustav i izvanredno djeluje na rad mozga, jetre, slezene,
bubrega i crijeva. Jedinstvena je hrana za ivce i za stvaranje
krvi. Ovaj aj te u proljee aj od cvijea dezinfekcija je i predobrana od vratnih bolesti te bolesti drijela i usne upljine.
Osobito je omiljen kod Engleza, kojima esto slui za dnevnu
uporabu mjesto drugog aja. Kada se pred spavanje pojede povea jabuka, ali se dobro savae, pogodno djeluje na spava314
1/1/70 11:53:08 AM
nje, otklanja garavicu i pospjeuje probavu. Jedenjem jabuka

i kuhanog ita, (kuhane penice, rai ili jema) ili s kruhom
od prekrupe (grahamov kruh) preporaa. Jedenjem peenih
jabuka, 23 komada prije spavanja, otklanja se zatvor i teka stolica. Kada se jabuka iskria na male komadie i s malo
vode, meda i podosta limunova soka raskuha u kau i to toplije pojede, izvrsno je sredstvo za znojenje, rabi se kod svake
vrste nahlade, kalja i prsobolje. Kada se povea jabuka izdubi,
napuni zdravim medom, ispee i dobro topla jede, izvrsno je
sredstvo protiv promuklosti, a djeca ga osobito rado uzimaju.
Rekonvalescenti neka jedu dnevno po 34 mala tanjuria
s medom ili eerom i limunovim sokom raskuhanih jabuka.
Ovo je jako hranjivo, lagano, a ujedno umiruje i krijepi ivce.
Kada se dnevno, ujutro i uveer na micinu privija peena jabuka posuta eerom, prokida je i oisti za nekoliko dana. Kome
su kraste po nozi, neka raskuha kiselih jabuka, razmae po
lanenoj krpi i obvija krastu.
ira ili jabukovo vino preporuuje se za pie odvie pretilim ljudima da omrave bez loih posljedica za zdravlje.
Ovo je vino blagotvorno pie za svakoga, a osobito za ljude
koji boluju od raznih liajeva i osipa po tijelu, neurastenije, na bubrezima i mokranom mjehuru, koji imaju slabu
probavu, omaglicu, uljeve, lupanje srca, suvinu kiselinu u
elucu, okobolju osobito ako je od krofula, neka piju dnevno po 34 ae. krofule treba uz to pie dnevno jednom
oblagati kuhanim slatkim i sitnim eerom posutim jabukama. Ovaj je oblog dobar i za druge bolesti. Svaku kukobolju
lijee oblozi od trulih, ali pljesnivih jabuka kada se dnevno
oblae 1014 dana.
Kod navale krvi u glavu treba 34 puta umrkavati jabukova octa. Ocat od jabuke divljake jo je korisniji. Protiv
uzetosti treba uzeta mjesta trljati i pariti jabukovim octom,
uz to ih i toplo oblagati istuenom u jabukovom octu i vodi
315
1/1/70 11:53:08 AM
(po pola) kuhanom zobi. Svaki otok rastjeruju oblozi s jabukovim octom, uz to treba umrkavati ocat i uzeti za otvor.
Kada se stavi 56 litara jabukova octa u vodu za banjanje,
lijei se ukoenost, hipohondrija i melankolija. Protiv nervne glavobolje treba potiljak i vratne ile oblagati toplim
oblozima od jabukova octa. Protiv reume raskuhaju se u ja
bukovom octu istucane bobe od smreke, zatim se procijede
i time se razmuti ilovaa i oblau se bolna mjesta. Kod reume dobro je istrljati bolna mjesta octom i uljem. Na vrue
otoke stavlja se svjee izgnjeeno jabukovo lie i mijenja se
svaka 34 sata. Kada se jabukovo vino prelije po cvijetu od
lazarice, jagodama, iskrianim breskvama ili naranama,
vrlo je ugodno osvjeavajue pie za velike ege. Jabukovaa
s malinovim sirupom izvrsno je pie protiv ei.
Kadulja ili alfija, ku i

ljekovita slavulja (salvia officinalis)
o je 3060 cm visok polugrm. Stabljika je okomita, etverokutasta, s mirisavim, srcasto-jajastim, nameuranim, a na kraju dvostruko narovaenim liem. Lie kao
i stabljika sivim je pustom pokriveno. Veliki tamnoljubiasti cvjetovi su u klasovima od prljena sastavljeni. Cvijet
je dvousnat, a aka i vjeni imaju ljezdaste dlake. Raste
divlje po kamenitim neplodnim, mjestima, a uzgaja se i po
vrtovima. Cvjeta od svibnja do srpnja.
Za lijek se skuplja lie i mlade granice, i to prije cvjetanja. Ima i livadna kadulja (Salvia Pratensis), ali ona nije
toliko ljekovita, pa ako se za lijek upotrijebi, treba je dvostruko uzeti. Kada se pije to vie topao aj od 45 grama
kadulje, 20 minuta kuhane na pola litre mlijeka i s 1 licom
meda, lijei se promuklost. S pola vina i pola vode kuhana
316
1/1/70 11:53:08 AM
isti i jaa krv i ivce, grije eludac, otklanja vjetrove, pomae kod svake vrste nahlade, katara i influence. Izvrstan
je lijek za ienje jetre i protiv bubrega i protiv nonog
znojenja. Pomijeana s bobama od smreke i pelinom lijek
je protiv trbunog tifusa. Uz dodatak tinkture od moravke,
5060 kapi na au aja, rabi se za grgljanje kod difterije,
svih bolesti dunika i ispiranje gnojnih ranica u ustima.
Da zubi bijeli i isti ostanu, a zubna eljust zdrava i vrsta, treba od vremena do vremena zube i eljust svjeini
liem trljati ili u prah tucanim suhim liem istiti. Stare
i gnojne rane brzo zamlauju kada ih se ispire i oblae odvarom od kadulje. Kada se 34 tjedna uzima tri puta dnevno na vrhu noa u prah istucanog lia od kadulje, izvrsno
djeluje na itav organizam jer isti krv i jaa eluane sokove.
Isto se poluuje pijenjem 23 aice vina od kadulje. Za vino se
uzme jedna pregrt svjeeg istog lia, prelije s 1 litrom zdravog vina i ostavi 810 dana dobro zaepljeno. Vie puta tijekom
dana treba promukati bocu s liem i vinom.
Kamilica, titrica, kamomila,

raman, kokotnjak ili telenak
(matricari camomilla l)
ma 1530 cm visoku brazdiavu razgranjenu stabljiku s kao

pero tanko raijanim liem, bijelih na obodu glavice uzvraenih, a u sredini utih cvijetaka. Cvjetni drci i unjasto
cvjetite je uplje. Cvijet je posebno ugodnog mirisa, a cvjeta
od lipnja do srpnja. Raste po teatnom zemljitu, po poljima
i uz putove. Za lijek se skuplja lie i cvijet u lipnju i srpnju.
Kada se 15 grama kamilice prelije alicom kipue vode, zatim
poklopi i ostavi 10 minuta i taj aj topao popije, blai bolove i
greve od nahlade, otklanja navalu krvi u glavu, otklanja vje317
1/1/70 11:53:08 AM
trove, umiruje ivce, popravlja stolicu i grije eludac. A kada se

toga aja popije tri puta dnevno po jedna alica, tjera na znoj
i lijek je od nervne rastrojenosti, bolesti jetre, bubrega, mokranog mjehura i uljeva. Kamilica u vreicama od pola do
jednog kilograma, kipuim octom prelivena, vrua se oblae
na reumatine otekline, guke, micinu, ireve ili potkonjake,
tvrda oteenu jetru ili slezenu. Takav oblog zameka, rastapa i
otklanja otok, uz to blai i bolove. Oblozi se mijenjaju svako
sata. Uz ove obloge treba dnevno popiti po 12 alice aja
od 4 g gorke troliske, 4 g pelina i 6 g kadulje na 1 alicu vode,
za odvajanje loih sokova iz tijela kroz izmet i mokrau.
Kantarija. Kitica, gorica ili grozniavka

(erythraea centaur. Pers.*)
ma 2030 cm visoku, etverosrhu, vrhom razgranjenu

stabljiku, s duguljasto-jajolikim nasuprotnim liem i
kiticama crveno ruiastih cvjetia. Cvjeta od srpnja do
rujna, a cvjetovi se otvaraju samo na sunanom svjetlu. Za
lijek se skuplja lie i cvijet za vrijeme cvjetanja. Dnevno se
popije po 6 alica aja. uvijek samo po gutljaj, od 10 grama
kantarije s 2/10 litre vode. Ovaj aj jaa eluane sokove,
otklanja bolove u elucu, sluz iz eluca, crijeva, jetre i bubrega, garavicu, nejelost, glavobolju, popravlja neurednu
probavu i neuredan cvijet u ena. Kada se kuha 10 grama kantarije s 2 lice meda i 4 grama pelina, otklanja se
otvrenje plua, koje je esto posljedica upale plua i uno
kamenje i kaalj rikavac. Odrasli uzimaju svako pola sata,
a djeca svaki sat po licu. aj od 10 grama kantarije i 10
grama kadulje na etvrt litre vode, pije se dnevno po 23
alice protiv ireva i osipa. Za jaanje miia i protiv groznice kuha se 45 grama kantarije u litre vina. Rakija u
318
1/1/70 11:53:08 AM
kojoj je potopljena kantarija uzima se dnevno 23 puta po

20 kapi kod svih navedenih bolesti, s vrlo dobrim uspjehom. Za spravljanje rakije napuni se staklo do dvije treine
provenutim liem i cvijetom, nadolije se rakijom i stavi na
suncu 68 tjedana.
Divlji kesten
(aesculus hippocastanum)
eliko je drvo 2030 metara visoko, s velikom gusto lisnatom kronjom i ispucanom smeom korom. Na debelim
granicama razvijaju se u travnju i svibnju veliki sjajni pu
povi, od kojih ljuske (pridankovi listovi) daju neku kao smolu
ljepljivu tvar. U unutranjosti pupova ovim ljuskama zatieni od zimske studeni razvijaju se listovi i cvjetovi. Listovi
su veliki na dugakim peteljkama sa 7, kao prsti na dlanu,
sastavljenih listova, a liske su klinaste i kao pila dvostruko
nazubljene. Lijepi simetrini, bijelo, uto i ruiasto-pjegavi cvjetovi stoje u ispravnim kitama. Cvijet ima aku kao
zvonce, 45 nejednakih latica i 7 svinutih pranika koji vire
van (Ima divljih kestena koji crveno i uto cvjetaju). Plod je
bodljikav tobolac s 14 vrlo velike sjajno-smee sjemenke.
Za lijek se skupljaju pupovi i cvijet u proljee, a u jesen
sjemenke (kesten). Pupovi i cvijet vrlo su dobro sredstvo
protiv reumatinih bolova, uloga, neuralgije i gihta. Staklenku, poirokog grla, napuni se svjee ubranim i malo
prosuenim pupovima i cvijetom od divljeg kestena, prelije sa 6070% istim alkoholom, dobro zatvori i ostavi na
suncu ili toplome mjestu 68 tjedana. Jo bolje i djeluje i
lijei reumu i uloge kada se staklenka napuni do polovine
hrutevima (Maikafer), a polovica pupoljcima ili cvijetom,
prelije se alkoholom i ostavi 1012 tjedana. Svaki od ovih
319
1/1/70 11:53:08 AM
alkohola pomijea se po pola s terpentinovim uljem, bolna se mjesta time dobro istrljaju i toplo previju. Kada se
etvrtina nastruganog kestena uzima 23 dana natate s
malo vode, lijei se groznica od ozebline, pijenjem rakije
otklanjaju se nadimanje i vjetrovi. Protiv proljeva nastrue
se polovina kestena i popije ili s kuhanim crnim vinom ili
crnom kavom bez cikorije dnevno 23 puta. Osim toga, eludac i trbuh dobro umotati, a pod tabane staviti tople cigle
umotane u krpe octom nakvaene.
Kiselica (rumex acetosa l)
rajna je zelen s okomitom 35 cm do 1 metar visokom

lisnatom stabljikom. Listovi su streliasta oblika, donji
na prilino dugim peteljkama, dok gornji sjede bez peteljke na stabljici. Maleni dvodomni crvenkasto zeleni cvjetovi
tvore metlicu na vrhu stabljike. Cvjeta od svibnja do kolovoza. Raste svugdje po livadama, a zbog ugodnog nakiselog
okusa sadi se s jo nekim vrstama po vrtovima. Za lijek se
skuplja mlado lie u proljee, sjeme poluzrelo ljeti, a svjea
se biljka rabi cijelo vrijeme vegetacije. Kiselici livadnoj srodna je i irokolisna avlika, tavlje, stea trava ili crveni tir
(Rumex aquaticus L et Mercurialis annua et perennis), koja
raste po vlanim livadama, a ponajvie uz jarke, putove i
po neobraenom zemljitu. Sve vrste kiselice ljekovite su, a
upotrebljava se za ienje krvi. Mlado se lie preporuuje
osobito za proljetno ienje krvi, a rabi se u obliku svjee
izgnjeenog soka, kada se uzme dnevno po 12 lice u vinu,
mlijeku, vodi, medu ili sirupu, ili u obliku juhe, umaka, salate, variva, tjestenine, a osobito je ukusna pita s mladim
sirom. Kada se uzme 10 dag svjeeg lia i 1 dag osuenog
(osueno se lie potopljeno dri 1216 sati) i kuha 2025
320
1/1/70 11:53:09 AM
min. s litre vina i litre vode i od ovog se aja popije

dnevno po 34 alice, lijei se trbobolja, utica, uljevi, neuredan cvijet kod ena i osip (liaj) jer kroz mokrau odvaja
sve loe sokove iz tijela. Protiv ovih bolesti vrijedi i svjee
izgnjeen sok. Kada se svjee lie istuca i njime oblau tabani, izvlai se temperatura iz tijela i rabi se kada bolesnik
ima visoku temperaturu. Kada se upaljena mjesta oblau
svjeim malo izgnjeenim liem koje je 1 sat bilo potopljeno u octu, izvlai se temperatura i bol. Kada ene rode,
a prsa im otvrdnu, neka ih premau istom svinjskom masti
i obloe svjeim izgnjeenim liem od kiselice. Kada ene
imaju previe mlijeka, neka prsa oblau svjee izgnjeenim
liem. Kod arboka istrlja se dnevno 46 puta zubno meso
svjeim liem kiselice, a ranjava se mjesta oblau izgnjeenim u octu potopljenim liem. Uz to treba dnevno popiti po
23 lice svjee izgnjeenog soka s malo meda i vina. Izgnjeeno i sa svinjskom mau u melem istrveno lie stavlja se
na crni prit, koji od toga sazrijeva i otvara se. Sjeme od kiselice u prah istucano i pomijeano sa sjemenom bokvice, lijei
srdobolju (proljev) kada se dnevno uzme 23 puta uvijek po
1 lica s malo zdravog vina. aj od osuenog lia 80 grama
na litre vode i litre vina, 12 sati potopljenog i 15 minuta kuhanog isti i jaa krv. Temperaturu iz upaljenih rana
oduzimaju oblozi ovog odvara. Ljudi koji boluju na pluima i
raznim eluanim bolestima, neka ne rabe kiselicu, iako je za
druge navedene bolesti izvrstan lijek.
Kupina brestova, ostruga ili kupina

pepeljuga (rubus fruticosus, et r. Caesius l)
rm je raznolikog oblika, s mnogo vitkih, dugakih, povinutih i bodljikavih grana. Peroliko lie na okrajcima
321
1/1/70 11:53:09 AM
je pilasto narubljeno i sastavljeno od 35 listova. Cvjeta u kitama, ruici slinim bijelim ili blijedoruiastim cvjetovima.
Cvjetovi stoje na paticu, imaju 5 lapova ake, 5 latica vjenia i mnogobrojne pranike. Cvjeta od lipnja do kolovoza.
Plod je sjajnocrna tena boba u kupine pepeljuge, modrim
je pepeljkom posut i kiselkast. Raste po grmlju, ogumcima i
poljima. Za lijek se skuplja korijen u proljee i jesen, mlado
lie i izdanci u proljee, cvijet za vrijeme cvjetanja, bobe
zelene i kada sazriju.
aj od mladog lia, pomijean na jednake dijelove s liem od jagoda, lazarkinjom i majinom duicom, rabi se
umjesto drugog aja za svakodnevnu uporabu. Ovaj aj hladi i blago izluuje loe sokove iz tijela s mokraom. aj od
lia i mladih izdanaka rabi se za grgljanje kod bolesti grla i
desni. aj od cvijeta pomijean s liem i granicama imele
(bez boba) obustavlja krvotok kod ena.
aj od korijena pospjeuje probavu i mokrano izluivanje. aj od ila i korijena u crnom vinu kuhan obustavlja
krvotok kod ena za vrijeme mijene (menopauze). Slab eludac jaa kada se jedu svjee zrele bobe s vinom, eerom i
cimetom. Sirup od boba ini dobre usluge kod bolesti s velikom temperaturom jer hladi, osvjeava i krijepi, stoga se i
rekonvalescentima preporuuje.
Tko ima trakavicu neka se 3 dana vrlo slabo hrani haringom, unkom i juhom, a tko ima zrelih kupina, njih neka
to vie jede. etvrti dan neka nita ne jede i neka uzme 2
lice ricinusovog ulja s dosta sirupa i oslobodit e se trakavice. Od zrnja prijesnih boba i sirupa razboli se trakavica i bez
velike muke izlazi.
Osuene zelene bobe lijee proljev, kada se u prah istuku i uzme toga praka na vrhu noa 234 puta dnevno i
popije se s malo vode ili vina. Tko je slab na elucu neka
uzme dnevno 12 male aice rakije i od zrelih boba ojaat
322
1/1/70 11:53:09 AM
e i popraviti eludac. Za rakiju se uzme dobra pregrt zrelih

boba, 1/4 kg utog (kandis) eera, prelije se s 1 litrom prepeke rakije i ostavi na suncu 68 tjedana.
Stolisnik, hajduka trava ili

kostenica (achillea millefolium)*)
ma visoku okomitu, svijetlozelenu ili crveno-smeu, ee

i granatu stabljiku s vie strukova kao pero razdijeljenim
dlakavim liem i sitnih i u plosnatu granu sastavljenih, bijelih i ruiasto bijelih glavica cvijeta. Cvjeta od lipnja do listopada. Raste po livadama, panjacima, putovima i sunanim
obroncima. Za lijek se skuplja cijela stabljika potkraj svibnja
do srpnja. Sok iscijeen iz svjee mlade biljke pije se dnevno
12 lice uz dodatak meda, za ienje krvi i jaanje probavnih organa. Osobito se preporuuje osobama koje boluju
na jetri, slezeni, guterai, od utice, od navale krvi u glavu,
katara u crijevima i elucu, grevima, groznici, lupanju srca,
bolovima u leima i kriima, neurednom mjesenom pranju,
bijelom cvijetu, krvavim i zatvorenim uljevima, od nesanice
i raznih osipa i ireva. Kod kronine upale jetre, treba dnevno popiti po 23 alice aja od 10 g cvijeta od kunice, 6 g
gospina cvijeta od crnog trna na vode s jednom licom
meda. aj od 10 g kunice, 6 g gospina cvijeta, 3 g pelina i lice meda na litre vode, pije se dnevno po 12 alice, protiv
reume, greva u elucu i protiv bolesti plua. aj od osuena
cvijeta 10 g na litre vode, s jednom licom meda rabi se
s istim uspjehom kod svih navedenih bolesti. Svjee izgnjeeno lie privija se na prsa pri povratnoj groznici, na rane,
ireve i vrue otoke. U prah istucano i prosijano lie i cvijet
uzima se 23 puta dnevno na vrhu noa za jaanje i ienje
krvi i eluca. U prah istucano i prosijano lie i cvijet uzima
323
1/1/70 11:53:09 AM
se 23 puta dnevno protiv svih navedenih bolesti, po 34

male lice.
Kopriva ili ara

(urtica dioica l)
ma puzav podanak i okomitu etverokutastu stabljiku, s

nasuprotnim srcastim, zaotrenim, krupno narubljenim liem s kratkim peteljkama. Lie i peteljke pokriveni su alcima koji su na vrhu kukasti, a pri dnu debeli. Kada ih dodirnemo, odlome se i izliju nam svoj otar sok u kou, koji nas jako
ari. Cvijet je strmogledna metlica koja izbija iz lisnih pazuaca, s neuglednim dvodomnim zelenkastim cvjetovima. Cvjeta
od srpnja do rujna. Raste kao korov uz putove, plotove, u gajevima i planinama i svugdje po zaputenim mjestima. Za lijek
se skuplja korijenje u proljee i jesen, lie i vrhovi u proljee,
itava stabljika itavu godinu, a sjeme u kolovozu i rujnu.
aj od itave stabljike, zajedno s korijenjem, 25 dag svjee
biljke ili 3 dag osuene na 2 litre vode, 1216 sati drati potopljene sata poistiha poklopljeno kuhati i sata pariti, odvaja
sluz iz plua, isti eludac, jetru, crijeva, lijek je protiv slabokrvnosti, uljeva, utice, a vai i kao izvrsno sredstvo protiv
malarije i drugih groznica jer najvie kroz mokrau odvaja sve
loe sokove iz tijela. Kada se 10 dag lia i korijena koprive
pomijea s 2 dag bokvice i 1 dag istucanih smrekovih boba i
potopi 1216 sati s 1 litrom zdravog crnog vina i kuha sata
s 4 lice meda i pari sata pa uzima mlaki aj svaki sat po 1
velika lica, lijee se irevi u elucu i crijevima. Ovaj se aj rabi
i za grgljanje protiv sluzavosti u vratu.
aj od 1 dag svjeeg lia koprive, 1 dag obine kiselice
ili avlike (tavlje ili tir) i 1 dag bokvice kopljastog lia na
1 litru vode 12 sati drati potopljeno, 10 min. kuhati s 2 lice
324
1/1/70 11:53:09 AM
meda i 20 min. pariti, isti i stvara krv, pospjeuje probavu i

otklanja uzrujanost i besanicu. Toga aja treba uzeti natate 1
alicu, a preko dana svakog sata po licu.
Kada se uzme 20 dag svjeeg korijena od koprive ili 3 dag
osuenog i potopljeno dri 16 sati u 2 litre zdravog, neprepariranog crnog vina, zatim kuha sa 8 lica meda sata i 1 sat
pari, pa se uzima svaih 1 sat po lica, vrlo je dobar lijek
protiv vodene bolesti, uloga, gihta, bolesti jetre, bubrega, nesvjestice, nesanice, strahovanja, pa i venerinih bolesti.
Od mladog lia koprive zgotovljavaju se razna jela, koja se
osobito preporuuju slabokrvnima. Oblozi od svjeeg lia istucanog s neto soli ublaavaju reumu u zglobovima. Iscijeen sok
iz svjeeg lia, kao oblog stavljati na oi, lijei upalu oiju.
Tko trpi na ulozima ili reumi neka bolna mjesta dnevno
iiba 23 puta svjeim koprivama, zatim lei u krevet barem 1
sat. Za vrijeme ibanja mora se uvati od propuha.
Sok iz koprive lijei mucanje kada se dnevno 45 puta
23 kapi ovog soka kapne na jezik. Za hemoroide iznutra istuku se mlade ile koprive i pomijeaju sa zdravim medom i
mladim maslacem i uzima 56 jutara natate po lica. Umrkavanjem osuenog u prah izmrvljenog lia zaustavlja se
preobilno krvarenje iz nosa.
Kada se dnevno 56 puta uzme na vrhu noa osuenog
lia i popije s malo vina ili aja, lijei se tuberkuloza u poetku, krvarenje iz plua, hemoroidi i menstrualna krvarenja,
srdobolja, kaalj i kostobolja. U istu se svrhu upotrebljava i
iscijeen sok iz svjee biljke kada se dnevno uzme 56 lica
tog soka.
Lie od koprive osui se u hladu na propuhu, satare i
kroz isto prosije. U koga su se ognojile rane zbog oeglina i
ne mogu proi, neka ih pospe ovim prakom i premae maslinovim uljem. Kada se po razgorenoj eravici pospe sjeme
od koprive i time nakauju irevi, brzo prolaze.
325
1/1/70 11:53:09 AM
Sjeme s vinom, kada se 1 mala lica popije, blai greve

u elucu i trbuhu. I dojiljama da imaju vie mlijeka izvrsno
slui sjeme od koprive. Kada se u prah istucano lie i korijen od koprive privija nekoliko dana na stopala (tabane)
izgoni gliste. Korijen od koprive u hladu osuen, zatim za
24 sata stavljen u rakiju i ponovno u hladu osuen, lijek je
protiv zubobolje. Kada zub zaboli, stavi se komadi ovog korijena u zub i doskora e bol uminuti.
Da kosa ne opada i da bujnije raste, uzme se ila od koprive, miloduha (ljupac ili iop) i lia od jablana (crne topole), sve zajedno kuha se sata i ovim odvarom glava pere
i koa na glavi dobro istrlja.
Komonjika, metiljka ili divlji pelin

(artemisia vulgaris l)*)
ma 11 metra visoku, sivo zelenu granatu stabljiku s

trostruko perastim liem. Cvjeta metlicom sa sitnim utim glavicama od lipnja do listopada. itava biljka i izgledom
i mirisom nalii na pelin. Za lijek se skuplja ljeti za vrijeme
cvjetanja, i lie i cvijet. Kod velike slabosti i slabosti probavnih organa pije se dnevno 3 puta po 1 mala alica aja od 6
g komonjike, 5 min. kuhane s 2/10 litre vode. Kod velike slabosti u crijevima, s estim proljevom i odvajanjem sluzi, kod
greva probavnih organa, povratne groznice, vodene bolesti,
utice, bljedobolje, i neurednog mjesenog pranja, uzima se
ovog aja svakog sata po lica, kasnije svaka 2 sata i konano
po 3 male alice dnevno. Rakija od komonjike uzima se kod
svih navedenih bolesti mjesto aja, dnevno 23 puta po 20
25 kapi. Za rakiju se stavi u staklo od 1 litre 30 g komonjike,
po 15 g korijena od lincure i utog karanfilia, 10 g istucanog
sjemena od ljupaca i po 3 g od osuene korice od limuna, ci326
1/1/70 11:53:09 AM
meta i karanfila, nadolije se prepeenom rakijom i ostavi 46

tjedana na toplome mjestu.
Kopar mirisavi (anethum graveolens l)
ma 80100 cm iroku, uplju i granatu stabljiku, s uskim

kao pero iscijepanim liem. Cvjeta u ticima od lipnja do
rujna, sa sitnim utim cvjetovima. Plod je kalavac s dvije sjemenke. Za lijek se skuplja lie poetkom ljeta i sjeme kada
sazrije. Tko trpi od nesanice neka uveer popije 1 alicu aja,
kuhanog 5 min. sa 6 g osuenog lia i licom meda. Odvar
cijele biljke upotrebljava se za parenje i polubanje, kod greva u trbuhu, bolova u maternici, neurednog pranja i bijelog
cvijeta. Kada se 10 g samljevenog cvijeta prelije s litre vina,
koje je 5 min. kuhalo sa licom meda, ili ako se sjeme i med
s vinom potopi 1216 sati pa se od ovog vina popije dnevno
12 manje ae, lijei se trbobolja, grevi u elucu i vjetrovi.
Ovo vino tjera na znoj i mokrenje i s mokraom odvaja loe
sokove iz tijela.
Kokotac nokotac guniva ili

draljika (melitotus officinalis l*)
ma100120 cm visoku stabljiku, s liem na dugim peteljkama, sastavljenim od 3 liske i kao limun utim, smeim
ilicama ispruganim, vrlo mirisavim, malenim, lepirastim
cvjetovima na dugakim grozdovima. Cvjeta od srpnja do
rujna. Raste po polju, livadama i putovima. Za lijek se skuplja lie, a osobito cvijet, u srpnju i u kolovozu. Kada se 5
min. kuha 6 g osuenog lia i cvijeta sa licom meda i 2/10
litre vina i popije po 1 alica dnevno, uvijek samo po gutljaj,
327
1/1/70 11:53:09 AM
tjera na mokrenje i isti plua od sluzi kod nahlade. Tvrdi

otoci, reumatine guke, gnojne rane, upaljene lijezde, ispadanje crijeva, osip i irevi peru se i oblau odvarom od 70
g osuenog cvijeta na 1 litru vode (20 min. kuhati). Kada u
uima trga i zuji, treba ih napariti ovim odvarom. Kod reume, gihta, uloga i reumatine glavobolje, kuha se cvijet u
pola octa i pola vode i time se bolna mjesta toplo oblau.
Komora ili mora

(Foeniculum officinale. All.*)
ma 80120 cm visoku, uplju i granatu stabljiku, s uskim

na pero iscijepanim, tamnoruiastim liem. Cvjeta u
ticima od srpnja do rujna, sitnim zlato utim cvjetiima.
Plod je kalavac s dvije sjemenke. Za lijek se sabire sjeme
kada dozrije. Kada se jedna lica samljevenog sjemena 10
min. kuha s 1 alicom mlijeka i ovo mlijeko toplo pije svakog sata po lica, lijei se kaalj, bolovi u prsima, grevi, vjetrovi, loa probava, nahlada, a osobito se preporuuje kod
gripe i otrovanja jodom. Djeci se daje po 1 mala lica svakog
sata uz dodatak meda, protiv nahlade, vjetrova i zatvorene
stolice. Kod bolesti bubrega, slabosti eluca i crijeva, kuha
se sjeme s 1/3 octa od trpkovina i 2/3 vode. Sjeme u vodi
kuhano rabi se za ispiranje i parenje slabih i upaljenih oiju. Kada se 34 tjedna uzima dnevno po 12 puta na vrhu
noa samljevenog komoraa, s malo vina ili vode, popravlja
se probava i jaa eludac.
328
1/1/70 11:53:09 AM
Kravojac, divlja pirevina iviz

zubaa, aneoski ili sveti korijen
(angelica sylvestris)*)
vogodinja je biljka. Glavni podanak je puzav, vie

puta i 1 metar dugaak, s mnogo ila, koje znaju biti
kao mali prst debele i 1518 cm dugake. Korijen stabljike
je kratak 2,55 cm debeo. Stabljika je 11 metar visoka i
uplja, vie puta ruiasto nahukana, a razgranjuje se samo
na gornjim dijelovima. Lie je veliko, jajoliko, dvostruko i
trostruko razdijeljeno, na kraju nazubljeno na debelom, upljem i granatom drku. Cvijet je titac sa zelenkastim ili
ukasto bijelim cvjetovima. Pojedini drci i stapke pokriveni su njenim dlaicama. Divlje raste po brdima, po livadama, uz vodu i po vlanim mjestima, a sije se i po vrtovima
i po livadama. Cvjeta u srpnju i kolovozu.
Za lijek vrijedi korijen, stabljika, lie i sjeme. Korijen se
kopa druge godine u kasnu jesen ili tree godine u proljee.
Mirie na vaniliju. Kada se svjei korijen naree, potee iz
njega sok kao mlije. Kod sabiranja ove biljke treba biti osobito oprezan, jer umnogome slii na otrovnu truheljku. aj od
lia grije eludac, isti krv i mokrani mjehur. Zbog svoje ljekovitosti rabi se s kaduljom i hrastovim liem kod svih konih bolesti i osipa. Korijen s vinom i vodom kuhan izluuje
otrovne i pokvarene sokove iz krvi, eluca i crijeva te otklanja
napuhavanje, trbobolju i venerine bolesti, dizenteriju, greve, otvorene i zatvorene uljeve, sve bolesti eluca, garavicu,
sluzi u prsima i bolesti grla. Korijen u rakiji i u prah istucan
rabi se odvajkada kao kuni lijek protiv svake slabosti. Mlada stabljika i drci, kada su stopu visoki, u svibnju ili lipnju,
ostruu se, reu na podugake komade i kuhaju u eeru kao
slatko. Ovo slatko izvrsno djeluje na jaanje eluca i dobru
probavu. Sjeme i svjee biljke rabe se za okrepljujue banje.
329
1/1/70 11:53:10 AM
Kravojac je jedna od najstarijih biljaka, koja jo i danas u

svojoj vrijednosti nita nije izgubila. Kada je u Europi harala
kuga, svijet se u najvie sluajeva othrvao toj bolesti uporabom korijena od kravojca, stoga je i dobio naziv aneoski ili
sveti korijen jer da ga je aneo dobrim ljudima oznaio kao
lijek protiv crne smrti, kako su kugu nazivali. Ova biljka
bila je u medicini, dodue, mnogo prije toga ve poznata.
Nervoznim ljudima preporuuje se jastui od svjee osuenog lia za spavanje.
uti karafinli, zavan i zeija stopa,

zeje oko, mitrovica ili lijek protiv
sviju bolesti (geum urbanum*)
elena je biljka s 2550 cm visokom granatom stabljikom. Donje je lie perasto nasuprotno i nazubljeno sa
7 listova, gornje je trolisno s 2 palistia. Cvijet je zlatnout
ruiast vjeni, s 5 naopake jajolikih, kratko klinastih latica. Cvjeta od lipnja do rujna. Raste kraj plotova u vlanim
umama i grmlju. Osuen korijen mirie kao karanfil. Za
lijek vrijedi samo korijen, a skuplja se u proljee. Kada se korijen u prah istucan rabi kao aj, 1 mala lica na alicu vode
(za djecu se polovina uzme) i 5 min. kuha, ojaajue je sredstvo protiv engleske bolesti, a lijek protiv krofula, povratne
groznice, bolesti jetre, slabe probave, dizenterije, proljeva,
bijelog cvijeta, sluzavog krvarenja i uope svih tekih bolesti
koje organizam jako unitavaju. Kada se 80 g sitno istucanog korijena kuha 20 min. s 1 litrom vode, vrlo je dobro
sredstvo za ispiranje rana i protiv njihova krvarenja, kada
se ovim odvarom oblozi stavljaju. Melankoliari i ljudi sa
slabim srcem i slabim elucem neka dnevno uzmu 12 puta
na vrhu noa u prah istucanog korijena, s aicom dobrog
330
1/1/70 11:53:10 AM
zdravog vina. Ovim se piem razbija melankolija jer izvanredno jaa srce i eludac. U rakiji potopljen korijen rabi se
i kod svih navedenih bolesti. Na staklenku od 1 litre stavi
se aka sitno istuca korijena, prelije se prepeenom rakijom
i ostavi dobro zaepljeno na suncu ili toplom mjestu 68
tjedana. Dnevno se moe od ove rakije uzeti 34 male lice,
najbolje sa licom meda u prokuhanoj vodi.
Divlja kopriva, bijelo, crveno

ili utocvjetna, zvana medi
pjegavi (lamium alba,
purpuream luteum l)
jezina 10 cm i 3060 cm visoka stabljika nastavlja u

zemlji vodoravan podanak, koji nosi na svojim kutovima ogranke i korijenje. Dlakavo, ponajvie bijelo pjegavo
suprotno unakrsno lie s peteljkama srcoliko je zaotreno,
a na kraju krupno nejednako pilasto. Veliki bijeli, crveni
ili uti cvjetovi tvore u lisnim pazucima prljen. Cvijet je
dvousnat vjeni s akom zvoncu slinom. Raste u ruevinama, ogumcima, meu grmljem, prikrajcima uma i uz
potoke. Cvjeta od travnja do listopada. Sabire se samo cvijet.
Cvijet od sve tri vrste jednako je ljekovit. Rabi se kao
aj kod bijelog cvijeta i srdobolje, kod raznih bolesti uha za
parenje. S pravom koprivom pomijean lijei prsobolju i kaalj. Nagluhim ljudima preporuuje se aj od divlje koprive,
jagorike, dobriice i lazarkinje na jednake dijelove pomijean. Ovog aja pije se po 2 alice dnevno s dodatkom meda.
Mlado lie od divlje koprive daje ukusno i ljekovito varivo.
331
1/1/70 11:53:10 AM
Krstovnik, draguac, potoarka ili

ugas (nasturtiu officinale b. Br.*)
va biljka raste u bistrim izvorima, potocima i jezerima.

Ima po nekoliko 1520 cm dugakih stabljika, koje plaze ili plivaju po vodi, a vrci stabljike diu se iznad vode. Lie je neparno perasto, donje su liske jajolike, gornje kopljiaste pruzi sline. Cvjeta u malim gronjama, sitnim bijelim
cvjetovima. Cvjeta od svibnja do rujna. Skuplja se u proljee
i ljeto, a rabi se lie koje ima okus poput rotkve. U mnogim
predjelima Francuske i Njemake siju ovu biljku za salatu. U
proljee je ova biljka najsonija, stoga i najljekovitija.
Iscijeen sok od ove biljke, kad ga se dnevno popije
50100 g, izvrsno je sredstvo protiv skorbuta: bolest od koje
klonu udovi, ozeblina gnjije i krv se od loih sokova truje.
Sok od krstovnika (draguac), kelja, rotkve, hrena, limuna,
narane i ribiza, vrlo je dobar lijek za ovu bolest. Usta treba dnevno 56 puta ispirati najbolje s mlakim jabukovim
octom ili octom od trpkovine. Kad se 1 dag svjeeg lia bokvice prelije vruom vodom koja je kuhala 5 min. s 1 licom
meda i pari poklopljeno 1/2 sata, zatim procijedi i pridodaju 2 lice iscijeenog soka od krstovnika, dobije se aj koji
odstranjuje sluz iz plua i crijeva, otklanja uticu, vodenu
bolest i osip po tijelu. Ovog aja treba uzeti 1 alicu natate i
drugu alicu preko dana uvijek po licu.
Mlado lie na salatu pripravljeno s limunovim sokom,
s glavicom crvenog luka, uljem i paprom zainjeno, ostavi se
3 sata da odstoji. Ova salata preporuuje se slabokrvnima jer
isti i mnoi krv, jaa eludac, otklanja zatvor i lijek je protiv
bolesti bubrega, jetre i plua, dapae i onih bolesti s gnojnim
izbacivanjem. Kada se djeci daje ova salata s octom i mnogo
ulja, unitavaju se gliste i izbacuje ih se.
332
1/1/70 11:53:10 AM
Krestuica gorka ili krstaica

(polygala amara*)
alena je biljka s 1015 cm visokim stabljikama i lopatici slinim konatim prizemnim liem koje tvori
ruicu. Maleni, simetrini svijetlomodri ili bijeli cvjetii izbijaju du vrhova stabljike i tvore cvjetni klas s kopljastim
paliem. Cvjeta od svibnja do lipnja. Raste pod travom
obraslim mjestima i umama, breuljcima i livadama. Za
lijek se skuplja korijen u poetku cvjetanja.
Korijen ove biljke ubraja se meu najbolje lijekove protiv prsobolje i plunih bolesti. Na litre vode stavi se 12 g
osuenog korijena, potopi se 12 sati i kuha s 1 licom meda
1/2 sata. Ovog aja uzme se natate 1 mala alica, a ostalo se
popije preko dana po gutljaj. Pijenjem ovog aja odstranjuje
se sluz iz plua, lijei se proljev s odvajanjem sluzi, jaaju se
ivci i eludac te se popravlja probava.
Krika, pelenika ili crveni crijevac

(anagalis arvensis l*)
alena je biljica s etvorokutastom stabljikom, jajolikim irokim liem i svijetlocrvenim cvjetovima

koji se otvaraju isto kao i u mijakinje na sunanom svjetlu. Cvjeta od srpnja do listopada. Raste po vrtovima, vinogradima, poljima i strnitu. Za lijek se skuplja za vrijeme
cvjetanja itava stabljika. Svjea izgnjeena biljka stavlja se
kao oblog za rane od ugnjeenosti, udara, na vrue otoke
ili ozljede. Ovakvi oblozi izvlae temperaturu i sprjeavaju
upalu. Zatrovane i ive rane peru se dnevno 56 puta odvarom od 60 g osuene stabljike, kuhane 15 min. s litre
vode, nakon ispiranja stavljaju se i oblozi s ovim odvarom.
333
1/1/70 11:53:10 AM
Uz oblaganje i ispiranje rana treba dnevno popiti 12 manje alice aja, svako 12 sata po gutljaj od: 10 g osuene
stabljike, 5 min. kuhane sa licom meda i litre vina. Ovaj
aj isti krv, tjera na znojenje i mokrenje, lijei uticu i vodenu bolest, isti jetra, drobi i lagano izluuje kamenje i pijesak iz bubrega i mokranog mjehura, a pranje oiju ovim
odvarom jaa one ivce i bistri ronicu. U octu kuhana
biljka rabi se za oblaganje kod gihta i uloga.
Krosuljica (anthriscus cerffolium, hofm*)
o je zelena 3040 cm visoka biljka, nalik na perin, sa

ljebastom lankovitom i upljom stabljikom. Svijetlozeleno lie ima nazubljenu, dlakavu, trostruko rascijepanu
plojku i irok rukavac koji stabljiku obuhvaa.
Cvjeta u lipnju prljavo bijelim cvjetovima, koji stoje u gronji. Sije se po vrtovima. Za lijek se skuplja lie cijelog ljeta.
Kada se 34 tjedna dnevno uzmu po 23 lice iz svjeeg lia
iscijeenog soka, proisti se i ojaa krv. A kada se uzimaju 23
lice dnevno iscijeenog i na jednake dijelove pomijeanog
soka od krosuljice, lazarice (linjaka) i gorke troliste, izvrstan je lijek protiv pol jaine (skorbuta), zaepljene jetre, bolesti bubrega, slezene, mokranog mjehura, utice, povratne
groznice, zatvorene stolice i uljeva (hemoroida). Kada dojiljama prsa otvrdnu, oblau se svjee izgnjeenim liem, a ka
da se lie ugrije, zamijeniti ga treba svjeim. Ovi oblozi vade
bol, rastapaju tvrdou, izvlae temperaturu i otklanjaju upalu.
Uz obloge neka se nekoliko dana pije izgnjeeni sok iz svjeeg
lia.
334
1/1/70 11:53:10 AM
Krkavina ili kruina

(rhamnus frangula l)
rm je srednje veliine s glatkim, smee i bijelo pjegavim

granicama i nasuprotnim, eliptinim, izmjenito razmjetenim liem. Lie ima peteljke i cijelog je okrajka. Maleni
zeleno-bijeli peterolani cvjetovi stoje u paticama. Cvjeta od
svibnja do lipnja. Plod je sitna modro-crna kotunjava boba.
Za lijek se skuplja kora za vrijeme cvjetanja s jaih granica.
Kada se potopi 1216 sati 8 g kore s 18 litre vode i uzima
svako 23 sata po licu, bez bolova otvara stolicu, lijei zaepljenu jetru, slezenu i uljeve. Ovog aja se ne smije odvie
uzimati jer inae prouzrokuje bolove u trbuhu. Odvar zelene
korice (izmeu stabla i gornje kore) rabi se za ispiranje grinte,
krastica i osipa.
Kravljak, prostreljenica ili sikavac

(carlina acaulis*)
ma debeo vretenast korijen koji duboko u zemlju zadire i

kratku stabljiku s ruicom prizemnih velikih eliptinih, kao
pero na cjepice izverugano rascijepanih listova te veliku bijelo-utu cvjetnu glavicu bez stabljike koja lei na zemlji, a opkoljena je mnogobrojnim uskim, suhim, ovojkovim na unutarnjoj strani sjajno bijelim liem, koji su poput zvijezde razastrti. Cvjeta od lipnja do rujna. Raste po suhim gorskim livadama
i obroncima. Za lijek se skuplja korijen za vrijeme cvjetanja.
Kada se kuha 1520 min. 8 g korijena sa licom meda, 1/10
litre vode i 1/10 litre vina, i popije polovina toga natate, a polovina uveer, odvajaju se mokraom loi sokovi iz tijela, isti
se eludac, crijeva i bubrezi od sluzi, jaaju ivci, blae bolovi prsiju, lijek je protiv glista, vodene bolesti i utice. Kada se
335
1/1/70 11:53:10 AM
uzme dnevno po 2 puta na vrhu noa u prah istucanog korijena s malo vina, uspjeno djeluje protiv svih navedenih bolesti.
Odvar od 40 g korijena kuhanog 2025 min. s 1/4 litre octa od
trpkovine i 1/4 litre vode rabi se za ispiranje i oblaganje ireva,
rana i osipa.
Lazarkinja mirisna, marinka ili

prvenac (asperula odorata l)*)
alena je biljka s lankovitim podankom (korijenom) koji

daleko plazi i 1520 cm visokom, okomitom, etverokutastom, nerazgranjenom stabljikom. U prljenima poraslo
lancelasto (bodlji slino), na kraju otro lie, ima u gornjim
prljenima po 8, a u donjima po 6 listova. Na vrhu stabljike
razviju se patici s malenim mirisavim bijelim cvjetovima.
Cvijet je lijevku slian na etvero rascijepan vjeni, sa zakrljalom akom, 4 pranika i nadvoje rascijepanim pestiem. Cvjeta od svibnja do lipnja. Raste po bjelogorinim
sjenovitim umama, osobito po bukvicima. Za lijek vrijedi
lie, a skuplja se prije cvjetanja.
Za ienje krvi pripravlja se takozvani svibanjski napitak s vinom i eerom, koji je vrlo ugodna okusa i mirisa.
Uzme se pregrt lazarkinje, ostavi se u hladu da malo provene i stavi se u emajliranu ili zemljanu posudu. Zatim se
na kolute nareu 23 lijepe narane (kotice se odstrane),
postavljaju se preko lazarkinje, pospu dobro eerom, ostavi se poklopljeno 1 2 sata da odstoji. Nakon toga prelije
se dobrim starim bijelim vinom i ponovno ostavi da odstoji na ledu ili hladnome mjestu 1 do 1 sata. Prije nego se
napitkom sluimo, treba ga procijediti, a u ae se stavi po
nekoliko boba svjeih zrelih jagoda i struak svjee lazarkinje. Pije se dnevno po 23 ae 34 tjedna.
336
1/1/70 11:53:10 AM
Kada se svjee izgnjeenim liem obavija elo, lijei

se glavobolja, a stavlja se i na guke i vrue otoke jer izvlai
temperaturu. Osueno lie na jednake dijelove pomijeano s liem od jagoda, dobriice, dupaca, ljeure i matinjaka, rabi se za dnevnu uporabu mjesto drugog aja, vrlo
je dobrog okusa i mirisa, a uz to izvanredno dobro djeluje
kod vodene bolesti, kamenca, trbunih bolova i bolova jetre i slezene. Ovog aja treba dnevno po 3 alice dobro toplog popiti uz dodatak meda (na jednu alicu uzme se 56
g, 12 sati dri potopljeno, 5 min. kuha).
Lazarica, linjak, oiica ili

zubata (cohlearia officinalis)
vogodinja je biljka s jakom granatom sonom stabljikom, razliite veliine i ruicom prizemnih, na dugakim drcima srcolikih listova. Jajoliko, ovrno lie po
stabljici mnogo je manje i bez peteljki. Bijeli sitni cvjetovi
s poetka su zdrueni u gronju, a kasnije, kada se cvjetne
peteljke produlje, razvijaju se u grozd. Cvijet ima aku od
4 lapa, vjeni od 4 lisnate bijele latice, 6 pranika i dvolapnu nadraslu plodnicu. Cvjeta od svibnja do lipnja. Kod nas
se sadi u vrtovima kao uredna biljka, a u sjevernoj Europi
raste divlje na obalama mora.
Za lijek se skuplja za vrijeme cvjetanja lie i cvijet.
Mlado lie jede se s limunom i uljem na salatu kao lijek za
ienje krvi. Svjee lie i cvijet u mlijeku ili vinu kuhano,
23 dag na 1 litru i 4 lice meda, jo je bolje sredstvo za ienje krvi. aju od 25 g kadulje i 25 g preslice na 1/2 litre
vode i 3 lice meda pridoda se 45 lica soka od izgnjeene
svjee biljke, to je nenatkriljiv lijek i rabi se za grgljanje 68
puta dnevno protiv trulosti u ustima (skorbut) i ireva u
337
1/1/70 11:53:10 AM
grlu i na zubnome mesu. Uz grgljanje treba dnevno popiti

12 alice aja od 15 g kadulje, preslice i lazarice s 2 lice
meda na litre vode. Ovaj aj tjera na znojenje i mokrenje,
izluuje sluz iz prsa i lijek je protiv vodene bolesti i reume.
Lincura zvana i koutnik, srenik,

svi ili raven (gentiana lutea*)
ma 6070 cm visoku, okruglu, glatku stabljiku i debeo

izvana sme korijen. Lie donje s peteljkama, gornje
bez peteljki, ovee je i jajoliko s 5 ilica. U lisnim pazucima stoje mnogobrojni uti cvjetovi koji su gdjekad i crveno-pjegavi. Raste na krevitom tlu, po gorskim livadama i
panjacima. Cvjeta od srpnja do kolovoza.
Skuplja se u ljeto, za lijek slui samo korijen koji je vrlo
gorkog okusa.
Uglavnom slui za okrjepu eluanih sokova, ivaca i
krvi. Lijei sve bolesti i groznice koje dolaze od rastrojenog eluca, kao: katar, nesvjesticu, omaglicu, greve i veliku
slabost. Rabi se kao aj kada se uzme 10 grama korijena na
etvrt litre vode, 15 minuta kuha i preko dana uvijek samo
po gutljaj popije.
ivano rastrojeni i slabi ljudi neka uzmu dnevno 15
do 20 kapi tinkture od lincure na eeru ili u toploj vodi,
grije eludac i pospjeuje probavu. Za ovu tinkturu uzme
se 2 3 dag isitnjenog korijena lincure, pola kilograma
meda i 1 litra iste prepeene rakije pa ostavi 34 tjedna
na toplom mjestu. Ova tinktura je lijek protiv skupljanja
vjetrova i slabokrvnosti. Protiv svake groznice treba uzeti
natate po 23 grama u prah istucanog korijena lincure u
aici prepeene rakije. Kod velike groznice po dvije aice
uzeti.
338
1/1/70 11:53:10 AM
Lan (linum usitatissimum l)
ma tanku okomitu 3060 cm visoku etverosrhu, granatu stabljiku, s uskim lancelastim izmjenitim liem.
Kao nebo modri cvjetovi, koji se otvaraju ujutro, a poslije podne se zatvaraju, stoje na vrcima u rehavu grozdu, a
imaju 5 ovojnih lapova, 5 klinastih modrih latica, 5 pranika
i nadraslu plodnicu s 5 vratova. Plod je tobolac s 5 smeih
svjetlucavih sjemenki. Cvjeta od svibnja do rujna. Sadi se
po poljima. Za lijek se skuplja sjeme pri dozrijevanju. Kada
se kuha 15 minuta jedna lica lanenog sjemena s etvrt litre
vode i sa licom meda i popije 12 alice dnevno, svako pola
do jedan sat po lica, razmekava se, rastapa i lagano odvaja
sluz, stoga se rabi kao lijek protiv nahlade, kalja, promuklosti; pomae i kod bolesti mokranih putova, loe probave,
probadanja, uljeva te suiavima. Dobro sluzav aj, kada se
uzima svakog sata po lica sa 6 kapi ulja od aria, otklanja
zatvor. Dobro sluzav aj pomijean s ajem od kamilice rabi
se za klizmu kod tekog zatvora i slabosti u crijevima. Samljeveno sjeme zamueno kipuom vodom i na prst debelo
razmazano po lanenoj krpi, rabi se za tople obloge, koji la
gano steu, hlade, rastapaju te izvlae neist iz rana, kod
otvrdnutih upaljenih dojki, guka, rana, ireva i drugih oteklina. Uz ove obloge treba uzeti za otvor aj od kravojca,
ika, lia od bazge i kadulje.
Lipa velelista
(tilia grandifolia ehrh.)
eliko je stablo 1530 metara visoko, s gusto zatvorenom kronjom i zagasito zelenim s lica dlakavim, a s
nalija pustenim, koso srcastim, zaotrenim i pilastim li339
1/1/70 11:53:11 AM
em. Zeleno-uti mirisavi cvjetovi imaju aku od 5 lapa,

iste boje vjeni od 5 latica, mnogo pranika i nadraslu
plodnicu, a stoje 25 u paticima i srasli su donekle sa zeleno-utim pricvjetnim listom. Cvjeta od lipnja do srpnja.
Raste pojedinano po planinama i sade je esto u redove
kraj putova. Lipa malolista (Tilia parvifolia Ehrh.) cvjeta 14
dana kasnije, a za lijek se rabi s istim uspjehom. Cvijet od
srebrne lipe (Tilia tomentosa L) bez vrijednosti je i ne treba
ga skupljati. Za lijek se skuplja cvijet dok se jo nije posve
rascvao. Kod sabiranja uzme se kiobran s kukom, zakvai
se o granje i u njega se stavljaju otkinuti cvjetovi. Prije suenja treba od cvijeta otkinuti pricvjetne listie. aj od lipe
podrauje ivce, isti krv i tjera na znojenje. Za ienje krvi
pije se dnevno dulje vremena 12 alice aja od 25 grama
cvijeta i etvrt litre vode, kada se ukuha do u polovinu, pridoda se kao kava mlijeku koje je sa licom meda prokljualo.
Kada se uzima 34 mjeseca, svako 12 sata po lica vina,
kojemu je na etvrt litre vina sa licom meda 1216 sati bilo
potopljeno 25 grama cvijeta, lijei se bljedobolja i grevi te
jaaju eludac i ivci. Kada se pomijea vino u kojem je bilo
1216 sati na etvrt litre potopljeno 10 grama lipe, 10 grama
matinjaka (Melissa officinalis L) i 2 lice meda, aj od 2 dag
sitno isjeckane puzave pirike kuhane s pola litre vode, dok
se do u polovinu ne ukuha i od ovog odvara uzima svakog
sata po lica, lijei se svaka nervna rastrojenost, padavica,
histerija i amotinja. Kod nahlade, kalja, sluzavosti u grlu,
prsima i bubrezima pije se dnevno po 23 alice aja od 12
grama lipe na 1 alicu aja i pridoda 1 lica meda i podosta
limunovog soka. Onda se mora u krevetu ostati radi jakog
znojenja. Ugljen od lipova drveta u prah istucan i prosijan
daje se (po 1 lica u mlijeku, u vinu ili u kakvom jelu) ljudima na elucu i crijevima slabim. A kod proljeva ili srdobolje
treba uzeti ovog praka po 23 lice dnevno (dobiva se u
340
1/1/70 11:53:11 AM
ljekarni). aj od 30 grama lipova cvijeta prokuhan sa licom

meda i 2/10 litre vina daje se rodiljama kada dobiju grevite
trudove.
Ljeura, jasenjak ili milogled

(sanicula europaea l*)
ma okruglu 3050 cm visoku golu stabljiku i debeo korijen koji duboko u zemlju zadire. Listovi su prizemni,
nasuprotni, na dugim peteljkama, prstasto sastavljeni od 5
na kraju pilasto nazubljenih listova. Cvijet je glavica, sastavljena od sitno ruiasto-bijelih prugavih cvjetia, a stoji u
ticima na vrhu stabljike. Cvjeta od svibnja do lipnja. Raste
po iskrenim umama, kamenjarima i iprazima. Za lijek se
skuplja itava stabljika prije cvjetanja, a korijen ljeti i u jesen.
Ova je biljka staro kuno sredstvo protiv svih vrsta rana i
krvarenja. Kada se kod svjeih rana i prignjeenosti privije
svjea, malo izgnjeena biljka ljeure, zaustavlja se krv, izvlai se temperatura i neist iz rane, otklanja se upala i brzo
rana zamlauje. aj od svjee biljke (4050 grama na etvrt
litre vode kipuom vodom preliti i jednom sa licom meda
prokljuati i 20 minuta ostaviti da se pari), isti od sluzi plua, eludac i crijeva. Izvanredno je dobro sredstvo protiv krvarenja svake vrste i protiv ireva u elucu i crijevima.
Ova biljka stee pa se rabi za obloge kod upaljenih
lijezda, vruih otoka, rana i ireva, te svjee izgnjeena i
osuena. Osuena se uzima 1 -2 dag na 1 litru vode za
obloge, a kao aj za pie 56 grama na jednu alicu vade.
Bolje djeluje kada se prije kuhanja 1216 sati potopi i a
istom vodom kuha 5 minuta uz dodatak meda, a za obloge
1520 minuta. Oblozi sa svjeom ljeurom ili odvarom od
osuenog lia skupljaju, razmekavaju, rastapaju i izvlae
341
1/1/70 11:53:11 AM
svu neist i gnoj iz rana, a nakon toga ih zamlauju. Jo bolje djeluju kada se uz obloge popije dnevno 12 alice aja s
dodatkom meda. aj s medom rabi se za grgljanje usta, kod
ireva u grlu i ustima. Tko ne moe isto izgovarati pa mu
se jezik plete, neka kuha ljeuru u pola vina i pola vode uz
dodatak meda i neka pije taj aj to topliji i toplim neka grglja i podulje u ustima dri. To neka ini 56 puta dnevno.
Iscijeeni sok iz svjee biljke 34 lice dnevno odvaja kroz
mokrau loe tvari iz tijela i jaa organizam. Osueno smrvljeno lie 23 puta dnevno na vrhu noa uzeti, jaa eludac
i otklanja nejelost. Korijen s pola vode i pola vina kuhan
otklanja greve i odvaja mokrau.
Odvar od itave biljke ljeure, zajedno s korijenom i
korijenjem od bazge (3/4 kg na 15 litara vode, dobro poklopljeno 3 sata kuhati), lijei giht kada se dnevno 56 dana u
ovom dobro vruem odvaru uzimaju banje za noge do koljena 2530 min. Nakon banje treba u krevet lei.
Ljupac, miloduh ili iop

(levisticum officinale koch.*)
ma 1 2 m visoku, uplju, prugastu, granatu stabljiku s

golim sjajnim duguljastim, naopake jajastim, malo narubljenim jednostruko ili dvostruko perolikim liem. Cvjeta
u ticima s malenim utim cvjetovima. Cvjetovi imaju aku kao vlas tankih lapova i vjeni od 5 latica i 5 pranika.
Cvjeta od lipnja do kolovoza. Raste kao divlje po planinama
i mnogo se sadi u vrtovima zbog ugodnog i jakog mirisa.
Za lijek se upotrebljava itava stabljika i korijen. Korijenje
od starih biljaka vadi se u proljee, lie i mladi vrci ljeti, a
sjeme u listopadu.
S octom i medom kuhano lie rabi se za grgljanje pri
342
1/1/70 11:53:11 AM
grlobolji. Kod bolova u maternici i kod greva zbog kamenca treba se napariti na odvaru itave stabljike. itava biljka
s korijenjem i sjemenjem, svjea ili osuena, potopi se 1216
sati, zatim se kuha poklopljeno sata i ovim se pari. Ovakav se odvar procijedi i pridoda takoer u vodu za banju.
Ovakve banje jaaju ivce, iste kou i pospjeuju kroz pore
izluivanje loih sokova iz tijela, a osobito se preporuuju
rekonvalescentima i malaksalim osobama.
Polubanje od jaeg odvara i parenje preporuuju se enama koje imaju neuredno pranje i bijeli cvijet. Uz ove uporabe treba piti dnevno 12 alice aja od 3 grama osuenog
korijena ili 30 grama svjeeg na etvrt litre vode, svjei korijen vruom vodom preliti i 10 minuta pariti; osueni 12 sati
potopiti, 1015 minuta kuhati.
aj korijena odvaja sluz, grije eludac i jaa ivce, rabi
se jo protiv bolesti plua, sluzavosti bubrega, mokranog
mjehura, vodene bolesti, utice i bolesti probavnih organa.
Osuen u prah istucan korijen na vrhu noa (ili svjee naribana mala lica) pomijean s malom licom naribanog hrena, licom meda i mladog maslaca) lijek je od tuberkuloze,
kada se uzima dnevno 234 male lice.
aj od 2 grama korijena ili sjemena s 1 gramom rute,
23 narezane smokve, licom meda, jednom osminom vina
i jednom osminom litre vode, kuhan 510 minuta, blai prsobolju i teki kaalj.
aj od 2 grama korijena pomijean s 1 malom licom
samljevenog sjemena od komoraa i l licom sjemena od
despika (ania) u etvrt litre mlijeka kuhan 10 minuta pospjeuje probavu, isti bubrege, otklanja vjetrove, lijek je za
uticu i gliste. Za jaanje eluca i dobru probavu uzme se na
jednake dijelove sjemena od ljupaca, komoraa, despika i
cimeta, istue u prah i dnevno popije s malo vina 23 male
lice (natate, u podne i uveer uvijek po jednu licu).
343
1/1/70 11:53:11 AM
Ljubiica mirisava (viola odorata)
vana i fijolica, proljetna je biljka, ima vlaknast podanak s

nadzemnim vrijeama. Prizemno je lie srcoliko i narovaeno, ima duge peteljke i usko blijedo palie.
Tamnomodri mirisavi cvjetovi, rijetko bijeli, stoje pojedinano na prilino dugim stapkama. Cvjeta od oujka do
svibnja.
Raste po sjenovitim mjestima, prikrajcima uma, grmlju,
travnjacima i ogumcima. Sije se i po vrtovima. Skuplja se u
proljee. Za lijek vrijedi lie i cvijet i korijen. Protiv zaduhe,
tuberkuloze, glavobolje, napuhivanja, podagre, gihta, upale
grla, svakovrsnih, pa i krofuloznih osipa, ospica, arlaha i
plunog katara, kuha se lie od ljubiice. 50 grama svjeeg
ili 10 grama suhog lia i 1 mala lica meda prelije se s etvrt
litre kipueg mlijeka i ostavi dobro poklopljeno etvrt sata.
Taj se lijek uzima svakog sata po licu 46 tjedana. Ovaj aj
se osobito preporuuje protiv kalja rikavca kod male djece
te kod vjetrova u elucu i trbuhu. Kada se cvijet od ljubiice
ukuha kao slatko od ruice sa smeim eerom i medom pa
daje tuberkuloznim svakih 12 sata po 1 lica i u najteim
sluajevima nastupa olakica. Kada se uzme po 1 dag svjeeg
ili po 20 grama suhog cvijeta, lia ili vrijea od ljubiica, lia
od kunice, kadulje, niske metvice to uz vodu raste i etvrt kilograma meda te se s 1 i pol litrom kipueg mlijeka etvrt sata
dobro poklopljeno pari, onda se procijedi i svakog sata dade po
licu djeci koja boluju od ospica, arlaha, krofuloznih ili drugih osipa, brzo i lagano prebole te bolesti. krofulozne osipe
treba uz to oblagati tim svjeim, dobro oienim i izgnjeenim travama. Kod glavobolje svjee izgnjeenu stabljiku i lie
od ljubiice na elo i zatiljak priviti. To vrijedi za vrue otoke,
rastjeruje ih kada se na njih privija im se lie ugrije, treba ga
svjeim zamijeniti. Za podagru i giht kuha se 3 dag svjeeg ili
344
1/1/70 11:53:11 AM
1 dag osuenog korijena ljubiice u 1 litri pravog vinskog octa

pola sata sasvim poistiha, a jo je bolje kada se korijen prije
kuhanja 12 sati potopi. Oblozi od tog odvara stavljeni na bolna
mjesta blae bolove i lijee.
Majina duica
(thymus serphyllum)
o je nizak i mirisav polugrmak od 612 cm s tankim povaljenim, ili prignutim stabljikama i malim okruglastim,
eliptinim ili prugastim liem na kratkim peteljkama. Cijela
je biljka vie ili manje dlakava. Oblik lia i dlakavost stabljike kod ove su biljke vrlo promjenljivi.
Sitni ruiasto-crveni ili modri cvjetii sabrani su prljenima u kitice. Raste po suhim sunanim livadama, breuljcima i uvratinama. Cvjeta od svibnja do rujna.
Sabire se cijela biljka, i to za vrijeme cvjetanja. Kao aj
slui protiv vjetrova, neuredne probave i greva kod mjesenog pranja. Kada se ovaj aj uzima s medom, jaa srce i eludac, stvara krv, stoga se preporuuje slabokrvnima. Osim
toga, lijei katar, kaalj i hunjavicu. U vinu kuhan uz pri
dodatak korijena od sladia i komoraa ublauje zaduhu
i lijei krvavi kaalj. Kod slabih ivaca, reume, iaenih,
drhtavih ili kljenutih udova, rabi se za jastuie, obloge ili
banje. Kod svih ovih bolesti upotrebljava se ulje ili alkohol
od ove biljke za trljanje.
Za dnevnu uporabu mjesto drugog aja uzme se jedan
dio majine duice, dva dijela lazarkinje te mladog lia od
jagode i kupine. Ovaj je aj vrlo dobrog okusa, a za zdravlje
je vrlo koristan.
345
1/1/70 11:53:11 AM
Matinjak ili macina trava

pitoma (melissa officinalis l*)
ma oko 60 cm visoku zeljastu stabljiku, koja mirie kao

limun, s jajolikim, napramnim, unakrinim, s kraja nazubljenim liem i sitnim bijelim, esto ruiasto nahukanim,
dvousnatim cvjetovima koji stoje u pazucima listova i tvore
od prljena sastavljen klas. Cvjeta od srpnja do rujna, a uzgaja
se po vrtovima. Za lijek se skuplja lie pred cvjetanje ili kada
je tek poelo cvjetati.
Ova je biljka nenatkriljivo sredstvo kod rastrojenih ivaca. Banje i pranje odvarom ove biljke porauju i jaaju ivce. Kada se uzima svakog sata po 1 lica vina u kojem se na
etvrt litre 10 minuta kuhalo 8 grama lia sa licom meda,
obustavlja se lupanje srca, otklanja melankolija, histerija, nervozno trzanje, slabost srca, nesvjestica, strahovanje i grenje
ivaca. Kod kataralnih nahlada grije i jaa, kod bolova u elucu
i crijevima drai opnu sluznice na bolji rad, otklanja vjetrove i
jaa probavne organe. Osobito se preporuuje trudnim enama koje pate od povraanja, a maloj djeci se daje po nekoliko
lica ovog vina kada ih zaboli trbui. Kada maternica spadne
ili kada je ena slaba pa ne moe zatrudnjeti, uzimaju se banje
s odvarom od macine trave te se piju dnevno, dulje vremena,
po 34 alice aja od macine trave, na jednake dijelove s metvicom pomijeane, u vinu ili vodi s medom kuhane.
Kod glavobolje, pogotovo ako je od neuroze, obloi se elo
i vrat svjeim macinim liem. Svjee izgnjeeno lie stavlja
se i kao oblozi na rane, koje isti, hladi i blai bol. Nervozni
ljudi neka naprave jastui za spavanje od osuena lia, spavat
e mirno i okrjepljeni e se probuditi. Kada se ljeti meso obloi
svjeim liem, nee ga muhe napljuvati. Umjesto vina ili aja
moe se uzimati po 5-6-8 puta dnevno od 1215 kapi rakije,
u mlijeku s medom i komoraem prokuhane ili s malo vina ili
346
1/1/70 11:53:11 AM
vode. Uljem od macine trave trljaju se uzeti dijelovi tijela ili

kada navale reumatini igovi. Za rakiju se napuni boca provenutim liem, nadolije se prepeenom rakijom ili 4050%
istim alkoholom i ostavi na suncu 68 tjedana dobro zaepljeno. Za ulje se isto ovako napuni liem i nadolije istim
maslinovim uljem, ali slabo pamukom zaepi i ostavi 46 tjedana na toplome mjestu.
Maslaak uanik, verinjaa,

sindirac, uti dimac, mljeac,
popina pogaica ili talijanska
salata (taraxacum officinale)
ma obao korijen koji duboko u zemlji probija te prizemno

i krupno pilasto lie. Cvijet je glavica sastavljena od
utih jezicu slinim cvjetiima, koja stoji na vrhu 1520
cm visokog upljeg batva. Maslaak je jedna od prvih proljetnih biljaka i cvjeta kasno u jesen. Raste po livadama,
travnjacima, panjacima i vrtovima kao korov. itava biljka, osobito uplja batva, ima u sebi gorke mljeike. Za lijek
se rabi korijen i itava biljka. Korijenje se skuplja u proljee
i jesen, a najbolje ga je skupljati u proljee dok je najsonije.
Odrvenjen i truo korijen ne treba za lijek. Lie se skuplja
prije cvjetanja.
Treba 34 tjedna dnevno popiti po 34 velike lice iscijeenog soka iz svjee biljke i korijena, i to po 2 lice na
1 alicu najbolje kozjeg mlijeka i s 1 malom licom meda
natate, te preko dana 12 lice soka s mlijekom i medom u
manjim obrocima. Piem svjee izgnjeenog soka od maslaka popravlja se narueno zdravlje i ondje gdje je bila
svaka nada izgubljena. Ovaj sok isti i jaa krv te se osobito preporuuje osobama bolesnim na jetra, bubrezima,
347
1/1/70 11:53:11 AM
slezeni, mjehuru, utici, uljevima (hemoroidima) i svakovrsnim groznicama te slabokrvnima i koji pate od bljedobolje. Isto je tako dobar lijek protiv reume, ireva, osipa,
glavobolje i zatvora jer izluuje sve nezdrave tvari iz tijela
kroz mokrau. Uz to isti i sluznicu plua, eluca i crijeva.
Sasvim mlado lie prije cvjetanja i na tanke listie
rezano korijenje zaini se uljem, pridoda malo limunova
soka, ostavi se 34 sata i nakon toga se jede. Ovakva salata
je vrlo ukusna, a za slabokrvne od neprocjenljive je vrijednosti jer stvara, isti i popravlja krv.
Kada se pije aj od osuenog lia (10 g na etvrt litre
vode, 12 sati potopiti i 10 minuta s 1 licom meda kuhati),
jedna manja alica natate i jedna vea preko dana u manjim obrocima, izvrsno djeluje kod svih navedenih bolesti.
U travnju se uzme pregrt oienog i sitno izrezanog korijena, stavi u staklenku od l litre, prelije se prepeenom
rakijom i ostavi na toplome mjestu 46 tjedana. Ove rakije neka piju ljudi koji imaju kakvu bol u prsima, elucu
ili crijevima po jednu malu aicu natate, pola sata pred
ruak i pola sata pred veeru. Maslaak u kojem god se
obliku uzimao ne smije se dulje od 6 tjedana uzimati jer bi
probavni organi bili preoptereeni.
Metvice* metvica paprena ili kudrava

(mentha piperita), metvica kokornjava
(mentha crispa) i metvica niska
(mentha aquatica)
etvice iznau okomitu etverosrhu granatu dlakavu

stabljiku s nasuprotnim, pustenim, unakrsnim, jajoliko-iljastim, na krajevima pilastim, odozgor tamnozelenim sjajnim, a odozdo svijetlozelenim liem. Cvatu od
348
1/1/70 11:53:11 AM
lipnja do kolovoza u klasovima od prljena sastavljenim, s

ruiastim dvousnatim cvjetovima. Rastu po vlanim mjestima, grabama i uz vodu, a uzgajaju se i po vrtovima. Za
lijek se skuplja lie za vrijeme cvjetanja. Za jaanje ivaca
i utrobe rabi se odvar od metvice (1 do 1 i pol kg) za parenje, banjanje i oblaganje. Kada se dulje vremena pije aj od
15 grama metvice sa licom meda, 10 minuta kuhan i 12
sati potopljen u etvrt litre vode, ili osminu litre vina i
osminu vode, dnevno po jedna alica natate i jedna alica
uveer, a preko dana svakih 12 sata po lica, umiruju se
ivci, lijei nervna rastrojenost, glavobolja, zujanje u uima,
amotinja, histerija i hipohondrija, groznica, slabost i nono znojenje, otklanjaju se vjetrovi, podrigivanje, otunost,
povraanje, grevi u elucu i maternici, pospjeuje se kolanje krvi, ureuje neuredno mjeseno pranje, jaa maternica
i probavni organi, lijei se nahlada, promuklost, kaalj i
probadanja (bodac). Kod velike bolesti i bljedobolje treba
34 tjedna dnevno uzimati po 23 lice iz svjee biljke izgnjeenog soka pomijeanog s malo meda i jednom licom
u prah satrvenog islandskog liaja. Tko jezikom zaplie
neka dnevno po 45 puta natrlja jezik svjee izgnjeenim
sokom ili svjeim liem. Grevi u trbuhu brzo se otklone
pijenjem metvice sa licom komoraa u mlijeku kuhanom.
Tko ima lo zadah iz usta, neka usta ispire i grlo izgrglja
dnevno po 34 puta jednom licom octa od metvice na 10
litara vode. Za ocat se napuni staklenka do polovine metvicom i pola linjakom (lazaricom), pridodaju se dvije lice
peene stipse i prelije se octom od trpkovine, pa se ostavi
na suncu 68 tjedana dobro zaepljeno. Protiv reume i slabih ivaca dobro je trljati se uljem od metvice i macine trave. Metvice koje divlje rastu ljekovitije su od onih u vrtu
uzgojenih. Visoka vodena metvica, koja naraste preko 1
metar visine (Mentha sylvestris), nema velike vrijednosti.
349
1/1/70 11:53:12 AM
Moravka, veprovac ili branka

(arnica montana*)
ma 3040 cm visoku, lakim pustom pokrivenu stabljiku, sa utim ili naranasto crvenim cvjetovima. Lie
je prizemno, duguljasto i otrljasto, s 35 ilica i tjera iz
podanka po vie njih zajedno. Cvijet je ruica s jeziastim
vjeniem na vrhu stabljike i prostranim cvjetovima, koji
imaju pricvjetne listie. Raste po suhim livadama, obroncima i brdima. Cvjeta od lipnja do srpnja.
Za lijek vrijedi cvijet i korijen. Skuplja se cvijet za vrijeme cvjetanja, a korijenje u proljee. I cvijet i korijen moravke treba brzo osuiti da odvie ne ishlapi. Od presuenih, ne
potpuno osuenih cvjetova, pravi se poznata arnika tinktura. Za tinkturu se uzme staklenka poirokog grla, napuni se
cvijeem, prelije se 6070% istim alkoholom, dobro se zatvori i ostavi na suncu 68 tjedana. Razrijeenom tinkturom (na 1 litru prokuhane vode stavi se 34 lice tinkture)
ispiru se rane. Nakon ispiranja istisne se zaostala neist iz
rane, rana se ponovno ispere i povee jednostrukom lanenom krpom. Na ovu krpu stavi se tinkturom dobro nakvaena etverostruka krpica, a zatim se rana povee. im se
krpica osui ili barem svaka 23 sata treba je ponovno nakvasiti. Ako se iz rane gnoj odvaja, onda treba ranu dnevno 56 puta isprati. Ova razrijeena tinktura vrlo je dobro
sredstvo kod bolesti grla za grgljanje, uz to se vrat izvana
istrlja nerazrijeenom tinkturom, a s razrijeenom tinkturom stave se oblozi oko vrata. Ovakvi oblozi stavljaju se i na
prignjeena i oteena mjesta krvlju podbuhla, razrijedi se
tinktura s pola vode i pola vinskog octa.
Kada se boluje od gihta, reume ili kada kria bole, treba istrljati bolna mjesta nerazrijeenom tinkturom. Kod
ireva u elucu uzima se svakog sata po 1 lica dobro pro350
1/1/70 11:53:12 AM
kuhane hladne vode, kojoj se pridoda na 1/4 litre 5060

kapi tinkture. Kod promuklosti treba svakih 10 minuta grlo
izgrgljati razrijeenom tinkturom, 10 kapi na 1 licu vode.
Ovakve razrijeene tinkture neka uzmu za jaanje glasnica, 23 lice preko dana, ljudi koji moraju mnogo govoriti.
Kod velike slabosti, pri tekim bolestima, kao upale plua ili tifusa, gdje srce naputa rad, daje se bolesniku ovaj
aj: uzme se 3 grama korijena moravke, korijena odoljena
i mladih smrekovih vrhova na pola litre vode i pola sata
poklopljeno se kuha. Na svaku alicu aja pridoda se 2080
kapi tinkture. Djeci 20 kapi, odraslima 3060 kapi, a jakim
ljudima i do 80 kapi. Ovog aja daje se natate po 1 alica,
a preko dana svakog sata po 1 lica. Kod slabosti srca treba
bolesniku davati vie suhu hranu, a piti to manje. Ovaj aj
pospjeuje kolanje krvi i odlino je sredstvo za izluivanje
znoja i mokrae.
Korijen s pola vode i pola vinskog octa kuhan rabi se
s vrlo dobrim uspjehom za obloge kod bolova u trbuhu i
maternici. Obloge isprva svakog sata, a kasnije svaka dva
sata mijenjati. Svaki oblog suhim i toplim previti. Kada se
na desetinu litre istog maslinova ulja stavi 1 lica tinkture
i time mau od dugog leanja nauljala i ranjava mjesta,
brzo zamlauju; uz to ovo ulje blai bol i hladi rane. Tko
pati od povraanja, neka uzme 56 lica vode sa 78 kapi
tinkture. Tinktura od moravke s brezovim sokom izvrsno
je sredstvo protiv peruti i za rast kose. Tinktura od moravke pravi se na ovaj nain: jedna boca irokog grla napuni se
suhim cvijeem moravke (Arnica Montana L), nadolije se
finim 8090% alkoholom te se ostavi na suncu ili toplome
mjestu 46 tjedana, a nakon toga se ocijedi.
351
1/1/70 11:53:12 AM
Neven utelj, zimirod ili bilek

(calendula officinalis*)
ma okomitu, granatu i prugastu stabljiku s duguljastim

izmjenito razmjetenim liem koje obuhvaa stabljiku.
Cvjeta od lipnja do rujna u glavicama tamnoutim, utim
ili naranastim cvjetovima. Sadi se po vrtovima i groblju.
Za lijek se skuplja lie za vrijeme cvjetanja i glavice cvijeta
dok se jo nisu posve rascvale. Lie i cvijee je vrlo neugodnog mirisa. aj od 5 g lia na 2/10 litre vode, sa licom
meda kuhan, rastapa, odvaja i tjera znoj. Preporuuje se
dnevno po 1 alica, uvijek samo po gutljaj uzeti, ljudima
oronulim, slabim i ivano klonulim, a lijek je protiv zatvora, utice, bolesti eluca i crijeva, a osobito ireva u elucu
i crijevima. Kada se kuha 10 g lia i cvijeta u 2 dcl vina i 1
dcl vode i ovaj aj jako topao pije svakog sata po licu, lijei
se krvavo mokrenje i kada mokraa pri. Odvarom od 80 g
lia i cvijeta na 1 litru vode ispiru se i oblau rane, osip i
irevi. Ovim odvarom treba i upaljene oi 45 puta dnevno ispirati. Rane rune i gnojne, koje se sve vie rastvaraju,
treba dnevno 23 puta ovim odvarom oprati, pamukom
osuiti, zatim ih zaliti svjee izgnjeenim sokom lia i
cvijeta i previti lanenom, nevenovom masti namazanom
krpom i dobro umotati. Za mast se uzme i alica soka, iscijeenog iz lia i cvijeta, 2 alice iste, kod kue istopljene
svinjske masti, pola alice voska. To se sve zajedno stavi na
temperaturu i mijea dok se jedno s drugim ne spoji. Ova
se mast upotrebljava i kod drugih rana, oteenih lijezda,
guta, krasta i osipa. Uz to oblaganje treba dnevno popiti 1
alicu aja od lia i cvijeta.
352
1/1/70 11:53:12 AM
Omorika, omara ili smra

(picea excelsia l)
oznato je stablo. Za lijek se skupljaju mlade vrike u proljee, iglice tijekom itave godine, a eeri dok su jo zelene.
Kada se isjecka 2 kg etina ili mladih vrhova ili zelenih
eera i kuha s 1012 litara vode, 22 1/2 sata, zatim se taj
odvar pridoda u vodu za banjanje, ovakve banje jaaju i krijepe
oslabljen organizam i ivce pa se preporuuje nervno rastrojenima, na pluima bolesnima i ljudima koji boluju od ireva,
raznog osipa, reume, gihta i uloga. Parenje ovim odvarom preporuuje se protiv zaduhe i tuberkuloze. Za tople obloge rabi
se ovaj odvar protiv guka, reume, gihta, uloga i protiv vratobolje, a nervno rastrojenim osobama treba umotati itavo tijelo
u vruu plahtu umoenu u ovaj odvar. Za grgljanje kod upale
grla rabi se hladan odvar.
Kada se aj od 5 komada eera s 1 litrom vode i 3 lice
meda ukuha u polovinu i pije svako 12 sata po licu, isti
krv, goni na mokrenje, jaa prsa i glasnice, lijek je za bolove u
prsima, zaduhu, razne unutarnje upale te se preporuuje slabim ljudima i rekonvalescentima za jaanje. Od eera se pravi
sirup (vidi kod bolesti plua), a uljem od eera treba dnevno
23 puta istrljati na kraljenici i od tuberkuloze oboljele. Za
ulje se isitni 56 eera i prelije 60-postotnim istim alkoholom, zaepi se i ostavi 23 tjedna na toplome mjestu i sadraj
svaki dan promuka. Zatim se ocijedi i pridoda 1 litra maslinova ulja i lagano pamukom zaepi.
353
1/1/70 11:53:12 AM
Oman, ovnjak, tuak ili ivanjsko

zelje (inula nelenium l*)
ma do 1 metar visoku vie puta i viu, na gornjim dijelovima

razgranatu stabljiku. Korijen, koji duboko u zemlju zadire,
debeo je i mesnat, lie je okomito, veliko, iliavo, iroko i
duguljasto, na dugakim drcima, odozgo hrapavo, s nalija
bijelo i pustom pokriveno, a na kraju nazubljeno. Veliki uti
cvjetovi izbijaju na vrki i po strani iz stabljike, s povelikim
pricvjetnim liem, a nalik su na mali suncokret. Cvjeta od
srpnja do rujna. Sadi se najvie po vrtovima. Za lijek vrijedi
korijen, cvijet i lie. Korijen se sabire u proljee i jesen, a lie
i cvijet za vrijeme cvjetanja.
Kada se prijesan korijen od omana nastrue ili nariba
i pomijea na jednake dijelove s medom te uzima 34 puta
dnevno po jedna lica, izvrstan je lijek protiv kalja, zaduhe i
prsobolje, jer povoljno djeluje na lagano izluivanje sluzi, isti
plua od dlena te isti i jaa krv. Suiavima i ljudima koji
boluju od pijeska u bubrezima i mokranom mjehuru ovaj je
lijek velika olakica. Kada nema svjeeg korijena, uzme se u
prah istucan suhi korijen i pomijea se s medom. Praak suhog korijena od ovnjaka u vinu kuhan, 8 g na pola litre vina
i 1 lica meda, lijek je protiv vodene bolesti, bolova u maternici, groznice, reume, a smanjuje i kilu. Ovaj lijek treba 68
tjedana uzimati, pola natate, a pola prije spavanja. Kod reume i kile treba bolna mjesta oblagati s toplim u vinu kuhanim liem i cvijeem. Kada se 4 g u prah istucanog korijena
potopi 12 sati s 1/4 litre vina ili vode, zatim kuha 15 min. i
kipue prelije s 4 g osuenog cvijea i kuha s 1 licom meda
jo 5 min., jaa trudne ene i titi ih od pobacivanja. Ljudi sa
slabim elucem neka popiju dnevno 23 male rakijske aice vina, u koje je kod vrenja (u mlado vino, mot, kada vrije)
stavljeno na 1015 litara vina 1215 dag isitnjenog korijena
354
1/1/70 11:53:12 AM
od omana. U staklo od jedne i pol litre stavi se po 20 g u prah

isitnjenog korijena od ovnjaka, istucanog sjemena od ania i
sjemena od pakujca trolisnjaka zvanog i kandilika, 20 grama
pelina, 20 grama kantarije i 2 dag velikih groica, iz kojih
se izvade kotice, nadolije se prepeenom rakijom i ostavi na
suncu 46 tjedana. Ove rakije uzme se dnevno natate 1 mala
aica, a lijek je protiv slabosti i vjetrova u elucu, trbobolje,
utice, zaepljenosti jetra i raznih osipa.
Orah (juglans regia l.)
gledno je i veliko 1025 metara visoko, svakom dobro

poznato stablo. Za lijek se skuplja lie u proljee, nezreo
plod u lipnju, a zreo u jesen.
Mlado osueno lie rabi se uz dodatak meda kao aj za
ienje, poboljanje i jaanje krvi, jaanje eluca, dobru probavu, protiv raznih ireva, guka, krofula, gnojnih rana svake
vrste i za ispiranje i oblaganje upaljenih oiju. Za aj se uzme
10 g osuenog ili 50 g svjeeg lia na 1/4 litre vode i 1 lica
meda. Kipue preliti i 510 min. kuhati, 23 alice dnevno
popiti: svakog 1/41/2 sata po licu. Guke, rane, ireve i krofule treba uz pijenje aja ispirati i obloge stavljati s odvarom od
1/2 dag lia i 1 dag zelenih ljusaka na 1 litru i 20 min. kuhati. Ovom se odvaru na l/4 litre pridoda 1 lica meda, pusti se
jednom provriti te se rabi za grgljanje i ispiranje ireva u grlu
i ustima.
Zeleni orasi ili samo zelene ljuske preliju se vodom i kuhaju poistiha dobro poklopljeno 1 i pol do 2 sata. Zatim se ocijedi i pridoda dva puta toliko meda koliko ima odvara i kuha
dalje dok se dobro zgusne u sirup. Ovog se sirupa uzima za
sve navedene bolesti mjesto aja 34 male lice dnevno. Za
grgljanje se uzme 1 lica sirupa na au vode. Da se ovaj sirup
355
1/1/70 11:53:12 AM
bolje dri, stavi se u svaku staklenku odozgo na sirup ili istog

alkohola ili prepeene rakije.
Banje s odvarom od lia jaaju organizam i izvrsno djeluju na odvajanje loih sokova iz tijela. Rabe se kod slabunjave
djece, raznih osipa i krofula. Kada se na 1 licu sirupa stave
2 lice iste svinjske masti i dobro razmuti, to je lijek protiv
krofula i guta, kada se time trljaju i oblau. Kod poremeene probave uzmu se dnevno 12 male aice rakije u kojoj je
kvaen jo mekan zelen plod. Uzme se 1215 komada zelenih
razrezanih oraha, stavi u posudu od 1 i pol litre, pridoda 30 g
osuene korice od narane, jedan komad cimeta i 68 karan
fila, prelije rakijom ili alkoholom 40% i ostavi na toplome mjestu 68 tjedana. Prena u prah istucana jezgra od oraha uzima se 23 puta dnevno na vrhu noa protiv napuhavanja. U
prah istucana prena ljuska od zrelog oraha pomae kada se
zaustavi mokraa, uzima se 23 puta dnevno s malo vina na
vrhu noa.
Odoljen, kozli, zvan i macina

trava (valeriana officinalis)
ma 80160 cm visoku granatu, golu samo prizemno, dlaicama pokrivenu, uplju ispruganu stabljiku, s raznovrsnim
liem. Donje lie je nasuprotne, neparno perasto rascijepano, na dugakim peteljkama, s 10 listova i jednom liskom na
vrhu. Gornje lie, to je vie, to ima krae peteljke i s manje
je listova, dok je najgornje bodlji slino, pilastog okrajka, bez
peteljki i sa sasvim uskim liskama itavog okrajka, na naliju s malo dlaica. Cvjeta u gronjama vrhom stabljike, sa utim ili bijelo-ruiastim sitnim cvjetovima. Cvijet je petocijepan, lijevku slian vjeni, pri dnu je kvrgast ili ostrugast.
Pri dozrijevanju izraste aka u kunadru, koja se na suncu
356
1/1/70 11:53:12 AM
rairi, a za kiovita vremena skupi. Cvjeta od lipnja do srpnja. Raste po movarnim livadama, vlanim umama, du
jaraka, uz obale i po obroncima. Miris stabljike, a osobito
korijena je odvratan, ali makama neobino drag. Za lijek se
skuplja u proljee prije cvjetanja i od manjih stabljika. Korijenje se vadi jo i u jesen u rujnu i listopadu. Korijen izgleda
kao da je podrezan, a sa svih strana pustio je svijetlosmee
ile. Kod skupljanja treba biti osobito na oprezu da se ne bi
zamijenio otrovnom kukutom. Korijen odoljena, umjereno
rabljen, prava je blagodat za sve vrste ivanih bolesti. aj
od 8 g osuenog u prah istucanog korijena potopi se 1216
sati u 1/4 litre vode. Kada se ovog aja uzima 3 tjedna (ne
dulje) svaka 2 sata po 1 lica, poluuju se izvanredno dobri uspjesi kod padavice, histerije, hipohondrije, greva oko
srca, nervoznih greva u duniku, prsima kod astme (zaduhe), elucu i crijevima, nervne jednostavne glavobolje, glavobolje koju uzrokuju grevi zbog napuhavanja, omaglice,
vrtoglavice, povraanja i greva kod djece, koje gliste prouzrokuju. Djeci se daje po jedna mala kavena lica ili sasvim
mala liica ovog aja. Mjesto aja moe se uzimati i u prah
istucan korijen 24 puta dnevno od 11 1/22 g najvie, s
malo vode ili vina, a najbolje ga je uzeti u aju od kamilice.
Kod svih navedenih bolesti moe se uzimati tri puta dnevno
po 30 kapi rakije u kojoj je potopljen korijen odoljena (60 g
u prah istucanog korijena odoljena i 30 g iirota, na 1 litru
prepeene rakije, 68 tjedana potopljeno drati na suncu
ili toplome mjestu). I rakiju je najbolje uzimati u aju od
kamilice, a moe se uzeti i na eeru i s vodom.
Kod tekih bolesti, kao padavice, histerije i drugih, treba nakon 3 tjedna uzimati 2 tjedna aj od rute. Na decilitar
vode uzme se 1 g rute, kipuom se vodom prelije, koja je
kuhala s malo meda 5 min. i pari se 15 min. Ovog aja treba dnevno uzeti dva puta po 1 g i mlako popiti, uvijek po
357
1/1/70 11:53:12 AM
gutljaj. Nakon 2 tjedna uzima se dnevno 3 tjedna aj od 5

g matinjaka na etvrt litre bijelog vina, 12 sati potopiti i
sa licom meda 23 puta uzavreti. Nakon ovog aja opet
3 tjedna uzimati aj od odoljena. Ovakvim naizmjeninim
pijenjem ovih ajeva postignuti su i kod najgorih bolesti
najbolji uspjesi.
aj od odoljena ne smije se uzimati uzastopce dulje
od 3 tjedna jer bi se poremetila probava, a ona treba biti
uredna, inae nema zdravlja. Kod nervoznog grenja crijeva treba uzimati klizmu od 20 g u prah istucanog korijena,
prelivenog s 1 litrom kipue vode i ostaviti dok se ohladi toliko da je samo malo mlaka. Kada se 10 g isitnjenog korijena
u etvrt litre zdravog nepatvorenog i neprepariranog vina
potopi 1216 sati, zatim kroz krpicu procijedi i preko noi
oblozi na oi stavljaju, jaaju oni ivci i bistri se ronica.
Tinktura od odoljena: na 200 g nasitno izrezanog korijena od odoljena nalije se 1 litra iste prepeenice i ostavi
46 tjedana na suncu ili toplome mjestu.
Pasdrijen (rhamnus carthartica*)
o je bodljikav grm ili drvo koje dostigne 45 metara

visine, s oblim granama, koje zavravaju jakim otrim
trnom i nasuprotnim, uto-zelenim jajolikim, sitno nazubljenim liem i otpadajuim zaliscima. Zelenkasto uti etverolani cvjetovi stoje u paticima po 56 zajedno i tjeraju
iz paca listova. Cvjeta od svibnja do lipnja. Plod je malena
kotunjava svijetlocrna boba. Raste po vlanim mjestima
meu ivicom i umama. Za lijek se skupljaju bobe kada sazriju u rujnu i listopadu.
Sok od boba, koje su kao vino prokljuale uz pridodatak
eera ili meda, isti krv, tjera na znoj, stolicu i mokrenje, a
358
1/1/70 11:53:13 AM
s mokraom i izmetom izluuju se loi sokovi iz tijela. Ovaj

se lijek uzima od vremena do vremena s osobito dobrim
uspjehom kod zaepljene jetre, trome probave, reume, utice i kroninog osipa. Od boba se pravi sirup za ienje (vidi
ienje utrobe).
Piskavica, preskoica, ertogriz ili

prenica poljska (succissa pratensis
moench ili knautia arvensis*)
ma do 60 cm visoku okruglu stabljiku s prizemnim peroliko sastavljenim liem od 7 prstasto duguljastih listova. Cvijet je blijedo ljubiasta plosnata glavica, sastavljena
od sitnih cvjetova, koji su na podini zaliskama od glavnog
tica opkoljeni. Cvijet izbija na vrhu i po strani stabljike.
Postrani cvjetovi s paliem izbijaju iz pazuca pricvjetnih
listova. Cvjeta od svibnja do kolovoza. Raste po suhim livadama, iskrenim umama i izmeu grmlja i ivice. Za lijek
vrijedi korijen i lie. Skuplja se ljeti.
Kada se uzme aka isitnjenog korijena i prelije 1 litrom
zdravog crnog vina, potopi se 1620 sati, nakon toga kuha
poklopljeno 15 min., zatim se prelije s pola ake izrezanog
lia i kuha ponovno 5 min., nakon toga se pari dobro poklopljeno 1/2 sata, dobije se izvrstan lijek protiv padavice,
bolova u maternici, protiv gruanja krvi i za ienje krvi.
Toga aja uzme se natate 1 alica, a preko dana svako pola
do 1 sat po lica. aj od korijena, 1 dag na 1 litru vode, 1216
sati potopiti 1 i pol sat poistiha kuhati s 2 lice meda, rabi se
za grgljanje i lijei upalu grla. aka isitnjenog korijena stavi
se u staklo od 1 litre, prelije istom prepeenom rakijom i
stavi na sunce ili toplo mjesto 46 tjedana. Ova je rakija vrlo
dobro sredstvo za grgljanje kod bolesti grla, lijek je protiv
359
1/1/70 11:53:13 AM
kalja, kroninog osipa i ospica. Ove rakije uzme se dnevno

34 male aice.
Plunjak ili medunika

(pulmonaria officinalis l)*)
lunjak je jedan od prvih proljetnih biljaka, ima kos podanak i okomitu koinjavu stabljiku lie je tamnozeleno, perasto rebreno, dlakavo, ee i bijelo pjegavo. Ono
koje tjera iz prizemlja, ima peteljke, a oblika je jajolikog ili
srcolikog, a koje tjera iz stabljike bez peteljki je, duguljasto i
otrljato.
Cvjetovi stoje na jednostranom paticu, kod cvjetanja
su ruiasti, a kasnije modro ljubiasti. Cvijet je napuhan i
ljevkast vjeni. Cvjeta od oujka do svibnja. Raste po umama, kolosijecima i uz potoie.
Skuplja se u svibnju i lipnju, a upotrebljava se itava biljka. Mlado lie slui kao salata s limunom i uljem zainjeno
za proljetno lijeenje. Osueno se rabi kao aj za sve bolesti
plua, kalja, pljuvanja krvi i upala grla. Osobito blago djeluje
kod izluivanja sluzi.
Uzme se 15 grama plunjaka, podbjela, kunice, bokvice,
islandskog liaja, macine trave i 20 grama korijena od omana, na 2 litre zdravog vina, 1216 sati dri potopljeno s vinom,
pa se pridoda etvrt kg istog, pravog meda, kuha se sasvim
poistiha pola sata i jo pola sata nakon toga se pari, a onda se
procijedi u istu staklenku. Taj je lijek osobito dobar za veliki kaalj kada se bolesniku daje svakog sata po licu jer blai
bol, lagano odvaja sluz, a uz to isti i lijei grlo i plua. Uz taj
aj treba 56 puta grlo to dublje izgrgljati mlakim odvarom
od kadulje ili preslice. Na 80 g do 1 dag uzme se 1 litra vode,
potopljeno se dri 12 sati, s istom vodom stavi kuhati i sasvim
360
1/1/70 11:53:13 AM
poistiha kuha 10 min. Iscijeen sok iz svjee biljke jaa plua,

kada se uzima 34 tjedna dnevno po 3 male lice. Na 1alicu
mlijeka, najbolje kozjeg, uzme se 1 mala lica iscijeenog soka
od plunjaka i 1 lica meda.
Poljska stea, sranik ili petoprst

visoki (potentilla tormentilla sibth.*)
ma vorast crven podanak i po vie 20 do 30 cm visokih

okomitih, vrhom razgranjenih slabo dlakavih stabljika.
Duguljasto, s kraja narubljeno lie bez peteljki, stoji u prljenima od 5 do 7 lisaka. uti cvjetovi stoje na dugakim
peteljkama. Cvjetovi imaju ake od 5 lapa i vjeni od 5 utih latica. Cvjeta od lipnja do kasno u jesen. Raste po gustim
umama, jarcima i vlanim livadama. Za lijek se skuplja korijen za vrijeme cvjetanja. aj od 10 g korijena na 2 dcl vode
stee i zaustavlja krvarenje rana, povraanje krvi, proljev s
krvlju te srdobolju. Ovog aja treba protiv ove nevolje piti isprva svakih 15 min. po 1 licu, a kasnije svakog sata po licu.
Kada se ovaj aj kuha s pola vina i pola vode, odvaja iz tijela
otrovne plinove i sokove, isti zaepljena jetra i plua, lijei
povratnu groznicu, uticu i venerine bolesti. Odvarom od 1
dag korijena na 1 litru vode ispiru se dnevno 56 puta upaljene i podbuhle oi, rane, irevi i osipi te oteene lijezde i
guke, vrui otoci, gnojne rane i irevi. Rane od prignjeenosti
ili od ujeda ivotinja oblau se ovim toplim odvarom. Korijen
(30 g na 1/4 litre) u octu kuhan rabi se za vrue obloge protiv
kostobolje i reume. Kada se uzme 34 puta dnevno, na vrhu
noa istucanog korijena, s malo vina ili vode, izluuju se iz
tijela i krvi svi loi sokovi i otrovni plinovi te se lijee sve navedene bolesti. Isto se poluuje i rakijom, kada se uzme dnevno 34 puta po 1520 kapi rakije. Za rakiju se uzme do pola
361
1/1/70 11:53:13 AM
stakla sitno isjeckanog korijena i prelije prepeenom rakijom

i ostavi dobro zaepljeno na suncu 68 tjedana. ireve, liaj i
rane dobro je oblagati istom svinjskom masti, koju treba pomijeati s u prah istucanim i prosijanim korijenom od stee.
Petoprst rani, petoliska puzava

(potentilla reptans l. Ili p.
Fabernaemontani)
etoliska puzava ima polegle, vrikama pridignute stabljike,

s razgranjenim korijenom, koji duboko u zemlju zadire, a
iji vrjeasti vlaknasti izdanci (ile) dostignu duljinu od 3040
cm. Lie je prstasto, donje na dugakim peteljkama s 5 listova, a gornje s 3 liske sjedi neposredno na stabljici. Lie i stabljika pokriveni su svilovlasom. Na kraju stabljike stoji patitac s malobrojnim utim na ruicu nalik cvjetovima. Cvijet je
pravilan vjeni s 5 utih latica i 5 lapova aske te izgleda kao
da ima do 10 latica. Cvjeta u oujku i travnju i u jesen ponovno. Raste po vlanim livadama, uz vodu, jarke, po prisojnim
breuljcima i stijenama. Za lijek se skuplja korijen u proljee i
ljeto, a lie cijelo vrijeme vegetacije. aj od lia kuhan u mlijeku lijek je od povratne groznice, trbobolje i greva u elucu.
Na 1 alicu mlijeka uzme se 4 g osuenog lia i kuha 10 min.
(12 alice dnevno). Protiv proljeva ili dizenterije s krvlju kuha
se 6 g lia na 1 alicu zdravog crnog vina 1015 min. i popije
23 alice dnevno.
Za travaruu rakiju stavi se u staklo poirokog grla 40 g
isjeckanog korijena od petoliske, 40 g korijena poljske stee, 25
g korijena bibernele (bedrenice), aka pelina i 200 zrna istucanih svjeih boba smrekovih, prelije s 1 i pol litrom prepeene
rakije, dobro zatvori i ostavi na suncu est do osam tjedana.
Preporuuje se ljudima sa slabom probavom ili starijima da
362
1/1/70 11:53:13 AM
dnevno uzmu natate ili prije lijeganja u krevet po 30 kapi ove

rakije na kocki eera s malo vode. Ova rakija jaa krv, grije eludac i pospjeuje probavu. Tko nije prijatelj rakije, neka
stavi ovu koliinu trava na 56 litara vina. Nakon 68 tjedana
ocijedi se i pije dnevno 23 male aice.
Petolist gusji, petolista stea, gusjak

(potentilla anserina l*)
ma podanak s vorastim, dugakim izdancima, puzave stabljike sa stavljenima neparno perastim na kraju nazubljenim
liem, koje je na naliju bijelim pustom pokriveno i dugakim
golim stapkama koje nose po jedan uti cvijet. Cvijet ima aku od 5 lapova, opkoljenih s 5 latica izvanje ake i vjeni od
5 utih latica, mnogo pranika i vie tuaka. Cvjeta od svibnja
do srpnja. Raste po putovima, grabama i vlanim livadama. Za
lijek se skuplja lie, i to ljeti.
aj od lia ove biljke nenadmano je sredstvo protiv greva svake vrste. Kada se popije jedna alica dobro toplog mlijeka koje je kuhalo 5 min. s 10 g lia stee, 6 g matinjaka, 6
g niske metvice, (Mentha aquatica) i 1 g rute i procijeenom
doda 50 kapi tinkture od odoljena, pomae kod najeih greva srca (pri emu se mora bolesniku polako aj u usta lijevati), greva u prsima, elucu, trbuhu, grevite glavobolje, povraanja krvi ili proljeva s povraanjem. Ovakvim nevoljnicima
treba nakon 1/2 sata ponovno dati pola alice ovako kuhanog
mlijeka, ali bez rute i bez odoljena i kasnije svakih 12 sata po
licu. Ako nema svih ovih trava, moe se i sama stea uzeti, u
tom sluaju 20 grama. I u vodi kuhana ublauje greve, ali ne
u tolikoj mjeri kao kad je kuhana u mlijeku.
Ljudi s rastrojenim ivcima neka dulje vremena piju dnevno po 2 alice mlijeka; na svaku alicu neka se kuha 10 min 10
363
1/1/70 11:53:13 AM
g osuenog ili 1 dag svjeeg lia. Ljudi koji boluju od estih

greva u elucu neka na 1/4 litre mlijeka stave 10 g stee, 1
malu licu meda i 10 minuta neka kuhaju. Ovaj aj treba uzimati dnevno 34 tjedna po 12 alice.
Podbjel ili konjsko kopito

(tussilago farfara l.)
o je jedna od prvih proljetnih biljki. Podanak joj duboko zadire u zemlju, a rano u proljee puta ljuskava bijelo-vunasta 2030 cm visoka batva, s jednom cvjetnom glavicom, koja je u poetku opkoljena mnogobrojnim niskim
pricvjetnim listovima. Cvjeta u oujku, prije nego se listovi
razviju u glavicama, mnogobrojnim utim cvjetovima, nalik
na maslaak. Veliki okruglasti, srcasti, na kraju nazubljeni listovi imaju dugake peteljke, na gornjoj su strani goli i mutno
zeleni, a na donjoj su bijelo-sivim pustom prevueni. Razvijaju se nakon cvjetanja. Raste po vlanim livadama, grabama
i obroncima, najbolje uspijeva na ilovai. Za lijek se skuplja
cvijet rano u proljee, a lie u lipnju i srpnju. Kada se popije
1 alica aja natate, a preko dana svakog sata po lica od 10
g cvijeta i lia od podbjela i 10 g cvijeta od divizme ili sljeza
na 2 dcl vode, kuhanog sa licom meda i malom licom ania,
iste se od sluzi plua i dunik, lijei se kaalj, zaduha, probadanja (bodac) i kronini pluni katar. Rabi se i za znojenje kod
bolesti s velikom temperaturom, protiv krofula i za izgon
mrtvog ploda. Uz pijenje aja treba bolna mjesta oblagati sa
svjeim, malo izgnjeenom i istom masti namazanim liem
od podbjela. Lie od podbjela izvlai temperaturu, rastapa
otok i blai bol te se rabi kod starih gnojnih rana koje su
okruene modrim i crnim pjegama, oteenih lijezda, guta,
ireva, vruih otoka, rana od prignjeenosti i crvenog vjetra.
364
1/1/70 11:53:13 AM
Kada se uzme 23 puta na vrhu noa u prah istucanog lia

ili cvijeta od podbjela, lijei se bol u prsima, iste se plua
od sluzi i lijek je protiv svih navedenih bolesti. Osueno lie od podbjela, s osuenim liem od lazarkinje, sitno se
iskria i rabi za puenje mjesto duhana. Puenje ovog lia
jaa plua i povoljno djeluje na cijeli organizam. Osuenim i
u prah istucanim liem i cvijetom od podbjela posipaju se
ive rane (gnjile kostiju) i druge gnojne rane i irevi.
Pelin, pelim ili akenac

(artemisia absinthium l.)
ma 1 do 1,25 m visoku, okruglu, brazdiavu i granatu stabljiku s perastim lancelastim liem. Stabljika i lie pokriveni
su sivo-bijelim pustom. Cvate u grozdu sitnim sunovratim glavicama. Cvijet se sastoji od ake s uskim liskama, blijedoutog, ljevkastog na okrajcima na petero rascijepanog vjenia, 5
pranika i nadraslim pestiem. Cvjeta od srpnja do kolovoza.
Raste divlje na sunanom neobraslom tlu, a sadi se zbog velike
ljekovitosti po vrtovima. Za lijek se skuplja lie u jesen.
Pelin je vrlo gorkog okusa, ali izvanredno sredstvo za ienje krvi i jaanje eluca. Rabi se kao lijek protiv loe probave, napuhavanja, otunosti, nejelosti, podrigivanja, garavice,
glista, bolesti jetre, slezene, bubrega, utice, groznice, gruanja
krvi, mokranog mjehura, vodene bolesti, krofula i osipa.
Protiv ove bolesti pije se dnevno bez prekida tri mjeseca
ujutro natate, pola sata pred ruak i pola sata prije veere
po jedna mala alica aja od tri grama pelina (kipuom vodom preliti, jednom provreti i 10 minuta pariti). Bolesnima
na jetra i slabokrvnima preporuuje se da uzimaju dnevno po
tri puta na vrhu noa u prah satrvenog lia i cvijeta, s malo
vode, vina, mlijeka ili u juhi. U prah istrven pelin na jednake
365
1/1/70 11:53:13 AM
dijelove pomijean s u prah satrvenim liem od matinjaka, kada se uzme dnevno 34 puta na vrhu noa, podrauje
ivce. Preporuuje se rekonvalescentima i lijek je protiv tromosti, amotinje i slabog pamenja. Protiv nejelosti iskria
se mladog lia, pomijea s medom i uzima dnevno natate
po lica.
Tko ima zatvor neka 34 dana kuha 8 grama pelina sa
alicom kozjeg mlijeka i popije mlako natate. Protiv zaduhe kuha se pelin u bijelom vinu i pije natate. Kome je tvrda
slezena ili oteena jetra neka na bolna mjesta privija s malo
zdravog octa pokvaenu, istucanu svjeu biljku od pelina
(dobro toplo previti). Tko ima probadanja neka dobro ugrije
jedan crijep, zatim na njega stavi au-dvije pelina i prelije
bijelim vinom ili jabukovim octom, a kada se toliko rashladi
koliko toplo bolesnik moe podnijeti, stavlja mu se gdje udaraju probadanja.
Protiv dalka kuha se pelin u maslinovom ulju dok ulje ne
pocrni i stavljaju se tim mlakim uljem nakvaene lanene krpe
na dalak i toplo privije. Bijeli korijen od pelina (ima i crvenog)
iskria se na sitne komadie, stavi u staklenku, prelije zdravim
octom i ostavi 810 dana.
Za proljetno i jesensko ienje krvi neka se uzme dnevno 46 tjedana po 34 male lice i popije s vinom, mlijekom
ili vodom, na jednake dijelove u prah satrveni cvijet i lie
od pelina, sjemena od ljupaca, komaraca, despika, tarina
(cimeta). Tko ima krasta i pjega po licu, neka izgnjei svjeeg
pelina, prelije vodom, poklopi i ostavi da odstoji jedan dan.
Zatim se tom vodom 34 puta dnevno umiva, brzo e mu
proi. U koga su oi pomuene neka uzme ove vode etvrt
litre, prokljua s jednom licom meda i preko noi stavi oblog
na oi.
366
1/1/70 11:53:13 AM
Preslica, poljska preslica, rastavi

(equisetum arvence l*)
ma puzav podanak i do 30 cm visoke, uplje, lankovite sivo-zelene stabljike koje nose na lancima velike smee lisne tokove, koji su na 810 reanja rascijepani i na vrhu
valjkast cvjetni klas. Cvjeta od svibnja do lipnja. Za lijek se
skuplja u oujku i travnju itava stabljika. Raste po movarnom tlu, grabama i pjeskovitim livadama, poljima i du eljeznikih tranica. aj od preslice skuplja, odvaja, stee, isti i
jaa. Kada se kuha 11 l/2 kg svjee preslice ili 25 dag osuene
u 1012 litara vode i ovaj odvar rabi za parenje, nenatkriljivo
je sredstvo od kojeg odmah prestanu teki i nesnosni grevi
koji nastupaju odvajanjem kamena iz bubrega, ui i mokranog mjehura. Odvar od 1 do 1 i pol dag osuene preslice na 1
litru vode rabi se za ispiranje i oblaganje starih gnojnih rana,
ireva, osipa, krasta, suhog i vlanog liaja, za grgljanje kod
polipa u drijelu, za ispiranje desni, za umrkavanje i ispiranje nosa, kod polipa u nosu i za oblaganje ireva, liaja i rana
te za pranje lica ako se po licu izaspu bubuljice i irii. Lice
treba nakon pranja namazati istom masti pomijeanom s u
prah istucanim korijenjem od poljske stee. Kada se kuha 10
grama preslice i 10 grama istucanih boba smrekovih s etvrt
litre vode i ovog aja pije svakog sata po gutljaj, jaa se i isti
eludac od dlena, zaepljena jetre, bubrezi i mokrani mjehur
od kamenja i pijeska, lijei se nervno rastrojene, mokrane
organe te pomae izluivanje sivih otrovnih sokova i plinova
u tijelu. Ovaj se aj uzima mlak, natate, po 1 manja alica, a
preko dana svako pola do jedan sat po lica.
367
1/1/70 11:53:14 AM
Pirika puzava, troskot ili pasja

penica (agropyrum repens l.)
ma puzavu, penici slinu stabljiku. Nalazi se kao vrlo rasprostranjen korov koji se gotovo i ne da istrijebiti, osobito
po poljima izmeu penice, rai, kukuruza i drugog ita. Za
lijek se skuplja korijen za cijelo vrijeme vegetacije. Kada se
na 1 litru vode kuha 1 aka sitno isjeckanog korijena, dobro
poklopljeno i poistiha, dok na polovinu ukuha, i toga aja popije u manjim obrocima po 23 ae dnevno, za 68 tjedana
oslobodit emo svoju krv od svake neistoe, otrovnih plinova i sokova. Ovaj se aj uspjeno rabi za ienje i jaanje
i krvi i ivaca, a kao lijek protiv raznih unutarnjih upala kao:
plua, porebrice, maternice, groznice i kalja, a s medom i kalja rikavca, sipnje, uljeva, otvorenih i zatvorenih, mokraa
kada pri i kada stane, utice, vodene bolesti, a isti i jaa te
na rad potie sluznicu eluca, crijeva, jetara i guterau, lijei
bijeli cvijet, venerine bolesti, a ene u porodu jaa i zaustavlja im krvotok. Pirika se moe s pravom nazvati metlom koja
isti gdje stigne.
Rusomaa, goromuk ili pastirska

torbica (capsella bursa pastoris)*)
ednogodinja je biljka, a vretenastim korijenom i prizemnim

veinom perasto iscijepanim liem, koje tvori rairenu
ruicu. Stabljika je okomita do 40 cm visoka, s naizmjenino lancelastim liem koje stabljiku obuhvaa. Maleni bijeli
neugledni cvjetii s akom od 4 lapa i vjeniem od 4 bijele
latice izbijaju unakri du stabljike i tvore s malom gronjicom
na vrki stabljike grozd, koji se kasnije produlji na 1015 cm
duljine. Plod je naopake trokutna plosnata komuica (mahu368
1/1/70 11:53:14 AM
nica) s uskim pretincem. Cvjeta od travnja do kasno u jesen.

Raste po pustom, i kao dosadan korov po obraenom zemljitu. Na obraenom je zemljitu biljka mnogo jaa i s veim
je liem, dok na pustom zemljitu esto zakrlja. Za lijek se
skuplja za vrijeme cvjetanja itava biljka s cvijetom, liem i
komuicama.
Kada se 10 dag svjee biljke prelije jednom litrom kipueg
vina, zatim se kuha poklopljeno 10 minuta i pari jo jedan sat,
lijek je protiv krvarenja plua kada se uzme natate manja alica ovog aja, zatim svako pola sata pa jedan, a kasnije svaka
dva sata po lica. Kod krvarenja iz eluca uzme se natate jedna alica, kasnije svakih etvrt do pola sata po lica. Protiv izbacivanja krvave sluzi, bolova u trbuhu i prevelikog menstrualnog krvarenja uzme se svakih pola sata po jedna alica
ovog vina dok bol ili krvarenje ne popusti, a kasnije sva
kog sata ili svaka dva sata po lica, dok sasvim prestane.
Koje ene za menstruacije odvie krvi gube, neka svaki
put za vrijeme menstruacije popiju dnevno po tri alice
od 10 dag svjee biljke na jedan litru vode (zgotoviti kao
i gornji s vinom).
Ovaj je odvar izvrstan lijek i kod svjeih rana ili
prignjeenosti. Rane se najprije isperu ovim odvarom,
a zatim istim odvarom stavljaju oblozi koji se mijenjaju
im postanu vrui. ee zamlauju ovakve rane ve za
1214 sati.
Pijenjem ovog aja dnevno po tri alice odvajaju se
kroz mokrau loe tvari iz tijela pa mnogima pomae i
od groznice. Svjee izgnjeena, octom pokvaena biljka
rusomae hladi i blai upaljene otekline. Bol uha prestaje ako se u uho utrca 78 kapi svjee istisnutog soka.
Osuena u prah istucana i kroz sito prosijana cijela biljka
s cvijeem, liem i komukama vrijedi za sve navedene
bolesti kada se uzima svako pola do 1 ili 2 sata na vrhu
369
1/1/70 11:53:14 AM
noa s malo zdravog vina. Ovim se prakom lijee i svjee rane kada se njime posipaju.
Kada kod ena nastupi mijena (menopauza) pa tom
zgodom gube odvie krvi, neka uzmu po 20 grama osuenog lia rusomae, 20 grama preslice, 20 grama lia i
mladih granica (bez boba) od imele, 20 grama isitnjenog
osuenog ili 2 dag svjeeg korijena od gaveza i 10 grama
santalovog drveta iz ljekarne (Ptecarpus sanitafaus L. F.)
i potopi u jednoj litri zdravog crnog vina 1216 sati, nakon toga kuhaju poistiha pola sata i pari pola sata. Ovog
aja treba popiti dnevno po 3 alice svako pola do jedan
sat po gutljaj. Osim toga, treba na donji trbuh stavljati
obloge od ilovae, razrijeene s pola vode i pola octa, jo
bolje s odvarom od preslice ili poljske stee ili 1 dag preslice
na 1 litru vode, potopi 12 sati i kuhaj 2025 minuta. Oblozi se
mijenjaju im se osue ili svaka 3 sata. Svaki oblog treba suhim
i toplim previti da zrak do tijela ne moe dopirati.
Rumarin
(rosmarinus officinllis l.)
ada se pije aj od 23 granice rumarina s etvrt litre

vode i pusti jedna treina ukuhati, pa se polovina ovog
aja popije natate, a polovina uveer, lijei se navala krvi u
glavu, rastrojeni ivci, vrtoglavica, nejelost, loa probava, a
isti i eludac od sluzi. Rumarin kuhan u dvije treine vode
i jednoj treini vina lijek je od upale bubrega. Kada se iskria
jedna aka suhih ili svjeih granica i stavi u staklenku od
jedne litre pa se nadolije vinom i nakon 56 dana ovog vina
pije dnevno po 34 lice izjutra i uveer, tjera na mokrenje i
lijei vodenu bolest. Ulja se uzima 810 kapi dva puta dnevno na kocki eera, a rakije po 2025 kapi. Tko uti slabost
370
1/1/70 11:53:14 AM
u nogama ili ima nateene noge neka ih dnevno 23 puta

istare alkoholom od rumarina, a kod slabih oiju neka tare
sljepoonice. Kod uloga, gihta, reume ili iaenja, mau se
i trljaju bolna mjesta uljem od rumarina 56 puta dnevno.
Rumarin se ne smije previe uzimati jer uzrokuje proljev.
Rosopas uti, rusa, zmijino mlijeko ili

trava od utice (chelidonium maius*)
ma debeo vlaknast podanak i 30-50 cm visoku okomito raljasto granatu stabljiku, koja ima mjestimice uperke dlaka
i odebljala koljenca. Listovi su perasto urezani, odozgor mutno zeleni, a odozdol modro-zeleni. Malobrojni cvjetovi stoje
u ticama na dugakim stapkama. Cvijet je sivo-ut vjeni
s 4 latice i 2 zelenkasta akina lapa, koji cvijet umataju dok
je u pupoljku, a otpadnu kada se rascvjeta. Plod je valjkasta
mahunica s mnogo crno smeih sjajnih sjemenki koje imaju
malen bjelkast privjesak. Cvjeta krajem travnja do kasno u jesen. Raste po stijenama, uz zidove, u ivicama i uz ceste. Lako
se raspoznaje, kada se otkine list, tee iz stabljike tamnouto
(naranasto) mlijeko koje grize. Korijen i biljka puna je toga
soka.
Rosopas se sabire za vrijeme cvjetanja i sui itava biljka,
prosuena izree na komadie. Rosopas treba to svjeiji preraivati jer suenjem gubi 80% mlijenog soka. Kada se stavlja
u rakiju, napuni se staklenka istucanom svjeom stabljikom,
prelije komovicom rakijom i ostavi na suncu dobro zaepljeno 46 tjedana. Za sirup se uzme jedan dio iscijeenog soka
i dva dijela meda (pola litre soka, jedna litra meda) i ukuha
gusto kao sirup. Kuhati treba naglo u emajliranoj posudi i pjenu skidati. Zatim se stavi u stakla, u svaku staklenku odozgor
stavi se istog alkohola ili prepeene rakije pa dobro zatvori
da se bolje dri.
371
1/1/70 11:53:14 AM
Ovaj sirup ili kad se uzme dobra aka lia od rosopasi,

nasitno isjecka i pomijea s etvrt kilograma zdravog meda,
pa uzima ujutro natate i uveer prije spavanja po jedna lica,
lijei uticu, oteena jetra i slezenu, vodenu bolest, melankoliju (amotinju), zastarjeli koni osip i kilavost. Kod kilavosti
treba uzeti 15 dag stabljike i korijena kuhati s dvije litre vode
sasvim poistiha jedan sat. Ovim odvarom treba stavljati dnevno 34 puta obloge na kilu dok otok ne spadne.
Kod kroninog osipa i bubuljica treba se dnevno ovim odvarom napariti, a uveer s komovicom u kojoj je kvaen rosopas s pola komovice i pola ulja oblagati. Pri grevima u maternici, kamencu u mjehuru, bubrezima ili ui izvrsno pomae
parenje odvarom suhe ili jo bolje svjee trave od rosopasa.
Nakon parenja trbuh i kria vruom travom obloiti i dobro
toplo previti.
Kronina se utica lijei kada se uzme aka lia od rosopasa, aka cvijeta i lia od komoljike, 12 grama iirota, dvije
glavice bijelog luka, 8 lica meda i kuha s jednom litrom zdravog vina 20 minuta. Ovog vina natate popiti jednu aicu,
drugu pola sata pred ruak, a treu prije spavanja.
Kaalj se lijei kada se iskria lia od rosopasa i malo
prepri na puno ulja, zatim se pospe peninim branom koje
nije odvojeno od mekinja i napravi od toga cicvara. Od ove
cicvare uzme se dnevno svako pola do jedan sat po jedna mala
lica. Koga srce boli, neka uzme praka od osuenog lia jednu malu licu, pa pomijea sa umanjkom jajeta i kuha u jabukovu ili od trpkovine octu i to pojede bit e mu lake.
Kod svih navedenih bolesti ne smije se jesti mesa, piti alkohola i po mogunosti duhan odbaciti. Najbolje je jesti mlijenu hranu i zelen s uljem.
372
1/1/70 11:53:14 AM
Smreka, venja ili borovice

(juniperus communis)
aste kao grm, a ee i kao drvo. iljaste iglice stoje po

tri u prljenu. Cvjeta u travnju, muki cvjetovi su uti i
klasu slini, a enski su cvjetovi zelene mace. Plod je crna
modruastim pepelom posuta boba, koja dozrijeva tek druge godine u jesen. Raste po klisurastom neplodnom tlu i po
umama crnogorice. Kada se popije dnevno po 45 veih
aa aja od 1 ake istucanih svjeih boba smrekovih na jednu litru vode, jaaju se ivci i eludac, isti se krv i odvode
otrovni plinovi, a s mokraom i loi sokovi. Osim toga, tjera na znoj i lijei vodenu i bubrenu bolest, isti jetra, drobi i odvaja kamenje i pijesak iz ui, bubrega i mokranog
mjehura, odlino lijei i bijeli cvijet, triper i zastoj mokrae,
a preporuuje se i ljudima od sipnje i na prsima oboljelim.
Mladi vrci i pupoljci cvjetova, kada su jo u razvoju, kuhaju se u mlijeku. Pijenjem 45 aa dnevno ovog mlijeka,
izlijei se kostobolja, reumatizam, iijas, skorbut, vodena bolest, bijeli cvijet, venerine bolesti, krofule, curenje iz uiju i ivana rastrojenost. Izgnjeenim kuhanim jako toplim
smrekovim bobama, oblau se oteene lijezde, guke, vrui
otoci, ukruene vratne ile, oteena monja i krofule i poluuju se najbolji uspjesi. Protiv tuberkuloze, sipnje i prsobolje
uzme se dnevno po 68 malih lica istucanih svjeih boba,
pomijeanih s medom, uz to treba ee udisati miris od odvara smreke i prostorije nakaditi bobama po eravici posutima. Banje u jakom odvaru od mladih granica i cvijeta jaaju
ivce i miie, otklanjaju tjelesnu nemo i tuberkulozu, lijee
krofule, kraste, ireve i osip. Jedenjem svjeih boba isti se
krv i jaa eludac. Za ienje krvi neka se godinje 23 puta
dnevno 34 tjedna uzima dnevno po 30 kapi rakije u kojoj je
na 1 litru 68 tjedana bila potopljena aka istucanih smreko373
1/1/70 11:53:14 AM
vih boba. Ovom se rakijom na jednake dijelove pomijeanom s

uljem od rute i matinjaka trljaju 56 puta dnevno uzeti dijelovi tijela. Kod lijeenja smrekom mora se jesti kuhana penica
i po mogunosti dijeta drati.
Vino od smreke
ino od smreke vrlo je ljekovito.

U jednu bavu stavi se 20 kg probranih i opranih svjeih boba od smreke i 20 kg opranih zdravih kruaka takia.
Ako nema svjeih kruaka, moe se uzeti 7 kg osuenih. Na
ove kruke i smreku dolije se 100 litara vode. Ako nema dobre
vode, mora se voda prije prokuhati i ohlaenu u bavu uliti.
Ova se bava mora drati na dobro toplome mjestu da smreka
i kruke mogu dobro uzavreti. Bavu treba zaepiti samo pamukom, i to ne vrsto. Nakon 8 dana mora se to vino pretoiti, isto kao kada se rasol kod kiselog kupusa pretae. Nakon
1014 dana po pretakanju slei e se talog i vino je za pie prikladno. Postupno moe se 4050 litara vode dolijevati, uvijek
kada se otoi za pie, nadolijevati po pola do jednu litru.
Ovo je vino prava blagodat za svaku kuu jer lijei mnoge
bolesti, kao: venerine i bubrene, vodenu bolest, zatvorenu
i teku stolicu, krvavo i neisto mokrenje, otvorene uljeve
(hemoroide), glavobolju, zaduhu, lijek je i protiv raznih bolova
maternice, isti krv i titi od svih moguih zaraza.
Solomonov peat uglasti, pasja trava

ili troskot (polygonum aviculare l.)*)
ma izrazitu, peatu slinim utiscima provienu jako razgranatu, od 30 do 60 cm duljine uglasto vorastu, vrjeastu
374
1/1/70 11:53:14 AM
stabljiku, s dva reda malih lancelastih, ponajee modro-zelenih listia koji su esto crvenkasto prugavi te s malim bjelkastim paliem. U lisnim pazucima nailaze se sitni bijelozeleni, mlohavi cvjetasti cvjetii, zelenog ili ruiastog oboda
na kratkim drcima i tvore kiticu od 25 cvjetia. Cvate od
srpnja do rujna. Raste po poljskim slabo prolaznim putovima
u jarugicama koje voda za kinog vremena stvara, po jarugama u polju kao korov, a i kraj gradskih putova izmeu kaldrme
kuda voda otjee. Za lijek se skuplja lie i mladi vrci stabljika
u proljee i ljeti.
aj od ove biljke rastapa, stee i isti unutarnje organe
od svih loih tvari. aj od etvrt litre vina i 15 grama osuene
stabljike ili samo lia koje treba kipuim vinom preliti daje se
bolesnicima kad nastupe grevi kod kamenca u bubrezima ili
mokranom mjehuru. Pijenjem ovog aja grevi odmah popuste. Kada eludac koje jelo ne moe probaviti, treba popiti
jednu alicu ovog toplog aja i bol e odmah uminuti. Kada se
pije 810 tjedan l2 alice aja dnevno, uvijek po gutljaj, od 20
grama solomonovog peata, 10 grama istucanih boba smrekovih i 5 grama pelina s pola litre zdravog crnog vina i etvrt litre vode, 12 sati potopi, 5 minuta kuha i 10 minuta pari,
izvrstan je lijek od bubrenih bolesti, bolesti jetra i slezene,
bijelog cvijeta, gruanja krvi, otvrdnjivanja eluca, eluanih
krvarenja, ireva u elucu i crijevima, sluzavih plua, fistula i
drugih svakovrsnih ireva, a nedostian je lijek protiv kamenca u bubrezima i mokranom mjehuru.
375
1/1/70 11:53:14 AM
Solomonov peat obli, zvani i

buha, obini dvornik, mali
lisac (polygonum persicaria l.)
rodna je biljka solomonovom peatu uglastom. Opis biljke

je isti s tom razlikom to je stabljika ove biljke okrugla, s
neto veim liem na poduljim peteljkama koje ima ruiasta koljenca. Cvjeta od srpnja do rujna. Raste po jarugama uz
vodu i svugdje po vlanom tlu. Za lijek se skuplja lie, mlade
vrhovi i stabljika u proljee i ljeti.
aj od 30 grama osuenog lia, kuhanog 10 minuta s pola
litre bijelog vina, kada se popije jedna alica, a kasnije svakog
sata po jedna lica, izvrsno je sredstvo za obustavu povraanja
krvi. Ovaj aj lijei svaku upalu eluca kada ga se uzima dulje vremena svakog sata po jedna lica. Protiv ireva u elucu
ovaj je aj vrlo dobro sredstvo kada se uzima svako pola sata
po lica. Odvarom ove biljke, 1 dag na 1 litru vode, 12 sati potopiti, 15 min. kuhati, rabi se s dobrim uspjehom za grgljanje
kod raznih upala grla i drijela. Stare zaputene rane koje ve
zaudaraju ispiru se ovim odvarom, zatim se zaliju sokom iz
svjee izgnjeene biljke i previju izgnjeenom biljkom. Uz to
oblaganje treba bolesnik piti dnevno po 12 manje alice aja,
uvijek po gutljaj, od 6 grama korijena od iirota, 6 grama korijena od ika, 6 grama korijena od koprive i po 4 grama lia
solomonovog peata, koprive, kadulje i bokvice.
Korijenje se potopi 1216 sati s etvrt litre vode, a trave se potope 12 sati s etvrt litre vode. Korijenje se kuha 15
minuta, kipue prelije preko trava i kuha s 2 lice meda jo 5
minuta. Otvorene rane po nogama oblau se svjee izgnjeenom biljkom. Ovim oblaganjem ublauju se bolovi i rane brzo
zamlauju.
376
1/1/70 11:53:15 AM
Sljez bijeli ili umski

(althea officinalis l.)
ma debeo, valjkast razgranjen podanak i 80120 cm visoko

granatu stabljiku, koja je puna sri. Cijela je biljka bijelim vunastim pustom pokrivena. Donje je lie dlanoliko, rebrasto, na
petero, a gornje na troje ucjepkano, kod peteljke je srcoliko, a
s kraja nejednako nazubljeno. Vunasti ruiasto-bijeli ili bijeli
cvjetovi istjeruju iz pazuaca listova pojedinano ili vie njih
zajedno. Cvjetovi imaju vanjsku aku od 9 lapova i vjeni od 5
sraslih latica, s mnogo u svenji sraslih pranika i plodnicu od
10 listia. Cvjeta od lipnja do rujna. Raste divlje po slanom tlu u
grmlju i po vlanim umama, a radi velike ljekovitosti uzgaja se
u vrtovima. Na narod upotrebljava od bijelog sljeza osobito korijen, koji se vadi rano u proljee i u jesen, a lie i cvijet skupljaju se za vrijeme cvjetanja. Kada se dnevno popiju po 12 alice
aja, svakog sata po lica, od 10 grama osuenog ili pola dag sirovog korijena kuhanog 2025 minuta s jednom osminom litre
vode i jednom osminom litre vina i licom meda, izvanredno je
sredstvo za ienje krvi, a lijek je protiv nahlade, promuklosti,
kalja, bolova u prsima, katara u elucu i crijevima, sluzavosti
bubrega i mokranog mjehura, utice, zaepljene jetre i slezene,
upaljene guterae, iz osnove lijei najopasnije uljeve, otvorene
i zatvorene, bol maternice, bijeli cvijet i venerine bolesti. Kod
uljeva i bijelog cvijeta uzme se 1 kg svjee biljke s korijenom,
prelije se s 56 litara vode i kuha dobro poklopljeno najbolje s
busenom trave 1 i pol do 2 sata i ovim odvarom se treba napariti. Nakon 56 parenja ve je bolje (a vie puta se i posve ozdravi), ali parenje treba nastaviti svaki drugi dan dok se ne ozdravi.
Uz parenje mora se i dalje piti aj, najmanje 23 mjeseca. Kod
bijelog cvijeta moraju se spolni dijelovi tijel, dnevno dva puta irigatorom isprati odvarom od 1 dag osuenog lia na jednu litru
vode (12 sati potopiti, 15 minuta kuhati).
377
1/1/70 11:53:15 AM
Trandovilje (althaea rosea cav.)
ma 3/41 m visoku okomitu dlakavo-ljezdastu stabljiku s

okruglim na 57 cjepaka ucijepljenim pustenim liem i velikim raznobojnim cvijeem. Cvjetovi imaju dvostruku vanjsku aku, s peterolapnim vjeniem, pranicima i plodnicom
kao i bijeli sljez. Cvjeta od srpnja do rujna. Sadi se po vrtovima
kao ukrasna biljka. Za lijek se skuplja lie i cvijet za vrijeme
cvjetanja dok se jo nije posve rascvalo. Kao najljekovitiji cvijet
od njih vae tamni, gotovo crno-crveni cvjetovi.
Kada se popije dnevno po 23 alice aja svako pola do
1 sat po lica, od 15 grama cvijeta kuhanog s jednom osminom litre vina i jednom osminom litre vode i licom meda,
lijee se bolovi u prsima, kaalj, promuklost i svaka kataralna
nahlada jer rastapa i lagano izluuje sluz, pomijean s cvijetom
od divizme jo bolje djeluje. Koga trga u uima neka se dobro
napari na jakom odvaru od cvijeta. Ovakvim odvarom treba i
grlo izgrgljati kada je vrat oteen i grlo upaljeno. Odvarom od
25 grama lia na etvrt litre vode, peru se i oblau rane, irevi,
gute i otoci.
Sljez ili guja trava

(malva rotundifolia l)
ma dugaak granat korijen s 3060 cm visokom poleglom

dlakavom stabljikom i okruglo srcolikim liem na dugakim
peteljkama na 57 cjepaka nacjepkanim i s kraja nazubljenim.
Svijetloruiasti cvjetovi imaju, osim na petero nazubljene ake, jo 1 aicu s 3 listia, vjeni od 5 sraslih latica, s pranicima
kao i drugi sljezovi. Cvjeta od lipnja do rujna. Raste uz plotove,
putove, po ruevinama i ogumcima. Zbog sluzi koju sadrava
vrlo je ljekovit. Skuplja se dok se jo nije rascvjetao, lie i cvijet.
378
1/1/70 11:53:15 AM
aj od 15 grama cvijeta s jednom osminom litre vode i

jednom osminom litre vina i dvije lice meda, rastapa i lagano
izluuje sluz, pa se rabi protiv svih vrsta kataralnih nahlada
i za grgljanje s istim uspjehom kao i trandovilje. Kada se tijekom 40 dana dnevno popije po 3 alice aja od 20 grama
korijena i cvijeta kuhanog s dvije lice meda, oisti organizam
od sluzi i ureuje probavu.
Kod bolova u trbuhu, upale maternice, oteene jetre i slezene, uzme se po 4 g lia od gorice, kadulje i kantarije, 2 g
pelina i 2 lice meda, na 1/4 litre vode, trave se kipuom vodom, koja je 5 minuta kuhala s medom, preliju, puste jednom
provreti, a zatim pare pola sata. Ovaj se aj dnevno kuha i uzima preko dana uvijek po gutljaj.
Rakija u kojoj je kvaeno lie od gorice uzima se po 10
do 12 kapi na kocki eera za bolju probavu nakon obilnog
ruka ili veere. Kod nahlade, groznice ili ljudi koji boluju
od slabe probave ili na jetra neka uzmu 1520 kapi, dva puta
dnevno ove rakije. Za rakiju se napuni staklo s malo provenutim liem, nadolije istom prepeenom rakijom ili sa 6070%
istim alkoholom i ostavi na suncu ili toplome mjestu 68 tjedana.
Trolistak gorki, gorica, gorka troliska

(menyanthes trifoliata l*)
ma 2030 cm visoku stabljiku, s liem na dugim peteljkama sastavljenim od tri jajolike liske. Cvijet je metlica s bijelo-ruiastim, lijevku slinim raijanim cvjetovima. Cvjeta
od travnja do svibnja. Raste svugdje na movarnom zemljitu
pokraj voda, du livadnih jaraka, blatu, movarama, krajem
jezera i bara. Za lijek vrijedi lie koje je vrlo gorkog okusa.
Skuplja se potkraj svibnja i lipnja kada se je posve razvilo. Gor379
1/1/70 11:53:15 AM
ina ove biljke kada se pije kao aj spaja se odmah sa eluanom kiselinom i smjesta pomae. Za aj se uzme alica vode,
dobro prokuha sa licom meda, prelije se preko 4 g osuenog
lia, kuha 1 minutu i pari jo 10 minuta. Ovaj aj otklanja
nejelost, pospjeuje dobru probavu, istodobno slui za ienje
te pospjeuje rad jetre i ui.
Vodopija, enetrga, vodoplav,

cikorija ili utinica
(cichorium intybus l.)
ma dugaak, mesnat i razgranat korijen koji je pun mljeine

i okomitu 3060 cm visoku, raskreeno granatu stabljiku.
Prizemno je lie kosirski razrezano, a lie na stabljici lancelasto je izverugano i nazubljeno. Cvjeta jasno modrim glavicama. Cvjetovi stoje u pazucima listova i vie njih zajedno.
Raste po neobraenom zemljitu, uz putove, po poljima i ledinama. Skuplja se za vrijeme cvjetanja, za lijek vrijedi korijen,
lie i cvijet.
aj od 15 g lia i cvijeta na etvrt litre vode, isti
i jaa eludac, popravlja probavu, odvaja prekomjernu
u, isti jetra, bubrege i slezenu, lijei uticu i bljedobolju. Protiv ove bolesti treba popiti po 1 alicu aja
natate i uveer. Kod upale porebrice, slijepog crijeva
ili nahlade donjeg tijela, ispari lie i cvijet na zdravom
octu i dobro toplo privij na bolno mjesto.
Rakija od vodopije uzima se protiv svih navedenih bolesti
23 puta dnevno po 2030 kapi, a rabi se i za trljanje uzetih
dijelova tijela, pomijeana na jednake dijelove s uljem od matinjaka i rute. Za rakiju stavi se u staklenku od 1 litre aka
sitno isjeckanog korijena i aka lia i cvijeta te se prelije prepeenom rakijom ili 5060% istim alkoholom, zatim dobro
380
1/1/70 11:53:15 AM
zaepi i ostavi na suncu 68 tjedana. Dnevno se mora sadraj

dobro promukati.

Vrba iva ili makovina

(salix caprea h)
rm je ili drvo koje dostigne visinu i 10 metara, sa sivo-zelenom korom i debelim uto-smeim ili crveno-smeim
granicama. Lie je jajoliko, narovaeno, na licu tamnozeleno
i golo, na naliju dlakavo, s dva bubregu slina dlakava zaliska
i debelim velikim macama, koje se razvijaju ve u oujku puno
prije lia. Raste esto u umama i ogumcima.
Vrba bijela (salix alba l.)
isoko je drvo sa sivom ispucanom korom li velikim na

kraju vitkim granama. Lie je lancelasto i obraslo prileglim, srebrenasto-bijelim dlakama. Mace i zalisci mnogo
su vitkiji nego u vrbe ive. Cvjeta potkraj travnja i poetkom
svibnja kada je ve prolistala. Vrba ima vie vrsta i veinom
su grmovi. Za lijek se najvie rabe te dvije navedene vrste, a
skupljaju se vrci i pupoljci mladih granica i mace u proljee,
a kora sa stabla i korijena cijelu godinu.
Jak odvar od mladih vrhova i pupoljaka (25 dag na pola litre vode i pola litre vina, potopi se 16 sati i 34 sata poklopljeno poistiha kuha) jaa i isti krv, odvaja loe sokove iz tijela,
lijei uljeve, irie, osip i groznicu, a osobito se preporuuje
nervno rastrojenim ljudima. Uzima se dnevno 23 male alice, uvijek po gutljaj. Ako kome noge otiu, neka skuha svjeeg
ili suhog vrbovog lia u zdravu octu i vrue privije na noge.
Lie pola sata u vinu kuhano od svjeeg lia uzme se 5 dag,
381
1/1/70 11:53:16 AM
od osuenog 50 g na 1/4 litre vina i 15 zrna papra, lijei greve

u trbuhu. Iz lia iscijeen sok s malo soli uzima se po 23
lice dnevno protiv movarnih groznica. Sok iz lia lijei i
svjee rane. U vinu kuhana kora ili pepeo od vrbove kore pomijean sa octom, lijei bradavice i kurje oi.
Pranjem s cjeom (lukijom) od pepela bijele vrbe lijee
se razni osipi i pritevi po koi. Odvar od 5 dag osuene kore
na 1 litru vode, pola do 1 sat kuhati, rabi se za ispiranje svake
vrste rana i ranica i za ispiranje spolnih organa protiv bijelog
cvijeta.
Tople banje s odvarom od vrbove kore, osvjeavaju i jaaju cjelokupan organizam osobito se preporuuju za slabunjavu djecu (23 puta tjedno). Za odvajanje loih sokova iz tijela
uzme se natate na vrhu noa u prah istucanog korijena i popije s aom svjee vode.
Zeji trn, glade ili gladi

(ononis spinosa*)
rnat je polugrm. Stabljika mu je crveno-smea, dlakava,

oko 40 cm visoka. Lie je klinu slino, duguljasto, s kraja
zadebljano i nazubljeno s obje strane dlakavo. Donje je lie s
3 liske kao u djeteline, a gornji su jednoviti na kratkom drku.
Izdanci zavravaju otrom bodljikom. Iz pazuca listova izbijaju pojedini, rijetko po dva, ruiasto-crveni cvjetovi. Cvijet je
lepirast vjeni s akom i 5 nejednakih latica. Cvjeta od lipnja
do srpnja. Raste po suhim livadama, neplodnim poljima i s kraja po putovima. Za lijek se upotrebljava korijen i lie. Korijen
se skuplja nakon tree godine u jesen ili etvrte u proljee.
aj od lia i korijena zejeg trna staro je i prokuano
sredstvo protiv gihta, podagre i najtvrdokornijeg zastarjelog
reumatizma. Za aj se uzme na alicu vode 56 g osuenog
382
1/1/70 11:53:16 AM
i u prah istucanog korijena ili se pomijea po pola s osuenim liem, potopi 12 sati u istoj vodi u kojoj je potopljeno 10
minuta kuha i pari jo 20 minuta. Ovog aja treba 23 alice
dnevno popiti. Kod bolesnika koje je reuma kao bogalje uz krevet prikovala i gdje nijedan lijek nije pomogao, pijenjem ovog
aja nastupila je olakica ve nakon 58 dana. Protiv vodene
bolesti, kamena i otvrdnua lijezda, izvrstan je lijek kada se
uzme 3 dag korijena i zelene mlade stabljike od perina i po 6
g osuenog korijena od zejeg trna, preslice i istucanih boba
smrekovih, s etvrt litre vode i etvrt litre vina, 12 sati se potopi, 10 minuta kuha s 12 lice meda i jo ostavi 20 minuta
poklopljeno. Ovaj aj odlino odvaja mokrau i s mokraom
sve zle tvari iz tijela i krvi, a bez svake pogibelji za bubrege i
cjelokupan organizam.
utika, imirka, zvana i trpkovina

(berberis vulgaris l*)
rm je od 13 metra visok s trnovitim ibama. Listovi su

jajoliki, sitno nazubljeni i stoje u upercima. Pod svakim
lisnim uperkom nalazi se jednostavan ili natroje razdijeljen
trn. uti pravilni cvjetovi ine postrane mlohave grozdove.
Cvjeta u proljee, veinom u svibnju. Raste u ogumcima i umama, po brdima, a sade je i po vrtovima. Ljeti se skupljaju
bobe (plod), a u proljee i jesen korijen.
Kora od trpkovine upotrebljava se za pravljenje ute boje.
aj od korijena (8 g na etvrt litre, pola vode, a pola vina) odvaja mokrau i isti crijeva pa se pije protiv utice. Na jednake dijelove pomijean s liem od breze, istucanim bobama
smrekovim i pelinom vrlo je dobar lijek za bolesti jetra i slezene. Kada se uzme 1 lica sirupa ili svjee izgnjeenog soka od
bobe trpkovine i daje bolesnicima u velikoj vruici, razgaljuje i
383
1/1/70 11:53:16 AM
rashlauje ih. Ocat spremljen od boba ne pljesnivi pa se stoga

upotrebljava za dezinfekciju kod tifusa i crijevnih bolesti.
utilovka svinjdua, grahotua,

kozji rog ili boja trava
(trigonella foenum graecum*)
edna je vrsta djeteline s 3040 cm visokim bokorom i naizmjence poraslim, sastavljenim, svijetlozelenim paliem podraslim liem i lepirastim utim cvjetovima. Plod je mahuna.
Raste po livadama, a cvjeta od lipnja do srpnja. Za lijek se skuplja sjeme u kolovozu. Sjeme se rabi uvijek, samo samljeveno
ili tucano.
Sjeme od grahotue prelije se kipuom vodom kojoj se
pridoda zdravog octa, zamuti se da postane mazivo, zatim se
na lanenu krpu prst debelo namae i time se oblau oteene
lijezde (guke ili gute), irevi, svake vrste rane otvorene po nogama oko kojih je i divlje meso poraslo ili i rane kod kojih postoji bojazan otrovanja krvi. Svugdje gdje treba neist iz rana
izluiti i gdje treba da se otok smeka i rastopi, s najboljim
se uspjehom rabe ovi oblozi jer izvlae temperaturu i bol i ne
daju otvorenim ranama da prije nego li se je sva neist iz njih
odvojila zamlade. Uz obloge treba uzeti svakog sata po 1 licu
aja od 5 g pelina na etvrt litre vode, 5 min. kuhanog za ie
nje krvi i odvajanje loih sokova putem izmeta i mokrae.
Kod bolova u vratu, prsima, velike temperature, sluzavosti u pluima i proirenju plua, kod tekih napada astme (zaduhe) te ireva u elucu i crijevima treba uzeti svakog sata po
licu aja od 1 male lice grahotue i pola lice samljevenog
sjemena od komoraa s 1 licom meda na etvrt litre vode. Kipuom vodom preliti i 12 minute kuhati. Kod uzetosti jezika
zbog udara kapi, uzme se 10 g korijena od tarkona i potopi u
384
1/1/70 11:53:16 AM
etvrt litre vina 16 sati, zatim pridoda 1 mala lica grahotue,

1 lica meda i kuha 12 min. Ovaj aj treba na tri puta mlak
popiti i u ustima ga dulje zadravati. To treba dulje vremena
uzimati.
385
1/1/70 11:53:16 AM

Sadik Sadikovic-Narodno Zdravlje

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sadik Sadikovic-Narodno Zdravlje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sadik Sadikovi

Dragi moji itatelji!

isam uen ovjek, niti sam vjet u pisanju da bih mogao

moi nego od njih napravljeni lijekovi kemijskim putem, jer se

Ako bolest nije teka, neka bolesnik ne ostavlja rad pa

Kad ste gdjekada stupali kroz neobraenu ledinu, kako li

jeme i bolesnici moraju biti strpljivi i tono se drati propisanih

olesti koje su navedene u ovoj knjizi svrstane su po abecedi.

Astma (zaduha) i pomanjkanje daha

odvaru od trine ili kamilice. Nakon parenja treba se brzo s pola

Bijeli cvijet kod ena

ijeli cvijet je velika nevolja za ene. Sprjeava oploivanje i

pranje, neka kuha cvijet od boura (Paeonia officinalis R) u

Bubuljice po bradi, obrvama i elu

vog vina. To se 12 sati potopi i 15 minuta poistiha kuha te pola

Kada bradavice ispucaju na prsima

zme se svjee kunice trave, zvane i stolisnik ili hajduka

Bradavice na ruci ili licu

ko ima bradavice po ruci ili licu, neka uzme sirovog drveta

Bubrena je bolest jedna od najeih i najopasnijih bolesti.

daje izvrstan lijek za one koji boluju na bubrezima i mjehuru.

od ove teke i opasne bolesti treba bolesniku obloiti

34 puta svakih 2025 minuta aj od bazge. Kada se dobro

a ovu bolest treba piti tri mjeseca aj od po 50 g korijena

25 minuta na 5 dag preslice koja se etvrt sata kuha s tri litre

Kad spadne bubreg

va bolest dolazi veinom kod starijih ena ili kod vrlo

10 litara vode. Ovo treba tri sata kuhati i vodi za kupku

lomonovog peata uglastog (Polygon aviculare L), istucanih

na pranje, hladnim. Lice se umije dnevno 34 puta svjeim

dom i pospe u prah istucanom poganevom travom ili tucanim

Neuredan cvijet kod ena

opravlja se kada se osam dana prije vremena pije aj od

Kad je cvijet kod ena odvie slab

a se to stanje popravi, treba tri mjeseca dnevno tri puta

Veliki cvijet u ene

Kada se za vrijeme cvijeta

reba svako pola sata uzeti po 1 licu aja od 20 g pelina

Kada se cvijet zaustavi

bog nahlade, straha ili uzrujanosti, treba uzeti 3 puta

Protiv izgubljenog mjesenog cvijeta

Ako ena nema cvijeta, a nije trudna, neka uzme rese

Bolest crijeva s krvarenjem

minuta kuhati i 10 minuta pariti. Svakog jutra natate i prije

Proljev i druge bolesti u crijevima

zima se klizma od 15 grama samljevenog sjemena od

omora (Foeniculum officinale All.) je vrlo dobar lijek

Cvatua biljka majina duica (Thymus serpyllum L) s

od ove bolesti treba preko eluca i trbuha stavljati dobro

U pola litre vina potopljeno se dri 12 sati po 10 g

Katar crijeva kod ljudi bolesnih

a 2 umanjka stave se 2 lice eera i muti dok smjesa ne

s 2 lice vode, zatim dolije se kuhanim vinom. (vino treba

Upala slijepog crijeva

od upale slijepog crijeva osjea se bodac s desne strane

kuhati, procijediti i pridodati 3 lice meda i ponovno dobro

r na maru vie puta je povezan s velikim bolom. Uzrok

privije na mar. To izvrsno djeluje i na bol i na ozljede. Ror

ireve na elucu lijei sljedei lijek: Uzme se zdrave kore

ijee se i pijenjem aja od islandskog liaja (Certraria

irii ili fistule

a zubnom mesu odstrane se mukanjem i ispiranjem

pola litre bijelog vina, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta

octu kuhano bobovo brano (Vida faba L) upotrebljava