1.

UVOD
Piezoelektrini senzori rade na principu piezoelektrinog efekta (gr. piezo -gurati).
Piezoelektrini efekt je pojava stvaranja elektrinog naboja na povrini nekih vrstih
tvari prilikom njihove mehanike deformacije. Prisutan je i obrnuti efekt mehanika
deformacija materijala kada je na njega primijenjen elektrini napon.
Otkrili su ga braa Pierre i Jacques Curie 1880. godine. Piezoelektrini efekt
pokazuju mnoge tvari, primjerice kvarc, topaz, minerali iz grupe turmalina, kost,
svila, drvo te umjetni materijali poput raznih vrsta keramike, plastike i kristala. Iako
je dugo nakon otkria bio samo zanimljiv laboratorijski efekt, s vremenom je
pronaao primjenu u brojnim ureajima. [1]
Prva praktina primjena piezoelektrinog efekta bila je u sonarima tijekom Prvog
svjetskog rata. Nakon toga uslijedilo je detaljnije istraivanje efekta i njegova
primjena. Danas se piezoelektrine efekt koristi u mnogim podrujima. Vjerojatno
najrasprostranjenija primjena je u depnim upaljaima. Kada se upalja pritisne,
okida sa oprugom udara u komad piezoelektrinog kristala i uslijed njegove
deformacije stvara se elektrini potencijal koji izaziva iskru i pali plin. Piezoelektrini
efekt se koristi i u tintnim pisaima za stvaranje mikroskopskih kapljica tinte, zatim
u brizgaljkama common-rail dizelskih motora za precizno doziranje goriva, u
mikrofonima, pojaalima, transformatorima, generatorima itd. Piezoelektrini efekt
ovisi o temperaturi, pa taj efekt opada sa smanjenjem temperature i to cca. 0.3% po
Kelvinu. Curieva temperatura kada e materijal izgubiti svoja piezo svojstva je oko
150 ... 250 C (upotrebljavaju se od 80 do 150 C). [1]
2. PIEZOELEKTRINI EFEKT
Ako se na dielektrini materijal monokristalne strukture djeluje silom F kristalna reetka e se
deformirati. Uslijed deformacije reetke javlja se piezoelektricitet iji se napon mjeri na elektrodama
postavljenim na povrini kristala. Koliina elektriciteta zavisi od sile kojom se reetka deformira:
Q = dF
gdje je:
F sila deformiranja
d konstanta kristala
Napon izmeu elektroda odreen je izrazom :
U = Q/C
gdje je:

Q koliina elektriciteta
C kapacitativnost
Kako je p = F/A tada je je Q = dpA. Kapacitativnost je dana izrazom:
C = (A)/l
gdje je linearna dilatacija. Tada je
?=
???

?
?
=
???

Ako se uvede oznaka g = d/b tada je napon izmeu elektroda:

U=gpl
Vrijednosti g i d su karakteristike kristala. Piezoelektrini senzori se najee koriste
za mjerenje mehanikih vibracija (piezoelektrini akcelerometri) i kao senzori tlaka.
[1]
4
3. JEDNOSTAVNI PIEZOELEKTRINI SENZOR
Jednostavni piezoelektrini senzori se grade u obliku: prizme, diska, cilindra ili
dijela cilindra (slika 1.).
a) b) c) d)
Slika 1. Jednostavni piezoelektrini senzor
a) traka, b) disk, c) cilindar, d) uzduni segment cilindra [1]
b)
Izlazni napon je pozitivan kada je prizma podvrgnuta sabijanju. Najvea osjetljivost
je kada je maksimalan odnos l/d, tj. kada je piezoelektrik u obliku trake. Traka ima
malu vrstou pa se lako lomi pod uzdunim optereenjem.
Oblik diska je povoljniji u pogledu vrstoe. Povrina diska se posrebruje kako bi
kontakt izmeu piezoelektrika i prikljunih vodova bio to bolji.
Najbolju vrstou ima senzor u obliku cilindra, ali ga je tehnoloki najtee proizvesti.
Potrebno je da popreni presjek to manje odstupa od krunog prstena i da debljina
bude jednaka po cijelom obujmu. Uzduni segment cilindra ima sva dobra svojstva

cilindra i zbog zakrivljenosti je vri od trake.

Nedostaci jednostavnih piezoelektrinih senzora su mali izlazni napon i slaba
mehanika vrstoa pa se grade viestruki ili sloeni senzori (paralelno serijsko
spajanje vie jednostavnih piezoelektrinih senzora slika 2.). [1]
5
a) b) c)
Slika 2. Viestruki piezoelektrini senzor
a) lamelni, b)diskoidni, c) trosegmentni [1]
6
4. PREDNOSTI I NEDOSTACI
Prednosti piezoelektrinih senzora:
pomak (linearni) ovisi o naponu
visoke razluivosti (izmjereno ak 0,01 nm)
ponovljivosti od oko 1 nm
visoka opteretivost
veliki dinamiki raspon primjene
bez mehanike zranosti, habanja, i stick-slipa (prekida)
pomak kod v 0 zbog karakteristike trenja
mogu se koristiti u vakuumu.
Nedostaci piezoelektrinih senzora:
raspon pomaka je ogranien (m)
histereza + puzanje feedback
keramiki materijal krhak (lomovi)
optereenje na vlak esto su prednapregnuti da bi mogli raditi push-pull
(vlak 5 ... 10% tlaka) na savijanje, torziju ili tangencijalno)
stack aktuatori se i savijaju dovodei do parazitnih pomaka
1 ... 12% snage kod dinamikih aplikacija se gubi u toplini
svojstva degradiraju s vremenom
visoka osjetljivost na promjene temperature (kod Curieve temperature
neupotrebljivi)
potrebni (veliki) amplifikatori
cijena
7
5. MATERIJALI KOD PIEZOELEKTRINIH SENZORA

Dvije vane grupe materijala se koriste kod piezoelektrinih senzora:

piezoelektrine keramike i specijalni kristali. Keramike se proizvode sinteriranjem i
posjeduju piezoelektrinu konstantu, koja moe biti dva reda veliine vea nego kod
kristalnih materijala. Naalost, ova visoka osjetljivost je propraena loom
dugotrajnom stabilnou. Piezoelektrina keramika moe se promatrati kao
magnetizirana eljezna ipka. Magnetizam se naknadno unosi u materijal i moe
se mijenjati s vremenom. Monokristali (kao to su turmalin, kvarc, galijum fosfat
GaPO4) su drugaiji. U njihovom sluaju je specifina struktura kristalne reetke
odgovorna za piezo efekt. U principu su kristali manje osjetljivi, ali imaju znaajno
viu, gotovo beskonanu dugotrajnu stabilnost. Neki od materijala koji se koriste
naroito galijum fosfat i turmalin imaju izuzetnu stabilnost u irokom
temperaturnom rasponu tako da se mogu koristiti na temperaturama do 1000C.
Sve piezokeramike i turmalin nisu samo piezoelektrici, oni su i piroelektrici. To znai
da se signal naboja ne oslobaa samo sa promjenom optereenja, nego i sa
promjenom temperature. Ova karakteristika nije svojstvena kvarcu i galijum fosfatu,
zbog ega su ovi kristali posebno pogodni za mjerenja. [2]
8
6. PODRUJA PRIMJENE PIEZOELEKTRINIH SENZORA
Ovaj princip mjerenja se koristi od 1940-tih, a danas je to sofisticirana tehnologija
sa izuzetnom pouzdanou tako da se danas piezoefekt uspjeno primjenjuje u
mnogim kritinim aplikacijama, kao to su medicinske, avio i nuklearne tehnologije.
Uspon piezoelektrine tehnologije je zasnovan na brojnim prednostima. Iako su
piezoelektrini senzori elektromehaniki sistemi koji reagiraju na pritisak, mjerni
element gotovo da ne trpi nikakvu deformaciju (obino dolazi do savijanja od
nekoliko mikrometara). To je jedan od razloga zato su ovi senzori toliko robusni i
zato imaju tako visoku vlastitu frekvenciju i linearnost, ak i u najteim uvjetima.
Piezoelektrina tehnologija je neosjetljiva na elektromagnetna i radioaktivna
zraenja. Jedan od nedostataka piezoelektrinih senzora je njihova primjena kod
statikih mjerenja. Statike sile proizvode odreenu koliinu naboja na povrini
piezoelektrinog materijala. Prilikom rada sa uobiajenim elektronikama i
materijalima koji nisu savreno izolirani, dolazi do kontinuiranog gubitka naboja, to
proizvodi stalni gubitak signala. Bilo bi pogreno kada bi pretpostavili da se
piezoelektrini senzori mogu koristiti samo za veoma brze procese pod odreenim
uvjetima. Postoje brojne aplikacije gdje se mjerenja odvijaju u kvazi-statikim

uvjetima, iako je to u svakom sluaju podruje tehnologije mjernih traka. Svakako

nain na koji se koriste mjerni elementi je veoma razliit kod primjene senzora sile
na bazi mjernih traka i kod piezoelektrinih senzora sile. Mjerne trake se instaliraju
na mjerna tijela koja se deformiraju kada se izlau sili. Tako cjelokupno optereenje
prolazi kroz tijelo, a samo dio kroz mjerne trake. Zbog krutosti kristala, piezo
tehnologija je zasnovana na injenici da kompletna sila prolazi kroz sam senzor i
tako imamo pravi mehatroniki element. Visoka stabilnost monokristala omoguava
da piezo senzori budu veoma kompaktni. Ova minimalna deformacija kristala pri
nominalnom optereenju je takoer idealna za linearnost senzora, budui da mali
pomaci veoma malo utjeu na promjenu toka sile. Kada se to kombinira sa
stabilnou mjernog elementa dobije se senzor sa odgovarajuim stupnjem
sigurnosti od preoptereenja i dugotrajnom stabilnou. [2]
9
Damjan
Dinamometar se sastoji od etiri senzora za mjerenje tri komponente sile rezanja,
u osnovne ploe i gornje ploe. Svaki senzor sadri tri para
a, jednu osjetljivu na pritisak u smjeru osi z
u smjeru x i y osi. Izlazi iz etiri ugraena senzora sila su
povezana izvan dinamometra u smjeru koji doputa viekomponentna mjerna
alata koji se montira na mjerni ureaj moe prihvatiti alat s
maksimalnim dimenzijama drke 2626 mm. Slika 20 prikazuje presjek ure
Obradak, alat i dio mjernog ureaja sa senzorima
Diplomski rad
62
sila tipa 9257B,
Radi se o elektrinom mjerau s
etiri senzora za mjerenje tri komponente sile rezanja,
e. Svaki senzor sadri tri para
z, a druge dvije
ena senzora sila su
povezana izvan dinamometra u smjeru koji doputa viekomponentna mjerna
aj moe prihvatiti alat s
prikazuje presjek ureaja.