UNIVERZITET U ZENICI

EKONOMSKI FAKLUTET
SMJER: MENADMENT PREDUZEA

SEMINARSKI RAD
iz predmeta STRATEKI MENADMENT
Akademska 2014/2015. godina

Predmentni nastavnik:

Studenti:

Dr. Sc. Dijana Husakovi, docent

Amra Uzunovi, 1313-R-11
Ehlimana Tarabar, 963-Rsf-09
Erna Buro, 1398-Rsf-11
Denita Trako, 1335-R-11

Zenica, januar 2015. godine

SADRAJ
1. UVOD ............................................................................................................................... 3
2. PREDSTAVLJANJE KOMPANIJE ................................................................................. 4
2.1. Kratka istorija kompanije ........................................................................................................ 5
2.2.Vizija/misija kompanije ........................................................................................................... 6
2.3. Ciljevi kompanije .................................................................................................................... 7
2.4. Naela kompanije.................................................................................................................... 9
2.5. Korporativne strategije.......................................................................................................... 10

3.

EKSTERNA ANALIZA .............................................................................................. 12

3.1.

Opte okruenje ................................................................................................................ 12

3.1.1.

Politiki faktori............................................................................................................. 12

3.1.2.

Ekonomski faktori ........................................................................................................ 12

3.1.3.

Socio-Kulturoloki faktori............................................................................................ 13

3.1.4.

Tehnoloki faktori ........................................................................................................ 13

3.1.5.

Pravni faktori ................................................................................................................ 13

3.1.6.

Demografski faktori ..................................................................................................... 14

3.2.

Specifino okruenje ........................................................................................................ 14

3.2.1.

Pregovaraka mo dobavljaa ...................................................................................... 14

3.2.2.

Pregovaraka mo kupaca ............................................................................................ 14

3.2.3.

Prijetnja od novih konkurenata..................................................................................... 15

3.2.4.

Prijetnja proizvoda supstituta ....................................................................................... 15

3.2.5.

Suparnitvo meu postojeim konkurentima, .............................................................. 15

4. INTERNA ANALIZA..................................................................................................... 16
4.1. Materijalna sredstva .............................................................................................................. 16
4.2. Nematerijalna sredstva .......................................................................................................... 16

5. SWOT ANALIZA ........................................................................................................... 18

6. STRATEGIJSKA PITANJA ........................................................................................... 20
7. STRATEGIJSKE ALTERNATIVE ................................................................................ 23
8. PREPORUKA ................................................................................................................. 27
9. IMPLEMENTACIJA ...................................................................................................... 28
10. ZAKLJUAK ............................................................................................................... 29
L I T E R A T U R A ........................................................................................................... 31

1. UVOD
Tema seminarskog rada je kompanija Samsung Electronics koja predstavlja jednu od
najveih infomaciono-tehnolokih korporacija, ije se sjedite nalazi u Juno Korejskom
gradu Suwon. Korporacija djeluje u preko 88 drava. Ona je nosilac Samsung Grupe, a pored
nje tu su jo i Samsung Heavy Industries, te Samsung Engineering and Construction.
Cilj ovog seminarskog rada jeste ispunjavanje obaveza iz predmeta Stratekog
menadmenta. Takoer, jedan od ciljeva ovog seminarskog rada jeste i upoznavanje sa
eksternom i internom analizom, sa konkurentskim i korporativnim strategijama kompanije
Samsung Electronics, kao i koje su to strategijske alternative specifine za ovu kompaniju.
U drugom dijelu seminarskog rada upoznajemo se sa kompanijom Samsung, koje su
vrijednosti kompanije, njena misija i vizija i koji su njeni ciljevi. Trei dio se odnosi na
eksternu analizu u kojem su navedene anse i opasnosti za kompaniju. U etvrtom dijelu je
predstavljena interna analiza, koja pokazuje snage i slabosti kompanije Samsung kao i prikaz
SWOT matrice. Peti dio predstavlja strategijska pitanja koja ujedno predstavljaju i najvee
slabosti Samsunga, te je nuno i hitno donijeti prave i ispravne strategijske alternative kako
bi poboljali poloaj i opstanak kompanije. U slijedeem dijelu, odnosno estom dijelu
govori se o strategijskim alternativama, a u sedmom dijelu koji se odnosi na preporuke,
predstavljene su strategije koje se mogu primjeniti na rjeavanju datih pitanja.
Kao primarni izvor za izradu seminarskog rada koristili smo internet, posebno oficijalni
website Samsunga gdje smo pronali dosta korisnih podataka o korporaciji Samsung. Knjiga
Strategijski menadment na dijelu, autorice Mary Coulter nam je posluila kao sekundarni
izvor.

2. PREDSTAVLJANJE KOMPANIJE
Samsung grupa i Samsung elektronika
Samsung grupa, je najvea poslovna organizacija u Koreji. Poznate industrijske filijale ove
grupe su Samsung elektronika (Samsung Electronics), druga kompanija u svijetu u oblasti
informacionih tehnologija po prihodima u 2014. godini, Samsung teka industrija (Samsung
HeavyIndustries), druga kompanija u svijetu u oblasti brodogradnje po prihodima u 2010.
godini, Samsung inenjering (Samsung Engineering) i Samsung C&T, najveda graevinska
kompanija u svijetu, respektivno i Samsung tekvin (Samsung Techwin), proizvoa oruanih
tehnologija i optoelektronike. Druge poznate filijale su Samsung ivotno osiguranje
(Samsung Life Insurance), najvea kompanija u svijetu u oblasti ivotnog osiguranja,
Samsung Everland, operator odmaralita Everland, najstarijeg tematskog parka u Junoj
Koreji i Cheil Worldwide, 19. kompanija u svetu u oblasti oglaavanja po prihodima u 2010.
godini. Samsung elektronika predstavlja najveu filijalu u Koreji u 2011. godini sa
utvrenim prilivom novca od 150 miliona dolara. Samsung elektronika ima 144 utvrenih
manjih ogranaka od kojih je ak 18 nastalo krajem 2011. Sastoji iz tri vea sektora:1
1. Ureaji, tzv. ,,posao za posao (Business to Busness B2B) sektor koji se bavi
poluprovodnicima, drugim ipovima, LCD monitorima i drugim komponentama;
2. Digitalne medije i komunikacije (DM&C) predstavljaj sektor koji se definie kao ,,posao
za potroae (Business to Customer B2C), bavi se proizvodnjom telefona, kompjutera,
televizije
3. Samsung institut tehnologije za napredna istraivanja (Samsung Advanced Institute of
Technology SAIT) je istraivaki ogranak kompanije koji se u ovom trenutku bavi i novim
poslovima.

Samsung. (2014). About

Samsung.http://www.samsung.com/uk/aboutsamsung/samsungelectronics/vision2020.html

2.1. Kratka istorija kompanije

Samsung je kompanija oformljena 1938. godine od strane Bjung al Lija u Tegu u Koreji
koja se najpre bavila izvozom suene ribe i brana u Kinu. Pedesetih godina ova kompanija
proiruje polja svoje delatnosti na proizvodnju tekstila i ivotno osiguranje. Samsung
elektronika je osnovana 1969. godine, i kao prvi proizvodi nastali njenim radom bili su
televizori. Prvi crno-beli televizor izaao je u prodaju 1970. godine. Nakon toga, Samsung
je poeo da se bavi proizvodnjom friidera, mikrotalasnih penica i ve maina. Znaaniji
datumi u istoriji kompanije dati su u tabeli 1.

Tabela 1. Znaajniji datumi u poetnim godinama rada Samsung grupe

1972

Poela je proizvodnja crno-belih televizora za domau prodaju

1974

Pripojena je kompanija Samsung Heavy Industries

Osnovana je kompanija Samsung Petrochemical
Poela je proizvodnja maina za pranje vea i friidera

1976

Proizveden je 1.000.000. crno-bijeli televizor

1977

Osnovana je kompanija Samsung Precision Co. (preimenovana u

Samsung Techwin)
Poeo je izvoz televizora u boji
Osnovana je kompanija Samsung Fine Chemicals
Osnovana je kompanija Samsung Construction

1978

Proizvedeno je 4.000.000. crno-bijelih televizor (najvie na svijetu)

1979

Poela je masovna proizvodnja mikrotalasnih penica

Poetkom osamdesetih godina kompanija poinje sa proizvodnjom televizora u boji,

personalnih raunara, video rekordera i kasetofona i u to vrijeme se proiruje na Ameriko
trite.
Nakon udruivanja sa BP kompanijom, Samsung poinje da prodaje hemijske proizvode u
Koreji. Poetkom i sredinom devedesetih godina Samsung je zapoeo proizvodnju
memorijskih i hard diskova za upotrebu u personalnim raunarima. Poslije inicjalnih
propusta, Samsung se u proizvodnju mobilnih telefona ozbiljno upustio krajem 1990-ih.
Istovremeno, znaajno je napredovao na polju proizvodnje televizora. Poetkom 21. vijeka
Samsung je proizveo prvi HD TV i Blu-Ray player. Danas je vodei proizvoa ovih ureaja.
Prvi Android telefon Galaxy S predstavio je 2010. na Svjetskom kongresu mobilnih
tehnologija. Sada ovaj telefon ima treu generaciju i smatra se jednim od najboljih smartfona
koji se mogu pronai na tritu. Galaxy Tab u prodaji se naao u jesen 2010. godine. Ovaj
ureaj od sedam ina bio je prvi Android tablet za iroku upotrebu. Televizor budunosti
predstavljen je 2013. na Sajmu potroake elektronike

2.2.Vizija/misija kompanije
Misija2 - misija kompanije Samsung je fokusirana na izgradnju vlastitog Brenda i postizanje
kreativnog lider na novim tritima.
Izgleda da je kompanija Samsung fokusirana na promjenu svoje reputaciju brzog
sljedbenika, tj kompanije koja uspjeva kroz posmatranje drugih, pionira nove tehnologije i
trita, a onda uurbano razvija svoje proizvode po uzoru na njih. Ovo se moglo vidjeti kada
je kompanija Samsung izgubila sluaj sa iPhone-om, nakon to je bila optuena od strane
kompanije Apple za krenje i krau niza patenata.
Bez obzira na veliki napredak, Samsung jo uvijek zaostaje iza kompanije Apple, kad je u
pitanju liderska pozicija najinovativnije kompanije na svijetu. U svojoj misiji da preuzmu
lidersku poziciju kreativnog lidera na tritu pametnih telefona, voe Samsung kompanije
vjeruju da e morati fundamentalno promjeniti korporativnu kulturu i strategiju. Vrei
intenzivna istraivanja i razvoj, Samsung kompanija e biti u mogunosti da kontrolira svoju
sudbinu.

http://www.samsung.com/us/aboutsamsung/corporateprofile/visionmission.html

Vizija 3 - "Inspirii svijet, kreiraj budunost", je izjava kompanije Samsung o misiji

kompanije u viziji za 2020. godinu.
Sa ovom novom vizijom, Samsung se obavezuje da inspirie svoju zajednicu da iskoritavaju
svoje kljune snage, kreativna rjeenja, inovativne proizvode i nove tehnologije, zajedno uz
stalnu promociju svojih novih vrijednosti za Samsung baznu mree.
To ukljuuje industriju, partnere i zaposlene. Samsung se nada da e doprinijeti boljem
svijetu i bogatom iskustv za sve.
Takoer, kao dio svoje vizije, Samsung ima plan do ostvari prihod od 400.000.000.000 $ i
tako bude svrstan u top pet svijetskih brendova do 2020. godine

2.3. Ciljevi kompanije

U 2009. godini, Samsung Electronics je najavio svoj ambiciozni plan "Vizija 2020" sa setom
specifinih ciljeva pod sloganom "Inspirie Svijet, kreira budunost." ta to znai?
Kvalitativno, to znai da postane inovativna kompanija; ugledna kompanija; jedan od top 10
Svjetski najboljih radnih mjesta; kreativni lider u izgradnji novih trita; globalni div koji
privlai najbolje svjetske talente.
Konkretno, to znai postizanje praga od 400 miliona dolara u prodaji, dostizanje broja 1 u
globalnoj IT industriju kao i ulazak u top 10 globalnih kompanija do 2020. godine. Moe li
kompanija Samsung ostvariti svoje ciljeve? Do sada se biljei napredak.
Poetak 2015. godine je, to znai da kompanija Samsung provodi misiju svoje vizije ve
5godina ili na pola puta do svoje vizije.

http://www.samsung.com/us/aboutsamsung/corporateprofile/visionmission.html

Grafikon 1: Vizija Samsung Grupacije

Kako grafikonu ukazuje, trend rangiranja izgleda ide prema sjeveru.

Posao i dalje treba da se dovri, ali ako nas pitate, napredak kompanije Samsung je ogroman
i oni su u vrlo dobrom stanju.
400 milijardi prodaje
Ova je ogroman broj.
400 milijardi je 400 000 000 000.
Nismo ni sigurni da se uklapa na ekran konvencionalnog kalkulatora. Kako kompanije
Samsung radi na ostavrenju ove ambiciozne vizije? Od 2011. godine, kompanije Samsung
je ostvarila rast od 38,6% u prodaji, to je 220.000.000.000 $.
Postizanje ovog cilja nee biti lako, jer svake sekunde industrija postaje sve konkurentnija.
Meutim, nema zabave u postizanju jednostavanog i lakog cilja. Svaki cilj vrijedan
ostvarivanja sadri u sebi elemen rizika. (Dean Karnazes) Iako se mora priznati da
kompanije Samsung ima dosta prostora za poboljanja, na pola puta svoje vizije, kae se u
izvjetaju, kompanija Samsung ima i dalje vrstu odluku da ide prema daljem napretku. Uz
Samsungov jedinstven i raznolik poslovni portfolio, sloenu globalnu strukturu i agresivne
R&D aktivnosti oekujemo da kompanija Samsung ostvari svoj cilj.
8

2.4. Naela kompanije

Vjerujemo da je ivot sa snanim vrijednostima temelj dobrog poslovanja. Zato su ove
temeljne vrijednosti 4 i stroga pravila ponaanja u sri svake odluke koju donosimo
(Samsung, 2014).

Ljudi- Vrlo jednostavno, kompaniju ine njeni ljudi. Samsung je posveen tome da svojim
ljudima prui mnotvo prilika za ostvarivanje njihovih punih potencijala.

Izvrsnost- Sve to se radi u Samsungu radi se sa nepopustljivom strau za izvrsnost i

nepokolebljivom predanou za razvoj najboljih proizvoda i usluga na tritu.

Promjena- U dananjoj brzorastuoj svjetskoj ekonomiji promjene su stalne, a inovacije

neophodne za preivljavanje kompanije. Kao i prethodnih 70 godina, kompanija je
usmjerena na budunost, predvianje potreba i zahtjeva trita kako bi ostala trini lider.

Integritet- Etiko poslovanje je temelj Samsungovog poslovanja.

Prosperitet Poduzee ne moe biti uspjeno ako ne nudi i ne stvara prosperitet

http://www.samsung.com/us/aboutsamsung/samsung_group/values_and_philosophy/

2.5. Korporativne strategije

U ovom trenutku, proizvodi kompanije Samsung obuhvataju: CDMA mobilne telefone,
CDMA sisteme, TFT-LCD monitore i druge komunikacijske i uredske materijale;
Poluprovodnike, 34-inne CRT monitore sa ravnim ekranom i druge osnovne komponente;
TV sa velikim ekranom, DVD, kuna kina; Digitalne kamere i druge optiko-elektronske
proizvode; Velike dvostruke friidere, klima ureaje i drugu bijelu tehniku.
Oigledno, Kompanija Samsung je privrena strategiji diverzifikacije.

Meutim,

predsjednik, Samsung Groupacije kae: "Sve stvari, osim ene i djece, se moraju mijenjati.
Nakon to se dogodila finansijska oluja u Junoj Koreji, kompanije Samsung je odluio da
drastino prilagoditi plan svojih strategija, fokusirajui se na core (kljuno) poslovanje.
Kompanije Samsung je povukla razliite proizvode kojima su bili direktni rivali komapniji
Sony i kompaniji Philips i koncentrisala se na core biznis u 21. stoljeu: digitalni proizvodi.
Kompanije Samsung smanjuje poslovanje u proizvodnji BP maina, switcheva, malih
kuanskih aparata i sve vie se fokusira na multimedijalne, informacijske i komunikacijske
ureaje (tree generacije mobilnih telefona) i poluvodia, kao tri podruja core business-a.
U 2011. godini, Kompanija Samsung je uloila 1,2 milijarde u istraivanje i razvoj digitalnih
proizvoda. U 2012. godini te investicije su dostigle 1,7 milijardi, s ciljem zauzimanja
povoljnog poloaja u eri digitalne revolucije.
Kompanije Samsung takoer prilagoava svoje organizacijske strukture i otputa zaposlene.
Na kraju 2011. godine, broj podrunica kompanije Samsung smanjen je sa 65 na 40. Nadalje,
kompanije Samsung zatvora veliki broj prekomorskih institucija.
to se tie otputanja, kompanija Samsung je smanjila broj zaposlenih za 35% u tri godine s
jedne strane dok je sa druge strane ostvarila i poveanje profita sa 2.250.000 $ u 2007. na
4.300.000 $ u 2009. godini.
Na ovaj nain, kompanija Samsung je naglasila svoje osnovne sposobnosti, fokusirajui se
na kljune resurse trita. Shodno tome, 2009 godinja prodaja je dostigla 100.000.000.000
$ neto dobit od 1,1 milijarde, to je poveanje sa 24% iz 2008 na i 85,8%. Od tada, kompanija
Samsung je fokusirana na restrukturiranje poslovanja digitalnih proizvoda kao meunarodna
5

http://www.strategicmanagementinsight.com/mission-statements/samsung-mission-statement.html

10

grupacija. Profit u 2013 godini dostie rekordni 28.8 milijardi doara, nakon 23,85 i 13,7,
2011. odnosno 2010 godine.
Grafik2: Profit kompanije Samsung

11

3. EKSTERNA ANALIZA
Samsung je globalni konglomerat 6 koja posluje na trzistu "Bijele tehnike" ili tritu
potroakih elektonskih ureaja i gadgeta. Kompanija predstavlja junokorejski porodini
posao i ima globalne tenje. Kao to je nedavno irenje na novija trita pokazalo, Samsung
nije zadovoljan radom na nekim tritima u svijetu, ali umjesto toga, eli da pokrije to je
vie zemalja mogue.
3.1. Opte okruenje
3.1.1. Politiki faktori
Na veini trita na kojima posluje Samsung, politiko okruenje je pogodno za poslovanje
iako postoje manje problemi u nekim stranim tritima poput Indije, sveukupno za Samsung
se moe rei da posluje na tritima na kojima su politiki faktori povoljni. Meutim, u
posljednjih nekoliko mjeseci, ona je suoena sa znaajnim politikim nepovoljnostima u
svojoj matinoj zemlji Junoj Koreji zbog napetosti sa Sjevernom Korejom gdje je
kompanija morala uzeti u obzir ne samo politiku nestabilnost u sopstvenoj zemlji, ve i
opasnosti od izbijanja rata na korejskom poluotoku. Osim toga, Samsung se suoava sa
politikim pritiskom u mnogim afrikim i latinoamerikim zemljama u kojima je politiko
okruenje nestabilno i sklono estim promjenama u vladajuim strukturama. Naravno, to jo
uvijek nije glavni razlog za zabrinutost jer je kompanija manje-vie uraunala politiku
nestabilnost u svoje strateke kalkulacije.
3.1.2. Ekonomski faktori
Ova je posebno kritina stavka za kompaniju Samsung. Otvaranje mnogih trita u zemljama
u razvoju je znailo da kompanija moe proiriti svoj globalni uticaj. Meutim, ova stavka
stvara zabrinutost od tekue globalne ekonomske krize jer je kupovna mo potroaa duboko
naruena u mnogim razvijenim zemljama zbog ega Samsung mora traiti naine za
profitabilna ulaganja na tritima u razvoju. Kljuna stvar za napomenuti je da je
makroekonomsko okruenje u kojem globalno posluje Samsung, optereeno nesigurnou i
nestabilnosti, to za kompaniju znai da preuredi svoje strategije u skladu s tim. Samsung se
prilagodio opadajuoj moi kupaca razvijenih zemalja tako to je otvorio nova trita u

http://managementstudyguide.com/pestle-analysis-of-samsung.htm

12

zemljama razvoja. To je razlog zato Samsung ima agresivan pristup tritima u razvoju u
nadi da nadoknadi izgubljeni posao u razvijenim zemljama.
3.1.3. Socio-Kulturoloki faktori
Samsung je prvenstveno junokorejski Chaebol (veliki poslovni konglomerat). To znai da
bez obzira na svoje globalno prisustvo jo uvijek posluje kao korejska nacionalna kompanija.
Dakle, postoji nekoliko aspekata koji ne obuhvataju samo globalne operacije ve neke od
njih ukljuuju i prilagoavanje lokalnim uvjetima. Drugim rijeima, Samsung iako je
globalna kompanija mora da djeluje i na lokalnom nivou, to znai da je Samsung morao
usvojiti Glokalnu strategiju (sinergija globalnog i lokalnog) i na mnogim novim tritima.
Osim toga, Samsung je morao prilagoditi svoje proizvode na brzo mijenjanje prioriteta
potroaa na razliitim tritima na kojima posluje. Kljuna stvar za napomenuti ovdje je da
Samsung radi na trinoj nii koja je pod jakim utjecajem ivotnog stila , prioriteta potroaa,
i s obzirom na injenicu da su drutveno kulturni faktori razliiti u svakoj zemlji, kompanija
je morala preorijentisati se na svakom tritu u skladu s tim.
3.1.4. Tehnoloki faktori
Samsung se moe smatrati jednim od vodeih svjetskih inovativnih kompanija. To znai da
je kompanija u prednosti to se tie iskoritavanja moi tehnologije i inovacija,za odrivo
poslovanje. Ovo se pretvorilo u opsesivnu misiju kompanije da bude tehnoloki i inovativno
ispred svih, da se ostvari dominacija nad svim rivalima i konkurentima u smislu da budu prvi
koji e stii na trite sa svojim najnovijim proizvodima. Meutim, ta tehnoloka utrka je
rezultirala imitacijom dizajna Apple-ovih proizvoda i to je dovelo do krenja zakonskih i
regulatornih okvira i donijelo nevolje za kompaniju. Bez obzira na to koliko brzo e te doi
do potroaa u ovo doba, pravi klju uspjeha je uvijek raditi ispravno.
3.1.5. Pravni faktori
Kao to je spomenuto u posljednjem poglavlju, Samsung se morao suoiti sa tekim kaznama
za svoje navodne imitacije Appleov-ovog iPad-a i iPhone-a i to je dovelo do mijenjanja
percepcije javnosti, negodovanja i sumnji u strategijsko poslovanje kompanije. Ostaje da se
vidi kako e se kompanija izvui iz pravnog labirinta s obzirom da je na razvijenim
tritima optereena sa mnogim tubama.

13

3.1.6. Demografski faktori

Samsung je namjenjen svima bez obzira na dob, spol ili etniku pripadnost, to u svakom
sluaju prednost i ansa ove kompanije. Meutim, s obzirom da najsavremeniju tehnologiju
smartphone aparata i tablet ureaja koristi mlaa populacija moe doi do problema zbog
njihove nezaposlenosti tj. jo neostvarenih karijera, te nemogunosti da sebi priute
tehnologiju koju ele. anse koje pruaju demografski faktori gledano na dui vremenski
period mlae generacije koje ne mogu zamisliti ivot bez najsavremenijih ureaja postaju
potencijalni kupci za sve budue proizvode komapnije.

3.2. Specifino okruenje

3.2.1. Pregovaraka mo dobavljaa
Samsungovi dobavljai imaju nisku pregovaraku mo, jer Samsung posjeduje veinu
dobavljaa. Oni koriste pasivne integracijske strategije za poboljanje efikasnosti trokova i
profitne mare, to im omoguava da prodaju mobilne telefone po nioj cijeni u odnosu na
svoje najvee suparnike, Apple. Na tritu telefona, Samsung i Apple dre najvei trini udio
od oko 50 procenata .
To znai da dobavljai imaju malo opcija, ak i ako ih Samsung ne posjeduje, oni nemaju puno
izbora jer mogu dostvaljati Apple-u ili Samsung-u. Meutim, uvijek postoji potranja za
elektronikom na tritu. Ovo znai da je mo dobavljaa u industriji visoka, jer e dobavljai
uvijek biti potrebni da bi se napravili bilo koji elektronski proizvodi.
3.2.2. Pregovaraka mo kupaca
Kupovnu mo kupaca je vrlo visoka. Razlog tome je zbog interneta, i znanja koje potroai
imaju zbog toga. Oni su u stanju prebacivati se sa jednog na drugi proizvod,ovisno o ugledu
firme.
Kupci bi mogli imati prosjenu koliinu snage zbog dva faktora. Jedan od njih je injenica da
potroai najee biraju izmeu Samsung-ovih i Apple-ovih pametnih telefona, ako ih sebi
mogu priutiti, jer oni su dvije najvee mobilne kompanije u svijetu. Drugi faktor bi bio da bi
Apple mogao i dalje biti lider na tritu ispred Samsung-a, ali Samsung-ovi telefoni imaju nie
cijene i imaju jednake karakteristike kao Apple-ov iPhone.

14

S druge strane, korisnici koji ve koriste Samsung bi mogli imati nisku pregovaraku mo jer bi
tada nastali viskoi trokovi prebacivanja ako budu planirali koristiti drugi telefon. Neki primjeri
su planovi telefona, i upoznavanje sa novim operativnim sistemom.

3.2.3. Prijetnja od novih konkurenata.

Prijetnja od novih konkurenata je mala, jer ve postoje mnogi igrai na tritu , a mnogi od
njih posjeduju vlastite lanac opskrbe, to smanjuje trokove. Oni su se ve afirmirali na
tritu sa lojalnim kupcima, i ugovorima sa dobavljaima.
Tu je i veliki kapital potreban za ulazak na trite. Veina kapitala e biti uglavnom
utroen na istraivanje i razvoj (R & D), i marketing. Pored R & D i razvoja, znatna koliina bi
takoer trebala biti uloena u proizvodnju proizvoda, i pozicioniranje brendova na tritu. I na
kraju postoji mnogo postojeih barijera u industriji, kao to su patenti i prava. Ovo moemo da
vidimo i na nedavnoj tubi izmeu Apple-a i Samsung-a, kako je Samsung poeo da se kree u
Apple-ovom tritu.

3.2.4. Prijetnja proizvoda supstituta

Prijetnja supstituta u industriji je niska. To je zato to nema pravih tehnolokih zamjena za
mobilne telefone. Tableti i javni telefoni bi se mogli koristiti kao zamjena, ali bi bilo vrlo
nezgodno. Meutim, neki tehnoloki lanci pokazuju da bi tableti mogli biti zamjena za
mobitele u skoroj budunosti. Druga mogua zamjena bi bio iPod. Uz internet konekciju, iPod
moe funkcionirati kao mobilni telefon pomou posebne aplikacije.
3.2.5. Suparnitvo meu postojeim konkurentima,
Ovdje vlada jako industrijsko rivalstvo, naroito izmeu Samsung-a i Apple-a. Samsung je
igrao u ulozi,pratnje trinog lidera iza Apple-a kao to je bio sluaj kada su igrala istu ulogu na
sa Sony-om. Prednost ovoga je da Samsung ima svoje distribucijske kanale i dobavljae,
omoguujui im da smanje trokove i zadre kvalitet proizvoda u odnosu na Apple.
Samsung takoer ulae ogromne koliine novca na oglaavanje i marketing svojih proizvoda
radi to boljeg plasmana svojih proizvoda na trite. Nedavni nauni lanci govore o detaljima
veze izmeu koliine oglaavanja i marketinga proizvoda.Naime to je Samsung vie
reklamirao svoje proizvode to ih je i vie prodao.

15

4. INTERNA ANALIZA
Nakon to smo analzirali eksterno okruenje, potrebno je utvrditi na koji nain djeluje interno
te koje su snage i slabosti kompanije Samsung.
4.1. Materijalna sredstva
Finansijski resursi: Kroz finansijsku analizu7 Samsunga, moemo zakljuiti da kompanija
sada ima jaku finansijsku poziciju. Kao to se vidi iz podataka, Samsung ima visok iznos
ukupnog kapitala i neto prihoda od prodaje. Iako dug kompanije i nije na tako niskom nivou,
neto prihodi i dalje rastu, dostiui 30,47 milijardi dolara u 2013. godini. Organizacija u tako
snanom finansijskom poloaju vie je sklona primjeni novih mogunosti i ali to donosi i
nove prijetnje.
Tehnoloki resursi: Inovacija je od kljunog znaaja za poslovanje Samsunga. Obzirom da
se konstantno uvode nove tehnologije na trite, brzina je od sutinskog znaaja za
zadravanje kompetentnosti na dananejm digitalnom tritu. Uzimajui ovu injenicu u
obriz, Samsung osniva vlastite R&D centare u cijelom svijetu.
Samsungova R&D mrea obuhvata est Samsung centara u Koreji i 18 u devet drugih
zemalja, ukljuujui Sjedinjene Amerike Drave, Veliku Britaniju, Rusiju, Izrael, Indiju,
Japan i Kinu, kao i druge istraivake centre i univerzitete.
Zadatak ovih cntara je zapoljavanje vrhunski lokalnih talenata, koji istrauju najnovije
trendove lokalnih tehnologija i razvijaju one tehnologije koje e donijeti najvee koristi i
zaradu.

4.2. Nematerijalna sredstva

Ljudskih resursa: Jednu od najveih vrijednosti Samsunga predstavlja tim talentiranih
istraivaa i inenjera. Vie od etvrtine svih zaposlenih Samsunga (42.000 ljudi)
svakodnevno radi u sektoru za istraivanje i razvoj (R&D). Kada Samsung vri zapoljavanje
ljudi, stavlja svoje fokuse na osjeaj odgovornosti buduih zaposlenih jer je to jedna od
najznaajnijih osnovnih vrijednosti SECa (SEC - Samsung Electronics Corporation).
Samsung bira ljude koji imaju dobre moralne vrijednosti i koji su inovativni. Ali u svakom
7

https://www.scribd.com/doc/54045861/Samsung-Case

16

sluaju, svi novi zaposlenici se moraju uskladiti sa opom Samsung-ovom kulturom.

Samsung usmjerava svoj fokus, ne samo na proces odabira zaposlenika, nego i na proces
obuke i edukacije zaposlenih. Statistika pokazuje, da Samsung svake godine potroi oko
63.000.000 dolara na trening zaposlenih.
Kako bi privukli ljude sa sposobnostima i zadrao ih, Samsung ima sveobuhvatni sistem
poticaja i sistem ocjenjivanja naunog uinka. Oni strunjaci koji imaju odline performanse
mogu dobiti vee godinje zarade od direktora i menadera.

Ugled/Reputacija brenda: Ugled brenda Kompanije Samsung se temelji na korporativnoj

kulturi. Kao to svi znamo, vizija kompanije je da bude lider digitalne konvergentne
revolucije a misija je da postane najbolja Digitalna e-kompanije. Ovo znai najefikasniji
produkcijski

menadment.

Osim

toga,

koncepcija

usluga

Kompanije

Samsung

podrazumijeva odravanje jakog kontakta sa korisnicima i ulaganje svih napora da se

postigne najvii stepen zadovoljstva korisnika.
Sve ove operativne filozofije mnogo doprinose ostvarivanju dobre reputaciju SECa.

17

5. SWOT ANALIZA
SNAGA

SLABOST

Samsung ima najiri spektar proizvoda

koji

ukljuuje:

mobilne

Samsung Mobile je nedavno izbacila

telefone,

niz serija pametnih telefona to je

tablete, TV / Audio / Video, kamere,

dovelo do kanibalizacije odnosno

kamkordere, kuni aparati, raunari,

zasienja trita

printeri, memorijske kartice i ostale

Ljudski resursi, promjena kulture i

dodatke.

naina razmiljanja.

Samsung ima znaajan trini udio u

Samsung

veini kategorija proizvoda

proizvodnji

softverima drugih kompanija.

mobilnim telefonima, preuzeo je

trini

lider

hardvera, ali je previe ovisan o

Samsung je br. 2 u trinom udjelu u

Nokijin

je

udio

Samsung
novim

je

lider

proizvodnji hardvera, ali njihov softver

puno zavisi od ostalih ( Android

inovacijama kod pametnih telefona.

Samsungs je najbolji u smislu dizajna

Google).

i tehnologije. Prvi je uveo dual screen

Samsung se suoava sa ogromnom

mobilne telefone, 65K TFT / LCD

konkurencijom novih preduzea i online

ekran

firmi.

boji

prvi

telefon s

polifonskim zvukovima, telefoni s

rotirajuim objektivom, najtanji i

Velika ovisnost prihoda od mobilnih

telefona .

najlaki Notepad-ovi itd.

Samsung uiva u prednosti u smislu
uvoenja unaprednih funkcija LCD
televizora, friidera, klima ureaja,
predstavio jw najmanji MP3 player na
svijetu i prvi 17 " TFT-LCD-TV
monitor u Indiji.
Samsung
ekonomiju

je
na

iskoristio
azijskom

rastuu
tritu

putanjem proizvodnje u pogon u

Indiji i zbog toga biljei smanjenje
trokova logistike i lanca opskrbe.
Samsungova vrijednost brenda je
porasla za 80% u protekle tri godine.
18

PRILIKE

PRIJETNJE

Samsung planira da napravi klima Samsung ima irok spektar

proizvoda, neuspjeh jedne linije
ureaje sa jedinstvenom tehnologijom

linija

proizvoda e imati utjecaj na druge i to e

koja se zove 'Trostruka zatita'

dovesti do slabljenja brenda

Samsung bi mogao otvoriti vie radnji za

Konkurenti kao to su Nokia fokusirani

bolju uslugu klijenata

su samo na jedan segment

Populacija mladih u Indiji raste a samim

time se oekuje i rast prodaje mobilnih Budui

da

je

trite,mogunost

telefona.

Indija

potencijalno

ulaska

stranih

Samsung moe ponuditi dodatne usluge

konkurenata je visoka. Strani konkurenti

sa kojima e zadrati postojee klijente i

poput Haier-a su ve zastupljeni na

privui nove.

tritu u Indiji kuanskih aparata.

Rastua

potranja

Prijetnje od kineskih proizvoda

za

Brze tehnoloke promjene

kvalitetnim procesorima

19

6. STRATEGIJSKA PITANJA
Nakon to je sprovedena interna analiza unutar Samsunga, te analiza okruenja i trita u
okviru kojih Samsung grupacija posluje, otkrivena su strategijska pitanja koja su od
presudnog znaanja za poslovanje Samsung-a. Strategijska pitanja ujedno predstavljaju i
najvee slabosti Samsunga, te je nuno i hitno donijeti prave i ispravne strategijske
alternative kako bi poboljali poloaj i opstanak kompanije.
6.1. Strategijsko pitanje br. 1
Samsung je lider u proizvodnji hardvera, ali je previe ovisan o softverima drugih kompanija.
Samsung je lider u proizvodnji hardvera, ali je previe ovisan o softverima drugih kompanija.
Samsung je vodei u proizvodnji mobilnih telefona ali je i previe ovisan o softveru koji
moraju da uzimaju od druge kompanije.
Trenutno Samsungovi mobilni telefoni rade na Android platformi koja je u vlasnitvu
Google-a. Skoro svi Samsungovi proizvodi su ovisni o Google-ovom operativnom sistemu ,
to onemoguava razlikovanje u itavom segmentu mobilnih telefona na android platformi,
osim hardvera koji je potpuno proizveden od strane Samsunga.
Ovaj softver ini kompletan sistem poslovnog modela i pokazuje da je zavisan od eksternog
okruenja (Google) jer Android je ugraen u Samsungove pametne telefone, tablete,
digitalne kamere itd. Udio prihoda od pametnih telefona prelazi 23% od ukupnih
Samsungovih primanja. Od kada je Google kupio Motorolu, poeo je predstavljati
konkurenta za Samsung, snadbjeva postaje glavni konkurent. Iako po izvjetajima Samsung
dominira na Android tritu kao OEM (originalni proizvoa dijelova) i prodao je gotovo
onoliko koliko svi ostali u 2014. godini zajedno koji koriste Android kao operativni sistem.
U 2015. godini oekuje se rast prodaje prodajom Galax-ija S5. Ipak i dalje predstavlja
problem i stvara zabrinutost pristustvo stranog softvera. To se najbolje moe vidjeti u prilogu
koji je naveden u literaturi (Whitwam 2013) koji govori o tome da je Google uvijek imao
zadnju rije u prolosti, gdje su se morali povlaiti ureaji u skladu sa zahtjevima Googl-a.
Primjer je Samsung koji je bio prisiljen da odloi svoju uslugu za lokalizaciju, Skyhooks8
(Purcher 2013).

http://www.patentlyapple.com/patentlyapple/2013/08/samsung-delays-tizen-os-development-north-koreaenterssmartphone-market.html

20

Samsung je svijestan ovih problema i ve radi na svom vlastitom softveru zvani Tizen da
prevazie ovisnost o Androidu , kao to je ve navedeno. Novi softver e postati izazov jer
je upitno kako e biti prihvaen od strane korisnika i kako e izgledati prebacivanje sa
Android sistema na Tizen. Na tritu je velika potranja za Apple-ovim pametnim telefonima
i tabletima, iako se njihova inovativnost smanjila sa smru Steve Jobs-a ali moemo
zakljuiti da je poveanje prodaje pametnih telefona pokazala da e u budunosti softver biti
taj koji e diktirati trite.
6.2. Strategijsko pitanje br. 2
Ljudski resursi- Promjena kulture i naina razmiljanja:
Trenutno Samsung se fokusira na hardverske inovacije i fokusiran je na brzo lansiranja
proizvoda, koja je prourokovala konkurentskom atmosferom meu zaposlenima u razliitim
odjelima. Problem sa ovom atmosferom je to to su zaposleni fokusirani na uspjeh u vidu
profitabilnosti na dijelu hardverskog sektora i zbog toga se ne mogu fokusirati na sektore
koji bi donosili vei profit, a on dolazi kroz usluge i prodajom aplikacija, to je npr. Apple
kao organizacija prevaziao i sada imaju sinkroniziran cijeli sistem, hardvera i usluga kao
najvei izvor prihoda. To je objasnio Shaughnessy9 (2013) detaljno u svom lanku u Forbes
magazinu o tome kako atmosfera biva naruena kada doe do prebacivanja sa tradicionalnog
na integrisani model. Glavni problem koji se javlja u integrativnom modelu je kada se od
timova odjednom trai da se uspori i krenu razmiljati o smanjenju ovisnosti o hardveru i da
se krene na razvijanju novih usluga i aplikacija koje onda takoer zahtijevaju promjene u
nainu razmiljanja. Samsung treba uiti na grekama Nokia-e, koja nije uspjela biti lider na
tritu jer nisu drali korak s inovacijama. Iako inovacije ne bi trebale biti problem za
Samsung gledajui njihov broj patenata, promjena razmiljanja u kompaniji moe imati
odreene utjecaje (kao to je niska produktivnost u poetku), koju e kompanija morati
prevladati. Ovaj prijedlog doao i do zaposlenika u Samsungu (ele da ostanu anonimni),
prema lanku Yun-Hee Kim (2012) koji citira zaposlenike:"Samsung ne moe prei na viu
razinu, osim ako stvore okruenje koje e podstai kreativnost, a to je upravo ono to Google
radi "

http://www.forbes.com/sites/haydnshaughnessy/2013/10/06/samsungs-record-profits-hideweaknessesmanycompanies-need-to-confront/

21

6.3. Strategijsko pitanje br. 3

Velika ovisnost prihoda od prodaje mobilnih telefona
Velika ovisnost prihoda od mobilnih telefona: Kao to je objanjeno, udio prodaje mobilnih
telefona se sastoji vie od 23% prihoda za Samsung, u zavisnosti od modela prihod se
poveao u odnosu na prethodnu godinu. Kompanija treba razviti nove proizvode kao npr.
neke koji e produiti vrijeme trajanja ivotnog ciklusa proizvoda ili proizvode koji su
ekoloki prihvatljivi.

22

7. STRATEGIJSKE ALTERNATIVE
Za prvi sluaj :
Alternativa
a) Samsung moe kupiti Blackberry
Razlog ovog prijedloga je zbog toga to Blackberry ima svoj operativni sistem kao i hardver
koji je bio nekada dominantan na tritu zbog BBM ata (mesinder servis) i zbog
operativnog sistema. Prije pet godina je imao udio od 51% na tritu Sjeverne Amerike a
sada ima 3,4% (Austin i Davidson 2014).
Kupovinom ove kompanije Samsungu bi imao vlastiti operativni sistem, at mesinder i email uslugu za klijente. To su segmenti koji su najrasprostranjeniji u primjeni pametnih
telefona.

Slika10 (Millward, 2013) and (Rijn, 2013)

b) Samsung moe lansirati Tizen kao hibridnu platformu

Pokretanje Tizen-a e samsungu pomoi da prevlada zabrinutost o ovisnosti o Android
operativnom sistemu, kao to je prethodno navedeno. Tizen bi se mogao dalje koristiti i u
ostalim segmentima Samsungovih proizvoda, brendova kao to su pametni telefoni, pametni
televizori itd.

10

http://www.techinasia.com/wechat-fifth-most-usedsmartphone-app-in-the-world/

23

Za drugi sluaj:
a) Da bi se prevaziao ovaj problem alternativni pristup je: Zapoljavanje novih radnika
uglavnom iz slube softver sektora (npr Twitter, Facebook, Apple i Linkedin koji su na
visokom nivou i koji mogu pokrenuti promjene jer e imati razliita razmiljanja i bit e u
mogunosti da sprovedu potrebne promjene. Ova promjena, je ve poela u
Samsungu, zaposlili su Luc Julia (Apple-ov inenjer koji je nadgledao razvoj Apple Siri-a,
tj. Aplikacije koja se slui Vaom glasovnom naredbom za obaljanje odreenih radnji tako
npr. glasom se mogu poruke slati, biljeiti poslovni sastanci, uspostavljati pozivi...) jer ele
da donesu promjene u daljem razvoju firme (Kaiser, 2013). Ukljuivanjem zaposlenih u
projekte kao to su SAMI (Samsung Architecture for Multimodal Interactions), koji ima za
cilj prikupljanje informacija svih Samsungovih ureaja (od pametnog sata do monitora), ti
podaci postaju dostupni u aplikacijama i drugim ureajima. Ovo je primjer promjene na koji
se trenutno Samsung fokusira (Sadauskas, 2013) .
b) Samsung treba da zadri trenutnu poziciju te da nastavi sa aktivnostima vezanih za
konglomerat i njegovo dalje razvijanje kao i do sada. Preko 40 godina smo gradili sadanju
poziciju Samsung grupacije te je nemogue ovakav problem rijeiti u doglednoj budunosti.
Dosadanju strukturu grupacije treba zadrati, potrebno su dodatne investicije u razvoj
kreativnijeg menadmenta kompanije, te bolju (re)organizaciju rada. Konglomerat Samsung
je svojim poslovanjem, proizvodima i uslugama pokrio cijelo trite te na svakom od njih
ima relativni dio uea. Kreativniji HRM te podjela rada bi omoguili da se ne izgubi
FOKUS u izradi i impelmentaciji trine strategije, te samim time osigurali bi i dalje ulogu
trinog lidera. Za trei sluaj :
a) Kupovina licence iz Dyesol za proizvodnju Dye osjetljive solarne elije za punjenje
staklom: Obzirom da postoji potranja za produenjem trajanje baterije za ureaje i
nedostatka znaajnih inovacija u segmentu baterija (Dolcourt, 2012), trite za koje se
oekuje da e prei vrijednost od 55,4 $ milijarde globalno (Global Industry Analyst, 2011),
pokazuje da postoji trini prostor na raspolaganju za poveanje zarade, jer Samsung sa
svojom raznolikom proizvodnjom prenosivih ureaja i proizvodnih mogunosti kad je u
pitanju hardver moe stvoriti sinergiju u okviru svog poslovanja kroz proizvodnju "solarnih
stakala koji se mogu uklopiti u mobitela i druge prenosive ureaje i koji bi se koristio za
punjenje baterije". Ova tehnologija bi mogla postati kljuna iz razloga to postoji potreba od
strane Samsunga a i ne postoji niti jedan trini igra koji razvija slinu tehnologiju.
24

Razlog licenciranja ove tehnologije iz Dyesol je sposobnost Dye solarne elije da radi bolje
od uobiajnih solarnih panela ak i u uslovim oblanih dana, maglovitih dana, zagaenog
neba, na viim nadmorskim visinama, kao i u zoru i sumrak.
Ideja na kojoj se radi: Trenutno solarne baterije rade kao vanjski izvor, koji pomae u
punjenje ureaja kroz plug in model. Ovaj rad ukazuje na dva poslovna scenarija za
Samsung:
Proizvodnja vanjskog ureaja za baterije na DSC platfori koja podrava sve prijenosne
ureaje svih brendova to e pomoi proboj na trite baterija (u vrijednosti od 55,4
milijarde $). Ova varijanta se moe postaviti na vii nivo sa proizvodnjom prijenosnih
banaka solarne energije (sa visokim kapacitetom) koji se mogu koristiti za napajanje
osnovnom energije u domainstvima sa naglaskom na ruralna podruija svijeta.
Proizvodnja inovativnog stakla za punjenje, koje moe zamijeniti trenutno staklo koje se
koristi na pametnim telefonima ili drugim prenosivim ureajima i moe napuniti baterije
u pokretu i tako se nadovezati na partnerstvo izmeu (Dyesol i Pilkington) koji su poeli
proizvodnju proizvoda od stakla i prozora za stambene i komercijalne svrhe koje pomau
proizvodnju elektrine energije. Ovakav razvoj dogaaja e pomoi Samsung ne samo da
poveati svoj udio na tritu, gdje oni ve imaju svoje prisustvo, ali i da se ire na ruralna
trita u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Samo uzimajui primjer Afrike,
po Ariel (2011), tritu rasvjete u ruralnim predjelima Afrike u 2011. godini iznosilo je
vie od $ 10 milijardi $.

25

b) Samsung bi trebao ui na trite video igara kupovinom Nintenda

Samsung bi trebao ui na trite video igara kupovinom Nintenda, vrijednost trita11 iznosi
67000000000 $ i oekuje se da e prei 82000000000 $ do 2017. godine. Po Entertaintment
Software Association (2013) samo SAD dri 31% od ovog trita, doprinosi od
20770000000 $ i to je segment koji Samsung ne eli ignorisati. Samsung moe stvoriti
sinergiju kupovinom Nintenda, gdje se moe kreirati itav ekosistem koji bi mogao biti
integrisan u Smart televizore i mobilne telefone. Samsung ovu tehnologiju moe koristiti i
na svojim telefonima. Moe ga takoer integrisati u pametne televizore, moe prodavati i
nootebook-e sa integrisanom Nintendovom tehnologijom.

11

http://www.forbes.com/sites/johngaudiosi/2012/07/18/new-reports-forecasts-global-video-gameindustrywillreach-82-billion-by-2017/

26

8. PREPORUKA
Alternativa koja je usvojena u sklopu rjeavanja etvrtog spornog pitanja u vezi sa
problemom nedostatak vlastitih OS i software-a jeste alternativa br. 1.
Ovakav pristup nam garantuje dugoronu stabilnost i poslovanje te ouvanje konkurentske
prednosti. Razvojom vlastitog operativnog sistema postajemo nezavisni na softwerskom
polju, dobijamo kvalitetnije proizvode jer se i softwerske i hardwerske komponente
proizvode u istoj kompaniji. Kada dugorono pogledamo mislimo da je ovo odlian
strategijski potez diferenciranja na tritu, jer na ovaj nain mi postajemo jedini brend koji
razvija svoje komponete i softwere za iste.
Alternativa 2 je odbaena iz prostog razloga to trenutna tendencija poslovanja Samsunga
jeste previe rasprostranjena na vie trita i veu pokrivenost proizvodnih segmenata. Kada
je fokus na vie razliitih trita i proizvoda vremenom se gubi fokus na bitne segmente u
poslovanju te se gubi trina bitka sa konkurencijom, jer nemaa vremena da se kompanija
prilagodi rapidnim promjenama na tim istim tritima.
Alternativa br.3 je odbaena jer se ne uklapa u dugoronu strategiju grupe te dolaze u
kontradikciju sa organizacioniom kulturom i etikom.

27

9. IMPLEMENTACIJA
U sluaju altenative br.1 i problema nedostatka vlastitog OS-a i software-a predstavlja velik
izazov za Samsung i transformaciju iz sljedbenika u lidera meu gadget inovacijama. Galaxy
Gear i Galaxy Round, Samsungovi najnoviji ureaji kojima se namjeravaju probiti na trite
naili su na negativne kritike. Zabrinutost za svoju budunost je ono zbog ega Samsung
toliko ulae u razvoj svog Tizen operativnog sustava kojim kompanija namjerava smanjiti
svoju ovisnost o Google-ovom Android operativnom sustavu. Na ovaj nain, Samsung
namjerava slijediti poslovni model kojim se koristio Apple i koji Microsoft sada pokuava
oponaati svojom vlastitom linijom ureaja. Radi se o integraciji hardvera i softvera, te
proizvodnji ureaja bez uplitanja nekih drugih strana u razvoj i proizvodnju njihovih
proizvoda.
Programeri aplikacija ve su pomalo umorni od razvijanja aplikacija za tri razliite
platforme, te se postavlja pitanje imaju li oni volje i snage razvijati aplikacije i za etvrtu
platformu. Meutim, Samsung ima ogromne koliine novca koje e mu osigurati da dobije
ono to poeli.

28

10. ZAKLJUAK

Vrijednosti kompanije u koju spadaju ljudi, integritet, promjene, izvrsnost predstavljaju

temelj uspjenog poslovanja. Takoer, kompanija Samsung koristi dobre korporativne i
konkurentske strategije koje joj omoguavaju da se izbori na svjetskom tritu i postane lider
u mnogim oblastima i da mnogim kompanijama postane konkurent sa kojim e se teko
boriti.

Dobrom SWOT analizom Samsung korporacija brzo uoava anse koje joj omoguavaju
razvoj, ali i opasnosti koje joj prijete po tom pitanju, odnosno koji su to faktori specifinog
i opteg okruenja na koje se mora fokusirati. Uoavanjem snaga i slabosti organizacije
pomogli su korporaciji da spozna koje resurse posjeduje i kako moe odrati konkurentsku
prednost, a pomou slabosti je spoznala koje to resurse nema ili kojih to resurse nema
dovoljno. Smatramo da su eksterna i interna analiza dosta doprinjele uspjehu Samsunga.

Trenutni pristup poslovanju, koji je detaljno objanjeo u prethodnim poglavljima, e uticati

na prihode kompanije na duge staze.

Budunost kompanija - proizvoaa prenosivih ureaja lei u kreiranju ekosistema, slinom

Apple-ovom, a ime bi kompanija postala neovisna o treim stranama, pogotovo kada te
poslovne jedinice doprinosi vie od 24% u ukupnim prihodima i rastu.
Sa resursima i sposobnostima kojima kompanija raspolae (Novani tokovi, R&D odjeljenja,
sposobnosti za inovacije) treba pronalaziti razliite naine da izvri diverzifikaciju rizika koji
e pomoi daljem rastu kompanije u narednim decenijama, a ne zabaviti se samo valstitim
uspjehom zanemarujui vanjsko okruenje (greka koju su napravili Nokia i Blackberry).

Preuzimanjem organizacija poput STM, Samsung e nastojati da dominira na tritu

industrije poluprovodnika u kojoj igrai kao to je Apple nee imati drugog izbora nego da
se oslanjaju na sam Samsung zbog svoje sposobnosti i dalje ako pogledamo diverzifikacije
29

rizika po bazi kupaca, STM e pomoi Samsungu da prodre u bazu kupaca kompanija kao
to su Microsoft i Sony, koji e zahtijevati ove komponente za svoje konzole od STM-a.
Isto tako, ako pogledamo udio, broja komponenti po proizvodu koji Samsung isporuuje
svojim klijentima, on e se poveati sa primjenom sugestija/inovativne ideje gore navedene
u izvjetaju, iako se tana kvantifikacija komponenti ne moe pruiti zbog ogranienja u
istraivanju i zbog nedostupnosti potrebnih podatke, ali na makro razini to ipak daje uvid da
e uz raznovrstan asortiman proizvoda Samsung poveati svoj udio broja komponenti po
proizvodu koji se koristi.

Nadalje, ako se proizvodnja i proizvodni pogoni efikasno restruktuiraju kako je predloeno,

to bi moglo znaiti dalje poveanje profita, to je najvaniji aspekt za bilo koju kompaniju.

30

LITERATURA
1. Gaudiosi, J. (2012, 07 18). New Reports Forecast Global Video Game Industry Will
Reach $82 Billion http://www.forbes.com/sites/johngaudiosi/2012/07/18/new-reportsforecasts-global-videohttp://www.forbes.com/sites/johngaudiosi/2012/07/18/newreports-forecasts-global-video-gameindustry-will-reach-82-billion-by2017/gameindustry-will-reach-82-billion-by-2017/ (pristupljeno 4.1. 2015. godine)
2. Ariel, Y. (2011, 08 25). Delivering Solar to a Distribution-cursed Market. Retrieved 11
14, 2013, from
http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2011/08/delivering-solartohttp://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2011/08/delivering-solarto-ruralmarkets-distribution-challenges-in-the-developing-worldruralmarketsdistribution-challenges-in-the-developing-world (pristupljeno 10.1.2015. godine)
3. http://managementstudyguide.com/pestle-analysis-of-samsung.htm (pristupljeno:
10.1.2015. godine)
4. https://www.academia.edu/5611968/Business_Model_Innovation_Part-2_-_Samsung
(pristupljeno 13.1. 2015. godine)
5. http://www.samsung.com/us/aboutsamsung/samsung_group/values_and_philosophy/
(pristupljeno: 13.1.2015. godine)
6. http://www.strategicmanagementinsight.com/products/swot-analyses/samsungswothttp://www.strategicmanagementinsight.com/products/swot-analyses/samsungswot-analysis.htmlanalysis.html
(pristupljeno: 13.1.2015.godine)
7. Whitwam, R. (2013, 03) http://www.extremetech.com/computing/151140-samsunghashttp://www.extremetech.com/computing/151140-samsung-has-android-under-itsheel-and-theresnothing-google-can-do-about-itandroid-under-its-heel-andtheresnothing-google-can-do-about-it (pristupljeno: 13.1.2015.godine)
8. Samsung.

(2014).

About Samsung.

9. http://www.samsung.com/uk/aboutsamsung/samsungelectronics/vision2020.html
(pristupljeno: 13.1.2015.godine)

31

10. http://www.samsung.com/us/aboutsamsung/corporateprofile/visionmission.html
(pristupljeno: 13.1.2015.godine)
11. Jurevicius, O. (03. Septembar 2013). mission-statements, strategicmanagementinsight:
12. http://www.strategicmanagementinsight.com/mission-statements/samsungmissionhttp://www.strategicmanagementinsight.com/mission-statements/samsungmission-statement.htmlstatement.html (pristupljeno: 14.1.2015.godine)
13. https://www.scribd.com/doc/54045861/Samsung-Case
(pristupljeno: 15.1.2015.godine)
14. http://www.extremetech.com/computing/151140-samsung-has-android-under-itsheelhttp://www.extremetech.com/computing/151140-samsung-has-android-under-itsheel-and-theresnothing-google-can-do-about-itand-theresnothing-google-can-doabout-it (pristupljeno: 15.1.2015.godine)
15. Purcher, J. (2013, 08 12). Samsung Delays Tizen OS Development&North Korea
EntersSmartphone http://www.patentlyapple.com/patentlyapple/2013/08/samsungdelaystizen-os-development-north-korea-enters-smartphone-market.html
16. Shaughnessy, H. (2013, 06 10). Samsung's Record Profits Hide Weaknesses Every
Company Needs
To.http://www.forbes.com/sites/haydnshaughnessy/2013/10/06/samsungsrecordprofits-hideweaknesses-many-companies-need-to-confront/
17. Millward, S. (2013, 08 06). WeChat is Now the 5th Most Used Smartphone App In
The World: http://www.techinasia.com/wechat-fifth-most-usedsmartphone-app-in-theworld/

32