Pilic Nastavnici

prof. dr. sc.
IME PILI
KJIGA
O
ASTAVICIMA
Split 2008.
ime Pili
Knjiga o nastavnicima
prof. dr. sc. IME PILI
KJIGA O ASTAVICIMA
Split 2008.
ISB-13 978-953-7395-18-6
ime Pili
Izdava
Filozofski fakultet
Sveuilita u Splitu
Sinjska 2, 21 000 Split, Republika Hrvatska
Tel. 021 386 122; 490 280
http:/www.ffst.hr
Predsjednik Povjerenstva za izdavaku djelatnost:
Doc. dr. sc. Ivan Bokovi
Odgovorni urednik:
Prof. dr. sc. Josip Milat
Recenzenti:
Prof. dr. sc. Slavo Kuki, Sveuilite u Mostaru, BiH
Prof. dr. sc. Mirjana Nazor, Sveuilite u Splitu
Prof. dr. sc. Vladimir Rosi, Sveuilite u Rijeci
Lektor:
Grafiki urednik:
Copyright . pili
Datum objavljivanja odnosno postavljanja publikacije na mreu

24. 09. 2008.
Podatak o izdanju:
1. izdanje
Na 11. sjednici Vijea Filozofskog fakulteta Sveuilita u Splitu odranoj 24. rujna 2008. godine odlueno je da
se pozitivno recenzirana Knjigao nastavnicima, prihvaena od strane Povjerenstva za izdavaku djelatnost,
objavi kao udbenika literatura u elektronikom obliku na slubenoj web stranici Fakulteta.
ISBN-13 978-953-7395-18-6
ime Pili
UVODE APOMEE
Knjiga o nastavnicima, u svom elektronikom izdanju, sadri deset poglavlja
ukomponiranih u tri dijela knjige. Rije je o radovima prethodno priopenim na domaim i
meunarodnim znanstvenim i strunim skupovima, te objavljenima u odgovarajuim
publikacijama (zbornicima i asopisima).
Gotovo sva poglavlja (izuzev jednoga) nastala su kao plod empirijskih istraivanja o
nastavnicima. Na osnovi tih istraivanja prireivani su referati i druga izlaganja za razliite
potrebe organizatora znanstvenih skupova i urednitava asopisa. Najee su sudionicima
takvih skupova vrijeme izlaganja i/li broj stranica teksta strogo ogranieni (npr. na est, osam
ili 12 stranica, pokatkad na autorski arak). Ta vremenska i/li prostorna determiniranost
vidljiva je i u takvim radovima. Dvojei izmeu dvije mogunosti: (1) prerade i dorade te
dopune novijom literaturom svakog pojedinog rada i (2) objavljivanja tekstova u onakvom
sadrajnom obliku kako su prvobitno objavljeni, odluio sam se za ovo drugo. I to stoga da
se i na taj nain prui uvid itateljima, ovog elektronikoga izdanja knjige, u prirodu skupa ili
drugog povoda u kojem su tekstovi nastajali. Iz njih se, barem djelimino, moe sagledati
karakter tih povoda jer su ovisno o njima u mojim radovima, odnosno poglavljima u knjizi
koja je pred nama, u fokusu sad ovi sad oni problemi.
Polazei od injenice da u nas - u odnosu na radove u pedagogijskim i psihologijskim
znanostima - vlada oskudica sociolokih radova o nastavnicima pokuao sam pobuditi interes
i za tu problematiku. Time, evo, pokuavam dati svoj skroman doprinos sociologiji
nastavnika (koja se moe sadrajno ukljuiti i u sociologiju obrazovanja i u sociologiju
profesije).
U ovoj se knjizi pod nastavnicima podrazumijevaju uitelji, nastavnici i profesori,
osnovnih i svih tipova srednjih kola.
ime Pili
Na kraju ovih uvodnih napomena, - kad ve nisam na poetku - zahvaljujem se

recenzentima na laskavim ocjenama: dr. sc. Slavi Kukiu, agilnom i vrlo produktivnom
sociologu, redovitom profesoru mostarskoga Sveuilita u Bosni i Hercegovini, prof. dr. sc.
Mirjani Nazor s Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u Splitu koja i sama
istrauje psiholoku problematiku nastavnike profesije, te dr. sc. Vladimiru Rosiu,
redovitom profesoru u trajnom zvanju sa Sveuilita u Rijeci, koji je uz dosta toga drugoga,
uredio i zbornik radova s meunarodnog znanstvenog kolokvija "Nastavnik-imbenik
kvalitete u odgoju i obrazovanju na 852 stranice.
Tematika obraena u ovoj Knjizi o nastavnicima dijelom je sadrana u nastavnom
planu i programu iz predmeta Sociologije odgoja i obrazoanja na dodiplomskim ili
diplomskim studijima nastavnikih usmjerenja, a dijelom na nekim poslijediplomskim
studijima. Premda je rije o znanstvenoj knjizi ona ipak, u irem smislu, spada u udbeniku
literaturu i moe korisno posluiti studentima navedenih studija, a vjerujem i svima onima
koji se zanimaju za ulogu i poloaj nastavnike profesije u drutvu.
U Splitu, 1. srpnja 2008.
ime Pili
ime Pili
SADRAJ
str.
Uvodne napomene .....
I. SOCIJALNO PORIJEKLO, UGLED I MOBILNOST NASTAVNIKA ...
1. Socijalno podrijetlo i karijerna mobilnost nastavnika ...
2. Regrutiranje srednjokolskih profesora u postsocijalistikoj Hrvatskoj ...
20
3. Drutveni ugled profesije uitelj: primjer jednog tranzicijskog drutva ...
37
4. Meugeneracijska i unutargeneracijska profesionalna pokretljivost

nastavnika: jedan primjer iz Dalmacije poetkom 21. stoljea .
55
II. NASTAVNICI I KVALITETNA KOLA ...
70
5. Nastavnika profesija i kvalitetna kola

(nekoliko teza za jedno izlaganje) .
71
6. Marginalije o obrazovanju nastavnika ..
74
7. Vrjednovanje odnosa nastavnik-uenik sa stajalita uenika ....
84
III. OBRASCI DRUTVENOSTI NASTAVNIKA ..
97
8. Obrasci drutvenosti u eri informacijske tehnologije

(primjer nastavnika u hrvatskom drutvu na izmaku 20. stoljea)
98
9. Tko su prijatelji nastavnika ...
109
10. italaka kultura nastavnika ...
129
BIBLIOGRAFSKA BILJEKA
147
OSTALI RADOVI AUTORA O 'ASTAV'ICIMA ..
149
BILJEKA O AUTORU ..
151
ime Pili
I. SOCIJALO PODRIJETLO, UGLED I MOBILOST

ASTAVIKA
ime Pili
Poglavlje 1.
SOCIJALO PODRIJETLO I KARIJERA MOBILOST
ASTAVIKA
Saetak
U radu se iznose neki rezultati istraivanja profesije nastavnik na sluajnom uzorku
(' = 368) nastavnika razredne i predmetne nastave osnovnih kola u Dalmaciji (uitelji).
Cilj je spoznavanje socijalne strukture i pokretljivosti osnovnokolskih nastavnika. Podaci su
prikupljeni metodom ankete, pomou za tu svrhu konstruiranog upitnika.
Socioobrazovno i socioprofesionalno podrijetlo nastavnika velikom je veinom iz
niih obrazovnih i drutvenih slojeva. Analizirani su razliiti aspekti karijerne mobilnosti
nastavnika ukljuivo funkcionalnu i meunarodnu kao i subjektivne procjene mogunosti
vertikalne pokretljivosti. Intraorganizacijska mobilnost je mala. Rezultate ovdje iznijete i
komentirane treba dalje komparirati s nalazima o srednjokolskim nastavnicima kod nas i
slinim istraivanjima u drugim drutvima.
UVOD
U sociolokoj teoriji nije sporno da postoji relativno tijesna veza izmeu obrazovanja
i socijalnog podrijetla. A kako kolovanje preteno odreuje profesionalni status to dalje
znai da najee postoji povezanost izmeu socijalnog podrijetla i zanimanja (prvog posla).
Prvo se zanimanje, barem u nekim drutvima, ne mijenja tako lako kao suknja. Doista je
znaajan broj radova o uitelju, ali o nekim socijalnim karakteristikama tog poziva kod nas
uzalud emo tragati po bibliografijama.
Prije etiri desetljea 1955/56. u Hrvatskoj je u redovnim osnovnim kolama
djelovalo 13.758 nastavnika a u redovnim srednjim kolama 6.270. Broj i jednih i drugih
udvostruio se ve prije desetak godina (1985/86) = 27.165 u osnovnim i 12.403 u srednjim
kolama). (SLJH 92, str. 367).
Da li je porast nastavnikog tijela u Hrvatskoj doveo i do promjena u socijalnom
podrijetlu nastavnika? Na to pitanje ne nalazimo odgovor, ni u dosadanjim istraivanjima,
niti u statistici. tovie, nepoznato je i socijalno podrijetlo dananjih (1992/93. k. godine)
nastavnika: 23.873 u osnovnim i 13.451 u srednjim kolama (SLJH 94, str. 388). Jesu li
sadanji nastavnici doivjeli meugeneracijsku uzlaznu pokretljivost?
Omoguuje li naporan i odgovoran posao nastavnike profesije napredovanje u radu?
Ako omoguuje, kakva je drutvena promocija i drutvena pokretljivost nastavnika osnovnih
kola?
ime Pili
Odgovori na ta i takva pitanja govore nam o tome odgovara li socijalno podrijetlo

nastavnika socijalnoj strukturi uenika, kakva je fleksibilnost trita rada u segmentu
obrazovanja, koliko su zanimanja nastavnike profesije privlana za mlade ljude. I to je
socioloki jo zanimljivije i vano znati, kakav je karakter stratifikacijskog sistema drutva:
otvoreni ili zatvoreni.
Budui da nam to danas nije poznato, barem ne u odnosu na nastavnike osnovnih
kola, problem naeg istraivanja jest socijalno podrijetlo i pokretljivost u radu (karijerna
mobilnost) nastavnika osnovnih kola.
Istraivanje je obavljeno metodom ankete, a instrument je upitnik. Prostorni obuhvat
je tri dalmatinske upanije: Dubrovaka, Splitska i ibenska u kojima je djelovalo 1992/93.
god. ukupno preko 4 tisue uitelja. Iz toga osnovnog skupa metodom sluajnog izbora
anketirano je 368 nastavnika u dvadesetak kola.1
REZULTATI I RASPRAVA
1. Socioobrazovno podrijetlo nastavnika i meugeneracijska pokretljivost
1.1. Obrazovanje djeda po ocu

Nastavnici osnovnih kola (razredne i predmetne nastave) po svom obrazovnom
statusu u odnosu na trogeneracijski uzastopni razvoj u vlastitoj obitelji doivjeli su uzlaznu
pokretljivost.
Djedovi naih dananjih nastavnika (od kojih mnogi vie nisu meu ivima) u preko
polovinu sluajeva (53%) nisu imali zavrenu osnovnu kolu.2 Tek svaki deseti nastavnik ima
djeda s nekom kolom iznad osnovne.3
Udio onih s osnovnom kolom predstavlja 13%, dok gotovo jedna etvrtina (24%)
nastavnika ne zna nita o obrazovanju djeda.4 Podaci potvruju nau hipotezu. Ako poemo
1
Anketirano je, zapravo preko 400 nastavnika, ali je 368 upitnika uzeto ovdje u obradu jer imaju potpune
odgovore na pitanja koja ovdje analiziramo. Upitnik sadri 53 pitanja od kojih ovdje obraujemo pet-est. Ako
se iz ukupnog broja nastavnika izdvoje oni koji neposredno izvode nastavu na uzorak predstavlja priblino
10% takvih nastavnika.
kole su izabrane metodom sluajnog izbora uz prethodno grupiranje na otoki, primorski i zagorski pojas, te
gradsko i seosko podruje. I nastavnici su sluajno birani uz podjelu muki-enski te predmetna i razredna
nastava.
2
U tom su broju sadrani ne samo oni s 1-3 i oni 4-7 razreda nego i oni nepismeni. Jo 1981.godine u Hrvatskoj
je bilo 6% nepismenog stanovnitva (iznad 15 godina).
3
Ukljuujui i dvo- i trogodinje srednje, 4-godinje srednje, vie, visoke kole i fakultete.
4
Odgovori naih respodenata pokazuju da jedan dio nastavnika ne poznaje ne samo obrazovanja i zanimanja
daljeg pretka (djeda) nego ni roditelja. Podaci su manje zazorni ako ih usporedimo s jednim drugim podatkom:
ime Pili
od obrazovne slojevitosti (po kojem bilo kriteriju) nai su nastavnici u terminima drutvene
pokretljivosti ostvarili uzlaznu vertikalnu meugeneracijsku pokretljivost gotovo
beziznimno. Ta je pokretljivost, s obzirom na obrazovanje, velikog opsega i za veinu od
nekoliko koraka. (Usporedi Tablicu 1. i 2.).
Tablica 1.
OBRAZOVANJE DJEDA (po ocu)
1
2
3
4
5
6
OBRAZOVAJE DJEDA (po ocu)

Nepotpuna osnovna kola
Zavrena osnovna kola
Dvo ili trogodinja struna kola
Srednja (etverogodinja) kola
Via, visoka kola ili fakultet
Ne zna i b.o.
UKUPO:

195
49
24
10
2
88
368
%
52,99
13,32
6,52
2,72
0,54
9,78
23,97
100,00
Tablica 2.
OBRAZOVANJE NASTAVNIKIH RODITELJA
OBRAZOVAJE
OCA
1
2
3
4
5
6
7

Sred. k. za proizv. zanim.
Sred. k. za admin. zanim.
Via kola
Visoka k., fak., umjet. akad.
Ne zna i b.o.
UKUPO:

94
92
100
23
28
19
12
368
%
25,54
25,00
27,18
6,25
7,61
5,16
3,26
100,00
50,54
33,43
12,77

142
130
32
35
20
3
6
368
MAJKE
%
38,59
73,92
35,33
8,70
18,20
9,50
5,43
7,88
0,82
1,63
100,00
Nazovimo je obrazovnom pokretljivou. Nju je omoguila ekspanzija kolstva i

poveani stupanj skolarizacije u hrvatskom drutvu. Ekspanziju obrazovanja Flere objanjava
teorijom modernizacije (Flere, 1990).
prema jednoj anketi, u Francuskoj sedam posto studenata ne zna jesu li im roditelji ivi ili mrtvi! (Prema: Puljiz:
1977. : 142).
Objanjenja za na uzorak mogla bi se traiti u dananjoj nuklearnoj obitelji, njenoj lakoj geografskoj
pokretljivosti, kidanju rodbinskih veza i mrea kod dijela takvih obitelji. Ne treba zaboraviti da i sama
drutvena pokretljivost labavi veze meu rodbinom. Ali i u prikrivanju podataka o nemanju kolskih
kvalifikacija zbog stida pred anketarom usprkos zajamenoj anonimnosti ankete.
10
ime Pili
U procesu industrijalizacije poslije 2. svjetskog rata, "izvrena je u odreenom

stupnju modernizacija hrvatskog drutva u ovim sektorima: demografska kretanja
stanovnitva, urbanizacija sela, nacionalizam (nasuprot tradicionalnom lokalizmu), nova
podjela rada, veliki bum na podruju obrazovanja, stvaranje moderne industrijske
stratifikacije, oekivanje rasta standarda, transformacija obitelji" (upanov, 1995: 168-169).
1.2. Obrazovanje roditelja dananjih zaposlenih nastavnika

1.2.1. Obrazovanje oeva
etvrtina oeva dananjih nastavnika osnovnih kola u Dalmaciji (25,54%) nije

zavrilo ni osnovnu kolu. Druga etvrtina ima osnovnu kao najviu zavrenu kolu (tono
25%). Treina oeva (33,4%) zavrilo je neku srednju kolu meu kojima je preko etiri puta
vie onih s proizvodnim od onih s nekim administrativnim zanimanjima. Viu kolu ili
fakultet zavrilo je oko 13 posto oeva (s tim da je preko dva postotna poena vie onih s
viom). Nepoznato je ostalo kolovanje 3,3 posto oeva.
Prema tome, polovina nastavnika (po ocu) potjee iz niih obrazovnih slojeva, treina
iz srednjih i neto vie od desetine iz viih obrazovnih slojeva. Kod ove desetine radi se o
samoobnavljanju obrazovnih slojeva. Drugim rijeima u kategorijama pokretljivosti, za devet
desetina nastavnika (tj. keri i sinova) u odnosu na obrazovanje oca radi se o vertikalnoj
uzlaznoj mobilnosti, a za jednu desetinu o imobilnosti.
Razlikuje li se obrazovno podrijetlo nastavnika po enskoj liniji od ovoga po mukoj?
1.2.2. Obrazovanje majki jo je nepovoljnije
U strukturi nastavnikih majki gotovo tri etvrtine (74%) pripadaju niim obrazovnim
slojevima, ispod jedne petine (18%) srednjim, a est posto viim. (To ilustrira desni dio
Tablice 2). Pokretljivost nastavnika (keri/sinova) u usporedbi s obrazovanjem majki jo je
opsenija nego ona mjerena obrazovanjem oeva. Silazna (obrazovna) pokretljivost nije
zabiljeena ni u odnosu na oeve, a ni po enskoj liniji.
11
ime Pili
2. Socioprofesionalno podrijetlo i meugeneracijska pokretljivost nastavnika
Socijalna struktura za sociologiju je najbitniji problem u prouavanju drutva jednako

tako kao to je to za sociologiju odgoja i obrazovanja socijalna struktura uenika, studenata i
nastavnika.
Analizirali
mi
tu
socijalnu
strukturu
kategorijama
klasa,
slojeva,
socioprofesionalnih skupina ili pojedinih zanimanja, u ovoj ili onoj istraivakoj tradiciji,
dobit emo vie-manje socioloki zanimljive nalaze.
2.1. Zanimanje djeda (po mukoj liniji)
Poljoprivrednici su najbrojniji (56%) u strukturi zanimanja djedova i zastupljeni su

znatno iznad polovine. Na drugom mjestu radnici sudjeluju gotovo s etvrtinom (24%) i ine
skupinu pet puta brojniju od slubenika (4,89%). Obrtnika bijae meu djedovima sedam
posto, vlasnika poduzea s preko 10 zaposlenih bilo je 1,3 posto. Uitelja, odgajatelja i
pripadnika slobodnih profesija zajedno ispod jedan posto (0,81%). U svojim sjeanjima nije
zadralo djedovo zanimanje est posto nastavnika.
2.2. Zanimanje roditelja

2.2.1. Zanimanje oeva
Umirovljenici (33,7%), radnici (29,6%), poljoprivrednici (11,1%) i nezaposleni

(0,5%) uzevi ih zajedno sudjeluju u strukturi oeva po zanimanju s tri etvrtine (75%).
Slijedi skupina slubenika (9,2%), uitelja (2,2%) i profesora srednjih kola (0,5%) sa
zajednikim udjelom od 11,9%. Samostalni obrtnici, strunjaci (s fakultetom), direktori i
slobodni profesionalci zajedno ne dosiu jednu desetinu (8,2%). Oko pet posto nastavnika ne
poznaje zanimanje oca.
2.2.2. Zanimanje majke
Najzastupljeniju skupinu predstavljaju domaice sa 63 posto, a zatim umirovljenice

(14,4%). Meu majkama je po sedam posto radnica i slubenica te 3 posto prosvjetnih
radnica.
12
ime Pili
Strunjakinje, obrtnice, direktorice i kad ih se uzme sve zajedno predstavljaju

kategoriju ispod jedan posto (0,81), to je upola manje nego poljoprivrednica (1,90%).5
Za svakog stotog nastavnika osnovne kole zanimanje njegove majke ostalo je
nepoznanica.
Tablica 3.
ZANIMANJE DJEDA (po ocu)
1
2
3
4
5
6
7
8
ZAIMAJE DJEDA (po ocu)

Poljoprivrednik
Radnik
Slubenik
Uitelj, odgajatelj
Obrtnik
Slob. profesija
Vlasnik poduzea
Ne zna i b.o.
UKUPO:

205
88
18
2
26
1
5
23
368
%
55,71
23,91
4,89
0,54
7,07
0,27
1,36
6,25
100,00
Podaci pokazuju da su nastavnici (u tri etvrtine) podrijetlom iz niih drutvenih slojeva. Ovu
tezu zasnivamo na pretpostavci da je veina umirovljenika, u dananjoj strukturi oeva, dok
je bila djelatna obavljala radnika zanimanja. Iz srednjih slojeva potjee oko petina
nastavnika, od ega veinski dio iz niih srednjih slojeva. Uglavnom se, dakle, moe
zakljuivati o meugeneracijskoj profesionalnoj uzlaznoj pokretljivosti. Slina je struktura
podrijetla francuskih nastavnica. Dio njih ostvaruje socijalnu promociju pomou branog
kanala (Cacouault, 1995.).
Dio domaica su u stvarnosti poljoprivrednice. Kuedomaice zapravo predstavljaju prilino heterogenu

skupinu bez plaenog rada i mogunosti napredovanja. "To je najiracionalnije zanimanje na svijetu" (upanov,
1995.: 191).
13
ime Pili
Tablica 4.
ZANIMANJE RODITELJA ZAPOSLENIH NASTAVNIKA
ZAIMAJE
OCA
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
Nezaposlen
Umirovljenik
Domaica
Poljoprivrednik
Radnik
Slubenik
Uitelj
Profesor srednje kole
Strunjak
Obrtnik
Direktor
Slobodna profesija
Nepoznato i b.o.
UKUPO:

2
124
41
109
34
8
2
6
12
9
3
18
368
MAJKE
%
0,54
33,70
11,14
29,62
9,24
2,17
0,54
1,63
3,26
2,45
0,82
4,89
100,00

7
53
232
7
26
25
10
1
1
1
1
0
4
368
%
1,90
14,40
63,04
1,90
7,07
6,80
2,72
0,27
0,27
0,27
0,27
0,00
1,09
100,00
ini se da bi ovakav izbor obrazovanja, a onda i zanimanja mogli objasniti

Boudonovom pozicijskom teorijom. Prema toj teoriji poloaj u drutvenoj strukturi ima
posve izravan utjecaj na obrazovnu karijeru pojedinca. A time, dakako, i na profesionalnu
karijeru. kolovanje se bira po naelu tete i koristi. Ili to bi se u ekonomiji reklo po raunu
dobrog gospodara. Za neku obitelj iz viih slojeva teta je recimo da sin bude zidar, a za neku
radniku ili seljaku obitelj korist je ukoliko se kerka koluje za uiteljicu.
Druga je stvar to je danas itava drutvena grupa nastavnika u poloaju "Skiddera"
(oni koji silaze, koji se skliu).
Feminizacija nastavnike profesije prisutna je "u svjetskim razmjerima sve od
ezdesetih godina", a u Europi se od 1971. g. do 1985. udio ena meu osnovnokolskim
nastavnicima kree 71-75% (Vukovi, 1995.). Sline su tendencije i u Hrvatskoj: u razdoblju
1981-1993. godine ista kategorija sudjeluje od 71 do 75 posto (SLJH - '92; '93; '94). Mnogi
sociolozi ukazuju kako se time protee uloga domaice i majke i na plaeni posao u
profesijama usluga.
14
ime Pili
3. Karijerna mobilnost osnovnokolskih nastavnika

Karijerna mobilnost predstavlja profesionalnu pokretljivost i to unutargeneracijsku, a
mjeri se usporeivanjem najmanje dvije uporine toke u radnoj karijeri. Ovdje
usporeujemo prvi posao sa sadanjim nastavnikim poslom. Kako je napredovanje u radu
ove drutvene grupe (unutar profesije) ogranieno to Sociologija obrazovanja "kompleksnije
provodi analizu karijere". Cacouault (1995.) uzima npr. u obzir poloaj udane ene i majke i
slina pitanja te pristupa tom problemu s vie gledita.
Rezultati naeg istraivanja pokazuju da je sedam od deset nastavnika u tijeku svoje
dosadanje radne karijere mijenjalo posao odnosno radnu organizaciju. Ta je promjena mogla
biti, a najee i jest, prijelaz iz jedne u drugu kolu, iz jednog mjesta u drugo. Radi se o
funkcionalnoj profesionalnoj pokretljivosti tj. horizontalnoj pokretljivosti izmeu radnih
organizacija. Sama po sebi ta pokretljivost ne utjee na promjenu drutvenog poloaja.
Temeljni razlozi promjene posla, odnosno radne organizacije, najee su bili zbog:
boljih radnih uvjeta i povoljnijeg radnog vremena (preko treine onih koji su promijenili
posao), statusnih pitanja iz radnih odnosa (rad na odreeno vrijeme, tehnoloki viak i sl.)
obiteljskih razloga (udaja/enidba, promjena mjesta boravka), zbog stambenog statusa te
zbog napredovanja u poslu (s pet posto). Taj se podatak o pet posto nastavnika koji su
promijenili posao odnosno radnu organizaciju zbog napredovanja na bolji i povoljniji posao
pribliava onima koji su u koli gdje su danas zaposleni napredovali na bolje radno mjesto a
iji je udio u uzorku oko est posto. Ovo napredovanje unutar kole (est posto) pokazuje
nam unutar(intra)organizacijsku profesionalnu promociju, odnosno vertikalnu pokretljivost.
Promociju je ostvario tek svaki sedamnaesti nastavnik. Glavni razlog napredovanja bio je
slobodno radno mjesto (gotovo polovina odgovora) zatim njihova sposobnost te odgovarajui
radni sta (8,7%) i politika aktivnost (takoer 8,7%). Neto iznad 4% ne zna razlog zbog
kojega su bili napredovali. Zanimljivo je kako ni jedan ispitanik u svojoj koli nije
promaknut zbog nekog oblika dopunskog obrazovanja.
Dok nekom ne smrkne, drugom ne svane! Tako bi se moglo objasniti determinante
unutarorganizacijske promocije, odnosno vertikalne pokretljivosti, poto je slobodno radno
mjesto glavni razlog napredovanja u koli.
Kako napredovanje u nastavnikoj profesiji izgleda u drugim drutvima?
U Njemakoj "veoma dobro" funkcionira promicanje uitelja u via zvanja, a u SAD
mogu uitelji napredovati kroz pet do sedam zvanja, dok u Austriji napreduju svake druge
godine (Cindri, 1995.).
15
ime Pili
Clark i Meloy smatraju da bi svi "nastavnici trebali neko vrijeme raditi na poslovima
upravljanja" (Marsh, 1994.: 66). Neki sociolozi smatraju da u uvjetima trita skupina niih
profesija ukljuujui i nastavnike u zaradama ne prolazi bitno bolje od KV radnika. Ali stoga
ta skupina uiva trine prednosti (opet ukljuujui nastavnike) preko boljih mogunosti
napredovanja, do stalnih godinjih poveanja plaa i drugih povlastica. Tako je u "svijetu", a
kako je u Hrvatskoj? Da li nai ispitanici pokazuju spremnost za profesionalnu pokretljivost i
kakva je motivacija pokazanih aspiracija?
Preko jedne treine uitelja (36 posto) mijenjali bi sadanje zaposlenje ako bi se
ukazala prilika. Iznad polovine takvih (52%) smatralo je da bi to uradili zbog sadanjih slabih
zarada (niskih plaa), a svaki sedmi zbog prenapornog rada. Mobilnost radne snage, inae,
uzima se kao znaajna komponenta fleksibilnosti trita rada (Crnkovi-Pozai, 1994.).
Kakva je meunarodna profesionalna pokretljivost nastavnika? Due od jedne godine
u inozemstvu je radilo svega dva posto dananjih nastavnika osnovnih kola.
Gaje li nai nastavnici oekivanja glede profesionalne promocije? etiri od deset
nastavnika izjavili su da u nekoliko sljedeih godina nemaju nikakve stvarne mogunosti za
napredovanje. Tri (od deset) ne znaju imaju li kakve mogunosti. Jedna petina je smatrala da
ima nekakvih mogunosti, dok svega 4 posto dri da ima sve mogunosti napredovanja u
poslu.
To se dodue u sociologiji i psihologiji smatra subjektivnom procjenom mogunosti
vertikalne pokretljivosti. No, istraivanja su pokazala da mogunosti napredovanja u struci
imaju utjecaj na odgojno-obrazovni rad nastavnika, a time i na uspjeh uenika i kvalitetu
kole.
4. UMJESTO ZAKLJUKA
U meuratnom razdoblju (od kraja 2. svj. rata do Domovinskog rata 1991.-1995.)

hrvatsko je drutvo, kao to smo vidjeli kod akademika upanova, stvaralo modernu
industrijsku stratifikaciju. Odgovarajui na pitanja postavljena u uvodu ovoga rada ini se da
su nastavnici (u granicama naega uzorka) ostvarili i obrazovnu i profesionalnu vertikalnu
uzlaznu pokretljivost. A time i drutvenu u odnosu na roditeljsku pozadinu, dakle
meugeneracijsku. Bio je to put djevojaka i mladia, preteno iz seoskih i mjeovitih naselja i
iz niih slojeva do ostvarenja aspiracija za boljom kvalitetom ivota.
Meutim, ratna pustoenja ubrzala su proces osiromaenja i deklasiranja srednjih
slojeva (zapoet prije 90-ih) pa tako i degradaciju nastavnikih zanimanja. Nastavniki posao
16
ime Pili
ne omoguuje napredovanje u radu, a socijalna struktura drutva postaje iznova dihotomna

kao u prvoj polovini ovog stoljea. Mali udio novog sloja bogataa, uvjetno elite i masovno
siromatvo na drugoj strani (polarizacija).
Ako uitelj - kako tvrdi L. Legrand u knjizi Obrazovne politike - "uvijek ima vie ili
manje sveeniku zadau" to ipak ne mora polagati zavjet siromatva, "kao to nitko nije
ovlaten taj zavjet poloiti u ime Hrvatske" (upanov, 1994.).
Zbog ogranienosti prostora ovdje ne moemo ulaziti u povezivanje pojedinih pitanja
s jo irim kontekstom traganjem za dubljim uzorcima. To emo pokuati u drugom radu.
17
ime Pili
Literatura
1. Baranovi, B. (1994.) Promjene obrazovnog diskursa u postsocijalistikoj Hrvatskoj,
Revija za sociologiju, Vol. XXV, No 3-4: 201-211.
2. Bogdanovi, S. (1990.) Obrazovanje - rijeka ponornica, Andragoki centar, Zagreb.
3. Cacouault. M., Oeuvrard, F. (1995.) Sociologie de l'education, Paris, Editions La
Decouverte.
4. Cindri, M. (1995.) Uiteljstvo u svijetu, u: Europska orijentacija hrvatskog kolstva
(Ur. S. Anti), Zagreb, HPKZ, str. 99-115.
5. Crnkovi-Pozai et al. (1994.) Trite rada u Hrvatskoj, Ekonomski institut Zagreb.
6. Flere, S. (1990) Obrazovanje i drutvene vrijednosti u kontekstu modernizacije, u:
zbornik radova: Modernost i modernizacija (priredio R. Kalanj), Zagreb, Socioloko
drutvo Hrvatske, str. 119-132.
7. Hess, B.B. et al (1988.) Sociology, Third edition, New York, Macmillan Publishing
Company.
8. Hilsum, S., Start, K. B. (1974.) Promotion and careers in teaching, Slough, National
Foundation for Educational Research.
9. Hirschhorn, M. (1993.) L'Ere des enseignants, Paris, PUF.
10. Marsch, C. J. (1994.) Kurikulum: temeljni pojmovi, Zagreb, Educa.
11. Pili, . (1995. a) Marginalije o obrazovanju nastavnika, u: Promjene u sustavu
obrazovanja nastavnika, (Ur. J. Milat), Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i
odgojnih podruja u Splitu, str. 94-100.
12. Pili, . (1995. b) Ugled profesije uitelj: primjer jednog tranzicijskog drutva, u:
Promjene u sustavu obrazovanja nastavnika, str. 133-146.
13. Puljiz, V. (1977.) Eksodus poljoprivrednika, Zagreb, Centar za sociologiju sela, grada i
prostora, IDIS-a.
14. Sekuli, D. (1991.) Strukture na izmaku: klase, sukobi i socijalna mobilnost, Zagreb,
Socioloko drutvo Hrvatske.
15. Vukovi, I. (1995.) Financiranje visokokolskog obrazovanja u Europi: Ulaganje u
ljudsku inteligenciju, Zagreb, HPKZ.
16. upanov, J. (1995.) Poslije potopa, Zagreb, Nakladni zavod Globus.
17. upanov, J. (1994.) Uboga kola, uboga drava, Slobodna Dalmacija od 20.05. str. 4.
18. ***: Statistiki ljetopis Hrvatske, za 1992., 1993. i 1994., Zagreb, Dravni zavod za
statistiku.
18
ime Pili
SOCIAL BACKGROUD AD CAREER MOBILITY OF TEACHERS
Summary
The paper presents some results of researching teaching profession on a random
sample (' = 368) of class teachers and subject teachers in primary schools in Dalmatia. The
aim is to learn the social structure and the mobility of primary school teachers. The data are
assembled by a survey method assign for that purpose constructed questionnaire.
Socio-educational and socio-professional background of teachers is mostly from
lower educated and social classes. Various aspects of teachers' career mobility including
functional and international, as well as the subjective estimates of vertical mobility
possibilities are analyzed. The intra organization mobility is low. The results carried out and
commentated here should further on be compared and analyzed with the reports on
secondary school teachers with us and similar researches in other communities.
19
ime Pili
Poglavlje 2.
REGRUTIRAJE SREDJOKOLSKIH PROFESORA
U POSTSOCIJALISTIKOJ HRVATSKOJ
Saetak
U radu se iznosi samo dio rezultata (ulomak) iz ireg empirijskog istraivanja nekih
obiljeja nastavnike profesije. Istraivanje je obavljeno, metodom socioloke ankete, na
reprezentativnom uzorku (' = 586) nastavnika srednjih kola, u tri dalmatinske upanije
(dubrovakoj, splitskoj i ibenskoj) i to u sva etiri tipa srednjih kola (gimnazije, srednje
tehnike i druge strune, obrtnike (industrijske) i umjetnike kole).
Razmatra se pitanje iz kojih se drutvenih grupa regrutiraju srednjokolski profesori
u hrvatskom drutvu Analiza pokazuje da se najvei broj srednjokolskih profesora regrutira
iz radnikih, slubenikih i poljoprivrednikih obitelji (i to ba tim redom). Usporedba sa
socijalnim podrijetlom osnovnokolskih nastavnika pokazuje neke razlike.
Kljune rijei:
regrutiranje profesora, obrazovanje roditelja, zanimanje roditelja, obrazovanje i zanimanje
suprunika, tip naselja.
1. UVOD
Prije etiri desetljea - 1956./57. kolske godine - u Hrvatskoj je, u redovnim srednjim
kolama, djelovalo est tisua nastavnika (preciznije 6 187). U dvadesetak godina njihova je
brojnost postupno rasla tako da se ve pred dva desetljea, tj. 1978./79. godine, njihov broj
udvostruio (12 398). Najvei broj profesora srednjih kola javlja se 1981./82. kada ih je bilo
13 472; zatim njihovo gibanje stagnira i 1989./90. kree se neto ispod trinaest tisua (12
885).
I broj srednjokolaca porastao je u istom razdoblju oko tri puta: od 73 384 u 1956./57.
kolskoj godini na 205 860 uenika u 1989/90. godini. Takoer je i broj uenika na tisuu
stanovnika u porastu i kretao se od osamnaest u poetku naznaenog razdoblja do etrdeset i
etiri u 1989./90. kolskoj godini. (Podaci prema SLJH-92:367).
Prema tome, u navedenom se razdoblju za vie od dva puta poveao broj
srednjokolskih nastavnika, za oko tri puta broj uenika (redovnih) srednjih kola i za dva i
po puta broj uenika na tisuu stanovnika. Svi ti uzlazni trendovi u skladu su s istovremenim
europskim kretanjima (Cacouault et Oeuvrad 1995., Lesourne 1993., Vukovi 1995., Pili
1996.).
Pustimo "eksploziju brojki", ona je vie-manje poznata u kontekstu ekspanzije
kolstva i "booma" obrazovanja. A sam razvoj obrazovanja moe se u irem drutvenom
20
ime Pili
kontekstu objanjavati teorijom modernizacije (Flere 1990., upanov 1995.). Ratna zbivanja
od 1991. do 1995. u Hrvatskoj, ukljuujui i okupaciju znaajnog dijela njena teritorija,
svakako su utjecala i na rad srednjih kola. kolske godine 1996./97. bilo je u Hrvatskoj u
554 redovne srednje kole 12 003 nastavnika s punim radnim vremenom (full-time teachers) i
199 018 uenika (SLJH-98:417).
Vratimo se naim temeljnim pitanjima, iz kojih se struktura regrutiraju (javljaju)
srednjokolski profesori? Iz kojih struktura (socijalnih slojeva, stratuma, socioprofesionalnih
skupina) odnosno drutvenih grupa? (ve prema tome koji se kriterij strukturiranja
stratifikacijskog sistema suvremenih drutava eli u analizi primijeniti). Je li porast
nastavnikog tijela u hrvatskom drutvu doveo i do promjena u socijalnom podrijetlu
srednjokolskih profesora?
Odgovorima na ova odgovaramo i na njima slina pitanja, npr. je li socijalno
podrijetlo nastavnika podudarno sa socijalnom strukturom uenika, kakva je fleksibilnost
trita rada u dijelu obrazovanja, koliko su zanimanja nastavnike profesije privlana za
mlade ljude. to je socioloki jo zanimljivije, vano je znati je li stratifikacijski sustav
drutva otvorenog ili zatvorenog karaktera.
Budui da nam to danas nije poznato, barem ne u odnosu na nastavnike srednjih
kola, problem naeg istraivanja jest socijalno podrijetlo (regrutiranje) srednjokolskih
profesora.
2. METODOLOKA APOMEA
Cilj je ovom radu da iznese rezultate istraivanja o tome iz kojih se drutvenih grupa
regrutiraju srednjokolski profesori u hrvatskom drutvu.
Istraivanje je obavljeno metodom ankete, a instrument je upitnik. Prostorni obuhvat
je tri dalmatinske upanije: Dubrovaka, Splitska i ibenska. Iz osnovnog skupa metodom
sluajnog izbora anketirano je 600 nastavnika u sva etiri tipa srednjih kola (gimnazijama,
srednjim strunim, obrtnikim i umjetnikim kolama) tamo gdje ove institucije djeluju. U
ovom lanku obraeni su odgovori 586 profesora(ica). kole su izabrane takoer metodom
sluajnog izbora, uz prethodno grupiranje na primorski, zagorski i otoki pojas.
U ta tri karakteristina podruja Dalmacije anketirani su profesori u srednjim kolama
u obalnom pojasu: Dubrovnik, Ploe, Makarska, Omi, Split, Katela, Trogir i ibenik; u
Dalje emo u tekstu pisati "profesor" iako pod tim podrazumijevamo srednjokolske nastavnike i mukog i
enskog spola. Unutar te profesije ene su u izrazitoj veini.
21
ime Pili
kopnenom pojasu: Drni, Knin, Sinj, Imotski, Vrgorac i Metkovi; te na otocima: Bra, Hvar,
Vis i Korula.
Uzorak je koncipiran tako da osigurava reprezentativnost i s obzirom na obiljeja
spola i s obzirom na injenicu zastupljenosti razliitih nastavnih predmeta u srednjim
kolama.
Ovdje se iznose neki osnovni rezultati istraivanja o nainu regrutiranja (obrasci
regrutiranja) profesora srednjih kola koji rade u Dalmaciji i time se oni mogu uzeti kao
reprezentativni za ovu veliku hrvatsku regiju u kojoj danas ivi gotovo etvrtina pripadnika
hrvatskog drutva. Rezultati su, dakako, indikativni i za stanje nastavnike profesije u
cijelom hrvatskom drutvu.
3. REZULTATI I RASPRAVA
Prvo emo ukratko iznijeti rezultate istraivanja o obrazovnom i profesionalnom

podrijetlu profesora srednjih kola u odnosu na njihove djedove po ocu. Ovi rezultati ujedno
otkrivaju meugeneracijsku pokretljivost.
3.1. Socioobrazovno podrijetlo profesora

Tablica 1. Obrazovanje djeda po ocu
1.
2.
3.
4.
5.
6.
OBRAZOVI STRATUMI
Zavrena osnovna kola ili nia gimnazija
Dvogodinja ili trogodinja struna kola
Srednja etverogodinja kola
Via kola i fakultet
Ne zna i bez odgovora
UKUPO:

259
84
45
38
13
147
586
%
44,2
14,3
7,7
6,5
2,2
25,1
100,0
Podaci iznijeti u Tablici 1. pokazuju da gotovo polovina djedova (po ocu), od kojih
veina nije vie meu ivima, naih profesora nemaju zavrenu ni osnovnu kolu (44,2 %
plus nepoznati dio iz 25 % "evazivnih" odgovora na ovo pitanje). Ako usporedimo podatak
da svega dva posto djedova ima zavrenu visoku kolu, viu kolu i fakultet (uzevi ih
zajedno) s injenicom da srednjokolski profesori, naravno, imaju zavren fakultet, onda je u terminologiji pokretljivosti - vjerojatno 98 posto profesora ostvarilo uzlaznu
meugeneracijsku obrazovnu pokretljivost. Onih dva posto moe se smatrati - opet u
22
ime Pili
obrazovnoj trogeneracijskoj pokretljivosti - imobilnima. Drukije kazano svega u dva posto

sluajeva radi se o samoregrutaciji "obrazovnog sloja".
S obzirom na obrazovnu stratifikaciju u drutvu i na njihove djedove, dananji
profesori su regrutirani: iz viih obrazovnih stratuma dva posto, iz srednjih etrnaest posto, a
svi ostali iz niih "obrazovnih slojeva" (i nepoznatih). Dakako, ovi podaci govore i o razvoju
kolstva i o dostupnosti obrazovanja, pa i o pojavi masovnog studija u vremenskom razmaku
od tri uzastopne generacije.
Za razliku od obrazovne uzlazne pokretljivosti od nekoliko koraka u odnosu na oeva
pretka (to je uoeno uvidom u Tablicu 1.) pogledajmo profesionalnu pokretljivost u odnosu
na djedove u Tablici 2.
Tablica 2. Zanimanje djeda po ocu
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
DRUTVEE GRUPE
Poljoprivrednici
Radnici
Slubenici
Uitelji ( odgojitelji i socijalni radnici )
Strunjaci
Profesori
Obrtnici
Direktori
Slobodne profesije
Mali poduzetnici
Veliki poduzetnici
UKUPO:

281
115
46
6
5
0
63
5
2
5
1
57
586
%
48,0
19,6
7,9
1,0
0,8
0,0
10,8
0,8
0,4
0,8
0,2
9,7
100,0
Gotovo je polovina profesora (48 %) imala djeda seljaka, jedna petina (20 %) radnika,
svega desetina obrtnika (11 %) dok je tek svaki dvanaesti - trinaesti profesor imao djeda
slubenika. I ovi istraivaki podaci govore nam da hrvatsko drutvo pred tri generacije jo
nije bila zahvatila moderna industrijska stratifikacija.
Na temelju izvornih podataka iz upitnika moemo (i u Tablici 2.) vidjeti da ni jedan
djed nije bio srednjokolski profesor, a ispod jedan posto (0,9 %) strunjak (s fakultetom). Ne
moe se, dakle, ni u uem niti u irem smislu, govoriti o (samo)reprodukciji drutvene grupe
profesora, za sada, u odnosu na oeva pretka, tj. djeda.
Preko dvije treine (68 %) djedova su seljaci i radnici, a najmanje njih 80 posto jesu
manualnih zanimanja.
23
ime Pili
Prema rezultatima istraivanja socijalnog podrijetla osnovnokolskih nastavnika

(Pili, 1996.) redoslijed visine podrijetla (rang) na pretpostavljenoj stratifikacijskoj ljestvici
drutva po drutvenim je grupama jednak rangu podrijetla srednjokolskih profesora. U
strukturi djedova osnovnokolskih nastavnika udio je poljoprivrednika i radnika vei, a udio
slubenika i obrtnika jo manji nego u srednjokolskih profesora.
I jedni i drugi postigli su - u odnosu na djedove - znaajnu profesionalnu uzlaznu
pokretljivost. Moda naznaeni podaci nemaju danas veu vanost od slike stanja kako je
nekad bilo. Zato je socioloki zanimljivije analizirati obrazovno podrijetlo profesora s
obzirom na obrazovnu strukturu njihovih roditelja (to je vidljivo iz Tablice 3.).
3.2. Obrazovna struktura roditelja srednjokolskih profesora
Prije nego analiziramo obrazovnu i profesionalnu strukturu roditelja duni smo jednu
napomenu metodoloke naravi. Dok smo, naime, obrazovanje djedova klasificirali u pet
kategorija, a zanimanja u 11 drutvenih grupa, dotle smo obrazovanje roditelja promatrali u
est, a zanimanja u 14 kategorija. Tu smo analitiku razliku, odnosno redukciju obrazovnih i
profesionalnih kategorija kod generacije djedova, izvrili zbog razlika u razvijenosti
drutvene podjele rada i strukture zanimanja, kao i zbog razlika u stupnju razvoja kolstva i
skolarizacije u vremenskom rasponu koji razdvaja dvije, odnosno tri generacije u Hrvatskoj.
U svim je tablicama jo i posebna, tj. zajednika kategorija: "nepoznato i bez
odgovora" (b.o.). Uostalom, sve e to biti vidljivo i iz samih tablica.
Tablica 3. Obrazovanje roditelja srednjokolskih profesora

OBRAZOVI STRATUMI
1
2
3
4
5
6
7

Srednja kola za proizvodna zanimanja
Srednja kola za administrativna zanimanja
Via kola
Fakultet (umjetnika akademija)
UKUPO:
Oevi

92
112
152
64
74
71
21
586
%
15,7
19,1
26,0
10,9
12,6
12,1
3,6
100,0
Majke

161
178
75
106
36
18
12
586
%
27,4
30,4
12,8
18,1
6,1
3,1
2,1
100,0
Obrazovno podrijetlo profesora ukratko emo razmotriti posebno u odnosu na oeve a

posebno u odnosu na majke.
24
ime Pili
U dananjoj strukturi oeva najbrojnija je skupina sa zavrenom srednjom kolom (37

%) i to tako da su unutar te grupe dva i pol puta brojniji oevi sa kolom za tzv. proizvodna
zanimanja od oeva sa srednjom kolom za administrativna zanimanja. Takoer preko jedne
treine oeva (35 %) ima osnovnu kolu i nie (manje) od osnovne kole. Na treem je
mjestu, po brojnosti, grupa oeva - jedna etvrtina (25 %) sa zavrenom viom kolom i
fakultetom (uzevi ih zajedno). Ako usporedimo fakultetski obrazovane profesore s oko
dvanaest posto njihovih oeva koji su zavrili fakultet (usporedi Tablicu 3.), onda se moe
rei da ih je toliko - u meugeneracijskoj pokretljivosti - imobilno, a 85 posto uzlazno
mobilno. Iako je samoregrutacija fakultetskog obrazovnog sloja est puta brojnija u odnosu
na oeve nego u odnosu na djedove, ipak se radi samo o neto vie od desetine profesora (12
%).
Obrazovna struktura majki profesora hrvatskih srednjih kola nia je od obrazovne
strukture oeva. Preko etvrtine majki nema ni osnovnu kolu (27,5 %). A ako im pridodamo
i one s osnovnom kolom, tada vie ni svaka druga majka nema vie kolovanje od osnovnog.
Dakle, najbrojnija je skupina profesora ija majka ima osnovnu kolu i nie od toga (58 %).
Ispod jedne treine majki ima zavrenu neku od srednjih kola (31 %), od ega su neto
zastupljenije administrativne kole, za razliku od oeva u kojih su ea "proizvodna"
zanimanja. Tek svaki jedanaesti profesor ima majku koja je uspjela zavriti viu kolu ili
fakultet (9 %).
Kao to se u literaturi esto govori o profesionalnoj pokretljivosti u drutvu isto se
tako moe govoriti i o obrazovnoj pokretljivosti. U odnosu na svoje majke njihove su keri i
sinovi (srednjokolski profesori) postigli meugeneracijsku uzlaznu obrazovnu pokretljivost,
najmanje u 95 posto sluajeva, i to pokretljivost od nekoliko koraka, kako u odnosu na
majke, tako - kao to smo ve naveli - i u odnosu na oeve, zahvaljujui niskom obrazovnom
podrijetlu, s jedne strane, te poveanom stupnju skolarizacije i strukturalnim promjenama
hrvatskog drutva u drugoj polovini 20. stoljea, s druge strane.
25
ime Pili
3.3. Profesionalna struktura roditelja srednjokolskih profesora
Tablica 4. Zanimanje roditelja srednjokolskih profesora

DRUTVEE GRUPE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Nezaposleni
Domaice
Umirovljenici
Poljoprivrednici
Radnici
Slubenici
Uitelji
Strunjaci
Profesori
Obrtnici
Direktori
Slobodne profesije
Vlasnici firmi - do 10 zaposlenih
Vlasnici firmi - preko 100 zaposlenih
UKUPO:
Oevi

%
2
0,3
174
29,7
62
10,6
135
23,1
81
13,8
9
1,5
16
2,7
18
3,1
24
4,1
24
4,1
4
0,7
0
0,0
0
0,0
37
6,3
586
100,00
Majke

%
9
1,5
308
52,7
90
15,4
10
1,7
46
7,9
60
10,2
20
3,4
5
0,8
9
1,5
4
0,7
2
0,3
0
0,0
0
0,0
0
0,0
23
3,9
586
100,00
Umirovljenici su najbrojnija skupina u strukturi oeva srednjokolskih profesora i

zastupljeni su s trideset posto. Budui da su umirovljenici (prethodno bili) svih moguih
zanimanja (i radnih mjesta), ipak se moe pretpostaviti da je meu njima najvie radnikih i
slinih manualnih zanimanja.
Radnici predstavljaju gotovo etvrtinu (23 %) meu oevima, a poljoprivrednici
jednu desetinu (oko 11 %). Dakle, radnikog i seljakog podrijetla vie je od treine (34 %),
a ako tome pridodamo i umirovljenike, onda je poznato socijalno podrijetlo za dvije treine
srednjokolskih profesora.
Oko jedne etvrtine srednjokolskih profesora ipak je nemanualnog podrijetla, ako u
nemanualna zanimanja uvrstimo sve slubenike, uitelje i profesore, strunjake i direktore te
pripadnike slobodnih profesija (oni svi zajedno ine oko 26 % oeva). Zanimljivo je da meu
oevima nema ni jednog iz drutvenih grupa vlasnika firmi (iako to, naravno, kao ni direktor
nije zanimanje).
Posebno smo, u analitike svrhe, izdvojili uitelje (i ukljuili u tu kategoriju jo i
odgojitelje i socijalne radnike) te profesore da bismo mogli sagledati samoreprodukciju
drutvenih grupa, a u ovome konkretnom sluaju samoregrutaciju srednjokolskih profesora
kao drutvene grupe.
26
ime Pili
Ako uzmemo zajedno nastavniku profesiju [tj. oba zanimanja: uitelje (1,5 %) i
profesore (3,1 %)] meu oevima, tada vidimo da samoobnavljanje imamo u neto ispod pet
posto sluajeva. Drugim rijeima, tek svakom dvadeset i drugom profesoru i otac je (bio)
profesor ili uitelj. Dakle, malobrojni su oni profesori koji su slijedili zanimanje svojih oeva.
Detaljnim pregledom Tablice 4. vidljivo je da su profesori u velikom broju regrutirani iz
drutvenih grupa koje su nie rangirane od njih samih na imaginarnoj stratifikacijskoj
ljestvici hrvatskog drutva.
to se tie profesionalne pokretljivosti dananje generacije srednjokolskih profesora
u postsocijalistikoj Hrvatskoj u odnosu na generaciju njihovih oeva moe se takoer
ustvrditi da su profesori ostvarili profesionalnu meugeneracijsku uzlaznu pokretljivost. Za
preciznije zakljuivanje o stvarnoj socijalnoj promociji i socijalnoj mobilnosti nedostaju
empirijska istraivanja o stvarnom dananjem materijalnom poloaju (ukljuivo npr. i
vlasnitvo ne/unosnih dionica), drutvenoj moi i drutvenom ugledu pojedinih drutvenih
grupa, odnosno o procesima stratifikacije u tranzicijskom hrvatskom drutvu. Bez takvih
istraivanja mi moemo samo navesti ono to i veina drugih analitiara istie da je na vrhu
socijalne piramide hrvatskog drutva u tranziciji mali postotak, tanki sloj "novopeenih"
bogataa nasuprot masi osiromaenog stanovnitva. Ako poemo od te hipoteze, pitanje je
jesu li npr. kerka zidara zato to je profesorica ili pak sin seoskog trgovca stoga to je
gimnazijski profesor - u dananjem socio-ekonomskom kontekstu - uope ostvarili drutvenu
promociju ili silaznu drutvenu pokretljivost.
No, pogledajmo profesionalnu strukturu majki profesorskog tijela (to pokazuje
ilustrira desni dio Tablice 4.). Meu majkama najzastupljenija je skupina "najiracionalnijeg
zanimanja na svijetu", tj. domaica (upanov, 1995.). Vie nego svaki drugi profesor ima
majku domaicu (53 %). Dakle, domaice su najbrojnije u socijalnoj strukturi majki, potom
slijede umirovljenice (15%) i slubenice (oko jedne desetine) te radnice (8 %).
I meu majkama nastavnika je grupa zastupljena s oko pet posto.
Ukratko: socioprofesionalno podrijetlo srednjokolskih profesora s obzirom na
zanimanje majke omoguilo je profesionalnu meugeneracijsku vertikalnu uzlaznu
pokretljivost. Vrlo su rijetke majke - strunjaci, direktori, pa i obrtnici, a meu vlasnicima
poduzea nema ni jedna. Dakle, ni jedan profesor - iz naeg uzorka - nije kapitalistikog
podrijetla, ak ni "sitnoburujskog" ni po "babi" ni po majci!
Rezultati istraivanja pokazuju da se srednjokolski profesori - barem oni koji rade u
Dalmaciji - regrutiraju iz niih obrazovnih slojeva, preteno iz manualnih drutvenih grupa,
ali (1/4) i iz nemanualnih, uglavnom iz donjih dijelova zamiljene ljestvice drutvenih grupa.
27
ime Pili
Budui da se nastavnikom profesijom, kao predmetom istraivanja, pored

sociologije profesija bavi, to je i razumljivo, i sociologija obrazovanja, treba imati na umu
da ova druga znanstvena disciplina u istraivanju pokretljivosti nastavnika (i slinih pitanja)
uzima u obzir jo neke momente (Pili, 1996).
3.4. Obrazovna i profesionalna struktura suprunika
Jedan od tih momenata jest i brani status, odnosno promatranje (shvaanje) braka
kao mogueg kanala drutvene promocije i pokretljivosti. Stoga emo u ovu analizu pored
obrazovne ukljuiti i profesionalnu strukturu suprunika srednjokolskih nastavnika.
Tablica 5. Obrazovanje suprunika
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
OBRAZOVI STRATUMI
Srednja kola za proizvodna zanimanja
Srednja kola za administrativna zanimanja
Via kola
Fakultet (visoka kola, umjetnika akademija)
UKUPO:
neoenjeni/neudate

0
3
82
55
91
228
6
465
121
%
0,0
0,6
17,6
11,8
19,6
49,1
1,3
100,0
Svaki drugi srednjokolski profesor, od onih koji su u braku, ima fakultetski

obrazovanog branog druga ili druicu (49%).
Oko 29 posto suprunika ima zavrenu srednju kolu (kao najvii stupanj
obrazovanja), pri emu su zastupljeniji suprunici sa kolama za tzv. proizvodna zanimanja.
Svaki peti srednjokolski profesor ima suprunika ili suprunicu s viom kolom (oko 20 %).
Omoguuju li nam istraivaki podaci prikazani u Tablicama 5. i 6. odgovor na ve
postavljeno pitanje: Je li brak profesorima omoguio drutvenu promociju, odnosno je li im
posluio kao kanal drutvene pokretljivosti?
Ve iznijeti nalaz o tome kako svaki drugi profesor za suprunika ili suprunicu imaju
fakultetski obrazovnu osobu, kao to su i oni sami, svjedoi zapravo o tome da ih je - u
terminologiji drutvene pokretljivosti - samo sklapanje braka uinilo imobilnima. Nisu se, to
se tie "obrazovnog statusa", pomjerili s pomou suprunika ni uzlazno ni silazno na
stratifikacijskoj ljestvici u dimenziji obrazovanja. Ona je druga polovina profesorskog tijela
28
ime Pili
"podigla" status na stratifikacijskoj ljestvici u dimenziji obrazovanja svojim suprunicima sa

viom, srednjom i osnovnom kolom.
Znaajnije je od prethodnog istai injenicu da manji stupanj obrazovanja od
fakultetskog ne predstavlja socijalnu barijeru za sklapanje braka. Ovo, meutim, ne vrijedi
nikako, ili gotovo nikako, za one s nepotpunom ili samo sa zavrenom osnovnom kolom. U
odnosu na tu obrazovnu kategoriju profesori pokazuju najveu moguu socijalnu distancu mjerenu posredstvom ve sklopljenog braka, odnosno obrazovanjem suprunika. Veliina
ove distance govori o nepropusnoj intergrupnoj granici izmeu profesora i nekolovanih.
Moda treba istai da je distanca prema kategoriji s viom kolom neto izraenija nego
prema
kategoriji
sa
srednjom
kolom
(ako
uzmemo
zajedno
"proizvodne"
"administrativne").
Tablica 6. Zanimanje suprunika

DRUTVEE GRUPE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Nezaposleni
Domaice
Student(ica)
Umirovljenici
Poljoprivrednici
Radnici
Slubenici
Uitelji
Strunjaci
Profesori
Obrtnici
Direktori
Slobodne profesije
Mali poduzetnici
Veliki poduzetnici
Nepoznato
UKUPO:
neoenjeni/neudate

33
5
3
17
0
54
102
22
102
56
18
25
9
7
0
12
465
121
%
7,1
1,1
0,6
3,7
0,0
11,6
21,9
4,7
21,9
12,1
3,9
5,4
1,9
1,5
0,0
2,6
100,0
Zanimanje suprunika ilustrira Tablica 6., iz koje je odmah vidljivo da su po jednu

petinu (i neto iznad toga, tj. po 22 %) u strukturi zanimanja slubenici (sa srednjom
strunom spremom) i strunjaci (s fakultetom). Poslije tih dviju, po brojnosti najveih
skupina, slijede suprunici pripadnici iste profesije: profesori i uitelji (zajedno 16,8 %).
Potom je neto iznad desetine suprunika radnikog zanimanja.
29
ime Pili
Poljoprivrednika kao ni velikih poduzetnika nema meu suprunicima. Svaki stoti

srednjokolski profesor ima suprugu domaicu, a svaki 155. profesor za branog druga ima
studenticu, odnosno studenta.
Socijalna distanca izmeu profesora (srednjih kola) kao drutvene grupe i drutvene
grupe koju sainjavaju "tajkuni" (u Tablici 6. nazvanih "veliki poduzetnici") te one grupe u
kojoj su seljaci (u tablici oznaeni kao poljoprivrednici) posve je podjednaka. I bez detaljnije
analize obrazaca sklapanja brakova profesora potpuno je jasno da u naih ispitanika uope ne
postoje tipovi braka izmeu njih i tajkuna te izmeu profesora i seljaka. Nije zabiljeen ni tip
braka s uenikom(icom) to se, dakako, moglo i oekivati s obzirom na etiki kodeks
nastavnike profesije. Socijalna distanca izmeu profesorske grupe i svih ostalih drutvenih
grupa indikativna je i za drutveni ugled nastavnike profesije.
Postoji disperzija prema gotovo svim ostalim grupama zanimanja, ali je koncentracija
suprunika prema zanimanju u tri - etiri grupe: strunjaci, slubenici, nastavnici i radnici.
Oni predstavljaju 72 posto svih suprunika srednjokolskih profesora.
Svaki dvadeseti suprunik spada u grupu direktora i ako im pridodamo pripadnike
slobodnih profesija, malih poduzetnika (do 10 zaposlenih) i moda pokojeg strunjaka (koji
moda zauzima visoki rang po materijalnom bogatstvu, drutvenoj moi i ugledu) ni tada niti
10 posto profesora nije se "okoristilo" brakom kao kanalom socijalne promocije i
pokretljivosti.
4. DODATAK
4.1. Tip naselja i odnos domicilnih i doseljenih profesora

S obzirom na injenicu da je prostorna pokretljivost umnogome indikator i socijalnog
podrijetla i drutvene pokretljivosti odreenih drutvenih grupa to smo u tekst ukljuili i osvrt
na rezidencijalna obiljeja profesorske profesije.
Tablica 7. Tip naselja u kojem ive profesori
1.
2.
3.
4.
TIP ASELJA STALOG BORAVKA

Gradsko naselje
Prigradsko naselje
Seosko naselje
Nepoznato i b.o.
UKUPO:

409
83
52
42
586
%
69,8
14,2
8,9
7,1
100,0
30
ime Pili
Dananji profesori hrvatskih srednjih kola ive uglavnom u urbanim naseljima to se

moglo i oekivati s obzirom na mreu srednjih kola u prostoru. Iako su sve kole smjetene
u gradskim sreditima i koncentrirane u velikim gradovima, ipak je svaki jedanaesti profesor
stalno nastanjen na selu. Srednjokolski profesori, kao drutvena grupa, po mjestu stanovanja
disperzirani su, dodue, u sva tri tipa naselja, ali su izrazito koncentrirani u gradskima (70
%).
Tablica 8. Struktura doseljenih i nedoseljenih
1.
2.
3.
MIGRATI - AUTOHTOOST BORAVKA

Doseljenici
Nisu doselili
Bez odgovora
UKUPO:

285
300
1
586
%
48,6
51,2
0,2
100,0
Odnos autohtonog i doseljenog profesorskog tijela otprilike je podjednak, s laganom

prevagom domicilnih profesora (to pokazuje Tablica 8.).
I posljednje pitanje koje smo u ovom radu obradili jest pitanje koje je postavljeno
samo onima koji su se doselili u dananje stalno mjesto boravka (teritorijalna ili geografska
pokretljivost) a odnosilo se na tip naselja iz kojega su se doselili u sadanje.
Tablica 9. Tip naselja iz kojega su se doselili (u sadanje mjesto boravka)
1.
2.
3.
4.
TIP ASELJA IZ KOJEG SU DOSELILI

Gradsko naselje
Prigradsko naselje
Seosko naselje
Bez odgovora
UKUPO:

152
35
97
1
285
%
53,3
12,3
34,1
0,3
100,0
Tablica 8. pokazala je da gotovo polovicu dananjih profesora srednjih kola (tj.

gimnazija, tehnikih i drugih strunih kola, obrtnikih i industrijskih, te umjetnikih kola)
ili tonije 49 posto ine migranti. Ta je migrantska populacija natpolovino (53 posto) - u
svojoj strukturi - pristigla iz gradskog tipa naselja (najee iz manjih i srednjih gradova u
velike) a jednom treinom (34 %) iz ruralnih naselja. Determinante ovih migracijskih procesa
svakako su zapoljavanje, ali i prethodno mjesto kolovanja profesora, mogunosti
kolovanja njihove djece i sl. Treina profesora podrijetlom sa sela meu "doljacima", ak
kad im se pridoda i dio emigranata iz prigradskih naselja (koja su nekima posluila kao
31
ime Pili
prijelazno mjesto boravita iz seoskog u gradski tip naselja) svjedoi ve o injenici da

(dalmatinsko) selo, zbog svoje izmijenjene demografske i socijalne strukture, nije vie
nepresuni izvor kadrova za prosvjetu. (Usporedi Tablicu 9.).
5. ZAKLJUA RAZMATRAJA
Istraivanje o tome iz kojih se drutvenih grupa regrutiraju srednjokolski profesori

provedeno je u Dalmaciji (N=586) te se i rezultati odnose prvenstveno na tu regiju
mediteranske Hrvatske, ali mogu posluiti i vie nego indikator i za ostale dijelove Hrvatske.
Rezultati empirijskog istraivanja pokazali su:
1. Da su dananji zaposleni profesori srednjih kola u odnosu na njihove djedove (po oevoj
liniji) ostvarili, u visokim stopama od nekoliko koraka, i obrazovnu (98 %) i profesionalnu
(preko 80 %) meugeneracijsku uzlaznu pokretljivost. Znaaj ove trogeneracijske
pokretljivosti za same profesore nita ne umanjuje injenica da je u dobroj mjeri rije o
strukturalnoj mobilnosti kao rezultatu promjena u sastavu hrvatskog drutva tijekom njegove
modernizacije, uglavnom, u drugoj polovici 20. stoljea.
2. Da je, sudei prema obrazovnoj strukturi roditelja srednjokolskih profesora dananje

nastavniko tijelo u srednjim kolama regrutirano: (a) po svojim oevima, iz srednjih (37 %)
i niih (35 %) te viih (25 %) obrazovnih stratuma. Pa ipak, na stratifikacijskoj ljestvici u
dimenziji obrazovanja, 85 posto profesora obrazovnim kanalom postiglo je vertikalnu
(uzlaznu) meugeneracijsku pokretljivost, ako je mjerimo usporedbom s obrazovanjem
oeva; (b) po svojim majkama, regrutirani su iz niih obrazovnih stratuma (58 %), iz srednjih
(31 %) te iz viih (9 %).
Ako za uporine toke analize uzmemo obrazovanje oeva i majki te obrazovanje
njihovih keri i sinova profesora onda, kao to smo vidjeli, proizlazi da su 85 posto profesora
u odnosu na oeve ostvarili uzlaznu meugeneracijsku obrazovnu pokretljivost, a u odnosu
na majke jo i vie - preko 95 posto. Ovakva meugeneracijska obrazovna pokretljivost
izrazito velikog opsega rezultat je razvoja kolstva, demokratizacije i dostupnosti
obrazovanja, poveanog stupnja skolarizacije i poveanja obrazovnih ansi pripadnih svih
socijalnih grupa hrvatskog drutva, unato prisutnim nejednakostima i u obrazovanju i u
drutvu u proteklim desetljeima.
32
ime Pili
3. Za socioloku analizu jo je znaajnija spoznaja o obrascima regrutacije te disperziji i

koncentraciji podrijetla nastavnike profesije po drutvenim grupama.
Preko treine profesorskog tijela (34 %) regrutirano je iz radnikih i seljakih obitelji
(gledajui zanimanje, odnosno oevo radno mjesto). Neto manje od treine (30 %) sinovi su
i keri umirovljenika, za koje smo pretpostavili da su, dok su bili zaposlenici preteno
obavljali manualne poslove. Pa ipak, oko etvrtine srednjokolskih profesora regrutirano je iz
nemanualnih drutvenih grupa.
Vie od polovine profesora, po majci, dolazi iz grupe domaica (53 %), zatim iz
umirovljenike (15 %), a tek onda iz slubenike (10 %) i radnike (8 %) grupe.
4. Empirijske injenice pokazale su da se kod naih profesora radi i o meugeneracijskoj

profesionalnoj pokretljivosti, dakako, vertikalnoj uzlaznoj, na pretpostavljenoj hijerarhijskoj
ljestvici drutvenih grupa. Zbog nedostatka drugih empirijskih istraivanja o procesima
drutvene stratifikacije, brojnosti, bogatstvu, moi i ugledu u drutvu ostalih socijalnih
stratuma, nije mogue preciznije zakljuivanje o drutvenim procesima i njihovoj dinamici,
pa tako i o stvarnoj drutvenoj pokretljivosti (o kojoj se inae u sociologiji najee
zakljuuje na temelju profesionalne pokretljivosti). Meutim, za socioloku konstrukciju
zbilje hrvatskog drutva u tranziciji moda i nije prijeko potrebna socioloka imaginacija.
5. Naa, vie-manje arbitrana, hijerarhija drutvenih grupa (naroito u tablicama 2., 4. i 6.)
ipak kazuje da meu roditeljima, kao ni meu suprunicima profesora, nema "tajkuna".
Jednako tako kazuje da se samoregrutiranje (samoreprodukcija) profesora kao drutvene
grupe odvijalo u samo pet posto sluajeva. Toliko je, naime, bilo i majki i oeva u
nastavnikoj profesiji, tako da se po obrascu samoobnavljanja regrutira svega pet posto
profesora.
6. Obrazovna struktura suprunika pruila je sliku po kojoj je gotovo jedna polovina

profesora nastojala uskladiti rang obrazovanja branog druga sa svojim (kristalizirani
poloaji). Druga polovina je podijeljena na neto brojniju grupu suprunika sa srednjom
kolom (29 %) i onu s viom (20 %).
Granice izmeu profesora i drugih obrazovnih stratuma uglavnom su propusne,
prelazne, ali su potpuno zatvorene i neprelazne, to se braka tie, prema stratumu bez
osnovne kole i s nepotpunom osnovnom kolom, pa i prema onima iz osnovnokolskog
stratuma. Otvorenost granice ima veu propusnu mo prema srednjem nego prema viem
33
ime Pili
obrazovnom stratumu, a unutar srednjeg stratuma prema onima s tzv. proizvodnim

zanimanjima.
7. Suprunici, prema zanimanju (radnom mjestu) dolaze podjednako (po 22 %) iz grupe

slubenika i iz grupe strunjaka. Nastavnika je profesija zastupljena s oko 17 posto, a
radnitvo s oko 12 posto meu suprunicima. Granica izmeu profesorske grupe i drugih
grupa nije potpuno zatvorena izuzev prema uenicima, poljoprivrednicima i velikim
poduzetnicima (tj. vlasnicima pretvorbenih poduzea, "tajkunima"), neto je propusnija
prema
nezaposlenima,
direktorima
umirovljenicima
nego
prema
(slobodnim)
profesionalcima, malim poduzetnicima i domaicama.

Socijalna distanca, izmeu profesora kao sastavnog dijela inteligencije, odnosno
izmeu njih kao grupe i drutvenih grupa koje sainjavaju tajkuni i seljaci, mjerena
posredstvom (ve) sklopljenog braka, krajnje je velika, odnosno najvea mogua.
8. Po svojim prebivalinim obiljejima srednjokolski profesori koncentrirani su u urbanim

sreditima. "Starosjedioci" (autohtonost boravka) za nijansu prevladavaju nad "doljacima"
(51 : 49). Meu imigrantima opet veinu predstavljaju pridoli iz grada, a doseljenici iz
ruralnih naselja ine jednu treinu.
9. Ovo istraivanje odgovorilo je na temeljno postavljeno pitanje: Iz kojih se drutvenih

grupa regrutiraju srednjokolski profesori? U svom izrazito veinskom dijelu regrutiraju se iz
manualnih drutvenih grupa, a u manjinskom, tj. samo jednom etvrtinom, iz nemanualnih
drutvenih grupa. Profesionalno samoobnavljanje naeno je samo kod jedne dvadesetine.
Meutim, na pitanja o promjenama unutar socijalne strukture profesorskog tijela, kao
i na pitanje koliko ono odgovara socijalnoj strukturi uenika srednjih kola, u ovom tekstu
nije bilo mogue odgovoriti iz prostog razloga to istraivanja o tim strukturama naprosto
nema. I rezultati ovdje prikazanog empirijskog istraivanja o obrascima regrutacije
(socijalnom podrijetlu) srednjokolskih profesora jedini su prilog u hrvatskoj sociologiji o
tom znaajnom, a do sada potpuno neistraenom, problemu.
10. Podaci anketnog istraivanja kojima raspolaemo donekle omoguuju da sagledamo

promjene u obrascima regrutiranja po dobnim skupinama profesora (npr. najmlai najstariji). Precizniju tipologiju podrijetla profesora, regrutiranje po dobnim skupinama kao i
razlike prema spolnoj pripadnosti donijet emo na drugom mjestu.
34
ime Pili
Literatura
1. Ballantine, J. H. (1993.) The Sociology of Education: A systematic analysis, 3rd ed.

Prentice Hall, Englewood Cliffs.
2. Baranovi, B. (1994.) Promjene obrazovnog diskursa u postsocijalistikoj Hrvatskoj,
Revija za sociologiju, Vol. XXV, No 3 - 4: 201 - 211.
3. Cacoult, M., Oeuvrad, F. (1995.) Sociologie de l' education, Paris, Editions La
Decouverte.
4. Cindri, M. (1995.) Profesija uitelj u svijetu i u Hrvatskoj, Persona, Zagreb.
5. Crnkovi - Pozai et al. (1994.) Trite rada u Hrvatskoj, Ekonomski institut Zagreb.
6. Flere, S. (1990.) Obrazovanje i drutvene vrijednosti u kontekstu modernizacije, u:
Zbornik radova: Modernost i modernizacija (priredio R. Kalanj), Zagreb, Socioloko
drutvo Hrvatske, str. 119 - 132.
7. Hess, B. B. et al (1988.) Sociology, Third edition, New York, Macmilan Publishing
Company.
8. Hilsum, S., Start, K. B. (1974.) Promotion and careers in teaching, Slough National
Foundation for Educational Research.
9. Hirschhorn, M. (1993.) L ' Ere des enseignants, Paris, PUF.
10. Marsh, C. J. (1994.) Kurikulum: temeljni pojmovi, Zagreb, Educa
11. Meighan, R. (1996.) A Sociology of Educating, 2nd ed. Cassel Educational Ltd. London.
12. Pili, . (1995.) Ugled profesije uitelj: primjer jednog tranzicijskog drutva, u: Promjene
u sustavu obrazovanja nastavnika, (Ur. J. Milat), Fakultet prirodoslovno - matematikih
znanosti i odgojnih podruja u Splitu, str. 133 - 146.
13. Pili, . (1996.) Socijalno podrijetlo i karijerna mobilnost nastavnika, u: Pedagogija i
hrvatsko kolstvo (Ur.: H. Vrgo), Hrvatski pedagoko- knjievni zbor, Zagreb.
14. Pili, ., Vujevi, D. (1998.) Socijalna struktura studenata na nastavnikim fakultetima,
kolski vjesnik, Vol. 47, No 1: 43 - 58.
15. Sekuli, D. (1991.) Struktura na izmaku: klase, sukobi i socijalna mobilnost, Zagreb,
Socioloko drutvo Hrvatske.
16. Vukovi, I. (1995.): Financiranje visokokolskog obrazovanja u Europi: Ulaganje u
ljudsku inteligenciju, Zagreb, Hrvatski pedagoko knjievni zbor
17. upanov, J. (1995.): Poslije potopa, Zagreb, Nakladni zavod Globus.
18. Statistiki ljetopis Hrvatske, za 1992., 1993. i 1994. Zagreb, Dravni zavod za statistiku.
19. Statistiki ljetopis 1998., Dravni zavod za statistiku, Zagreb, listopad 1998.
35
ime Pili
HIGH SCHOOL TEACHERS' RECRUITMET

Summary
This paper reflects some of the results ( a segment ) from a broader empirical
research of some features that are connected with a teaching profession. A research was
conducted with a sociological query method, on a representative speciment ( ' = 586 ) of
high school teachers, in three Dalmatian districts ( a district of Dubrovnik, Split and ibenik
), including all four types of high schools ( gymnasiums, professional high schools, industrial
high schools and artistic high schools ).
This question is dealt with: From which social groups are high school teachers
recruited in Croatian society? An analysis shows that high school teachers are
predominantly recruited from worker's, civil servant's and agricultural families, respectivly.
A comparison with a social background of primary school teachers shows some differences.
Key words:
teachers' recruitment, parents' education, parents' occupation, education and occupation of a
spouse, a type of settlement.
36
ime Pili
Poglavlje 3.
DRUTVEI UGLED PROFESIJE UITELJ:
PRIMJER JEDOG TRAZICIJSKOG DRUTVA
"'ita toliko ne obiljeava ovjeka
kao njegovo zanimanje. Svakodnevni
posao uvjetuje nain ivota".
Edmond Goblot
Saetak
U radu su prikazani samo neki rezultati jednog empirijskog istraivanja o ugledu
nastavnike profesije u suvremenom hrvatskom drutvu. Istraivanje je provedeno u Slavoniji
i Dalmaciji na uzorku razliitih drutvenih skupina. Rezultati se prikazuju u 14 preglednih
tablica uz analitike komentare. Prema rezultatima moe se konstatirati (iako postoje i
znaajne razlike meu pojedinim drutvenim skupinama) da uitelji imaju srednji ugled u
drutvu: vei kod ispitanika nie razine obrazovanja, kod roditelja predkolske djece i u
ruralnim sredinama, mali i srednji ugled imaju meu svojim kolegama (srednjokolskim
profesorima) i meu studentima (buduim uiteljima).
1. UVOD
Zato ba istraujem problem drutvenog ugleda uitelja u hrvatskom drutvu?
Radei sa studentima, uz ostalo, temu: Sociologija nastavnika (gdje treba raspravljati
o drutvenom poloaju, ulozi itd. nastavnika kao drutvene grupe i sastavnog dijela sloja
inteligencije), osjetili smo nedostatak domaih istraivanja o drutvenom poloaju, ulozi u
drutvu, a naroito drutvenom ugledu nastavnika kao socioprofesionalne skupine. Sve se to
jo i vie odnosi na profesiju uitelj i njen ugled u drutvu
U radu se iznose neki rezultati ireg empirijskog istaivanja o ugledu nastavnike
profesije (uitelj, nastavnik, profesor) a koji se odnose na ugled uitelja u suvremenom
hrvatskom drutvu. Dakle, ovdje se iznose samo neki rezultati istraivanja o drutvenom
ugledu profesije uitelj.
Polazna nam je osnova da je hrvatsko drutvo - drutvo u tranziciji (promjena
karaktera vlasnitva, politikog sustava itd.) te da je i stoga potrebno istraiti ima li razlika u
vrednovanju ugleda uitelja u drutvu ranije (tj. prije promjena 1990. godine) i danas. Takve
se promjene, u sociolokoj literaturi, smatraju drutvenim promjenama velikih razmjera (u
sustavu proizvodnje, u dravnom i politikom sustavu u cjelini, u podsistemima kao to su
odgojno-obrazovni, ideoloki, vrijednosni itd.).
37
ime Pili
Izvan je granica ovoga rada zalaenje u bilo kakvu kritiku analizu takvih procesa.
No, u znanstvenoj, a i iroj javnosti, nije sporno da je i suvremeno hrvatsko drutvo - kao i
niz srednjo - i istonoevropskih drutava - drutvo u tranziciji.
Drutvenu stratifikaciju definiramo kao poseban oblik drutvene nejednakosti koje
ukljuuje hijerarhiju slojeva ili drutvenih skupina (koje su rangirane jedne iznad drugih, tj.
jedne su vie, druge nie). Rangirane su, najee, na osnovi koliine moi, ugleda6 i
bogatstva. Pritom se pretpostavlja da pripadnici odreene skupine - u ovom sluaju
socioprofesionalne skupine nastavnika - imaju slian (ili jednak) drutveni poloaj, svijest o
zajednikom identitetu, slian nain i stil ivota, zajednike interese itd.
- Nejednake pozicije zanimanja i profesija u drutvu mogu se socioloki interpretirati
i kao jedan aspekt ili jedna dimenzija stratifikacije koja postoji u drutvenoj stvarnosti.
- S obzirom na situaciju na tritu rada pojedine profesije nemaju dovoljno kontrole
nad trinom situacijom vlastite struke. Posljedica toga jesu nia primanja. Znai, neke
(skupine zanimanja koje imaju kakav-takav status) profesije nisu u stvari temeljito
profesionalizirane, za razliku od drugih koje su jae profesionalizirane. To se moe ilustrirati
odnosom uiteljske i lijenike profesije (Parry and Parry 1976.).
- Postoji u literaturi vie razliitih definicija uitelja. Tako npr. najmanje jedan pun
tucet definicija pojma uitelj donosi V. Strugar u knjizi: Biti uitelj (Strugar, 1993. : 10-11).
- Dakako da je i ugled poput moi i bogatstva nejednako raspodijeljen meu
"drutvenim stratama" koji se definira kao koliina potovanja ili asti to ih drutvo iskazuje
prema - u ovom sluaju - zanimanju ili profesiji (a ne linosti).
- Nastavniki, odnosno uiteljski poziv sve se vie profesionalizira u suvremenim
(industrijskim i postindustrijskim drutvima) ali istodobno i feminizira7 te uiva razliit ugled
kod pripadnika razliitih drutvenih skupina.
Status uitelja - bar jednim dijelom - povezan je i s drutvenim ugledom (kao npr. i s
nagraivanjem i sl.).
"Ugled profesije skupni je indikator opeg poloaja neke profesije u drutvu" (.
porer, 1985. : 186).
Za razliku od potovanja koji ovisi o pojedincu, drutveni ugled zanimanja/profesije u sociolokoj terminologiji - odnosi se zapravo na to kako na odreeno zanimanje ili
profesiju gleda drutvo.
6
"Ali ugled ovisi o dohocima, potronji, zaposlenju, profesiji, stanu ukratko o skupu determinanata koje
simboliziraju poloaj subjekta u proizvodnom procesu." (F. Bourricaud, 1966. : 383).
7
ene sve vie dominiraju u tzv. profesijama osobnih usluga. Meutim, istraivanja pokazuju da postoji - kao
to ukazuje eljko porer - "negativna korelacija izmeu prestia profesije i zastupljenosti ena u profesijama"
(porer, 1990. : 128).
38
ime Pili
Ako na poznanik npr. kae: "Moj je sin lijenik-specijalista" ili pak susjed: "Moja je
ki sveuilini profesor", to ima posve razliitu konotaciju nego ako nam izjave: "Moj je sin
konobar" ili pak: "Moja je ki sobarica".
Ugled, dakle, ne ovisi o pojedincu koji obavlja neko zanimanje jer je rije o
zanimanju, a ne o njegovu nositelju. (Druga je stvar to istaknuti pojedinci, prvenstveno vrsni
strunjaci u svom poslu, doprinose ugledu profesije. I u ispitivanjima javnog miljenja
ispitanici mogu, ponekad, ocjenjivati ugled zanimanja preko neke konkretne osobe koju
poznaju. No, to je ve metodoloko pitanje.)
Da bi se to jasnije razlikovalo potovanje pojedinca - to se odnosi na reputaciju
osobe - od ugleda zanimanja, ameriki udbenici sociologije navode npr. poziciju
predsjednika drave koja ima veliki ugled iako taj posao (tj. funkciju) mogu obavljati i
pojedinci koje graani mogu vie ili manje potovati.
S obzirom na to da u drutvu postoji vie tipova raslojavanja (gdje slojevitost znai
poseban vid strukture sistema) - ovisno o primijenjenom kriteriju nejednakosti - moe se
govoriti i o raslojenosti drutva glede ugleda, mada ne (uvijek) tako egzaktno kao primjerice
u obrazovnoj slojevitosti u istom drutvu.
Bilo kako bilo, ne da se negirati da u drutvu postoji nejednaka distribucija ugleda
zanimanja i profesija kao i njihovih nositelja. Jednako tako kao to postoji, jo opipljivije,
nejednaka distribucija materijalnih dobara.
Ukratko: meu temeljne dimenzije hijerarhijskog raslojavanja u drutvu ukljuuje se i
dimenzija ugleda pored bogatstva i moi. Ove su dimenzije zanimljivije i kad bi se
primijenila teorija konflikta jer su neke dimenzije klasne raslojenosti jednake nekim
mjerilima navedenog raslojavanja.
to se tie vrednovanja-rangiranja zanimanja i profesija u drutvu moe se govoriti i o
razlici u stupnju rangiranja ovisno o socijalnom poloaju pojedinca (ili skupina) koji(e)
odreuju razinu (rang) na ljestvici. Pa ipak, iako je drutvena svijest ovjeka djelomino
uvjetovana njegovim poloajem u socijalnoj strukturi, u njen je sadraj ukljueno cjelokupno
socio-kulturno naslijee u drutvu i konkretnoj sredini, dominirajui drutveni odnosi itd.
Unutar teorijsko-istraivake tradicije u sociologiji poznate pod nazivom teorija
konflikta, na bi pristup ukljuivao i temeljne elemente drutvenog konflikta kao osnovice za
interesno okupljanje i grupiranje. Jedan takav moment jest i nedavni trajk odgajatelja,
uitelja, nastavnika i profesora u Hrvatskoj. Meutim, nae nam anketiranje ne omoguuje
spoznaje o takvim injenicama (jer je upitnik konstruiran ranije) kao to je sudionitvo u
39
ime Pili
trajkovima i drugim konfliktima. No, priznajemo da bi svakako bilo zanimljivo ustanoviti

ima li razlike u vrednovanju ugleda kod onih aktivnih trajkaa i onih koji to nisu
Neki autori dijele profesije - s obzirom na trinu situaciju - na dvije grupe: na vie i
nie (vii i nii profesionalci). U vie uvrtavaju npr. sveuiline nastavnike, odvjetnike,
lijenike, suce itd., a u nie profesionalce smjetaju primjerice uitelje i nastavnike u
kolama, socijalne radnike, medicinske sestre, knjiniare i sl.
Nastavnike osnovnih i srednjih kola, jednako kao i odgojiteljice u djejim vrtiima i
medicinske sestre, neki razvrstavaju u poluprofesije; za razliku od profesija gdje ukljuuju
ininjere, pravnike, ekonomiste, lijenike i dr. (D. Treiman, 1977.).
Barber npr. dokazuje kako profesionalci umnogome pridonose drutvenom
blagostanju i da njihove usluge uivaju "veliki ugled na ljestvici drutvenih vrijednosti."
Ova se funkcionalistika argumentacija (o zaslugama za funkcioniranje drutva i o
nunim visokim nagradama) od strane mnogih sociologa smatra upitnom.
2. UGLED I PORAST ZAIMAJA/PROFESIJA
Odreeno mjesto u pojedinanoj podjeli rada, koje se izraava (iskazuje) u diobi po

zanimanjima (ili u diobi na zanimanja), viestruko je znaajno za drutveno-ekonomski
poloaj (pojedinaca i skupina) glede materijalnih (plae, ostvarena dobit i sl.) i nematerijalnih
vrednovanja. Nematerijalni efekti na drutveni poloaj zanimanja (i njihovih nositelja)
odnose se na ugled/presti, privilegije, deprivacije8 i sl. Ugled/presti nije uvijek ni nuno ni
visoko povezan s materijalnim vrednovanjem, odnosno s materijalnim nadoknadama. Za
ilustraciju ove hipoteze navodimo primjer samostalnog obrtnika i nastavnika: materijalni
poloaj obrtnika u konkretnom hrvatskom drutvu jo pred jedno desetljee vii je od njegova
ugleda, za razliku od nastavnika iji je materijalni poloaj nii, a ugled vii.9 Meutim, da li
je zadnjih godina jo uvijek tako?
U okviru drutvene stratifikacije i socio-kulturne diferencijacije zanimanje je i dalje
znaajno za drutveno-ekonomski poloaj (pojedinaca i skupina), a unato porastu broja
zanimanja, odumiranju nekih i raanju novih kao i specijalizaciji, integraciji i sl. nije bitnije
dokinuta hijerarhija zanimanja u drutvu.10
Deprivacija (apsolutna i relativna) u smislu raznih liavanja, oskudice, siromatva i bijede nasuprot zgrtanju
drutveno cijenjenih dobara poput ekonomskog bogatstva, moi, ugleda podudara se sa stupnjem
eksploatacije pojedinih drutvenih slojeva.
9
Neovisno o tome da li je ugled nastavnika u porastu ili u opadanju.
10
Jo 1942. godine jedan ameriki rjenik sadravao je 22.028 definiranih zanimanja, koja se svode na osam
tisua poznatih zanimanja.
40
ime Pili
Postoje - u svjetskim relacijama - razliita istraivanja ugleda zanimanja i profesija.

U modernim industrijskim drutvima utvreno je postojanje umnogome jednoobrazne
strukture tipa rangiranja zanimanja prema njihovu ugledu. Nacionalne varijacije uvjetovane
su opim vrijednosnim sistemima pojedinih drutava koji se opet razlikuju od sistema
vrijednosti u poduzeima (Inkeles i Rossi, 1956.).11
Neki istraivai pretpostavljaju jednu opesvjetsku vaeu hijerarhiju zanimanja
glede ugleda/prestia (Treiman, 1977.).
Meutim, ima i komparativnih analiza koje su pokazale da postoje razlike u poloaju
profesija izmeu razliitih drutava, a onda postoje i razlike "i u prestiu koji te profesije
imaju u svojim drutvima" te e neke profesije "u jednom sistemu imati vii presti, a u
drugom nii" (porer, 1990. : 120). eljka porer tvrdi da najvei presti u SAD imaju
pravnici, dok u dva sad ve biva socijalistika drutva (jednom dravnom i drugom
samoupravnom - n.n.), tj. ondanjem SSSR-u imaju lijenici i u iezloj Jugoslaviji inenjeri.12
Dakle, odreene razlike u rangiranju zanimanja i profesija izmeu pojedinih drutava
(nacija, drava, zemalja) mogue je objanjavati razliito rangiranim vrijednostima u
pojedinim drutvima. Rang vrijednosti moe govoriti i o prioritetima funkcionalne vanosti
nekih usluga i djelatnosti.
Neka su istraivanja pokazala da je visina primanja (plae) po zanimanjima
poprilino slina mjestu odreenog zanimanja na ljestvici ugleda zanimanja u drutvu.
Drugim rijeima, postoji povezanost dviju hijerarhija: hijerarhija plaa i hijerarhija ugleda.
Prethodno smo pripomenuli samo da to ne mora biti nuno i uvijek tako.
Hijerarhija ugleda zasniva se na moralnim ocjenama statusa odreenog zanimanja od
strane onih "koji zauzimaju deminantne pozicije u klasnoj strukturi" (F. Parkin) jer
kontroliraju znaajne mehanizme socijalizacije poput kola i mas-medija. Oekuje se da e
drutvo prihvatiti predodbe o ugledu zanimanja onakve kakve ih (putem kole, javnih
medija i na druge naine) ire i rasprostranjuju dominantne skupine u socijalnoj strukturi
drutva.
F. Parkin smatra da se ugled odreenog zanimanja u drutvu izvodi iz klasne
pripadnosti i da klasna nejednakost dovodi i do nejednakosti u ugledu, dok velik ugled raa
visoke nagrade.
11
A. Inkeles i P. H. Rossi, "National Comparisons of Occupational Prestige", American Journal of Sociology,

Vol. LXI, 1956.
12
Autorica upozorava na ovisnost ugleda profesije o irem okviru kao to je ekonomski razvoj, vladajua
ideologija, drutvena matrica (kulturno-historijsko nasljee, tradicije). Vidjeti posebno poglavlje 6:
Determinante prestia profesija, u knjizi . porer, Sociologija profesija.
41
ime Pili
3. MATERIJAL I METODE
Za istraivanje ugleda uitelja u drutvu, iji se rezultati ovdje iznose, osnovna

metoda prikupljanja podataka bila je socioloka anketa, a instrument upitnik.
Za pokuaj komparativne socioloke analize slue nam etiri anketna istraivanja:
Prvo, ugled uitelja kod (odraslog) stanovnitva Hrvatske prije 1990. godine, na
primjeru dvije velike hrvatske regije: Dalmacije i Slavonije. Uzorak je reprezentativan i
stratificiran, a anketirano je 1989. godine metodom sluajnog izbora oko 1.500 ispitanika
(odraslih stanovnika). Obraeni podaci prikazani su za 1457 ispitanika i ovdje se prvi put
objavljuju.
Drugo, ugled uitelja u oima njihovih kolega - srednjokolskih profesora. Anketiran
je reprezentativni uzorak od vie stotina srednjokolskih profesora, 1994. Ovdje su obraeni
odgovori 303 ispitanika.
Tree, ugled uitelja kod roditelja predkolske djece, dakle kod onih ija e djeca
uskoro biti ukljuena i u odgojno-obrazovni proces koji e organizirati uitelji. Uzorak:
sluajan (158 ispitanika), 1994., tj. svaki peti roditelj koji je dovodio dijete u vrti u srednjoj
Dalmaciji.
I konano, pridodani su i rezultati anketiranja studenata - uitelja.
Pretpostavljamo da postoje razlike u prestiu uitelja u hrvatskom drutvu u dva
razliita politika sustava (tj. razlike u istom drutvu u razliitim vremenima).
Postoje razlike koje ugledu uitelja pripisuju razliite drutvene "strate".
4. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVAJA I DISKUSIJA

Tablica 1.
DRUTVENI UGLED UITELJA U HRVATSKOM DRUTVU
kod odraslog stanovnitva Dalmacije i Slavonije
UGLED
1
2
3
4
5
6
Veoma mali
Mali
Srednji
Veliki
Veoma veliki
Ne zna
UKUPO:
DALMACIJA
%
4,1
16,3
49,6
19,1
3,8
7,1
100,0
(=686)
SLAVOIJA
%
2,4
10,5
50,6
22,8
5,6
8,1
100,0
(=751)
42
ime Pili
Tablica 2.
DRUTVENI UGLED UITELJA
kod odraslog stanovnitva Dalmacije i Slavonije

prema spolu ispitanika
UGLED
1
2
3
4
5
6
Veoma mali
Mali
Srednji
Veliki
Veoma veliki
Ne zna
UKUPO:
Spol ispitanika
DALMACIJA
SLAVOIJA
MUKI
ESKI
MUKI
ESKI
4,5
3,6
3,0
1,7
20,4
11,3
10,3
10,8
50,1
48,8
52,0
49,0
18,0
20,5
23,3
22,2
3,1
4,6
6,0
5,1
3,9
11,2
5,5
11,0
100,0
100,0
100,0
100,0
(=303)
(=383)
(=400)
(=351)
Drutveni ugled profesije uitelj mjeren je stupnjevima (ocjenom) od 1 do 5, gdje 1

znai veoma mali, a 5 veoma velik ugled. Pridodana je - na mjernoj skali - i 6. kategorija: "ne
znam, ne mogu ocijeniti".
U tablicama su analitiki prikazani rezultati istraivanja u svih est (moguih)
kategorija.
U diskusiji emo uglavnom saimati kategorije 1. i 2. (veoma mali i mali ugled) te 4. i
5. (velik i veoma velik ugled).
Tablica 1 pokazuje ugled uitelja u Dalmaciji i Slavoniji prije promjena u hrvatskom
drutvu zapoetih 1990. godine i ilustrira slinosti i razlike uiteljskog prestia u te dvije
velike hrvatske regije.
Dok gotovo polovina ispitanika u obje regije odgovara da uitelji imaju srednji ugled
u drutvu (kategorija 3 - 49,6 : 50,6), dotle u Dalmaciji jedna petina (20,4) a u Slavoniji neto
vie od desetine (12,9%) dri da ta profesija ima veoma mali i mali ugled. Razlika je vidljiva
i kod pridavanja velikog i veoma velikog ugleda, u Dalmaciji ga pridaje uitelju neto vie od
petine (22,9%), a u Slavoniji neto vie od etvrtine (28,4%) respondenata.
Sve u svemu, zamjetan je vei drutveni ugled uitelja kod slavonskog nego kod
dalmatinskog stanovnitva, ali je isto tako evidentno da disperzija odgovora u oba hrvatska
kraja raste od veoma malog vrednovanja pa do srednjeg i zatim opada od srednjeg do veoma
velikog ugleda. Meuregionalne razlike su najmanje (i iznose samo po jedan postotni poen) u
treoj i estoj kategoriji, tj. kod srednjeg ugleda i kod onih koji ne mogu taj ugled ocijeniti.
43
ime Pili
U Tablici 2 otkrivaju nam se razlike u ocjeni ugleda uitelja prema spolu ispitanika i
to kako meuregionalne tako i unutarregionalne. Tako, dok svaki etvrti mukarac u
Dalmaciji (24,9%) dri da uitelj u drutvu ima mali ili veoma mali ugled, to isto misli tek
svaki sedmi-osmi Slavonac (13,3%). Pripadnice ljepeg spola takoer su stroe u Dalmaciji
(14,9% prema 12,5% u Slavoniji) ali je razlika znaajno manja nego meu mukarcima.
Veoma velik i velik ugled pripisuje uitelju tek neto vie od jedne petine odraslih mukaraca
u Dalmaciji (21,1%), ali i dobre etvrtine ena (25,1%). U Slavoniji je ovdje obrnut sluaj:
mukarci daju vei ugled uitelju (29,3%) nego ene (27,3%), a i raspon mukarci-ene jest
manji nego u Dalmaciji.
Ukratko, u tablici 2 vidimo neke manje razlike u odreivanju drutvenog ugleda
uitelja, ovisno o spolu ispitanika, ali i o regiji u kojoj su stalno nastanjeni. Zanimljivo je da
se najvea podudarnost u odgovorima javlja izmeu onih ena u Dalmaciji i Slavoniji koje ne
mogu ocijeniti koliki je ugled uitelja u drutvu.
Tablica 3
DRUTVENI UGLED UITELJA U DALMACIJI I SLAVONIJI
prema tipu naselja u kojem ispitanici borave
UGLED
1
2
3
4
5
6
Veoma mali
Mali
Srednji
Veliki
Veoma veliki
Ne zna
UKUPO
Gradsko
T i p n a s e lj a
Prigradsko
Seosko
DALMACIJA
SLAVONIJA
DALMACIJA
SLAVONIJA
DALMACIJA
SLAVONIJA
6,2
17,5
52,7
16,0
3,2
4,4
100,0
(=406)
4,4
14,9
51,5
18,0
7,5
3,7
100,0
(=295)
1,1
15,0
50,6
17,2
3,5
12,6
100,0
(=87)
2,2
10,9
52,2
15,2
3,3
16,2
100,0
(=92)
1,0
14,5
42,5
26,4
5,2
10,4
100,0
(=193)
0,8
6,9
49,5
28,5
4,7
9,6
100,0
(=364)
44
ime Pili
Tablica 4
prema obrazovanju ispitanika (odraslo stanovnitvo Dalmacije)
STUPAJ
OBRAZOVAJA
ISPITAIKA
1
2
3
4
5
Nezavrena O
Zavrena O
Srednja kola
Via kola
Fakultet
Ugled
1
Veoma
mali
1,4
1,1
4,6
12,8
6,1
u i t e lj a
4
Mali Srednji Veliki

4,1
10,5
19,0
30,8
26,3
39,4
46,2
55,8
43,5
50,5
30,6
29,5
13,7
10,3
12,1
(%)
Veoma
e
veliki
zna
6,1
18,4
3,2
9,5
3,3
3,6
2,6
0,0
3,0
2,0
UKUPO:
UKUPO
100 (N=147)
100 (N=95)
100 (N=306)
100 (N=39)
100 (N=99)
(=686)
Prema tipu naselja u kojem stalno borave, odgovori su ispitanika svrstani u tablici 3.
Uoljivo je kako je ugled uitelja najvei u ruralnim naseljima u obje analizirane regije. U
urbanim naseljima uitelji su imali vei ugled u Slavoniji (25,5%) nego u Dalmaciji (19,2%),
a u naseljima prigradskog tipa obrnuto.
Socioloki su jo zanimljiviji podaci prema obrazovnom statusu (tablice 4 i 5) i prema
zanimanjima ispitanika (tablice 6 i 7).
Tablica 4 nam pokazuje da s porastom obrazovnog statusa ispitanika odnosno
obrazovnog sloja opada ugled uitelja (ako se primjerice samu 4. i 5. stupanj na skali ocjene
ugleda).
Tablica 5.
prema obrazovanju ispitanika (odraslo stanovnitvo Slavonije)
STUPAJ
OBRAZOVAJA
ISPITAIKA
1
2
3
4
5
Nezavrena O
Zavrena O
Srednja kola
Via kola
Fakultet
Ugled
1
Veoma
mali
1,1
0,0
2,5
5,7
10,3
u i t e lj a
4
Mali Srednji Veliki

6,8
8,1
10,2
34,3
19,1
46,4
50,8
57,4
34,3
51,5
26,1
29,0
20,5
14,3
10,3
(%)
6
Veoma
e
veliki
zna
5,4
14,3
5,6
6,5
4,9
4,5
8,6
2,9
7,4
1,5
UKUPO:
UKUPO
100 (N=280)
100 (N=124)
100 (N=244)
100 (N=35)
100 (N=68)
(=751)
45
ime Pili
Tablica 6
DRUTVENI UGLED UITELJA U DALMACIJI
prema zanimanju ispitanika
Ugled
ZAIMAJE
ISPITAIKA
Funkcionari
2 Direktori
3 Nii rukovodioci
4 Strunjaci
5 Slobodna profesija
6 Slubenici
7 Samostal. obrtnici
8 Poslovoe i tehniari
9 Radnici
10 Poljoprivrednici
11 Domaice
12 Umirovlj./nezaposl.
1
Veoma
mali
13,8
5,4
5,4
8,8
13,3
7,3
4,5
1,7
2,5
0,0
3,2
1,7
u i t e lj a
4
Mali Srednji Veliki

24,1
24,3
24,3
21,7
33,3
17,1
25,0
17,2
14,7
3,3
10,5
12,5
37,9
51,4
59,5
65,2
40,0
51,2
50,0
51,7
53,5
46,7
35,8
50,0
17,2
18,9
8,1
4,3
13,3
12,2
13,6
22,4
15,9
30,0
28,4
22,5
(%)
Veoma
e
UKUPO
veliki
zna
6,9
0,0
100 (N=29)
0,0
0,0
100 (N=37)
0,0
2,7
100 (N=37)
0,0
0,0
100 (N=23)
0,0
0,0
100 (N=15)
7,3
4,9
100 (N=41)
0,0
6,8
100 (N=44)
5,2
1,7
100 (N=58)
5,1
8,3
100 (N=157)
3,3
16,7
100 (N=30)
5,3
16,8
100 (N=95)
3,3
10,0 100 (N=120)
UKUPO:
(=686)
Tablica 7
DRUTVENI UGLED UITELJA U SLAVONIJI
prema zanimanju ispitanika
Ugled
ZAIMAJE
ISPITAIKA
Funkcionari
Direktori
3 Nii rukovodioci
4 Strunjaci
5 Slobodna profesija
6 Slubenici
7 Samostal. obrtnici
8 Poslovoe i tehniari
9 Radnici
10 Poljoprivrednici
11 Domaice
12 Umirovlj./nezaposl.
1
2
Veoma
mali
5,9
16,0
5,3
9,1
9,1
3,8
6,1
0,0
1,8
0,0
0,0
1,8
u i t e lj a
4
Mali Srednji Veliki

29,4
8,0
10,5
30,3
18,2
15,4
18,2
15,6
7,1
4,6
10,7
8,2
58,8
48,0
52,6
42,4
36,4
53,8
45,5
53,3
61,1
37,1
58,0
46,4
5,9
20,0
21,1
9,1
18,2
23,1
24,2
20,0
21,2
36,4
18,8
21,8
(%)
6
Veoma
e
veliki
zna
0,0
0,0
8,0
0,0
10,5
0,0
3,0
6,1
18,2
0,0
3,8
0,0
3,0
3,0
8,9
2,2
2,4
6,5
5,3
16,6
3,6
8,9
10,9
10,9
UKUPO:
UKUPO
100 (N=17)
100 (N=25)
100 (N=19)
100 (N=33)
100 (N=11)
100 (N=26)
100 (N=33)
100 (N=45)
100 (N=170)
100 (N=151)
100 (N=112)
100 (N=110)
(=752)
46
ime Pili
Dok veliki i veoma veliki ugled u Dalmaciji pridaje uitelju preko treine (36,7%)
onih s nezavrenom kolom, priblino slino tomu i obrazovni sloj sa zavrenom osnovnom
kolom (32,7%), dotle takav ugled uiteljskoj profesiji daje vie nego upola manji postotak
obrazovnog sloja s fakultetom - svega 15,1 posto. Javlja se i jedan izuzetak u Dalmaciji: oni s
viom kolom manje dre do uiteljskog ugleda od onih sa zavrenim fakultetom.
U tablici 5 gdje su prikazani odgovarajui rezultati za Slavoniju, taj izuzetak pojavio
se kod onih koji nemaju zavrenu osnovnu kolu. Naime, ugled uitelja u njihovim je oima
manji nego u onih koji imaju potpunu osnovnu kolu (veliki i vrlo veliki ugled 31,5 : 34,6
posto).
U tablicama 6 i 7 navedeni su odgovori ispitanika s obzirom na njihovo zanimanje, a
zanimanja su grupirana i rangirana na pretpostavljenoj stratifikacijskoj ljestvici hrvatskog
drutva. U Dalmaciji su velik i veoma velik ugled profesiji uitelj pridavali poljoprivrednici,
domaice (po jedna treina), poslovoe i tehniari, umirovljenici i nezaposleni (uzevi ih
zajedno iznad etvrtine) te funkcioneri (gotovo jedna etvrtina). Potom slijede radnici (neto
ponad petine), slubenici pa direktori (ispod petine) itd.
U Slavoniji su takve visoke ocjene dali poljoprivrednici (41,7%), slobodni
profesionalci (36,4%), umirovljenici (32,7%), nii rukovodioci (31,6%), poslovoe i
tehniari (28,9%), direktori (28%) itd. Primjetna je izrazita razlika u koliini prestia uitelja
izmeu niih rukovodioca i domaica u Slavoniji i Dalmaciji.
U tablicama 8 i 9 iznijeli smo rezultate ugleda 14 zanimanja na dalmatinskom
prostoru Hrvatske. Sada je bolje vidljiv ugled uiteljske profesije u odnosu na druga
zanimanja i profesije. Tablica 9 daje ocjene (score, bodove) 14 zanimanja/profesija izraene
u prosjenim ocjenama na skali od 1 do 5 (s tim da je za 6. stupanj na mjernoj skali ocjena
"ne zna" izraena vrijednou nula pri zbrajanju, a skupni broj je dijeljen s ukupnim brojem
ispitanika).
47
ime Pili
Tablica 8
UGLED 14 ZANIMANJA KOD ODRASLOG STANOVNITVA
DALMACIJE
N = 686
(%)
ZAIMAJE
ISPITAIKA
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Uitelj
Prodava
Samostalni obrtnik
Medicinska sestra
Inenjer
Priueni gra. radnik
Znanstveni radnik
Profesion. politiar
Metalostrugar
Knjigovoa
istaica
Direktor
Poljoprivrednik
Lijenik
Veoma
mali
4,1
3,4
2,3
1,0
0,7
20,6
1,6
3,5
7,6
5,2
29,9
2,5
16,5
0,3
Mali Srednji Veliki

16,4
22,0
9,8
8,2
1,5
31,8
4,2
6,4
27,1
21,9
34,4
3,6
24,6
1,0
49,5
50,7
51,7
57,4
27,3
30,0
22,0
20,4
47,4
56,6
22,6
19,7
39,5
14,4
19,1
13,4
24,1
21,7
49,3
7,0
39,4
29,7
8,7
7,0
4,7
40,4
9,3
41,4
Veoma
e
veliki
zna
3,8
7,2
3,1
7,4
4,8
7,3
4,2
7,4
13,6
7,7
1,9
8,7
23,6
9,2
30,5
9,5
0,9
8,3
1,0
8,3
1,0
7,4
26,2
7,6
2,9
7,1
36,2
6,7
UKUPO:
UKUPO
100
100
100
100
100
100
100
100
100
100
100
100
100
100
(=686)
Tablica 9.
RANG- LISTA NEKIH ZANIMANJA U DALMACIJI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
ZAIMAJA / PROFESIJE
Lijenik
Direktor
Znanstveni radnik
Inenjer
Profesion. politiar
Medicinska sestra
Samostalni obrtnik
Uitelj
Prodava
Knjigovoa
Metalostrugar
Poljoprivrednik
PKV (Priueni) gra. radnik
istaica
SCORE
3,92
3,62
3,52
3,50
3,49
2,98
2,97
2,81
2,76
2,52
2,43
2,36
2,12
1,90
48
ime Pili
Na vrhu liste ugleda bio je lijenik, a na dnu ista(ica). Uitelj (s 2,81) dolazi poslije
medicinske sestre i samostalnog obrtnika, ispred prodavaa i knjigovoe. Usput da i to
pripomenemo, jedno ameriko petnaestogodinje ispitivanje ranga ugleda zanimanja (od
1972. do 1987.) pokazalo je kako je uitelj ("elementary school teacher"), dodue, poslije
aviopilota i farmaceuta, ali ispred knjigovoe, knjiniara, socijalnog radnika, kompjutorskog
specijalista itd.
Kakav je ugled uiteljskog poziva danas kod nas?
Za odgovor e nam najprije posluiti rezultati ankete roditelja predkolske djece
(djeca pohaaju djeji vrti).13 Njihovi odgovori uvrteni su u tablice 10, 11 i 12.
Tablica 10.
UGLED UITELJA
kod roditelja predkolske djece
1.
2.
3.
4.
5.
UGLED UITELJA
Veoma mali
Mali
Srednji
Veliki
Veoma veliki
UKUPO:
%
3,2
5,1
34,2
40,5
17,0
100 (=158)
Veoma mali i mali ugled uiva uitelj kod 8,3% roditelja, a veliki i veoma veliki kod
57,5%. injenica da preko polovine roditelja pridaje uiteljskoj profesiji, dakle, veliki i
veoma veliki ugled moe se, barem dijelom objasniti njihovom emocionalnom vezanou uz
svoje dijete i oekivanjima podrke i suradnje od uitelja u odgoju djece kada sutra pou u
osnovnu kolu.
Tablice 11 i 12, zbog malog broja nekih kategorija ispitanika, mogu posluiti vie kao
ilustracije.
13
Ovdje je koriten dio rezultata istraivanja na projektu: "Osamostaljivanje odgajanika u odgojno-obrazovnom

procesu" Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (07-05-224) na kojem je projektu pisac ovih
redaka lan Istraivakog tima.
49
ime Pili
Tablica 11.
UGLED UITELJA
kod roditelja predkolske djece prema branom statusu
Ugled
BRAI STATUS
1
2
Oenjen-udana
Ostalo14
Veoma
mali
3,4
0,0
u i t e lj a
(%)
Mali
Srednji
Veliki
5,5
0,0
33,6
41,7
Veoma
veliki
40,4
17,1
41,7
16,6
UKUPO:
UKUPO
100 (N=146)
100 (N=12)
(=158)
Tablica 12.
UGLED UITELJA
kod roditelja predkolske djece prema tipu naselja u kojem ive
Ugled
TIP NASELJA
1
2
3
Gradsko
Prigradsko
Seosko
Veoma
mali
1,6
9,1
7,7
u i t e lj a
(%)
Mali
Srednji
4,9
4,5
7,7
33,3
41,0
30,8
Veoma
Veliki
veliki
41,5
18,7
31,8
13,6
46,2
7,7
UKUPO:
UKUPO
100 (N=123)
100 (N=22)
100 (N=13)
(=158)
I naposljetku, kakav je uiteljski ugled kod onih koji se pripremaju (koluju) da sutra
rade kao uitelji?
Za to e nam posluiti tzv. raspoloivi uzorak, tj. redovni studenti studijske grupe uitelji na Sveuilitu u Splitu (Fakultet PMZ i odgojnih podruja).
Evo i njihovih odgovora na pitanje: kakav ugled u drutvu ima profesija uitelj?
Tablica 13.
UGLED PROFESIJE UITELJ
kod studenata
1.
2.
3.
4.
5.
UGLED UITELJA
Veoma mali
Mali
Srednji
Veliki
Veoma veliki
UKUPO:
14
%
6,0
33,0
46,0
13,0
2,0
100 (=48)
Kategorija -ostalo- u ovoj tablici obuhvaa: neudate, rastavljene, vanbrane zajednice i udovice.
50
ime Pili
Preko jedne treine studenata koji se pripremaju za uitelja pridaju toj profesiji veoma mali i
mali ugled, dok svega nepuna estina smatra da je taj ugled velik ili veoma velik. Kod
studenata uz rad iste studijske grupe profesija uitelj zauzima jedanaesto mjesto na rang-listi
od 15 zanimanja koja im je bila ponuena.15 Dakle, i redovni i izvanredni studenti i uitelji ne
dre da njihov poziv ima znaajniji ugled u drutvu.
Evo kako ocjenjuju ugled uitelja danas srednjokolski profesori kod nas:
Tablica 14.
UGLED PROFESIJE UITELJ
u oima njihovih kolega - srednjokolskih profesora16
UGLED
1
2
3
4
5
Veoma mali
Mali
Srednji
Veliki
Veoma veliki
UKUPO:

40
73
147
35
8
303
%
13,2
24,1
48,5
11,6
2,6
100,0
Rezultati istraivanja V. Strugara pokazuju da "znaajan broj uitelja ne eli

preporuiti drugima kolovanje za svoj poziv" (Strugar, 1994.:271).
5. ZAKLJUE APOMEE
U istraivanju drutvenog ugleda profesije uitelj u hrvatskom drutvu, kao jednom

od drutava u tranziciji, ustanovljeno je kako je uitelj bio ugledniji u Slavoniji nego u
Dalmaciji. Zabiljeene su i neke razlike u ocjenjivanju ugleda uitelja kod punoljetnog
stanovnitva s obzirom na spol, brani status, tip naselja u kojemu ive stanovnici, te osobito
s obzirom na njihov obrazovni status i zanimanje, odnosno pripadnost drutvenoj grupi.
Moe se smatrati znaajnom, i teorijski i praktino, injenicu da roditelji predkolske
djece (1994. godine) pridaju visok rang ugledu uiteljskog poziva.
15
Pripremajui ovaj rad intervjuirali smo i grupu izvanrednih studenata istog fakulteta (uitelj - dokolovanje).
Obradom anketnog upitnika (od 53 pitanja) na kojem se zasnivalo anketiranje srednjokolskih profesora jo
nije dovreno. Ovdje su prikazani samo djelomini, prethodni rezultati, koji slue samo kao ilustracija, a ne ve
i kao osnova za konana zakljuivanja. Konane rezultate ove ankete iznijet emo u drugom radu i na drugom
mjestu.
16
51
ime Pili
S obzirom na ocjene koje su ugledu uiteljske profesije dodijelile njihove kolege

srednjokolski profesori i dananji studenti-budui uitelji, moglo bi se zakljuivati da ugled
uitelja nije u porastu. I to unato zakonskom reguliranju naziva uitelj u osnovnoj koli (za
razliku od ranijeg naziva nastavnik razredne nastave) te usprkos verbalnom zalaganju u
drutvu, pogotovo u masovnim medijima, za vraanje dostojanstva uitelju. Prije e biti da
nizak materijalni poloaj (izrazito niske plae) uiteljstva utjee i na njegov drutveni ugled,
ako smo ugled zanimanja/profesije odredili kao respekt od drugih pripadnika drutva.
Nisko ocjenjivanje uiteljskog ugleda od studenata (buduih uitelja) u vezi je sa
stvarnim bogatstvom (siromatvom) i drutvenom (ne)moi ovog poziva, jednako tako kao
to takvo ocjenjivanje djeluje na motivaciju u uenju i, dakako, sutra u radu.
No, sve bi to trebalo dalje istraivati. A raiting-skala 14 zanimanja kao da potvruje
hipotezu o istovjetnim obrascima rangiranja ugleda zanimanja/profesija u razliitim
drutvima, kao i drugu hipotezu da hijerarhija ugleda prati hijerarhiju plaa. Ugled profesije
uitelj u hrvatskom drutvu izgleda da to potvruje.
52
ime Pili
Literatura:
1. Barber, B. (1963.) Some problems in the Sociology of Professions, Deadelas, 92.

2. Bourricaud, F. (1966.) Psihologija grupa. U: G. Gurvitch (Red) Sociologija, II. sv.
Zagreb, Naprijed.
3. Cindri, M. (1994.) Profesionalnost i autonomnost uiteljskog poziva, 'apredak, Vol.
135, No 3, str. 273-281.
4. urii, Z. (1978.) Pokuaj razgranienja pojmova profesija i zanimanja, Gledita, No
11-12.
5. Etzioni, A. eds. (1968.) The semi-professions and their Organization: Teachers, Nurses,
Social Workers, New York, The Free Press.
6. Hess, B.B. (1988.) Sociology New York, Macmillan Publishing Company.
7. Parkin, F. (1972.) Class Ineguality and Political Order, Paladin, St. Albans.
8. Parry, N. and Parry, J. (1976.) The Rise of the Medical Professions, London Croom
Helm.
9. Strugar, V. (1994.) Biti uitelj, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, Zagreb.
10. Strugar, V. (1994.) ele li uitelji preporuiti kolovanje za svoj poziv, 'apredak, Vol.
135, No 3, str. 265-272.
11. porer,
(1990.)
Sociologija
profesija.
Ogled
drutvenoj
uvjetovanosti
profesionalizacije. Zagreb, Socioloko drutvo Hrvatske (Biblioteka Revije za

sociologiju, knj. 15).
12. Treiman, D. (1977.) Occupational Prestige in Comparative Perspective. New York,
Academic Press.
13. Zveki, U. (1988.) Prilog tipologiji profesija, Sociologija 4.
53
ime Pili
THE REPUTATIO OF THE TEACHER'S PROFESSIO: A EXAMPLE OF A

SOCIETY I TRASITIO
Summary
The paper reveals some results of an empirical research on the reputation of the
teacher's profession in contemporary Croatian society. The research was accomplished in
Slavonia and Dalmatia, using a sample of various social groups. The resolts are given in 14
tables with analytical comments. Although some considerable differences between social
groups are present, the results indicate a mediocre teacher's reputation in the society. It is
considered higher by the examined having a lower level of education by parents of preschool
pupils and in the rural environments. The teachers have small or mediocre reputation in the
view of their colleges (secondary school teachers) and students.
54
ime Pili
Poglavlje 4.
MEUGEERACIJSKA I UUTARGEERACIJSKA
PROFESIOALA POKRETLJIVOST ASTAVIKA:
JEDA PRIMJER IZ DALMACIJE
Saetak
Autori su proveli istraivanje profesionalne pokretljivosti nastavnika biologije i
kemije. Uzorak obuhvaa 200 nastavnica/ka biologije i kemije zaposlenih u osnovnim i
srednjim kolama u etiri dalmatinske upanije: Dubrovako-neretvanskoj, Splitskodalmatinskoj, ibensko-kninskoj i Zadarskoj.
Rezultati empirijskog istraivanja su pokazali da nastavnici biologije i kemije
ostvaruju znatnu vertikalnu uzlaznu obrazovnu i profesionalnu meugeneracijsku
pokretljivost. 'eznatan je udjel ispitanica/ka koji su tijekom radnog vijeka ostvarili
meunarodnu profesionalnu pokretljivost (2,5 posto). Usporeivanjem prvog zaposlenja sa
sadanjim nastavnikim poslom ustanovljena je profesionalna unutargeneracijska
pokretljivost kod svakog sedmog nastavnika, odnosno nastavnice (13,5 posto). 'ajmanje
dvije treine ispitanica/ka pokazuje horizontalnu meuorganizacijsku pokretljivost, a neto
vie od desetine unutargeneracijsku vertikalnu uzlaznu profesionalnu promociju/karijernu
mobilnost (13 posto).
Kljune rijei: meugeneracijska i unutargeneracijska pokretljivost, meunarodna
profesionalna pokretljivost, unutarorganizacijska i meuorganizacijska pokretljivost,
nastavnice/i biologije i kemije, profesionalna pokretljivost,
1. UVOD
Izraz drutvena pokretljivost (socijalna mobilnost) oznaava kretanje u drutvenom

prostoru, pomicanje grupa ili pojedinaca izmeu razliitih socioekonomskih poloaja.17
Haralambos i Holborn (2002.) iznose razloge interesa sociologa za drutvenu
pokretljivost. Prvo, stopa drutvene pokretljivosti moe bitno utjecati na formiranje klasa.
Naprimjer, ako je stopa drutvene pokretljivosti niska, klasna solidarnost i kohezija bit e
visoki. Drugo, prouavanjem drutvene pokretljivosti stjee se uvid u ivotne anse
pripadnika drutva. Tree, vano je saznati kako ljudi reagiraju na iskustvo drutvene
pokretljivosti. Na primjer, jesu li oni koji se kreu prema dolje ogoreni, i stvaraju li rezerve
nezadovoljstva koje bi mogle ugroziti stabilnost drutva?
17
lanak je izvorno objavljen u V. Previi, N. N. oljan i N. Hrvati (ur.) Pedagogija. Prema cjeloivotnom
obrazovanju u drutvu znanja, sv. 2, Prvi kongres pedagoga Hrvatske, Hrvatsko pedagogijsko drutvo, Zagreb
2007., str. 550-558. (u koautorstvu s Renatom aljkui). Ovdje objavljujemo neto iru verziju toga teksta.
55
ime Pili
Vertikalna pokretljivost znai pomicanje prema gore ili dolje na stratifikacijskoj

ljestvici (poveanjem odnosno smanjenjem bogatstva, prestia ili moi). Vertikalna
pokretljivost moe se promatrati unutargeneracijski i meugeneracijski.
Horizontalna pokretljivost oznaava kretanje u prostoru, primjerice selidba sa sela u
grad, ili neku drugu promjenu koja ne mijenja drutveni poloaj. Ta se dva osnovna oblika
mobilnosti esto kombiniraju.
Dva su naina izuavanja vertikalne drutvene pokretljivosti. Prvo, moemo se
usredotoiti na karijeru pojedinca, odnosno kako se pomicao navie ili nanie tijekom svog
radnog vijeka. To je unutargeneracijska (intrageneracijska) pokretljivost ili jo preciznije
profesionalna pokretljivost (karijerna mobilnost). Ako se ovjek koji je poeo kao radnik
koluje i postane inenjer, on je mobilan prema gore. Drugi nain analize socijalne
mobilnosti usporeuje drutveni status roditelja i djece, primjerice, u kojoj mjeri djeca imaju
isti tip zanimanja kao njihovi roditelji. To se naziva meugeneracijskom (intergeneracijskom)
pokretljivou. Ako elektriarev sin postane lijenik, to je mobilnost prema gore.
No, neke studije (Goyette i Mullen, 2006.) dre da je najvii stupanj obrazovanja oca
najbolji indikator socioekonomskog statusa obitelji. Blanden, Gregg i Machin (2005.) tumae
kako razinu meugeneracijske pokretljivosti u drutvu mnogi vide kao mjeru poveanja
ekonomskih i socijalnih ansi.
U sociologiji obrazovanja i u drugim znanostima i disciplinama neobino je vano
istraivanje populacije nastavnika u cilju istraivanja poeljnog opeg profila nastavnika, kao
i njegovog stvarnog profila. Prirodoslovci u cijelom svijetu suglasni su da nakon razdoblja
velikih otkria u fizici prije 50 do 100 godina, u kemiji prije 30 do 50 godina, danas nastupa
vrijeme biologije kao najpropulzivnije znanstvene discipline. Otkrie ljudskog genoma 2000.
godine, postavlja biologiju kao znanost budunosti ali otvara i brojna bioetika pitanja
(Bryant i Baggott la Velle, 2003.). Ako uzmemo u obzir da u modernom drutvu kola ima
sredinje mjesto u prijenosu drutveno poeljnih vrijednosti na mlade, onda suvremene teme
iz znanosti i tehnologije zahtijevaju osobito iskustvo u pouavanju koje se razlikuje od
tradicionalnog. Pred nastavnicima prirodnih znanosti, prvenstveno biologije i kemije,
ogroman je izazov ali i odgovornost18.
18
Danas je nastavni predmet Priroda u petom razredu osnovne kole zastupljen sa satnicom od 1,5 satom
tjedno, a u estom razredu s 2 sata tjedno. Biologija i Kemija u sedmom i osmom razredu imaju fond po 70 sati
godinje, odnosno 2 sata tjedno. Biologija je u etverogodinjim gimnazijama zastupljena s fondom od 2 sata
tjedno tijekom etiri godine, u veini strukovnih kola ovaj predmet je u potpunosti ukinut. U nekim srednjim
strunim kolma, primjerice medicinskoj i kemijskoj, biologija se ui samo prve dvije godine sa satnicom od 2
sata tjedno. Bioloki sadraji inkomponirani su u druge predmete, primjerice, kroz biokemiju.
56
ime Pili
Profesionalni je status podloan promjenama kroz vrijeme i kulture (Radeka i Sori,

2006.). Moda je motiv poveanog interesa uitelja za upis na poslijediplomski studij o
kojem se govori u literaturi (Pavin, Vizek Vidovi i Miljevi-Riiki, 2006) i u aspiracijama za
drutvenom promocijom. Uporite nalazimo u nekim istraivanjima nastavnike profesije
(Baranovi, 2006., Cindri, 1995., Pili i Vujevi, 1998., Pili, 2000., Pili i Lovri, 2000.,)
te u istraivanjima iji rezultati potvruju vanost sociokulturnih faktora u pristupu
obrazovanju (Cooke et al., 2004., Flere i Lavri, 2005.).
Meutim, odreeni literaturni podaci, u nas i u svijetu, svjedoe o neatraktivnosti
nastavnike profesije. Ona se moe, izmeu ostalog, promatrati kroz prizmu socijalnog
porijekla studenata nastavnikih studija i dananjih zaposlenih nastavnika, drutvenog ugleda
nastavnike profesije, zadovoljstva uvjetima rada i ivotnim standardom, sociodemografskim
obiljejima nastavnika i sl. Relevantni podatci o nastavnikoj profesiji primjenjivi su i na
nastavnike biologije i kemije, budui je nedostatan broj radova s ovom problematikom
Diplomirani nastavnici biologije i kemije primarno se zapoljavaju kao uitelji u
osnovnim kolama, odnosno, kao profesori u srednjim kolama. U ovom radu i za jedne i
druge koriten je zajedniki naziv nastavnik19 .
2. METODOLOGIJA RADA
2.1. Osnovni cilj ovog rada bio je stjecanje spoznaja o profesionalnoj pokretljivosti
nastavnica/ka biologije i kemije zaposlenih u osnovnim i srednjim kolama u Dalmaciji.
Zadatak koji proizlaze iz definiranog osnovnog cilja je:
stei uvid u meugeneracijsku i unutargeneracijsku, vertikalnu i horizontalnu,

pokretljivost nastavnica/ka biologije i kemije.
19
Iako, prema NKZ (nacionalna klasifikacija zanimanja) sva zanimanja su svrstana u rod, vrstu, podvrstu i
skupinu zanimanja. Svako zanimanje ima svoju ifru. Tako zanimanje profesor kemije ima ifru 2322.17.7. Prvi
broj predstavlja rod zanimanja - strunjaci i znanstvenici, prva dva broja oznaavaju vrstu zanimanja znanstveno-obrazovni, obrazovni i drugi strunjaci za obrazovanje, prva tri broja oznaavaju podvrstu
zanimanja strunjaci za srednjokolski odgoj i obrazovanje, a prva etiri broja oznaavaju skupinu profesore
prirodoslovno-matematikih predmeta u srednjoj koli. Oznaka zanimanja u toj skupini je 17, a posljednji broj
oznaava sloenost zanimanja, sedmi stupanj obrazovanja. Zanimanje profesor biologije ima ifru 2322.18.7.
Zanimanje uitelj biologije ima ifru 2331.55.7, a uitelj kemije 2331.54.7 gdje je podvrsta zanimanja strunjaci za osnovnokolski i predkolski odgoj i obrazovanje, a skupina uitelji u osnovnim kolama
(http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1998/1506.htm)
57
ime Pili
2.2. Metode, postupci i instrumenti istraivanja
Provedeno istraivanje obavljeno je anketnom metodom pomou upitnika kao

instrumenta. Ovdje se obrauje samo nekoliko pitanja iz opsenijeg upitnika. Provedba
ankete iji rezultati e biti objavljeni u ovom radu obuhvaala je nastavnice/ke biologije i
kemije u etiri dalmatinske upanije (Dubrovako-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj,
ibensko-kninskoj i Zadarskoj), a anketiranje je trajalo od oujka do srpnja 2006. godine.
2.3. Uzorak
Odabrani uzorak je probabilistiki, kojim je obuhvaeno 200 nastavnica/ka biologije i

kemije: 84,5% ena i 15,5% mukaraca, zaposlenih u osnovnim i srednjim kolama.
Uzorkom je obuhvaen svaki drugi nastavnik osnovne kole (N=146) i svaki etvrti iz
srednje kole (N = 54). Prema tome ukupno 200.
3.1. Meugeneracijska obrazovna pokretljivost
Prema dobivenim rezultatima treina nastavnica/ka (po ocu) potjee iz niih

obrazovnih slojeva, gotovo polovina iz srednjih, a etvrtina iz viih obrazovnih slojeva. Kod
ove etvrtine radi se o samoobnavljanju obrazovnih slojeva. (Tablica 1.)
Moemo zakljuiti kako je u odnosu na oevo obrazovanje meugeneracijski uzlazno
mobilno 74% nastavnica/ka. Oni nisu riskirali socijalnu degradaciju (Nordli Hansen, 1997).
Prema novijim rezultlatima istraivanja, obrazovna struktura roditelja dananje studentske
populacije u Hrvatskoj znaajno je iznad prosjeka (Puzi, Doolan i Dolenec, 2006).
U odnosu na svoje majke, nastavnice/i biologije i kemije postigle/i su
meugeneracijsku uzlaznu obrazovnu pokretljivost u 84,5% sluajeva. Korelirajui dob
ispitanica/ka i obrazovanje njihovih oeva (Tablica 2.) dobivene su statistiki znaajne
razlike (2=42,381, df=20, p=0,002). Najmlaa dobna skupina ispitanica/ka ima
najobrazovanije oeve. Dakle, poveavanjem starosne dobi ispitanica/ka poveava se udio
nekolovanih oeva, a smanjuje udio kolovanih.
Usporeujui dob ispitanica/ka i obrazovanje njihovih majki (Tablica 3.), jednako kao
i kod oeva, postoje razlike (2=66,143, df=20, p=0,000). Uoeno je da porastom dobi
ispitanica/ka, proporcionalno raste udio majki s nepotpunom i zavrenom osnovnom kolom,
58
ime Pili
a smanjuje se udio s viom i visokom kolom Usporeujui obrazovanje roditelja i starosnu

dob nastavnica/ka uoene su znaajnije razlike. Prema rezultatima ovog istraivanja 66%
mlaih nastavnica/ka (starosne dobi do 40 godina) u odnosu na oca ostvarilo je
meugeneracijsku obrazovnu pokretljivost, dok je taj udio kod starijih nastavnica/ka
(starosne dobi povie 40 godina) 80%. Meugeneracijsku obrazovnu pokretljivost u odnosu
na obrazovanje svojih majki ostvarilo je 87% mlaih i 92% starijih nastavnica/ka. Sve je to
povezano s razvojem obrazovanja poslije 2. svj. rata i drugim promjenama u hrvatskom
drutvu.
Usporeujui tip naselja s obrazovanjem oca ispitanica/ka ustanovljena je izraena
proporcionalna ovisnost stupnja obrazovanja oca o veliini i razvijenosti naselja u kojem su
ispitanice/i ivjeli dok su pohaali osnovnu kolu (2=66,667, df=10, p=0,000). Iz dobivenih
podataka (Tablica 4.) je vidljivo kako se poveavanjem veliine i razvijenosti naselja
smanjuje udio oeva s nepotpunom i zavrenom osnovnom kolom, a poveava udio
visokoobrazovanih oeva. Usporeujui tip naselja s obrazovanjem majki ispitanica/ka,
rezultati su vrlo nalik kao i kod oeva, ustanovljena je proporcionalna ovisnost stupnja
obrazovanja majke s veliinom i razvijenou naselja u kojem su ispitanice/i ivjeli dok su
pohaali osnovnu kolu (2=50,598, df=10, p=0,000). Poveanje veliine i razvijenosti
naselja (ruralno i urbano) smanjuje udio majki s nepotpunom i zavrenom osnovnom kolom,
a poveava udio visokoobrazovanih majki20 .
3.2. Meugeneracijska profesionalna pokretljivost
Iz Tablice 5. vidljivo je da je polovina (50,5%) svih oeva nastavnica/ka biologije i

kemije radnika, a poljoprivrednika je 7,5%. Dakle, radnikog i seljakog porijekla gotovo je
tri petine (58 posto).
Ukoliko se niim druvenim slojevima smatraju umirovljenici, poljoprivrednici,
radnici i rutinski slubenici, moe se zakljuiti da su tri etvrtine (75,5%) nastavnica/ka (po
ocu) porijeklom je iz niih drutvenih slojeva. Iz srednjih slojeva potjee oko petina
nastavnica/ka. Samoreprodukcija drutvene grupe nastavnika, tj. samoobnavljanje javlja se u
8% sluajeva. U terminima pokretljivosti, nastavnice/i su u odnosu na generaciju svojih
20
Zanimljivo je da nema ispitanica/ka, koji su djetinjstvo proveli u prigradskom tipu naselja i na selu, s majkom
visokog stupnja obrazovanja.
59
ime Pili
oeva ostvarile/i profesionalnu meugeneracijsku uzlaznu pokretljivost. Iz viih drutvenih

slojeva potjee samo 3% nastavnica/ka21.
Dakle, 86,5% nastavnica/ka (po majci) porijeklom je iz niih drutvenih slojeva.
(Tablica 5). Samo 12,5% nastavnica/ka (po majkama) potjee iz srednjih drutvenih slojeva.
Meu majkama nastavnika profesija zastupljena je s 8,5%, odnosno svakom dvanaestom
nastavniku/nastavnici majka je (bila) uiteljica ili profesorica. Socioprofesionalno porijeklo
nastavnica/ka s obzirom na zanimanje njihovih majki takoer je pokazalo profesionalnu
meugeneracijsku vertikalnu uzlaznu pokretljivost.
Korelirajui ivotnu dob ispitanica/ka i zanimanja njihovih oeva (2=42,596, df=32,
p>0.05) nije uoena veza, dok je ona znaajna usporeujuu dob ispitanica/ka i zanimanja
njihovih majki (2=55,863, df=32, p=0,006). Korelirajui tip naselja u kojem su ispitanice/i
ivjele/i u djetinjstvu sa zanimanjem oca ispitanica/ka (Tablica 7.) dobivena je znaajna
statistika razlika (2=51,580, df=16, p=0,000). Iz dobivenih rezultata moe se uoiti kako se
poveavanjem razvijenosti i veliine naselja, smanjuje udio oeva iz niih drutvenih
slojeva22
Korelirajui tip naselja u kojem su ispitanice/i ivjele/i u djetinjstvu sa zanimanjem
majki (Tablica 8.) ispitanica/ka dobivena je znaajna statistika razlika (2=43,554, df=16,
p=0,000). Iz dobivenih rezultata moe se uoiti kako se poveavanjem razvijenosti i veliine
naselja, smanjuje udio majki iz niih drutvenih slojeva.
3.3. Radna karijera ili unutargeneracijska pokretljivost

3.3.1. Meunarodna profesionalna pokretljivost
Glede meunarodne profesionalne pokretljivosti nastavnica/ka, samo etiri nastavnice

i jedan nastavnik biologije i kemije (2,5%) su tijekom radnog vijeka radili u inozemstvu vie
od godine dana.
3.3.2. Profesionalna pokretljivost
Najvei broj ispitanica/ka, njih vie od etiri petine (86,5%), nakon zavrenog studija
radile/i su u struci. Neki od prvih poslova nastavnica/ka koje/i su nakon zavrenog studija
radile/i van struke bili su: arhivist, prometnik, babysitter, laborant u kemijskom laboratoriju,
21
Zanimljivo je da meu zanimanjima oeva nema nijednog iz drutvenih grupa vlasnika poduzea s preko 10 i
100 zaposlenih (iako to, naravno, nije zanimanje, kao to nije ni direktor).
22
Meu zanimanjima oeva u prigradskom i seoskom naselju nema oeva profesora ni direktora.
60
ime Pili
trgovkinja, turistika radnica, pripravnica u uzgajalitu i ribogojilitu, analitiarka u Zavodu

za javno zdravstvo, prodavaica polica ivotnog osiguranja, medicinska sestra, radnica u
videoteci i drugi. Usporeivanjem prvog zaposlenja sa sadanjim nastavnikim poslom
ustanovljena je profesionalna unutargeneracijska pokretljivost kod svakog sedmog
nastavnika, odnosno nastavnice (13,5%).
3.3.3. Horizontalna pokretljivost izmeu radnih organizacija
Iz dobivenih podataka (Tablica 9.) uoljivo je da je tijekom radnog vijeka radnu

organizaciju promijenila gotovo polovina (47%) nastavnica/ka, dok je neto manje od jedne
petine (17,5%) nastavnica/ka promijenilo i posao i radnu organizaciju. Neto vie od jedna
etvrtine ispitanica/ka (27,5%) nisu mijenjale/i posao ni organizaciju, dok ih je manje od
desetine (8%) promijenilo posao. Ta promjena posla i/ili radne organizacije predstavlja
horizontalnu
profesionalnu
pokretljivost
(meugeneracijsku).
Meuorganizacijsku
pokretljivost ostvarilo je 64,5% nastavnica/ka.
3.3.4. Unutarorganizacijska profesionalna (vertikalna) pokretljivost
Neovisno o propisanim mogunostima napredovanja nastavnika (Pravilnik . 1995.)

na temelju odreene strune spreme, godina radnog iskustva i odreenih kriterija vrednovanja
strunosti i uspjenosti rada, samo je mali broj nastavnika, njih neto vie od jedne desetine
(13%), napredovao na bolje radno mjesto u koli, to je u skladu s dosadanjim rezultatima
istraivanja o napredovanju nastavnika (Tablica 10.). Ovo napredovanje unutar kole (13%)
daje uvid u unutargeneracijsku profesionalnu promociju, odnosno uzlaznu pokretljivost.
3.3.5. Determinante unutarorganizacijske profesionalne (vertikalne) pokretljivosti
Svaki drugi (53,84%) nastavnik koji je napredovao u struci, razlog napretka na bolje
radno mjesto pripisuje vlastitim sposobnostima. Brojano su paritetni oni nastavnici koji su
napredovali na bolje radno mjesto zbog dopunskog obrazovanja (19,23%) i oni koji su
napredovali zbog slobodnog radnog mjesta (19,23%). Najmanji udio, svega 7,7% pripada
onim nastavnicama/nastavnicima koji su zbog odgovarajueg radnog staa dole/i na bolje
radno mjesto(Tablica 11.).
61
ime Pili
Takoer, uoeno je (2=39,599, df=20, p=0,006) kako poveanjem ivotne dobi

ispitanica/ka (od 41 do preko 60 godina) proporcionalno raste udio onih koji smatraju da su
sposobnostima ostvarili vlastito napredovanje u struci. Mlai ispitanici/e napredovanje
pripisuju dopunskom obrazovanju i slobodnom radnom mjestu.
4. ZAKLJUCI
Po obrazovnoj strukturi oeva dananjih nastavnica/ka biologije i kemije treina

nastavnica/ka potjee iz niih obrazovnih slojeva, gotovo polovina iz srednjih, a etvrtina iz
viih, poistovjeujui obrazovne slojeve sa stupnjem strune spreme. Kod ove etvrtine radi
se o samoobnavljanju obrazovnih slojeva. U terminima pokretljivosti, 74% nastavnica/ka je u
odnosu na oevo obrazovanje meugeneracijski uzlazno mobilno.
U odnosu na obrazovanje majke, nastavnice/i biologije i kemije postigle/i su
meugeneracijsku uzlaznu obrazovnu pokretljivost u 84,5% sluajeva. Usporeujui
obrazovanje roditelja i starosnu dob nastavnica/ka uoene su znaajnije razlike. Prema
rezultatima ovog istraivanja 66% mlaih nastavnica/ka (ivotnedobi do 40 godina) u odnosu
na oca ostvarilo je meugeneracijsku obrazovnu pokretljivost, dok je taj udio kod starijih
nastavnica/ka (ivotne dobi povie 40 godina) 80%. Meugeneracijsku obrazovnu
pokretljivost u odnosu na obrazovanje svojih majki ostvarilo je 87% mlaih i 92% starijih
nastavnica/ka.
Rezultati naeg istraivanja pokazali su da je mlaa dobna skupina u odnosu na
zanimanje svoje majke ostvarila meugeneracijsku profesionalnu pokretljivost s udjelom od
84%, a starija s udjelom od 93%. Mlai ispitanici pokazuju djelomino veu uzlaznu
profesionalnu
unutargeneracijsku
pokretljivost,
stariji
ispitanici
pokazuju
veu
meugeneracijsku pokretljivost (to je rezultat drutvenih procesa).

Usporeujui prvi posao ispitanica/ka nakon zavrenog studija s dananjim
nastavnikim, ustanovljeno je kako je vei udio mlaih nastavnica/ka (56%) koji su radili
izvan struke. Meutim, usporeujui unutarorganizacijsku pokretljivost kod mlaih i starijih
ispitanica/ka dobiveni rezultati ne idu u prilog mlaoj dobnoj skupini jer je kod njih takvu
pokretljivost ostvarilo samo 15% ispitanica/ka. Nastavnici su ostvarili visoke stope
meugeneracijske socijalne mobilnosti, dok su mogunosti mobilnosti unutar nastavnike
karijere u osnovnoj i srednjoj koli male.
62
ime Pili
Literatura:
1. Baranovi, B. (2006.) 'acionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj:
razliite perspektive. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja.
2. Blanden, J., Gregg, P. and Machin, S. (2005.) Intergenerational Mobility in Europe and
'orth America: A. Report Supported by the Sutton trust. London, LSE, Centre for
Economic Performance, supported by the Sutton Trust.
3. Bryant, A. J., Baggott la Velle, L. (2003.) "A Bioethics Course for Biology and Science
Education Students". Journal of Biological Education 37(2), str. 91-95.
4. Cindri, M. (1995.) Profesija uitelj u svijetu i u Hrvatskoj. Velika Gorica - Zagreb.
Persona.
5. Cooke, R., Barkham, M., Audin, K. i Bradley, M.M. (2004.) "How Social Class
Differences Affects Students' Experience of University". Journal of Further and Higher
Education, 28(4), str. 407-421.
6. Dravni
zavod
za
statistiku:
Nacionalna
klasifikacija
zanimanja
(1998.)
(URL:http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1998/1506.htm 14. 02. 2007.).

7. Flere, S. i Lavri, M. (2005.) "Social inequity and educational expansion in Slovenia".
Educational Studies, 31(4), str. 449-464.
8. Haralambos, M. i Holborn, M. (2002.) Sociologija, teme i perspektive. Zagreb: Golden
marketing.
9. Nastavni plan i program za osnovnu kolu. (URL: (http://www.mzos.hr 10.03.2007).
10. Nordli Hansen, M. (1997.) "Social and economic inequality in the iducational career: do
the effects of social background decline?". Europan Sociological Review, 13(3), str. 305321.
11. Pavin, T., Vizek Vidovi, i V., Miljevi-Ridiki, R. (2006) "Meunarodni istraivaki
projekt: Poticanje profesionalnog razvoja uitelja i nastavnika i unaprjeenje uenja i
pouavanja u zemljama jugoistone Europe. Hrvatska: Nacionalni izvjetaj". (URL:
http://www.see-educoop.net/education in/pdf/workshop/tesee/dokumenti/tesee-reportcroatia hr.pdf. 9.02.2007.).
12. Pili, . i Vujevi, D. (1998) "Socijalna struktura studenata na nastavnikim fakultetima".
kolski vjesnik, 47(1), str.. 43-58.
13. Pili, . (2000.) "Regrutacija srednjokolskih profesora u postsocijalistikoj Hrvatskoj".
ivot i kola, Vol. 46, 3, str. 51-64.
14. Pili, . i Lovri, J. (2000.) "Profesori biologije i kemije: Sociodemografska obiljeja i
proces kolovanja". kolski vjesnik, 49(1), str. 21-33.
63
ime Pili
15. Pravilnik o napredovanju uitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem kolstvu. Narodne

novine, 1995. (URL: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/1418.htm 21.03.2007.).
16. Puzi, S., Doolan, K., i Dolenec, D. (2006.) "Socijalna dimenzija 'Bolonjskog procesa' i
(ne)jednakosti ansi za visoko obrazovanje: neka hrvatska iskustva". Sociologija sela, 44,
172-173(2-3), str. 243-260.
17. Radeka, I. i Sori, I. (2006.) "Zadovoljstvo poslom i profesionalni status nastavnika".
'apredak, 147(2), str. 161-177.
64
ime Pili
ITERGEERATIOAL AD ITRAGEERATIOAL PROFESSIOAL

MOBILITY OF TEACHERS: A EXAMPLE FROM DALMATIA
Summary
The authors of this work had conducted a research on professional mobility of
biology and chemistry teachers. The sample includes 200 teachers of biology and chemistry
employed in primary and secondary schools in four Dalmatian counties the Dubrovnik,
Split, ibenik and the Zadar County.
The results of the empirical research had shown that teachers of biology and
chemistry had achieved a considerable vertical educational and a professional
intergenerational mobility. There was an insignificant number of interviewees that achieved
intergenerational professional mobility during their active life (2,5 percent). By means of
comparison between the first employment and the current teaching job, the professional
intragenerational mobility was established at every seventh teacher (male and female, 13,5
percent). At least two thirds of interviewees had shown horizontal iterorganizational
mobility, and a little more than one tenth an intragenerational vertical professional
promotion (13 %; carrier mobility)
Key words: professional mobility, biology and chemistry teachers (male and female),
intergenerational and intragenerational mobility, intraorganizational and
interorganizational mobility, international professional mobility.
65
ime Pili
Tablica 1. Obrazovanje roditelja nastavnica/ka

OEVI

%
24
12,00
34
17,00
71
35,50
19
9,50
29
14,50
23
11,50
200
100
OBRAZOVAJE RODITELJA
nepotpuna osnovna kola
zavrena osnovna kola
srednja kola za proizvodna zanimanja
srednja kola za administrativna zanimanja
via kola
visoka kola, fakultet, umjetnika akademija
UKUPO:
MAJKE

%
41
20,50
51
25,50
33
16,50
44
22,00
27
13,50
4
2,00
200
100
N(ispitanica/ka)=200
Tablica 2. Obrazovanje oeva kod razliitih dobnih skupina ispitanica/ka
OBRAZOVAJE
OCA
nepotpuna osnovna
kola
zavrena osnovna
kola
srednja kola za
proizvod. zanim.
srednja kola za
administrat. zanim.
via kola
visoka kola,
fakultet, umj. akad.
UKUPO
do 30

%
dob ispitanica/ka (godine)

31 do 40
41 do 50
51 do 60

%

%

%
iznad 60

%
0,00
5,80
15,91
10
18,87
25,00
4,55
2,90
12
27,27
15
28,30
33,33
10
45,45
32
46,38
12
27,27
15
28,30
16,67
13,64
13,04
4,55
7,55
8,33
13,64
14
20,29
13,64
9,43
8,33
22,72
11,59
11,36
7,55
8,33
22
100
69
100
44
100
53
100
12
100
66
ime Pili
Tablica 3. Obrazovanje majki kod razliitih dobnih skupina ispitanica/ka

OBRAZOVAJE
MAJKE
nepotpuna osnovna
kola
zavrena osnovna
kola
srednja kola za
proizvod. zanim.
srednja kola za
administrat. zanim.
via kola
visoka kola,
fakultet, umj. akad.
UKUPO
do 30

%

31 do 40
41 do 50
51 do 60

%

%

%
iznad 60

%
9,09
7,25
12
27,27
15
28,31
58,33
9,09
11,59
17
38,64
22
41,50
16,67
27,27
16
23,19
11,36
11,32
0,00
22,73
25
36,23
11,36
13,21
16,67
27,27
13
18,84
11,36
5,66
0,00
4,55
2,90
0,00
0,00
8,33
22
100
69
100
44
100
53
100
12
100
Tablica 4. Usporedba obrazovanja oeva i tipa naselja osnovnog kolovanja ispitanica/ka
OBRAZOVAJE OEVA
nepotpuna osnovna kola
zavrena osnovna kola
srednja kola za proizvodna zanimanja
srednja kola za administrativna zanimanja
via kola
visoka kola, fakultet, umjetnika akademija
UKUPO
gradsko

%
6
5,04
5
4,20
48
40,34
15
12,61
24
20,17
21
17,64
119
100
TIP ASELJA
prigradsko

%
4
17,39
6
26,09
9
39,13
0
0,00
3
13,04
1
4,35
23
100
seosko

%
14
24,14
23
39,66
14
24,14
4
6,90
2
3,45
1
1,71
58
100
Tablica 5. Zanimanje (posao) koji obavljaju (ili su obavljali) roditelji nastavnica/ka

ZAIMAJE (POSAO) RODITELJA
1. umirovljenica/umirovljenik
2. poljoprivrednica/poljoprivrednik
3. domaica
4. radnica/radnik
5. slubenica/slubenik
6. uiteljica/uitelj, odgajateljica/odgajatelj, socijalna
radnica/radnik
7. strunjakinja/strunjak (s fakultetom)
8. profesorica/profesor
9. obrtnica/obrtnik
10. direktorica/direktor (zamjenik, pomonik, menader)
UKUPO
OEVI

%
13
6,50
15
7,50
0
0,00
101
50,50
22
11,00
MAJKE

%
7
3,50
2
1,00
76
38,00
43
21,50
47
23,50
10
5,00
15
7,50
21
6
6
6
200
10,50
3,00
3,00
3,00
100
6
2
2
0
200
3,00
1,00
1,00
0,00
100
*Meu zanimanjima roditelja nema nezaposlenih, pripadnica/ka slobodnih profesija, vlasnica/vlasnik poduzea
s preko 10 i 100 zaposlenih koja su bila ponuena u anketnom upitniku
67
ime Pili
Tablica 6. Zanimanja majki kod razliitih dobnih skupina ispitanica/ka
ZAIMAJE
MAJKI
1. umirovljenica
2. poljoprivred.
3. domaica
4. radnica
5. slubenica
6. uiteljica,
odgajateljica,
socij. radnica
7. strunjakinja
(s fakultetom)
8. profesorica
(srednjih kola)
9. obrtnica
UKUPO
do 30

%
0
0,00
0
0,00
4
18,18
6
27,27
9
40,91

31 do 40
41 do 50
51 do 60

%

%

%
4
5,80
2
4,55
1
1,89
1
1,45
0
0,00
1
1,89
9
13,04
27 61,36 30
56,6
18 26,09
5
11,36 11 20,75
23 33,33
7
15,91
6
11,32
iznad 60

%
0
0,00
0
0,00
6
50,00
3
25,00
2
16,67
9,09
10,14
6,82
5,66
0,00
4,55
5,80
0,00
0,00
8,33
0,00
2,90
0,00
0,00
0,00
0
22
0,00
100
1
69
1,45
100
0
44
0,00
100
1
53
1,89
100
0
12
0,00
100
Tablica 7. Usporedba zanimanja oca i tipa naselja osnovnog kolovanja ispitanica/ka
ZAIMAJE OCA
1. umirovljenik
2. poljoprivrednik
3. radnik
4. slubenik
5. uitelj, odgajatelj, socijalni radnik
6. strunjak (s fakultetom)
7. profesor (srednjih kola)
8. obrtnik
9. direktor
UKUPO
TIP ASELJA
gradsko
prigradsko

%

%
6
5,04
2
8,70
1
0,84
1
4,35
55
46,22
14
60,87
16
13,45
2
8,70
5
4,20
3
13,03
20
16,81
0
0,00
6
5,04
0
0,00
4
3,36
1
4,35
6
5,04
0
0,00
119
100
23
100
seosko

%
5
8,62
13
22,42
32
55,17
4
6,90
2
3,45
1
1,72
0
0,00
1
1,72
0
0,00
58
100
68
ime Pili
Tablica 8. Usporedba zanimanja majki i tipa naselja osnovnog kolovanja ispitanica/ka
ZAIMAJE MAJKI
1. umirovljenica
2. poljoprivrednica
3. domaica
4. radnica
5. slubenica
6. uiteljica, odgajateljica, socijalna radnica
7. strunjakinja (s fakultetom)
8. profesorica (srednjih kola)
9. obrtnica
UKUPO
gradsko

%
5
4,20
0
0,00
29
24,37
24
20,18
42
35,29
10
8,40
5
4,20
2
1,68
2
1,68
119
100
TIP ASELJA
prigradsko

%
0
0,00
0
0,00
13
56,52
7
30,43
1
4,35
2
8,70
0
0,00
0
0,00
0
0,00
23
100
seosko

%
2
3,45
2
3,45
34
58,62
12
20,69
4
6,90
3
5,17
1
1,72
0
0,00
0
0,00
58
100
Tablica 9. Promjena posla i/ili radne organizacije tijekom radnog vijeka

PROMJEA POSLA I/ILI
RADE ORGAIZACIJE
(ispitanica/ka)
55
16
94
35
200
27,50
8,00
47,00
17,50
100
ne
da, posao
da, radnu organizaciju
da, posao i radnu organizaciju
UKUPO
Tablica 10. 'apredovanje u koli na bolje radno mjesto

APREDOVAJE
ne
da
UKUPO
(ispitanica/ka)
174
26
200
%
87,00
13,00
100
Tablica 11. Razlog napredovanja na bolje radno mjesto

RAZLOG APRETKA
odgovarajui radni sta
dopunsko obrazovanje
slobodno radno mjesto
sposobnost
UKUPO
(ispitanica/ka)
2
5
5
14
26
%
7,70
19,23
19,23
53,84
100
*Nitko od nastavnica/ka nije naveo povjerenje rukovodeih ljudi, politiku aktivnost niti neke druge razloga
napretka koji su bili ponueni kao razlozi napredovanja u anketnom upitniku.
69
ime Pili
II. ASTAVICI I KVALITETA KOLA
70
ime Pili
Poglavlje 5.
ASTAVIKA PROFESIJA I KVALITETA KOLA
ekoliko teza za jedno izlaganje
Radi izbjegavanja nejasnoa trebat e ukratko objasniti to u ovom sluaju, dakle, u
ovom izlaganju, podrazumijevamo pod pojmom kvalitetna kola. Iako neki autori smatraju da
se kvalitetno obrazovanje ne moe definirati (npr. W. Glasser) ak i oni upozoravaju da se
kvalitet uvijek moe prepoznati.
Ako profesijom definiramo samo ono zanimanje koje ima poseban status i ulogu u
drutvenoj podjeli rada, onda se postavlja pitanje: koje je mjesto nastavnike profesije u
drutvu?
Govorei o francuskom drutvu, Lesourne ukazuje da su nastavnici "zastraena"
skupina i da ih propisi i prosvjetna praksa preesto dovode u "infantilizirajui poloaj". Ima li
kakve slinosti izmeu poloaja nastavnika u hrvatskom tranzicijskom drutvu i u
francuskom drutvu?
Svaku profesiju karakteriziraju 4-5 najbitnijih elemenata (komponenti, dimenzija):
1. Stupanj razvijenosti temeljnih teorija i tehnika koje su osnovica za profesionalnu
djelatnost;
2. Stupanj monopola na strunu ekspertizu;
3. Stupanj prepoznatljivosti profesije od javnosti;
4. Stupanj organiziranosti profesije;
5. Stupanj razvijenosti profesionalne etike.
Na osnovu navedenih elemenata veina autora u sociologiji razmatra razvijenost neke
konkretne profesije i drutveni poloaj odreene profesije. Mogue je tragom tih komponenti
zakljuivati i o razvijenosti nastavnike profesije i njenom poloaju u hrvatskom drutvu.
U nastavniku profesiju (za potrebe ovog izlaganja) mogu se uvrstiti zanimanja
uitelj, nastavnik i profesor u osnovnoj i srednjoj koli, a mogli bi se, dakako, razmatrati
odvojeno, posebno u osnovnoj, posebno u srednjoj koli.
Razvojni proces pretvaranja zanimanja u profesije nije istovjetan kod svih
zanimanja/profesija, a nije jednak ni profesionalni model u razliitim drutvima.
Analizirajui stupnjeve razvijenosti i etape profesionalizacije nastavnika doi emo i do
odgovora na sljedee pitanje:
71
ime Pili
Jesu li nastavnici danas u hrvatskom drutvu u tranziciji profesija ili poluprofesija?

Odgovori na to pitanje bit e potpuniji ako ih sagledavamo u kontekstu gospodarske i
demokratske tranzicije hrvatskog drutva i u svjetskom kontekstu obrazovanja.
U proteklom desetljeu u hrvatskom je drutvu dolo do deindustrijalizacije i
"tajkunizacije", a demokratska tranzicija kao kompleksan proces nije dovren.
Suvremeni se svijet suoava s razliitim napetostima koje valja postupno prevladati.
Neizbjene napetosti mogu posluiti nastavnicima da potiu kritiki duh i radoznalost kod
svojih uenika.
Koji faktori utjeu na razvitak drutva koje ui? U koncepciji doivotnog uenja i u
kretanju prema drutvu koje ui od nastavnika e se "puno oekivati i traiti". tovie, smatra
se da vanost uloge nastavnika kao "nositelja promjena" nikada nije bila vidljivija i da e u
21. stoljeu postati jo vanija.
Bijeli dokument EU o obrazovanju istie da e i sam europski identitet u iduem
mileniju ovisiti o kvaliteti obrazovanja.
Postoji izravna, znaajna veza izmeu kvalitetnog nastavnika i kvalitetne kole.
Poboljanje/poveanje kvalitete obrazovanja ovisi o poboljanju:
- selekcije na nastavnikim studijima,
- kolovanja,
- drutvenog statusa i
- radnih uvjeta nastavnika.
Kako stvari stoje kod nas u odnosu na ta pitanja? Na ovo emo pitanje pokuati
odgovoriti na osnovu nekih vlastitih i drugih empirijskih istraivanja. Ukoliko, prema
Legrand-u nastavnik "ima vie ili manje sveeniku zadau" to jo uvijek ne znai da mora
polagati i zavjet siromatva.
Mogunosti napredovanja u struci imaju utjecaj na rad nastavnika i kvalitetu kole.
Istraivanja pokazuju da su mogunosti napredovanja u nastavnikoj profesiji kod nas mala.
Drutveni status nastavnike profesije moemo sagledavati i preko socijalnog
podrijetla i drutvenog ugleda. Ukoliko neka profesija uiva povoljniji status u drutvu
utoliko je privlanija za gornje i srednje stratume, a i ugled te profesije je vei. Bitna je
motivacija prema viem statusu i plai. Istraivaki podaci pokazuju da nai nastavnici,
pogotovu oni u osnovnoj koli, svojom velikom veinom potiu iz niih obrazovnih i
socijalnih slojeva.
72
ime Pili
Drutveni ugled nastavnike profesije je osrednji, osim kod roditelja koji imaju djecu
na kojem bilo stupnju odgoja i obrazovanja. Ova kategorija stanovnitva pridaje iznimno
veliki ugled nastavnikoj profesiji u drutvu.
Veina od 50 milijuna nastavnika u svijetu organizirana je u sindikate. Koliko
sindikalni pluralizam u Hrvatskoj omoguuje ili umanjuje uinkovitost sindikalne akcije?
O mnogim pitanjima budue ili predstojee reforme kolstva u Hrvatskoj miljenja su
razliita, ali se gotovo svi slau u tomu da trebaju promjene odgojno - obrazovnog sustava u
cilju podizanja kvalitete obrazovanja i kvalitete kole.
73
ime Pili
Poglavlje 6.
MARGIALIJE O OBRAZOVAJU ASTAVIKA
Saetak
Ovdje se ukratko izlae o nekim pitanjima obrazovanja nastavnika. Prvo se daje
pregled trajanja kolovanja uitelja (nastavnika razredne nastave) u najrazvijenijim
zemljama svijeta i tranzicijskim drutvima, zatim se objanjavaju suvremene tendencije u
kolovanju nastavnika kao komponente politike obrazovanja u svijetu. Posebno se obrazlae
potreba sociolokog i u cjelini drutveno-humanistikog obrazovanja nastavnike profesije.
'aznaena su, na kraju, i pitanja permanentnog obrazovanja nastavnika, metodikog
osposobljavanja sveuilinih nastavnika i potreba zasnivanja kreditiranja uenika i
studenata u Hrvatskoj.
PRETHODE APOMEE
"Problem obrazovanja nastavnika moda nikada nije tako bio aktualan kao danas."
Ovako je poinjalo ili je - posve opravdano - ovom reenicom mogao poeti izlaganje
na ovom znanstvenom kolokviju koji bilo ili svaki pojedini njegov sudionik. pa ipak, tu smo
prvu reenicu stavili u navodne znakove. Formulirana je u jednom drugom vremenu (barem
desetljee i pol iza nas) i tiskana u jednom drugom gradu koji je danas grad u tjeskobi, pod
opsadom i pod granatama (dakako, i u drugoj dravi).23 Danas i ovdje smisao te uobiajene
reenice nije nita manje aktualan.
Ne kanim, meutim, raspravljati o svim (ne)moguim pitanjima promjena u sustavu
obrazovanja nastavnika. Iz kompleksnog problema obrazovanja nastavnikih kadrova
izdvojio bih samo neka pitanja:
Kakvi su trendovi u trajanju obrazovanja nastavnike (uiteljske) profesije, posebice
u dvije skupine zemalja: prvo, u najrazvijenijim zemljama svijeta i drugo, u tranzicijskim
drutvima kao to je i samo hrvatsko drutvo)?
Jedna od dominantnih tendencija u odgoju i obrazovanju u svijetu jest produetak
vremenskog trajanja obrazovanja.
1. Razvojne tendencije najrazvijenijih zemalja svijeta najee su dominantne u
svjetskim relacijama na razliitim podrujima ljudskog rada i stvaralatva pa tako i na
23
Citiranom reenicom zapoinje, naime, tekst VII. poglavlja - Obrazovanje nastavnika, u knjizi: Darinka
Mitrovi: Moderni tokovi komparativne pedagogije, II. izdanje, Svjetlost, Sarajevo, 1981. Usporedi str. 263292.
74
ime Pili
podruju obrazovanja. ukratko: najrazvijenija drutva dominiraju ostalim drutvima. Ovo je

znaajno imati u vidu, posebno prilikom planiranja budunosti.
2. Iskustva drutva u tranziciji za nas su znaajna iz vie razloga. Prvenstveno stoga
to se i hrvatsko drutvo - unato svojim znatnim i znaajnim specifinostima - razvijalo
barem u donekle slinim socio-povijesnim okolnostima, ali jo vie zbog nastojanja, viemanje, svih tranzicijskih drutava da se svojim razvojnim koncepcijama uklope u suvremena
evropska kretanja.
Za ilustraciju prvo emo - posve ukratko - navesti kakva je praksa u nekim
najrazvijenijim zemljama, a zatim i u nekim zemljama u tranziciji. To emo iznoenje
usredotoiti na vremensko trajanje kolovanja uitelja (nastavnika) razredne nastave.
1. TRAJAJE OBRAZOVAJA U AJRAZVIJEIJIM ZEMLJAMA SVIJETA
1. U SAD uitelji (nastavnici) osnovnih i srednjih kola obrazuju se na koledima gdje

diplomiraju i stjeu akademski stupanj ("bachelors degree"). Koledi su, nerijetko, u sastavu
sveuilita, ali mogu biti i neovisni. Sam pojam koled (College) u SAD odnosi se na
visokokolsku instituciju gdje studij traje etiri godine.24 (Lonari 1993.: 217-218).
I studij za uitelje (razredne nastave) na uglednim sveuilitima kao to su Florida
State University (College of Education)25 Harvard University (Graduate School of
Education)26 Stanford Duniversity (School of Education)27 i drugdje, dakako, traje etiri
godine.
2. U vedskoj do 1988. uitelji za rad u prva tri razreda osnovne kole obrazovali su
se dvije i pol godine na pedagokoj koli.
Nastavnici predmetne nastave studirali su na sveuilitima (fakultetima). Od
1988./89. kolske godine u vedskoj se primjenjuju novi programi obrazovanja uitelja.
Jedinstveno obrazovanje uitelja za rad od prvog do sedmog razreda, iji studij traje tri i pol
godine, i onih za rad od etvrtog do devetog razreda, iji studij traje etiri i pol godine.
(Jurea-Persoglio i Strugar, 1993. : 248-249).
24
To napominjemo stoga to se ukolskim sustavima nekih zemalja pojam koled odnosi na drugaiji sadraj,
npr. u Francuskoj kolede pohaaju uenici u dobi od 11 do 15 godina.
25
Kako pie G. Mialaret godine 1927. osnovan je College of Education, University of Saskatchewan, (Mialaret
1989. : 22).
26
Graduate School of Education, Bishop's University osnovana je jo 1898. (Mialaret 1989. : 23).
27
Fakulteti za edukacijske znanosti ili za edukaciju veinom potjeu od "priblino 1960. godine" (Mialaret 1989
: 23).
75
ime Pili
3. I u Kanadi se danas gotovo u svim pokrajinama zahtijeva visokokolsko

(fakultetsko) obrazovanje uitelja. tovie, program obrazovanja uitelja osnovne kole ne
razlikuje se od programa obrazovanja nastavnika srednje kole. Dva su naina savladavanja
tog programa (tj. studiranja): prvi, poslije studija na prirodno-znanstvenom, umjetnikom i
dr. podruju nastavlja se studij pedagoke skupine predmeta; drugi, paralelnim studijem
umjetnikog ili prirodo-znanstvenog te pedagokog podruja. (Strugar 1993. : 118-120).
4. I zemlja izlazeeg sunca - Japan organizira etverogodinji studij za uitelje
osnsovne kole. U literaturi se navodi kako Japan ima razvijen sustav i regrutiranja i strunog
usavravanja nastavnika.
5. U 'jemakoj uiteljski studij traje razliito, to ovisi o sloenosti zanimanja u
kojem e raditi, od dvije do etiri godine, za rad u tri radna podruja: pedagokom,
socijalnom i zdravstvenom (Petrievi, 1993. : 165-166). Za rad u njemakoj osnovnoj koli
zahtijeva se izobrazba uitelja u trajanju od tri do pet godina. (Prema "materijalu"
Filozofskog fakulteta Zagreb, 1995. : 2).
6. U Francuskoj "kolovanje uitelja odreuje se naredbama, programima i
nacionalnim ispitima".28 Vremensko trajanje kolovanja uitelja, po zavretku srednje kole,
produeno je s tri na etiri godine. Inae se nastavnici obrazuju u razliitim stupnjevima
visokokoskog obrazovanja29 (Vukovi, 1993. : 86-87).
7. U Engleskoj "uitelji se veinom koluju na sveuilitima, a njihovu izobrazbu
organiziraju lokalne vlasti".30 Uiteljski je studij tri ili etiri godine za rad s djecom od sedme
do jedanaeste godine, a za rad s onom od 11 do 16 godina jo i postdiplomski jednogodinji
kurs. Stairanje je u trajanju od jedne do dvije godine (Miharija, 1993. : 264-265).
2. DRUTVA U TRAZICIJI
U Republici ekoj studij za uitelje razredne nastave traje etiri godine, a za

predmetne nastavnike pet godina.
Jednako je trajanje studija i u Slovakoj.
28
L. Legrand. Obrazovne politike, str. 57. Vidi posebno 4. odjeljak: Centralizacija i lokalna samostalnost (str.
55-69).
29
Ivan Vukovi navodi (prema M. Suman) i zanimljiv podatak o visokom drutvenom ugledu nastavnike
profesije u francuskom drutvu. Stoga meu mladima u Francuskoj vlada naroito veliko zanimanje za tu
profesiju. Vidi poblie: I. Vukovi, kolstvo u Francuskoj, u: kolstvo u svijetu (ur. S. Anti) HPKZ, Zagreb,
1994.
Jedno nae istraivanje pokazalo je u Hrvatskoj potpuno obrnut odnos. O tom u radu . Pili, Drutveni
ugled profesije uitelj: primjer jednog tranzicijskog drutva (u ovoj publikaciji). Vidi i Strugar (1994.).
30
Louis Legrand. Obrazovne politike, Duca, Zagreb 1993. str. 56.
76
ime Pili
Ranije su se uitelji obrazovali u Poljskoj na vioj pedagokoj koli u trajanju od dvije

godine. (Nastavnici za rad u srednjim kolama studirali su pet godina na fakultetima).
Meutim, ovo dvogodinje kolovanje uitelja je dokinuto i uveden je novi program
obrazovanja uitelja (kao i nove ustanove pod nazivom "kolegij"). Jo 1991. godine, prema
novim programima, studij za uitelja traje tri godine.
Ni u nama susjednoj Maarskoj nije postojalo jedinstveno obrazovanje za uiteljsku
profesiju. Nastavniki studij odvijao se na viim i visokim kolama, te na fakultetima.
Obrazovanje odgojitelja predkolske djece traje tri godine. Uitelji razredne nastave
(od prvog do etvrtog razreda osnovne kole) osposobljavali su se na viim pedagokim
kolama i to tri godine, a nastavnici predmetne nastave (od petog do osmog razreda) na
visokim nastavnikim kolama u trajanju od etiri godine. Profesori srednjih kola (studirali
su) na fakultetima i visokim kolama i to pet godina.
Nakon promjena u Maarskoj uvodi se jedinstveno obrazovanje svih uitelja
(nastavnika) iji studij traje pet godina.31
3. EKE KOSTATACIJE O SUVREMEIM TEDECIJAMA U

KOLOVAJU ASTAVIKA
Prema tome, moe se konstatirati da - i pored nekih razlika - prevladavaju sljedei

trendovi:
- studij za uitelja (razredne nastave) u osnovnoj koli u najrazvijenijim zemljama
svijeta traje etiri godine
- obrazovanje uitelja u zemljama ija su drutva u tranziciji (srednje i istone
Europe) takoer je organizirano kao etverogodinji studij
- i u onim visokorazvijenim zemljama kao i u onim postsocijalistikim u kojima
obrazovanje uitelja nije ranije bilo etiri godine (nego dvije ili tri) uveden je ili se upravo
uvodinovi program studija za uitelje u trajanju od etiri godine
- praksa, a pogotovu tendencija, u veini zemalja jest takva da je studij za uitelje
najee organiziran na fakultetu (sveuilitu), iako su takve visokokolske institucije
ponegdje i izvan sveuilita
31
O trajanju obrazovanja nastavnika u ekoj, Slovakoj, Poljskoj i Maarskoj vidjeti radove S. Anti, M.
Cindri i S. Jakopovi u knjizi: kolstvo u svijetu, HPKZ, Zagreb, 1993.
Iz iste knjige prethodno smo citirali radove koje su ispisali Lonari, Juria-Persoglio i Strugar te
Miharija.
77
ime Pili
- nigdje, a naroito ne u visokorazvijenim zemljama svijeta ("klub sedmorice") kao ni

u tranzicijskim drutvima, nije zabiljeen sluaj skraivanja vremenskog trajanja obrazovanja
uitelja. ( Nije ni u kakvim - inae uestalim - promjenama kolskih sustava program
obrazovanja uitelja vremenski skraivan npr. s etiri godine na dvije.)
4. OBRAZOVAJE ASTAVIKA I POLITIKA OBRAZOVAJA
"Akademska razina nastavnika" jedan je od elemenata koji odreuju ope

karakteristike odgojno-obrazovnih situacija. Izobrazba nastavnika kao jedan od glavnih
problema kolskih sustava znaajna je komponenta obrazovne politike (Mialaret 1989.: 41126).
A bit svake obrazovne politike jest u donoenju i ostvarivanju planova - uostalom
planovi su zajednika crta svih politika - jer je izobrazba "u svojoj biti projekt". Obrazovna se
politika oituje "u zakonima, uredbama, propisima, programima i uputama" (Legrand, 1993. :
9-10).
Ali mnoge varijable kolskog sustava od kolske arhitekture, preko metoda i tehnika u
nastavi do izobrazbe nastavnika umnogome ovise o "zamanosti novca dodijeljenog
edukaciji" (Mialaret, 1989. : 42).
Politika obrazovanja u mnogim zemljama danas sadri niz novih elemenata, inovacija
i sl.
Posebna novost jest uvoenje kolskog predmeta znanost, za to je, posebice,
potrebno obrazovati i uitelje. (Taj predmet je u nekim najrazvijenijim zemljama svijeta
zastupljen, primjerice, ve u 3. razredu osnovne kole.)
U nekim najrazvijenijim zemljama svijeta kao npr. u Velikoj Britaniji uenici
osnovnih kola imaju i nastavni predmet - znanost (jednako tako kao matematiku, povijest,
zemljopis itd.).
Znanstvenom obrazovanju - u posljednje vrijeme - u SAD poklanja se veoma
znaajna panja i to poev od najranijeg osnovnokolskog obrazovanja. Rije je, dakle, o
znanosti za sve uenike - gdje je cilj postii opu znanstvenu pismenost, kako bi znanost
postala "vaan dio djejeg obrazovnog iskustva".
Naravno da uenici te obrazovne sadraje kolske znanosti upoznaju kroz primjenu
obrasca znanstvenog miljenja - na nain primjeren njihovim mogunostima - to pospjeuje
uenje u drugim predmetima, razvija sposobnost kritikog miljenja, donoenje boljih odluka
78
ime Pili
itd. (Takve obrazovne sadraje npr. o ivotu, o zemlji, o svemiru uenici upoznaju kroz
definiranje predmeta istraivanja, promatranje, mjerenje, kontroliranje, zakljuivanje i sl.).
Dakle, iskustva najrazvijenijih zemalja svijeta kao primjerice Engleske i SAD (a zbog
ubrzanog znanstvenog razvoja, naglih tehnologijskih promjena i zbog toga pojava
zastarjelosti obrazovnih sadraja te nemogunosti rjeavanja problema u 21. stoljeu samo
gomilanjem znanja pomou zapamivanja gotovih injenica) upozoravaju nas na potrebu
uvoenja znanosti kao kolskog predmeta i u osnovne kole).
Razumije se da je ve sada potrebno voditi rauna i o tome kako osposobiti uitelje da
prouavaju i poduavaju takve sadraje (uiti uenike "kako se ui").
Da bi uitelji mogli poduavati uenike i takvim sadrajima, tj. razvijati znanstvene
obrasce miljenja, jednom rjeju, da bi mogli biti uitelji za 21. stoljee, moraju i sami
prolaziti kroz obrazovni proces koji e ih osposobljavati za takve zadatke.
To je, dakle, jo jedan razlog vie da se obrazovanje uitelja i dalje nastavi na
etverogodinjem studiju (kao to je to i praksa ve tri godine u Hrvatskoj) i to na fakultetima
u sastavu sveuilita gdje se i odvija znanstveno-istraivaki rad te znanstveno i struno
obrazovanje.
Udovoljavanje takvim standardima u programiranju obrazovanja, pa i obrazovanja za
uiteljsku profesiju, svakako je dugorono korisno i s obzirom na ukljuivanje Hrvatske u
europske asocijacije i moderne svjetske tokove.
5. SOCIJALI TEMELJI STRUKE
Isticanje akademske razine i znanstvenog obrazovanja nastavnikih kadrova ne znai

umanjivanje znaaja suvremenog - u najirem smislu znaenja - pedagokog ili
profesionalnog obrazovanja svih zanimanja nastavnike profesije. (Po tome se npr. izobrazba
nastavnika, uz ostalo, i razlikuje od izobrazbe inenjera.).
Vie je sudionika u raspravi navodilo nunost i vanost drutveno-humanistikog
obrazovanja nastavnika: pedagokog, psiholokog, sociolokog itd.
Podsjetio bih npr. da je predmet Sociologije odgoja i obrazovanja (Sociology of
education) poeo jo 1907. godine predavati Henry Suzzello na uglednom Yale sveuilitu
(SAD). To to je zapoeo tadanji istaknuti strunjak za podruje obrazovanja a eto i nae
79
ime Pili
gore list32 do danas se prilino razgranalo i usavrilo, na amerikim dodiplomskim i

poslijediplomskim studijima.
Pedeset godina poslije spomenutog jednosemestralnog predavanja tog predmeta ili 38
godina prije ovog Kolokvija u Splitu, XVII. meunarodna konferencija (eneva, 1957.
godine) preporuuje izuavanje psihologije, teorije odgoja, nastavnu praksu, sociologiju
odgoja i dr. Prema toj preporuci uloga je izuavanja sociologije odgoja/obrazovanja, na
nastavnikim studijima, doprinos razumijevanju drutvene strukture kao socioloke osnovice
odgoja, odnosno doprinos nastavnikovu razumijevanju pedagoke prakse u sociolokom
kontekstu.
Stjecanje spoznaja o odnosu odgojno-obrazovnog podsustava i globalnog drutvenog
sustava o odgoju kao drutvenoj injenici i o socijalnim temeljima vlastite struke te
osposobljavanje za ovladavanje metodama analitiko-sintetikog promatranja odgojnoobrazovnog procesa, doista zahtijeva studij vie disciplina iz drutveno-humanistikih
znanosti u obrazovanju nastavnika.33
Pored navedena tri pitanja na koje sam pokuao ukratko odgovoriti, jer kolokvij u
visokokolskoj terminologiji znai i ispit, jo bih samo nabacio tri pitanja koja ne bih poblie
obrazlagao. Iznosim ih vie kao inicijativu za praktina rjeenja u drutvu:
1. Permanentno obrazovanje zaposlenih prosvjetnih radnika, ali ne samo kao njihovu
obavezu za stjecanje novih kompetencija nego i obavezu vlasnika kolskih institucija da im
svako 5-6 godina omogui plaeno odsustvo (od jednog mjeseca do jedne godine).34
2. Metodiko osposobljavanje sveuilinih nastavnika svih zvanja i struka.35
3. Uspostavljanje sustava kreditiranja studenata i uenika te stipendiranje nadarenih
studenata i onih koji se pripremaju za nastavniku profesiju.36
32
Profesor H. Suzzalo bio je i rektor Sveuilita u Seatleu, odnosno predsjednik nekoliko sveuilita u svojoj
karijeri, savjetnik predsjednika Wilsona, a nalazimo ga i u urednitvu prvoga broja u svijetu najpoznatijeg
asopisa ove discipline: Sociology of Eduction, godine 1927.
Prema istraivanjima Ivana izmia njegovi su se roditelji u SAD doselili iz Dubrovnika, vidi o tome:
I. izmi, Hrvati u ivotu Sjedinjenih Amerikih Drava, Globus, Zagreb 1982. str. 72 i 384.
33
O stanju i problemima obrazovanja i usavravanja uitelja vidi u knjizi: Josip Pivac, kola u svijetu promjena.
Institut za pedagoka istraivanja, Zagreb 1995. (posebice 10. odjeljak, str. 179-189).
34
Takvih iskustava imaju nastavnici u pojedinim zemljama. Rije je o tome da se nastavnik oslobodi radnih
obveza za neko vrijeme i da se dalje usavrava prema unaprijed utvrenom planu. Sve trokove snosi vlasnik
kole.
Poneto smo o tome pisali jo sedamdesetih godina (. Pili, O nekim pitanjima nastave u sadanjem
preobraaju odgoja i obrazovanja, Pogledi, Vol. IX. 1978.-79. No 24-25, str. 79-107).
O problematici permanentnog obrazovanja pogledati: B. Suchodolski, Permanentno obrazovanje i
stvaralatvo, kolske novine, Zagreb 1988.
35
O tome je jo 1972. pisao i iznosio neka iskustva iz Slovenije V. Schmit u knjizi: Visokokolska didaktika,
Zagreb, PKZ, 1972.
36
U Hrvatskoj je svojevremeno postojao sustav kreditiranja studenata i uenika. Nema razloga da se danas
ponovno ne zasnuje, a ima vie razloga da se time to prije pone.
80
ime Pili
Sustavna regulacija ovih triju pitanja u hrvatskom drutvu pridonijela bi

uspostavljanju jednakosti ansi na tritu obrazovanja i tritu rada, kao i razvoju odgojnoobrazovnog sustava i drutva.
81
ime Pili
Literatura
1. Legrand, Louis (1993.) Obrazovne politike, Educa, Zagreb.
2. Lesourne, Jacques (1993.) Obrazovanje i drutvo: Izazovi 2000. godine, Educa, Zagreb.
3. Mialaret, Gaston (1989.) Uvod u edukacijske znanosti, kolske novine, Zagreb.
4. Mitrovi, Darinka (1981.) Moderni tokovi komparativne pedagogije, II izdanje, Svjetlost,
Sarajevo.
5. Pivac, Josip (1995.) kola u svijetu promjena, Institut za pedagogijska istraivanja,
Zagreb.
6. Strugar, Vladimir (1994.) ele li uitelji preporuiti kolovanje za svoj poziv, 'apredak,
Vol. 135, No 3.
7. Suchodolski, Bogdan (1988.) Permanentno obrazovanje i stvaralatvo, kolske novine,
Zagreb.
8. kolstvo u svijetu (1993.) (ur. S. Anti), Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, Zagreb.
82
ime Pili
MARGIAL OTES O THE EDUCATIO OF TEACHERS

Summary
The author briefly explains some questions about teachers' education. He presents
some facts about the duration of elementary teachers' education in the developed countries
and societies in transition and about modern trends in teachers' education as a component of
educational policy in the world. He particularly points out the necessity of the sociologic and
humanistic education of teachers' profiles.
In the end, some questions about the permanent teachers' education are mentioned, as
well as the methodological qualification of university teachers and the need for establishing
the financing of pupils and students in Croatia.
83
ime Pili
Poglavlje 7.
VRJEDOVAJE ODOSA ASTAVIK-UEIK
SA STAJALITA UEIKA
Saetak
U radu se razmatra drutveni odnos u obrazovnom procesu, na osnovi empirijskog
istraivanja. U sociolokoj i pedagokoj literaturi istie se kako je narav drutvenih odnosa
izmeu aktera obrazovnog procesa povezana s dominantnim odnosima u drutvu, te kako su
odnosi izmeu nastavnika i uenika kljuni za razvoj i uspjeh uenika.
Analiziraju se interakcijski procesi u razrednom odjelu, u istraivakoj tradiciji
interakcionizma u sociologiji, koje stajalite smatra bitnim spoznati kako nastavnici i uenici
interpretiraju situacije u kolovanju. Odnosi izmeu nastavnika i uenika ispitivani sa
stajalita uenika, onako kako uenici doivljavaju i vrednuju taj odnos. Istraivanje je
provedeno na uzorku uenika osmog razreda osnovne kole i etvrtog razreda gimnazije ('
= 141), u jednom veem gradu i jednom manjem, otokom. Podaci su prikupljeni metodom
ankete, a upitnik je sadravao i trostupanjsku ljestvicu procjene zasnivanja odnosa
nastavnika i uenika: (1) na meusobnom potivanju i povjerenju, (2) na strogoj stezi i (3) na
pomalo anarhinim odnosima. Analizom su utvrena tri tipa odnosa. Rezultati pokazuju da
demokratski odnosi (zasnovani na meusobnom potivanju i povjerenju aktera) variraju od
49 do 83 posto u osnovnim kolama (vei grad: manji grad) te u srednjim od 41 do 47 posto.
Autokratski odnosi (stroga disciplina i kontrola) u obrazovnom procesu ine se izrazitijim u
urbanim sreditima. Anarhini meusobni odnosi u osnovnim kolama prisustniji su u
velikom urbanom sreditu dok u srednjim kolama suprotno, - u manjem gradu. U lanku se
jo kompariraju dobiveni rezultati s drugima (npr. u Zagrebu 1990) te se u zakljucima istie
potreba demokratizacije nastavnog procesa, obrazovanja i drutva.
1. UVOD
Narav drutvenih odnosa u obrazovanju, odnos meu sudionicima obrazovnoga
procesa "ima bliske veze" s onim drutvenim odnosima koji su vladajui u drutvu kao
globalnoj zajednici (Flere, 1976. : 269). Uz manifestne funkcije obrazovanja (prenoenje
znanja ) tu su i latentne funkcije ("drutvena supstanca"), tj. "uenje drutveno
prihvatljivih" oblika ponaanja. Drugim rijeima odgoj i obrazovanje protkani su odreenim
tipom drutvenih odnosa. Kao nit provlai se u izvjesnoj mjeri povezanost izmeu
nejednakosti u drutvu i drutvenih odnosa u obrazovanju. Otroj hijerarhijskoj podjeli
drutva odgovara autoritarno obrazovanje. u aritu razliitih pristupa sociologije
obrazovanja sedamdesetih godina jest tema o ulozi kole u sustavu drutvene nadmoi37.
Bowles i Gintis govore o izrazitoj podudarnosti izmeu drutvenih odnosa na radnim
37
U koli ipak sav subjektivitet uenika i nastavnika nije uguen niti se "nadmo i priprema za nadmo u
velikom drutvu" ostvaruje bez sukoba (Flere, 1986., 110).
84
ime Pili
mjestima (u gospodarstvu) i drutvenih odnosa obrazovnoga sustava. kole kao odgojnoobrazovne institucije organizirane su na hijerarhijskom naelu autoriteta i nadzora.
Njihov je rad naiao na kritiku, a spoitava im se kako se mnogi dijelovi amerikoga
kolskoga sustava, koje njih dvojica otro kritiziraju, mogu nai i u drugim drutvima. Npr. i
u kubanskom drutvu nastava se zasniva veinom "na autoritarnoj metodi pouavanja" sa
sredinjom ulogom nastavnika (Karabel and Halsey, 1977.).
I glasoviti Ivan Ili u knjizi Desehooling Society (1971., 1982.) ukazuje na autoritarni
nastavni reim. Ako uenik eli biti uspjean, mora se pokoravati tomu reimu, a u koli i
inae ui podilaziti vlasti38.
Promjene odnosa u samom obrazovanju naroito se javljaju kada dolazi do: 1.
promjene znanja (ogromni porast znanja i promjenjive metode stjecanja znanja primjerice u
uvjetima znanstveno-tehnoloke i informatike revolucije i 2. ope promjene drutvenih
odnosa.
Unutranja promjena u obrazovanju odnosi se na "drutveni odnos u obrazovnom
procesu (na oblik povezivanja edukanda i edukatora)" (Flere, 1976.: 16).
S druge strane, neki autori ukazuju na pojavu gubljenja autoriteta nastavnika i kod
uenika i kod studenata. Ta pojava, dakako, oteava nastavnicima ostvarivanje odgojnoobrazovnih ciljeva odnosno ostvarivanje njihovih profesionalnih zadataka. Svojom
organizacijom obrazovanje svakako treba pridonositi slobodnom razvoju linosti,
osloboenom tenje za sticanjem materijalnih dobara pod svaku cijenu, i pogotovu, od tenje
za vladavinom nad ljudima i manipuliranjem njima. Dakle, vano je biti (netko), a ne samo
imati (neto)!. U obrazovanju su vladale vrijednosti materijalnoga bogatstva, standarda,
potronje i danas su te vrijednosti "postale uzori tranzicijskih procesa" (Cifri, 1996. : 67).
Stoga se i sami nastavnici nalaze "ponekad" u proturjeju, kako objanjavati te vrijednosti
nasuprot vrijednostima priroda i tednje. ovjek svojom povijesnom praksom i djelatnou
"proizvodi i mijenja svoj svijet, modificira svoju prirodu i prirodnu okolinu" (Skledar, 1992. :
26).
Dodajmo jo da interakcionizam, kao istraivaka tradicija u sociologiji, analizira
interakcijske procese u razrednom odjelu, u uionici. Interakcionistiko stajalite smatra
bitnim spoznati na koji nain nastavnici i uenici "interpretiraju situacije u kolovanju"
(Keddie, 1971.).
38
Iako se radikalno Ilievo rjeenje - ukidanje sadanjega sustava obrazovanja, tj. ukidanje kola
(deskolarizacija drutva) - ne moe prihvatiti jer suvremena drutva vie ne bi mogla opstati niti funkcionirati
bez obrazovnoga sustava, ipak mu se mora priznati da zapaa niz slabosti suvremene kole. Dobro uoava
"birokratsku opredmeenost drutvenih odnosa u koli" (Flere, 1986.). "Nije poznato nijedno drutvo koje se
odreklo kole kao nosee institucije obrazovanja" (Cifri, 1996., 67).
85
ime Pili
injenica je da su srca i pogledi uenika, pogotovu u srednjoj koli, danas negdje

drugdje, ne na kolskoj ploi. Odnose u obrazovanju, kao to smo vidjeli, u literaturi se
vezuje se vezuje uz drutvene odnose, uz stupanj drutveno-povijesnoga i ekonomskoga
razvitka, ali i uz mogunosti pojedinca - uenika i linosti nastavnika te nastavne strategije i
stilove. Kako se smatra da do promjene odnosa dolazi uslijed ope promjene drutvenih
odnosa, postavlja se pitanje jesu li promjene poslije 1990. godine u hrvatskom drutvu
utjecale na promjene drutvenih odnosa u obrazovanju. U hrvatskom drutvu poetkom
devedesetih godina odigrale su se znaajne promjene u karakteru vlasnitva sredstava za
proizvodnju, u politikom sustavu (uvoenje viestranakog sustava itd). Te promjene u
drutvu ne mogu, u strogo deterministikom smislu, ni mehaniki, ni automatski, mijenjati
narav drutvenih odnosa u koli, ali je logino oekivati njihov utjecaj budui da odnosi u
koli ovise o individualnim mogunostima sudionika, ali i o sociokulturnom okruenju.
odgovor na to pitanje viestruko je znaajan - za uoavanje odnosa u kolstvu, ali jednako
tako i za utvrivanje odnosa u drutvu. Prema dosadanjim teorijskim postavkama i njihovim
emiprijskim potvrdama demokratski odnosi u drutvu pridonose demokratskim odnosima
izmeu nastavnika i uenika. A demokratski odnosi u obrazovanju kasnije, kada se mladi
ukljue u drutveni rad, pridonose njihovom demokratskom, toleratnom ponaanju. No prije
nego pokuamo na osnovi vlastitoga istraivanja dati barem djelomian odgovor na to
pitanje, ukratko emo se osvrnuti na neka slina istraivanja (apstrahirajui sadraje uenja,
modalitete kojima kola "usauje" drutvene vrijednosti i legitimira drutveni poredak, kao i
utjecaj drugih imbenika na odgoj i oblikovanje mladih).
2. KRATAK PREGLED ISTRAIVAJA
Najpoznatije istraivanje odnosa nastavnika i uenika jest istraivanje K. Lewina i

suradnika (Lewin, Lippit, White, 1943.). Jo su tada utvrena tri temeljna oblika odnosa
izmeu nastavnika i uenika: a) autoritarni (autokratski), b) demokratski i c) anarhini
(ravnoduni; laisser faire).
a) U autoritarnim drutvenim odnosima u koli (istaknuto dominantno ponaanje
nastavnika), odnosno u razrednom kolektivu i u sreditu cjelokupnih odnosa jest nastavnik.
Takvi su odnosi prepreka razvijanju samostalnosti i osamostaljivanju uenika.39 Autokratski
odnosi utjeu na razrednu klimu i dovode do poremeenih odnosa izmeu samih uenika, to
39
Prema rezultatima istraivanja tek svaki deseti student smatra da mu je kola najvie pomogla u
osamostaljivanju (Pili, . i Toma, A. 1994.)
86
ime Pili
ne ostaje bez posljedica na rezultatima uenja. Disciplina je u razredu, dakako, na visini, ali
ne i atmosfera tolerancije.
b) Demokratski odnosi (ili integrativno ponaanje) u razredu omoguuju nastavniku da bude
samo jedan meu lanovima radnoga kolektiva. Kod uenika podupire samostalan rad,
pospjeuje (zajedniko) vrjednovanje metoda rada i rezultata uenja. U demokratskim
drutvenim odnosima u koli mogue je postii optimalne rezultate i u nastavi i uenju.
c) Anarhinost, ravnodunost ili, kako neki jo zovu, negativan odnos u koli, odnosno
razrednoj zajednici dovodi do nezainteresiranosti nastavnika za uenike. Uenici su, dodue
kao pojedinci ili pripadnici manjih skupina, slobodni, ali uslijed pretene nastavnikove uloge
pasivnoga promatraa razredna klima je nepovoljna za kvalitetan rad. Ni samo ponaanje
uenika nije tolerantno. Anarhini odnosi, slino kao i autokratski, dovode do poremeaja u
uenju.
I u suvremenoj literaturi iz sociologije obrazovanja govori se o meudjelovanju u
kolskom sustavu, odnosno u razredu. Prema nastavnim stilovima razlikujemo takoer tri tipa
interakcije u razredu: 1. autoritaran (authoritarian), 2. demokratski (democratic), 3. anarhian
tip odnosa (laissez faire) (Ballantine, 1993., 230). to nam govore novija istraivanja u nas?
Prema istraivanju provedenom u Bjelovaru 34 posto srednjokolaca u koli se osjea
bespomono, a 12 posto ak uplaeno. U koliim najvie smetaju postupci profesora (31
posto), teko gradivo (29 posto), a zatim dosada (29 posto). Uenicima smeta to je od strane
profesora premalo razgovora (29 posto), premalo pomaganja (27 posto), prigovaranje (15
posto) (Dubravac-igir, 1996. : 34-35). kole profitiraju "iz mree drutvenih odnosa koja se
odlikuje povjerenjem". Dalje se istie kako "djelotvornost rada u kolama" ovisi i o
meusobnom povjerenju nastavnika i uenika (Ledi, 1996. : 205).
Meusobne odnose u koli treba rjeavati "socijalnom i odgojnom blizinom"
(Previi, 1996., 308). Meutim, u naim se kolama "podrava autoritarnost" (Peko, 1996. :
518).
Jedno istraivanje provedeno u 11 zagrebakih srednjih kola (275 uenika i 159
nastavnika) pokazuje da uenici na prvo mjesto stavljaju odnos prema osobi, odnosno odnos
nastavnika prema ueniku (kao initelju koji pospjeuje uspjeh). na pitanje to ih je najvie
potaknulo na rad i uenje, "uenici prije svega istiu potovanje i moralnu podrku
nastavnika i roditelja" (Ivanek, 1996. : 240).
Veina istraivanja o odnosu nastavnika i uenika polaze od teorijske pretpostavke da
su odnosi i interakcije subjekata odgoja vrlo znaajni, gotovo odluujui za odgojno
oblikovanje. Vladimir je Vuji na uzorku 687 uenika (od ega je 326 uenika IV. razreda)
87
ime Pili
u est srednjih kola grada Zagreba ispitivao imaju li odnosi nastavnika i uenika utjecaja na
obrazovne planove i kolski uspjeh uenika. Zanimalo ga je kako se odnos nastavnika i
uenika struktuira te kako uenici percipiraju i doivljavaju taj odnos. O modelu, tj. regulaciji
odnosa nastavnika i uenika dobio je sljedee rezultate:
1) 41,77 posto uenika smatra da se odnosi zasnivaju na potovanju i povjerenju,
2) 23,34 posto na nadzoru i strogoj disciplini,
3) 32 posto na pomalo anarhinim odnosima.
Dakle, temeljna polarizacija modela odnosa ne odvija se izmeu demokratskoga i
autokratskoga modela, nego izmeu demokratskoga i anarhinoga modela. Vuji to
objanjava rezultatom ope demokratizacije drutva i duge sustavne kritike autokratskih
modela komunikacije u koli. Meutim, naputanje autokratskih modela nije dovelo do
demokratskih odnosa u koli. Za uspostavljanje demokratskih odnosa potrebno je i znanje, i
napor, i kultura, a slobodno lebdei odnos puno je laki jer se sam odvija (Vuji, 1990.).
Budui da je Vujievo istraivanje objavljeno 1990., bilo bi zanimljivo usporediti
dananje rezultate slinoga istraivanja.
3. METODOLOGIJA ISTRAIVAJA
Problem ovoga istraivanja jesu drutveni odnosi unutar obrazovnoga procesa izmeu
sudionika toga procesa, tj. izmeu nastavnika i uenika. Svrha je istraivanja utvrivanje
odnosa izmeu nastavnika i uenika u osnovnim i srednjim kolama, i to opega odnosa
nastavnika promatranoga sa stajalita uenika. Dakle, postavlja se pitanje kako uenici 8.
razreda osnovne kole i 4. razreda srednje kole vrjednuju te odnose?.
Ogranienost ovoga istraivanja odreena je, prije svega uzorkom, ali i svrhom i
zadaama.
Zadaa je utvrditi kako uenici osnovnih kola vrjednuju te odnose, a kako ih
vrjednuju uenici srednjih kola. Tako se, uz ostalo, moe utvrditi i postoje li generacijske
razlike te ima li razlike u vrjednovanju odnosa sudionika obrazovnoga procesa izmeu kola
u velikom i malom gradu (a kod osnovnih kola jo i u mjeovitom naselju)?
Istraivanje je provedeno na uzorku od 87 uenika osmih razreda osnovne kole i 54
uenika etvrtih razreda gimnazije. Dakle ukupno 141 uenik, i to u tri osnovne kole i u
dvije gimnazije. Razredi su odabrani metodom sluajnog odabira (a uenici su tih razreda oni
koji su se odreenoga dana zatekli na nastavi krajem proljea 1996.). Ispitivanje je provedeno
88
ime Pili
metodom socioloke ankete.40 U upitniku su bila daleko brojnija pitanja, ali je spomenuto
pitanje sadravalo i trostupanjsku ljestvicu procjene zasnivanja odnosa nastavnika i uenika:
1. na meusobnom potivanju i povjerenju, 2. na strogoj stezi i kontroli i 3. na pomalo
anarhinim odnosima.
Da bismo doznali kako uenici sa svoga stajalita vrjednuju odnose s nastavnicima,

provedeno je ispitivanje. Izvorne odgovore na pitanje iz upitnika na emu se zasnivaju odnosi
izmeu nastavnika i uenika u koli, oznaili smo u ovom radu na sljedei nain:
1. na meusobnom potivanju i povjerenju kao demokratski odnos,
2. na strogoj disciplini i kontroli kao autokratski odnos i
3. na pomalo anarhinim odnosima kao anarhian odnos.
I
Rezultati istraivanja o drutvenim odnosima izmeu sudionika obrazovnoga procesa
u osnovnoj koli, a prema stajalitu uenika, pokazali su sljedee:
1. Relativno dominantan odnos izmeu nastavnika i uenika ipak je demokratski. tovie, u
malom gradu (83 posto) i mjeovitom naselju (49 posto) taj model odnosa prevladao je nad
autokratskim i anarhinim ak i ako ih se promatra - kao nepoeljne oblike - zajedno (17,4
posto u malom gradu i 31 posto u mjeovitom naselju). To ilustrira tablica 1.
2. Za razliku od uenika u malom gradu, gdje znatno vie od tri etvrtine ocjenjuje odnose s
nastavnicima demokratskima, i u mjeovitom naselju, gdje je takvih bilo preko dvije treine,
u velikom gradu niti polovina uenika ne smatra da se odnosi s nastavnicima zasnivaju na
meusobnom potovanju i povjerenju.
40
Samo anketiranje obavila je diplomantkinja Slaana Lonar, studentica Fakulteta prirodoslovno-matematikih

znanosti i odgojnih podruja, u okviru zadataka izrade diplomskoga rada. Pisac ovih redaka bio je mentor za
izradu toga diplomskoga rada.
89
ime Pili
Tablica 1. Drutveni odnos sudionika obrazhovnoga procesa u osnovnoj koli

(sa stajalita uenika)
u postocima (%)
ODOSI
1
2
3
Demokratski
Autokratski
Anarhini
UKUPO:
%
Mali grad
82,6
8,7
8,7
100,0
Veliki grad
48,6
28,6
22,9
100,0
Mjeovito naselje
69,00
28,00
3,00
100,0
3. Stajalite je natpolovine veine (52 posto) u velikom gradu da suodnosi u koli

autokratski (29 posto) ili anarhini (23 posto).
4. Jednostavno rangiranje tipova odnosa s nastavnicima pokazalo je da sva tri tipa u sva tri
naselja zauzimaju jednak redoslijed: 1. demokratski, 2. autoritativni i 3. anarhini. Samo je
donekle iznimka mali grad u kojemu autokratski i anarhini tip ravnopravno dijele drugo i
tree mjesto.
5. Autoritativni odnosi (zasnovani na stezi i nadzoru), kao i anarhini najvie su zastupljeni u
velikom gradu, a najmanje u malom gradu. Odnosi u koli u mjeovitom naselju smjeteni su
izmeu ta dva pola - demokratskiji su nego u velikom gradu, ali su i gotovo dvostruko
autoritarniji nego u malom gradu.
6. Prema stajalitu uenika mikrodemokracija najzastupljenija je u malom gradu.
Mikrodemokracija u razredu prikladna je za razvoj samostalnosti. "Zajedniko
uenje" kao dimenzija prijateljstva omoguuje organizacijski model u kojemu bi manje
skupine uenika "vei dio problema samostalno rjeavali" (Toma, 1997.).
II
Prije nego ukratko iznesemo podatke o stajalitu uenika srednjih kola (gimnazija),
objasnit emo o kakvim je naseljima rije. Oznaka "veliki grad" odnosi se na drugi po
veliini grad u Hrvatskoj, a "mali grad" na jedan od ljepih i starijih gradova na
dalmatinskom otoku.
1. Vrjednujui odnose s nastavnicima manje od polovine uenika srednjih kola smatra da
su oni zasnovani na meusobnom potivanju i povjerenju (to ilustrira prvi redak u tablici
2).
90
ime Pili
2. U urbanim sreditima, tj. u veem (59 posto) i u manjem gradu (53 posto) natpolovina
veina uenika izjasnila se kako su odnosi u koli zasnovani ili na strogoj disciplini i
nadzoru ili pak na anarhiji.
3. Redoslijed tih triju tipova odnosa nije uvijek podjednak u velikom i malom gradu.
Demokratski tip odnosa u oba je naselja podjednako na prvom mjestu, dok je redoslijed
autokratskoga i anarhinoga tipa razliit. Naime, u velikom su gradu autoritarni odnosi na
drugom mjestu, a u malom to mjesto zauzimaju anarhini odnosi.
4. U cjelini se moe rei da uenici srednje kole u malom gradu vrjednuju odnose s
nastavnicima kao vie demokratske i manje autoritarne nego to to percipiraju njihovi
vrnjaci u veem gradu. Meujtim, "malograani" doivljavaju taj odnos neto vie
anarhinim od "velegraana".
5. Usporedba stajalita uenika osnovnih i srednjih kola o tipovima odnosa s nastavnicima
pokazala je generacijske razlike. Osnovci doivljavaju odnose s nastavnicima znatno vie
zasnovane na povjerenju i meusobnom potovanju nego gimnazijalci, i u cjelini i
promatrano prema tipu naselja.
Osnovci, dakle, vrjednuju odnose s nastavnicima znaajno vie
demokratskima nego njihove starije kolege srednjokolci.
Tablica 2. Drutveni odnos sudionika obrazovnoga procesa u srednjoj koli

(sa stajalita uenika)
u postocima (%)
ODOSI
1
2
3
Demokratski
Autokratski
Anarhini
UKUPO:
%
Veliki grad
41
32
27
100,0
Mali grad
47
19
34
100,0
Srednjokolci, pak, odnose u koli vide vie zasnovanima na strogoj disciplini i

nadziru, nego njihove mlae kolege osnovci, tj. odnose vie vrjednuju autoritarnima nego
osnovci. (Izuzimaju se osnovci u mjeovitom naselju jer u takvom naselju nema srednje kole
u uzorku, kao uglavnom i u drutvenoj stvarnosti).
91
ime Pili
I kod treega tipa drutvenoga odnosa u koli primjetno je, prema stajalitu uenika,
manje anarhinoga odnosa u osnovnim nego u srednjim kolama. Uenici e najbolje uiti
kada se odnos nastavnika s njima temelji na uzajamnom potovanju i razumijevanju
(Kyriacou, 1995. : 89-90).
III
Usporedba ovih rezultata s rezultatima istraivanja na istom tematskom polju mogua
je s onima zagrebakima, publiciranima 1990. godine, i to usporedba naih rezultata
dobivenih na poduzorku srednjih kola.
Od zagrebakoga istraivanja do naega, u drugom po veliini hrvatskom gradu, u
hrvatskom su se drutvu odigrale krupne promjene (promjene karaktera vlasnitva, uvoenje
viestranakoga sustava itd.). Jesu li tranzicijski procesi, za koje se pretpostavlja da su
demokratski, utjecali i na vie demokratskih odnosa u nastavi i koli? Prije promjena u
Hrvatskoj 42 posto zagrebakih srednjokolaca ocjenjuje da se njihovi odnosi s nastavnicima
zasnivaju na meusobnom potivanju i povjerenju (Vuji, 1990.), a u istraivanju
provedenom nakon est-sedam taj je postotak 41. Prije bi se moglo rei da demokratski
odnosi u obrazovanju stagniraju nego da se razvijaju. (Dodue, mi smo dobili neto
povoljnije rezultate u malom gradu - 47 posto - od onih zagrebakih.). To potvruje i
injenica da je drutveni odnos sudionika obrazovnoga procesa percipiralo, na zagrebakom
uzorku, kao autoritativan (autokratski) oko etvrtine, a kod nas oko treine ispitanika.
Obratno, kod anarhinoga modela odnosa u naem je uzorku 27 posto uenika (oko
etvrtine), a u zagrebakom 32 posto (oko treine).
"Tranzicijski su uvjeti doveli do pojaane simbolike proizvodnje", a "demokratska
retorika" slui kao "sredstvo uvjeravanja u ispravnost demokratske vladavine ma kakva ona
bila" (Kalanj, 1995. : 236-238). Ukoliko to vrijedi za drutvo, ini se da vrijedi i za obrazovni
proces. Promiljajno (reflektivno) pouavanje, kojemu je cilj personalna anatomija, o kojemu
govori Quicke, odnosi se podjednako na demokratska gledita obrazovnoga procesa kao i na
praktiki, materijalni i politiki kontekst pouavanja (Quicke, 1996.).
Uspjeh je uenika beskrajno sloeno pitanje koje ovisi i o "kakvoi odnosa uitelj uenika", ali uz ostalo i o ivotnim uvjetima uenika te sociokulturnoj klimi i odreenoj
sredini i drutvu (Mougniotte, 1995. : 176). Stoga demokratski reim "mora poduzeti
dvostruku akciju - i u koli i u drutvu". Pritom treba imati u vidu nastavu kao oblik socijalne
interakcije i dvosmjerni komunikacijski proces.
92
ime Pili
5. ZAKLJUCI
1. Rezultati istraivanja pokazali su kako uenici osnovnih kola ocjenjuju drutveni odnos
izmeu sudionika obrazovnoga procesa vie demokratskim nego srednjokolci (gimnazijalci).
prema tomu, vidljive su generacijske razlike.
2. Takoer su primjetne razlike drutvenih odnosa u koli ovisno o tipu naselja.
3. Nisu ustanovljeni pomaci u demokratskim odnosima u koli u usporedbi sa stanjem prije
promjena u hrvatskom drutvu (1990.). Razlika se pokazuje u porastu autorativnoga odnosa i
smanjenju anarhinoga.
U mnogim se sociolokim radovima tvrdi da se interakcija u razredu moe potpuno
objasniti samo u okviru usporedbe sa irim drutvom. Meutim, rezultati izneseni u ovom
radu ogranieni su prije svega uzorkom. Pa ipak, oni se mogu smatrati indikativnima. Uz to,
bilo bi korektno iznijeti i stajalite nastavnika (to emo uiniti u drugom radu). Socioloki bi
svakako bilo zanimljivo istraiti koliko je demokratizacija obrazovanja i drutva poodmakla
u stvarnom ivotu, a ne samo na formalnoj razini. Jer, ili dosadanje teorijske postavke o
svezi s odnosima u drutvu i koli ne vrijede ili se u hrvatskom drutvu, u stvarnom ivotu
istinska demokratizacija nije ni ostvarila. ini se kako nije mogue uspostaviti presudno
demokratski tip odnosa izmeu aktera obrazovnoga procesa bez istodobne demokratizacije i
obrazovanja i drutva u cjelini.
93
ime Pili
Literatura:
1. Ballantine, J. H. (1993.) The sociology of education A systematic analysis, Third edition,
Prentice hall, Englewood Cliffs.
2. Cifri, I. (1996.) Ekoloki izazovi obrazovnom kurikulumu, Drutvena istraivanja, Vol.
5, No 1 (21) : 59-74.
3. Dubravac-igir, M. (1996.) Vanost i vrijednost sata razrednog odjela u razvoju
komunikacije, 'astavni vjesnik (asopis Drutva hrvatskih srednjokolskih profesora)
Vol. 1, No 1 : 34-35.
4. Flere, S. (1976.) Obrazovanje u drutvu, Gradina, Ni.
5. Flere, S. (Ur. 1986.) Proturjeja suvremenog obrazovanja, CDD, Zagreb.
6. Gutmann, A. (1987.) Democratic Education, Princetown University Press, New Jersey.
7. Jllich, J. (1973.) Deschooling Society, Penvmondsworth (takoer i izdanje: Ili, I. Dole
kole, Beograd, 1982).
8. Ivanek, A. (1996.) Ocjenjivanje u funkciji optimalnog razvoja uenika, u: Pedagogija i
hrvatsko kolstvo (Ur. H. Vrgo) Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, Zagreb, str. 239254.
9. Kalanj, R. (1995.) Kulturna tranzicija, Revija za sociologiju, Vol. 26, No 3-4: 231-240.
10. Karabel, J. and Hesey, A. H. (Ed. 1997.) Power and Ideology in Education, Oxford
University Press, New York.
11. Keddie, N. (1971.) Classroom Knowledge, in: YOUNG, M. F. D. (Ed.), Knowledge and
Control, Collier-Macmillan, London.
12. Kyriacou, C. (1995.) Temeljna nastavna umijea, Educa, Zagreb.
13. Ledi, J. (1996.) kola: prosocijalna zajednica uenika, uitelja i roditelja, u: Pedagogija
i hrvatsko kolstvo, str. 203-207.
14. Mougniotte, A. (1995.) Odgajati za demokraciju, Educa, Zagreb.
15. Peko, A. (1996.) Kakva naobrazba uitelja u Hrvatskoj poslije 1991?, u: Pedagogija i
hrvatsko kolstvo, str. 516-519.
16. Pili, . i Toma, A. (1994. Neke odrednice osamostaljivanja odgajanika, kolski vjesnik,
Vol. 43, No 2: 163-172.
17. Pili, . (1996.) Socijalno podrijetlo i karijerna mobilnost nastavnika, u: Pedagogija i
18. Previi, V. (1996.) Suvremena kola: odgojno-socijalna zajednica, u: Pedagogija i
19. Skledar, N. (1992.) Obrazovanje i antropologija, Metodiki ogledi, Vol. 3, No 2 : 17-27.
94
ime Pili
20. oo, E. (1995.) Tolerancija u svjetlu demokratizacije odgoja i obrazovanja - a gdje smo
mi? 'apredak, Vol. 136, No 2 : 181-188.
21. Toma, A. (1997.) Poimanje prijateljstva i organizacija razrednoga odjela (rad u ovom
Zborniku).
22. Vuji, V. (1990.) Obrazovne anse, kolske novine, Zagreb.
23. Quicke, J. (1996.) The Reflective practioner and Teacher, Education: an answer to critics,
Teacher and Teaching, Vol. 2, No 1 : 11-22.
95
ime Pili
EVALUATIO OF TEACHER - STUDET RELATIOS:

STUDETS' VIEWS
Summary
On the basis of empirical research this article considers social relations in teaching
process. The sociological and educational literature points out the connection between the
character of dominant social relations and subjects, primarily teachers and students, in
educational process.
The research explores teacher-student relations from the students' viewpoint. The
sample consists of 141 students (primary schools-grade eight, and grammar school-grade
four) from one large and one small island town. the evidence was gathered by a
questionnaire. idt consisted of a three level scale asking for: 1. reciprocal respect and
confidence, 2. strict discipline, and 3. laissez faire relations.
The results show that democratic relations (reciprocal respect and confidence) vary
from 49 to 83 per cent in primary schools, and 41 to 47 per cent in secondary schools.
Autocratic relations (strict discipline and control) in teaching process are found to be more
present in urban areas while laissez faire relations are dominant in large urban areas
(primary schools) and in non-urban areas (secondary schools). The article compares these
results with the ones found in Zagreb (1990) pointing out the necessity of creating a
democratic teaching process, education and society.
96
ime Pili
III. OBRASCI DRUTVEOSTI ASTAVIKA
97
ime Pili
Poglavlje 8.
OBRASCI DRUTVEOSTI U ERI IFORMACIJSKE TEHOLOGIJE
(PRIMJER ASTAVIKA U HRVATSKOM DRUTVU A IZMAKU
20. STOLJEA)
Saetak
U radu se iznose rezultati istraivanja na uzorku nastavnika osnovnih i srednjih kola
('=954) u Dalmaciji. Iz opsenijeg upitnika razmatraju se dva pitanja: (1) obrazovanje i (2)
zanimanje najboljih prijatelja nastavnika. Svrha je istraivanja stjecanje spoznaje o
obrascima drutvenosti, odnosno tipologiji prijateljstva u hrvtskom drutvu na izmaku 20.
stoljea.
Rezultati su pokazali da po obrazovnom statusu najbolji prijatelji nastavnika s
udjelom od etiri petine pripadaju gornjim obrazovnim stratumima. 'aena su tri glavna
obrasca drutvenosti, kojima pripada vie od tri etvrtine nastavnika (77 %). Za prvi tip (43
%) karakteristino je da prijateljstva ostaju unutar nastavnike profesije, drugi se tip (21 %)
odnosi na prijateljstva sa strunjacima, a trei tip (13 %) oznaava prijateljstva sa
slubenicima.
Djelomino su potvrene pravilnosti da se prijateljstvo razvija meu jednakima te da
je ono temeljna potreba ovjeka (manje od dva posto nastavnika nema prijatelja). 'ajveu
socijalnu distancu nastavnici pokazuju prema uenicima, seljacima i "tajkunima".
Kljune rijei: nastavnici, prijateljstvo, obrasci drutvenosti, hrvatsko drutvo, najbolji
prijatelji
98
ime Pili
1. UVOD
Kraj 20. stoljea obiljeavaju, uz ostalo, naglo irenje informatike tehnologije

i raspad susjedskih veza, etniki sukobi i ratovi. Koliko bujanje informatikih
tehnologija i telekomunikacijskih mrea (u proteklom desetljeu npr. I n t e r n e t
godinje udvostruuje broj korisnika) poticajno djeluje na komunikaciju meu
ljudima, pa i u najudaljenijim dijelovima svijeta, izgleda da toliko - kako ve
upozoravaju meunarodna izvjea - "i jaa tendencije povlaenja i osamljivanja".
Npr. telebankarstvo i kompjutorske "igrice" mogu "poremetiti druenje na radnom
mjestu" i izolirati "ljude ispred kompjutorskih ekrana" (Delors, 1998.:69).
Uzimajui u obzir da tehnoloka revolucija stvara nove oblike socijalizacije,
da su nastavnici, kojih je vie od 50 milijuna u svijetu, i jedan od agenasa
socijalizacije, te da je nastavniki posao u izvjesnom smislu "samotnjaka aktivnost"
pokazuje se opravdanim istraivati drutvenost nastavnika. Utoliko vie to e pitanje
utjecaja informatikog drutva na socijetalne odnose "postajati sve akutnije" (Delors,
1998.:174, 70). Uloga nastavnika kao nositelja promjena vjerojatno e postati jo
vanija u 21. stoljeu. Stoga se u ovom radu govori o obrascima drutvenosti u eri
informatike tehnologije na primjeru najboljih prijatelja ("best friends") nastavnika.
Prijateljstva meu ljudima nedovoljno su istraena (Abercrombie, 1994.). Pa
ipak, u literaturi se govori o prijateljstvu i mrnji (Tadi, 1989.), o omladinskim
prijateljstvima (Joksimovi, 1987.), o dimenzijama prijateljstva kao osnovici za
suvremenije organiziranje nastave (Toma, 1998.), kao i o tome da je druenje utopija
u tehnikoj eri (Radojkovi, 1987.). Raspravlja se, zatim o prijateljstvu u razliitim
sredinama (Fischer, 1982.), o najboljim prijateljima meu studentima (Hallinan,
1976.) itd.41
Na ljestvici vrijednosti prijateljstvu pripada visoko mjesto, smatra zainjavac
hrvatske knjievnosti Marko Maruli: "Neka drugi vole blago, asti i slasti, meni ne
moe nita biti drae od tog da imam prijatelje" (Maruli, 1502. prema Benvin,
1993.:207). Zadovoljstvo odnosima s prijateljima (uz zadovoljstvo zdravljem i
41
Etnometodoloki koncepti sadre i princip "i tako dalje". Unato mnotvu nejasnoa - kako navodi
Ritzer - "mi i dalje nastavljamo na drutveni ivot". Proputanjem "nejasne informacije"
pretpostavljamo da e jednom biti "razjanjena". "Svi moramo prakticirati princip "i tako dalje" ukoliko
elimo drutveni ivot uiniti moguim". (O osnovnom programu etnometodologije i njenim temeljnim
konceptima vidjeti u: Ritzer, 1997. : 242 - 261, kao i literaturu tamo navedenu).
99
ime Pili
slobodnim vremenom) mjeri se i kao jedna od komponenti subjektivne percepcije

psiholokog blagostanja kvaliteta ivota. (Orekovi, 1997.).
Zato ljudi vole imati prijatelje?
Jednostavan bi odgovor glasio - zato to imaju potrebu za drugim ljudima.
Socijalna psihologija, doista, smatra kako je potreba "temeljni uvjet koji pojedinac
treba zadovoljiti da bi nastavio postojati". Niz istraivanja o izolaciji, kako potpunoj
tako i socijalnoj, pokazuju "kako je teko biti sam" (Pennington, 1997.:191).
Spomenuta istraivanja o izolaciji kao i eksperimenti ponaanja daju argumentaciju u
prilog tezi da ljudi trebaju druge ljude. Pogotovu u velikom strahu ele biti s drugima
"koji su u istoj situaciji" (Pennington, 1997-:192). U svojoj uplaenosti ljudi ele
prisutnost, drugih, dok u tjeskobi ele biti sami.
Hrvatski pjesnik Tin Ujevi anticipira istinu o socijalnoj izolaciji kad svojim
stihom "Kako je teko biti sam" iz antologijske Svakidanje jadikovke (Ujevi, 1979.:
27) tvrdi isto ono to tvrde socijalni psiholozi, ak i istom formulacijom, tj. "kako je
teko biti sam" (Pennington, 1997. : 19). Jedan drugi lirik libanonsko-sirijskoameriki pjesnik H. Dubran podario nas je stihom: "Va je prijatelj zadovoljenje
vaih potreba" i drugima, kao primjerice: "Jer njegovo je da vam ispuni potrebu"
(Dubran, 1990.:49).
U kojem je odnosu ljudska usamljenost i ovjekova potreba za drugim
ljudima? "U samom pojedincu, u njegovu korijenu, susreu se njegova lina
samosvijest, njegova fundamentalna usamljenost i njegovo drutveno bie,
fundamentalna upuenost na drugog ovjeka i ljudsku vrstu." (Supek, 1996. : 39). A
zajednika svrha i sredinji cilj obrazovanja u svijetu jest stvaranje drutvenih veza i
"ispunjenje pojedinca kao drutvenog bia" (Delors, 1998..:55).
S kime pojedinci stvaraju veze?
U sreditu istraivake pozornosti dominiraju etiri varijable kao vani
initelji koji odreuju s kim e netko stvoriti vezu: (1) fizika privlanost, (2) blizina,
(3) uzajamnost svianja i (4) slinost stavova i/ili linosti. Za temu ovoga rada
znaajno je da istraivaki rezultati pokazuju kako ljudi stvaraju veze s onima koji su
im po mjestu ivljenja prostorno vrlo blizu, ili s njima pohaaju kolu ili fakultet ili
pak rade zajedno. Razlikuju se dvije vrste blizine: a) stvarna fizika udaljenost, b)
funkcionalna udaljenost. Funkcionalna se udaljenost smatra vanijim initeljem za
stvaranje veza. Socijalna blizina je znaajnija pogotovu stoga to u gradovima a
100
ime Pili
naroito velikim prijateljstva "se ne formiraju prema mjestu (blizini) stanovanja"

(tulhofer, 1990.:741).
Antropolog A. Montaque tvrdi kako je prijateljstvo neto to moe rasti "samo
meu jednakima" (Montaque, 1990. : 42). Gotovo istovjetnu tvrdnju prethodnoj izrie
stoljeima prije Sirah: "Svaki stvor dri se svoga roda, i ovjek se dri sebi slinih"
(Biblija : 676).
Zastupnici teze o buruiranju imunijih radnika tvrde da se imuniji radnici
priklanjaju nainu ivota srednjih slojeva i da je to vidljivo iz injenice to se
podjednako esto drue i s ljudima vlastitog statusa po zanimanju i s bijelim
ovratnicima. Ukratko: obrasci njihovih "prijateljstava slijede norme srednje klase".
Meutim, istraivaka dokumentacija Goldthorpea i Lockwvooda nije potvrdila tu
(hipo)tezu. Njihovi nalazi, dapae govore kako imuni radnici prijateljuju s roacima
i susjedima te time slijede tradicionalne norme radnitva (Haralambos, 1992.. : 68).
Openito uzevi, zanimanje nastavnik, o kojemu e ovdje i biti rijei, spada u
kategoriju srednje klase ("middle class") (Ballantine, 1993.), odnosno srednjega sloja
(Cifri, 1999.). Meutim, u ekonomskom smislu nastavnici predstavljaju "proletere u
svijetu strunjaka" (Mills, 1979.). Mills analizira ameriko drutvo. to bi se tek
moglo rei za dananji poloaj nastavnika u hrvatskom drutvu u kojem je proteklog
desetljea divlji kapitalizam sruio modernu industrijsku stratifikaciju i uspostavio
latinskoameriki model socijalne hijerarhije drutva.42
Prijateljstva i poznanstva iz raznih faza ivota pojedinca, stvorena u raznim
mjestima i iz raznih pobuda, spadaju u socijalni krug nekog pojedinca. A socijalni
krug nekog pojedinca ili neke obitelji uzima se kao primarna socijalna grupa. Pod
pojmom socijalni krug Zvonarevi podrazumijeva "sve blie i dalje prijatelje i
poznanike" s kojima osoba ili obitelj "odrava stalne ili povremene veze i kontakte"
(Zvonarevi, 1981. : 596). U zapadnjakoj civilizaciji - iznikloj na osnovi judeo kranske tradicije - gdje su danas umnogome razbijene, primjerice tradicionalna
porodica, susjedstva i druge primarne drutvene skupine, socijalni je krug od njih
preuzeo neke funkcije. John Macionis kae "da je prijateljstvo jedini oblik
meuljudske veze u smislu, primarne mree, koji je nadomjestio tradicionalne oblike,
42
"Kriteriji koji se najee navode kao znak prepoznavanja srednjega sloja jesu obrazovanje i
zanimanje. Obino su pripadnici toga sloja nastavnici, profesori, odvjetnici, lijenici, a u manjim
gradovima to mogu biti i trgovci i obrtnici". I dalje "kraj 20. stoljea obiljeen je potkopavanjem
srednjega sloja, openito, u svim drutvima. Status srednjega sloja u 21. stoljeu" - u hrvatskom
drutvu - "ovisit e i o tome kako e Hrvatska odgovoriti na proces globalizacije". (Cifri, 1999. : 6).
101
ime Pili
zajednice. Prijateljska mrea tako pokazuje jedinstveni karakter" (Macionis, prema

Katunari, 1988. : 47).
2. METODOLOKE APOMEE
Jednostavno govorei, problem istraivanja bio je stjecanje spoznaja o

obrascima drutvenosti, odnosno obrascima prijateljstva nastavnike profesije.
C i l j je ovom radu da iznese osnovne rezultate empirijskog istraivanja o
tome kakva je obrazovna i profesionalna struktura najboljih prijatelja nastavnika
osnovnih i srednjih kola u hrvatskom drutvu, danas u eri informacijske tehnologije,
na izmaku 20. stoljea.
Anketirano je, metodom sluajnog izbora, eststo nastavnika u tri dalmatinske
upanije, Dubrovakoj, Splitskoj i ibenskoj (tj. od Cavtata do Pirovca), i to u sva
etiri tipa srednjih kola (gimnazijama, srednjim strunim, obrtnikim i umjetnikim
kolama), te etiristo nastavnika osnovnih kola na istom geografskom prostoru.
U z o r a k je reprezentativan.
Ovdje smo u obradu uzeli odgovore ukupno 954 ispitanika od ega 368 iz
osnovnih kola i 586 iz srednjih kola. Iznose se neki rezultati istraivanja o
socioobrazovnoj i socioprofesionalnoj strukturi najboljih prijatelja nastavnika
osnovnih i srednjih kola u Dalmaciji. Preko ovih struktura pokuat emo otkriti
obrasce drutvenosti danas u eri informacijske tehnologije i na izmaku 20. stoljea u
navedenoj mediteranskoj regiji Hrvatske. Rezultati su, naravno, reprezentativni za
junu Hrvatsku, ali jesu indikativni (i mogu takvima biti) za itavo hrvatsko drutvo.
3. REZULTATI ISTRAIVAJA
U drugom smo radu obrazovnu strukturu prijatelja promatrali u est kategorija

(obrazovnih stratuma), a socioprofesionalne skupine (socijalne kategorije) u esnaest
kategorija, a na temelju izvornih podataka iz upitnika u koje su ispitanici upisivali
zanimanje, odnosno toan naziv radnog mjesta. Sada emo izvriti dvostruko
saimanje: prvo, obrazovni status promatrat emo kroz tri kategorije, a
socioprofesionalne skupine kroz osam kategorija, drugo, i nastavnike osnovnih i
nastavnike srednjih kola promatrat emo zajedno, a neke manje razlike meu njima
apstrahirati. Ovaj emo postupak prepolavljanja kategorija izvesti zato da bismo
102
ime Pili
pokuali sagledati temeljne obrasce drutvenosti, odnosno osnovnu tipologiju

prijateljstava nastavnika osnovnih i srednjih kola.
A prijateljstva svakako spadaju u ono to se u sociolokoj perspektivi naziva
socijalnom mreom. Glavni je interes teorije mree utvrditi objektivni obrazac veza
koje povezuju lanove drutva. Analizom mree traga se "za dubokim strukturama regularnim mrenim obrascima koji se nalaze prikriveni vrlo kompleksnom
povrinskom strukturom socijalnih sistema" (Wellman, 1983; prema Ritzer,
1997:380). Teorija mree obuhvaa raspon od mikro do makro struktura, jer akteri
mogu biti i pojedinci, i grupe, i drutva. U ovom se tekstu raspravlja o jednom, ali
bitnom, aspektu (bolje: vidu) mree, tj. o vezama meu osoama unutar nastavnike
profesije i vezama koje nastavnike povezuju s osobama drugih zanimanja i(li)
profesija. Rije je zapravo o onome to Granovetter naziva "vrstim vezama" a koje
on ilustrira povezanou ljudi s njihovim bliskim prijateljima43, a mi povezanou
nastavnika s njihovim najboljim prijateljima (Granovetter, 1983; prema Ritzer, 1997).
I dalje, "mree su prikladna sociologija - ljudski ekvivalent prikladnoj
tehnologiji - koja oblikuje komuniciranje i interakcije primjerene energijom
siromanih i informacijama bogatih osamdesetih godina i daljnjoj budunosti
('aisbitt, 1985:201).
Evo kako izgleda obrazovna i profesionalna struktura najboljih prijatelja
hrvatskih nastavnika:
Tablica 1. Obrazovna struktura najboljih prijatelja nastavnika osnovne i srednje

kole (agregirani podaci)
1.
2.
3.
4.
Obrazovni stratumi
Nepotpuna i zavrena osnovna kola
Srednja kola
Via, visoka kola i fakultet
Nema prijatelja i b.o.
UKUPO:

8
169
759
18
954
%
0,84
17,71
79,56
1,89
100,00
Rang
3
2
1
43
Granovetter tvrdi da su osobe povezane vrstim vezama ee meusobno dostupne i vie motivirane
na uzajamno pomaganje, ali upozorava i na "slabe veze" - ilustrirajui ih povezanou aktera na razini
poznanstva - i na njihov znaaj za sprjeavanje izolacije pojedinca i drutva. Ritzer pridodaje da je
teorija mrea relativno nova teorija koja postaje sve znaajnija. Vie o tome u: Ritzer, 1997.
103
ime Pili
Meu najboljim prijateljima profesionalnih edukatora hrvatskih osnovnih i

srednjih kola na prvom su mjestu (80%) prijatelji s fakultetom i viom kolom. Sa
statusom srednje kole naeno je oko osamnaest posto najboljih prijatelja, a ispod
jedan posto onih s osnovnom kolom i manje od toga. (Tablica 1.).
Tablica 2. Zanimanje najboljeg prijatelja nastavnika osnovnih i srednjih kola

(agregirani podaci)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Socijalne kategorije (agregati)

Nezaposleni i domaice
Uenici i studenti
Radnici
Slubenici
Prosvjetni djelatnici (odgojitelji, socijalni radnici,
uitelji, nastavnici i profesori)
Strunjaci, menaderi (ukljuivo i direktore)
Privatnici (samostalni obrtnici, slobodne profesije,
vlasnici poduzea i poljoprivrednici)
Ostala zanimanja
Nema prijatelja i bez odgovora
UKUPO:

52
6
62
124
%
5,45
0,63
6,50
13,00
Rang
6
7
5
3
409
42,87
203
21,28
74
7,76
5
19
954
0,52
1,99
100,0
Na temelju grupiranih podataka u Tablici 2. pokuat emo iznijeti osnovne

obrasce drutvenosti nastavnike profesije, tj. tipologiju njihovih najboljih prijatelja.
Prvi tip i daleko najbrojniji jest onaj tip nastavnika (43%) koji ima za
najboljeg prijatelja takoer nastavnika. Prijateljstvo, dakle, ostaje unutar svoje vlastite
profesije. U jednom drugom istraivanju44 o nastavnicima osnovnih kola (N=213)
pedeset i pet posto ispitanika odgovorilo je da veina njihovih prijatelja jest iz
nastavnike struke. tovie, isti je udio (55%) nastavnika koji tvrde da je u
nastavnikoj profesiji esto uzajamno druenje i izvan posla i kole. I kad ne moraju po prirodi posla kojega obavljaju - ipak se najradije viaju sa svojim kolegama-icama
iz nastavnike profesije, odgovara 50 posto nastavnika. Prema tome umnogome se
potvruje teza da se uiteljstvo razvilo u "profesiju solidarnih".
44
Dokumentacija u autora. O samom uzorku tog istraivanja i metodolokim napomenama u vezi s tim
vidjeti: Pili i Stankov, 1998.
104
ime Pili
Drugi tip, upola manje brojan od prvoga, u koji spada vie nego svaki peti
nastavnik (21%), ima svoje najbolje prijatelje meu strunjacima raznih profila sa
zavrenim fakultetom ukljuivo u tu skupinu i manje brojne menadere te direktore.
Trei tip nastavnika, koji u njegovanju prijateljstva obuhvaa gotovo svakog
osmog nastavnika (13%), za najboljega prijatelja ima nekoga od slubenika.
Nakon to smo vidjeli da preko tri etvrtine nastavnika osnovnih i srednjih
kola (77%) pripadaju jednom od tri brojnija obrasca prijateljstva (1. nastavnika
profesija, 2. strunjaci i 3. slubenici) moemo ustanoviti jo barem tri daleko
malobrojnija tipa (svaki pojedinano ne dopire ni do deset posto obuhvata
nastavnika). Navedeni obrasci prijateljstva pokazuju da se nastavnici osnovnih i
srednjih kola u preko tri etvrtine drue sa svojim najboljim prijateljima kao
pripadnicima nemanualnih zanimanja.45
etvrti tip nastavnika koji opsee izmeu sedam i osam posto ima najboljeg
prijatelja meu privatnicima. U ovim rezultatima istraivanja iroka skupina
"privatnika" obuhvatila je etiri ue profesionalne kategorije iz anketnog upitnika:
samostalne obrtnike, slobodne profesije, vlasnike poduzea i seljake.
Peti tip nastavnika tvrdio je da im je najbolji prijatelj po zanimanju radnik. S
radnicima kao najboljim prijateljima druguje tono est i pol posto nastavnika
osnovnih i srednjih kola.
esti tip nastavnika ima najbolje prijatelje i prijateljice - neto iznad pet posto
(5,45%) - meu nezaposlenima i domaicama.
Sedmo, na ostala, ovdje neklasificirana zanimanja ukljuivo u tu skupinu i
uenike i studente, otpada svega jedan posto nastavnika (1,14%). Dakle, oko jedan
posto nastavnika ima najbolje prijatelje meu svim ostalim ovdje nespomenutim
zanimanjima. No, ovdje treba izdvojiti jedan podtip nastavnika, premda marginalno
zastupljen s udjelom 0,62%, koji pripada onom obrascu drutvenosti nastavnike
profesije po kojemu su najbolji prijatelji studenti.
I na posljetku, oko dva posto (1,99 %) nastavnika ili nije odgovorilo na ovo
pitanje ili je odgovorilo da nema prijatelja. Ovih dva posto nastavnika pripada, dakle,
posebnom tipu nastavnika, ili etvrtom tipu socijalnog kruga o kojem govori
Zvonarevi i u koji spadaju oni (ne)sretnici suvremene civilizacije koji su "socijalno i
45
Konceptualizirajui svijet ivota, Schutz navodi kako se iskustveno mogu javiti problemi u odnosima
"lice u lice" to tipizaciju ini upitnom, ilustrirajui to sljedeim primjerom: "Ako susretnemo
105
ime Pili
emocionalno osamljeni" (Zvonarevi, 1981. : 598). Drukije kazano, do dva posto

nastavnika nema prijatelja i bliih socijalnih kontakata to se moe uzeti kao indikator
socijalnog otuenja.
4. ZAKLJUAK
Rezultati su istraivanja pokazali da po obrazovnom statusu najbolji prijatelji

nastavnika pripadaju gornjim stratumima s udjelom od osamdeset posto (80%), a po
zanimanju gotovo u istom opsegu nemanualnim skupinama.
Nastavnici najee imaju najbolje prijatelje meu ljudima vlastitog statusa i
po obrazovanju i po zanimanju, iako su kao "proleteri meu strunjacima" otvoreni za
vrste veze i s viim i s niim stratumima. Ako primijenimo uobiajene kriterije za
prepoznavanje srednjega sloja, obrazovanje i zanimanje, tada moemo, openito,
ustvrditi da njihovi obrasci prijateljstva slijede norme srednje klase. Svaka socioloka
konstrukcija drutvene zbilje, u hrvatskom drutvu danas, morala bi uzeti u obzir
barem dva momenta: da je srednji sloj gotovo rastoen i da se nastavnici i dalje nalaze
u poloaju skiddera. Da bi se dobila jasnija slika socijalne mree, bilo bi potrebno
istraiti brojnost prijateljstava i kontakata, podrijetlo prijatelja, njihovu spolnu,
nacionalnu i vjersku strukturu itd.
Rezultati su pokazali da fizika i funkcionalna udaljenost te slinost stavova
imaju vanu ulogu u emocionalnom stvaranju vrstih veza, odnosno socijalne mree.
Potvrene su djelomino i neke pravilnosti koje su postavili antropolozi da se
prijateljstvo razvija meu jednakima, kao i psiholozi da je ono temeljna potreba
ovjeka jer manje od dva posto nastavnika nema prijatelja (socijalno otuenje). A da
se ovjek dri sebi slinih, znao je jo i biblijski Sirah.
Posluimo li se latinskim izrekama "homo homini lupus" i "homo homini
amicus", mogli bismo se zapitati moe li ovjek u 21. stoljeu, stoljeu nade, umjesto
da ovjeku bude vuk bude ovjeku prijatelj.
polupismenog sveuilinog profesora, najvjerojatnije e nas to usmjeriti da se upitamo o ispravnosti

naih tipizacija profesora". (prema Ritzer, 1997.: 228).
106
ime Pili
Literatura:
1. Abercrombie, N., Hill, S and Turner, B.S. (1994.) Dictionari of Sociology, 3rd ed.,
Penguin books, London i dr.
2. Ballantine, J., H. (1993.) The Sociology of Education: A Systematic Analysis, 3rd
ed., Prentice Hall, Englewood Cliffs.
3. Benvin, A. (1993.) Prijateljstvo kao teoloka tema u Marka Marulia, Kai, Vol.
25, Split, 1993. str. 193 - 210.
4. Cifri, I. (1999.) Divlji kapitalizam rui srednji sloj, Slobodna Dalmacija,
20.3.1999. str. 6.
5. Delors, J. et al. (1998.) Uenje: blago u nama: Izvjee UNESCO-u
Meunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljee, Educa, Zagreb.
6. Fischer, C. (1982.) To Dwell Among Friends, Chicago Press, Chicago.
7. Dubran, H. (1990.) Prorok. Prorokov vrt, Grafiki zavod Hrvatske i Kranska
sadanjost, Zagreb.
8. Hallinan, M. T. (1976.) Friendship Patterns in Open and Tradicional Classrooms,
Sociology of Education, Vol. 49, pp. 254-265.
9. Joksimovi, S. (1987.) Omladinska prijateljstva i prijateljske grupe, Polja, Vol 33,
No 346, str. 531-533.
10. Katunari, V. (1988.) Dioba drutva, Socioloko drutvo Hrvatske, Zagreb.
11. Meighan, R. (1996.) A Sociology of Education, 2nd ed., Cassel Educational Ltd.,
London.
12. Metrovi, M. i tulhofer, A. (Ur.) (1998.) Sociokulturni kapital u Hrvatskoj,
Hrvatsko socioloko drutvo, Zagreb.
13. Mills, W.C. (1979.) Bijeli ovratnik, Naprijed, Zagreb.
14. Naisbitt, J. (1986.) Megatrendovi: Deset novih smjerova razvoja koji mijenjaju
na ivot, Globus, Zagreb
15. Orekovi, S. (1997.) 'ovi drutveni ugovor (Medicinska sociologija i znanosti o
ivotu), Hrvatsko socioloko drutvo i Zavod za sociologiju, Zagreb.
16. Pennington, D.C. (1997.) Osnove socijalne psihologije, "Naklada Slap"
Jastrebarsko.
17. Pili, . i Stankov, S. (1998.) Raunalne tehnologije i nastavnici: komparativna
analiza Hrvatske i SAD, Informatologia, Vol. XXXI, No 1-2, str. 53-56.
107
ime Pili
18. Radojkovi, M. (1987.) Utopija o druenju u eri tehnike, Polja, Vol. XXXIII, No
346, str. 533-535.
19. Ritzer, G. (1997.) Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus,
Zagreb.
20. Supek, R. (1996.) Modernizam i postmodernizam: Proturjean ovjek kao
utemeljenje: Ogled iz fundamentalne antropologije, Izdanja Antibarbarus, Zagreb.
21. tulhofer, A. (1990.) Prema teoriji "nevidljive zajednice", Revija za sociologiju,
Vol. XXI, No 4, str. 729-743.
22. Tadi, LJ. (1989.) O prijateljstvu i mrnji, Filozofija i drutvo No 2, str. 277-287.
23. Toma, A. (1998.) Poimanje prijateljstva i organizacija razrednog odjela, u: A.
Peko i I. Vodopija (uredili) Vrjednovanje obrazovanja, Pedagoki fakultet Osijek,
Osijek, str. 66-73.
24. Ujevi, T. (1979.) Pjesnitvo I Odabrana djela T. Ujevia, knjiga prva (Priredio
ime Vueti), "August Cesarec" i "Slovo ljubve" Zagreb i Beograd.
25. Zvonarevi, M. (1981.) Socijalna psihologija, kolska knjiga, Zagreb.
PATTERS OF SOCIABILITY I IFORMATIO TECHOLOGY ERA

(Example of teachers in society at the end of the 20th century)
Summary
The article deals with the research results on patterns of sociability, i.e.
typology of friendship in Croatian society at the end of the 20th century. 954 teachers
from primary and secondary schools in Dalmatia were interviewed. From the
extensive questionnaire two questions are stressed: (1) education and (2) profession
of teachers' friends.
The results show that teachers' best friends belong to the upper educational
stratum in four out of five cases. Majority of teachers (77%) was found to belong to
three main patterns of sociability. The first type (43%) maintain friendship inside the
circle of their profession, the second type (21%) maintain friendship with experts,
while the third one (13%) maintain friendship with officers/clerks.
The friendship between people with similar social status is partly confirmed.
Friendship has been found to be primary human need (less than 2% of teachers have
no friends). Teachers showed the largest social distance toward pupils, farmers and
"taicuns".
Key words: teachers, friendship, patterns of sociability, croatian society, best friends.
108
ime Pili
Poglavlje 9.
TKO SU PRIJATELJI ASTAVIKA
Saetak
U prvom dijelu rada najprije se iznose osvrti na neke klasine i neke
suvremene siciologijske teorije, odnosno poglede o fenomenu prijateljstva. Pored
poneeg iz povijesti teorije ranih godina donosi se poneto i iz zapisa o prijateljstvu.
Rezultati anketnog istraivanja na poduzorku nastavnika osnovnih kola
('=368) i poduzorku nastavnika srednjih kola ('=586), provedenog u Dalmaciji,
iznose se u drugom dijelu lanka. Svrha je istraivanja stjecanje spoznaje o
obrazovnoj i socioprofesionalnoj strukturi najboljih prijatelja, odnosno o obrascima
prijateljstva nastavnika u hrvatskom tranzicijskom drutvu.
Rezultati su pokazali da nastavnici osnovnih kola za svoje najbolje prijatelje
imaju na prvom mjestu ljude s viom kolom (42 %), zatim s fakultetom (38 %), te na
treem mjestu sa srednjom kolom (17 %). A po zanimanju/radnom mjestu najbolji su
im prijatelji najbrojniji meu kolegama osnovnokolskim nastavnicama (38 %),
potom slijede znatno manje zastupljeni slubenici i strunjaci (svaka grupa po 14 %),
te na etvrtom mjestu srednjokolski profesori (11 %). Ove etiri nemanualne
kategorije daju preko tri etvrtine najboljih prijatelja. Radnici u strukturi prijatelja
sudjeluju s udjelom od est posto, a odmah potom nezaposleni s pet posto. 'itko ne
prijateljuje s uenicima, a jedan nastavnik najboljeg je prijatelja pronaao u
osrednjem "tajkunu".
Preko dvije treine srednjokolskih profesora (68 %) ima najboljeg prijatelja s
fakultetskim obrazovanjem, neto iznad desetine (12 %) s viom, a osamnaest posto s
jednom od srednjih kola. 'astavnici srednjih kola jednom treinom imaju najbolje
prijatelje meu kolegama srednjokolskim profesorima, zatim vie nego jedna petina
(22 %) nastavnika najbolje prijateljuje sa strunjacima, a na treem su mjestu
nastavnici (12 %) iji su prijatelji slubenici. Slijede oni iji su prijatelji radnici s
udjelom od sedam posto, te uitelji sa est posto. 'i srednjokolski profesori ne
prijateljuju s uenicima, kao ni s tajkunima, ali etiri posto prijateljuje s
nezaposlenima i neto iznad toga sa slobodnim profesionalcima.
'astavnici i osnovnih i srednjih kola najveu socijalnu distancu (mjerenu
prijateljstvom) pokazuju prema uenicima i tajkunima, te prema poljoprivrednicima.
Kljune rijei: najbolji prijatelji, nastavnici, osnovne i srednje kole, obrazovanje,
zanimanje, obrasci prijateljstva, socijalna distanca
109
ime Pili
1. UVOD
"A jedan mladi ree: Govori nam o Prijateljstvu.
I on odvrati govorei:
Va je prijatelj zadovoljenje vaih potreba.
On je vae polje koje zasijavate s ljubavlju, a anjete sa
zahvalnou.
On je vaa trpeza i vae ognjite.
Jer, dolazite k njemu gladni, i itete od njega spokoja
"Kad va prijatelj iznosi svoje miljenje, ne bojite se rei
,ne', niti se suzdravate od ,da'."
(Dubran, 1990. :49)
Prijateljstvo je viedimenzionalna emocionalna potreba i moe se poimati
dvojako: (1) kao odnos izmeu osoba istoga spola, koji ih povezuje emocionalno u
simpatijskom kontaktu, koji meu prijateljima stvara uzajamno povjerenje i
potovanje i koji je relativno trajnog karaktera; (2) oznaava trajnu ili krau vezu
izmeu ene i mukarca, koji ne namjeravaju zasnovati branu ni vanbranu zajednicu
(Mandi, 1977. : 482).
Definiciju prijateljstva, navedenu gore, u prvom znaenju, svakako bi u naoj
suvremenosti trebalo dopuniti i injenicom da je prijateljstvo, dakako i odnos izmeu
pojedinaca razliitog spola (i to vrijedi pored navedenog drugog znaenja izraza
prijateljstvo).
Prije nego iznesemo rezultate vlastitog empirijskog istraivanja o tome tko su
doista najbolji prijatelji nastavnika, ukratko se osvremo na klasine sociologijske
teorije i na neke od suvremenih a koje govore bilo o prijateljstvu, bilo o drutvenosti,
bilo pak o drutvenim ili interpersonalnim odnosima i sl.
1.1. 'eto iz klasine sociologijske teorije (iz povijesti teorije ranih godina)
Sociolozi ranih godina relativno su se dosta bavili problemom ljudskih
potreba46.
Ovaj lanak sainjava jedinstvenu cjelinu s mojim drugim radom: "Obrasci drutvenosti u eri
informacijske tehnologije" (Pili, 1999.)
46
Prijateljske veze su vie dimenzionalne (emocionalne) potrebe. Potrebe su: (1) historijska kategorija
(rezultati su razvoja, drutvenog nasljea, posebnih uvjeta i sl; (2) drutvena kategorija (izraz elja i
mogunosti specifine drutvene sredine i (3) individualna kategorija (neke su potrebe specifine za
svakog pojedinca a djelimino ovise i o njegovoj ivotnoj situaciji te o crtama linosti.
Crte linosti u uem smislu predstavljaju niz osobina pojedinca koje utjeu na njegovo
ponaanje, odnose s drugima itd.
110
ime Pili
Ljudi koji svakodnevno obavljaju isto zanimanje "meusobno se poznaju,

trae drutvo jedan drugoga" posjeuju se prema sklonostima "zbog potreba" (Goblot,
1969. : 513-518).
Durkheim u profesionalnoj skupini prvenstveno vidi "moralnu mo" koja
obuzdava "individualne egoizme" i odrava njihovu zajedniku solidarnost. Govorei
o korporacijama on tvrdi da su lanovi jedne profesije - stanovali oni u gradu ili selu "povezani meusobno". Podjela rada i slinost svijesti dva su izvora drutvenog
ivota47 (Durkheim, 1969. : 343-347). Durkheim ukazuje kako je ovjek to to jest
(ovjek) "iskljuivo po tome to ivi u drutvu" te pridodaje da "elei drutvo
pojedinac eli sebe samoga". (Durkheim, 1996. : 61, 63). On takoer tvrdi da u
svakome od nas postoje dva bia: individualno bie i drutveno bie. Upravo je cilj
odgoja i obrazovanja "oblikovanje" drutvenog bia "u svakome od nas". (Durkheim,
1996. : 57-58).
Ljudsku elju za suosjeanjem W.I. Thomas, jedan od najranijih pripadnika
ikake kole u sociologiji48, smatra "drutvenijom" od ostalih elja i u njen sadraj
ukljuuje drueljubivi element (Thomas, 1969.). Thomas je konceptualizirao etiri
temeljne elje49 ovjeka. Njegova socioloka interpretacija odnosa individualnog i
drutvenog ponaanja sadri tri vitalna elementa: ivotnu historiju, osnovne elje
("polja") i pojam drutvene situacije (Thomas, prema Barnes, 1982.).
Cooley, koji je uveo primarne grupe u sociologiju i kojega Barnes smatra
osnivaem psihosociologije50 te ija je teorijska orijentacija povezana sa ikakom
kolom (iako sam nije djelovao u Chicagu), tvrdi da vrste druenja meu ljudima
ovise o stanju civilizacije, naglaavajui pri tome kako je u druenjima bitno to to
druenja ine "prisnu vezu i spajanje linosti". esto se takvi odnosi stvaraju u
47
Nasuprot makro-sociologiji Durkheima moe se staviti mikro socio-psihologijska orijentacija W.I.

Thomasa.
Moda je perspektiva u integraciji makro i mikro teorijskih pristupa drutvenoj stvarnosti.
Vidi o tome u: Ritzer, 1997., posebice deseto poglavlje: irenje osnovnog problema u suvremenoj
sociologijskoj teoriji (str. 387-406).
48
ikaka kola javlja se krajem 19.stoljea osnivanjem Odjela za sociologiju (1892. u Chicagu),
vrhunac dosie 1920.-tih godina, zatim njen utjecaj opada ali je znaajno socioloko sredite barem do
sredine 50.-tih godina. Na ikakoj tradiciji nastao je simboliki interakcionizam, po mnogima
najznaajnija teorija ikake kole.
49
Thomas, kojega se svrstava u rane amerike socioologijske teoretiare, ljudske elje klasificira u
etiri kategorije elja: (1) za novim iskustvom, (2) za sigurnou, (3) za suosjeanjem i (4) za
priznanjem. Neto kasnije to formulira kao: 1. novo iskustvo, 2. elja za odgovorom, 3. elja za
priznanjem i 4. sigurnost. Umjesto termina elje u kasnijoj formulaciji javljaju se termini "polja" ili
"klase" (vidjeti: Barnes, 1982. : 872-873; i Ritzer, 1997.).
50
Usporedi: H.E.Barnes, Uvod u istoriju sociologije, II, 1982. : 905 - 926.
111
ime Pili
kolama, kao i "meu mukarcima i enama koje na prvom mjestu ujedinjuje isto
zanimanje - kod radnika na istom poslu" (Cooley, 1969. : 306). On primarne grupe
odreuje kao grupe licem - u lice, kao intimne i kao one grupe koje u povezivanju
aktera u ire drutvo imaju vrlo vanu ulogu (takve su grupe npr. obitelj, grupa
vrnjaka). Meutim, razvoj sloene mree irih veza (umjesto samo obitelji,
susjedstva, sela) pokidao je prisne odnose sa susjedima51 zbog ega "ostajemo stranci
za ljude koji ive u istoj kui". (Cooley, 1969. : 306).
Simmel, po mnogo emu atipian teoretiar u sociologiji, poznat po svojim
mikrosociologijskim analizama, iako su ga zanimali i globalni aspekti drutva, smatra
najvanijim zadatkom sociologije "razumijevanje interakcije meu ljudima" (Ritzer,
1997. : 30).
Ideal prijateljstva od antike, razvijen u romantikom duhu, "tei apsolutnoj
psiholokoj intimnosti" dokazuje Simmel. Takav ideal prati shvaanje da i materijalna
dobra prijatelja trebaju biti zajednika. Simmel, naime, uvia da takva "potpuna
intimnost" postaje "sve tea i tea" s poveavanjem diferencijacije u drutvu52. Stoga i
sam zakljuuje da moderan ovjek "mora previe toga skrivati da bi odrao
prijateljstvo u antikom smislu" . Tako on dolazi do diferenciranog prijateljstva
objanjavajui da se povezujemo "s jednom osobom naklonou, s drugom
zajednikim intelektualnim aspektima, s treom religijskim impulsima, a s etvrtom
zajednikim doivljajima" (Simmel, 1969. : 311).
Danas bismo jednostavno rekli da ta naklonost prema nekom prijatelju-ici
vjerojatno dolazi zbog slinosti pogleda i stavova o razliitim pitanjima rada i drutva.
I da doista pojedinac ima jednog prijatelja s kojim raspravlja npr. o sportu ili o
nogometnom prvenstvu i njegovom lairanju, drugoga s kojim pretresa dostignua
51
Susjedstva su igrala znaajnu ulogu u prisnim odnosima meu ljujdima od ureenja prvih stalnih
naselja do nastanka velikih modernih gradova. Zadrala su se poneto i fragmentarno u seoskim
naseljima i u drugim tipovima manjih naselja.
Cooley ljudske osjeaje kao to su: ljubav, mrnja, osjeaj drutvene pravde itd. uopava u
"ljudsku prirodu". Takvu ljudsku prirodu ovjek nema roenjem nego je dobiva druenjem s ljudima i
u tom se procesu razvija u socijalno bie. Dalje, smatra da u pojedincima postoji "univerzalna priroda"
i da "onda i u ljudskom druenju mora postojati neto univerzalno to odgovara tome" (Cooley, 1969. :
307).
52
"Ovo stupanje itavog, nepodijeljenog ega u odnos" - nastavlja Simmel - "moe biti uvjerljivije u
prijateljstvu nego u ljubavi, zato to prijateljstvu nedostaje specifina koncentracija na jedan element,
koncentracija koju ljubav izvodi iz osjetilnosti." I dalje: "Prijateljstvu nedostaje ova plahovitost"
(ljubavi). Sva ta diferencirana prijateljstva "predstavljaju jednu veoma osobitu sintezu u vezi s pitanjem
diskrecije, uzajamnog otkrivanja i skrivanja". Ona zahtijevaju da prijatelji ne gledaju u one meusobne
sfere interesa i osjeanja koje, konano nisu ukljuene u odnos i koji bi ih, ukoliko budu dodirnute,
dovele do toga da bolno osjete granice njihovog meusobnog razumijevanja". (Simmel, 1969. : 311).
112
ime Pili
znanosti, treega s kojim razglaba o problemima gospodarstva u tranzicijskim

zemljama ("o divljem kapitalizmu" ili o "banditskom kapitalizmu" ili o "tajkunskom
kapitalizmu" itd.), etvrtoga s kojim razgovara npr. o niskim plaama i jo niim
mirovinama, petoga o nemogunosti zapoljavanja djece, estoga s kojim nostalgino
pria o zajednikim doivljajima iz kole ili sa studija ili pak iz vojske i rata itd. itd.
Ukoliko i koliko su interpersonalni odnosi ipak i drutveni odnosi53, makar bili
posebni sluaj drutvenih odnosa, utoliko i toliko "pripadaju u podruje socioloke
analize" (Stoetzel, 1966. : 362). Kako se interpersonalni odnosi, pa onda ni
prijateljstva, ne dogaaju ni u vakumu niti u pustinji nego se i jedni i drugi odnosi
odvijaju unutar drutvenog konteksta, to su zavisni i od kulture u kojoj se stvaraju. I u
novijoj se literaturi govori o tome da je drutveni odnos "praksa sudionika drutvenog
sistema" (Touraine, 1980.:220). Ljudi proizvode i drutvene odnose, premda
okolnosti isto toliko ine ljude, koliko i ljudi okolnosti.
1.2. Poneto iz starih zapisa o prijateljstvu

Navodei Simmela spominjali smo ideal prijateljstva od antike pa evo jednog
primjera iz klasine starine. Ciceron (u djelu De amicitia) dokazuje da je u Rimu
prijateljstvo jae od srodstva, da se prijateljstvo "vie zasniva na osjeanju naklonosti
nego li na misli o koristi koju bi ono moglo donijeti" (Stoetzel, 1966. : 361). Dalje
smatra da se prijateljstvo sastoji u slaganju dviju osoba u svemu, svaka od njih "vidi u
onom drugom svoju vlastitu sliku" (identifikacije). Meu uzroke prekida prijateljskih
veza ubraja: promjenu karaktera, suparnitvo, politika razilaenja i sl.
Prijateljstvo se meu ljudima moe promatrati - kao to je ve reeno - i u
okviru interpersonalnih odnosa. Opisa meusobnih odnosa razliitih osoba puna je i
knjievnost. Iako opisi interpersonalnih odnosa u knjievnosti nose peat svoje
drutvene sredine i duh svoga vremena pa se moda ine "suvie smioni i proizvoljni"
ipak knjievnost obiluje tvrdnjama i podacima o prijateljima i prijateljstvu na temelju
53
Pojam drutvenog odnosa vrlo je sloen i u suvremenoj se sociologiji pod tim pojmom najee
promatra interakcija izmeu dva ili vie aktera.
Poblie o tome u: Popovi, 1988.; posebice u 3. poglavlju: Drutveni odnosi i njihova
socioloka obiljeja (str. 116-143).
"Razgovor, radni kontakti, seksualne, brane i porodine veze, odnosi prijateljstva, politiko
udruivanje, kulturni dodiri i raznovrsni susreti na tzv. javnim mjestima (na ulici, u restoranu itd.)
glavne su ili najee vrste drutvenih odnosa." (Popovi, 1988.:117).
113
ime Pili
ega se "moe smatrati difuznim vrelom materijala" za drutvene i humanistike

znanosti (Stoetzel, 1966.:360).
Otac
hrvatske
knjievnosti
Marko
Maruli
pridajui
veliki
znaaj
54
prijateljstvu pie: "Neka drugi vole blago, asti i slasti, meni ne moe nita biti drae
od tog da imam prijatelje" (Maruli, 1502. prema Benvin, 1993. : 207).
Mletaki prosvjetitelj opat Alberto Fortis, sredinom druge polovine 18.
stoljea, opisujui ljude kontinentalne Dalmacije, odnosno one "po pitomim dolinama
Kotara, du rijeke Krke, Cetine i Neretve te u planinama sredozemne Dalmacije"
osvre se posebno i na njihova prijateljstva i neprijateljstva (Fortis, 1984. : 32).
Budui da emo u ovome radu, neto kasnije, iznijeti i neke rezultate
empirijskoga istraivanja o strukturi najboljih prijatelja nastavnika, na uzorku
odabranom u Dalmaciji, to znai po prilici i na onome podruju o kojem smo ovdje
upravo citirali Fortisa, to smatramo zanimljivim, dakako, posve ukratko, iznijeti i
neka njegova zapaanja o prijateljstvu. Ti su opisi objavljeni prvi put prije 225
godina. I od tada je, ne samo, puno vode proteklo Krkom, Cetinom i Neretvom, nego
je hrvatsko drutvo doivjelo niz preobrazbi od ukidanja feudalizma, kapitalizma i
socijalizma, do ponovnog uvoenja ("divljeg") kapitalizma, prevalilo put do
modernizacije i moderne industrijske stratifikacije i evo njegove destrukturacije i
restrukturacije u neto to tek predstoji.
Prijateljstvo je meu Morlacima55 - pie Fortis - "veoma postojano". tovie,
od prijateljstva su stvorili "vjerski zakon". Osobno je promatrao sklapanje
posestrimstva dviju djevojaka obavljenoga u tijeku slavenskog obreda pred oltarom (u
Peruiu kod Benkovca). Navodi da se tako sveano zdrueni prijatelji-ice nazivaju
pobratimi odnosno posestrime. Obveze su takvih prijatelja pomagati jedan drugoga u
nevolji, osvetiti nepravdu i sl. "Prijateljski zanos zna sezati dotle da se stavi na kocku
i izgubi ivot za pobratima" to meu zagorskim prijateljima nije rijetkost. Ako meu
njima izbije "nesloga" cijeli kraj to smatra sablanjivom sramotom, takva je nesloga
54
Sedam otkrivenih i poetkom devedesetih godina publiciranih pisama Marka Marulia posluilo je
A. Benvinu kao graa za raspravu o prijateljstvu u Marulia. Rije je o teolokom eseju o prijateljstvu,
u kojemu se raspravlja pored o teolokom, kristolokom i eshatolokom jo i o antropolokom vidu
prijateljstva (Benvin, 1993.).
55
Morlacima naziva Fortis - u skladu s mletakom terminologijom njegova doba - stanovnike kopnene
Dalmacije od junih padina Velebita do Neretve. To su, otprilike, neposredni preci onog istog
stanovnitva kojega se u Splitu npr. i danas zove Vlajima.
114
ime Pili
meu prijateljima "na veliku tugu morlakih staraca" a starci za takve pojave
okrivljuju mijeanje sunarodnjaka s Talijanima56.
"Ako su prijateljstva jo nepokvarenih Morlaka jaka i sveta, njihova su
neprijateljstva jo neugasivija" (Fortis, 1984. : 39). I dalje: "Morlak po prirodi
naginje initi dobro svome blinjemu; on je silno zahvalan i za najneznatnija
dobroinstva; ali jao onome tko mu nanese zlo ili ga uvrijedi". (Fortis, 1984. : 42).
Neki Fortisov suvremenik istie da su Morlaci "prijatelji do smrti, a neprijatelji preko
groba". ('ovak, 1959. : 78).
Iz spomenutog Fortisevog opisa premda se odnosi na patrijarhalno, ruralno i,
dakako, predindustrijsko drutvo, i letiminim uvidom vidimo da je prijateljstvo
dinamika kategorija57, da ovisi o kulturi drutva, da pokazuje visoki stupanj
solidarnosti u drutvu, itd.
1.3. 'eki suvremeni teorijski pogledi i empirijski nalazi o prijateljstvu

Iako prijateljstvo ima veliki znaaj ipak nije, u socijalnoj znanosti, dovoljno
istraeno. (Abercrombie, Hill and Turner, 1994.).
Touraine u svojoj knjizi Postindustrijsko drutvo dokazuje da aktivno
sudjelovanje u primarnim grupama, ukljuujui i prijateljske grupe, predstavlja
kompenzaciju "za slabu drutvenu i kulturnu aktivnost". Zanimljiva je njegova tvrdnja
da su masovni mediji unitili "tradicionalnu povezanost", kao i druga tvrdnja da
komunikacija nije spajanje nego istodobno "odvajanje i susretanje" tj. "distanca i
spoznaja". (Touraine, 1980. : 86, 87, 165). On ujedno govori o "zastraenom
nastavniku" a na primjeru francuskog drutva upozorava kako se nastavnike "sa svih
strana zatvara u njihovu drutvenu kategoriju" te da su grupiranja po dobi drugova,
prijatelja ili pristaa istih ideja danas najrairenija. (Touraine, 1980. : 136, 163).
Postoji i razliit raspon veza: poznanstvo, prijateljstvo i ljubav. Isto tako i
raspon intenziteta osjeaja, te naini na koji se veze razvijaju, ali se time u ovom radu
56
Detaljnije o tome vidjeti poglavlje: O obiajima Morlaka (str. 31-62), posebice odjeljak 6.
Prijateljstva i neprijateljstva (Fortis, 1984. : 39-42).
57
U nae dane, u jednoj dnevnoj novini pie: "Pravo prijateljstvo slino je idealnoj ljubavi, a obje su
pojave vrlo rijetke i dragocjene". (Slobodna Dalmacija, 1997.).
115
ime Pili
ne bavimo58. Prijateljske veze i kontakti imaju utrjecaj na zadovoljstvo pojedinca, a

time utjeu i na kvalitet ivota59.
Prema literaturi, postoji povezanost izmeu prijateljstva i procesa drutvene
pokretljivosti. Tako Macionis tvrdi da su "prijateljstva labavija meu pokretljivijim
ljudima" i da su pokretljiviji ljudi nespremni vezivati se za druge ljude na
tradicionalan nain. On skoranje imigrante sa sela u grad naziva "gradskim
seljacima" dodajui kako su njihova prijateljstva blia tradicionalnom tipu
prijateljstva.
iber istie da je prouavanje grupa i vanosti grupa i za pojedinca i za
drutvo zajedniki predmet interesa i socijalne psihologije i sociologije. Potreba za
drutvom, tj. univerzalna potreba ovjeka da u interakciji s drugim ljudima doivi
sebe, da ima podrku itd., u literaturi se naziva "gregarni motiv". Za razliku od radnih
organizacija, politikih stranaka i drugih slinih grupa, gdje su odnosi meu ljudima
formalni, u prijateljskim grupama odnosi su "potpuno neformalni". Grupe prijatelja su
istovremeno male grupe, primarne i neformalne ali su isto tako fleksibilne, stabilne i
zatvorene grupe. (iber, 1998.).
Grupe prijatelja, uz obitelj, jesu primarni (nestrukturirani, personalizirani)
osnovni nosioci procesa politike socijalizacije (iber, 1998.). Upravo potreba za
prihvaanjem, u vrijeme puberteta slui kao kohezijska snaga prijateljskih grupa (koje
grupe zamjenjuju dotadanji roditeljski i nastavniki utjecaj). I one omladinske
prijateljske grupe i one radne grupe u neto kasnijoj ivotnoj dobi predstavljaju oblik
kontinuuma u djelovanju poloaja pojedinaca u socijalnoj strukturi. Stoga se "ini
opravdanim" nazvati ih "prijenosnicima" vie nego stvarnim nosiocima politike
socijalizacije, jer samo reflektiraju drutvene suprotnosti i "slue kao socijalni
prostor" (iber, 1998. : 135). Budui da je politika socijalizacija "mix" organiziranih
i neorganiziranih procesa, razgovori s prijateljima navode se u literaturi kao primjer
neorganiziranih procesa u prihvaanju sadraja "iz neposredne socijalne okoline
pojedinca" (iber, 1998. : 136). Razvojem urbanizacije nekadanja seoska zajednica -
58
O svemu tome, kao i o tome kako psiholozi mjere meuljudsku privlanost (npr. Byrneova skala
meuljudskih prosudbi) poblie vidjeti u Pennington, 1997. posebice 8. poglavlje: Meuljudska
privlanost, str. 186-212.
59
Vie o kvaliteti ivota u Medicinskoj sociologiji vidjeti u: S.Orekovi, Novi drutveni ugovor,
posebice IX poglavlje - Svetost kvalitete ivota i kvaliteta svetosti ivota, str. 153-164.
116
ime Pili
u ijem je socijalnom prostoru dominantna neposredna interakcija - "zamijenjena je

masovnim drutvom usamljenih jedinki" (iber, 1998. : 169).
Da drutvenost, ustvari, izraava prirodu ovjeka smatra i istaknuti hrvatski
sociolog Rudi Supek: "Prije svega, samo proirenje simpatikog odnosa prema
ljudima i svijetu nije prosto intelektualni proces, ve ima svoju dublju nagonsku i
emocionalnu prirodu, kojom se izraava drutvena priroda ovjeka" Supek izvodi
zakljuak: "da je ovjek u samom korjenu proturjeno bie", da se individualizacija
suprotstavlja socijalizaciji, a suverenitet ovjeka njegovu zajednitvu. Pojava
individualizma u graanskom smislu stavlja obveze pred pojedinca kako u izgradnji
vlastite linosti tako i na uspostavljanju "raznih oblika svoje drutvene organizacije".
(Supek, 1996. : 138).
Zvonarevi istie da socijalni krug (kojega svakako ine i prijatelji) preuzima
odreene funkcije od tradicionalne porodice, susjedstva i sl. Prvenstveno se to odnosi
na funkciju psiholokog oslonca gdje se pojedinac, u sloenim psiholokim
momentima, moe obratiti na drugoga u intimnim i moralnim pitanjima i gdje moe
zatraiti savjet, otvoreno se povjeriti tome drugome itd. Za razliku od psiholokog
oslonca koji slui za rjeavanje emocionalnih problema ljudi, socijalni oslonac je u
funkciji rjeavanja socijalnih problema. Drugim rijeima, uz pomo socijalnog kruga
(kao socijalnog oslonca) ljudi nastoje (drugo je pitanje da li uspijevaju) rijeiti svoje
praktine probleme poput upisa djece u kole i na fakultete, zaposlenja, posudbe
novca i dr. esto to pojedinci trae i od osoba s kojima nisu emocionalno vezani.
Tako npr. ni u snu ne pomiljaju da pripadnicima onoga segmenta svojega socijalnog
kruga od kojega oekuju socijalni oslonac (posudbe, intervencije za upis, posao, stan i
sl.) povjere recimo svoje ljubavne jade, brane trzavice i druge emocionalne
probleme.
Treba jo dodati da se razne neformalne grupe stvaraju unutar socijalnih
krugova, te nije rijetkost da su takve grupe u organizacijama ponekad i po neemu i
monije od formalnih grupa. U literaturi se govori da socijalni krugovi ulaze u igru
drutvene moi izmeu pojedinaca i grupa.
Prijateljstvo je stvar izbora ovjeka, osim kad se dvije osobe nalaze na nekom
posve izoliranom mjestu kao npr. u zatvorskoj eliji. Koncept bliskosti moe posluiti
korisno za opisivanje izbora prijatelja. Na taj izbor utjee bliskost: fizika blizina
(susjedstvo), drutvena bliskost (jednakost statusa) i psiholoka bliskost (istovjetnost
stavova i vrijednosti).
117
ime Pili
Prema utilitaristikoj teoriji pojedinac bira partnera prema kriterijima najveeg

zadovoljenja i prema najmanjoj naplati. Slinost, odnosno istovjetnost, stavova dva
pojedinca djeluje povoljno na sklapanje prijateljstva jer i jedan i drugi profitira od
"odobravanja" onoga drugoga (Thibaut and Kelley, 1959., prema Stoetzel, 1966.).
Sociometrijska istraivanja pokazuju kako - u pravilu - socijalne krugove
sainjavaju pojedinci jednakog ili slinog socioekonomskog statusa, slinog (stupnja i
tipa) obrazovanja te priblino slinih politikih uvjerenja i stavova. (Zvonarevi,
1981.).
Neka istraivanja pokazuju da se suburbana srednja klasa vie drui s
prijateljima nego s roacima (Willmott and Young, 1960.). Openito govorei, obrasci
prijateljstva razlikuju se prema klasnoj i spolnoj pripadnosti aktera. Tako, primjerice,
pripadnici radnike klase odravaju uestalije kontakte s roacima nego to to ine
pripadnici srednje klase. Premda prijateljstva pripadnika srednjih slojeva poinju pod
odreenim uvjetima odnosno drutvenim situacijama, kao npr. na poslu ili na
teniskom igralitu, istinska se prijateljstva razvijaju samo onda ako se odnos zapoet
na takvim mjestima nastavlja i izvan njih i u drugim situacijama. Govori se jo da su
ljudi iz srednje klase (srednjih slojeva) skloni planiranju prijateljskih susreta, zabava i
druenja u svojim domovima (stanovima).
Razliiti putovi organizacije prijateljstava odgovaraju socijalno klasnoj
diferencijaciji drutva (Allan, 1979.). U svim socijalnim slojevima ili klasama ene
imaju manje kontakata s prijateljima nego mukarci, to se obino objanjava
povlaenjem ena u privatnost te njihovom eljom za potvrivanjem u domu i obitelji.
Premda je prijateljstvo jo uvijek nedovoljno istraeno ipak postoje studije o
prijateljstvi iz razliitih sredina (Fischer, 1982.), dok studije o obrascima prijateljstva
u razredu (npr. Hallinan, 1976.; Hallinan and Williams, 1990.) pokazuju da
prijateljstva variraju ovisno o tome je li razred strukturiran na otvoreni ili tradicionalni
nain.
Odnosi poznanstva i prijateljstva - smatra Popovi - ne nastaju prvenstveno
zbog zajednikog obavljanja neke djelatnosti, a ni na temelju grupnog podrijetla, iako
se "esto javljaju" ba u okviru zajednike djelatnosti i grupnog podrijetla. Prijateljske
veze spadaju, naime, u "stabilne socijalne kontakte" tijesno utkane u "strukturu
linosti" (Popovi, 1988.:134).
Prijateljstvo se moe istraivati u okviru prouavanja: ljudskih potreba,
vrijednosti i vrijednosnih orijentacija, interakcije meu akterima, interpersonalnih
118
ime Pili
odnosa, agenasa i aspekata socijalizacije, malih i neformalnih grupa, socijalnog kruga,

socijalne mree itd.
Prema teoriji mree60 veze su meu akterima simetrine, a Fine i Kleinman
(prema Ritzer, 1997.) smatraju da ljudi socijalnu mreu koriste bilo za osobne bilo za
kolektivne potrebe.
Od Durkheima do danas govori se da i obrazovanje i nastavnici mogu znatno
doprinijeti razvijanju humane ljudske drutvenosti. Obrazovanje ne moe - kao to se
i istie u meunarodnom izvjeu - pa ne mogu ni nastavnici kao znaajni akteri
obrazovanja "rijeiti probleme raskida drutvenih veza" ali i obrazovanje i nastavnici
mogu "poticati elju za zajednikim ivotom, to je temeljna sastavnica drutvene
kohezije i nacionalnog identiteta". (Delors, 1998. : 73).
Problem istraivanja bio je stjecanje spoznaja o tome tko su najbolji prijatelji

("best friends") nastavnika osnovnih kola i nastavnika srednjih kola.
Cilj je ovom radu da iznese osnovne rezultate empirijskog istraivanja o tome
kakva je obrazovna i profesionalna struktura najboljih prijatelja nastavnika osnovnih i
srednjih kola u hrvatskom drutvu, danas jednom od tranzicijskih europskih drutava
s nizom izraenih i otrih proturjenosti.
Anketirano je, metodom sluajnog izbora, eststo nastavnika u srednjim
kolama, te etiristo nastavnika u osnovnim kolama na prostoru june Hrvatske, tj. u
Dalmaciji.
Uzorak je reprezentativan.
Ovdje smo u obradu uzeli odgovore 368 ispitanika iz osnovnih kola i 586
ispitanika iz srednjih kola, dakle ukupno 954 respodenta. Iznose se neki rezultati
istraivanja o socioobrazovnoj i socioprofesionalnoj strukturi najboljih prijatelja
nastavnika osnovnih i srednjih kola u Dalmaciji. Rezultati su, naravno,
reprezentativni za junu Hrvatsku, ali jesu indikativni (i mogu takvima biti) za itavo
hrvatsko drutvo.
60
Pili, . (1999.): Obrasci drutvenosti u eri informacijske tehnologije, referat na 6. meunarodnom

skupu "Drutvo i tehnologija", Opatija, 28-30. 06. 1999.
119
ime Pili
Ovdje emo rezultate istraivanja ralaniti na nalaze osnovnih kola i zasebno

srednjih kola. Obrazovnu strukturu najboljih prijatelja analitiki emo promatrati u
est kategorija (obrazovnih stratuma), a socioprofesionalne skupine (socijalne
kategorije) u esnaest kategorija, a na temelju izvornih podataka iz upitnika u koje su
ispitanici upisivali zanimanje, odnosno toan naziv radnog mjesta i najvii stupanj
zavrenog kolovanja za svoje najbolje prijatelje. Ovo napominjemo stoga to smo u
jednom drugom radu obrazovnu strukturu prijatelja prikazali kroz tri kategorije a
socioprofesionalne skupine kroz osam kategorija61 (da bismo tamo iznijeli temeljne
obrasce i osnovnu tipologiju drutvenosti nastavnika), dok ovo radimo s ciljem to
detaljnijeg uvida u to tko su zaista prijatelji nastavnika.
3. REZULTATI ISTRAIVAJA
Prvo emo iznijeti rezultate istraivanja o obrazovnoj i socijalnoj strukturi

najboljih prijatelja nastavnika osnovnih kola, a potom rezultate o istoj takvoj
strukturi prijatelja nastavnika srednjih kola.
3.1. Struktura najboljih prijatelja osnovnokolskih nastavnika

Tablica 1. Obrazovna struktura najboljih prijatelja nastavnika osnovnih kola
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Obrazovni stratumi
Srednja kola za proizvod. zanimanja
Srednja kola za administr. zanimanja
Via kola
Visoka kola, fakultet, umjetn. akadem.
UKUPO:

2
1
29
33
154
139
10
368
%
0,54
0,27
7,88
8,97
41,85
37,77
2,72
100,00
Rang
5.
6.
4.
3.
1.
2.
-
Tablica 1 pokazala je obrazovnu strukturu najboljih prijatelja nastavnika

osnovnih kola. Vidljivo je da su najbrojniji prijatelji s viom kolom 42% a potom
61
Za Naisbitta mree su jednostavno "ljudi koji razgovaraju jedni s drugima i razmjenjuju ideje,
informacije i resurse" ('aisbitt, 1985..:201).
Ferguson smatra da se mree stvaraju pomou: "konferencija, telefonskih razgovora,
putovanja avionom, knjiga, fantomskih organizacija, novina, pamfleta, fotokopija, predavanja,
radionica, zabava, tajnih kanala, zajednikih prijatelja, summita, koalicija, magnetofonskih vrpca,
okrunica". (Ferguson, 1980. prema 'aisbitt, 1985..:201).
120
ime Pili
oni s visokom kolom i fakultetom sudjeluju s 38%. Na treem su mjestu (9%)

prijatelji sa srednjom kolom za administrativna zanimanja, a na etvrtom (8%) sa
srednjom kolom za proizvodna zanimanja. Prijatelji koji po obrazovnom statusu
imaju samo osnovnu kolu ili jo manje od toga ne predstavljaju ni jedan posto u
ukupnoj strukturi najboljih prijatelja.
Tablica 2. Zanimanje najboljeg prijatelja nastavnika osnovnih kola
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Socioprofesionalne skupine
Nezaposlen
Domaica
Student
Uenik
Poljoprivrednik
Radnik
Slubenik
Uitelj (odgojitelj, socijalni radnik)
Profesor (srednje kole)
Strunjak
Obrtnik
Direktor (zamjenik, pomonik i sl.)
Slobodna profesija
Vlasnik firme s preko 10 zaposlenih
Ostala zanimanja
UKUPO:

17
6
2
0
1
21
51
140
41
50
5
9
7
4
1
3
10
368
%
4,62
1,63
0,54
0,00
0,27
5,71
13,86
38,04
11,14
13,59
1,36
2,45
1,90
1,09
0,27
0,82
2,72
100,00
Rang
6.
9.
13.
16
14-15.
5.
2.
1.
4.
3.
10
7
8
11
14-15.
12
-
Socioprofesionalna struktura najboljih prijatelja nastavnika osnovnih kola

(Tablica 2) govori da su na prvom mjestu nastavnici (tj. uitelji, odgojitelji, i socijalni
radnici kad ih uzmemo zajedno) i da oni predstavljaju 38% svih prijatelja. Na drugom
su mjestu slubenici (14%), a na treem strunjaci (takoer s oko 14%), na etvrtom
su (11%) profesori srednjih kola, na petom radnici s (oko 6%) i na estom
nezaposleni (s oko 5%). Ostale socijalne kategorije meu prijateljima zastupljene su
pojedinano s manje od po dva posto izuzev direktora i menadera (kojih je zajedno
2,45%) dok su meu ostalim kategorijama prisutnije domaice i slobodni
profesionalci (1,6 odnosno 1,9%).
121
ime Pili
3.2. Struktura najboljih prijatelja srednjokolskih nastavnika

Sliku obrazovne i socioprofesionalne strukture najboljih prijatelja nastavnika
srednjih kola pruile su nam Tablice 3. i 4.
Tablica 3. Obrazovna struktura najboljih prijatelja nastavnika srednjih kola
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Obrazovni stratumi
Srednja kola za proizvod. zanimanja
Srednja kola za administr. zanimanja
Via kola
Visoka kola, fakultet, umjet. akademija
UKUPO:

2
3
55
52
70
396
8
586
%
0,34
0,51
9,39
8,87
11,95
67,58
1,37
100,00
Rang
6
5
3
4
2
1
-
Obrazovna struktura najboljih prijatelja nastavnika (profesora) srednjih kola

pokazala je u toj strukturi dvije treine fakultetski obrazovanih prijatelja (68%) kakvo
obrazovanje imaju inae i sami srednjokolski profesori. Oko dvanaest posto po
obrazovnom stutusu ima viu kolu, a oko osamnaest posto srednju kolu. Prijatelji
koji posjeduju samo osnovnu kolu ili jo manje obrazovanje od toga ni ovdje ne
dosiu niti jedan posto u ukupnoj strukturi prijatelja.
Usporedbom Tablice 1 i Tablice 3 uoljivo je da su kod nastavnika osnovnih
kola na prvom mjestu prijatelji s viom kolom (VI/1 stupanj) a kod nastavnika
srednjih kola obrazovni stratum s fakultetom (visokom kolom i umjetnikom
akademijom, VII/1 stupanj). To znai da i jedni i drugi nastavnici na prvom mjestu
imaju prijatelje s jednakim statusom po obrazovanju kojega imaju i sami ispitanici
budui da u osnovnim kolama a u prva etiri razreda (I - IV) uglavnom rade
nastavnici s viom strunom spremom. (Do 1992. godine nastavnici za rad u prva
etiri razreda osnovnih kola obrazovali su se na dvogodinjem studiju razredne
nastave, a od 1992/93. kolske godine na etverogodinjem uiteljskom studiju te je
stoga posve razumljivo da dobar dio nastavnika naih osnovnih kola ima viu strunu
spremu. Ako tome podatku pridodamo i nastavnike predmetne nastave koji su se
ranije, do pred kraj sedamdesetih godina, takoer obrazovali na dvogodinjem studiju
nakon ega su stjecali viu strunu spremu onda je navedeni istraivaki podatak
potpuno razumljiv).
122
ime Pili
Ako prijateljima sa statusom vie spreme pridodamo i one s fakultetskim

statusom onda i nastavnici osnovnih kola i nastavnici srednjih kola imaju, gotovo u
dlaku, jednako prijatelja s viom kolom i fakultetom (uzevi ih zajedno). Nastavnici
osnovnih kola imaju takve prijatelje u 79,62%, a nastavnici srednjih kola u 79,53%
sluajeva. Njihovi prijatelji zauzimaju jednaki status na ljestvici obrazovne
stratifikacije i kad je rije o onima s nepotpunom osnovnom kolom i o onima s
osnovnom kolom kao najviom zavrenom kolom. Ako te dvije kategorije uzmemo
zajedno tada vidimo da u ukupnoj strukturi najboljih prijatelja kod nastavnika
osnovnih kola predstavljaju 0,81% a kod nastavnika srednjih kola 0,85%. Razlike se
javljaju samo kod prijateljstva s ljudima sa srednjom kolom. Takvih je kod
srednjokolskih nastavnika za neto iznad jedan postotni poen vie nego kod
osnovnokolskih nastavnika, ali zato ovi drugi za taj poen razlike ili nemaju prijatelja
ili su uskratili odgovor na to pitanje.
Tablica 4. Zanimanje najboljeg prijatelja nastavnika srednjih kola
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Socioprofesionalne skupine
Nezaposlen
Domaica
Student
Uenik
Poljoprivrednik
Radnik
Slubenik
Uitelj (odgojitelj, socijalni radnik)
Profesor (srednje kole)
Strunjak
Obrtnik
Direktor (zamjenik, pomonik i sl.)
Slobodna profesija
Ostala zanimanja
UKUPO:
Nastavnici
srednjih
kola
meu

24
5
4
0
2
41
73
33
195
129
22
15
27
5
0
2
9
586
prijateljima
%
4,10
0,85
0,68
0,00
0,34
7,00
12,46
5,63
33,28
22,01
3,75
2,56
4,61
0,85
0,00
0,34
1,54
100,00
imaju
najprije
Rang
7.
10-11.
12.
15-16.
13-14.
4.
3.
5.
1.
2.
8.
9.
6.
10-11.
15-16.
13-14.
treinu
srednjokolskih profesora, tj. svaki trei je unutar kruga vlastite profesije i istog ili
slinog radnog mjesta. Neto vie od jedne petine za prijatelja ima strunjaka, a
dvanaest posto slubenika. Na etvrtom su mjestu radnici koji u strukturi sudjeluju sa
sedam posto, a zatim uitelji s neto manje est posto. Potom slijede slobodni
123
ime Pili
profesionalci s neto ispod pet posto, nezaposleni s etiri posto i obrtnici takoer s
oko etiri posto. Ostalih sedam socijalnih kategorija pojedinano ne doseu ni po
jedan posto (Vidi Tablicu 4).
I usporedba prijatelja nastavnika osnovnih i nastavnika srednjih kola po
socijalnim kategorijama prijatelja pokazuje da se svako zanimanje prvenstveno drui s
istovrsnim zanimanjem. Tako nastavnici osnovnih kola (uitelji) u profesionalnoj
strukturi prijatelja imaju 38% uitelja, a nastavnici (profesori) srednjih kola 33%
srednjokolskih profesora. Kod ostalih kategorija vidljive su neke manje razlike u
rangu. Dok su slubenici na drugom mjestu kod nastavnika osnovnih kola dotle je ta
socioprofesionalna skupina na treem mjestu kod srednjokolskih nastavnika.
Strunjaci, kao najbolji prijatelji kod srednjokolskih profesora zauzimaju drugo
mjesto po rangu, a kod osnovnokolskih nastavnika tree mjesto, radnici su kod
srednjokolskih nastavnika na etvrtom a kod osnovnokolskih na petom mjestu itd.
U strukturi najboljih prijatelja i jednih i drugih nastavnika u Dalmaciji
prijatelji sa statusom nezaposlen kreu se od etiri do pet posto. Pojava nezaposlenih
prijatelja nije nimalo iznenaujua ako je usporedimo s podatkom o stopi od 30 posto
nezaposlenih u Dalmaciji to predstavlja gotovo najveu regionalnu stopu
nezaposlenosti u Hrvatskoj (prema ponovljenim izjavama Dravnog zavoda za
zapoljavanje).
Prokomentirat emo kratko samo jo jednu razliku, koju bi inae trebalo ne
samo opsenije interpretirati nego i dodatno istraiti. A to je razlika u udjelu
nastavnika osnovnih kola u strukturi prijatelja srednjih kola i udjel srednjokolskih
kod osnovnokolskih nastavnika. Tako nastavnici osnovnih kola izjavljuju da za
najboljeg prijatelja imaju profesora srednje kole u 11,14% sluajeva a nastavnici
srednjih kola da su im uitelji najbolji prijatelji samo u 5,63% sluajeva. Razlika se
ne moe u potpunosti objasniti samo razlikom u veliini poduzorka osnovnih kola
(N=368) i poduzorka srednjih kola (N=586). Pretpostavljamo da se radi o tome da
jedan ovjek u svojoj svijesti i ponaanju doivljava onoga drugoga kao svog
najboljeg prijatelja, dok onaj drugi tog istog ovjeka oito smatra prijateljem ali u
svom socijalnom krugu intimno doivljava nekog treeg pojedinca svojim najboljim
prijateljem. Simboliki interakcionisti upravo naglaavaju mogunost "da akteri mogu
imati razliite definicije istog predmeta" (Ritzer, 1997.:191).
124
ime Pili
Za potpunije sagledavanje socijalne mree nastavnika trebalo bi istraivaku

dokumentaciju popuniti podacima kao to su brojnost prijatelja i kontakata s njima,
odakle potjeu prijateljstva, spolna, nacionalna i vjerska struktura prijatelja itd.
4. ZAKLJUAK
Odgovarajui na pitanje, koje proizlazi iz naslova rada, tko su prijatelji
nastavnika moemo na temelju rezultata istraivanja zakljuiti da najbrojniju skupinu
najboljih prijatelja i nastavnika osnovnih kola i nastavnika srednjih kola nalazimo
unutar vlastitog (istog, jednakog) zanimanja. Vie nego osam od deset nastavnika za
najboljeg prijatelja po zanimanju/radnom mjestu ima ljude koji spadaju u skupinu
nemanualnih zanimanja pa ve i time obrasci prijateljstva nastavnika umnogome
slijede obrasce prijateljstva srednjih slojeva (i pored injenice to su srednji slojevi u
stratifikacijskoj strukturi hrvatskog drutva, u posljednjoj dekadi dvadesetog stoljea,
po svemu sudei razoreni).
Izraenu socijalnu distancu prema tajkunima i poljoprivrednicima moda se
moe objasniti malobrojnou tih kategorija (pogotovo poljoprivrednika u gradu gdje
inae nastavnici uglavnom borave). Vidljive su i neke razlike u socioprofesionalnoj
strukturi najboljih prijatelja izmeu nastavnika osnovnih i srednjih kola ako prijatelje
rangiramo po brojnosti udjela u ukupnoj strukturi. injenicu da ni jedan profesionalni
edukator nema uenika-icu za najboljeg prijatelja-icu moe se objanjavati time da se
nastavnici profesionalno odnose prema svojoj ulozi i funkciji i da potuju etiki
kodeks vlastite profesije.
Rezultati istraivanja upuuju na zakljuak da pojedinci stvaraju najbolja
prijateljstva s onim ljudima koji su im jednaki ili slini po obrazovanju, zanimanju,
radnom mjestu, stilu ivota i drutvenoj svijesti, ali ujedno pokazuju da nastavnici
nemaju nepremostive barijere u sklapanju prijateljskih veza s pripadnicima razliitih
zanimanja (izuzev prema uenicima, seljacima i "tajkunima").
Umjesto definitivnog teorijskog zakljuka o prijatelju:
Potraite ga uvijek da oivite vrijeme.
Jer, njegovo je da vam ispuni potrebu, a ne prazninu;
I neka u slatkoi prijateljstva bude smijeha, i diobe radosti.
Jer, u svjeini sitnica srce nalazi svoje jutro i okrepljuje se."
Dubran, 1990.: 50
125
ime Pili
Literatura
1. Abercrombie, N., Hill, S. and Turner, B.S. (1994.) Dictionari of Sociology, 3rd
ed., Penguin books, London i dr.
2. Allan, G. (1979.) Friendship and Kinship, Allen and Unwin, London.
3. Barnes, H.E. (1982.) Uvod u istoriju sociologije, knjiga druga, BIGZ, Beograd.
4. Benvin, A. (1993.) Prijateljstvo kao teoloka tema u Marka Marulia, Kai, Vol.
25, Split, str. 193 - 210.
5. Bosanac, M.; Mandi, O. i Petkovi, S. (1977.) Rjenik sociologije i socijalne
psihologije, Informator, Zagreb.
6. Cooley, C.H. (1969.) Osnovne grupe, u: Parsons, T. et all (ur) Teorije o drutvu,
druga knjiga, Vuk Karadi, Beograd, str. 305-307.
7. Delors, J. et al. (1998.) Uenje: blago u nama: Izvjee UNESCO-u
Meunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljee, Educa, Zagreb.
8. Durkheim, E. (1996.) Obrazovanje i sociologija, Societas, Zagreb.
9. Durkheim, E. (1969.) Solidarnost grupa zanimanja; Organska solidarnost i
ugovor; u: Parsons, T. et all (ur) Teorije o drutvu, str. 343-349; 418-426.
10. Dubran, H. (1990.) Prorok. Prorokov vrt, Grafiki zavod Hrvatske i Kranska
sadanjost, Zagreb.
11. Fischer, C. (1982.) To Dwell Among Friends, Chicago Press, Chicago.
12. Goblot, E. (1969.) Klasa i zanimanje, u: Parsons, T. et all (ur) Teorije o drutvu,
str. 513-518.
13. Hallinan, M. T., and Williams, R.A. (1990.) Students' Characteristics and the
Peer-Influence Process, Sociology of Education, Vol. 63, No. 2:122-32.
14. Hallinan, M. T. (1976.) Friendship Patterns in Open and Tradicional Classrooms,
Sociology of Education, Vol. 49:254-265.
15. Meighan, R. (1996.) A Sociology of Education, 2nd ed., Cassel Educational Ltd.,
London.
16. Metrovi, M. i tulhofer, A. (Ur.) (1998.) Sociokulturni kapital u Hrvatskoj,
Hrvatsko socioloko drutvo, Zagreb.
17. Parsons, T.; Shils, E.; Naegele, K.D.; Pitts, J.R. (l969.) Teorije o drutvu (Osnovi
suvremene socioloke teorije), druga knjiga, Vuk Karadi, Beograd.
18. Pennington, D.C. (1997.) Osnove socijalne psihologije, "Naklada Slap"
Jastrebarsko.
126
ime Pili
19. Pili, . (1999.) Obrasci drutvenosti u eri informacijske tehnologije, referat na 6.

meunarodnom skupu "Drutvo i tehnologija", Opatija, 28-30. 06. 1999.
20. Pili, . i Stankov, S. (1998.) Raunalne tehnologije i nastavnici: komparativna
analiza Hrvatske i SAD, Informatologia, Vol. XXXI, No 1-2, str. 53-56.
21. Popovi, M. (1988.) Problemi drutvene strukture, (Uvod u sociologiju), tree
izdanje, Nauna knjiga, Beograd.
22. Pravo je prijateljstvo slino idealnoj ljubavi, "Slobodna Dalmacija", 19.01.1997.
str. 16.
23. Ritzer, G. (1997.) Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus,
Zagreb.
24. Simmel, G. (1969.) Tajnost i grupna komunikacija; Vjernost i zahvalnost; u:
Parsons, T. et all (ur) Teorije o drutvu, str. 308-319; 749-755.
25. Stoetzel, J. (1966.) Psihologija interpersonalnih odnosa, u: Gurvitch, G.
Sociologija, drugi svezak, Naprijed, Zagreb, str. 339-373.
26. Supek, R. (1996.) Modernizam i postmodernizam: Proturjean ovjek kao
utemeljenje: Ogled iz fundamentalne antropologije, Izdanja Antibarbarus, Zagreb
27. tulhofer, A. (1990.) Prema teoriji "nevidljive zajednice", Revija za sociologiju,
Vol. XXI, No 4, str. 729-743.
28. Thomas, W. I. (1969.) etiri elje i definiranje situacije, u: Parsons, T. et all (ur)
Teorije o drutvu, str. 705-708.
29. Touraine, A. (1980.) Postindustrijsko drutvo, Globus, Zagreb.
30. Zvonarevi, M. (1981.) Socijalna psihologija, kolska knjiga, Zagreb.
127
ime Pili
WHO ARE TEACHERS' FRIEDS

Summary
The article deals with research results obtained on the sample of 368 primary
and 586 secondary school teachers in Dalmatia. The aim was to conceive educational
and socioprofessional structure of teachers' best friends, namely the patterns of
teachers' friendship in the Croatian transsition society.
Primary school teachers choose their friends among people who graduated
from college (42%), from university (38%) and from secondary school (17%). Their
best friends are their colleagues (38%), then clerks and experts (14% each), and
secondary school teachers. These four groups make three thirds of their friends. Only
6% have friends among workers, and 5% among unemployed people. 'obody has
friends among students, and only one teacher has an average "taycoom" for a friend.
More than two thirds of secondary school teachers (68%) have the best friends
who graduated from university, 12% from college, and 18% from secondary school.
Their best friends are among secondary school teachers (1/3), 22% are experts, and
12% are clerks, workers (7%) and primary school teachers (6%). 'either secondary
school teachers have friends among students, but 4% have friends among unemployed
and free lancers.
Teachers from primary and secondary school show the greatest social
distance (measured by friendship) towards students, taycoons and farmers.
Key words: best friends, teacher's, primary and secondary school, education,
friendship patterns,
128
ime Pili
Poglavlje 10.
ITALAKA KULTURA ASTAVIKA
estota itanja dnevnih i tjednih novina
Saetak
U radu se iznose rezultati empirijskog istraivanja provedenog u Dalmaciji na

reprezentativnom uzorku nastavnika osnovnih kola (' = 368) i srednjokolskih
profesora (' = 586). Dakle, ukupno 954 ispitanika. Uestalost itanja dnevnih listova
i tjednih novina kod jednih i drugih nastavnika (osnovnih i srednjih kola), ispitivano
je ljestvicom u tri kategorije: nikada, povremeno i esto. Podaci se analiziraju s
obzirom na neka sociodemografska obiljeja nastavnika (spol, dob, tip naselja i dr.)
kao i s obzirom na neke druge varijable: zadovoljstvo poslom i plaom, standard, broj
knjiga.
1. UVOD
"ITAJTE DA BISTE IVJELI"
G. Flaubert (prijateljici Luisi Collet)
Industrijsko drutvo od 19. stoljea iri i pismenost i navike itanja. I u naem

stoljeu proiruje se italako trite. Tiskana knjiga, a i novina tipian su proizvod
industrijalizacije, odnosno modernizacije drutva. S masovnom pismenou
znaajnije nastupa i dnevni tisak.
Kako su i kole i mediji masovnih komunikacija agensi socijalizacije
znanstveno je zanimljivo i drutveno opravdano postavljati pitanje, koliko nastavnici
itaju?
To je pitanje jo znaajnije, ako se ima u vidu, da su danas "svi ljudi uvueni u
razne mree odnosa i utjecaja". (Perotto, 1995. : 2). Mree odnosa i utjecaja su
povezane s obavljanjem posla i koritenjem slobodnog vremena i kulturnih sadraja,
obiteljskim i socijalnim podrijetlom, mjestom i uvjetima stanovanja, ivotnom dobi
itd.
Problem, koji nas ovdje zanima jest uestalost (estota) itanja dnevnih i
tjednih novina. Fenomen itanja novina ispitujemo kod jedne socioprofesionalne
skupine tj. kod nastavnika (od uitelja do profesora) osnovnih i srednjih kola u
129
ime Pili
jednom hrvatskom drutvu u tranziciji (iz biveg socijalizma u kapitalizam) koje je

kao takovo, tranzicijsko, ulo u rat i izilo iz rata.
Spoznaje o itanju, koje samo na prvi pogled izgleda kao posve jednostavan
proces, mogu osim teorijskih imati i praktike znaajke. prije nego iznesemo neke
rezultate vlastitog empirijskog istraivanja naznaenog problema, iznosimo kratke
osvrte na problem itanja i podatke nekih relevantnih istraivanja.
1.2. itanje kao komunikacija i kao kulturni in
U trenutku kada se obavlja, itanje je komunikacija. Dodue, itanje je jedan

od elemenata"ogromnog spleta komunikacija i rezonanci" kulture "uliterarnom i
antropolokom smislu" (Robine, 1973. : 26). Da bi se odredio znaaj kulturnih
injenica u naoj svakidanjici moe se sagledavati i kultura kao sustav informacija
(Martini, 1986. : 9-36). itanje je bilo, u 20. stoljeu, a umnogome i danas "temeljna
sposobnost" pristupu informacijama (Perotto, 1985. : 96).
Escarpit ukazuje kako akt itanja trebamo "promatrati globalno". Premda je
itanje "slobodan in" pritisnuto je uvjetima u kojima se obavlja (Escarpit, 1970. :
141). itati, dakle, znai komunicirati. Akt itanja je razliit od "drugih vrsta
komuniciranja" (Robine, 1973. : 27). Sam pojam komunikacija (eng. communication)
jest istovremeno temeljan i "neuhvatljiv" (Mattelart, 1984 : 50). Spada meu sredinje
pojmove niza znanosti i znanstvenih disciplina kao to su: suvremena knjievna
teorija, lingvistika, semiotika, kibernetika, teorija informiranja, komunikologija,
psihologija, neurologija, sociologija i dr. (V. Biti, 1995. : 279).
itanje, kao socioloki tenomen, takoer ima i psiholoku osnovu, posebice
to se tie motivacije za itanje. Ono je "doivljaj koji angaira itavo ivo bie".
Usamljenost je pretpostavka itanja. Jer ovjek koji ita "ne govori, ne pokree se,
odvaja se od slinih, skriva se od svijeta koji ga okruuje". Drugim rijeima kazano,
obavlja "semantikik posao". I to posao koji istovremeno predstavlja duevan akt i in
protivan druenju. Taj paradoks je svojevrsno "utoite pred apsurdnou ljudske
sudbine" u naoj suvremenosti. (Escarpit, 1970. : 139-145).
130
ime Pili
Tvrdnju kako je itanje neposredni komunikacijski in moe se doivjeti i kao

slatku alu tumaa, poto ono to proitamo dijelimo s nekim62 sa zadrkom i
selektivno (Pennac, 1996.).
Futuroloka predvianja kako e "kuni prikljuci zamijeniti novine"
umnogome se nisu ostvarila jer tehnoloki razvitak ne tee pravocrtno ('aisbitt, 1985.
: 49). Unato elektronikoj poti, internetu, multimedijima, novine jo uvijek ne gube
na svojoj privlanosti. Ako je i proces prijelaza s industrijskog na informatiko
drutvo u suvremenom svijetu uzeo maha i u tom novom stanju (postindustrijskom,
informatikom) drutva, "temeljno je umijee itanja i pisanja potrebnije nego ikad
prije". ('aisbitt, 1985. : 26).
Komunikativniji su, oni nai suvremenici i u europi i u Americi, koji vie
itaju od onih ljudi koji ne itaju. Ta se komunikativnost odnosi kako na posao tako i
na ivot openito (Stajnberg, 1973.). kako je bit (budueg) informatikog drutva
uzajamno djelovanje ljudi, to "geometrijski poveava" sve oblike komuniciranja. A
komuniciranje je "ila kucavica" informatikog drutva, tj. drutva "pisane rijei".
Uz to, to predstavlja osobit tip komunikacije, itanje je i kulturni in63 i oblik
stjecanja spoznaja o ivotu i svijetu. Stoga se u svijetu javljaju razliiti pokreti za
promicanje itanja. Tako je, primjerice, glasovita japanska novinska kompanija Asahi
inbun, jo prije jednog desetljea, uvela godinju nagradu od milijun jena koju
dodjeljuje instituciji ili skupini u svijetu koja je najvie pridonijela promicanju knjiga
za djecu i mlade. Rano steena navika itanja zadrava se cijeli radni ivotni vijek.
tovie, J. Naisbitt pisanje i itanje ubraja u pet najvanijih, upravo kljunih, toaka
prijelaza industrijskogka informatikom drutvu.
Nagrade, poput spomenute Asahi nagrade za promidbu itanja ine nam se
primjerenijim irenju itateljske kulture od svojevremenog pokuaja u Poljskoj
(neposredno po 2. svjetskom ratu). Tada su, naime, kupci votke uz bocu obvezno
morali kupiti i knjigu (Zalar, 1995.). Koliko ih je zaista i proitalo - to je druga pria.
Fenomen itanja u nekom drutvu povezan je i s opom kulturom. kao
indikatori kulturnog razvoja uzimaju se i broj nepismenih i polupismenih u nekom
62
Sve ono bitno zbiva se u tiini (). Najljepe se i najistinskije stvari ute, pa i preute zauvijek. (S.
krinjari, 1996. : 7).
63
U ovom lanku koriteni su i neki dijelovi ireg Podsjetnika za predavanje kojega sam odrao na
Tribini Matice Hrvatske i Pedagokog drutva u Splitu (25. studenog 1996.) na temu Obrazovanje i
kultura.
131
ime Pili
konkretnom drutvu.64 Pa, ipak, ima zemalja u kojima gotovo da i nema nepismenog
stanovnika, a itateljska kultura je vrlo niska. "Ne ita se gotovo nita" ili malo, tek
moda "slubene obavijesti i novine" (Zalar, 1995. : 35).
itanje openito, pa i itanje novina, ovisi posebno i o slobodnom vremenu i
materijalnim prilikama pojedinca i drutvenih skupina, te o strukturi koritenja
budeta slobodnog vremena. Moda bi jo bolje bilo rei da itanje ovisi o dokolici,
jer je dokolica samo dio slobodnog vremena.65 Njene su funkcije odmor, razonoda i
razvoj linosti. U literaturi nalazimo tvrdnje da je vrijeme praznih, neiskoritenih,
trenutaka kao to su trenuci prijevoza, vrijeme za objede i sl. najee posveeno
itanju novina. U neradnom vremenu (razdoblje neaktivnosti: nedjelja, godinji
odmori, vrijeme bolesti i mirovine) ve spominjani Escarpit izdvaja (1) itanje
umirovljenika i (2) itanje nedjeljom (dodajui da se ono "zadovoljava" nedjeljnim
novinama). neka istraivanja pokazuju, s obzirom na vjersku pripadnost itatelja, da
vie itaju protestanti nego katolici, a s obzirom na spol, vie mukarci od ena
(Stajnberg, 1973.).
Dr. Don Ivan Grubii u, upravo iziloj (listopad 1996.) knjizi Katolici u
Dalmaciji, donosi i rezultate istraivanja koji se odnose i na itanje. (Uzorak
reprezentativan i odnosi se na katolike vjernike Dalmacije, N = 1535). Redovito ita
novine 35,6 posto vjernika, ponekad 57,1 i nikada 5,1 posto (1,3 posto ispitanika bez
odgovora).
Ukoliko apstrahiramo itanje s ciljem uenja i istraivanja kod uenika,
studenata i istraivaa, itanje se novina odvija uglavnom u slobodnom vremenu. Ako
slobodno vrijeme iznosi 50 sati tjedno - kako nam govori jedno istraivanje u
vedskoj iz 70-ih godina - onda 25-30 sati ljudi koriste za sluanje radija, gledanje
64
Godine 1948. Hrvatska je, meu stanovnitvom u dobi iznad 10 godina imala 15,6 posto nepismenih,
a Dalmacija jo i znatno vie - 24 posto.
Ne zalazei u pitanje funkcionalne nepismenosti, iznosimo samo kako prema posljednjem
popisu stanovnitva 1991. godine u Republici Hrvatskoj ima tri posto nepismenih iznad 15 godina. (I to
1,2 posto mukih i 4,8 posto enskih stanovnika).
Grad Split je 1991. godine imao 2.337 nepismenih graana (od ega 327 mukih). I ministri
obrazovanja u Evropskoj su zajednici jo u lipnju 1984. godine raspravljalii zakljuivali o borbi protiv
nepismenosti.
65
Meutim, ima i drukijih stanovita. Tako npr. D. Prennac, profesor knjievnosti i knjievnik,
istraiva "modernog duha, onog otpora prema itanju to se sve vie javlja". (S. krinjari, 1996.)
ukazuje kako itanje ne ovisi o organizaciji vremena. Jer, itanje je "kao ljubav, nain ivljenja"
(Pennac, 1996. : 127). On upozorava na to da hoe li netko sebi podariti radost itanja ne ovisi samo o
drutvenim djelatnostima nego i o crtama linosti. "A zato ova ena koja radi, ide u kupovinu, odgaja
djecu, vozi auto, voli tri ovjeka, ide zubaru, seli slijedeeg tjedna, nalazi vremena za itanje, a ovaj
kreposni samac koji ivi od rente, ne? (Pennac, 1996. : 126). I dalje: "Jesmo li, meutim, ikada vidjeli
zaljubljenog koji ne nalazi vremena za ljubav" (str. 127).
132
ime Pili
TV, itanje dnevnog i tjednog tiska, te knjiga. Od toga vremena posveenog

masovnim medijima, oko 10 sati pripada itanju novina. (Prema: italake navike u
vedskoj).
Sredinom osamdesetih godina, u bivoj Jugoslaviji, ljudi su, tijekom radnog
dana prosjeno uz TV provodili dva i pol, a vikendom tri i pol sata. u naredne dane, u
zimskom periodu gotovo treina gledatelja provodilo je uz TV preko pet sati dnevno.
Novinska, dnevna i revijalna izdanja mogla su se nai u oko 70 posto
domainstava. (Lamza, 1985., prema Kroflin-Fier, 1984.).
Istraivanja, takoer, pokazuju povezanost izmeu socioprofesionalnih
kategorija i motivacije za itanje. Tako, primjerice, uitelji i profesori na prvom
mjestu itaju radi obavijesti, na drugom da se obrazuju, a tek na treem mjestu zbog
zabave (Robine, 1973.).
Treba jo dodati da i situacija s knjigama postaje razumljivija ako se promatra
u odnosu na ostale masovne medije, a ne izolirano. Knjige, dakako, ulaze i u
djelokrug istraivanja sociologije masovnih komunikacija, a ne samo sociologije
kulture odnosno u uem smislu sociologije knjievnosti.
2. EKA RELEVATA ISTRAIVAJA

2.1. itanje novina
U duhu je vremena, a u hrvatskoj k tome i u modi, usporeivati se s

Amerikom i Evropom. Zaista koliko se itaju novine u SAD?
Prema istraivanju slobodnog vremena u SAD, 70 posto Amerikanaca ita
novine, a 24 posto knjige, dok 72 posto gleda TV (Hess, Markson, Stein, 1988. : 560).
Kako se novine itaju u Europi, a koliko u Turskoj (kao euro-azijskoj zemlji)?
Prema PIAR - GALLUP-ovom istraivanju navika itanja novina,
provedenom 1991. godine u 17 zemalja Evrope, 43 posto ispitanika svakodnevno ita
novine, etiri posto manje esto, a 14 posto nikada.
Kako je pitanje bilo formulirano: "Koliko esto u tjednu itate dnevne
novine?" rezultati istraivanja pokazuju jo da est dana tjedno ita dnevne novine 11
posto Europljana, pet dana 4 posto, etiri dana 3 posto, tri dana 6 posto, dva dana 5
posto i jedan dan u tjednu 8 posto.
Prema istom izvoru, u Turskoj (N=2136) svega 21,0 posto svakodnevno ita
dnevne novine (pri emu ene 11,7 posto, a mukarci 29,5 posto), manje esto 3,4 a
133
ime Pili
nikada 67,6 posto (ene 79,7 posto, a mukarci 56,4 posto). (Prema: Ayse Oncu, 1995.
: 276).
Neovisno o tome ita li netko zbog odmora, zabave ili razvoja osobnosti,
drutvene se grupe razlikuju i po itanju. Jedno istraivanje slobodnog vremena u
Hrvatskoj, rezultati kojega su publicirani pred puno desetljee, pokazuju da politiki
rukovodioci, direktori i intelektualci "itaju dnevni tisak u gotovo 100 posto
sluajeva". Nasuprot njima, dnevni je tisak italo 35 posto seljaka i 54 posto NKV i
PKV radnika. Kod itanja zabavnih tjednika zabiljeena je manja razlika, dok se
znatna razlika pokazala u itanju informativnih tjednika. Ove druge italo je preko tri
etvrtine politikih rukovodilaca, 65 posto direktora i samo 17,6 posto (VKV i KV)
radnika.(oli, 1986. : 127).
Prema rezultatima istraivanja interesa i slobodnog vremena omladine "oko 45
posto mladih u Hrvatskoj redovito ita neke dnevne i tjedne novine, 54 posto to ini
povremeno, a 1 posto nikada." "(Dakako, redovniji itaoci novina jesu oni
obrazovaniji, stariji, lanovi DPO i urbana omladina openito" (Iliin, 1988. : 129), je
ispitivala uestalost koritenja masovnih medija i kod radnike omladine u Hrvatskoj.
Samo 7 posto ispitanika nije odgovaralo na pitanje o vrstama novina koje oni
redovito itaju. Dnevne novine ita 14,3 posto mladih radnika, informativno-politike
tjednike 6,7 posto, ali zato veernje novine ita 57,7 posto, revije i magazine 50,5
posto, sportske revije 9,1 posto itd.
Dnevne regionalne novine bile su najitanije u Dalmaciji (66,5 posto), Istri i
Primorju (53,6 posto) te Slavoniji (32,9 posto) (V. Iliin, 1986.).
Punoljetno stanovnitvo, sredinom osamdesetih, redovito (svaki ili gotovo
svaki dan ili svaki broj) dnevne novine prati 72 posto, povremeno 13 posto, a ne ita
(ne prati) 15 posto. Revijalna izdanja redovito ita 41 posto, povremeno 31 posto, a ne
ita 23 posto. (Lamza, 1985. : 137, 139, prema Kroflin-Fier, 1984.).
Poetkom 1992. godine kod studenata Sveuilita u Zagrebu po uestalosti
praenja prevlast su imali audio-vizualni mediji nad tiskanim. To se objanjava
"ekonomskim determinantama" (cijenom novina u odnosu na praenje radio i TV
programa). Prema uestalosti praenja razliitih medija, razvidno je da dnevne listove
"ne prati": Vjesnik 41,67 posto, Veernji list 25,0 posto, Slobodnu Dalmaciju 54,49
posto, Glas Slavonije 87,82 posto, a povremeno Vjesnik 48,40 posto, Veernji list
53,53 posto, Slobodnu Dalmaciju 34,94 posto, a Glas Slavonije 11,54 posto. Stalno
134
ime Pili
ita Vjesnik 9,94 posto, Veernji list 21,47 posto, Slobodnu Dalmaciju 10,58 posto i
Glas Slavonije 0,64 posto. (ulig i Vela, 192 : 164).
Ovdje nas zanima problem itanja novina od strane nastavnika osnovnih i

srednjih kola. Za istraivanje navedenog problema osnovna metoda prikupljanja
podataka bila je socioloka anketa, a instrument upitnik.
Uzorak je reprezentativan. Anketirano je ukupno 1000 nastavnika, od ega je
poduzorak nastavnika osnovnih kola obuhvaao 400, a poduzorak nastavnika
srednjih kola 600 nastavnika. Izbor uzorka vren je metodom sluajnog izbora. kole
su izabrane takoer metodom dluajnog izbora uz prethodno grupiranje na otoki,
primorski i zagorski pojas, a kod osnovnih jo i na urbano i ruralno podruje. I
nastavnici su sluajno birani, uz podjelu po spolu, te na razrednu i predmetnu nastavu
(kod osnovnih kola).
Prostorni obuhvat je tri od etiri dalmatinske upanije: Dubrovaka, Splitska i
ibenska (nije obuhvaena zadarska). Anketa je bila anonimna i dobrovoljna. Upitnik
sadri podesetak pitanja i do sada smo objavili dijelove istraivanja o drutvenom
ugledu uitelja i o socijalnom podrijetlu i karijernoj mobilnosti nastavnika (Pili,
1995., 1996.). Ovaj je rad jedan u nizu radova o rezultatima navedenog istraivanja.
Kao "kontrolna grupa" kod itanosti novina posluit e, u ovom radu,
odgovori roditelja predkolske djece (dobiveni na jednom drugom istraivakom
projektu).
U ovom je radu uzeto u obradu 368 upitnika s odgovorima nastavnika
(razredne i predmetne nastave) osnovnih kola, te 586 s odgovorima nastavnika
srednjih kola, dakle, ukupno 954 nastavnika - ispitanika. Takoer jo 186 upitnika s
odgovorima onih roditelja ija djeca pohaaju djeji vrti. prema tome, raspolaemo s
odgovorima sveukupno 1130 ispitanika.
U radu su prikazani rezultati istraivanja koji se odnose na pitanja iz Upitnika:
Da li itate?
Da li itate
Dnevne listove
Tjedne novine
ikada
1
1
Povremeno
2
2
esto
3
3
135
ime Pili
Zbog potrebe kratkoe teksta (ogranienosti broja stranica ovog rada) kao i
zbog njegova lakeg itanja navodit emo samo postotke odgovora i osnovna
ukrtavanja podataka o itanosti novina s nekim drugim varijablama. Rezultate emo,
dijelom, iznositi na osnovi prethodnog jednodimenzionalnog i dvodimenzionalnog
tabeliranja (Supek, 1981.) i usporeivanja dobivenih podataka s drugim podacima. Ali
emo veinu tablica, kojih smo dobili pravo mnotvo, naprosto, izostaviti.
4. REZULTATI I ITERPRETACIJA
4.1. estota itanja
Da bismo ustanovili uestalost itanja dnevnih i tjednih novina meu

nastavnicima (uitelji, nastavnici i profesori) osnovnih i srednjih kola (srednje kole
sva etiri tipa: gimnazije, tehnike, strukovne i umjetnike) poduzeli smo anketno
ispitivanje. Ovdje iznosimo neke rezultate na osnovu odgovora 954 ispitanika kojima
je u upitniku bila ponuena trostupanjska ljestvica uestalosti itanja tiska. Ljestvine
vrijednosti estote kretale su se od (1) nikada, preko (2) povremenog do (3) estog
itanja novina.
Natpolovina veina nastavnika u osnovnim (58,7 posto) i u srednjim kolama
(57,5 posto) esto ita dnevne novine. povremeno prati dnevnike oko treine jednih i
drugih (33 posto u osnovnim i 32 posto u srednjim). Oko 2 posto nastavnika nikada ne
ita dnevni tisak. Meutim, 6,5 posto u osnovnim i 9,0 posto u srednjim kolama nije
odgovorilo na ovo pitanje. (To ilustrira Tablica 1). S velikom vjerojatnou moe se
pretpostaviti da znaajan dio nastavnika bez odgovora u stvarnosti ne ita novine. Iz
odgovora na druga pitanja, kao npr. o itanju asopisa i beletristike, moe se zakljuiti
da to je manji postotak onih koji esto i povremeno itaju, to je vei postotak
ispitanika bez odgovora. Mala je razlika u uestalosti itanja dnevnih novina izmeu
osnovnokolskih i srednjokolskih nastavnika i kree se oko jednog postotnog poena
u korist prvih (Tablica 1).
Kod itanja tjednih listova, ustanovili smo, da su kod obje skupine nastavnika
najbrojniji oni koji ih povremeno prate (osn. 47; srednja 46 posto), ali ne dostiu
polovicu. Na drugom je mjestu kategorija esto, koja opet ne dosie jednu treinu
nastavnika (29,35 : 31,06 posto. Vidi Tablicu 2). Oko tri posto osnovnokolskih i dva
posto srednjokolskih nastavnika nikada ne ita tjednike, a solidna petina jednih i
drugih je "bez odgovora".
136
ime Pili
Znaajan postotak (oko 21 posto) "bez odgovora" bit e manje zaudan ako to
odmah usporedimo sa slinim istraivanjima. Ve spominjani sociolog Grubii, na
slino pitanja, ustanovio je i do 52 posto ispitanika bez odgovora. (Grubii, 1996. :
304). I kod praenja tjednika razlike izmeu nastavnika koji rade u osnovnim i koji
rade u srednjim kolama primjetne su samo u nijansama. Pa ipak, i dalje emo
zadrati tu podjelu da bi se utvrdilo razlikuju li se po nekim drugim obiljejima.
Tablica 1. Uestalost itanja dnevnih novina kod nastavnika

%
Kategorije
0
1
2
3
Bez odgovora
Nikad
Ponekad
esto
UKUPO:
Osnovne kole
6,52
1,90
32,88
58,70
100,00 (=356)
Srednje kole
8,70
2,05
31,74
57,51
100,00 (=586)
Tablica 2. Uestalost itanja tjednih novina kod nastavnika

%
Kategorije
0
1
2
3
Bez odgovora
Nikad
Ponekad
esto
UKUPO:
Osnovne kole
20,65
2,72
47,28
29,35
100,00 (=368)
Srednje kole
20,99
1,88
46,08
31,06
100,00 (=586)
Usporedimo li iznijete rezultate s itanjem dnevnih novina npr. kod roditelja

predkolske djece (ija djeca pohaaju vrti) na irem podruju Splita, vidljivo je da
su roditelji zastupljeniji u kategoriji esto za oko desetak postotnih poena (67 posto),
alisu zato manje zastupljeni u kategoriji povremeno (27 posto).
Roditelji djece koja pohaaju vrti esto, tjedni tisak itaju gotovo jednako
kao i nastavnici (29 posto) a kod roditelja je najmnogobrojnija kategorija povremeno.
Ali je zastupljenija (56 posto) nego kod nastavnika. Oko 15 posto roditelja nikada ne
ita tjedne, a oko est posto dnevne novine (Pili, 1996. : b).
137
ime Pili
4.2. Spolna struktura i italaka kultura
ene (nastavnice) doista, manje esto prate dnevni tisak. Njih je inae, u
uzorku 78,3 posto u osnovnim, a 62,1 posto u srednjim kolama, to odgovara spolnoj
strukturi zaposlenih. Proces feminizacije nastavnike profesije najizraeniji je u
osnovnom obrazovanju, a poveanjem stupnja kolstva, udio ena - nastavnica opada
(najmanji je na sveuilitu). U osnovnim kolama, ene esto itaju dnevne novine u
57 posto sluajeva, a mukarci u 63 posto. U srednjim kolama: nastavnice 54 posto, a
mukarci - nastavnici 63 posto. Dakle, meu nastavnim osobljem iznadprosjeno su
zastupljeni u kategoriji onih koji esto itaju dnevne listove.
No, ene su zastupljenije u kategoriji onih koji povremeno itaju dnevne
novine i kod osnovnih (29 : 34 posto) i kod srednjih kola (33 : 30). ene (nastavnice)
u osnovnim kolama, podjednako esto prate tjednike kao i mukarci (nastavnici) (po
29 posto), a u srednjim znatno nadmauju mukarce (34 : 26 posto). Povremeno itaju
tjedne novine vie mukarci (54 : 45) i u osnovnim i u srednjim kolama (48 : 44
posto). Ako se italake navike stjeu u djetinjstvu, zanimljivo je vidjeti obrazovanje
roditelja dananjih nastavnika i nastavniku italaku kulturu.
4.3. Obrazovno podrijetlo, tip naselja i navika itanja
Ukrtanjem podataka o obrazovanju oeva i ljestvice estote itanja

osnovnokolskih nastavnika, u kategoriji esto prate dnevne listove, na prvom su
mjestu oni iji oevi imaju viu kolu (67 posto), a potom oni iji su oevi s
nepotpunom osnovnom kolom (63 posto). I drugi podaci pokazuju da ne postoji
korelacija izmeu stupnja obrazovanja oeva i uestalosti praenja dnevnih novina
kod njihovih keri i sinova - prosvjetara.
Kod tjednika, opet su na prvom mjestu u kategoriji "esto" oni to im oevi
imaju viu kolu, a na drugom mjestu srednju, dok su na treem mjestu oni to im
oevi imaju fakultet.
I kod srednjokolskih profesora najbrojniji su - u kategoriji "esto" itaju
dnevnike, oni nastavnici to im oevi imaju viu kolu, ali su zato na posljednjem 6.
mjestu oni, iji oevi imaju fakultet.
Donekle, slinu sliku dobili smo i kod komparacije obrazovanja majki i
uestalosti itanja (praenja) dnevnog i tjednog tiska kod nastavnika osnovnih kola.
138
ime Pili
Slinu sliku, utoliko to je skupina nastavnika ije majke imaju viu kolu na prvom
mjestu u kategoriji "esto" kod itanja i dnevnika i tjednika. Kod srednjokolskih
nastavnika, primjetno je odstupanje i kod toga, tako da tamo itaju "esto" u 63 posto
sluajeva oni ije majke nemaju zavrenu ni osnovnu kolu, a 50 posto sa srednjom
administrativnom. Treba napomenuti i broj majki sa zavrenim fakultetom.
Je li tip naselja u kojemu su nastavnici stalno nastanjeni od utjecaja na estotu
itanja? Nastavnici osnovne kole nastanjeni u gradu, itaju dnevne novine "esto" u
64 posto sluajeva, a "povremeno" u 29 posto. u prigradskim naseljima "esto" 52
posto, a "povremeno" 32 posto (3,6 "nikada"). u ruralnim sredinama, 55 posto "esto",
a "povremeno" 32 posto. Dakle, "gradski" nastavnici natprosjeno itaju dnevnike u
kategoriji "esto", a prigradski u kategoriji "povremeno". Meu "seoskim" nema onih
koji "nikada" ne itaju dnevne novine. Treba imati na umu, da u uzorku (kao i u zbilji)
svega neto iznad 5 posto nastavnika ivi trajno na selu. I oni koji tamo rade putuju na
posao iz grada. A srednje kole, ionako, su u gradovima. Nastavnici osnovnih kola
koji borave u gradu natprosjeno itaju i tjednike u kategoriji "esto", a oni koji
borave na selu u kategoriji "povremeno".
Srednjokolski nastavnici, s obzirom na tip naselja u kojemu stalno borave,
poneto se u italakim navikama razlikuju od osnovnokolskih. Oni u prigradskim
naseljima u preko 67 posto sluajeva prate dnevni tisak "esto" (a podsjetimo se da to
srednjokolski nastavnici rade u prosjeku oko 57 posto). Kod tjednih novina
natprosjeni udio od 38 posto u kategoriji "esto" imaju oni srednjokolski nastavnici
koji ive na selu.
4.4. Utjecaj drugih varijabli na uestalost itanja novina
Meu nastavnicima osnovnih kola najvie itaju dnevne novine oni u dobnoj
skupini od 41 do 50 godina, a tjedne takoer. Ta je dobna skupina kod
srednjokolskih nastavnika na drugom mjestu po estoti itanja. Najnaitanija je
dobna skupina sa 51 i vie godina (uglavnom do 60). To vrijedi i za dnevni i tjedni
tisak.
Nastavnici koji su ukljueni u neki od oblika permanentnog obrazovanja i to
kako osnovnokolski tako i srednjokolski, mada su zabiljeene manje razlike, vie
itaju i dnevne i tjedne listove od onih koji nisu ukljueni. Od onih koji su ukljueni,
ee prate oni koji su pohaali neki oblik permanentnog obrazovanja u svojoj struci,
139
ime Pili
nego oni izvan struke. zanimljivo je diferenciranje i s obzirom na socijalnu promociju.

nastavnici, koji su napredovali u poslu (vertikalna uzlazna karijerna mobilnost) vie
itaju dnevne novine od onih koji nisu ostvarili napredovanje u poslu. Meutim,
tjedne novine uestalije itaju oni nastavnici koji nisu napredovali u poslu. Ovaj se
nalaz odnosi i na osnovne i srednje kole.
Dalje, s obzirom na stupanj zadovoljstva poslom, nastavnici osnovne kole
najee itaju dnevne i tjedne novine ako su "uglavnom nezadovoljni". A
srednjokolski nastavnici najee itaju dnevnike ako su u kategoriji "sasvim
nezadovoljnih" poslom, dok tjednike oni iz kategorije "sasvim zadovoljni". Priblino
su slini i nalazi usporedbe zadovoljstva plaom i estote praenja tiska.
S obzirom na ivotni standard (samoprocjena nastavnika u odnosu na standard
veine ljudi u hrvatskom drutvu), nastavnici u primarnom obrazovanju najee
itaju i dnevni i tjedni tisak iz kategorije onih iji je standard "znatno bolji", "donekle
bolji" i "jednak veini". Tjednike takoer.
Naposljetku, kakav je odnos izmeu broja knjiga u privatnim bibliotekama
nastavnika, kao svojevrsnog elementa "kulturnog kapitala" i njihove italake
kulture?. Kod osnovnokolskih nastavnika najuestalije prate dnevne novine oni koji
posjeduju preko 100 do 500 knjiga, a tjedne oni s preko 500 knjiga. Najmanju estotu
zabiljeili smo kod onih koji u svojim bibliotekama imaju ispod 50 knjiga.
Srednjokolski nastavnici najuestalije prate dnevne i tjedne novine ukoliko u
svojoj biblioteci imaju vie od 500 knjiga, a najmanje oni s 50 do 100 knjiga.
Postoji, dakle, povezanost izmeu broja knjiga u privatnim bibliotekama
nastavnika i uestalosti praenja dnevnih i tjednih novina. Kulturni kapital ide
kulturnom kapitalu.
5. TO SE PROALO?
1. Vie od polovice nastavnika (oko 58 posto) i osnovnih i srednjih kola "esto" ita
dnevne novine. Oko jedne treine itaju "povremeno", dok svega dva posto ne ita
"nikada" dnevne listove. Nema znaajne razlike u estoti itanja dnevnog tiska
izmeu nastavnika zaposlenih u osnovnim i srednjim kolama.
2. Kod uestalosti praenja tjednih novina pokazuje se kako je najzastupljenija
(najbrojnija) skupina nastavnika u kategoriji "povremenog" itanja (47 : 46 posto). Na
drugom mjestu su oni nastavnici koji "esto" itaju i oni sudjeluju s oko 30 posto (29 :
140
ime Pili
31 posto). Postotno uee onih koji "nikada" ne itaju iznosi tri u osnovnim i dva u
srednjim kolama. I kod itanja tjednika, slino kao i kod dnevnika, razlike u estoti
itanja izmeu osnovnokolskih i srednjokolskih nastavnika zabiljeene su samo u
nijansama. pritisnsuti su istim uvjetima, kao to bi rekao Escarpit. Drugim rijeima,
imaju jednak ili slian stil ivota, rade u priblino slinim uvjetima i, to je vanije, u
istom sociokulturnom okruenju i socioekonomskom kontekstu.
3. S obzirom na spol nastavnika, ene itaju dnevne novine manje "esto" nego
mukarci i u osnovnim i srednjim kolama. U kategoriji "povremenih" itaa
dnevnika, ene su zastupljenije vie od mukaraca i to u oba tipa kola.
Tjedne novine u osnovnim kolama ene prate jednako "esto" kao i mukarci, dok u
srednjim kolama i "ee" od svojih mukih kolega. Mukarci su zastupljeniji od
ena u kategoriji "povremenih" itaa tjednika i to u oba tipa kola.
4. Obrazovni status roditelja ne utjee znaajnije na estotu itanja novina kod
nastavnika.
5. Tip naselja u kojemu ive nastavnici i pripadnost dobnoj skupini utjee na
nastavniku uestalost itanja i dnevnih i tjednih novina.
6. Stupanj zadovoljstva poslom, samoprocjena standarda nastavnika i broj knjiga u
privatnim bibliotekama pokazuju povezanost sa estotom itanja dnevnog i tjednog
tiska.
6. ZAKLJUE APOMEE
U razdoblju niskog standarda i znatnog pada materijalnog napretka drutva,

nastavnici su u drutvenoj situaciji koja ne potie uestalije itanje: (1) jer nemaju
novaca za kupovinu novina (to izjavljuju ak umirovljeni sveuilini profesori i
akademici) i (2) jer im je reducirana dokolica zbog potrage za drugim izvorima
egzistencije.
Kultura itanja podupire sustav vrijednosti kao to je npr. demokracija. Vie
demokracije "znailo bi i vie itanja" (Scharfschwerdt, 1990.).
Bilo bi zanimljivo istraiti koje novine i kakve sadraje u njima itaju
nastavnici. Posebno istraivako polje predstavlja itanje asopisa i knjiga (o tome u
drugom radu). Jo bi vanije bilo istraivanje italake kulture studenata nastavnikih
fakulteta, buduih nastavnika.
141
ime Pili
Obrazovanje o medijima u koli omoguuje spoznaju kako su predodbe u

njima filtrirane i nepotpune te kako ne treba brkati medijsku stvarnost s drutvenom
stvarnou. Pri tome se nastavnici mogu sluiti i uenikim iskustvima o medijskim
porukama suraujui s njima u svojrvrsnom istraivanju. To bi im omoguilo da se
oslobode bojazni od naimanja kontroverznih tema koje ih inae izlau kritici
nadreenih i dominantnih u drutvu.
142
ime Pili
Literatura:
1. Biti, V. (1955.) Pojmovnik - komunikacija, Medijska istraivanja, god. 1, br. 2 :
279-293.
2. Cifri, I. (1990.) Ogledi iz sociologije obrazovanja, kolske novine, Zagreb.
3. xxx italake navike u vedskoj, Kultura 20/1973. : 114-127.
4. oli, S. (1986.) Slobodno vrijeme drutvenih grupa, Revija za sociologiju, Vol.
XVI, No 1-4 : 121-129.
5. ulig, V. i Vela . (1992.) Informiranost i vienje politike budunosti Hrvatske,
aldarevi, O., Mesi, M., tulhofer, A. (ur.) Sociologija i rat, Zagreb, Hrvatsko
socioloko drutvo, str. 159-171.
6. Escarpit, R. (1970.) Sociologija knjievnosti, Zagreb, Matica hrvatska.
7. Grubii, I. (1996.) Katolici u Dalmaciji: Religiozno ponaanje katolika u
Splitsko-dalmatinskoj nadbiskupiji, Hrvatska akademska udruga: IPDI - Centar
Split.
8. Haralambos, M. (1992.) Uvod u sociologiju, Zagreb, Globus.
9. Hess, B.B. et all. (1988.) Sociology, New York, Macmillan Publishing company.
10. Hohenbers, J. (1978.) The professional Journalist, New York, Columbia
University.
11. Nakao, K. and J. Treas (1994.) Updating Occupational Prestige and
Socioeconomic Scores: Hpw to New Measures Measure Up in: Maraden, V. V.
(Ed) Sociological Methodology.
12. Iliin, V. (1986.) Slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti u: Iliin, V., Rodin, F. i
upanov, J. Kultura radnike omladine, CDD, Zagreb, str. 69-115.
13. Iliin, V. (1988.) Interesi i slobodno vrijeme, u: Fragmenti omladine (Priredio
Furio Radin), CDD, Zagreb, str. 119-131.
14. Koir, M. (1995.) Istraivako novinarstvo, Medijska istraivanja, God. 1, br. 1 :
43-51.
15. Lamza, V. (1985.) Masovna kultura - studio - itatelji, SOUR Vjesnik, Zagreb.
16. Lamza-Posavec, V. (1995.) Javno mnijenje: teorije i istraivanje, Alinea, Zagreb.
17. Lamza, V., Kulenovi, A., Fanuko, N., Jilek, M., engi, D. (1989.) Profili
italakih publika, Sluba novinskog istraivanja, "Vjesnik", Zagreb.
18. Mattelart, A. (1984.) Tehnologija, kultura i komunikacija: znanstveno istraivanje
i prioriteti politike u Francuskoj, Pogledi, Vol. XIV, br. 4 : 50-62.
19. Martini, T. (1986.) Kultura kao odreenje, CEKADE, Zagreb.
143
ime Pili
20. Nuisbitt, J. (1986.) Megatrendovi: Deset novih smjerova razvoja koji mijenjaju
na ivot, Globus, Zagreb.
21. 'ovinar, Glasilo Hrvatskog novinarskog drutva, God. XLX, No 6-7, lipanj-srpanj
1996.
22. Oncu, A. (1995.) Kako zapakirati islam: kulturna politika u krajoliku komercijalne
televizije, Medijska istraivanja, God. I, br. 2 : 251-278.
23. Pennac, D. (1996.) Od korica do korica, Irida, Zagreb.
24. Perotti, A. (1995.) Pledoaje za interkulturni odgoj i obrazovanje, Educa, Zagreb.
25. Petrovi, S. (1990.) Sociologija knjievnosti, Zavod za udbenike i nastavna
sredstva, Beograd.
26. Pili, . (1995.) Ugled uitelja: primjer jednog tranzicijskog drutva, u: Promjene
u sustavu obrazovanja nastavnika (J. Milat, ur.), Fakultet prirodoslovnomatematikih znanosti i odgojnih podruja, Split, str. 133-146.
27. Pili, . (1996. b) Sociokulturni profil roditelja predkolske djece: primjer grada
Splita, u: Pedagoka iskustva, novine i istraivanja u predkolskom odgoju, Split,
str. 140-144.
28. Pili, . (1996. a) Socijalno podrijetlo i karijerna mobilnost nastavnika, u:
Pedagogija i hrvatsko kolstvo (H. Vrgo, ur.), HPKZ, Zagreb, str. 443-450.
29. Pili, . (1996. Frequency of newspaper reading in teachers: The 8th annual
international communication conference "Journalism and Democracy", October,
13h - 16h.
30. Robine, N. (1973.) itanje, Kultura, No 20 :23-37.
31. Slavin, K. (1981.) Drutveni ugled zanimanja kod nas, Socioloki pregled, Vol.
15, br. 1-2 : 123-131.
32. Splichel, S i C. Sparks (1994.) Journalists for the 21st Century, New Jersey,
Alblex Publishing Corporation .
33. Sstajnberg, H. (1973.) Knjige i itaoci, Kultura, No 20 :98-113.
34. Supek, R. (1981.) Ispitivanje javnog mnijenja, Liber, Zagreb.
35. krinjari, S. (1996.) Sjeanje na uitelja, kolske novine, br. 32 od 22.10.1996.,
str. 7.
36. porer, . (1990.) Sociologija profesija, Socioloko drutvo Hrvatske, Zagreb.
37. Tematski broj asopisa Erasmus, br. 7. Srpanj 1996. (Novine, radio i televizija).
38. Todorovi, A. (1974.) Sociologija masovnih komunikacija, Gradina, Ni.
144
ime Pili
39. Treiman, D. (1977.) Occuparional Prestige in Comparative Perspectives,

NewYork, Academic Press.
40. Zalar, I. (1995.) Projekti irenja itateljske kultureu svijetu, Umjetnost i dijete,
Vol. XXVII, No 1 : 35-39.
41. Mouqniotte, A. (1995.) Odgajati za demokraciju, Educa, Zagreb.
145
ime Pili
TEACHER' READIG OF DAILY EWSPAPERS AD WEEKLIES
Summary
The article presents the results of the empirical study in Dalmatia (South
Croatia) on a representative sample of primary (' = 386) and secondary school
teachers (' = 586).
The frequency of reading daily newspapers and weeklies in both groups
(primary and secondary school teachers) has been examined by a scale in three
categories: never, occasionally and often. The data have been analysed as to some
sociodemographic, characteristics of the teachers (sex, place of living, etc.) as well as
to some other variables: satisfaction with job and salary, standard of living and
number of books possesed.
146
ime Pili
BIBLIOGRAFSKA BILJEKA
PILI, ime (1996): Socijalno podrijetlo i karijerna mobilnost nastavnika, u:

Pedagogija i hrvatsko kolstvo, (Ur. H. Vrgo), Hrvatski pedagoko-knjievni zbor,
Zagreb, str. 443-450.
PILI, ime (2000): Regrutiranje srednjokolksih profesora u postsocijalistikoj

Hrvatskoj, ivot i kola, Vol. 46, br. 3, str. 51-64.
PILI, ime (1995): Drutveni ugled profesije uitelj: primjer jednog tranzicijskog
drutva, u: Promjene u sustavu obrazovanja nastavnika, (Ur. J. Milat), Fakultet
prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu, str.
133-146; str. 17, str. 28.
PILI, ime; aljkui, Renata (2007): Meugeneracijska i unutargeneracijska

profesionalna pokretljivost nastavnika. Jedan primjer iz Dalmacije, u: Previi, V.;
oljan, N. N.; Hrvati, N. (ur.) Pedagogija - Prema cjeloivotnom obrazovanju i
drutvu znanja, Prvi kongres pedagoga Hrvatske, Hrvatsko pedagoko drutvo, sv. 2,
str. 550-558.
PILI, ime (2000): Nastavnika profesija i kvalitetna kola (nekoliko teza za jedno
izlaganje) u: Hicela Ivon, I. Mari, P. Miji (ur.) Prema kvalitetnoj koli (Zbornik
radova, Split, HPKZ - Ogranak Split, str. 13-16.
PILI, ime (1995.): Marginalije o obrazovanju nastavnika, u: Promjene u sustavu

obrazovanja nastavnika, (Ur. J. Milat), Split, Fakultet prirodoslovno-matematikih
znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu, Split, str. 94: 100; str. 15; str. 25.
PILI, ime (1998.): Vrjednovanje odnosa nastavnik-uenik sa stajalita uenika, u:

Vrjednovanje obrazovanja, Zbornik radova s meunarodnoga znanstvenoga skupa,
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pedagoki fakultet, Osijek, str. 2335.
147
ime Pili
PILI, ime (1999): Obrasci drutvenosti u eri informacijske tehnologije (primjer

nastavnika u hrvatskom drutvu), Informatologia, Vol. 32, No. 1-2, str. 48-52.
PILI, ime (1999): Tko su prijatelji nastavnika, kolski vjesnik, Vol. 48, br. 1, str.
3-21.
PILI, ime (1997): italaka kultura nastavnika, kolski vjesnik, Vol. 46, No 1, str.
17-30.
148
ime Pili
OSTALI RADOVI AUTORA O ASTAVICIMA
1. PILI, ime (1978.-79.): O nekim pitanjima nastave u sadanjem preobraaju

odgoja i obrazovanja, asopis Pogledi (Split), vol. 9., br. 24-25/1978.-79., str. 79107. (i poseban otisak).
2. PILI, ime /1978/1979.): Nastava u svjetlu preobraaja odgoja i obrazovanja,
"Slobodna Dalmacija", deset uzastopnih nastavaka od 23. 12. 1978. do 2. 03.
1979. (uvijek na str. 7).
3. PILI,
ime
(1996):
Vrjednovanje
odnosa
nastavnicima:
stajalite
uenika/Evalution of teacher - student relations: students views, u: Znanstveni

skup: Vrjednovanje obrazovnog procesa, Knjiga saetaka, Pedagoki fakultet,
Osijek, str. 36-37.
4. PILI, ime (1996.): Ugled profesije uitelj: primjer jednog tranzicijskog drutva,
u: (Ljubica Mihaljevi-Falak): Zbornik Stogodinjica kole Tuepi, Split, str. 212225 (jedna varijanta ovoga rada objavljena je u ovoj knjizi).
5. PILI, ime (1996/97.): Frequency of newspaper reading in teachers,
Informatologia (Journalism and Democracy), vol. 29/30, br. 3-4/1996., br. 14/1997., str. 129-133.
6. PILI, ime (1997.): itanje kao komunikacija i kulturni in, kolske novine,
God. XLV, br. 2 od 21. 01. 1997., str. 8-9.
7. PILI, ime (1998.): Socijalna struktura studenata nastavnikih fakulteta, kolski
vjesnik, vol. 47, br. 1, str. 43-58. (u koautorstvu s D. Vujevi).
8. PILI, ime (1998): Raunalne tehnologije i nastavnici: Komparativna analiza
Hrvatske i SAD, Informatologia, vol. 31, br. 1-2/1998., str. 53-56. (u suautorstvu
sa S. Stankov).
9. PILI, ime (1999.): Nastava sociologije obrazovanja u Hrvatskoj, 'apredak,
vol. 140, br. 4, str. 481-487.
10. PILI, ime (2000.): Profesori biologije i kemije: Sociodemografska obiljeja i
proces kolovanja, kolski vjesnik, vol. 49, br. 1, str. 21.33. (u suautorstvu s J.
Lovri).
11. PILI, ime (2000.): Raunalne tehnologije u koli: Gledita studenata i uitelja,
Informatologia, vol. 33, br. 1-2, str. 52-56. (u koautorstvu sa Sl. Stankov).
149
ime Pili
12. PILI, ime (2001.): Raunalo kao obrazovna tehnologija: Stavovi sudionika
nastavnog procesa, Informatologia, vol. 34, br. 3-4, str. 232.236. (u suautorstvu sa
S. Stankov i Su. Toma).
13. PILI, ime (2002.): The Education of Teachers in a Post.Socialist Society: the
Case of Croatia, in Ronald. B. Sultana (ed) (2002.) Teacher Education in the
Euro-Mediterranean Region, New York; Peter Lang Publishing, Washington,
Baltimore, Bern, Frankfurt am Main, Berlin, Brussels, Vienna, Oxfor, Chapter
Three, pages 51-67.
14. PILI, ime: Ugled dvadeset zanimanja u oima uitelja, u: (H. Ivon, ur.) Prema
kvalitetnoj koli, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, Ogranak Split, Split, str. 7988. (u koautorstvu s A. Botica).
15. PILI, ime (2007.): Sociologija nastavnika - od sociologije obrazovanja do
sociologije profesije, u: Nacionalni socioloki kongres, Split, 30. - 31. 3. 2007.,
Knjiga saetaka, Zagreb: Hrvatsko socioloko drutvo, str. 25.
150
ime Pili
BILJEKA O AUTORU
IME PILI
Dr. sc. ime Pili, izvanredni je profesor sociologije. Roen je 1948. u

Britanima, Drni. Diplomirao je i na Pedagokoj akademiji i na Filozofskom
fakultetu. Studirao je (paralelno) i na Ekonomskom fakultetu. Magistrirao
1988.godine drutveno-humanistike znanosti iz podruja prava.. Nakon to je
prethodno poloio skupni ispit iz sociologije, doktorirao iz podruja drutvenih
znanosti, znanstveno polje sociologija, 1993. godine, na Filozofskom fakultetu
Sveuilita u Zagrebu, tezom "Obrazovanje i drutvena pokretljivost".
Preko dvadeset godina predaje Sociologiju odgoja i obrazovanja na
nastavnikim studijima Sveuilita u Splitu.
Od 1983/84. kolske godine vanjski je suradnik, a od 1986. kontinuirano
zaposlen na Fakultetu prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja u
Splitu (danas PMF). Od 1999. godine i na VU-u u Splitu odnosno od 2005. godine
na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Splitu.
Objavljuje kontinuirano, od studentskih dana, a u proteklih 25 godina objavio
je preko 70 znanstvenih i strunih radova.. Sudjeluje na domaim i meunarodnim
znanstvenim i strunim skupovima. U proloj i ovoj godini pored ove elektronike
knjige (Knjiga o nastavnicima) objavio je i tiskom jo dvije knjige: Izabrani radovi
Ane Toma (izabrao, priredio i uredio u suautorstvu i napisao dva poglavlja u knjizi;
2007.), te Obrazovanje u kontekstu tranzicije: prilozi sociologiji obrazovanja (ur.
2008.).
Sudjelovao na vie znanstveno-istraivakih projekata, bilo kao istraiva, bilo
sa svojom temom, bilo kao suradnik odnosno kao suvoditelj ili voditelj. Danas je
voditelj projekta "TITIUS: Porjeje Krke - batina i sociokulturni razvoj". Uveo je u
nastavu neke izborne kolegije kao npr. kolska demografija na uiteljskom studiju i
Hrvatsko drutvo u tranziciji na Fakultetu prirodoslovno-matematikih znanosti, te
izborne kao npr. Uvod u sociologiju kulture na Odjelu humanistikih znanosti,
odnosno na Filozofskom fakultetu. Danas osim Sociologije obrazovanja predaje na
studiju Sociologije (iji je jedan od troje utemeljitelja) i predmete Sociologija
151
ime Pili
promjena,
Drutvena dinamika, te na poslijediplomskom studiju (na PMF)
Sociologiju nastavnike profesije.

Pod njegovim je mentorstvom dosada izraeno preko 50 diplomskih radova i
nekoliko magistarskih, a objavio je i nekolicinu radova u koautorstvu s diplomantima
i magistrantima.
Vie je godina bio lan redakcije asopisa za kritiku teoriju drutva Pogledi i
predsjednik Savjeta asopisa za kulturu Mogunosti. Ureivao je zbornike i knjige.
Danas je glavni i odgovorni urednik znanstvenoga asopisa za pedagoka i kolska
pitanja kolski vjesnik, kojemu je dodijeljena nagrada za znanost Splitsko-dalmatinske
upanije 2006. godine. Sudjeluje u radu razliitih tijela u obrazovnoj i kulturnoj
djelatnosti.
Nekoliko godina (1999. - 2003.) lan je Povjerenstva za udbenike i nastavnu
literaturu Sveuilita u Splitu. Biran je za lana Upravnog odbora Knjievnog kruga u
Splitu, u dva uzastopna mandata, a sada je urednik novoosnovane Biblioteke
edukacijskih znanosti. lan je Hrvatskoga sociolokog drutva, Hrvatskoga
pedagoko-knjievnog zbora (pedagoko drutvo) i Hrvatskoga bioetikog drutva.
Organizirao je i neposredno rukovodio radom nekoliko znanstveno-strunih skupova.
Obnaao je dunost prodekana Visoke uiteljske kole i proelnika Zavoda za
drutvene i humanistike znanosti Fakulteta prirodoslovno-matematikih znanosti
Sveuilita u Splitu.
Dobitnik je Nagrade za znanost Grada Splita (1984.) i "Slobodne Dalmacije"
(2006.).
152
ime Pili
Izdava
Filozofski fakultet
Sveuilita u Splitu
Sinjska 2, 21 000 Split, Republika Hrvatska
Tel. 021 386 122; 490 280
http:/www.ffst.hr
Predsjednik Povjerenstva za izdavaku djelatnost:
Odgovorni urednik:
Prof. dr. sc. Josip Milat
Recenzenti:
Prof. dr. sc. Slavo Kuki, Sveuilite u Mostaru, BiH
Prof. dr. sc. Mirjana Nazor, Sveuilite u Splitu
Prof. dr. sc. Vladimir Rosi, Sveuilite u Rijeci
Lektor:
Copyright c . pili
Datum objavljivanja odnosno postavljanja publikacije na mreu

24. 09. 2008.
Podatak o izdanju:
1. izdanje
ISBN-13 978-953-7395-18-6
153
ime Pili
154

Pilic Nastavnici

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pilic Nastavnici

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

prof. dr. sc.

prof. dr. sc. IME PILI

Datum objavljivanja odnosno postavljanja publikacije na mreu

Na kraju ovih uvodnih napomena, - kad ve nisam na poetku - zahvaljujem se

U Splitu, 1. srpnja 2008.

Uvodne napomene .....

I. SOCIJALNO PORIJEKLO, UGLED I MOBILNOST NASTAVNIKA ...

1. Socijalno podrijetlo i karijerna mobilnost nastavnika ...

2. Regrutiranje srednjokolskih profesora u postsocijalistikoj Hrvatskoj ...

3. Drutveni ugled profesije uitelj: primjer jednog tranzicijskog drutva ...

4. Meugeneracijska i unutargeneracijska profesionalna pokretljivost

II. NASTAVNICI I KVALITETNA KOLA ...

5. Nastavnika profesija i kvalitetna kola

6. Marginalije o obrazovanju nastavnika ..

7. Vrjednovanje odnosa nastavnik-uenik sa stajalita uenika ....

III. OBRASCI DRUTVENOSTI NASTAVNIKA ..

8. Obrasci drutvenosti u eri informacijske tehnologije

9. Tko su prijatelji nastavnika ...

10. italaka kultura nastavnika ...

OSTALI RADOVI AUTORA O 'ASTAV'ICIMA ..

I. SOCIJALO PODRIJETLO, UGLED I MOBILOST

Odgovori na ta i takva pitanja govore nam o tome odgovara li socijalno podrijetlo

1.1. Obrazovanje djeda po ocu

OBRAZOVAJE DJEDA (po ocu)

Nepotpuna osnovna kola

Nazovimo je obrazovnom pokretljivou. Nju je omoguila ekspanzija kolstva i

U procesu industrijalizacije poslije 2. svjetskog rata, "izvrena je u odreenom

1.2. Obrazovanje roditelja dananjih zaposlenih nastavnika

etvrtina oeva dananjih nastavnika osnovnih kola u Dalmaciji (25,54%) nije

1.2.2. Obrazovanje majki jo je nepovoljnije

2. Socioprofesionalno podrijetlo i meugeneracijska pokretljivost nastavnika

Socijalna struktura za sociologiju je najbitniji problem u prouavanju drutva jednako

2.1. Zanimanje djeda (po mukoj liniji)

Poljoprivrednici su najbrojniji (56%) u strukturi zanimanja djedova i zastupljeni su

2.2. Zanimanje roditelja

Umirovljenici (33,7%), radnici (29,6%), poljoprivrednici (11,1%) i nezaposleni

2.2.2. Zanimanje majke

Najzastupljeniju skupinu predstavljaju domaice sa 63 posto, a zatim umirovljenice

Strunjakinje, obrtnice, direktorice i kad ih se uzme sve zajedno predstavljaju

ZAIMAJE DJEDA (po ocu)

Dio domaica su u stvarnosti poljoprivrednice. Kuedomaice zapravo predstavljaju prilino heterogenu

ini se da bi ovakav izbor obrazovanja, a onda i zanimanja mogli objasniti

3. Karijerna mobilnost osnovnokolskih nastavnika

U meuratnom razdoblju (od kraja 2. svj. rata do Domovinskog rata 1991.-1995.)

ne omoguuje napredovanje u radu, a socijalna struktura drutva postaje iznova dihotomna

SOCIAL BACKGROUD AD CAREER MOBILITY OF TEACHERS

Prvo emo ukratko iznijeti rezultate istraivanja o obrazovnom i profesionalnom

3.1. Socioobrazovno podrijetlo profesora

obrazovnoj trogeneracijskoj pokretljivosti - imobilnima. Drukije kazano svega u dva posto

Tablica 2. Zanimanje djeda po ocu

Prema rezultatima istraivanja socijalnog podrijetla osnovnokolskih nastavnika

3.2. Obrazovna struktura roditelja srednjokolskih profesora

Tablica 3. Obrazovanje roditelja srednjokolskih profesora

Nepotpuna osnovna kola

Obrazovno podrijetlo profesora ukratko emo razmotriti posebno u odnosu na oeve a

U dananjoj strukturi oeva najbrojnija je skupina sa zavrenom srednjom kolom (37

3.3. Profesionalna struktura roditelja srednjokolskih profesora

Tablica 4. Zanimanje roditelja srednjokolskih profesora

Umirovljenici su najbrojnija skupina u strukturi oeva srednjokolskih profesora i

Budui da se nastavnikom profesijom, kao predmetom istraivanja, pored

3.4. Obrazovna i profesionalna struktura suprunika

Tablica 5. Obrazovanje suprunika

Svaki drugi srednjokolski profesor, od onih koji su u braku, ima fakultetski

I. SOCIJALO PODRIJETLO, UGLED I MOBILOST

OBRAZOVAJE DJEDA (po ocu)

ZAIMAJE DJEDA (po ocu)

SOCIAL BACKGROUD AD CAREER MOBILITY OF TEACHERS

TIP ASELJA STALOG BORAVKA

MIGRATI - AUTOHTOOST BORAVKA

TIP ASELJA IZ KOJEG SU DOSELILI

HIGH SCHOOL TEACHERS' RECRUITMET

2. UGLED I PORAST ZAIMAJA/PROFESIJA

4. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVAJA I DISKUSIJA

THE REPUTATIO OF THE TEACHER'S PROFESSIO: A EXAMPLE OF A