Professional Documents
Culture Documents
Crne Rupe Galaksije
Crne Rupe Galaksije
Www.Maturski.Org
Ekvivalencija Masa/energija
1.1.1 Crne Rupe
injenica Da Se Svjetlost Savija Pod Utjecajem Gravitacije Dovodi Do Sljedeih
Zakljuaka Koje Moemo Potvrditi Eksperimentom. Zamislimo Da Dodajemo Masu
Tijelu. Kako Se Poveava Masa, Tako Se Poveava I Gravitacijsko Privlaenje I Objekti
Trebaju Vie Energije Kako Bi Dosegli Brzinu Potrebnu Za Bijeg. Kada Je Masa
Dovoljno Velika, Toliko Da Je Brzina Potrebna Za Izbjegavanje Gravitacijskog
Privlaenja Vea Od Brzine Svjetlosti Kaemo Da Je Kreirana Crna Rupa.
Prijevod Sa Slike: Crna Rupa Kako Se Masa Poveava, Tako Se Poveava I Gravitacijsko Privlaenje.
Ako Je Gravitacijsko Privlaenje Tako Veliko Da Mu Ne Moe Izbjei ak Niti Svjetlost, Tada Se Formira
Crna Rupa.
Crna Rupa Se Moe Pojaviti U Bilo Kojoj Veliini. Crne Rupe Koje Nastaju Od
Mase Zvijezda Pretpostavlja Se Da Su Nastale Tijekom Dogaaja Koje Nazivamo
Supernovama, I Imaju Radijus Od 5 Km. Galaktike Crne Rupe U Sreditima Nekih
Galaksija, ije Mase Iznose Nekoliko Milijuna Masa Sunca I Radijusa Veliine
Sunevog Sustava, Nastale Su Tijekom Vremena Umiranjem Zvijezda. Malene Crne
Rupe Nastale U Poecima Svemira (Uslijed Izuzetno Velikog Pritiska) Imaju Mase
Veliine Mase Asteroida I Veliine Su Zrna Pijeska.
Valja Uoiti Da Su Crne Rupe Mjesta Potpune Entropije S Obzirom Da Sva
Informacija Ili Objekti Koji Uu U Crnu Rupu Iz Nje Nikada Ne Izau. Ukoliko Bi
Promatra Uao U Crnu Rupu U Potrazi Za Informacijom Koja Nedostaje, On/ona Ne Bi
Bio U Mogunosti Komunicirati Svoje Pronalaske Izvan Pravilnog Horizonta.
Prijevod Sa Slike Ispod: Pad U Crnu Rupu Promatra Koji Izvana Promatra Sat Koji Upada U Crnu Rupu
Uoava Da Sat Sve Vie Usporava Sve Dok Se Na Zaustavi Tono Iznad Pravilnog Horizonta. Sa Druge
Strane, Promatara Koji Bi Upadao U Crnu Rupu Vidi Ostatak Svemira Kako Ubrzava, Promatrajui Kraj
Vremena Tono Prije Nego to Dotakne Pravilni Horizont.
1.2 Galaksije
1.2.1 Galaksije
Galaksija Je Nakupina Zvijezda, Plina I Praine Meusobno Povezana
Zajednikim Gravitacijskim Privlaenjem. Veliine Galaksija Se Kreu U Rasponu Od
10,000 Do 200,000 Svjetlosnih Godina I Svjetlosti Izmeu 109 Do 1014 Svjetloa
Sunevog Sustava.
Otkrie nebula, Tj. Maglica, Neodreenih (Fuzzy) Objekata Na Nebu Koji Nisu
Planeti, Kometi Niti Zvijezde, Pripisuje Se Charles Messier-U U Kasnim 1700-Im.
Njegov Skup Od 103 Objekta Je Prvi Katalog Galaksija. Herschnel (1792 - 1871) Je
Koristio Snani Reflektirajui Teleskop Kako Bi Izradio Prvi Opi Katalog Galaksija.
Prije Otkria Fotografskih Ploa, Astronomi Su Galaksije Crtali Rukom.
Prijevod Sa Slike:
Eliptine Galaksije Crvena Jezgra I Envelopa (Ovojnica) = Populacija Starih Zvijezda,
Spiralne Galaksije Crveno Ispupenje = Stari Plavi Disk = Mlade.
Www.Maturski.Org