Crna Gora

ZAVOD ZA KOLSTVO
Sektor za nastavu
Odsjek za utvrivanje kvaliteta

Broj: ____________________
Podgorica, _____ _________

Izvjetaj o utvrivanju kvaliteta

obrazovno-vaspitnog rada
U periodu od: 03.10.2011. do: 07.10.2011.

JU Gimnazija "Tanasije Pejatovi" - Pljevlja

Referenca: 04-1822/1-11
Podgorica, 29.09.11 . god.

1. Kvalitet upravljanja i rukovoenja ustanovom

Te.
koef.

Aspekti utvrivanja kvaliteta

Bodovi

Procjena kvaliteta
VU

OPTI INDIKATORI

20
15

11482
11475

Godinji plan i njegova realizacija

Rad strunih organa

9
8

13
12

11476
11477

Proces interne evaluacije rada

Realizacija plana za unapreenje kvaliteta

8
9

12
10

11478
11479

Pedagoko-instruktivni rad direktora i saradnika

Rad kolskog / Upravnog odbora

9
8

10
8

11480
11481

Program razvoja
Voenje pedagoke evidencije i dokumentacije

9
8

Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja

Br. ind.
11482

11475

8.54

NZ

X
X
X
X
X
X
VEOMA USPJENO

Obrazloenje
Godinjim planom i programom rada kole, u ijoj kreaciji su uestvovali direktor, pomonik direktora, pedagog, roditelji
i nastavnici kole, obuhvaene su osnovne djelatnosti i definisani primarni i aktuelni zadaci u cilju realizacije obrazovnovaspitnih sadraja i unapreenja rada kole predstavlja okvir cjelokupne djelatnosti koju e kola realizovati u toku
kolske godine. Usaglaen je sa Planom razvoja i mogunostima kole. Blagovremeno je usvojen na kolskom odboru
uz prethodno miljenje Nastavnikog vijea i Savjeta roditelja o njegovom kvalitetu.
Nastavniko vijee e formirati komisiju koja e preko svoga plana i programa metodoloki kvalitetno pratiti, procjenjivati
i vrednovati rezultate realizacije Godinjeg plana i programa rada i o tome, u pisanoj formi, izvjetavati Nastavniko
vijee i kolski odbor.
Struni oragani kole dobro koordiniraju i rade u skladu sa svojom nadlenou definisa-nom Statutom kole.
Plan rada Nastavnikog vijea sa jasno definisanim programskim ciljevima i dinamikom ostvarenja dat je u Godinjem
planu i programu rada kole. Blagovremeno je usvojen i svoje aktivnosti ostvaruje prema Poslovniku o radu, a
realizacija predvienih djelatnosti se prati preko uredno i pregledno voenih zapisnika.
Godinjim planom i programom rada, odnosno njegovim aneksom, definisani su zadaci i nadlenosti odjeljenskih
vijea koji posebno obuhvataju aktivnosti sa posebnim akcentom na kvalitet uenja, rad sa uenicima, analizu i mjere za
poboljanje uspjeha i meusobnu saradnju nastavnika.
Planovi rada strunih aktiva jasno su istaknuti u sveskama aktiva, blagovremeno usvojeni i realizuju se prema
utvrenom planu.
Struni organi uspjeno ostvaruju svoje programske ciljeve, a nakon svakog klasifikacionog perioda vrednuju i
sistematizuju rezultate rada postignute u nastavnim i vannastavnim aktivnostima, uspjeh i predloge mjera za
unapreenje procesa nastave i uenja, ocjenjivanje, korienje nastavnih sredstava, meusobne hospitacije i ostale
elemente koji doprinose uspjenosti u postignuima i djelatnosti kole.

11476

Plan i program za internu evaluaciju obuhvata bitne aspekte rada kole uz istaknutu razvojnu ulogu. Nadlena komisija
e prema adekvatnoj metodologiji utvrivanja kvaliteta rada, a preko konkretnih zaduenja i termina realizacije, pratiti
kvalitet izvrenja predvienih zadataka.
Nakon sistematizovanja podataka, analize rezultata i okolnosti koje utiu na ustanovljeno stanje, te zakljuaka strunih
organa i organa upravljanja, Komisija e uraditi Plan za unapreenje kvaliteta rada poslije samoevaluacije sa
konkretnim zadacima, evidencijom ostvarenja aktivnosti i izvjetajem o kvalitetu sprovoenja.

11477

Akcioni plan uraen je uglavnom na osnovu preporuka datih u Izvjetaju o utvrivanju kvaliteta vaspitno-obrazovnog
rada. Donesen je blagovremeno i realizovan prema predvienoj dinamici. Razmatran je na Nastavnikom vijeu, Savjetu
roditelja i kolskom odboru.
Planovi i programi rada direktora, pomonika direktora i pedagoga kole dati su u Godinjem planu i programu rada. U
njima su, uz ostala pitanja vezana za organizaciju i kvalitetno funkcionisanje kole, jasno istaknuti pedagokoinstruktivna funkcija i zadaci koji predviaju pomo nastavnicima, redovno praenje kvaliteta nastave, analiza zapaanja i
predlozi mjera za poboljanje metodiko-pedagokog pristupa nastavi. O svom radu vode urednu dokumentaciju i
podnose izvjetaje strunim organima, a svojim preporukama i zapaanjima doprinose poboljanju organizovanja
procesa nastave i uenja, preteno na aktivima i odjeljenskim vijeima.
Uprava kole je sasvim posveena stalnom usavravanju prestinih vrijednosti i postizanju veoma dobrih rezultata u
uenju, vladanju i postignuima uenika i u tom pogledu uiva veoma veliko povjerenje nastavnika, uenika, njihovih
roditelja i lokalne sredine.
Raspored asova je uglavnom prilagoen organizacionim mogunostima nastave, funkcionalnom korienju resursa i
optereenosti uenika u toku radnog dana i sedmice.

11478

11479

kolski odbor je konstituisan u skladu za Statutom. Plan i program rada kolskog odbora obuhvata veinom aktivnosti iz
njegove nadlenosti predviene Zakonom o gimnaziji i Statutom kole i tiu se programiranja rada kole, obrazovno1

Br. ind.

Obrazloenje
vaspitnog rada, organizacije rada, materijalno-tehnikog opremanja, saradnje sa lokalnom zajednicom i kadrovskih
pitanja. Realizuju se prema Poslovniku o radu kolskog odbora.
Zapisnici o radu kolskog odbora su uredni i pregledno prate tok sjednice, ali bez jasno definisanih zakljuaka,
nosilaca aktivnosti i termina realizacije.

11480

Program razvoja kole, koji se odnosi na period 2011 2015. godine, direktor je dostavio Ministarstvu prosvjete i sporta
prilikom prijave na konkurs, i sada predstoji usvajanje na kolskom odboru. Misija i vizija kole mogu da se rezimiraju
kroz kvalitetno obrazovanje uenika i sticanje primjenljivih znanja, vjetina i navika, razvijanje zdravog miljenja i
odgovornosti zasnovanim na meusobnom uvaavanju i potovanju, stvaranje kole koja motivie za uenje i rad
uopte, stalno unapreivanje obrazovno-vaspitne djelatnosti, poboljanje materijalno-tehnikih resursa, sprovoenje
reforme i stvaranje reprezentativne vaspitno-obrazovne institucije.
Prioritetne oblasti razvoja predviaju obezbjeivanje optimalnih resursa neophodnih za nesmetano funkcionisanje
kole na polju poboljanja kvaliteta uenja, vannastavnih aktivnosti i podrke uenicima, poboljanju uslova rada,
kolskog partnerstva i spoljanjih odnosa.
Realizaciju razvojnog programa pratie komisja za praenje ostvarenja Godinjeg plana i programa rada.

11481

Pedagoka dokumentacija i javne isprave se uglavnom vode u skladu sa Pravilnikom uz manje manjkavosti, najee u
odjeljenskim knjigama kod korektura nepravilno unesenih podataka. Ovlaene osobe blagovremeno i uredno prate
kvalitet i urednost voenja pedagoke dokumentacije, ukazuju na eventualne nepravilnosti i kontroliu da li su na
vrijeme otklonjene.
kola ima svoj sajt. Nemaju elektronski dnevnik, a druga dokumentacija, gdje je to mogue, vodi se i u elektronskoj
formi i na papiru.

2. Kvalitet kadrovskih, materijalnih, tehnikih i bezbjednosnih uslova rada ustanove

Te.
koef.

Aspekti utvrivanja kvaliteta

Bodovi

Procjena kvaliteta
VU

OPTI INDIKATORI

18
15

11483
11490

Struna zastupljenost
Opremljenost nastavnim/smjetajnim sredstvima

8
7

X
X

14
12

11484
11485

Profesionalni razvoj zaposlenih

Prostorno-tehniki i smjetajni uslovi

8
8

X
X

11
10

11486
11487

Opremljenost raunarima
Korienje raspoloivih resursa

8
7

X
X

10
10

11488
11489

Bezbjednosni uslovi rada (tehniko-normativni)

Sanitarno-higijenski uslovi

5
5

Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja

Br. ind.
11483

11490

11484

11485

11486

11487

11488

7.15

NZ

X
X
USPJENO

Obrazloenje
Broj i kvalifikaciona struktura nastavnog kadra omoguavaju realizaciju obrazovno-vaspitnog procesa. U nastavi su
angaovana 44 nastavnika, od kojih 37 na neodreeno, 7 na odreeno vrijeme. U koli nema pripravnika. Svi predmeti
zastupljeni su visokom strunom spremom. Nastavni kadar je stalan, a za mali broj povremeno odsutnih nastavnika
blagovremeno se obezbjeuje odgovarajua zamjena. Dopunu norme iz drige kole vre 3 nastavnika. Samo 1
nastavnik nema poloen struni ispit (nastavnik matematike). Veina zaposlenih je sa znaajnim radnim iskustvom to
doprinosi dobroj radnoj komunikaciji i razmjeni iskustva.
Uionice su uglavnom opremljene nastavnim sredstvima i pomagalima u skladu sa pedagokim standardima i
predloenim resursima za realizaciju predmetnih i obrazovnih programa. kolska biblioteka raspolae sa preko 20 000
knjiga. U sklopu biblioteke je prostrana, lijepo ureena itaonica za uenike. kola nastoji da dopunjava biblioteki fond.
Udruenje Pljevljaka iz Beograda svake godine daruje koli oko stotinjak knjiga koje su programski vezane za nastavu.
U kabinetima/uionicama ne postoje biblioteke koje formiraju uenici i nastavnici. Vanjski sportski teren, koji ima i
tribine, ureen je i ograen, a sala za fiziko vaspitanje (koja zahtijeva renoviranje) je uglavnom opremljena
odgovarajuom opremom.
Nastavnicima je omogueno stalno struno usavravanje putem uestvovanja na seminarima i savjetovanjima,
posjetama sajmovima, organizovanjem studijskih putovanja o emu postoji pregledna evidencija. kola ima plan
profesionalnog razvoja nastavnika, a koordinator tima je pedagog kole. Svaki nastavnik ima pojedinano svoj portfolio
u koji dostavlja linu evidenciju o posjeenim seminarima i zavrenim obukama.
Nastava se odvija u objektu koji je izgraen 1936. godine. U njemu je 13 uionica i 11 kabineta. Unutranji i vanjski
prostor prua odgovarajue mogunosti za realizaciju nastavnih i vannastavnih aktivnosti. kolski namjetaj je u
solidnom stanju (klupe, stolice, radni stolovi) i funkcionalan. Meutim, drveni podovi kao i stolarija su dotrajali i u loem
stanju.
kola ima lijepu, prostranu sveanu salu u kojoj se pored proslava organizuju i izvode druge aktivnosti.
Kabinet za informatiku je opremljen odgovarajuom opremom i namjetajem. kola raspolae sa 46 raunara (16 u
kabinetu za informatiku i 5 u zbornici) i 2 lap topa, tako da se moe rei da je opremljenost raunarima i prateom
opremom uglavnom u skladu sa ICT standardima. Omoguen je pristup Internetu, ali samo neke uionice imaju
odgovarajuu informatiku opremu. Raunari se koriste i u svrhu voenja kolske evidencije, pedagoke
dokumentacije, administrativnih poslova itd.
ICT koordinator je u dva navrata obavio obuku nastavnika za rad na raunaru ( Word, Internet i Excel).
Postojei raspoloivi resursi su na raspolaganju nastavnicima i uenicima. Uenici se podstiu na aktivnosti koje prate
izradu didaktikog materijala i na samostalno korienje resursa u koli. Postojei uioniki prostor koristi se
racionalno, a pristup sali za fiziko vaspitanje imaju svi uenici u skladu sa rasporedom asova i vannastavnim
aktivnostima.
kola raspolae dokumentacijom (pravilnik o zatiti na radu, kunom redu, struni nalaz o elektrinim i gromobranskim
instalacijama, protivpoarnim aparatima) propisanom zakonom o bezbjednosnim uslovima rada. Nema upotrebnu
dozvolu. U Izvjetaju o stanju elektroinstalacija se navodi da iste predstavljaju opasnost za ljude i materijalna dobra.
Takoe, u Izvjetaju o mjerenju tetnih i opasnih materija u dimnom gasu iz kotlovskog postrojenja Gimnazije (2008.
god.) navodi se velika prekoraenost tetnih gasova u odnosu na Pravilnikom dozvoljenu vrijednost.
S obzirom na to da je planirana kompletna obnova kolske zgrade, uloena su znaajna novana sredstva za izradu
glavnog projekta rekonstrukcije. Video nadzorom je obuhvaen cijeli unutranji prostor, a van kole cijelo dvorite i
sportski poligon. kolsko dvorite je ograeno, uredno i osvijetljeno. Grijanje je centralno i funkcionie relativno dobro.
Projektom vezanim za rekonstrukciju kole planirana je i ugradnja novih kotlova. U koli se ne vodi posebna evidencija o
dnevnim dogaajima vezanim za zatitu i bezbjednost uenika dok traje nastava i poslije nje, ali vodi se evidencija o
dolasku stranaka u kolu. Policajac u zajednici dobro sarauje sa kolom. Organizovana su deurstva nastavnika i
uenika.
3

Br. ind.

Obrazloenje
Broj
preporuke

0
11489

Preporuke

Preduzeti neophodne mjere u pogledu loeg stanja elektroinstalacija u kolskoj zgradi.

Evidentno je da se ulae napor da se kolski prostor adekvatno odrava i ureuje. Na odravanju istoe kolskog
prostora angaovano je 5 radnika, domar i loa. Ne postoji sanitarna topla voda. Na osnovu uvida u rezultate
anketiranih uenika u koli, saznajemo da se uenici posebno ale na lou higijenu u toaletima. Samo specijalizovane
uionice su opremljene lavaboima sa vodom.
Povremano se organizuju sistematski pregledi za uenike, a rjee za nastavnike. Dezinsekcija i deratizacija prostorija
se vri redovno.

Broj
preporuke

1132

Preporuke

Uz vie napora unaprijediti higijenu u uenikim toaletima.

3. Etos ustanove
Te.
koef.

Aspekti utvrivanja kvaliteta

Bodovi
VU

OPTI INDIKATORI

19
19

11491
11492

Potovanje kunog reda / pravila

Meuljudski odnosi

8
10

18
16

11493
11494

Interpersonalni odnosi nastavnika i uenika

Estetska ureenost prostora

8
8

16
12

11495
11496

Promocija i uloga u zajednici

Uticaj podsticajnih mjera

10
8

Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja

Br. ind.
11491
11492
11493
11494
11495
11496

Procjena kvaliteta

8.70

NZ

X
X
X
X
X
X
VEOMA USPJENO

Obrazloenje
kola je usvojila Pravilnik o kunom redu kojim su uglavnom propisani bitni segmenti organizacije rada koele.
Zaposleni i uenici potuju pravila ponaanja.
U koli vladaju skladni odnosi meu zaposlenima. Takoe u kolektivu vlada odgovoran odnos prema radnim
obavezama.
Meusobna komunikacija izmeu nastavnika i uenika u koli je pozitivna i utie na razvijanje meusobnog povjeranja,
tolerancije i uvaavanja.
Uenikim radovima se posveuje panaj pri ureenju unutranjeg prostora kole. Povremeno se realizuju akcije
ureivanja holova, hodnika, uionica i kolskog dvorita.
Obiljeja kole istaknuta su na vidnom mjestu i dostupna su svima. kola ima veoma kvalitetno uraen amblem i
monografiju. Redovno izlazi kolski list sa bitnim informacijama iz ivota kole.
kola ima Pravilnik o nagraivanju i pohvaljivanju zaposlenih za postignute rezultate. Pravilnik se primjenjuje u skladu
sa materijalnim mogunostima kole i punim potovanjem procedure.

4. Podrka koju ustanova prua djeci - uenicima

Te.
koef.

Aspekti utvrivanja kvaliteta

Bodovi

Procjena kvaliteta
VU

OPTI INDIKATORI

18
13

11497
11498

Podrka uenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva

Podrka nadarenim uenicima

6
9

12
12

11499
11500

Podrka uenicima sa smetnjama u razvoju

Vannastavne aktivnosti / obavezni izborni sadraji

11
10

11501
11502

Prava i dunosti uenika

Zatita i sigurnost uenika

7
7

X
X

8
8

11503
11504

Realizacija edukativnih i preventivnih programa

Profesionalna orijentacija

8
7

X
X

8
11505 Kvalitet rada uenikog parlamenta
Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja
Br. ind.
11497

11498

11499
11500

11501

11502

7
7.32

NZ

X
X

X
USPJENO

Obrazloenje
Za uenike koji zaostaju u savladavanju nastavnog gradiva organizuje se povremeno i po potrebi dopunska nastava.
Praksa kole je da se do kraja prvog klasifikacionog perioda identifikuju uenici kojima je ovaj vid nastave potreban a
potom da predmetni nastavnici izrade planove i pristupe realizaciji ovih asova. Prethodne kolske godive odran je
znaajan broj asova kao pomo uenicima pred polaganje eksterne mature. Uglavnom se slae i potpuno se slae
72% od anketiranih uenika sa konstatacijom da se redovno odravaju asovi dodatne i dopunske nastave dok se njih
12,12% djelimino slae,10,6% ne slae, a 4,5% ne zna.
Dodatna nastava se organizuje za uenike koji pokazuju interesovanje za pojedina podruja. Ova evidencija se vodi u
sveskama nastavnika. U koli se organizuju kolska takmienja iz sledeih predmeta: stranih jezika (engleski, francuski
i ruski), matematike, hemije, fizike, biologije, istorije, maternjeg jezika i knjievnosti kao i vannastavnih aktivnosti.
Takmienja se organizuju za sve razrede, pri emu je obuhvaen veliki broj uenika. Prethodne kolske godine
takmiilo se 119 uenika, a podijeljeno je 49 nagrada za osvojena vodea mjesta. Organizovanjem kolskih takmienja
kola prua podrku uenicima za vie nivoe takmienja. Tako je 8 uenika steklo pravo da uestvuje na dravnom nivou
24. 04. 2010. godine gdje su osvojena dva prva njesta - iz engleskog jezika i istorije. Iste godine na Olimpijadi znanja
osvojena su sledea mjesta: 3. mjesto biologija I razred, 1. i 2. mjesto fizika i 2. mjesto biologija II razred i 1. mjesto
fizika IV razred. Prethodne kolske godine na dravnom takmienju je uestvovalo 10 uenika iz: matematike, fizike,
hemije, biologije, istorije i engleskog jezika, a osvojili su druga mjesta iz fizike i istorije. Na Olimpijadi znanja prethodne
kolske godine takmiilo se 19 uenika iz: matematike, fizike, biologije. Osvojena su etiri prva mjesta, tri druga i dva
trea. Na meunarodno takmienje je plasiran jedan uenik, koji nije osvojio neko od vodeih mjesta. kola povremeno
organizuje ili uestvuje u projektima u cilju podsticanja istraivakog rada uenika.
U koli nema uenika sa smetnjama u razvoju sa rjeenjem o kategorizaciji.
kola, po svojim mogunostima, potuje elje i interesovanja uenika za obavezne izborne sadraje. U koli radi veliki
broj grupa od ponuenih 30 - radi 25. Pet ponuenih mogunosti za formiranje grupe nije se moglo realizovati zbog
malog broja prijavljenih. Dnevnici rada slobodnih aktivnosti i dodatne nastave sadre imena nastavnika koji vode
odreenu grupu, imena uenika koji su lanovi te grupe, dan i sat odravanja sastanka, programske ciljeve i plan rada
po mjesecima. U novembru 2010. godine je izaao 11. broj kolskog lista Glas gimnazije koji se tampa jednom
godinje, a koji ureuju uenici i nastavnici.Anketiranih 50% uenika se izjasnilo da se potpuno i uglavnom slae s
konstatacijom da kola uenicima nudi veliki broj razliitih vannastavnih aktivnosti, dok se njih 30,3% djelimino slae,
15,15% ne slae, a 4.5% ne zna.
Rezultati ankete pokazuju da su uenici redovno informisani o svojim pravima i dunostima (68,18% se potpuno i
uglavnom slau, 24,24% djelimino, a 7,5% se ne slae).
Uenici se upoznaju sa svojim pravima i dunostima na poetku kolske godine preko odjeljenjskih starjeina i
nastavnika (izvod iz Pravilnika). Informacije o organizaciji i radu kole uenici mogu dobiti i putem web stranice, oglasne
table i kolskog lista. Inicijative uenika se, preko razrednog starjeine, Uenikog parlamenta i pedagoga kole
podravaju i realizuju po mogunostima kole. Primjenjuje se Pravilnik o nainu i postupku dodjeljivanja pohvala i
nagrada i vaspitnim mjerama za uenike u koli. Predstavnici Uenikog parlamentai ove kole ne koriste mogunost
uestvovanja u radu organa kole.
Uvidom u rezultate sprovedene ankete saznajemo da se uenici u koli osjeaju sigurnim i bezbjednim (50% se
potpuno slae, 27,27% uglavnom. 18,18 djelimino, a svega 6% se ne slae). Na poetku kolske godine se vri
snimanje socio-ekonomskog statusa uenika u saradnji sa roditeljima, Centrom za socijalni rad i kolom iz koje dolaze.
Pored redovnih sistematskih pregleda uenika, po rijeima pedagoga, u koli se vodi rauna o promovisanju zdravlja
putem redovne nastave i putem radionica i predavanja u saradnji sa: ljekarom, predavaem Medicinskog centra.
Pedagog kole, putem predavanja, radi na podizanju svijesti o neprihvatljivosti nasilnikog ponaanja meu vrnjacima
i o prednostima nenasilne komunikacije. Meutim, na osnovu ankete, 37,87% uenika kad je zbog neega zabrinut ne
razgovara sa nastavnicima, to bi mogao biti povod za neku internu analizu.
5

Br. ind.

Obrazloenje

11503

U koli se realizuju edukativni i preventivni programi u saradnji sa Medicinskim centrom: predavanja strunjaka na temu
prevencije HIV-a, bolesti zavisnosti, reproduktivnom zdravlju.
Realizuju se i akcije u vezi zatite ivotne sredine: poumljavanje (prije dvije godine), ureenje dvorita, ureenje
enterijera kole - izlobe slika, fotografija, prezentacije s ekskurzija.
Uenici ove kole sarauju sa NVO Zraak nade, Crvenimm krstom, Centrom za djecu s potekoama u razvoju.
Takoe, uenici ove kole uestvovali su u realizaciji projekta Izgradnja kapaciteta uenikih zajednica u Crnoj Gori u
saradnji sa Juventasom, zatim na trodnevnom seminaru na abljaku u organizaciji Centra za monitoring ta zna o
Evropskoj uniji? iji je drugi dio realizovan u ovoj koli putem radionica za 2. i 3. razred.
Takoe, uenici ove kole uestvuju i na muzikim sveanostima na nivou grada, u folklornim i sportskim drutvima.
Ova kola i njeni uenici uestvuje na veini proslava i sveanosti koje se deavaju u gradu.

11504

kola obezbjeuje uenicima i roditeljima informaacije u vezi nastavka kolovanja putem razgovora sa odjeljenjskim
starjeinom, predmetnim nastavnikom i strunim saradnikom, putem organizovanja prezentacija visokokolskih
ustanova, plakata, broura i drugog propagandnog materijala.
Ueniki parlament, je sastavljen od predstavnika svih odjeljenja u koli bavi se pitanjima vezanim za rad uenika u
vankolskim aktivnostima, u planiranju izleta i ekskurzija, organizovanjem veeri, sportskih i drugih aktivnosti. Uraen je
Pravilnik o radu i oformljen Upravni odbor. Prijedlozi Uenikog parlamenta se razmaatraju i u zavisnosti od mogunosti
kole i utemeljenosti Nastavnikog vijea usvaja ili odbacuje njihovu inicijativu.

11505

5. Saradnja sa roditeljima, drugim ustanovama i lokalnom zajednicom

Te.
koef.

Aspekti utvrivanja kvaliteta

Bodovi
VU

OPTI INDIKATORI

31
26

11506
11507

Saradnja sa roditeljima
Aktivnost Savjeta roditelja

9
8

24
19

11508
11509

Saradnja sa drugim ustanovama i lokalnom zajednicom

Ukljuenost roditelja u vaspitno-obrazovni proces

8
7

Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja

Br. ind.
11506

11507

Procjena kvaliteta

8.12

NZ

X
X
X
X
USPJENO

Obrazloenje
Okvirni plan i program saradnje sa roditeljima obuhvaen je Godinjim planom i programom rada kole, a detaljnije u
Planu rada odjeljenskog starjeine i Planu rada savjeta roditelja. Saradnju karakteriu individualna komunikacija uprave
kole, strunih saradnika i nastavnika sa roditeljima, na odjeljenskim roditeljskim sastancima, po potrebi i na optem
roditeljskom sastanku, preko Savjeta roditelja, realizuje se zapisniki i vodi se redovna evidencija.
Za individualne razgovore sa roditeljima kola ima adekvatnu prostoriju i planirano vrijeme, istaknuto na vidnom mjestu i
dostavljeno roditeljima preko odjeljenskih starjeina.
Informisanje roditelja o uspjehu i vladanju uenika vri se preteno u individualnim razgovoriama sa roditeljima i na
odjeljenskim sastancima. kola uvijek izlazi u susret roditeljima da ih, u terminima koji su rasporedom odreeni,
informie o postignuima uenika, njihovom ponaanju u koli i drugim aktuelnim pitanjima.
Odnos izmeu uprave kole, strunih saradnika , nastavnika i roditelja je saradniki i neposredan.
Odjeljenski roditaljski sastanci se redovno odravaju i o tome vodi evidencija u odjeljenskim knjigama. Odziv roditelja u
prvom i drugom razredu je dobar, u treem i etvrtom nije na zadovoljavajuem nivou.
Savjet roditelja konstituisan je u skladu sa Zakonom. Svoje aktivnosti u skladu sa nadlenostima propisanim Optim
zakonom o obrazovanju, Statutom kole i interesima roditelja ostvaruje shodno Poslovniku o radu.
kola u dobro izgraenoj i njegovanoj komunikaciji sa raditeljima trai podrku roditelja za rjeavanje vanih pitanja
vezanih za planiranje, unapreenje i organizaciju rada kole (miljenje o Godinjem planu rada kole, izvjetaj o radu,
bira predstavnike roditelja u kolski odbor ...)materijalno-tehniku podrku, realizaciju projekata, organizaciju ekskurzija
i drugih aktivnosti vezanih za uee roditelja i podrku Savjeta roditelja u cilju poboljanja uslova za nesmetano
obavljanje obrazovno-vaspitnog rada.
Plan i program rada Savjeta roditelja se uglavnom realizuje u skladu sa predvienom dinamikom.
Roditelji su, veinom preko odjeljenskih roditeljskih sastanaka, upozanti sa radom, odlukama i zakljucima Savjeta
roditelja i zadovoljni su informisanou.
Prigovora i albi upuenih Savjetu roditelja nije bilo.
Plan Savjeta roditelja se uglavnom realizuje u skladu sa utvrenom dinamikom.

11508

kola ostvaruje plodnu saradnju sa drugim vaspitno-obrazovnim ustanovama ne samo u lokalnoj sredini nego i ire i
predstavlja pravi rasadnik talenata u oblasti sportskih, humanitarnih, kulturno-umjetnikih i drugih sfera ivota svoga
grada.
kola u saradnji sa lokalnom zajednicom uestvuje u kreiranju slobodnog dijela nastavnog programa (i do 20%), koji je
ugraen u predmetne programe. Sa lokalnom zajednicom je 07.04.2011. godine potpisala i Memorandum o saradnji sa
planom i programom rada.
Evidencija realizacije Plana vodi se u Ljetopisu kole i na sajtu.

11509

Roditelji se u vaspitno-obrazovni proces ukljuuju povremeno, najee preko edukativnih predavanja i struno-tehnike
pomoi.

6.1. Nastava i uenje.

6.1.1. Obavezni nastavni predmeti

6.1.1.1. Engleski jezik

Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 4
Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 4
Posjeena odjeljenja: IV-3, II-3, III-5, I-5, IV-5, I-4, III-1, II-5
Broj posjeenih asova: 8
Te. Aspekti utvrivanja kvaliteta
koef.

Bodovi

Procjena kvaliteta
VU

OPTI INDIKATORI

30

11510

Organizacija nastave/uenja na asu

11
11

11511
11512

Planiranje nastave
Pisane pripreme za as

8
9

11
10

11513
11514

Upotreba nastavnih sredstava

Ocjenjivanje

8
9

9
8

11515
11516

Uslovi rada na koje moe uticati nastavnik/vaspita

Rad Strunog aktiva

8
7

X
X

5
5

11517
11518

Dopunska nastava
Dodatna nastava

6
8

X
X

Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja

Br. ind.
11510

11511

11512
11513
11514

11515

11516

11517

NZ

X
X
X

USPJENO

Obrazloenje
Na posjeenim asovima primjenjivani su individualni, rad u parovima, grupni i frontalnioblik rada. Nastavnice daju
jasne i precizne instrukcije i objanjenja na ciljnom jeziku. Na posjeenim asovima nastavnice su uspjele da u rad
ukljue veinu uenika. Nivo zahtjevnosti zadataka postavljen je prema individualnim sposobnostima uenika. Prisutna
je povratna informacija poslije svakog zadatka. Uenici su pokazali visok nivo poznavanja engleskog jezika. Ostvarena je
dobra pedagoka komunikacija izmeu nastavnica i uenika. Njeguje se kultura dijaloga.
Godinji planovi rada sadre teme, ciljeve sa rednim brojem, sadraje i broj asova potrebnih za realizaciju. Ciljevi koji
nijesu centralno odreeni (15 20% za afirmaciju lokalne sredine) su planirani ali nijesu jasno oznaeni. Do dana
nadzora realizacija godinjih planova se u potpunosti odvija planiranom dinamikom.
Sve nastavnice imaju pisane pripreme za posjeene asove sadre potrebne elemente i predstavljaju osnovu za jasno
struktuiran as.
U nastavi se na adekvatan nain koristi raspoloiva nastavna sredstva: udbeniki komplet, cd-plejer, radni listovi,
testovi, rjenici i drugi materijal koje nastavnice izrauju.
Ocjenjivanje je u skladu sa Zakonom o gimnaziji. Sve nastavnice su, kako je bilo predvieno godinjim planovima,
realizovale prvi test u svim odjeljenjima. Za ocjenjivanje testova i pisanih zadataka koristi se bodovna skala. Nastavnice
vode i linu evidenciju o postignuima uenika. Na kraju prethodne kolske godine srednja ocjena kod IV razreda bila je
3,58 a na eksternoj maturi 3,93.
kola raspolae sa sedam kabineta/specijalizovanih uionica za strane jezike. Tri nastavnice engleskog jezika koriste tri
kabineta. etvrta nastavnica koristi svaki slobodan kabinet (za posjeene asove kabinete hemije i likovne kulture) .
Ovaj prostor je i pored dotrajalosti drvenarije (prozori i podovi) podsticajan i ugodan za rad i ima, pored estetske, i
saznajno-motivacionu funkciju. Specijalizovane uionice su opremljene sa po jednim raunarom. Na zidovima je veliki
broj radova koje su uenici izradili sami ili u saradnji s nastavnicama. Na stolu je i priruna literature. Dostupni su svi
naslovi lektira na engleskom jeziku koji su predvieni programom za gimnaziju.
Aktiv stranih jezika okuplja nastavnike engleskog, francuskog, ruskog i latinskog jezika. Uraen je Plan rada Aktiva koji
predvia tretiranje pitanja od vanosti za nastavu stranih jezika. Odrane su dvije sjednice do dana nadzora na kojima je
konstituisan Aktiv, usvojen Plan rada, postignut dogovor o realizaciji obaveznih izbornih sadraja, analizirani rezultati
eksterne mature, izloen je plan za rad na projektu izrade turistikog vodia za grad Pljevlja koji e biti tampan na sva tri
strana jezika koja se izuavaju u gimnaziji. Taj projekat bi, pored nastavnika stranih jezika okupio i nastavnike istorije i
geografije i mnoge druge profesionalce na nivou grada. Aktiv ne predvia realizovanje oglednih asova i hospitacija.
Iz razgovora sa lanicama aktiva (u toku nadzora odran zajedniki sastanak aktiva sa nastavnicama za francuski i
engleski jezik) saznaje se da je realizovan znaajan broj aktivnosti koje nijesu nigdje zabiljeene. Zakljueno je da se od
sada sve sprovedene aktivnosti biljee (bilo u svesci Aktiva bilo u nekoj zasebnoj svesci koja bi bila dodatak postojeoj) i
da se, koliko je to mogue, sve dokumentuje.
Na osnovu rezultata sa prvog testa napravljeni su spiskovi uenika kojima je potrebna dopunska nastava. Po rijeima
nastavnica, prethodne kolske godine, kao priprema za polaganje mature, realizovano je preko 50 asova koji nijesu
evidentirani. Do sada nema realizovanih asova za ovu kolsku godinu, a dogovori s uenicima o terminu odravanja su
u toku.
Broj
preporuke

11518

8.33

Preporuke

0
Evidentirati realizovane asove.
Za dodatnu nastavu postoje planovi, evidencija uenika i raspored za realizaciju asova u sveskama za tu namjenu.
Nastavnice engleskog jezika sa svojim uenicima koji pokazuju interesovanje za proirivanje svojih znanja iz ovog jezika
8

Br. ind.

Obrazloenje
angaovane su u pripremi kolskog lista, uestvuju sa izvedbom svoje dramske obrade nekog knjievnog djela,
literarnim radovima, na proslavama i priredbama na nivou kole i na nivou grada. U planu za ovu kolsku godinu imaju
izradu turistikog vodia na sva tri strana jezika.

6.1.1.2. Fiziko vaspitanje

Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 2
Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 2
Posjeena odjeljenja: III5, I1, I5, II4
Broj posjeenih asova: 4
Te. Aspekti utvrivanja kvaliteta
koef.

Bodovi

Procjena kvaliteta
VU

OPTI INDIKATORI

30

11519

Organizacija nastave/uenja na asu

11
11

11520
11521

Planiranje nastave
Pisane pripreme za as

6
5

11
10

11522
11523

Upotreba nastavnih sredstava

Ocjenjivanje

7
5

9
8

11524
11525

Uslovi rada na koje moe uticati nastavnik/vaspita

Rad Strunog aktiva

9
7

5
5

11526
11527

Dopunska nastava
Dodatna nastava

9
10

X
X

Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja

Br. ind.
11519

11520

11521

11526
11527

X
X

7.50

USPJENO

Preporuke

Pripremanje za as se mora osavremeniti i prilagoditi reformskim zahtjevima.

Preporuke

1228

11525

kola raspolae najosnovnijim nastavnim sredstvima i strunom literaturom, prema resursima za realizaciju
predmetnog programa. Nastavnici koriste dostupna nastavna sredstva.
Ocjenjivanje se vri u skladu sa zakonom (najmanje jedna ocjena u kvartalnom periodu), ali ne i sa dobrom
pedagokom praksom. Nijesu dovoljno izdiferencirani kriterijumi ocjenjivanja, srednja ocjena po odjeljenjima je
izuzetno visoka. Neophodno je razraditi jasnije kriterijume ocjenjivanja motorikih sposobnosti, motorikog znanja i
odnosa prema nastavi.
Broj
preporuke

11524

Posjeeni asovi dobro su organizovani i realizovani. Postavljeni ciljevi asa uglavnom su ostvareni. Aktivnosti uenika
su u potpunosti prilagoene ostvarivanju postvljenih ciljeva. Instrukcije i objanjenja nastavnika veoma su jasne i
precizne.
Ciljevi u planovima rada su korektno rasporeeni po mjesecima, ali preraspodjela fonda asova morala bi biti
preciznija. Poslije realizacije pojedinih tematskih oblasti ili kvartalnih perioda planirana je kontrola realizacije. Ciljevi koji
nijesu centralno planirani djelimino su verifikovani.
Nastavanici se povremeno pripremaju za asove.Pripreme nedovoljno precizno objedinjavaju pojedine tematske
oblasti. Tekue pripreme sadre osnovne elemente za organizaciju nastave. Pri realizaciji preprema djelimino je uoljiv
odnos cilja uenja i aktivnosti.

1219

11523

NZ

Obrazloenje

Broj
preporuke

11522

Praenje rada i napredovanje uenika treba da bude kontinuirano i sistematsko, po tano utvrenim
kriterijumima uz obavezno evidentiranje.
Prostor za nastavu fizikog vaspitanja ugodan je i podsticajan za rad. Nastavnici svojom kreativnou nadomjeuju
nedostatak pojedinih nastavnih sredstava.
Plan rada Strunog aktiva sadri potrebne elemente. Poslije klasifikacionih perioda analizira se uspjeh uenika, ali vie
na formalan nain. Na sastancima se razmatraju struna pitanja, a povremeno organizuju ogledni asovi.
Dopunska nastava je dobro organizovana i redovno se realizuje.
Dodatna nastava (vannastavne aktivnosti) se redovno organizuje u vidu kolskih liga takmienja. Uenici ove kole
postiu veoma dobre rezultate na optinskim i regionalnim takmienjima.

6.1.1.3. Francuski jezik

Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 2
Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 2
Posjeena odjeljenja: I-1, II-3, III-3, IV-2
Broj posjeenih asova: 4
Te. Aspekti utvrivanja kvaliteta
koef.

Bodovi

Procjena kvaliteta
VU

OPTI INDIKATORI

30

11528

Organizacija nastave/uenja na asu

11
11

11529
11530

Planiranje nastave
Pisane pripreme za as

9
9

X
X

11
10

11531
11532

Upotreba nastavnih sredstava

Ocjenjivanje

8
8

X
X

9
8

11533
11534

Uslovi rada na koje moe uticati nastavnik/vaspita

Rad Strunog aktiva

8
7

X
X

5
5

11535
11536

Dopunska nastava
Dodatna nastava

6
9

Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja

Br. ind.
11528

11529

11530
11531
11532

11533

11534

11535
11536

8.39

NZ

X
USPJENO

Obrazloenje
Uvodni dio asa je vrlo efikasan i doprinosi ostvarenju definisanog cilja nastave. Na posjeenim asovima obje
nastavnice primjenjivale su kombinaciju razliitih oblika i metoda rada. Nastavnice su koristile raznovrsne i dostupne
resurse radi dinaminosti nastave, boljeg razumijevanja nastavnih sadraja i lakeg sticanja znanja. Na taj nain
osnovni elementi nastavnog asa su veoma dobro sagledani i od njih je oblikovana cjelina. Pitanja upuena uenicima
su vjeto osmiljena, a instrukcije i objanjenja jasna i precizna. Uenici se pri svakom odgovoru pohvaljuju i stimuliu
za napore i postignua. Povratna informacija je prisutna gotovo u svakom dijelu procesa nastave. Veina uenika je
motivisana za rad i aktivna na asu. Obje nastavnice su samouvjerene, dinamine i veoma energine, to ide u prilog da
aktivnosti koje organizuju budu zanimljive i interesantne za uenike.
Godinji planovi rada su usklaeni sa obrazovnim programom i uraeni kvalitetno. Operativni ciljevi su kompatibilni sa
ciljevima iz predmetnog programa. Za svaku nastavnu jedinicu navedeni su operacionalizovani ciljevi koji se njome
realizuju. Nastavnice sarauju pri planiranju.
Nastavnice imaju odgovaruje pripreme sa jasnom strukturom i detaljnom razradom. Navedeni su ciljevi i planirane
aktivnosti uenika, metode, oblici, korelacija, nastavna sredstva, kao i procedura rada.
U nastavi se koriste raspoloiva nastavna sredstva, kao i didaktiki materijal koji nastavnice izrauju same ili sa
uenicima. Jedna od nastavnica je na posjeenom asu primjenjivala i raunar.
U vrijeme nadzora bilo je malo ocjena u dnevnicima rada. Meutim, obje nastavnice su imale u svojim biljenicama
evidenciju o postignuima uenika koja se odnose na razliite tehnike provjeravanja znanja: itanje, diktat, usmeno
izraavanje, pismeni zadaci, domai zadaci i aktivnost na asu.
Prostor za nastavu i uenje je ugodan i stimulativan. Uionica je uredna, ureena uenikim radovima, posterima,
crteima i panoima na francuskom jeziku, to ukazuje da se posveuje posebna panja i estetskim i saznajnim
kriterijumima.
Struni aktiv stranih jezika ine nastavnici francuskog, engleskog, ruskog i latinskog jezika. Njegov plan rada sadri
potrebne elemente (podjelu asova na nastavnike, usaglaavanje metoda i oblika rada, planiranje pismenih zadataka,
analizu uspjeha nakon klasifikacionih perioda). Ogledni asovi i meusobne hospitacije nijesu planirane. Na osnovu
razgovora obavljenog u vrijeme nadzora sa nastavnicima stranih jezika, dolazi se do saznanja da postoje izvjesne
aktivnosti koje su sprovedene u koli, ali nijesu nigdje evidentirane. Nastavnicama je sugerisano da u narednom
periodu sve realizovane aktivnosti evidentiraju i potkrepljuju potrebnom dokumentacijom.Od poetka nove kolske
godine odrana su dva sastanka.
Dopunska nastava je planirana za uenike koji ne napreduju u nastavi, evidentirana su njihova imena u sveskama
nastavnika, ali u vrijeme nadzora jo nije poela njena realizacija (4.oktobar).
Nastavnice francuskog jezika se uspjeno bave nadarenim i zainteresovanim uenicima u koli. Sa prilozima na
francuskom jeziku uestvuju u izradi kolskog lista, spremaju uenike za polaganje eksterne mature kao i za uee
tokom obiljeavanja Dana frankofonije. Pored toga, uenici ove kole prezentuju svoj talenat pjevanjem, recitovanjem i
glumom na francuskom jeziku na kolskim priredbama.
Prepoznatljiv je doprinos nastavnica francuskog jezika u lokalnoj sredini kulturnog miljea grada.

10

6.1.1.4. Geografija
Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 2
Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 2
Posjeena odjeljenja: I-2 i II-2
Broj posjeenih asova: 2
Te. Aspekti utvrivanja kvaliteta
koef.

Bodovi

Procjena kvaliteta
VU

OPTI INDIKATORI

30

11537

Organizacija nastave/uenja na asu

11
11

11538
11539

Planiranje nastave
Pisane pripreme za as

5
8

11
10

11540
11541

Upotreba nastavnih sredstava

Ocjenjivanje

8
7

X
X

9
8

11542
11543

Uslovi rada na koje moe uticati nastavnik/vaspita

Rad Strunog aktiva

8
5

5
5

11544
11545

Dopunska nastava
Dodatna nastava

6
7

X
X

Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja

Br. ind.

7.18

NZ

X
X

USPJENO

Obrazloenje

11537

U uvodnom dijelu asa izvreno je povezivanje gradiva sa prethodnim znanjima i istaknut je cilj nastave/uenja.
Nastavnici primjenjuju racionalnu kombinaciju razliitih oblika i metoda rada ( I 2), konkretizuju meupredmetne
korelacije, razvijaju radne navike uenika i osposobljavaju ih za rad samostalno i u grupi.
U razredu je prisutno meusobno uvaavanje i saradniki odnos (uenik uenik, uenici nastavnik). Njeguje se
kultura dijaloga. U komunikaciji na asovima dominantno je davanje uputstava i postavljanje pitanja od strane
nastavnika.
Povratna informacija je, uglavnom, prisutna tokom znatnog dijela nastavnog procesa.
Ciljevi asa su u cjelini na metodicki uspjean nain ostvareni.

11538

Svi nastavnici imaju godinje planove rada, koji sadre osnovne podatake (nazive nastavnih jedinica i ciljeve, tip asa i
nastavne metode).
Dio kurikuluma koji nije centralno planiran nije uvrteni u plan.
Poslije svake teme i mjeseca daje se osvrt na realizaciju sa odgovarajuim dopunama i korekcijama.
Broj
preporuke

Preporuke

1217

11539

Godinje rasporede gradiva, kao i operativne planove rada, potrebno je korigovati i doraditi u skladu sa
savjetima i preporukama nadzornika.
Svi nastavnici imaju odgovarajue pripreme za svaki as.
Pripreme za realizaciju asa imaju jasnu strukturu. Navedeni su ciljevi i nastavni zadaci i relevantne aktivnosti uenika.
Dobro su iskazane i ilustrovane glavne misli, stavovi i didaktika rjeenja. Predvieni su potrebni elementi nastave
(metode, oblici, sredstva, procedura rada, povratna informacija) i vaspitno-obrazovni ishodi asa.
Pri realizaciji pripreme, uglavnom, je uoljiv odnos cilj uenje metod (aktivnost uenja). Nakon veine asova daju se,
napomene, osvrt i krai zakljuak o realizaciji planiranog. Steena iskustva, uoene dobre i loe strane slue naredne
godine za sadrajniju korekciju pripreme.

11540

kola, veim dijelom, raspolae nastavnim sredstvima i strunom literaturom prema resursima za realizaciju
predmetnog programa.
Veina nastavnika koristi raspoloiva nastavna sredstva i skroman didaktiki materijal.
U nastavi se koriste odobreni udbenici uz upotrebu odgovarajue dodatne literature.
Oba natavnika koriste raunare u procesu nastave i uenja.

11541

Tokom nadzora malo je bilo ocjena u dnevniku rada. Meutim, oba nastavnika su imali svoju evidenciju o
postignuima uenika koja se odnose na razliite tehnike provjeravanja znanja.
Nastava se odvija u specijalizovanoj uionici. Zadovoljeni su zdravstveni zahtjevi, a solidno ureeni prostor je i estetski i
saznajno podsticajan izvor znanja i van udbenika.
Nastavnici zajedno sa uenicima osmiljavaju i izrauju nastavna sredstva i didaktiki materijal (pisani materijal, skice,
sheme, modeli, fotografije, posteri, panoi...). Didaktiki materijal prati realizaciju izuavanih sadraja i osim informativne i
edukativne funkcije ima i motivacionu funkciju za uenje.
Nastavnici,uglavnom,redovno posredstvom Strunog aktiva, dostavljaju upravi kole specifikaciju potrebnih nastavnih
sredstava i pomagala potrebnih za realizaciju obrazovnog programa.

11542

11

Br. ind.
11543

Obrazloenje
Plan rada Strunog aktiva, uglavnom, sadri potrebne elemente (podjelu asova na nastavnike, usaglaavanje metoda i
oblika rada, korelaciju meu srodnim predmetima).
U ovoj kolskoj gogini odrana je jedna sjednica 01.09.2011. god. U kolskoj 2010/11 godinu, poslije klasifikacionog
perioda ne analizira se uspjeh uenika. Na sastancima Aktiva razmatranje strunih pitanja svedeno je na minimum, a
ogledni asovi i hospitacije se rijetko organizuju. Plan rada Strunog aktiva se, uglavnom, realizuje predvoenom
dinamikom, ali mogunosti za timski rad nijesu dovolno iskoritene.
Broj
preporuke

Preporuke

1237
0

11544
11545

Organizovati ogledne asove i hospitacije unutar aktiva.

Poslije svakog klasifikacionog perioda struni aktiv nastavnika treba da analizira uspjeh uenika i
predloi mjere za njegovo poboljanje.
Za uenike je planirana dopunska nastava, ali realizacija jo nije poela.
Dodatna nastava je korektno planirana i poela je realizacija, o emu svjedoi uredna evidencija. Nastavnici geografije
sa uenicima su angaovani u lokalnoj sredini.

12

6.1.1.5. Informatika
Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 1
Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 1
Posjeena odjeljenja: I3, I4
Broj posjeenih asova: 2
Te. Aspekti utvrivanja kvaliteta
koef.

Bodovi

Procjena kvaliteta
VU

OPTI INDIKATORI

30

11546

Organizacija nastave/uenja na asu

11
11

11547
11548

Planiranje nastave
Pisane pripreme za as

7
6

X
X

11
10

11549
11550

Upotreba nastavnih sredstava

Ocjenjivanje

8
5

9
8

11551
11552

Uslovi rada na koje moe uticati nastavnik/vaspita

Rad Strunog aktiva

7
5

5
5

11553
11554

Dopunska nastava
Dodatna nastava

3
5

Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja

Br. ind.
11546

11547

6.34

NZ

X
X
X
X
UGLAVNOM USPJENO

Obrazloenje
U uvodnom dijelu asa izvreno je obnavljanje sadraja potrebnih za povezivanje sa novim znanjima i istaknut je cilj
asa. Na asovima je izvrena prezentacija cilja asa u obliku teza i slika ureaja o kojima je nastavnica govorila.
Uenicima je omogueno da vide pojedine ureaje o kojima se govori. Nastavnica primjenjuje monoloku i dijaloku
metodu. Nekoliko uenika je misaono aktivno, dok su ostali posmatrali.
Na kraju asa nastavnica rezimira prezentovane sadraje bez uea uenika.
Godinji plan je usklaen sa predmetnim programom i sadri: spisak literature za uenike i nastavnike, nastavne
materijale, oblike rada, nastavna sredstva, pismene zadatke, ocjenjivanje, slobodne aktivnosti, korelacije, prijedloge za
poboljanje nastave (predloena je podjela uenika na grupe). Osim nabrojenih cjelina, godinji plan sadri pregled
nastavnih tema po nastavnim jedinicama i tip asa (obrada i vjebanje).
Dopuna godinjeg plana su operativni mjeseni planovi koji obuhvataju: teme, broj asova po temama, nazive nastavnih
jedinica, redni broj asova, operativne ciljeve, oblike rada, nastavne metode, nastavna sredstva, korelacije, napomene i
tipove asova (obrada i utvrivanje). Nastavno-ciljno planiranje pretpostavlja planiranje ispunjenja ciljeva, to ne
podrazumijeva podjelu na tipove asova.
Nije obiljeen slobodni dio kurikuluma, iako su obuhvaene neke predloene neobavezne teme.
Godinji plan nije razmatran i usvojen na sjednicama Aktiva. Oigledna je ujednaena metodologija izrade godinjeg
planiranja sa ostalim informatikim predmetima.
Broj
preporuke

Preporuke

11548

Prilagoditi godinje planiranje nastavno-ciljnom planiranju i na sjednicama Aktiva razmatrati teme koje
su slobodni dio kurikuluma i obiljeiti ih u Godinjem planu.
Pripreme za as su uraene za sve asove od poetka kolske godine i veoma su opirne (po nekoliko listova), to
utie na njihovu upotrebljivost. Prva strana je naslovna strana, ostatak sadre: nastavne teme, nastavne jednice, tip
asa, ciljeve, nastavna sredstva, aktivnosti nastavnika i uenika. Ostali dio pripreme za as ini uvodni dio koji se sastoji
od pitanja i tanih odgovora, glavni dio koji je kompletan sadraj iz udbenika za taj as i zavrni dio koji ine pitanja.
Aktivnosti uenika koji treba da su centralni dio pisane pripreme nijesu jasno iskazane.
Broj
preporuke

1219
11549

11550

Preporuke

Pripremanje za as se treba osavremeniti i prilagoditi reformskim zahtjevima.

U uionici je 16 raunara, tampa, skener, projektor i platno. Na posmatranim asovima uenici nijesu koristili
raunare, jer su uvodne teme, a inae se koriste na asovima vjebanja. Osim prikazane projekcije, pokazivani su
djelovi raunara koji omoguavaju uenicima potpuniji uvid u obraivanu temu.
Ocjenjivanje uenika je uglavnom na asovima utvrivanja, to ukazuje na tradicionalni pristup nastavi. Nastavnica
posjeduje biljenicu u koju povremeno evidentira zalaganje i odgovore uenika. Na posmatranim asovima nastavnica
nije davala jasne povratne informacije uenicima o pokazanoma znanju, niti je evidentirala u biljenici. U dnevniku rada
ima nekoliko ocjena, koje su u skladu sa Zakonom o gimnaziji. Nastavnica namjerava da uenike ocjenjuje i preko
testova po klasfikacionim periodima, koje jo nije formulisala.
Broj
preporuke

Preporuke

1228

11551

Praenje rada i napredovanje uenika treba da bude kontinuirano i sistematsko, po tano utvrenim
kriterijumima uz obavezno evidentiranje.
Godinjim planom je predvien rad na ureenju uionice i izradi didaktikog materijala koji e pomoi uenicima da
13

Br. ind.
11552

Obrazloenje
pasivno ue. Nastavnica koristi djelove iz starih raunara da uenicima, praktino, pokae, izuavanje sadraja.
Struni aktiv informatike je zajedno sa nastavnicima matematike. Ima plan rada po mjesecima. Tokom 2009/10 odrano
je ukupno pet sastanaka Strunog aktiva (analiza uspjeha samo poslije II i IV klasifikacionog perioda), a prethodne
godine su odravane sjednice nakon svakog klasifikacionog perioda.
Zapisnici sa sjednica Aktiva obuhvataju tabelarni pregled stanja, ocijenjenosti, srednje ocjene i komparaciju uspjeha
uenika.
Zapisnici sa sastanaka Aktiva nemaju konstataciju o prisutnima, usvajanje prethodnog zapisnika, odluka i zakljuaka po
takama dnevnog reda, zaduenja i rokova, niti konstatacija o realizaciji. Nedostaje analitiki pristup strunim pitanjima,
unapreivanje metoda rada, odravanje oglednih asova i hospitacija i drugih aktuelnih pitanja.
Broj
preporuke

Preporuke

1239

11553

Struni aktivi treba da se detaljnije bave analizom vaspitno-obrazovnog rada, razmatranjem strunih
pitanja, strunim usavravanjem, poboljanjem kvaliteta nastave i uenja, meupredmetnom
korelacijom i usaglaavanjem kriterijuma ocjenjivanja.
Dopunska nastava nije poela da se odrava, u toku je izrada plana i identifikacija uenika kojima je potrebna.
Broj
preporuke

11554

Preporuke

1247
Dopunsku nastavu organizovati odmah nakon incijalne provjere znanja, a ne poetkom oktobra mjeseca.
Dodatna nastava ima plan i spisak uenika, ali se nastava jo ne realizuje.
Broj
preporuke

1254

Preporuke

Realizovati plan dodatne nastave.

14

6.1.1.6. Matematika
Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 4
Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 4
Posjeena odjeljenja: : III1, IV4, I3, III2, II4, II1 i I5.
Broj posjeenih asova: 7
Te. Aspekti utvrivanja kvaliteta
koef.

Bodovi

Procjena kvaliteta
VU

OPTI INDIKATORI

30

11555

Organizacija nastave/uenja na asu

11
11

11556
11557

Planiranje nastave
Pisane pripreme za as

8
5

11
10

11558
11559

Upotreba nastavnih sredstava

Ocjenjivanje

8
8

X
X

9
8

11560
11561

Uslovi rada na koje moe uticati nastavnik/vaspita

Rad Strunog aktiva

7
5

5
5

11562
11563

Dopunska nastava
Dodatna nastava

6
5

Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja

Br. ind.
11555

11556

11557

7.09

NZ

X
X
USPJENO

Obrazloenje
Nastava se izvodi na tradicionalan nain. Frontalni oblik rada i monoloko-dijaloke metode preovladavaju, ime se
postie zadovoljavajua aktivnost uenika. U uvodnom dijelu asa uglavnom je izvrena analiza domaeg zadatka i
obnovljeni su sadraji potrebni za usvajanje novih znanja. Uenici se, pri rjeavanju nastavnih zadataka, usmjeravaju na
korienje udbenika. Pedagoka klima u odjeljenju je demokratska, iskazuje se kroz odnos izuzetnog meusobnog
uvaavanja (uenika i nastavnika) i saradniki odnus meu uenicima. Njeguje se klima dijaloga. Nastavnici formuliu i
osmiljavaju pitanja vjeto i ozbiljno se bave odgovorima uenika. Kod veine nastavnika osnovni elementi nastavnog
asa su dobro sagledani i od njih je oblikovana cjelina. Veina uenika je motivisana za uenje, ima razvijen odgovoran
odnos prema uenju i pokazuje visok stepen samostalnosti u radu. Uenici se pravilno usmjeravaju i pohvaljuju za
napore i postignua. Aktivnosti na primjeni individualizacije i diferencijacije u nastavnom procesu samo su djelimino
zastupljene.
Godinji planovi rada su uraeni savjesno i sadre sve propisane nastavne ciljeve. Pri planiranju nastavnici polaze od
ciljeva i zadataka propisanih u Nastavnom planu i programu. Plan karakterie sistematinost i postupnost. Dosadanja
realizacija Nastavnog programa se odvijala u skladu sa planiranim u godinjem rasporedu gradiva. Ciljevi koji nijesu
centralno planirani okvirno su razraeni po mjesecima. Nema dokaza da su prihvaeni od strane Strunog aktiva i da su
verifikovani na Nastavnikom vijeu.
Nastavnici se pripremaju za as. Pisane pripreme su na nivou skice podsjetnika. U pripremama nijesu navedeni
ciljevi, i nastavni zadaci ni aktivnosti uenika.
Broj
preporuke

Preporuke

11558
11559

11560

11561

Pisati pripreme za asove u kojima e jasno biti istaknuti ciljevi, sadraji, aktivnosti uenika, oblici rada i
nastavne metode i nastavni materijal.
kola raspolae osnovnim nastavnim sredstvima prema resursima za realizaciju predmetnog programa. U nastavi se
redovno koriste odobreni udbenici.
Ocjenjivanje je redovno i blagovremeno ime je obezbijeen kontinuitet u informisanju uenika o njihovom
napredovanju u sticanju znanja. Nastavnici uglavnom kombinuju metode provjeravanja znanja i razliite tehnike
ocjenjivanja kako bi data ocjena bila to jasniji i objektivniji pokazatelj uenikovog znanja, zalaganja, kreativnosti i
napretka. Ocjenjivanje je u skladu sa zakonom o gimnaziji. Nastavnici imaju biljenicu u kojoj povremeno unose i prate
postignua uenika.
Prostor za nastavu i uenje je ugodan i podsticajan. Nastavnici zajedno sa uenicima osmiljavaju i izrauje nastavna
sredstva i didaktiki materijal (pisani materijal, skice, sheme, modele, fotografije, posteri,...) i time doprinose
savladavanju zahtjeva savremene nastave.
Plan rada Strunog aktiva ne sadri potrebne elemente (usaglaavanje metoda i oblika rada, korelaciju meu srodnim
predmetima, planiranje pismenih zadataka,...). Poslije klasifikacionog perioda nedovoljno se analizira uspjeh uenika i
ne predlau mjere za njegovo poboljanje. Na sastancima aktiva razmatranje strunih pitanja svedeno je na minimum.
U planovima rada nema uglednih i oglednih asova, pa se isti i ne realizuju.
Broj
preporuke

Preporuke

11562

Na kraju svakog klasifikacionog perioda analizirati uspjeh uenika i isplanirati miere za njegovo
poboljanje.
Za uenike sa sporijim ritmom uenja povremeno organizuju se asovi dopunske nastave.
15

Br. ind.
11563

Obrazloenje
Ne posveuje se posebna panja uenicima koji bre napreduju. Povremeno se odravaju asovi dodatne nastave, ali
bez odgovarajue evidencije. Ne postoji plan dodatne nastave.
Broj
preporuke

Preporuke

Organizovati i evidentirati odrane asove dodatne nastave i broj uenika koji ih pohaaju.

16

6.1.1.7. Maternji jezik i knjievnost

Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 5
Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 5
Posjeena odjeljenja: I-5, II-1, IV-1, III-2, II-2, III-3, I-1, IV-4, II-4, II-5
Broj posjeenih asova: 10
Te. Aspekti utvrivanja kvaliteta
koef.

Bodovi

Procjena kvaliteta
VU

OPTI INDIKATORI

30

11564

Organizacija nastave/uenja na asu

11
11

11565
11566

Planiranje nastave
Pisane pripreme za as

8
8

X
X

11
10

11567
11568

Upotreba nastavnih sredstava

Ocjenjivanje

8
8

X
X

9
8

11569
11570

Uslovi rada na koje moe uticati nastavnik/vaspita

Rad Strunog aktiva

9
8

5
5

11571
11572

Dopunska nastava
Dodatna nastava

8
8

Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja

Br. ind.
11564

11565

11566
11567
11568
11569

8.39

NZ

X
X
X
X
USPJENO

Obrazloenje
Cilj uenja ukljuuje znanje, vjetine i vrijednosti. U uvodnom dijelu asa je izvreno obnavljanje sadraja potrebnih za
povezivanje sa novim znanjima, isticanje cilja asa i motivisanje uenika za inteziviranje aktivnosti.
Metode nastave/uenja, oblici rada i nastavna sredstva su odabrani,planirani i realizovani. U nastavi dominira primjena
aktivnih oblika uenja. Nastavnici razvijaju kompetencije uenika za uenje putem otkria i rjeavanja problema.
Na asovima dominira, veoma uspjena, kreativna, misaona aktivnost uenika.
Veina uenika ui smisleno, problemski,divergentno, kritiki i kooperativno.
Nastavnici izvode nastavu na interesantan nain za uenike. Aktivnosti koje sprovode su zanimljive i u skladu sa
postavljenim ciljem.
Na asovima je dvosmjerna komunikacija nastavnik-uenik, kao i komunikacija izmeu samih uenika.
Povratna informacija je prisutna u svakom dijelu procesa nastave.
Ciljevi asova su u cjelini na metodiki veoma uspjean nain ostvareni.
Svi nastavnici imaju Godinje planove rada. Ciljevi u planovima rada su rasporeeni po mjesecima i sa fondom asova
za realizaciju. Poslije svakog mjeseca ostavljen je prostor za osvrt na realizaciju, eventualne korekcije, dopune i
poboljanja.
Nastavnici imaju odgovarajue pripreme za asove. Sadraj prpreme asa ima jasnu strukturu, detaljnu razradu i u
sutini podrazumijeva povezivanje cilja uenja sa aktivnostima.
kola raspolae nastavnim sredstvima i bogatom strunom literaturom prema resursima za realizaciju predmetnog
programa. U nastavi se koriste odobreni udbenici, druga dodatna literatura i raunar.
Ocjenjivanje je u skladu sa Zakonom o gimnaziji. Ocjenjivanje je objektivno, blagovremeno, jasno i javno. Na kraju
prole nastavne godine srednja ocena u IV razredima bila je 3,77 a, na eksternoj prvjeri znanja 3.55.
Prostor za nastavu i uenje je ugodan i podsticajan.
Nastavnici zajedno sa uenicima osmiljavaju i izrauju nastavna sredstva i didaktiki materijal. Nastavnici i uenici:
reiraju, pripremaju i izvode pojedine drame, (Kotana B. Stankovia) odravaju poetske recitale za uenike,
profesore i graane, vre promociju knjiga uenika, zaviajnih knievnika i drugih autora. Uenici sa profesorima
ureuju kolski list.

11570

Plan rada Strunog aktiva sadri potrebne elemente (podjelu asova na nastavnike, usaglaavanje metoda i oblika
rada , planiranje pismenih i kontrolnih zadataka, danje oglednih asova, zaduenja za rad u sekcijama, kolskom listu,
analizu uspjeha uenika na klasifikacvionim periodima i preporuke za poboljanje uspjeha uenika itd).
Plan rada Strunog aktiva realizuje se planiranom dinamikom.

11571

Dopunska nastava je planirana i realizuje se. Evidenciju o dopunskoj nastavi nastavnici vode u posebnim sveskama
namijenjenim za tu svrhu. U sveskama su date rubrike za evidenciju uenika, za sadraje koji su uenicima objanjeni,
kao i biljeke o napedovanju uenika.
Dodatna nastava je planirana i realizuje se planiranom dinamikom. Evidenciju o dodatnoj nastavnici nastavnici vode u
sveskama za tu svrhu.

11572

6.1.2. Izborni predmeti

17

6.1.2.2. Algoritmi i programiranje

Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 1
Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 1
Posjeena odjeljenja: IV
Broj posjeenih asova: 2
Te. Aspekti utvrivanja kvaliteta
koef.

Bodovi

Procjena kvaliteta
VU

OPTI INDIKATORI

30

12243

Organizacija nastave/uenja na asu

11
11

12244
12245

Planiranje nastave
Pisane pripreme za as

7
6

X
X

11
10

12246
12247

Upotreba nastavnih sredstava

Ocjenjivanje

8
5

9
8

12248
12249

Uslovi rada na koje moe uticati nastavnik/vaspita

Rad Strunog aktiva

8
5

5
5

12250
12251

Dopunska nastava
Dodatna nastava

3
5

Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja

Br. ind.
12243

12244

6.73

NZ

X
X
X
X
UGLAVNOM USPJENO

Obrazloenje
Obnavljanje prethodne nastavne jedinice bio je uvod u najavu naredne. Naslov i sadraj nove nastavne jedinice
predstavljeni su na projekciji. Tokom asa su prikazivane i objanjavanje teze sa prezentacije. Na osnovu datih
objanjenja raeni su zadaci. Uenici su postavljene zadatke radili samostalno. Zavrni dio asa realizovan je kao
zanimljiva aktivnost uenika. Uenici su zapisivali nove pojmove sa asa, lijepili papire na tabli i objanjavali ih.
Oigledna je ujednaena metodologija izrade godinjeg planiranja sa ostalim informatikim predmetima. Godinji plan
je usklaen sa predmetnim programom i sadri: spisak literature za uenike i nastavnike, nastavne materijale, oblike
rada, nastavna sredstva, pismene zadatke, ocjenjivanje, slobodne aktivnosti, korelacije, prijedloge za poboljanje
nastave (predloena je podjela uenika na grupe). Osim nabrojenih cjelina, godinji plan sadri pregled nastavnih tema
po nastavnim jedinicama i tip asa (obrada i vjebanje).
Dopuna Godinjeg plana su operativni mjeseni planovi koji obuhvataju: teme, broj asova po temama, nazive
nastavnih jedinica, redni broj asova, operativne ciljeve, oblike rada, nastavne metode, nastavna sredstva, korelacije,
napomene i tipove asova (obrada i utvrivanje). Nastavno-ciljno planiranje pretpostavlja planiranje ciljeva, i ne
podrazumijeva podjelu na tipove asova.
Nije obiljeen slobodni dio kurikuluma, iako su obuhvaene neke predloene neobavezne teme.
Godinji plan nije razmatran i usvojen na sjednicama Aktiva.
Broj
preporuke

Preporuke

12245

Prilagoditi godinje planiranje nastavno-ciljnom planiranju i na sjednicama Aktiva razmatrati teme koje
su slobodni dio kurikuluma i obiljeiti ih u Godinjem planu.
Pripreme za as su uraene za sve asove od poetka kolske godine i veoma su opirne (po nekoliko listova), to
utie na njihovu upotrebljivost. Prva strana je naslovna, ostatak sadri: nastavne teme, nastavne jednice, tip asa, ciljeve,
nastavna sredstva, aktivnosti nastavnika i uenika iskazane jednom reenicom. Ostali dio pripreme za as ini uvodni
dio koji se sastoji od pitanja i tanih odgovora. Glavni dio su zadaci iz udbenika i zavrni dio koji ine pitanja i zadaci za
rad kui. Aktivnosti uenika se pretpostavljaju kroz izradu zadataka.
Broj
preporuke

12246
12247

Preporuke

0
Pripremanje za as se treba osavremeniti i prilagoditi reformskim zahtjevima.
U uionici je 16 raunara, tampa, skener, projektor i platno. Na posmatranim asovima uenici nijesu koristili
raunare jer su radili algoritme, a inae se koriste na asovima vjebanja.
Nastavnica posjeduje biljenicu u koju povremeno evidentira izradu zadataka i odgovore uenika. Na posmatranim
asovima uenici su radili zadatke, koje je nastavnica komentarisala, ali postignua nije evidentirala u biljenici.
Broj
preporuke

Preporuke

12248
12249

Praenje rada i napredovanje uenika treba da bude kontinuirano i sistematsko, po tano utvrenim
kriterijumima uz obavezno evidentiranje.
Godinjim planom je predvien rad na ureenju uionice i izradi didaktikog materijala koji e pomoi uenicima da
pasivno ue. Kao jedan od autora prirunika za predmet, nastavnica koristi dodatne zadatke za vjebanje uenika.
Struni aktiv informatike je zajedno sa nastavnicima matematike. Ima plan rada po mjesecima. Tokom 2009/10 odrano
je ukupno pet sastanaka Strunog aktiva (analiza uspjeha samo poslije II i IV klasifikacionog perioda), a prethodne
godine su odravane sjednice nakon svakog klasifikacionog perioda.
Zapisnici sa sjednica obuhvataju tabelarni pregled stanja, komentare realizacije programa, prepisano stanje
18

Br. ind.

Obrazloenje
ocijenjenosti, srednje ocjene i komparaciju uspjeha.
Zapisnici sa sastanaka Aktiva nemaju konstataciju o prisutnima, usvajanje prethodnog zapisnika, odluke i zakljuke po
takama dnevnog reda, zaduenja i rokove, niti konstatacije o realizaciji. Nedostaje analitiki pristup strunim pitanjima,
unapreivanje metoda rada, odravanje oglednih asova i hospitacija i drugih aktuelnih pitanja.
Broj
preporuke

Preporuke

1239

12250

Struni aktivi treba da se detaljnije bave analizom vaspitno-obrazovnog rada, razmatranjem strunih
pitanja, strunim usavravanjem, poboljanjem kvaliteta nastave i uenja, meupredmetnom
korelacijom i usaglaavanjem kriterijuma ocjenjivanja.
Dopunska nastava nije poela da se odrava, u toku je izrada plana i identifikacija uenika kojima je potrebna.
Broj
preporuke

12251

Preporuke

1247
Dopunsku nastavu organizovati odmah nakon incijalne provjere znanja, a ne poetkom oktobra mjeseca.
Dodatna nastava ima plan i spisak uenika. Nijesu realizovani asovi do sada, tako da nema ni evidencije.
Broj
preporuke

1254

Preporuke

Realizovati plan dodatne nastave.

19

6.1.2.1. Turistika geografija Crne Gore

Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 3
Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 3
Posjeena odjeljenja: III i IV (grupama)
Broj posjeenih asova: 3
Te. Aspekti utvrivanja kvaliteta
koef.

Bodovi

Procjena kvaliteta
VU

OPTI INDIKATORI

30

12270

Organizacija nastave/uenja na asu

11
11

12271
12272

Planiranje nastave
Pisane pripreme za as

5
8

11
10

12273
12274

Upotreba nastavnih sredstava

Ocjenjivanje

9
8

9
8

12275
12276

Uslovi rada na koje moe uticati nastavnik/vaspita

Rad Strunog aktiva

8
5

5
5

12277
12278

Dopunska nastava
Dodatna nastava

7
8

X
X

Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja

Br. ind.

7.49

NZ

X
X
X
X
X
X

USPJENO

Obrazloenje

12270

Uvodni dio asa je realizovan tako da doprinosi ostvarenju definisanog cilja nastave/uenja.
Nastavnici primjenjuju racionalnu kombinaciju razliitih oblika i metoda rada. Veinom konkretizuju meupredmetne
povezanosti. Uenici se, dobrim dijelom, pri rjeavanju nastavnih zadataka, usmjeravaju na korienje udbenika,
enciklopedija, interneta, rjenika i druge relevantne literature.
Prihvataju aktivnosti na asu i aktiviraju ranije steena znanja i iskustva.
Vecim dijelom asa dominira demokartska klima u odjeljenju, prisutno je meusobno uvaavanje i saradniki odnos
(uenik uenik, uenici nastavnik).
Uenici se pravilno usmjeravaju i pohvaljuju za napore i postignua. Povratna informacija je prisutna u veem dijelu
procesa nastave. Ciljevi asa su u na metodicki dobar nain ostvareni.

12271

Ciljevi u planovima nastavnika su korektno rasporeeni po mjesecima i sa fondom asova za realizaciju. Rijetko je dat
osvrt na realizaciju sa odgovarajuim dopunama, korekcijama i poboljanjima. Svi nastavnici imaju Godinje planove
rada, koji sadre osnovne podatake (nazive nastavnih jedinica i ciljeve, tip asa i nastavne metode).
Ciljevi koji nijesu predvieni centralnim dijelom kurikuluma nijesu uvrteni u plan, niti je razmatran od strane Strunog
aktiva i Nastavnikog vijea.
Broj
preporuke

Preporuke

1217

12272

12273

12274

12275

12276

Godinje rasporede gradiva, kao i operativne planove rada, potrebno je korigovati i doraditi u skladu sa
savjetima i preporukama nadzornika.
Svi nastavnici imaju odgovarajue pripreme za svaki as. Pripreme za realizaciju asa imaju jasnu strukturu. Nastavnik
obraa panju na to kako e uenik najbolje i najlake usvojiti gradivo. Pri realizaciji pripreme, uglavnom je uoljiv odnos
cilj uenje metod (aktivnost uenja). Nakon veine asova daju se, napomene, osvrt i krai zakljuak o realizaciji
planiranog. Steena iskustva, uoene dobre i loe strane slue naredne godine za sadrajniju korekciju pripreme.
kola veim dijelom raspolae nastavnim sredstvima i strunom literaturom prema resursima za realizaciju
predmetnog programa.
Veina nastavnika koristi relevantna nastavna sredstva i odgovarajui didaktiki materijal. U nastavi se upotrebuljava
udbenik i dodatna literatura. Svi nastavnici koristi raunare u procesu nastave i uenja u koli/ustanovi.
Tokom nadzora malo je bilo ocjena u dnevniku rada. Meutim, svi nastavnici su imali svoju evidenciju o
postignuima uenika koja se odnose na razliite tehnike provjeravanja znanja . Postoji i evidencija o aktivnostima u
raznim sekcijama posebno planinarskoj.
Prostor za nastavu i uenje je ugodan i podsticajan. Zadovoljeni su zdravstveni, estetski i saznajno- podsticajani izvori
sticanja znanja van udbenika. Nastava se izvodi i na terenu.
Nastavnici zajedno sa uenicima osmiljavaju i izrauju nastavna sredstva i didaktiki materijal (pisani materijal, skice,
sheme, modeli, fotografije, posteri, panoi...) i time doprinosi savladavanju zahtjeva savremene nastave.
Nastavnici uglavnom redovno posredstvom Strunog aktiva dostavljaju upravi kole specifikaciju potrebnih nastavnih
sredstava i pomagala potrebnih za realizaciju obrazovnog programa.
Plan rada Strunog aktiva, uglavnom, sadri potrebne elemente (podjelu asova na nastavnike, usaglaavanje metoda i
oblika rada, korelaciju meu srodnim predmetima,...). Poslije klasifikacionog perioda ne analizira se uspjeh uenika, i
20

Br. ind.

Obrazloenje
ne predlau mjere za njegovo poboljanje. Na sastancima Aktiva se razmatraju struna pitanja, ali se ogledni asovi i
hospitacije veoma rijetko organizuju.
Broj
preporuke

Preporuke

1239

12277

12278

Struni aktivi treba da se detaljnije bave analizom vaspitno-obrazovnog rada, razmatranjem strunih
pitanja, strunim usavravanjem, poboljanjem kvaliteta nastave i uenja, meupredmetnom
korelacijom i usaglaavanjem kriterijuma ocjenjivanja.
Dopunska nastava je planirana i povremeno, po potrebi i u skladu sa uslovima, nastavnici realizuju dopunsku nastavu,
uglavnom, u vidu konsultacija. Tokom predhodnih kolskih godina kraju prvog,drugog i treeg klasifikacionog perioda
nije bilo uenika sa nedovoljnim ocjeneama iz Turistike geografije.
Dodatna nastava realizuje se povremeno, u vidu konsultacija, za uenike koji su zainteresovani za takmienje.
Organizovana su kolska takmienja i data je odgovarajua podrka, uenicima koji su bili zainteresovani za pripremu
takmienja.

6.1.3. Fakultativni predmeti

6.1.4. Obavezni izborni sadraji
7. Postignua znanja i vjetina uenika prema obrazovnim standardima

21

7.1. Postignua znanja i vjetina uenika prema obrazovnim standardima.

Te.
koef.

Aspekti utvrivanja kvaliteta

Bodovi

Procjena kvaliteta
VU

OPTI INDIKATORI

30
15

11573
11574

Postignua na provjeri znanja i eksternoj provjeri znanja

Postignua po klasifikacionim periodima tekue godine

15
11

11575
11576

Postignua uenika na viim nivoima takmienja

Postignua uenika na kolskom takmienju

10
9

X
X

11
10

11579
11577

Vaspitna postignua: neopravdani izostanci, vladanje ...

Postignua uenika sa posebnim potrebama

11578

Postignua po klasifikacionim periodima i na kraju prethodne

godine
Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja
Br. ind.
11573

8
8.69

NZ

X
VEOMA USPJENO

Obrazloenje
Eksterna provjera znanja za maturski ispit je organizovana u junskom, a popravni ispit u avgustovskom ispitnom roku.
Uspjeh po predmetima na eksternoj provjeri znanja je uporeivan sa zakljunim ocjenama za:
maternji jezik i knjievnost prosjena ocjena na eksternoj maturi je 3,53, a po ocjenjivanju kole 3,64;
engleski jezik prosjena ocjena na eksternoj maturi je 3,93, a po ocjenjivanju kole 3,32;
francuski jezik prosjena ocjena na eksternoj maturi je 2,78, a po ocjenjivanju kole 3,14;
ruski jezik prosjena ocjena na eksternoj maturi je 3,60, a po ocjenjivanju kole 3,85;
matematika prosjena ocjena na eksternoj maturi je 2,73, a po ocjenjivanju kole 3,19;
Struni aktivi su razmatrali odnos postignua uenika na eksternom ispitu i internog ocjenjivanja u koli. Za veinu
predmeta je prosjena ocjena na eksternom ispitu slina ili neto via od prosjenih ocjena u koli. Struni aktiv
matematike je konstatovao da su mogui razlozi za znaajno loiji uspjeh na eksternom ispitu u odnosu na ocjene u
koli: laka pilot matura, pa su se uenici opustili i neodgovarajui odabir predmeta za polaganje od strane uenika. Pri
toj analizi nije uzeta u obzir mogunost preispitivanja kriterijuma ocjenjivanja nastavnika.
Interna provjera znanja na maturskom ispitu je organizovana za predmete: fizika, hemija, biologija, filozofija, psihologija,
informatika, sociologija, istorija, geografija, likovna umjetnost i drugi strani jezici.

11574
11575

Procenat prelaznosti na internoj i eksternoj provjeri znanja u junskom ispitnom roku je 96,19%, odnosno, od 552
realizovana ispita, bila je 21 negativna ocjena. U popravnom roku nije poloilo dva uenika. Prosjena ocjena nakon
popravnog ispita je 3,68.
Ocjenjivanje za tekuu kolsku godinu je poelo. U dnevnicima rada koji su pregledani, ocjene su u skladu sa Zakonom
o gimnaziji (lan 22).
Ministarstvo prosvjete i sporta je nagradilo kolu za postignute rezultate na dravnim takmienjima iz prirodnih nauka,
stranih jezika i istorije koji su postignuti u periodu od 2008 do 2011. godine.
Tokom prole kolske godine na dravnom takmienju je uestvovalo 10 uenika iz: matematike, fizike, hemije,
biologije, istorije i engleskog jezika, a osvojili su druga mjesta iz fizike i istorije. Prosjean broj osvojenih bodova na
dravnom takmienju je bio 62, to u prosjeku odgovara treem mjestu.
Na Olimpijadi znanja takmiilo se 19 uenika iz: matematike, fizike, biologije. Osvojena su etiri prva mjesta, tri druga i
dva trea. Na meunarodno takmienje je plasiran jedan uenik, koji nije osvojio neko od prvih mjesta.
Na takmienjima koja obiljeavanju dane francuskog jezika u svijetu (frankofonija) uenici su osvojili etiri prva, jedno
drugo i jedno tree mjesto.

11576

11579

Uenici su osvojili prva tri mjesta na optinskom takmienju iz prve pomoi, a tree mjesto na dravnom takmienju.
Na kolskom takmienju je uestvovalo 119 (oko 20%) uenika iz: matematike, hemije, fizike, biologije, istorije, fizikog
vaspitanja, maternjeg jezika i knjievnosti, engleskog, ruskog i francuskog jezika. Deset uenika je plasirano na dravno
takmienje.
Realizovana su takmienja o evropskim integracijama (ta zna o EU?) i o bolestima zavisnosti.
Tokom kolske 2010/11. godine je bilo ukupno 39.091 izostanaka, odnosno 65,36 po ueniku. Od toga je 4.551 bilo
neopravdanih, odnosno 7,61 po ueniku. Detaljna i precizna evidencija izostanaka i vladanja uenika po klasifikacionim
periodima za svako odjeljenje i ukupno, je odlina polazna osnova za komparativne analize i utvrivanje uzroka velikog
broja izostanaka i preduzimanje mjera za njihovo smanjivanje. Iz prezentiranih podataka se zapaa razliit odnos izmeu
prosjenog broja neopravdanih izostanaka i procenta nezadovoljavajueg vladanja, kao i razlika u procentualnoj
22

Br. ind.

Obrazloenje
zastupljenosti smanjenih ocjena iz vladanja po odjeljenjima. Tokom godine je izreeno 122 vaspitne mjere (20,37%), a
na kraju kolske godine je bilo 8,03% nezadovoljavajuih, a 12,37% dobrih ocjena iz vladanja. Ostali imaju primjerno
vladanje. Zbog disiplinskih prekraja ili izostanaka, nikome nije prestalo svojstvo redovnog uenika.
Nastavniko vijee je na kraju kolske 2010/11. godine pohvalilo 112 uenika. kolski odbor 66, direktor 21 i
Odjeljensko vijee 212, to je ukupno 68,61% uenika kole.

11577
11578

kola radi na motivaciji uenika da to manje izostaju sa nastave, tako to nagrauje one koji tokom godine nijesu imali
opravdanih ni neopravdanih izostanaka. Fotografije tih uenika su prikazane u ljetopisu kole.
Nema uenika sa posebnim potrebama.
kola posjeduje evidenciju postignua uenika po klasifikacionim periodima koja moe sluiti za primjer ostalim
kolama. Na bazi detaljne evidencije, rade se izvjetaji po razliitim kriterijumima koji su neophodna osnova za ozbiljnu
analizu i preuzimanje adekvatnih mjera. Znaajne su komparativne analize po klasifikacionim periodima za
desetogodinji period.
Za svaki nastavni predmet, po klasifikacionim periodima i na kraju kolske godine, uraen je pregled prosjenih ocjena
i procenata prelaznosti po odljeljenjima, razredima i zbirno. Numeriki podaci su podrani grafikim prikazima. Na
sjednicama Strunih aktiva uglavnom razmatraju postignua uenika i uporeuju sa rezultatima eksterne provjere
znanja. U sveskama zapisnika strunih aktiva zapaa se formalan pristup analizi i prepisivanje rezultata iz tabela bez
adekvatnih zakljuaka i odluka, to bi trebalo izmijeniti.
Nastavnu godinu je sa uspjehom zavrilo 520 uenika, odnosno 86,81%, a tri uenika su upuena da ponove razred.
Svi uenici koji su polagali popravni ispit su poloili. Na kraju kolske 2010/11. godine je bilo 32,27% odlinih, 41,68%
vrlo dobrih, 23,87% dobrih i 2,18% dovoljnih uenika.
Diplomu Lua je dobilo 33 uenika, odnosno 23,74% maturanata, od kojih je 13 uenika imalo sve odline ocjene
tokom kolovanja. Fotografije dobitnika diplome su objavljene na bilbordu, u dvoritu kole.

- Opta preporuka:
Obaveza direktora kole je da sa Izvjetajem upozna nastavnike, Savjet roditelja, kolski odbor i Organ lokalne samouprave
nadlean za poslove obrazovanja i vaspitanja ( lan 13. Pravilnika o sadraju, obliku i nainu utvrivanja kvaliteta obrazovno vaspitnog rada u ustanovama "Slubeni list RCG", br. 18/04).
Na Osnovu ovog Izvjetaja kola treba da uradi Plan za unapreivanje kvaliteta obrazovno - vaspitnog rada i dostavi ga Zavodu
za kolstvo u roku od 30 dana od dana prijema ovog izvjetaja (lan 12. Pravilnika o sadraju, obliku i nainu utvrivanja
kvaliteta obrazovno - vaspitnog rada u ustanovama "Slubeni list RCG", br. 18/04).
- Pravna pouka:
Shodno stavu 2. lana 8. Pravilnika o sadraju, obliku i nainu utvrivanja kvaliteta obrazovno - vaspitnog rada u ustanovama,
na ovaj Izvjetaj kola moe izjaviti prigovor direktoru Zavoda za kolstvo u roku od 15 dana od dana prijema ovog Izvjetaja.
Voa tima nadzornika
Miomir Radovi

DIREKTOR
_________________________
Pavle Goranovi

___________________________
Dostavljeno:
JU Gimnazija "Tanasije Pejatovi" - Pljevlja
Arhivi Zavoda za kolstvo
Ministarstvu prosvjete i sporta - Prosvjetnoj inspekciji

23