Filozofski Fakultet u Split

Odsjek za povijest
Hrvatska povijest srednjeg vijeka

Zlatna bula Bele IV.

Jadran Ribii, Ivan ari i Ivan Vukas

Split, svibanj 2013.

Sadraj

Uvod
Kralj Bela IV i okolnosti u hrvatsko-ugarskom kraljevstvu
Zlatna bula, sadraj
Tekst isprave I
Eshatokol
Diplomatiko znaenje
Znaenje za Gradec
Zakljuak

Uvod

Uvod

Zlatna bula je povelja koju je izdao ugarsko-hrvatski

kralj Bela IV Arpadovi 16. studenog 1242. godine u
Virovitici, nedugo nakon provale Tatara. Jedan je od
najvanijih dokumenata u povijesti Zagreba kojim
je Gradec postao slobodni kraljevski grad izuzet iz banske
i upanijske vlasti te izravno podvrgnut kralju.
Dobivene povlastice donosile su odreenu samoupravu,
pravo biranja gradskog poglavara, suca, trgovanja i
sajmovanja. Suca je Gradsko vijee imalo pravo birati
svake godine.

Uvod

Usto, Graanima Gradeca obeana je naknada tete ako bi

bili napadnuti i opljakani na podruju Ugarske,
Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Takoer, bili su
osloboeni plaanja daa unutar granica HrvatskoUgarskoga Kraljevstva.
Zlatna bula je bila osnovni gradski zakonik, odnosno
kazneno-pravni i sudski dokument

Kralj Bela IV

Vladao od 1235. do 1270.

Otac ga je okrunio za kralja i povjerio mu je Hrvatsku na
upravu,dobio je i titulu hercega.
Oenio se za nicejsku princezu Mariju Laskaris.
Prvi se okrunio jednom krunom za hrvatsko-ugarskog vladara.
Ojaao je kraljevsku vlast i postupno oduzimao sva imanja
koja je njegov otac razdijelio.
Hrvatsko je po njegovim naredbama vlado herceg a ako nije
bilo hercega kraljevske krvi vlast je preuzimao ban slavonski

Bela IV

Za njegove vladavine jaa plemstvo kojem dijeli velike

posjede uz obvezu sluenja vojske.
Status slobodnog grada dobili su
Vukova,Petrninja,Virovitica,Samobor,Krievci,Gradec..
Time je pokuavao stvoriti i to bolju obranu od Tatara te
uvrstiti svoju vlast.

Okolnosti u
kraljevstvu

Kraljevstvo se nala na estokom udaru Tatara 1242.

Bela se skriva u dalmatinskim gradovima i na
otocima,nakon rata ga je doekala opustoena drava.
Kad je uvidio da je jedino sklonite od ovakvih napada
dobro utvren grad poeo je njihova osnivanja sve vie
poticati.
Iste godine Bela pod svoju vlast vraa i tri upanije koje
mu je austrijski vojvoda Fridrik II oduzeo za vrijeme
tatarskih napada ban primorski

Okolnosti u kraljevstvu

Sklopio je mir s Venecijom koja se obvezala da vie nee

podupirati Stjepana Postuma,sina Andrije,kojeg nije priznavao
za nasljednika.
Zaratio je s ekom za austrijsko nasljee.Dogovorom je Bela
dobio tajersku koju je dodijelio svom sinu Stjepanu,no
ustanak protiv vlasti i vojni poraz prisilio je Belu da se
odrekne vlasti nad tom pokrajinom.
eki vladar je stekao i tajersku i Koruku a pred Belinu smrt
je kontrolirao i Hrvatsko zagorje.

Zlatna bula, sadraj

Sadraj je podijeljen na protokol, tekst isprave

i eshatokol
Protokol- uvod u pravni sadraj isprave (u
Zlatnoj buli se sastoji od invokacije i
intitulacije)
Invokacija- prizivanje Boga u ije se ime ima
zapoeti i zavriti svaki kranski in
Intitulacija- istie ime, naslov i svojstvo osobe
koja izdaje dokument (Bela IV)

Tekst isprave I

Sredinji i najznaajniji dio isprave

Sastoji se od arenge, promulgacije, naracije,
dispozicije i razliitih zavrnih klauzula
Arenga- uvodni dio teksta ili korpusa
- preko mudrih izreka, poslovica,
filozofskih razmiljanja i biblijskih odlomaka
istiu razlozi i motivi pravne radnje dokumenta
(istie kraljevo dostojanstvo, briga za podanike
i njegova velikodunost)

 Promulgacija- naglaava da svi podanici i

zainteresirani imaju dunost i mogunost saznati
sadraj dokumenta ( sadanjim i buduim
pokoljenjima)
Naracija- navodi neposredne okolnosti koje su
navele autora da zakljui pravnu radnju i da je
zapie (itelji Gria mole Belu za izdavnjem
darovnice)
Dispozicija- jezgra dokumenta - sadri oitovanje
zavrene pravne radnje to se prenosi buduim
pokoljenjima (povlastice koje je dobio zagrebaki
Gri od Bele IV i tako postao slobodni kraljevski
grad)
Koroboracija- formula koja istie neke pojedinosti
formalne naravi kojima je svrha zajamiti
autentinost spisa ( kraljevski preat)

Eshatokol

Zavrni dio dokumenta

Veoma promjenjiv i ovisi od pojedinoj
kancelariji.
Sadri razliite kratke formule.
Datacija- naznaka vremena kada je isprava
nastala i naznaka mjesta gdje je isprava
nastala (16. studenog 1242 u Virovitici)
Imena dostojanstvenika koji su suvremenici
izdanja isprave (nadbiskupi, biskupi, visoki
dvorski dostojanstvenici, upani)

Diplomatiko znaenje

Bula- lat. Bulla= metalni otisak peata to je

sluio za potvrdu dravnih isprava
Bula- srednjovjekovni metalni peat
Zlatna bula- vladarska isprava (zlatni peat)
Zagrebaka zlatna bula- dokument kojim Bela
IV podijelio slobode i povlastice Zagrebu
koristei svoje ovlasti koje su ugarski kraljevi
dobili Pactom conventom

Znaenje za Gradec

Zlatna bula dala je jak vjetar u jedra gradekim obrtu i

trgovini, a na tome se i temeljilo njegovo gospodarstvo.
Na temelju nje grad je mogao materijalizirati svoje
geografske prednosti dosta nesputano. Ona mu je omoguila
da nepotrebni nameti ne koe njegov razvoj, nego da on tee
vie ili manje spontano, onako kako mu geoprometni i drugi
uvjeti omoguuju, a oni su bili vrlo povoljni.
Za razvoj Gradeca osobito je bilo vano steeno pravo
odravanja dnevnih i tjednih sajmova, kao i stjecanje
velikoga zemljoposjeda, ija je sjeverna granica bila
sljemenska kosa, zapadna potok Vrapak, a juna rijeka
Sava.

Zakljuak

Za povlastice koje su im dodijeljene Zagrepani su

izgradili i utvrdili novo naselje na brdu Gradec.
Na temelju Zlatne bule donijela su nailazea
stoljea gradu Zagrebu sveopi napredak. Uz
gospodarski razvitak poveao se broj stanovnika,
izgradilo mnotvo privatnih i javnih objekata,
razvilo se sudstvo i uprava, kolstvo i vjerski ivot
te svekolika znanost i umjetnost. Zagreb je tako
postao i politiko sredite, sjedite hrvatskog
dravnog sabora i hrvatskih banova, mjesto u
kojem se odluivalo o sudbini hrvatskog naroda.

Literatura

Zlatna bula : 1242. - 1992. / [organizatori

izlobe Muzej grada Zagreba, Historijski arhiv
u Zagrebu ; autori tekstova Josip Barbari... [et
al.] ; urednik kataloga Zlatko Stubli ;
prevoditelji Christine Dumbovi-Reiser
(njemaki), Maja oljan (engleski) ; fotografije
Josip Vrani, Goran Kos ; crtei Boris Vui]