Professional Documents
Culture Documents
Knjiga Kako Ostaviti Pušenje PDF
Knjiga Kako Ostaviti Pušenje PDF
Knjiga Kako Ostaviti Pušenje PDF
Jednostavan nain
da se prestane
sa puenjem
PREDGOVOR
Najzad, magino reenje koje su svi puai
ekali:
ono je trenutno,
efikasno sa velikim puaima kao i sa
malim,
ne izaziva nikakvu znaajnu muku zbog
nedostatka cigareta,
ne zahteva nikakvu posebnu volju,
nema nikakve veze sa ok tretmanima,
ne zasniva se ni na trikovima ni na magiji,
ne izaziva viak kilograma,
i konano je.
Ako ste pua, dovoljno je da proitate
knjigu. Ako ne puite, ali ste kupili knjigu zbog
nekog bliskog, podstaknite ga da je proita; ako ne
uspete da ga u to ubedite, proitajte je vi: poslednje
poglavlje e vam pomoi da prenesete poruku kao
i da spreite svoju decu (ako ih imate) da ponu da
pue. Ne budite lakoverni, ak i ako sada tvrde
iskreno da se groze duvana: sva deca preziru
cigaretu pre nego to postanu od nje zavisna.
Ja sam puio 30 godina i svi moji pokuaji
da prestanem da puim su se zavrili neuspehom.
Jedan od mojih prijatelja, doktor, mi je esto
ponavljao trebalo bi da prestane da pui. A moj
odgovor je bio uvek isti: znam, trebalo bi da
UVOD
Izleiu svet od tog zla - cigarete
To sam govorio mojoj eni. Ona je sa
razlogom mislila da sam skrenuo, jer me vidjala
praktino svake druge godine kako ulaem ozbilje
napore ali uzalud da prestanem da puim.
Utoliko pre to sam zbog svog zadnjeg pokuaja
gorko plakao. Jo jednom nisam uspeo, posle est
meseci pravog istilita. Plakao sam jer sam mislio
da u posle ovog pokuaja nastaviti da puim do
smrti. Toliko sam energije potroio u tom zadnjem
pokuaju da sam mislio da nisam u stanju da se
ponovo suoim sa jednim takvim iskuenjem.
Neverica moje ene je bila utoliko opravdanija to
sam ja to obeanje izrekao upravo poto sam ugasio
svoju poslednju cigaretu. Ne samo to sam bio
izleen, nego u, plus, da izleim i ostatak sveta.
Kada pogledam unazad, izgleda da sam se
itavog ivota pripremao da razreim problem
zavisnosti od duvana. ak i teke godine koje sam
proveo uei, a zatim radei svoje zanimanje efa
raunovodstva, bile su od neprocenjive pomoi da
razgolitim tajne zamke duvanske zavisnosti. Misli
se da je nemogue da se veno varaju svi;
konstatujem da ipak upravo to rade ve godinama
duvanske kompanije. Verujem takodje da sam prvi
koji je zaista shvatio zamku cigarete. Ako vam se
ini da sam arogantan, znajte da to uopte nisam
otkrio ja, nego okolnosti u kojima sam iveo.
10
11
POGLAVLJE I
NAJGORI PUA KOGA SAM IKADA SREO
Trebalo je moda da ponem dokazivanjem
moje merodavnosti da napiem ovu knjigu. Nisam
ni doktor ni psihijatar. Moje kvalifikacije su mnogo
prikladnije: bio sam pua trideset i tri godine svog
ivota, puio sam pet paklica loih dana, a nikada
manje od tri, onih drugih dana.
Pokuao sam dvanaestak puta da prestanem.
Jednom sam ak prestao est meseci. Bio sam tada
razdraen, traio sam sistematski drutvo puaa da
bih pokuao da pokupim nekoliko dimova. Ako sam
putovao vozom, uvek sam uzimao kartu u odeljku
za puae.
Za veinu puaa, pitanje zdravlja se svodi
na formulu tipa: prestau pre nego to mi se neto
slino desi. Bio sam dostigao taku u kojoj sam
znao da me cigareta ubija. Patio sam od stalnih
glavobolja i stalno kaljao. Oseao sam neprekidna
pulsiranja u predelu ela i slepoonica i iskreno sam
mislio da e mi glava eksplodirati i da u umreti od
izliva krvi u mozak. To me mnogo sekiralo, ali sam
i dalje puio. Toliko, ak, da sam bio odustao od
bilo kakve namere da prestanem. Ne zato to sam
toliko voleo da puim. Neki puai su ponekad
iveli u zabludi da cene tu povremenu cigaretu. Ja
ne. Ja sam oduvek mrzeo njen miris i ukus, ali sam
mislio da mi cigareta pomae da se opustim, da mi
daje hrabrost i poverenje u sebe. Uvek sam bio
12
13
sam bio jer bih danas bio mrtav da nisam otiao kod
njega. Ali, to se desilo uprkos njemu, a ne
zahvaljujui njemu. Ne elim ni da se stekne utisak
da ocrnjujem hipnoterapiju; naprotiv, ja je koristim
u mojim sopstvenim konsultacijama. Mona snaga
sugestije moe da se upotrebi u dobre ili u loe
svrhe. Ne idite nikada kod hipnoterapeuta koga vam
nije lino preporuio neko koga potujete i kome u
potpunosti verujete.
Tokom tih nepodnoljivih puakih godina,
mislio sam da mi ivot zavisi od cigarete i bio sam
se prepustio smrti pre nego da ih se odreknem.
Danas, kada me pitaju da li jo uvek oseam te
apstinencijalne muke, odgovaram uvek isto nikada,
apsolutno nikada, ba naprotiv. Imao sam udesan
ivot i, ak i da sam umro od duvana, ne bih imao
nikakvih razloga da se alim. Bio sam veoma srean
ovek; neto najnizuzetnije to mi se ikada desilo je
to da sam se oslobodio tog komara, tog ropstva da
ivim sistematski unitavajui svoje sopstveno telo i
plaajui tu tunu privilegiju veoma skupo.
Dopustite mi da odmah stavim stvari na
pravo mesto: ja nisam mistini tip. Ne verujem ni u
arobnjake ni u bajke. Imam nauni um i ne bih
mogao da razumem neto to mi izgleda
iracionalno. Poto sam prestao da puim, poeo sam
da itam dela koja govore o hipnozi i o duvanskoj
zavisnosti. Nita od onoga to sam proitao nije mi
objasnilo udo koje mi se desilo. Zato je bilo tako
smeno lako prestati, kad su mi moji prethodni
14
15
16
17
II POGLAVLJE
LAKA METODA
Svrha ove knjige je da vas dovede u takvo
stanje duha da e va ivot poeti odmah sa
oseanjem oduevljenja, kao da ste se upravo
izleili od neke strane bolesti. Jednom, kada se
dobro ispunite takvim stanjem duha, to vie vreme
prolazi to ete biti iznenadjeniji to ste puili tako
dugo. Vie neete zavideti puaima, nego ete ih
saaljevati.
Praviu, u ovoj knjizi, esto aluzije na ono
to nazivam klasinom metodom da se prestane sa
puenjem. To nije samo metoda, nego vie stanje
duha sa kojim treba da se pristupi problemu. Neki
zbog toga idu na kurseve, neki odustanu. Zajedniki
osnovni momenat je da pua zapoinje svoj
nepuaki ivot sa oseanjem da se rtvuje. Na taj
nain, on mora da ulae gvozdenu volju da stigne
do cilja. Nasuprot mojoj, ova metoda, koja daje
oseanje da treba da se popnemo na Everest,
priprema puaa da se suoi sa zastraujuim
nedeljama, muen eljom da zapali cigaretu i
pogledom na puae oko sebe.
Osim ako niste ve bivi pua ili ak
nepua, od sutinske je vanosti da nastavite da
puite do kraja knjige. To bi moglo da izgleda
kontradiktorno. Kasnije u objasniti da vam cigareta
ne donosi apsolutno nita. U stvari, najudnije je
to, dok puimo, gledamo cigaretu pitajui se zato
18
19
20
21
22
23
III POGLAVLJE
ZATO JE TEKO PRESTATI?
Kao to sam prethodno objasnio, moja lina
potinjenost cigareti me je navela da se za to
zainteresujem. Kada sam uspeo da prestanem sa
puenjem, to mi je izgledalo magino. Tokom mojih
prethodnih pokuaja, ostajao sam nedeljama u
stanju totalne depresije. I ako sam mogao nekih
dana da se smatram veselim, vrlo brzo sam ponovo
padao u neraspoloenje. Kao da sam se, poto sam
snagom ruku uspeo da se popnem uz neku klizavu
liticu, pribliio vrhu na dohvat ruke, a onda se
okliznuo do dna. Na kraju, pokleknete i upalite
cigaretu; ona ima kuan ukus i vi uzalud pokuavate
da objasnite sebi ta vam je bilo da to uradite.
Jedno od pitanja koje postavljam stalno
puaima pre nego to ponu konsultacije je: elite
li da prestanete da puite? To je, u izvesnom
smislu, glupo pitanje. Svi puai (ak i oni koji su
lanovi udruenja za odbranu puaa) bi voleli da
prestanu. Ako bilo kom osvedoenom puau
postavite sledee pitanje: Kad biste mogli da se
vratite pre trenutka kad ste postali zavisni, sa
znanjem koje sada imate, da li biste poeli da
puite?, on vam uvek odgovara: ne.
Ako pitate najzavisnijeg puaa onog koji
ni ne pomolja da mu to unitava zdravlje, koji se
ne sekira zbog pada standarda koji se deava
puaima i ko moe sebi finansijski da dopusti da
24
25
26
27
28
29
IV POGLAVLJE
KOBNA ZAMKA
Zavisnost od duvana je najtananija i
najkobnija klopka koja postoji. ovek ne bi ak
mogao ni da pojmi jednu tako genijalnu zamku. Na
poetku, ta nas dovodi do puenja? Hiljade ljudi
koji to ve rade. Sigurno, oni nas upozoravaju da je
to odvratna navika koja ih kota itavo bogatstvo i
koja e ih na kraju unititi; ali mi ne moemo da
prihvatimo da oni u tome ne nalaze nikakvo
zadovoljstvo. Jedna od ganutljivih strana cigarete je
ar sa kojim se trudimo da padnemo pod njen uticaj.
To je jedina zamka u prirodi koja nema
nikakav mamac, nikakvo pare sira da privue
eventualne rtve. Tu klopku ne ini tako efikasnom
velianstveni, nego kuni ukus cigarete. Kad bi ta
prva cigareta bila divna, to bi probudilo nae
sumnje i mi, inteligentna bia, shvatili bismo
razloge koji nagone polovinu odraslog stanovnitva
da se na taj nain truje. Ali, poto nam ta prva
cigareta ostavi tako lo utisak, mi verujemo da smo
sigurni da nikada neemo od nje postati zavisni i
ubedjeni smo da emo, poto u tome ne nalazimo
zadovoljstvo, prestati kad god poelimo.
To je jedina droga koja vam ne dozvoljava
da shvatite ta vas je nagnalo da je uzmete. Deaci
uglavnom poinju jer hoe da izgledaju muevno
u stilu Hemfri Bogarta ili Klinta Istvuda. Poslednja
stvar koju osetite sa prvom cigaretom je da ste
30
31
32
33
V POGLAVLJE
ZATO NASTAVLJAMO DA PUIMO?
Svi mi poinjemo da puimo iz beznaajnih
razloga, uglavnom zbog mimikrije, u drutvenim
povodima, ali, kad smo se jednom uhvatili u zamku,
zato nastavljamo?
Nijedan pua ne zna zato pui. Kad bi
znao pravi razlog, on ne bi puio. Pitao sam hiljade
puaa tokom mojih seansi. Pravi razlog je istovetan
za svakog puaa, ali raznolikost odgovora je
bezgranina. Mislim da je ta etapa u mojim
konsultacijama najzabavnija, ali istovremeno jedna
od najpatetinijih.
Svi puai znaju duboko u sebi da se
ponaaju kao imbecili. Oni vrlo dobro znaju da pre
nego to su pali u potinjenost cigareti , nisu imali
nikakvu potrebu da pue. Skoro svi se seaju da im
je prva cigareta imala kuan ukus i da su morali da
se potrude da postanu pravi poklonici.
Najnesnosnije je to oni oseaju da nepuai ne
gube apsolutno nita i da im se ak podsmevaju
(naroito u dane bez duvana).
Ipak, kao i drugi, puai su ljudska bia,
pametna i racionalna. Oni su svesni da izlau svoje
zdravlje ogromnim rizicima i da troe bogatstvo na
cigarete tokom svog ivota. Zato im je neophodno
da nadju racionalno objanjenje koje opravdava
njihovu naviku.
34
35
VI POGLAVLJE
ZAVISNOST OD NIKOTINA
Duvan sadri jednu drogu, nikotin, jedan
uljani i bezbojan sastojak koji kod puaa izaziva
zavisnost. to se naih saznanja tie, to je droga u
iju se vlast pada najbre (zaboravimo crack...); u
nekim sluajevima, samo jedna cigareta je dovoljna.
Svaki dim cigarete isporuuje mozgu, preko
plua i krvnih sudova, malu dozu nikotina ije je
delovanje jo bre od delovanja doze heroina koju
narkoman ubrizgava u venu. Ako povuete dvadeset
dimova iz vae cigarete, to e biti dvadeset doza
droge koju primate sa samo tom jednom cigaretom.
Nikotin je droga sa vrlo brzim delovanjem.
Posle jedne popuene cigarete, njen postotak u krvi
se smanji otprilike na pola za manje od trideset
minuta, a na tri etvrtine za manje od jednog sata.
To objanjava to se prosena potronja kree oko
dvadeset cigareta dnevno. im pua ugasi cigaretu,
nikotin brzo naputa njegov organizam i on ponovo
poinje da osea nedostatak nikotina.
Moram odmah da rasprim jednu estu
zabludu u vezi sa tim efektima pomanjkanja. Puai
povezuju taj nedostatak sa stranim traumama od
kojih pate kada pokuaju, ili su primorani, da
prestanu da pue; ta trauma je pre svega mentalna;
pua se osea lienim svog zadovoljstva, svoje
podrke. Vratiu se kasnije na to.
36
37
38
sa
da
tri
na
39
40
41
42
43
44
45
46
47
VII POGLAVLJE
ISPIRANJE MOZGA I USPAVANI PARTNER
Kako i zato poinjemo da puimo? Da
bismo dobro razumeli te razloge, potrebno je da
ispitamo mone efekte podsvesti, one koju ja
nazivam uspavanim partnerom.
Svi mi za sebe verujemo da smo pametna i
odgovorna ljudska bia, koja slobodno biraju svoj
put u ivotu. U stvari, 99 posto naih stavova nam
se diktira od naeg rodjenja. Mi smo samo ist
proizvod drutva u kojem smo bili odgajeni naa
odea, nai domovi, nae ivotne eme, ak i teme u
vezi sa kojima istiemo neke razlike (na primer
politika miljenja). Nije zaudjujue to militantni
uesnici levih partija imaju tendenciju da proizidju
iz radnikih sredina, i obrnuto. Podsvest ima veoma
moan uticaj na nae ivote i milioni ljudi mogu da
se prevare ak u vezi sa dve injenice za koje se
veruje da su utemeljene. Pre otkria Kristifora
Kolumba, ogromna veina oveanstva, bila je
ubedjena da je zemlja ravna. Mi danas znamo da je
(skoro) okrugla. Ja bih mogao da napiem
dvanaestak dela koja pokazuju da je ravna: ne bih
vie nikoga ubedio. Ipak, koliko od nas je otilo u
svemir da se u to uveri? ak i ako ste putovali
avionom ili brodom oko zemlje, ta vas ini tako
sigurnim da ne opisujete krug po ravnoj povrini?
Poslenici iz domena reklame shvataju mo
manipulacije podsvesnim, otuda neverovatan broj
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
zdravlja,
energije,
bogatstva,
duhovnog mira,
poverenja,
hrabrosti,
samopotovanja,
sree.
A ta dobija pua u zamenu za te strane
rtve? Apsolutno nita ili zabludu da pokua da
povrati stanje mira, smirenosti i poverenja u kojem
svaki nepua stalno uiva.
58
VIII POGLAVLJE
OLAKATI OSEAJ POMANJKANJA
Puai misle da pue iz zadovoljstva, da se
opuste ili da steknu hrabrost. To je, ponavljam,
samo zabluda. Pravi razlog je potreba da se olaka
stanje pomanjkanja nikotina.
Na poetku, cigareta nam slui kao
drutveno lukavstvo. Da li smo joj podlegli ili ne,
fino pokretanje zupanika je zapoelo. Naa
podsvest poinje da shvata da u nekim izuzetnim
situacijama cigareta moe da bude prijatna.
Malo po malo, kako padamo pod uticaj
droge, potreba da olakamo nedostatak raste; to vas
vie cigareta sputa, to vie nastojite da verujete da
ini suprotno. Taj mehanizam je tako lagan i
postupan da vi ne primeujete njegov razvoj.
Oseate se svakoga dana potpuno isto kao
prethodnog. Mnogi postanu svesni svoje zavisnosti
tek onoga dana kada pokuaju da prestanu. A neki
ak, jo uvek odbijaju da to shvate. Neki to odbijaju
itavog svog ivota, pokuavajui da se ubede i da
ubede druge da je cigareta zadovoljstvo.
Evo jednog razgovora koji sam vodio, pre
nekoliko meseci, sa jednim adolescentom puaem:
Da li si svestan da je nikotin droga i da je
jedini razlog to pui to to ne moe da
prestane?
- Gluposti ! To mi se svidja. Ine bih
prestao.
59
60
IX POGLAVLJE
STRES
Ne aludiram ovde samo na velike ivotne
tragedije. ujem takodje sve i najmanje stresove
kao to su telefonski pozivi, drutveni odnosi,
nedae domaice, nedae zaposlenog sveta...
Uzmimo tipian primer telefonskog
razgovora. Za mnoge, telefon je generator stresa,
posebno za zanimanja trgovinskog tipa. Veina
poziva je, u sutini, od nezadovoljnih klijenata....
Va ef vas ne zove samo da bi vam estitao.
Ukratko, uglavnom ima neto to nije u redu, neka
loa vest ili situacija koje se pribojavate. Dakle, ba
u tom trenutku, pua e upaliti cigaretu, ako je ve
nema u ustima. On misli da e mu ta cigareta
pomoi, ne znajui zaista u emu. esto, ak nije ni
svestan da je pali.
Evo ta se deava, u stvarnosti. Nesvestan
toga, pua, ak i pre telefonskog poziva, ve pati
od stresa, onog koji izaziva nedostatak nikotina.
Budui da je taj stres praktino neprimetan, pua
osea nezadovoljstvo i nervozu. Poziv pokree onda
jedan dodatni stres, poveava na taj nain globalni
stres. Paljenje cigarete eliminie stres koji potie od
nedostatka nikotina i, samim tim, pua se osea
bolje. To oseanje poboljanja nije zabluda. Zaista
postoji poboljanje: simptomi pomanjkanja su
prestali i pua osea olakanje. Prelaz iz stanja
jakog stresa u stanje osrednjeg stresa je realan;
61
62
63
X POGLAVLJE
DOSADA
Moda ba sad puite. Verovatno toga niste
ni bili svesni pre nego to ste proitali ove redove.
Jedna druga pogrena ideja je da cigareta
olakava dosadu. Dosada je stanje duha. Kada
puite, veoma je retko da neprestano ponavljate ja
puim, ja puim cigaretu; kaem da je to retko, jer
je istina da je to ponekad sluaj, ba posle dugog
perioda apstinencije, kada hoete da smanjite
puenje, ili, naravno, kad puite prve cigarete poto
ste, bez uspeha, pokuali da prestanete.
Evo zato mislim da je dosada pogodan
teren za cigaretu: Kad ste pod uticajem nikotina i
kada ne puite, neto vam nedostaje. Ako radite
neto to vam zaokuplja misli, moete da provedete
duge periode, a da vam ne smeta nedostatak droge.
Naprotiv, kada se dosadjujete, nita vam vie ne
skree panju sa malog udovita; zato mu dajete
ono to trai, cigaretu. U normalno vreme, to jest
kada ne pokuavate ni da smanjite puenje ni da
prestanete, sam in paljenja cigarete postaje
nesvestan. ak i oni koji motaju cigarete ili pue
lulu, mogu da se posvete tom ritualu na potpuno
mehaniki nain. Neka neki pua pokua da se
priseti cigareta koje je popuio u toku dana. Osim
nekoliko, kao to je prva ili ona posle ruka, sve ih
je zaboravio. Uistinu, cigareta bi trebalo pre da
povea dosadu, jer ona nas ogrubljuje i ini
64
65
XI POGLAVLJE
KONCENTRACIJA
Cigarete ne poveavaju mo koncentracije; i
ovde se radi o zabludi.
Kao i druge, ova zabluda se zasniva na
injenicama koje potvrdjuju paradoks mehanizama
vezanih za duvansku zavisnost. Kada neko eli da
se skoncentrie, on pokuava da odstrani sve to bi
moglo da narui njegovu nameru. On dakle nastoji
da se izoluje, da izbegne buku, toplotu ili hladnou,
na primer. Pua suoen sa takvom situacijom ve
pati: malo udovite eli svoju dozu. Ako hoe da
se koncentrie, pua, ne pitajui se, pali cigaretu
mahinalno. im povue prve dimove, kada je
njegova
potreba
za
nikotinom
praktino
zadovoljena, on se koncentrie i ve je zaboravio da
upravo pui.
U stvarnosti, cigareta je prepreka
koncentraciji jer dolazi trenutak u kojem se
nedostatak nikotina nikada potpuno ne zadovolji,
ak i dok pua pui. On je onda primoran da stalno
poveava puenje, to e samo, vremenom, uiniti
problem jo teim.
Ispostavlja se da je sposobnost koncentracije
preuveliana iz jo jednog razloga. Proces
zapuivanja arterija koji uzrokuje zavisnost od
duvana i razliiti otrovi koji iz duvana ulaze u telo,
doprinose da se smanji dotok kiseonika u mozak (i
66
67
68
XII POGLAVLJE
STANJE OPUTENOSTI
Mnogi puai misle da im cigareta pomae
da se opuste. U stvarnosti, nikotin je hemijski
sastojak koji ima nadraujue dejstvo na organizam.
Primetiete jasno poveanje sranog ritma ako ga
izmerite pre i posle dve uzastopne cigarete.
Cigareta posle jela je, za mnoge puae,
jedna od omiljenih. Ruak se poklapa sa krajem
rada (ili sa pauzom); uglavnom smo oputeniji i,
poto smo jeli i pili, relativno zadovoljni. Ali, za
puaa, postoji glad koja nije zadovoljena. On misli
na cigaretu kao na trenju na kolau, a u stvari malo
udovite, njegova fizika zavisnost od nikotina,
izraava tu glad.
Neko ko zavisi od nikotina ne moe nikada
da bude potpuno oputen i to stanje se vremenom
pogorava.
Najmanje oputeni ljudi nisu, u sutini,
nepuai, nego pre poslovni ljudi od pedesetak
godina koji pue cigaretu za cigaretom, stalno
kalju, imaju visok pritisak i stalno su razdraljivi.
U tom stadijumu, cigareta vie ne olakava, ak ni
delimino, simptome koje je stvorila.
Seam se vremena kada sam bio
raunovodja i morao da odgajam porodicu. Kada je
jedno od moje dece napravilo neku glupost,
razjarenost koju sam osetio nije imala veze sa
teinom njegove greke. Zaista verujem da se vie
69
70
71
XIII POGLAVLJE
VIESTRUKA CIGARETA
Ne moemo da puimo vie cigareta
istovremeno, ali deava se da, kada hoete da
upalite cigaretu, primetite da ve imate jednu u
ustima koju ste zaboravili. To je manje bezazleno
nego to mislite. Ko to sam ve rekao, cigareta na
kraju ne zadovoljava vau potrebu za nikotinom.
ak i dok je imate medju usnama, neto vam
nedostaje. To je straan oseaj frustracije od koga
pate puai koji pue neprestano. Oseate potrebu
za cigaretom dok ve imate jednu u ustima; mnogi
veliki puai se onda okreu alkoholu ili drugim
teim drogama. No, udaljavam se od teme.
Viestruka cigareta proizilazi iz najmanje
dva razloga, uobiajena za puaa, kao to su
drutveni odnosi, rukovi, itd. To su istovremeno
stresne i relaksirajue situacije. To nije, kao to
izgleda, kontradiktorno. Bilo kakav oblik drutvene
situacije moe biti stresan, ak i kada smo sa
prijateljima.
Ima sluajeva gde etiri osnovna razloga
mogu da postoje u isto vreme. Vonja automobila je
jedan od njih; ako odlazite iz nekog stresnog
okruenja (va posao, zubar...), vi imate razlog da
se opustite, ali, istovremeno, panja koju zahteva
vonja (izbei nezgode) je uvek stresni element.
Rizikujete ivot. U isto vreme treba da se
koncentriete. Mogue je da niste svesni ova dva
72
73
74
XIV POGLAVLJE
EGA SAM SE ODREKAO PRESTAVI DA
PUIM
ega sam se odrekao prestavi da puim?
Apsolutno niega! Strah nas paralie na pomisao
da prestanemo da puimo: strah da emo biti lieni
naeg zadovoljstva, nae nagrade ili podrke. Strah
da neki posebni trenuci nee vie biti tako prijatni
bez cigarete. Strah da e nam ona nedostajati da se
suoimo sa najteim situacijama.
Drugim reima, bili smo podvrgnuti
istinskom ispiranju mozga. Ubedjani smo, u sutini,
da emo patiti od nekih slabosti ili da cigareta ima
neko misteriozno dejstvo za kojim mi imamo
potrebu, i da e se stvoriti praznina u nama kada
prestanemo da puimo. Takav je psihiki aspekt
zavisnosti od cigarete.
Utuvite ovo dobro sebi u glavu: cigareta ne
ispunjava prazninu. Ona je stvara!
Na organizam je najsavreniji mehanizam
na planeti. Bilo da je to Bog, proces prirodne
evolucije ili kombinacija oba, bie koje nas je
stvorilo monije je od nas. ovek nije u stanju da
stvori ni najmanju ivu eliju, izuzimajui
reprodukciju koju ipak poznajemo veoma loe. Da
je duvan bio neophodan naem ivotu, mi bismo bili
u stanju da se zatitimo od otrova koje nam donosi.
Ne, naprotiv, mi imamo sigurnosne uredjaje ili
alarmna zvonca kao to su kaalj, oseanje
75
76
77
78
79
80
XV POGLAVLJE
ROPSTVO KOJE NAMEEMO SAMI SEBI
Mehanizmi duvanske zavisnosti poivaju na
dvojnosti fizike i psiholoke zavisnosti. Ova druga
zavisnost je pravo ropstvo.
Ljudi su se poslednjih vekova borili da
ukinu ropstvo. Paradoksalno, oni su pronali,
zahvaljujui cigareti, nain da se samozatoe kao
robovi. Kada ima cigaretu u ustima, pua ima samo
jednu elju, ak i ako toga nije svestan: elju da
nikada nije poeo da pui. Veinu cigareta puimo
ne uivajui u njima i ak nesvesni zaista toga.
Samo posle perioda apstinencije imamo iluziju da
uivamo u cigareti: prva cigareta ujutru, ili ona
posle jela...
Jedine okolnosti u kojima cigareta doista
postaje dragocena poklapaju se sa periodima kada
pokuavamo da prestanemo da puimo, ili kada nam
drutvo namee zabranu (crkve, bolnice, bioskopi,
itd.).
Svaki pua bi morao da bude svestan da e
se te zabrane, koje se danas ograniavaju na
nekoliko odredjenih sluajeva (metro...), u
budunosti odnositi na sva javna mesta, sve
restorane, smanjujui prostor puaa na nekoliko
kunih skrovita.
Gotovo je sa danima kada smo mogli da
udjemo kod nekoga i da ga pitamo, iz puke
formalnosti: Da li vam smeta ako puim? Danas,
81
82
83
XVI POGLAVLJE
UTEDEU VIE HILJADA DINARA
MESENO
Opet u ponoviti da psiholoka zavisnost
ini tako tekim prestanak puenja. to vie oslabite
tu zavisnost, bie vam lake da stignete do cilja.
esto mi se deava da razgovaram sa onima
koje svrstavam u osvedoene puae. Osvedoeni
pua je, po mojoj definiciji, neko ko voli da pui,
ko u tome ne vidi opasnost po svoje zdravlje ni zlo
sa drutvene take gledita. Toliko ekstremne
puae je sada sve tee nai.
U sluaju mladih ljudi, usmeravam svoj
napad na novac koji troe na cigarete. Poinjem
tako to kaem mom sagovorniku da mi je teko da
verujem da se on ne brine za taj novac koji odlazi u
dim. Uglavnom reaguje odmah. Da sam ga napao na
planu zdravlja ili na planu drutvenog ponaanja, on
bi se moda osetio ugroeno i onda bi izbegao
razgovor. Ali po pitanju novca se osea sigurnim u
sebe: Mogu to da dozvolim sebi, to je pedesetak
dinara dnevno i mislim da to toliko vredi. To je moj
jedini porok, pa...
Ja opet naglaavam: Ne mogu jo uvek u to
da poverujem. S obzirom na tvoje godine i poto
pui paklicu dnevno, ti e tokom ivota potroiti
oko 45000 evra na te cigarete. A ta e uraditi sa
tim novcem? Nije ti dovoljno da pali novanice ili
da ih baca kroz prozor. Ti koristi taj novac da
84
85
86
87
88
XVII POGLAVLJE
ZDRAVLJE
To je domen gde ispiranje mozga najvie
deluje. Suprotno onome to misle, puai nisu
svesni rizika kojima se izlau.
Tokom mojih puakih godina, oekivao
sam da mi glava eksplodira svakog trenutka i
iskreno verovao da sam na to spreman, makar sam u
to eleo da verujem. Imao sam ogromne naonike
za konje, koje sam odbijao da skinem.
Zamislite me dakle, u to doba mog ivota,
kako vadim jednu cigaretu iz paklice. Sirena poinje
da zavija, zatim me glas upozorava: U redu, Alen,
ta je zadnja! Sreom te upozoravamo, ali posle je
gotovo. Do sada si se izvlaio, ali ako popui samo
jo jednu cigaretu, glava e ti eksplodirati. Mislite
li da bih upalio tu cigaretu?
Ako sumnjate u odgovor, uzmimo stvari
drugaije. Odite do nekog autoputa u vreme najvee
guve. Ostanite na ivici, zatvorenih oiju,
pokuavajui da zamislite sledeu mogunost: da
odmah prestanete da puite ili da predjete raskrsnicu
vezanih oiju pre nego to zapalite sledeu cigaretu.
Va izbor nema nikakve sumnje.
Radio sam ono to svaki pua radi celog
svog ivota. Zabije glavu u pesak nadajui se da e
se jednog lepog dana probuditi i da e njegova elja
za puenjem nestati. Puai ne mogu sebi da
dozvole da misle na rizike kojima izlau svoje
89
90
91
92
93
94
95
XVIII POGLAVLJE
ENERGIJA
Iako su mnogi svesni tetnih dejstava
duvana na njihova plua, malo puaa je svesno
opte obamrlosti koju on izaziva.
Osim to zagadjuju plua puaa, supstance
koje sadri dim, kao na primer nikotin ili ugljen
monoksid, postepeno truju njegove krvne sudove.
Naa plua omoguuju kiseoniku koji
udiemo da ode preko arterija prema celom naem
telu. Smanjujui dovod kiseonika, pua postepeno
gui svoje miie i organe i tako doprinosi da im se
smanji izdrljivost; organizam postaje zbog toga
obamro i njegov imunitet je oslabljen.
Svi ti mehanizmi su, naravno, lagani i
postepeni, tako da ovek ne primeti nita. Osea se
svakog dana kao i prethodnog. Pua se ne osea
bolesno; on misli da je nedostatak energije prirodna
posledica njegove starosti.
Bio sam veoma sportski opredeljen
adolescent; ipak, ve od tridesete, poao sam da
oseam stalan umor. Zakljuio sam da jedino mladi
imaju energiju i da je za mene gotovo. Videete
kako je to velianstveno, malo poto prestanete da
puite, kad osetite kako se ponovo radja fizika
snaga i kad osetite potrebu da radite vebe.
Nedostatak
energije
puaa
i
nezainteresovanost za svoje sopstveno telo pokreu
uglavnom druga preterivanja. Pua tei da izbegne
96
97
XIX POGLAVLJE
CIGARETA ME OPUTA I DAJE MI
POVERENJE U SEBE
To je najgora la koja krui u vezi sa
cigaretom. Kada prestanemo da puimo, nestanak
stalnog oseanja nesigurnosti od kog pate puai je,
po mom miljenju, vaan koliko i kraj ropstva
cigareti.
Puaima je teko da shvate da je cigareta
odgovorna za oseanje nesigurnosti koje ih
preplavljuje kada vie nemaju cigarete, a trafika e
se zatvoriti. Nepuai ne znaju za to; duvan je za to
jedini odgovoran.
Postao sam svestan bezbrojnih prednosti
kada se vie ne pui samo nekoliko meseci poto
sam prestao, tokom savetovanja koja sam drao.
Odbijao sam, skoro trideset i pet godina, da
se podvrgnem bilo kakvom medicinskom
ispitivanju. Kada sam hteo da uzmem ivotno
osiguranje, prihvatio sam da platim ogromne iznose
da bih izbegao bilo kakvo ispitivanje. Uasavao sam
se bolnica, i nisam podnosio da idem kod doktora ni
kod zubara. Nisam mogao da se suoim sa pomilju
da starim i da se oseam sve slabije.
Nisam ipak ni jednu od tih sumnji dovodio u
vezu sa cigaretom. Sada, kada sam iz toga izaao,
imam utisak da sam se probudio iz komara. Danas,
ekam sa zadovoljstvom svaki dan koji dolazi.
Naravno, ivot mi uvek donese svoj deo nedaa i ja
98
99
XX POGLAVLJE
TA CRNA SENKA KRIVICE
Jo jedna velika radost, kada se odreknemo
cigarete, je da smo oslobodjeni tih crnih senki
manje-vie zatrpanim u dubini nae due.
Svi puai su svesni da se ponaaju kao
imbecili i da zatvaraju oi pred dejstvima koja
cigareta ima na zdravlje. Vei deo vremena, puenje
postaje automatizam, a puai izgleda to
zaboravljaju; ipak, te crne senke stalno mue nau
podsvest. Tokom naeg puakog ivota, ima
okolnosti kad one izadju na povrinu i podsete nas
na munu istinu:
strah od raka,
napad kalja,
bol u grudima,
bolest drugih,
100
itd.
101
XXI POGLAVLJE
PREDNOSTI PUAA
102
XXII POGLAVLJE
KLASINA METODA NAZVANA
VOLJNA
Nae drutvo smatra da je prestanak puenja
pravi podvig. Svi smo mi (puai, u svakom
sluaju) u to duboko ubedjeni. ak i retke knjige
koje nameravaju da nam u tome pomognu
upozoravaju od poetka na teinu operacije. Istina
je da je to smeno lako. Znam da sumnjate u to to
kaem: razmotrimo injenice.
Ako je va cilj da trite sto metara za manje
od jedanaest sekundi, shvatam da je to teko.
Sigurno e vam biti potrebne godine treniranja i,
uprkos vaoj odlunosti, moda fiziki neete biti u
stanju da uspete. Ali prepreka je delimino
psiholoka; pre nego to se prvi sportista nije
spustio ispod jedanaest sekundi, ta granica je
izgledala nesavladiva. Danas su, hiljade ljudi u
stanju da to urade.
Vratimo se naoj temi. Da biste prestali da
puite, ono to treba da radite je... da ne puite vie.
Niko vas ne tera da puite, osim vas samih , a za
razliku od hrane i vode, duvan vam apsolutno nije
neophodan da preivite. Pa, ako elite da prestanete,
zato bi to moralo da bude teko? Uistinu, to nije
teko. Puai su stvorili tu tekou pokuavajui da
uspeh stave na raun volje. Oni veruju da e morati
da dokau izuzetno odricanje da bi se okanili
duvana. Imaju na raspolaganju razne metode da
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
XXIII POGLAVLJE
SMANJENJE PUENJA NE SLUI NIEMU
Mnogobrojni puai odlue da smanje
potronju, nameravajui da definitivno prestanu da
pue ili da pokuaju da kontroliu svoju
toksikomaniju. Neki doktori ak preporuuju da se
smanji puenje, pre nego to se prestane.
Oigledno je da to manje puite, to je bolje
za vas. Medjutim, kao etapa do prestanka, smanjene
puenja moe da bude fatalno po vas. Pokuaji da se
ograniimo odravaju nas u stanju zavisnosti
itavog ivota.
Taj pristup je, uglavnom, praen nauspehom
pokuaja da se prestane sa puenjem. Posle nekoliko
sati ili nekoliko dana apstinencije, pua, na ivici
nerava, poinje da misli da ne moe da ivi bez
cigareta. On onda odluuje da ponovo pone da
pui, ali ograniavajui se na nekoliko dobro
izabranih cigareta. On misli da e, ako uspe da
smanji na deset dnevno, moi da uspe da tako
ostane, ili da smanji jo vie.
On dovodi samog sebe u nepodnoljiv
poloaj.
1 Preivljava najgore trenutke otkad postoji. Ostaje
zavisan od nikotina i odrava udovite u ivotu i u
svom stomaku i u svom umu.
2 Provede ivot ekajui sledeu cigaretu.
115
116
117
118
119
XXIV POGLAVLJE
SAMO JEDNA CIGARETICA
Pomisao o samo jednoj cigaretici je bajka
koju morate da izbacite iz svog uma.
Samo jedna cigaretica bila je dovoljna da
ponovo ponete da puite.
Samo jedna cigaretica, ona koja vam je
pomogla da se suoite sa nekim tekim iskuenjem
ili ona koju ste upalili da proslavite neto veliko,
bila je dovoljna da uniti va pokuaj da prestanete
da puite.
Ta mala cigareta je dovoljna, kada je pua
uspeo da prekine svoju zavisnost, da ga natera da
ponovo padne u zamku. Ponekad, on je popui samo
da se uveri da mu to vie nita ne znai: njen uasan
ukus ga jasno ubedjuje da je se oslobodio i da nee
vie nikada pasti pod njen uticaj. Naalost, ona je
dovoljna da ga natera da ponovo pone.
Utuvite dobro u glavu da je nemogue
popuiti samo jednu cigaretu. Zavisnost od duvana
je lanana reakcija i trajae celog vaeg ivota, osim
ako ne stavite taku.
Pomisao na neku posebnu cigaretu, kao to
je ona koju puite posle ruka ili da ponete dan,
smeta vam da prestanete. Ta bajka je odgovorna za
stalnu dilemu sa kojom se suoavate kada odluite
da prestanete da puite. Donesite odluku da vie ne
zamiljate cigaretu ili paklicu kao neto ekstra to
120
121
122
XXV POGLAVLJE
NEPUAI, POVREMENI PUAI,
ADOLESCENTI...
Veliki puai su skloni da zavide
povremenim puaima. Nisu u pravu. Naravno,
povremeni pua manje izlae riziku svoje zdravlje
i troi manje novca. Ali te prednosti su kudikamo
premaene manama. Moemo, u stvari, smatrati tog
puaa veim zavisnikom i mnogo nesrenijim od
velikog puaa.
Setite se da nijedan pua ne voli zaista
cigaretu. Jedino zadovoljstvo, u poetku, je
ublaivanje simptoma pomanjkanja nikotina.
Prirodna tenja droge je da ublai pomanjkanje koje
je njeno odsustvo izazvalo. Tako postaje prirodna
tenja da se neprestano pui.
Medjutim, tri glavna elementa odvraaju
puaa da pui bez uzdravanja.
1 Novac. To bi kotalo isuvie skupo.
2 Zdravlje. Da bismo zadovoljili pomanjkanje,
potrebno je da unesemo otrov. Sposobnost da
podnese taj otrov zavisi od pojedinca i ak od
njegovog ivotnog doba. Taj faktor deluje
automatski.
3 Disciplina. Nju nam namee nae drutvo, posao,
okruenje, ili sam pua a proizilazi iz stalnog
sukoba koji se odigrava u njegovom umu.
123
PUAI:
postoje
dve
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
XXVI POGLAVLJE
POTAJNI PUA
Potajne puae bi trebalo smestiti u
kategoriju povremenih puaa, ali posledice takve
vrste ponaanja su toliko podmukle, da im treba
posvetiti jedno poglavlje. Puio sam krijui od moje
ene i to nas je dovelo skoro do razvoda.
Bile su prole tri nedelje kako sam prestao
da puim (makar sam uveliko pokuavao). Doneo
sam tu entu odluku da prestanem da puim pod
stalnim pritiskom moje ene, koja se sekirala zbog
mog stalnog grevitog kalja. Poto sam joj rekao
da se ja zbog toga ne sekiram, ona mi je odgovorila
da bih na to gledao drugaije da moram nemono da
gledam samounitavanje nekog ko mi je drag.
Obrazloenje je bilo snano i ja sam reio da
prestanem. Posle tri nedelje bez i jedne cigarete,
pokleknuo sam, posle jedne silovite svadje sa
prijateljem. Vie godina kasnije, shvatio sam da
sam nesvesno pokrenuo tu svadju: traio sam prvo
opravdanje koje naidje da mogu da zapalim
cigaretu. Mislio sam onda da sam reagovao na
potpuno odgovoran nain, ali sada sam ubedjen da
je cigareta bila jedini razlog te svadje. To je, u
stvari, jedini put kad sam se posvadjao sa
prijateljem koga sam znao oduvek. Jasno je da je to
bilo delo malog udovita. Ta svadja mi je dala
opravdanje koje sam traio i ja sam ponovo poeo
da puim.
134
135
XXVII POGLAVLJE
DRUTVENA NAVIKA?
Procenjuje se da ima, od ezdesetih
naovamo, u zamlji kao to je Velika Britanija, vie
od deset miliona ljudi koji su prestali da pue. Taj
broj je prava drutvena revolucija.
Oigledno je da su zdravlje i novac dva
osnovna razloga koja nas teraju da prestanemo.
Tako je ve godinama. Nije nam ak potreban ni
strah od raka da postanemo svesni toga da cigareta
unitava ivot. Na sopstveni organizam je dovoljno
savren da nas upozori na opasnost od cigarete: ma
koji pua zna da je cigareta otrov od prvog dima
koji povue.
Zainteresujmo se za razloge koji nas vie
navode da puimo od onih koji nas navode da
prestanemo. U sutini, sa te srane su se stvari
promenile tokom poslednje dve decenije. Glavni
razlog koji nas je podstakao da puimo bio je
drutveni pritisak naih prijatelja. Jedina istinska
prednost koju je cigareta ikada imala je taj drutveni
plus ; cigareta je bila u sutini, u neko doba,
sasvim asna navika.
Danas, sami puai priznaju da se radi o
neosporno antidrutvenoj navici.
Ne tako davno, vrsti momci su puili. Oni
koji nisu puili, smatrani su za mekuce, i mi smo se
svim silama trudili da postanemo zavisni. Prve
cigarete su bile mune, ali smo se brzo navikavali.
136
137
138
XXVIII POGLAVLJE
TAJMING
Ako podjemo od principa da vam duvan
samo smeta, sada treba prestati. Ne primenjujui
ovo bukvalno, treba znati da je vano potovati
odredjeni tajming. Nae drutvo nehajno smatra da
je zavisnost od duvana lagano neumesna navika
koja moe da kodi zdravlju. To je pogreno. To je
bolest, zavisnost od droge, prvi uzronik smrtnosti
zapadnog drutva. Najgora stvar u ivotu puaa je
to potpao pod tu gadost. Da bi sve anse bile na
njegovoj strani, treba dobro izabrati trenutak kada
e nainiti taj korak.
Pre svega, otkrijte okolnosti u kojima vam
se cigareta ini neophodnom. Ako ste poslovni
ovek, na primer, i puite zbog zablude da vam to
umanjuje stres, izaberite neki relativno miran period
da prestanete da puite, na primer za vreme odmora.
Ako puite uglavnom u trenucima oputenosti ili
dosade, izaberite onda neki period kada ete biti
veoma zauzeti. Kako god bilo, shvatite to ozbiljno i
prioritetno.
Pronadjite jedan period od otprilike tri
nedelje i pokuajte da unapred predvidite sve to bi
moglo da dovede do neuspeha. Na primer, neko
venanje ili proslava Boia ne treba da ugroze va
projekat, osim ako niste spremni na pomisao da u
tome uestvujete bez puenja i bez oseanja
frustriranosti. Ne pokuavajte da prethodno smanjite
139
140
141
142
143
144
145
146
XXIX POGLAVLJE
DA LI E MI CIGARETA NEDOSTAJATI?
Ne. im malo udovite eljno nikotina
umre, to jest kad va organizam prestane da zahteva
svoju dozu nikotina, svi efekti ispiranja mozga e
nestati. Vi ete se oseati fiziki i psihiki
spremnim da se suoite sa ivotnim stresovima i
udarcima, ali i spremnim za uivanje u njegovim
dobrim stranama.
Postoji jedna jedina opasnost uticaj
puaa. Kae se da trava uvek zelenija s druge
strane reke. Moemo da razumemo da je to opte
mesto rasprostranjeno u svakidanjem ivotu, u
kojem lako zavidimo drugima. To izgleda prirodno.
Ali zato je to tako kada prestanemo da puimo,
onda kad sigurno znamo da su nedostaci
neuporedivo vei od lanih prednosti?
Sa ispiranjem mozga, neprekidno punjenje
glave kojem smo bili podvrgnuti od detinjstva,
moemo da razumemo zato su mnogi poeli da
pue. Ali, poto znaju da se radi o prevari, kada su
konano prestali da pue, ta ih tera da ponovo
ponu? Uticaj puaa.
esto drutvenim prigodama, posebno
tokom obroka, tek to je zavrio desert, pua se
baca na cigaretu, a biveg puaa, videi ga,
preplavljuje neraspoloenje. On odjednom ima elju
za cigaretom. To je apsolutno izuzetna stvar koja
zasluuje da joj se posveti posebna panja.U stvari,
147
148
149
150
XXX POGLAVLJE
DA LI U SE UGOJITI ?
Evo jo jednog veoma rasprostranjenog
verovanja u vezi sa cigaretom, posebno kod puaa,
koji pokuavajui da prestanu svojom voljom, vide
u hrani pomo da olakaju oseaj nedostatka. Lako
se brkaju oseanja koja izaziva nedostatak nikotina
sa oseanjem gladi. Medjutim, dok glad moe da
bude zadovoljena hranom, potreba za nikotinom
nikada zaista nee nestati.
Kao sa bilo kojom drogom, telo brzo postaje
imuno na nikotin, koji prestaje da u potpunosti
umanjuje muke pomanjkanja. im se ukine
cigareta, nikotin vrlo brzo naputa organizam,
izazivajui kod korisnika lanu stalnu glad za tom
supstancom. Prirodna je sklonost da ponovo pone
da se pui cigareta za cigaretom. Medjutim, malo
puaa dodje do te krajnosti:
1 jer ne mogu to sebi da dozvole finansijski;
2 zbog svog zdravlja: oni znaju da je ono to
uzimaju otrov, i bore se da ogranie potronju.
Samim tim, pua mora da podnese stalnu
glad koja nikada nee zaista nestati. Zato mnogi
postaju bulimini, alkoholiari ili ak ponu da
uzimaju mnogo tee droge da bi zadovoljili taj
151
152
XXXI POGLAVLJE
IZBEGNITE LANE STIMULANSE
esto se deava da neki ljudi pribegavaju
lanim stimulansima da prestanu da pue.
Oni kau sebi, naprimer, da e im utedjeni
novac omoguiti da provedu fanastian odmor.
Takav tip motivacije izgleda, na prvi pogled,
logian i razborit. A ipak je licemeran, jer svaki
pua koji dri do sebe vie voli da pui pedeset i
dve nedelje godinje bez odmora. Osim toga, jedna
bojazan sigurno e ostati u umu puaa: ne samo da
ne treba vie da pui tokom godine, nego se plus
boji da nee moi da uiva u sledeem odmoru bez
cigarete. Sve to samo uveava oseaj rtvovanja
koji ve ima, inei na taj nain cigaretu jo
dragocenijom u njegovim oima. Treba se, naprotiv,
posvetiti drugim stranama problema: ta cigareta
moe da mi donese? Zato imam potrebu da puim?
Mogli biste takodje da kaete sebi: Moi u da
kupim sebi nova kola, novo odelo... I ovde se radi o
lanoj motivaciji: taj izgovor e vas sigurno drati
neko vreme, ali ta e se desiti kada budete imali taj
automobil? Osetiete onda da vam jo uvek
nedostaje neto, i nai ete, pre ili kasnije, razlog de
ponovo ponete da puite.
Naveu trei primer, primer saveza
zakljuenog sa prijateljem ili nekim bliskim da
prestanete zajedno. Ove obmane imaju jednu
153
154
155
XXXII POGLAVLJE
DOISTA JE LAKO PRESTATI SA PUENJEM
Ovo poglavlje daje uputstva za prestanak
puenja bez tekoa. Ako ih pratite doslovno, taj
poduhvat e vam izgledati relativno lako, a moda
ak prijatno. Ali, setite se da je neophodno da se u
potpunosti potuju moje preporuke.
Tako je izuzetno lako prestati. Postoje dve
stvari koje treba da uradite:
1 Donesite odluku da vie nikada neete puiti.
2 Ne dangubite. Naprotiv, zabavljajte se.
Moda se pitate da li je neophodno da itate
ostatak knjige. Posle svega, mogao sam da zavrim
knjigu ovim poglavljem. Medjutim, vi biste pre ili
kasnije poeli da alite za cigaretom, to bi vas
dovelo pravo do neuspeha. To vam se uostalom ve
mora biti deavalo. Da bi uspeh bio zagarantovan,
neophodno je da se dobro pripremite za ono to e
biti posle cigarete i za zamke koje treba da
izbegnete.
Sva alhemija cigarete je vrlo veta i opaka
zamka. Istinski problem nije hemijska, nego
psiholoka zavisnost, to smatram pravim
ispiranjem mozga. Treba dakle, pre nego to
predjemo na delo, ispitati verovanja i zablude u vezi
sa cigaretom. Ako poznajete vaeg neprijatelja, ako
156
157
158
159
160
161
162
163
XXXIII POGLAVLJE
PERIOD ODVIKAVANJA
Moda ete ponekad, tokom tri nedelje posle
vae zadnje cigarete, imati krizu pomanjkanja.
Simptomi koje ete primetiti onda mogu biti
svrstani u dve kategorije:
1 Krize pomanjkanja nikotina, ono oseanje
praznine i neraspoloenja slino gladi (lako
upkanje u stomaku) koje puai povezuju sa jakom
eljom da urade neto sa svojim rukama.
2 Psiholoki katalizator kakav su neki dogadjaji kao
to je razgovor telefonom, kraj ruka, itd.
Neuspeh ljudi koji su pokuali da prestanu
samo oslanjajui se na volju (klasina metoda)
potie od odsustva razumevnja i razdvajanja ove
dve razliite pojave, fizike i psihike zavisnosti.
Ova vrsta zabune objanjava i to to mnogi ponovo
ponu da pue ak i posle vrlo dugog peirioda
apstiniranja, kada su se ve odavno oslobodili
zavisnosti od nikotina.
Simptomi pomanjkanja koje uzrokoje
nikotin su praktino neprimetni. Ne treba im ipak
potceniti mo. Ako se uzdravamo od jela vrlo
dugo, desi se da osetimo peenje u stomaku. Radi se
u stvari vie o svrabu i kranju creva nego o
istinskom bolu. Ipak, znamo koliko nas glad brzo
164
165
166
167
168
169
170
171
XXXIV POGLAVLJE
SAMO MALI DIM
Taj uveni dim je prouzrokovao poraz
dobrog broja puaa. Oni herojski izdre udar
nekoliko dana, a zatim priute sebi jedan ili dva
dima da prevazidju muku. Oni ne shvataju razorni
efekat koji to ima na njihov moral.
Za mnoge, taj dim ak nema ni dobar ukus,
uvrujui na taj nain puaa u ideji da nema vie
potrebu da pui. U stvar, efekat je potpuno obrnut.
Pre svega, utuvite dobro u glavu da cigareta
nikada nije bila prijatna, nije prijatnija ni sada
kad ne puite. Ne puite iz zadovoljstva. Da je tako,
podseam vas, da biste prestali im ste popuili
prvu cigaretu.
Jedini razlog koji objanjava to ste puili je
neophodnost da se hrani malo udovite gladno
nikotina. Pomislite malo na ovo: ono je
izgladnjivano nekoliko dana. Nesretan dim je
trebalo da za njega bude izuzetno olakanje. Va
mozak nesvesno registruje dolazak potpuno sveeg
nikotina i sva vaa vredna priprema e biti
potkopana.Uskoro e se iz dubine podii glasi, koji
kae, uprkos svakoj logici: One su tako dragocene,
hou jo jednu!
Taj mali dim ima dva tetna efekta:
1 Omoguuje malom udovitu da preivi.
172
173
XXXV POGLAVLJE
DA LI E MENI BITI TEE?
Kombinacije inilaca koji odredjuju stepen
lakoe sa kojom svaki pua prestaje da pui su
bezbrojne. Oigledno je da karakter svakog,
njegovo porodino, profesionalno okruenje i sve
line osobenosti ulaze u igru.
Neka zanimanja su nepovoljnija od drugih,
ali, poev od trenutka kada je psiholoka zavisnost
eliminisana, uticaj puaevog okruenja je od malog
znaaja. Nekoliko primera mogu da vam budu
korisni.
Prestanak puenja se pokazao posebno
tekim za lanove medicinskih sredina. Moglo bi se
misliti suprotno, jer oni bolje od bilo koga znaju
dramatine efekte duvana na zdravlje i svakodnevno
vide njihove tune posledice. Ali, iako im njihovo
okruenje prua vrste razloge da prestanu, ono im
ipak ne olakava taj in. A evo razloga:
1 Stalna svest o rizicima kojima smo izloeni,
stvara strah, a strah je jedna od situacija u kojima
imamo potrebu da olakamo simptome nedostatka.
2 Posao doktora je izuzetno stresan i, obino, on ne
moe da umanji viak stresa (zbog nedostatka
nikotina) dok se bavi poslom.
174
175
176
XXXVI POGLAVLJE
GLAVNI UZROCI NEUSPEHA
Neuspesi imaju dva sutinska uzroka. Prvi je
uticaj drugih puaa. Upalie cigaretu pred vama u
nekom trenutku kada ete biti posebno ranjivi, na
primer u nekoj drutvenoj prilici (u restoranu, baru,
na izlasku sa koncerta). Ve sam nadugako
tretirao tu temu. Ovakva vrsta situacija treba da
bude za vas prilika da se setite da je ideja o samo
jednoj cigareti utopija. Radujte se, jer ste prekinuli
zaarani krug. Setite se da vam pua, sa cigaretom
u ustima, zavidi to ne puite. Verujte mi, njemu je
potrebno vae saaljenje.
Drugi najrasprostranjeniji uzrok je lo dan.
Treba da vam bude potpuno jasno pre nego to
ponete, ima loih dana za svakog, puaa ili ne. Ne
moemo imati dane sa ako nema dana bez. A
cigarete nita ne sredjuje. Problem je to, kad pua
ima lo dan, on eli cigaretu i tako dramatizuje svoj
sluaj. Nepua je bolje opremljen, fiziki i
mentalno, da se suoi sa takvim situacijama.
Ako se va lo dan padne u vreme
odvikavanja, izdrite ! Setite se da ste imali loe
dane i kad ste puili (inae nikada ne biste odluili
da prestanete). Umesto da gundjate, pomislite na
neto kao : Danas nije strano, ali cigareta nita
nee srediti. Sigurno e biti bolje sutra ! Makar
imam izvanrednu sreu : konano sam prestao da
puim.
177
178
XXXVII POGLAVLJE
ZAMENE
Postoje, za
prevazilaenje odsustva
cigarete, razne zamene, kao to su vakae gume,
bonbone, cigarete bez duvana i neke tablete... Ne
uzimajte nijednu! One ine va zadatak teim. Ako
osetite elju za cigaretom, ti privremeni olakavai
samo e produiti muku i uiniti je
nepodnoljivijom. Pribei zameni, to znai priznati
da imate potrebu da puite ili da popunite prazninu.
Poputajui toj uceni, samo ete produiti simptome
pomanjkanja i muenje. Te zamene ni u kom
sluaju ne olakavaju. Nikotin je vama potreban i
nita drugo. Rezultat e biti da ete nastaviti da
mislite na cigaretu. Setite se ovoga:
1 Ne postoji zamena za nikotin.
2 Nikotin vam nije potreban. To nije hrana, nego
otrov. Kada osetite iganje u stomaku koje vam
kae da vam je potrebna cigareta, setite se da te
muke izaziva sam pua. Mislite o tim pojavama
kao o jo jednom djavolskom pokuaju droge. One
najavljuju skoranju smrt udovita.
3 Setite se da cigarete stvaraju nedostatak i da one
nita ne popunjavaju. to pre razjasnite vaem
mozgu da nema nikakvog razloga za puenjem, ni
za zamenom za cigarete, pre ete biti slobodni.
179
180
181
XXXVIII POGLAVLJE
DA LI U MORATI DA IZBEGAVAM
ISKUENJA?
Do sada sam davao kategorine savete koje
traim da shvatite vie kao naredbe nego kao proste
sugestije. Razlozi za moju iskljuivost su, pre
svega, to su moji argumenti praktini i razumni, a
zatim, jer su potkrepljeni prouavanjem hiljada
sluajeva.
to se tie pitanja da li treba da izbegavate
svako iskuenje tokom perioda odvikavanja, ao mi
je to ne mogu da budem tako izriit. Svakom
preputam da sam donese sopstvenu odluku, a ipak
u uraditi neto to smatram da je korisna sugestija
da vam pomogne da je donesete.
Ponavljam da nas strah tera da puimo
itavog ivota. Taj strah se manifestuje na dva
razliita naina:
1 Kako u moi da preivim bez cigareta?
Taj strah ilustruje oseanje panike puaa koji,
kasno uvee, shvate da e ostati bez cigareta. Ovaj
strah se ne moe pripisati fizikoj potrebi za
nikotinom, nego psiholokoj zavisnosti pomisao
da ne moemo da ivimo bez cigarete. On dostie
svoj vrhunac kada puimo poslednju cigaretu iz
paklice, dok su simptomi fizikog nedostatka na
najniem nivou.
182
183
184
185
XXXIX POGLAVLJE
TRENUTAK OTKROVENJA
Trenutak otkrovenja dolazi obino posle
otprilike tri nedelje poto smo prestali da puimo.
Taj trenutak, kada nam sve izgleda jasnije,
odgovara konanom nestanku ispiranja mozga.
Umesto da govorite sebi da vam vie nije potrebno
da puite, vi odjednom shvatite da je poslednji klin
izbijen i da moete da uivate u ostatku ivota
nemajui vie nikada potrebu za cigaretom. To je
takodje i trenutak kada ete poeti da oseate
saaljenje prema puaima.
Ako se ne koristi moja metoda, nego neka
koja je zasnovana samo na volji, nikada neete
doiveti jedno takvo otkrovenje, jer ak i ako smo
sreni to vie ne puimo, nastavljamo da ivimo
mislei da smo neto rtvovali.
to ste vie puili, to e vam taj trenutak
izgledati divnije. to se mene tie, smatram da je to
otkrovenje bilo najbolji trenutak mog ipak vrlo
srenog ivota. Nijedan drugi dogadjaj mi nije
doneo tako snano zadovoljstvo i mir. Ta radost to
vie ne moram da puim, nikada se ne gasi. Otad,
ako sam neraspoloen i kada imam potrebu za
neim to bi mi podiglo raspoloenje, dovoljno mi
je da pomislim da vie nisam zavisnik od te gadosti.
Polovina ljudi koji mi se javljaju poto su prestali
da pue mi kae potpuno iso, da je to bio najdivniji
186
187
188
189
XL POGLAVLJE
TA POSLEDNJA CIGARETA
Odluili ste kada je va savreni timing.
Spremni ste da popuite svoju poslednju cigaretu.
Pre toga, svakako, proverite dve vane stvari:
1 Da li ste sigurni u uspeh?
2 Oseate li izvesnu utuenost, ili ste oduevljeni
to ete uraditi neto senzacionalno?
Ako i najmanje sumnjate, ne oklevajte da
ponovo proitate knjigu, va uspeh to zasluuje.
Kada budete osetili da ste spremni, popuite
tu poslednju cigaretu. Uinite to sami i potpuno
svesno. Skoncentriite se na svaki dim, na ukus i
miris. Skoncentriite se na kancerogene dimove,
dok vam preplavljuju plua. Skoncentriite se na
nikotin koji vam se uvlai u telo.
Kada je ugasite, mislite koliko je sjajno to
vie nikada neete morati ponovo da nainite taj
pokret. Uivajte u radosti to ste oslobodjeni tog
ropstva, to naputate taj univerzum crnih misli.
190
XLI POGLAVLJE
POSLEDNJE UPOZORENJE
Nijedan pua kome bi se ponudila
mogunost da se ponovo vrati dan kada je postao
zavisnik, sa znanjem koje ima sada, ne bi izabrao da
ponovo pone da pui. Mnogi od onih koji dolaze
da me pitaju za savet, ubedjeni su da bi zauvek
raskrstili sa cigaretom ako im ja pomognem da
prestanu da pue. Medjutim, hiljade bivih puaa
ponovo poinju godinama poto su prestali i otkrili
savreno srean ivot.
Mislim da e vam ova knjiga pomoi da
otkrijete da je taj zadatak relativno lak. Ali svakako
imajte na umu: zato to ete lako prestati da puite,
ne znai da ne postoji rizik da ponovo ponete.
Ne dozvolite vie da vas poseduje!
Malo je vano otkad ste prestali i koliko ste
sigurni da nikada neete ponovo postati zavisnik:
odluite jednom zauvek da nikada vie neete
popuiti ni najmanji dim, kakav god da je
razlog. Uprkos milionima eura koje troe na
reklame
za
promociju
cigarete,
uprkos
dezimformativnim kampanjama koje mogu da
pokrenu u tampi, setite se da te kompanije rade u
korist droge i otrova broj jedan naeg drutva. Ne
padate u iskuenje da probate heroin, koji ne koristi
191
192
XLII POGLAVLJE
POSLE PET GODINA
Iza mene je sada pet godina otkako sam
obavio svoje prve konsultacije i otkad je izalo prvo
izdanje ove knjige. U poetku je to bila neverovatna
borba, jer su takozvani strunjaci nipodatavali
moju metodu. Sada, puai iz celog sveta dolaze da
prisustvuju mojim konsultacijama, a naroito
lanovi medicinskih profesija. Ova knjiga se u
Velikoj Britaniji smatra za najefikasniju pomo da
se prestane sa puenjem, a njena reputacija brzo
osvaja ostatak sveta.
Ja nisam dobar Samarianin. Vodim pre
svega svoj lini rat ovo naglaavam, on nije protiv
puaa, nago protiv cigarete iz iste sebinosti.
Svaki oslobodjeni pua, bilo to i bez pomoi moje
knjige, za mene je povod za veliko zadovoljstvo.
Zamislite koliko veliku radost mi priuuje hiljade
pisama koje sam dobio tokom godina.
Neizbeno, zbog neuspeha sam proao kroz
strane frustracije. Dugujem ih u osnovi dvema
vrstama puaa. Pre svega, uprkos upozorenju iz
prethodnog poglavlja, zabezeknut sam brojem
puaa, koji, poto su veoma lako prestali, ponovo
poinju da pue i ne uspevaju vie da ponovo
prestanu. To vai kako za itaoce moje knjige, tako
i za ljude koji su prisustvovali mojim
konsultacijama.
193
194
195
196
197
198
199
200
Podsetnik
Ako se pridravate ovih osnovnih uputstava,
moi ete samo da uspete.
1 Sveano poelite da nikada vie ne puite,
savaite ili progutajte neto to sadri nikotin i
odrite re.
2 Neka u vaem umu bude potpuno jasno, niega se
ne odriete. Hou samo da kaem da ete, postajui
nepua, iveti bolje (to ste oduvek znali). Neu da
kaem ni da, ak i ako nema nikakvog racionalnog
razloga da puite, mora da iz toga izvlaite neke
prednosti, inae ne biste puili. Ono to hou da
kaem je da nema apsolutno nikakve koristi kojoj se
treba nadati od cigarete. To je samo iluzija koju
stvara ta perfidna droga.
3 Osvedoeni pua, to ne postoji. Vi ste poput
miliona drugih ljudi koji su uhvaeni u tu podlu
zamku. Kao i milioni puaa koji su mislili da ne
mogu iz nje da se izvuku, vi ste oslobodjeni.
4 Kad biste morali da izmerite prednosti i
nedostatke cigarete, zakljuak bi bio, bez imalo
oklevanja: Prestani, to je potpuno glupo. Nita
nee moi to da promeni. Vi ste doneli dobru
odluku, ne muite se sumnjom.
201
202
XLIII POGLAVLJE
PUA JE SAM NA BRODU KOJI TONE.
POMOZITE MU!
Danas su puai u panici. Oni oseaju
promenu u drutvu: cigaretu sada smatraju za
antidrutvenu naviku, ak i sami puai. Oni takodje
imaju utisak da sva ta pria ide prema svom kraju:
takodje milioni puaa pokuavaju da prestanu da
pue, sa manje ili vie uspeha.
Svaki put kada neki pua napusti brod, oni
koji ostaju na njemu, oseaju se jo malodunije.
Svaki pua instiktivno zna da je smeno da plaa
tako skupo isuene listove smotane u papir, da bi ih
zapalio i udisao kancerogene smole. Ako ne delite
jo uvek ovo miljenje, stavite upaljenu cigaretu u
uvo i zapitajte se kakva je razlika. Jedina razlika je
to, na taj nain, ne rizikujete da gutate nikotin. Ako
moete da prestanete da stavljate cigarete u usta,
neete imati potrebu za nikotinom.
Puai ne nalaze racionalno objanjenje da
opravdaju svoj odnos sa cigaretom. Oni se pravdaju
injenicom da nisu jedini koji pue.
Oni jadno lau o svojoj navici i druge koliko
i sebe. Oni ne mogu drugaije. Ispiranje mozga je
vrlo vano ako hoe da sauvaju izvesno
samopotovanje. Oni oseaju potrebu da opravdaju
svoju naviku, pred sobom kao i pred nepuaima.,
Zbog toga, stalno govore o navodnim prednostima
cigarete.
203
204
205
206
207
XLIV POGLAVLJE
SAVETI NEPUAIMA
Dajte ovu knjigu na itanje vaim
prijateljima ili puaima koje poznajete.
Prvo
prouite
sadraj
ove
knjige
pokuavajui da se stavite na mesto puaa.
Ne terajte ga da silom proita ovu knjigu i
ne pokuavajte da ga okrivljujete ; nepotrebno je da
mu kaete da unitava sebi zdravlje ili da rasipa
novac. On to ve zna bolje nego vi. Puai ne pue
iz zadovoljstva, ni jer to ele. Oni koriste te
argumente za sebe i za druge da bi sauvali iluziju
izvesnog samopotovanja. Oni pue zato to su
zavisni od cigarete, zato to misle da im ona
pomae da se opuste, da im daje hrabrost i
sigurnost, jer su ubedjeni da ovot nije prijatan bez
duvana. Ako pokuate da naterate nekog puaa da
odbaci duvan, on se osea kao uhvaen u zamku i
jo vie su mu protrebne cigarete. Ako treba da pui
krijui se, cigareta e za njega postati kultni
predmet.
Naprotiv, skoncentriite se na drugi vid
problema. Dovedite ga u drutvo bivih velikih
puaa koji su prestali da pue (nije ih teko nai,
ima ih oko deset miliona u Francuskoj). Zamolite ih
da objasne kako su i oni verovali da su doivotni
narkomani i koliko se bolje oseaju sada.
Kada budete uspeli da on prihvati da moe
da prestane da pui, njegov um e poeti da se
208
209
210
211
212
213
214
215
POSLEDNJE PREPORUKE
Sada ete se pridruiti milionima drugih
bivih puaa koji su mislili da nikada nee moi da
se oslobode ropstva nikotinu i navici. estitam.
Moete sada da uivate u ivotu nepuaa.
Da biste u to bili potpuno sigurni, treba da se
pridravate sledeih preporuka:
1. uvajte ovu knjigu pri ruci da se lako na nju
pozovete ako je neophodno. Nemojte da je
izgubite, ne pozajmljujte je, ne dajte je.
2. Ako zavidite puaima, ne zaboravite da oni
vama zavide. Niste vi bolesni, oni su.
3. Setite se da ste bili nesreni kad ste puili.
Zato ste prestali. Radujte se to vie niste
pua.
4. Ne sumnjajte nikada u vau sigurnost da
nikada vie neete puiti. Vi znate da je to
dobra odluka.
5. Ako ikada pomislite: A da popuim
jednu?, setite se da nema nieg goreg od
jedne. Pitanje na koje treba da mislite nije:
A da popuim jednu? nego: elim li da
ponovo postanem pua, svakog dana, celog
dana, da lepim te stvari za usta i da ih
palim?. Odgovor je:
NE! HVALA BOGU, JA SAM SLOBODAN!
Hiljade puaa su lako i bez patnje postali
sreni nepuai u jednom od stotina Alen Ker-a, gde
216
217