Professional Documents
Culture Documents
Spomenici Revolucije SUBNOR Šibenik
Spomenici Revolucije SUBNOR Šibenik
Urednik:
Dane
Berovi
Recen::enti:
urednik:
Vladi.mir C:nrak
Korektor:
Joi.ip Jako\'ljc\ i
Likovna oprema:
SUBNORa ibenik
Za i~davaa:
Petar karica
T ls11k:
SPOMENICI
REVOLUCIJE
ZBORNIK SPOMENIKA REVOLUCIJE 19-U-1945. GODINE
POVODOP.l 35-GODISNJCCE
OSLOBOENJA
ZEMLJE,
S TBENIK 1980.
PREDGOVOR
IBENll\
kraj nakon 1933, komunisti su imali .svoga udjela, bilo kao organizatori ili pak samo kao inicijatori.
Samo u gradu 1934. trajkuju postolari i liioci, 1935. pekari i dio
radnika Tvornice tjestenine SLipe are, 1936. drvodjclski i gracvin<::ki radnici, a 1937. metalci, mesari i pekari. U svibnju iste godine organizirnne
su u Sibeniku velike demon tracije protiv dola ka pred jednika vlade Milana SLojadinovia na putanje u rad tvornice aluminija u Lozovcu, kojom
prilikom mu je onemoguena da brodom pristane uz ibensku rivu, ve
je morao produiti za Skradin, a onda odatle u Lozovac.
Svoju aktivnost komunisti ibenika razvijaju i na planu irenja i u
vrivanja aOLifaistikog fronta. Anlifaisliko raspoloenje irokn1 slojeva
manifestiralo se u prvom redu u sinrtpatij i kojom su oni pratili borbu panjol kog naroda protiv faistikih sila i u prikupljanju 11cnrenc pomoi"'
najvie namijenjene Obiteljima uhapenih komunista.
TilOI' dolazak na elo KPJ i osnivanje KP Hrvatske 1937. jako su
se osjeti li u razvoju revolucionarnoe- komunistikog pokreta u ibeniku, a
vea panja poklanja se omladini i ii pokrel, nn temelju ideja i direkliv.i
gcneralnog sekretara KPJ Josipa Broza Tita, koji je traio llOrganizaciono
uvrenje, idejnu istou i niasovnos1 revolucionarnog omladinskog pokrc'la, postaje sve znaajniji inilac u daljnjem razvoju i jaanju komunisti
kog. radnikog i anlifaislikog pokreta. U gradu ibeniku onmnizacija Saveza komunistike omladine Jugoslavije - SKOJ, osniva se 1937.
iroka i organizirana djelatnost komunista ibenika do 1939, njiJ1ovo
izlaenje iz duboke ilejralnosti, koritenje svih mogunosti le~alne borbe (u
organizacijama HSS, Seljakoj i Gospodarskoj slozi. komunisti su pred II
svjelSki rat 1.auzeli kljune po1icijc), sve ozbiljniji rad s mladima - re7.ultirali su sve masovniiom i jaom partijiskom organizacijom (1939. formira
se Miesni komitet KPH ibenik), irenjem kruga simpatizera, brojnim skojcvskim organizacijama i sve jaim Narodnim frontom, koii ie u danima
pred TI svjetski ral obuhvatio i najire slojeve naroda. Uspjene akcije
sakupljanja Crvene pomoi , pokuaj odlaska preko 60 osoba (iz grada i
primorskih micsta) u dobrovoljake redove u panjolskoj krajem veljae
1937. oko 3000 potpisa za savez Jugoslavije sa sovjetskom Rusi iom, demonstraciie orpnizirnne u ibeniku u veljai 1938. prilikom dolaska Dimitrija Liolia 1.avrene bilancom od jedno~ mrtvog i jedanaest ranjenih,
otvoreno ncorijatelisko di-/,anje kojim su doekani mornari talijansko-faistiki h ratnil1 brodova koii su ljeta 1938. doli u posjetu ratnoj bazi u
ibeniku, organizirani b-ajkovi (1938. traikaju mesari u gradu) i druge
sline akci ie nairj eitiie J!Ovore o uspjesima dmmgodinicg djelovanja komunista i svih naprednih i progresivnih snaga u ibeniku do l939.
0\1aj
10
Prisutnost komunista oi.jcala se u vat-odnevnom lhotu grada u kojem ooj ukazuju na neposrednu opasno t od rala, ire antifaistiki duh u
narodu i pojaavnju borbu za poboljanje uvje1a radn i ivota nidnika.
U URSS-ovim indikatima oni su na kljun i m pozicijama, pa su u pjeno
organi1irani trajkovi: u travnju 1940. trajk krojakih radnika, u li topadu
trajkuje 210 radnika kao protest 1bog rasputanja URSS-ovih sindikata, a
u prosincu trajkuju stolarskj radnici.
U 1940. komunisti ovoga kraja ima li su jo jedan vidan uspjeh. Veliku pobjedu postigli su oni mjeseca ~vibnja kad su kao Stranka radnog naroda sa svojim kandidatskim li tama (istina, ne u samom gradu, ve u opinama Zlarin i Vodice) izali na opinske izbore. OdJuka rciima da izbore
zabrani nije umanjila njihov uspjeh.
Relultali uporne, upravo vakodnevnc aktivno li komunista u wmn
enju profaislikc poli tike koju vocU vlada Kraljevine J ugoslavije i ostale
akcije \'Czane uz 10, bile u vrlo u!'pjenc antifaistike demonstracije. koje
je- u povodu godinjice napada fasistike Njemake na Polj ku organizirao
OK KPH za sjevernu Dalmaciju. Na ist i nain i parolama Bolje rat nc\!o
pakt i Bolje grob nego robe, odgovorio je ibenik i na potpisivanje T roj.
nog pakta u oujku 1941.
Faistiki napad na Jugoslaviju 6. t ravnja 19.i l. zatekao je Partiju
na ibcn kom podruju organiziranu u 9 mjesta s oko 150 l ano,a. U ibeniku, koji je tada brojio oko 16.000 s tano\nika, uz Okruni komitet Komunistike partije Hrvatske, tada rukovodeeg parlijskog organa za sjevernu
Dalmaci ju, na ijem u el u bil i ekretari i\11/e J11rl i11 i I vo Dm i, djcloHlli u jo i Mje ni komitet i 2 rajon ka komiteta, koji su r ukovodili s oko
60 lanova i 20 kandidata Partije. Znaajnu ruvolucionamu snagu predstavljao je SKOJ s preko 100 lanO\'a na el u s Mie nim i Okrunim komitetom, iji je sekretar bio Miro ViJi. Ali u ibeniku, u prvim danima okupacije, pored l anova Partije i SKOJ-a, bio je jo i vei broj neevidcntira
nih simpatizera i prisLaJica komu n istikog i revolucionarnog radnikog pokreta.
a am dana fai likog napada na Jugo la\'iju, polit iki sekretar
Okrui.nog komiteta KP H n at kc za sjevernu Dalmaciju, Aute Jurlin, odrlao
je u ibeniku okruno parti isko c;avietovan je, na kojemu je don~!.cna i
odluka o pripremama za orua11i ustan ak.
Videi ve o i to rasulo vojnih snaga tare J ugoslavije, komunisti ibi?n. kog kraja, naro i to komunistika omladina, a po direktivi Okrunog
komiteta od 13. travnja 1941 , zapoinju organiziranu akciju sakupi janja i
pohronjhanja oruja, municije i uope ve ratne opreme. U skJonit ima u
tradu i n jegovoj okolici pohranjeno je blizu 1000 puaka, 30 pukomitraljc1.a, 50.000 metaka i oko 2.500 runi h bomba, od ega je u samome gradu
akupljeno 200 puaka, 15 pukomitral je1.a, 15.000 metaka i 1.000 runih
bomba.
Dva dana kasnije, 15. travnja 194 1, u ibenik ula1e prve jedinice ta
lijansko-faist ikih oruanih sna1m. no Partija i onrod doeka l i su okupalom sprem ni da mu se suprotstave.
Spremnost itelja ibenika da se oda.z ovu svakom pozivu Pa r tije pokazala se i za proslave l. maja 19-U . Naime, u tehnici Okrunog komiteta
li
umnocn je pn omaj<,ki proglas CK KPJ <; po1ivom Svi na ulice i U borb11 proti\ fa!'fo ti kog poroblji\a<.:a. Vise podULca u ibniku prekinulo
je rad, a svano odj\.'\cni radnici " cnlnim karanfilima na prsima i7.asli
su na ulice. a katedrali i Baldckinu izvjeene s u crvene 1as tovc.
Do bi c odgo\'orilo na po1iv za orulanu borbu 1'.oji je CK KPJ uputio narodima Jugoi.lavije nakon napada Njemake 22. lipnja 1941. na SSSR,
01'.ru/ni komitet KPll za sjc\crnu Dalmaciju u Sibcniku, na vojoj sjednici
od 12. i 13. s rpnja odluuj e da se na podruju Sibenika formiraju 3 p arti7onska odreda - dva odreda od dobrovolJaca i1 okolnih mjes ta, a jedan iz
samog rrada.
U isto Hijcmc dok i.t! radi lo na formiranju partizanskih odreda na
ibenskom podru ju (podruje Vodice - Zalon - Prvi - Srima i podru
je P rimo~ ten - Rogowka - Krapanj), u em u je \Oju pomo pruJio i
dcll'!!at CK KPII Pa11h Pap-$ilja, i li samom gradu vr"e '>e pripreme za
o<.llnzak u oruJ.anu borbu.
Dana 8. kolo\'01a 1941. Okruzni ko mitet KPH 7a sjc\ emu Da lmaciju
u Sibcniku donosi odluku o formiranju Pr\'Og ~ iben kog pa rtizanc;kog odreda. koji je eti ri dana kasnije (12. kolo\'Oza) krenuo na svoj borbeni put
u unutrtlnjost.
U meU\rcmenu, po direktivi CK KPH , a radi pruian ia po moi Pokinjino;kom komitetu KPH Dalmacije u formira nju pani1.ano;kih odreda. u
nnlmaciiu dolali ekrelar CK KPJI Rade Kot1ar. Sredinom tudcnog.a 194 1.
K onar le borm io u Siheniku.
akon Jn7!!0voro koje ji.! otnwio s part i i
'>kim rukovodst\Om i nakon '-to o;u uspjeli napori u ll'>poc;tavljanju Ye1a i
kanala c; Bukovicom i Likom, sa ire!? podruia Sibcn1ka. u nekoliko grupa,
r1cko Bukovicc u Liku krenulo ic ukupno 120 dobrovoljaca. Ovu treu portininsku etu. koja ic u unut m-.njost pola u nemcnu od 3. twlcnoga do
10. pro'>inca 194 I. (ela je ula u c;astm bataljona Ma rko Ore kovic), i
ni li su dobrovoljci i1 grada, okolnih mjc!.ta, o toka Tia i Buko,ice.
ht ovrcmeno s pripremama 1a oreaniziran je parti1an... kih odreda, komuni ti i skoicvci sa svim an ti fais tikim snognma u f!r3d u, onraniziraju i
rnde otoor oroth okupa tora. Udarne l!Tllpe vr~e di\Cr1iie i sabotaie. Ve
30. c;rpnja 1941. Pa<;ko Trla1a uni ~tio je li tvornici u Crnici po<;trojcnic zn
hlaenje , a irrupa komunista oq?anizira u tvornici i ~ lrajk radnika. Napad
na oklmatoro\c voinikc prilikom "inu{,tania f:l<:;io;tikc 1astme na Po l iani
nije usnio zbog ha penja i c;Lrijcljania omladinca Ante Sa11tia (striie lian ie
19. kolovo1.a 1941), jedno!! od ud ionika akcije. Jpii.ivanje an1ira~ic;liih
i rc,olucionamih parola, blaenje vtusc;olinije\ ih liko, leci, bojko tiranje cerlnioniiala dir.o nia i snutania to li ianske z.ac;tavc. bojkotiranje nastave na
rnli ianskom ic1iku. odbijanje po1.dr.w ljanja fol likim pozdravom - svakodnevna su poja,a.
Svrslanmje ibenana u NOP i odlazak pn,ih dobrovoljaca u oruanu
borbu, prisilio ie tnlii ansko-faic; li kog. nwojcvaa da vrlo brzo po S\om
dolasku otkriie svoic mrane namjere prema ooima kojima je doliao d-:ltl
... reci i b lar.wc;tan jc<. vc o tri ji teror, on11je je koiim on pokua\a c;\o
mi ti narod i Part iju ovoga gr::ida.
Prve rrve pale su ve u mic ecu srpnju i kolovozu 194 1. Da bi svojim ubo is tvimn dao pravno obilici je, a i 7bog bol je e fikas nos ti. tnlijanskofaistiki okupator o niva u ibeniku u mjesecu listopadu (13. i 24) najprije
12
13
ana.
Na ovakav razvoj NOS-a i NO P-a u gradu okupator je odgovorio poterorom. Dana 12. vel jae s t rijeljao je Stipe Ni11i, sekretar osnov.
ne organizacije KPH Crnica, a 12. t ravnja, u sukobu s talijanskim agentima,
ginu 3 l ana Mjci.oog komiteta SKOJ-a. Teror okupatora sve je bctdunij i.
Presudom Specijalnog suda, 22. vibnja na ubievcu, i.trijcljao je Rade
Ko11llr, sckrl!tar CK K PH i 25 njegovih drugo\'a, splil kih komunista i rodoljuba.
Na osnovi naredbe guvernera Dalmacije od 7. lipnja 1942, okupator
os niva novi koncetracioni logor na otoku Molatu, u kojem su i.e trebale
inlcrnfrati obitelj i partizani.kih boraca. Samo do kraja tog mjeseca 247
i.lanovnika grada interni rano je u t aj logor. Do kraja je cni inlernirano je
jo daljnjih 210 osoba. Do kopilulacije ltaUjc u logor na Molatu, a i u druge logore i kaznionice odvedeno je i7 Sil'>coika preko 1.000 osoba, odno no
blizu 10 u sveu kupnog stanovni tva grada.
Naredba Guvernera Dalmacije od 7. lipnja omoguila je takoer i
svakoj karabinjerskoj stanici ili policijskoj vlasti da bez ikakva sudskog
postupka ubije svaku onu oi.obu za koju je smatrala da je par tizan ili pak
njegov pomaga. U Lome su im pomagale poi.ebno formirane jedinice domai h izdajnika i kolaboraciomsta.
No. tua \'<' to, NOP u ibeniku sve je jai, organa narodne vla ti NOO-a sve je vie, a do kraja 1942. u redove OV i POJ odlazi iz grada
547 boraca.
I broj lano\ a KP u ibeniku ne sm anjuje se. Tako u u borbi s
okupatorom mnogi komuni~li izgubi li svoj ivot, ili ot ni u partizanske je
dinice, krajem 1942. u gradu aktirno djeluje oko 60 lanova Partije.
l broj skojevaca raste. Njih preko 250 vrlo je aktivno. Me u ostalim
Ladacima velikim uspjehom rade i na organiziranju ant ifai tiki orijen tirane omladine u jedins tvenu organizaciju ml~dih , u Savez mln<lc gcncrad
je, kasniji USAO H (prosinac 1942), a puna pa7.nja poklanja se i najmJa ima
- pionirima.
ene ibenika takoer su sve organ iziranijc i aktivnije. Na l .lcmalj
skoj konferenciji AFZ-a J ugo lavije, 6. prosinca 1942, u Boi.anskom Petrovcu
sudjeluju etiri >.ene i1 grada ibenika, a jedna od njih po laje lan Ccntra:nog odbora AFZ-a Jugolavijc. Ne posredno nakon Loga, na ibenskom podruju formiaa se Ok.n.1/.ni odbor AFZ-a Sibenik. K rajem 1942, amo u gradu,
u AF2-a bi lo je organi.lirano oko 200 ena.
Sve jai teror okupatora u prol jee 143. umnogome otea\'a roc.l
partijske i skojev::.ke organi.lncije i organa narodne 'lasti. Zbog sve tci.cg odrfavanja veza i nemogu nosti koordiniranja akcija, u oujku is te godine dolazi do podjele podruja OK KPH za sjeverna Dalmaciju. Formiraju se
dva okruna komilcla, jedan za ~ibcnsko, a drugi za wdnr ko podru je.
Ve u S\ ibnju 1943. dola.li do jaeg poleta NOP-a. 1. maj te godine
obiljeen je u ibeniku kao nikada do tada. Na ubievcu je izvjeena cr
vena zastava, a grad i kasarne talijanskih vojnika bili s u poplavlj eni leci
jaanim
14
ma. No, gla,rna akcija obiljeiavanja tog praznika itvedcna je 4 dana kasnije,
5. svibnja, kada je itav grad o \'anuo ispi an brojnim antiraistikim pa
rolnma, a Mussolmijcve slike i faistike parole bile premazane.
Odgo\'Or okupatora masovna su hapenja omladine koju redom osudujc na robiju i internira u koncetracione logore. Ali ni ovim mjerama okupator ne uspijeva zaplniti ibena:ne. NOP je sve jai, pa se okuprnor od
luuje na jo tee teroristike mjere. Novi Guverner Dalmacije Guinta iz
daje u svibnju 1943. naredbu po kojoj svi intcrnirci logora na Mob tu po
staju taoci, a da e e a S\'aki odrezani tclclonski ili telegrafski stup na
m1cstu sLrijcljaLi 3 taoca.
Medutim, ni O\'al.ve drastine mjere terora nisu uiustavile ralvoj
KOP-a u ibeniku, a broj dobro\oljaca ,a oru.t.anu borbu S\'C je \'Ci. Prema podacima od 10. rpnja 1943. u gradu je, u 7 elija , organilirar.o
25 lanova KP, a u 10 aktiva rasporedcno je lbO skojevaca. Masovni oJlanl. u oruanu borbu (dijelom i straho\ ili teror) jedan je od glavni h razloga
to u lanstvu KP i SKOJ-a prevladavaju ene (60 ~ 0, odnosno 700/u), a broj
stanovnika grada opao je za oko 30u/o.
Slom Mussolinijeva. reima 25. srpnja i kapitulaciju ltalije 8. rujna
1943. doekali su ibenani s ogromnim oduevljenjem. Jo i prije same
kapilulacije, okupator S\'jestan svog poraza, koncctrirao je svoje jedinice u
gradu.
9. rujna, iako je u ibeniku bila koncentrirana glavnina talijanske
vojske, itavo stanovnitvo grada izalo je na ulice. 01.icni i razdragani
grad oeki\ao je svoje borce i ilegalce. Prvi su stigli predstavnici partijskih
i skojevskih organimcija i predstavnici narodne vla:.ti, a slijedeeg dana, 10.
rujna, i borci Sibcnsl.o-trogir:.kog partizanskog odreda. Prego\ori o ralo.
ru/anju, koje su u \'ie navrata s. faistikim komandantom grada vodili
panijsko-poULiki rukovodioci, nisu dali eljeniJ1 rezultata. Komandant garnizom1 elio je grod prcd~lli ijcmcima, koji su u oekivanj u kapitulacije
svoje doskorasnjc saveznice, ve dosta prije pokrenul i :.voje jedinice prema
obali Jadrana u namjeri da razoruaju talijnnsku \'Ojsku. 1 tako, zahvaljujui faistikom komandnntu i ma'l om broju parti1an!>kih boraca u gradu,
njcmake oruane snage ule su u ibenik u rano popodne dana I J. rujna
1943.
U dva i pol dana, koliko je potrajao bora\'nk partijska-politikog rukovodstva i partizanskih boraca u Sibeniku, bila je organizirana vrlo uspjena akcija sakupljanja hrane, odjee, obue i c;anitet kog materijala, odrla
no je nekoliko astanaka najviih partijskih i drugih foruma, osJobodcn je
veliki broj zatvorenika i~ Lalijan kih aitvora, prikupljeno je i neto oruja,
te odran veliki narouni lbor. Ali zbog nadiranja njcmakog okupalora I lablh snaga ibcnsko-trogirskog odreda koje nisu bile u mogunosti pruiti
mu efikasan otpor, svi partijski i drugi rukovodioci NOP-a, borci Odrcdn,
h: oko 1.500 stanovnika grada 11. rujna J943. napustilo je ibenik. Najvei
broj njih uao je u o~mu ' ibcn ku brigadu upravo tada formiranu, a dio
u a ta\ 19. sjeverno-dalmatin kc di,iz.ije.
Odmah po dola ku njemakih orulanih snaga, u ibeniku ustae organiziraju sYoju vlt1st, ali o im civilne vlasti koja im je i onako biln amo
ft.rmalno preputena, svu strnrnu vlast (\Ojnu i politiku) u svojim ruka
ma zadrLali su ijemci.
1
15
Obranu Sibcnika njcmac.ki okupator povjerava borbenoj grupi Alerman, jaine 2.000 vojnika, a glavnina njcgO\ ih snaga povukla se jo prije
prema Kninu, gdje su namjerovali prui li jai otpor jcdinic:.lma NOV-c.
Zadatak da oslobodi Sib..:nik dobila je XXVI dl\'izija NOV-e. Od 3 1.
listopada pa do 3. -.tudenoga 1944. borbe ta o"lobot1enjc ibcnika ule u u
zavr:>nu fazu.
U rano jutro 3. studenoga 19-l-l , nakon estokih borbi na prilazima
giadu, jedinice Prve dalmatinske proleterske brigade ult1.1.e u ibenik.
Oko 6.000 ibenana, nuJ...on vi c od 3 i pol godine okupacije, u
S\Om razruenom gradu, konano je doekalo slobodu.
Dop1inos ibenika borbi naih naroda 1.a nacionalno i socijalno osolbodcnjc vrlo je \clik. Iz grada Sibenika u r..:do\ima OV i POJ ucljclovalo
je preko 3.500 boraca - bliw 25 11 cjelokupnog njegova slanovni~Lva, od
kojih je 750 poginulo. 10'1 11 stanovnika inlcrnir:rno je u razni m koncctracionim logorima Italije i Njemake. Mnogi od njih nisu se vratili. Grad je
u ni jcmc okupoci je prt!lrpio i mnoge malerij:llnc rl\ c - s\'ojc oslobodioce
doekao je u rue\ i nama.
16
SPO M I: l\ - PARK
SJ BE~ rK -
ubicvac
SPO\IE~ICI
REVOLUCIJE
17
(JI)
sluajno
na ovo mjesto
Kresovi
Stanko Spasin
l\fandic Jovan Todorov
Matijevi Milos Savin
Alijalica Stcvnn Ilijin
TomaSc\ i Obrad Savin
zloinaki
lijevi!
s1ru11c
prila:;110g puta:
18
ka111c11i 1110110/it. l'i'ok 8,5 111. iz bruc ko~ kmnetw. ti koji kao cla je t1ti.s1111t
1cda11 od 'tupota, w kuje "' okttputori prije 'trijelja11ja w:il'<lli rocioljttbl'.
\lasa monollfa obt11iwu1a ohlik .;tupa i sculrti ga 11 ueg<lli\'lt .\101wme11t i:.rct
tam 111irno: 110 :rt1m1w 11/1ije111ii s 1gra 11 je :,frot frilt.
Os11u111i pri/a: 1odi do kn11wmJt: 11w110/itu, ~/<1v110~ akce11ta prostonw
km11p11zicije, dok pmdJ11a staw itlt cio st1111a rw1 ed kojeg jt: pao Rad t
I\ u 11 t1 r, gdje 1e postavl1wa s11omer1-ploa ' uklesa11i111 teksto111. S lijeve
:)f/'tlllt' pnla:.11i pw 111<mo/1111 prnti 11iski kt1111e11i zic/ .s 11klestmi111 tekstom.
Od mali 11a poctktt pnla~11og p111n, s desne .sr rmu:, tri Sti ka'ilt.:na bloka
JoO .i 1:/0 r IUO <.'Ili s 11kles,111i111 i111c1i111a snijcljcmill tt ovom pr<1
dimcn~ije
SIUI li.
1l111ur tchta 11t1 'p1.i111c.:11-plvN cio stupa pored koje je pau Kuntar i 1 111
IMmc1wm :idu .\ lije1e 'ilrmre prila:1;og puta k 111u1wlit11 je.si pjes11ik Ju 1 t.!
Ka t c I a 11.
tri!,
wtwm!ll ~a tri stremi! km11e,1i111 zitlol'imu. N<1 11jima b! biti lnm1la11i rc!ljcfi r
mlgmarajm'i nmpisi. U11i te fJrtt~iti podatke u 'ptmtc1-pMk11 i radog11 njegovu
pmtujw1j<1.
R A O E
K O N
SEKRETAR Cl
A R
ru
STR~Lv AN
22 SVIBNJA 19 :.!
ZLOINAKIM METKOM I A SIZ rlA
~~ ~
..... -. ,
41
19
Kouar:
RADE KONCAR
SEKRETAR CK KP HRVATSKE
HEROJSKI STJEGO,OSA , AROONE REVOLUCIJE
'\A OVO\l MJESTl PAO JF SMRCU llRABRlll
STRIJEUAN
22. SVJB 1JA 1942
7LOlN\C'KIM METKOM fASIZ;\4A
0.sl'lr .
Spomen-pnrk slrijeljanih na ubie\CU je spomcnild kompleks iLgradcn na mjcslu predratnog igral1sta nogometnog kluba O!>\ it na spomen
Radi Ko11aru, sekretaru CK KPH i lanu politbiroa CK KPJ i svim komunis1ima i rodoljubima palim na ovom mjestu za ideale socijali<.lilke revolut.1jc
i narodnooslobodilake borbe.
Stupovi bh scg nogometnog igralita, koji i danas kao nijemi S\ jedoci
zlodjela talijanskog faislikog okupatora ovdje s toje, sluLili su za izvra
vanjc kaL.nc smni strijeljanjem od travnja 194 L. do poetka rujn::i 1943,
iako je \'ci broj strijeljanja od ljeta 1942. izvren i na groblju Raskrije.
20
I vica
Lasi,
Mare Bttjas,
D11ko Vrlje1i,
Blai.
VW,
Drago llmakovi i
A111e Bela111ari, '\Vi sirijcljani 13. listopada 194 1
vojniko
21
SPOMEN I K
IBENlK
SA OVOG MJESTA
12 KOLOVOZA 194 1
ODAZIVAJUCI SE POZIVU KOMUNISTICKE PARTIJE
31 SIN SLOBODOUUBIVOG TBENIKA
KREN U U BORBU
PROTIV TALIJANSKOG I NJEMACKOG FASISTICKOG ZAVOJEVACA
ZA SLOBODU PRAVDU I BOUI 2.IVOT
BRATSKI UJEDTNJENOG HRVATSKOG I SRPSKOG NARODA
KRSTENI VATROM U BORBI KOD DRNISA
18 KOLOVOZA 194 1
NOSECI SMRT TUDJJ!NSKOM ZAVOJEVACU
NA SVIM FRONTOVIMA OD ZELEN GORE DO TRSTA
19 NJJH PRVO BORACA
U TEMELJE NOVE JUGOSLAVIJE
JUNACKI SVOJE :ZIVOTE POLOtI
ZDRAVKO BEGO
NJKO POLIC
ANTE BELAMARIC
TOME POLi
JOSO GULIN
MARIJAN POLJAK PEPO
JERE KRONJA
MJCE RADEClC
PAVE MAKSIMILJANOVIC
SLAVKO RUPIC
MLADEN MlLKOVIC
STIPE STANCIC
ANDJELKO NINIC
MJ ROSLAV VISIC
IVO NINIC IVAZ
MATE VLAJIC
KRSTE NTNIC POPE
FRANE ZENlC
VLADIMIR PERAN
NA JEDANAESTU OBLJETNICU USTANKA NARODA HRVATSKE
GRADSKJ ODBOR SAVEZA BORACA NOR IBENIK
27 SRPNJA 1952 POSTAVI
Spomenik se nalazi t1a brdu Pisak, uz sa11111 staru cestu Sibenik Dubrava, s lije1 1e si rane.
Na platou 222x120 cm, ograen zidom i s ulaznim vratima, podignut
je spomenik 165 .'t 138 x 70 cm iz klesanog bijelog fasad11og kamena, na
kojemu je plota 115 x 150 cm iz bruJenog bijelog brakog kamena s tekstom
ispisanim ureza111111 1iska11im slo1 1i11w cn 110 obojenim. Iznad ploe je pelukraka 11i1eda od lima sa srpom i ekiem.
23
24
SPOMENJK
SlBENIK - Bolnica
25
26
SPOMENIK
SIBENIK
.'
27
cloh ljavaj11 'elikc prom icne. TcJ 1ci i1 gmdo i okolice postaju
industrijska radnika klasa sa zrclij im pogledima na budunost.
Tvornica je bila vlasnitvo stranog kapitala, prvo talijanskog, a zatim
francuskog, koji je oastojao da izvue to vee profite na bazi domae
siro\'ine, jefune radne snage i elektrine energije iz centrale na Krki.
Uvjeti ivota i rada radnika postajali su sve tei. Oni dolaze u sukob
s 'lasnkima t\'ornice, nekoliko puta trajka_ju, 1.ah11jeva1u pobol1sanjc uvjeta
rada l ivota i vee plae. Kro1 O\ u borbu jaa i njiho\'a klasna svijest.
Sve je prisutnije djelovanje URS-ovih sindikntn i Komuni stike partije.
Razdoblje izmeu J936. i 194 1. politiki je vrlo znaajno za radnike
tvornice. U njoj se formiraju akti\i SKOJn, iL. redova omladinaca - radnika, koji S\'Ojc djelovanje i aklivnost ire na omJadinu cijelog grada.
Poduzeto je nekoliko znaajnih akcija za onesposobljavanje pei. Odrlavaju
se razni sastanci i kulturne priredbe na kojima se i ta marksistika literatura. Radnici sve organiziranije sudjeluju u akcijama za poboljanje uvjeta
rada. U veljai 1940. dolazi do trajka zbog kolektivnog ugovora u kojem
sudjeluju svi radnici.
28
Poslije pada stare J ugoslavije 1941. tvornicu preuzima talijanski oku(lator. Uvjeti rada postajali su sve tei. Bez obzira na sLalnu i pojaanu
kontrolu, u Lvomici je rastao organizirani otpor protiv okupatora. Pisanje
antifaistikih parola i rasturanje lctaka bila su svakodnevna pojava.
Stalne sabotae i onesposobljavanje maina iz dana u dan su sve vie
paralizirate proizvodnju. Tvornica je potpuno obustadla rad 1943.
Radnici tvornice nj ih oko 600, u velikom su broju bili ukljueni
u NOP i sudjdovali u NOB u dajui svoj dostojan doprinos i udio u borbi
protiv faistikog okupatora. Poslije osloboenja oni s ne\icnim samoprijegorom sudjeluju u obnavljanju svoje Lvomice. Zahvaljuju i njihovu entuzijazmu, ona je ve u listopadu L9-t5. otpoela dj.:!lomino proizvodnju,
koja e se od tada pa sve do naih dana swlno poveavali izgradnjom
novih kapaciteta, boljom organizacijom i veom produktivnosti rada.
Poeci uvodenja samoupravljanja preko radnikih povjerenika seu
nk u 1945. Daljnjim fazama razvoja samoupra\ ljanja od 1946. do 1948.
radnici praktiki poinju utjecati na razvoj kadrovske poHlikc. Konano
6. rujna 1950. tvornica je predana u ruke radnicima. Formiran je prvi
Radniki savjel u tvornici jedan meu prvima u Jugoslavij i - 1 tako
stvoreni uvjeti za istinski razvoj samou pravljanja. Uporedo s izgradnjom
tvornice, proizvodnjom novih p1oizvoda, znaLnim poveanjem broja z.apo:.lenih, izgrauje se svijest radnika da je tvornica zaisla u njihovim rukama
i da oni odl uuj u o svemu.
29
SPOME\JTK
lBENlK - Ra.tori, MZ Crnica
\ ' LDR.\G
VUOR.\G
\ UDRAC.
VUDRAG
VUDRAG
VUDR.\G
VUDR.\(.,
\ UDRAG
30
(.JfltA
31
SPOMENIK
SJBENJK, Ulica B.
Ki<.lria
73
... ,..
.
J
32
.
...) -
1dli1e11 1e
SPOMENI(! RE.\iOLUCIJl!
33
Z~rada
sucla
r1
Sibe11ik11
34
iuckao oko 200 mrlnih prcsuc.la oc.l kojih je vi~c od 100 i izvreno Meu
brojnim rcvoludonarimo tu je na smrt o~ucn a na ubicn:u s Lrijcljan Rade
Ko11a1 ">Ckrclar CK KPH i lan Politbiroa CK KPJ. lL ~ibcnskog z.ltvora o~u
cnki -.u odvodeni li brojne zat\orc i lo~orc sirom Italije i \ljcmakc .
\lakon kapitulacije Italije, njemaki okup;\LOI "-orbtio je sudsku 1.gradu
u btc ~vrhc. U 11jo1 su znl\arani rodoljubi koji u O\amo dovedeni kao i.rlh!
banJii...ldh pohoda ~ijcmaca nstaa i Ct'tnika na sibcnskom podruju i i;i.: ,
Samo 'ada, kako -.u .,,vi sposobni 01 ili li partizani.:, tu n jcmalki okupator ni c
imao ni izdalckot toliko prilik.: da s\'ojim Leroi istikim akcijmna nad nuom
pozadinom i s rano\ nai vom osveuje WOJC \o jnc neuspjehe koje je S\ a.kodne\ no dozfrlja\aO u borbi s jedinicama NOV i POJ.
35
S POM EN I K
SI B E IK - Ml\NDALll\A
/y~
1111!!111~
'4
OD PRRTIZRNSKOC ooREOR
5 LIPNJA 1943 KOD URPOLJCR
po~~ZEN
IZ KONCENTRRCIONIH LOCORR
t10LRTSl<OC I ZLRRINSKOC
NP OUO MJESTO ClOUEDENIH
SRPNJJ'.l 1953
SRUEZ BORACR
36
ZVJERSKIM UMORSTVOM
TRIDESET T DEVET RODOLJ UBA
SINOVA SIBENI KA I OKOLICE
l Z KONCENTRACIONIH LOGORA
MOL\TSKOG l ZLARI~SKOG
NA OVO MJESTO DOVEDENIH
SRP~JA 1943
SAVEZ BORACA
NARODNOOSLOBODILACKOG RATA S I BEN IK
POSTAVI
NA TRAJNU USPOMENU
37
SPOMEN-KOSTURNICA
SINJ
U SPOMEN 1 SLAVU
SEDAM AESTORTCE POGINULTH
BORACA NOR-A
O\ U SPOMEN KOSTURNICU
PREZIVJELI BORCI
vru UDARNE lBE\lSKE BRTGADE
I OPCINSKl ODBOR SUBNOR-A
ST\lJA 1 SlBENIKA
POVODOM 40. GODJNJICE KPJ
20. IV 1959
PODIGOSE
ZAVJET STE ISPUNILI
SVOJ ZIVOT ZA SLOBODU DALI
MI VASl PREZlVJELI SUBORCI
GATIT CEMO TRAJNU USPOMENU
NA VASE HEROJSKO DJELO
STNJ 7. VIT 1977. GOD.
38
8. dalmatinska udarna brigada (ibenska) od lhtopada 1943. do UsLop:ida 19.J-L operativno je djelovala na podruju sinjska-vrlike Kraji.ne gdje
ie \'Odila borbc proti\ Nijemaca, ustaa 1 l.!tnika .
U tom periodu brigada jc casno i.znavajui posta\ ljcne zadatke,
pretrpjela i dosta gubitaka. Medu ~cdamd~<!L poginulih boraca, iji su
posmrtna ostaci prenijeli u O\ u ko!>lum1cu, nalaze !>C i ko!>U 32 borca sa
~ibcnskog podruja. Spomcn-koaurnica je podignuta na ornm mjestu u
tnak ')cotnja na teke borbe koje j'- brigada lu vodila u pro<.incu 1<)43.
39
SPOME~ GROBLJE
IBENIK -
40
Rnsknz1c
VI PADOSTE ZRTVOM
I DADOSTE SVE.
KRV ZlVOT. MLADOST
RADl SLOBODE
Tekst 11a spo111e11ikt1 s istone strane:
MILOST NE TRAZJMO.
NITI B I VAM JE DALI.
RADE KONCAR
22. V 1942.
i :.i10111i.:11ikom.
Spo1111m-kost11ruica 1c 1::.raena otl klesa11og /asad11og kameua. Pn
'01110111 11je110111 vrim, tta s1evernoj strmu, na betonskoj ploi 100 ~ 100 cm,
11ala:.1 \e spo111e11-plcca 65 x -10 cm. i::.rat1c11a ocl \i,og kamena, s tekstom 1spi"111im 1m:::.a11im t i~kcmim slovima. S desne strane spome11-kost11rnice je bijel<.
ka111e11C1 1a:a s i.spiwmim imenom Krste, a .s li1eve ista vaza s i<>pisa11im
imenom \facu ra.
Spomenik 170 x 368 cm izraen iz bijelog klesanog km11e11a, postavljen
iL' na ~omj1 c/10 spo111e11-groblja. Na zapadnoj i isto11oj strani spomemka
:.11 tekstovi isp1sa11i urezanim tiskanim slovima.
Raskrije je groblj\! jugoi-.lono od ibenika, udol jcno oko 4 kilumclra Prije rala Lu su sahranji,ani oni koji se iz bilo kojeg razloga nisu
111ogh ukopati na gradskom groblju Sv. Anc. Ono je bilo drugo slratile
~1bcnskih a i mnogih drugih antifaista koje je neki od okupatorskih
'>Udova, sa sjcdistcm u ibcniku, osud10 na mrt. U prvo vrijeme, tj. od
poetka okupacije pa do sredine 1942, rodoljubi-anlifaisti i aktivisti NOP
su slrijcljani na ubicn:u (dananji Park strijcljanih), a pokapani na
Raskrizjuc.
41
I.
2
3.
Cimir Krste
Milakovi Milcnko
Poli h-an
4 Bujas Dane
5. Brajkovi Dorino
6. Zanino\ i Nada
7. Milko\'i Jo:.ip
8. Milkovi Lo\ rc
9. MatuJovi Anelo
10. Bclam.ari Srdnn
11. Dra Branko
12. Sparovi Marko
13 Cimir Mate
14 Zrnevi Drago
15. koti Morijo
16. Erceg Boo
17. Vuak Martm
18. Pcran Vlade
19. Grabovac Ccdna
20. anti Antc
21. Macura Slobodan
anti
I a.:.ista.
osloboenja,
preneseni su posmrtni
OS
tuci mnogih pnoboraca koji nisu rodom iz ibcnskog kraja (drug Rade
Konar kao i veina splilskih prvuboraca).
42
43
Kripta ce bili ukopa11a 11 teren. Ulaz u 11j11 c.:e ;:atvarati reljefna per/o
rirana rroknl1w vrata, ~iri11e cca 450 cm i 1hi11c; 220 cm, s muti1u111 koji
simboli:.ira borbu o11ekt1 :.a 5loboclu. Kripta e biti pokri1e11a l>lclJ!011t kupolom. sfcnnom plohom rc;:.anum u kladrat, ptekriw11tl aluminijskim ploama.
Siri11om 1rata kripta se proc/11f.uje '' dubinu, cca 600 cm, i :.avrfo1a co11i;11
;,u/om t5ptmje11im klesa11i111 tek!.tom. Na bot111111 :iclo1ima k1 iptt' l1i1 e po
dvije IJoue 11Hc :.a ume s pos111rt11im o:.tacima palill boraca, a 110 .sredini
postolje i:.vcde110 u obliku :.tleuca muf ijim e ~e otvorom 11alaz.iti Jirolw
plitica i:. koje e tinjali vje11i plamrn.
Spo111e11-sJ..:11lptura, vis111e cca 1200 cm, bit e izvede11a iz aluminija,
od poliranilt sl'ijctlilt sfcrit11ill ploct. Kombi11ac110111 s1ijctlih ploha i tamnili
11d11b/je111a doarma se simbolika t.frota i smrti. S1iiclli 11rll skulpture pobjeda
je ivota nad 511tr11, pobjeda itlcaltl .;:a koje s11 pah rtve.
44
POME.K-POPRSJ E
SIBE.KIK
45
i odlunosu
je rukovodio
Poslije kapitulaciji! Kraljevine Jugoslavije i okupaci.ie zemlje od strarukovodi radom KPH na pripremama o:.loboc.lilakc borbe 1 stvaranja partizan:skih odreda u Hr\'alskoj. Obilazio je
pojedine organizacije u Hrvatskoj i pomagao im da se konsolidiraju i da
razviju rad na pripremama unUa.nc borbe. Sudionik je na poznatom savjl!Lcivanju u Stolicama u rujnu 1941.
r:e
46
47
SPOMEN-POPRSJE
lBENIK
48
11
:c ja, lije1a110 je
11
11
te
Despot a
iz
SPOMENICL REVOLUCIJE!
49
SPOME
- POPRSJE
SlBEN l K
NARODNI JtEROI
SLOBODAN
MACURA
1911-194}
50
11ikoj
1937. upisuje i.e u Beogradu na tudij umars tva. Kao s rcdnjo~kolac i student priao je naprednom omladin kom 1 s Luucmskom pokretu i bio Je
\Coma cijenjen, postavi 1940. lan KPJ .
Po kapiLUlaciji stare Jugoslavije Hna se u Sibcnik. Neposredno na
hon dolai.ka talijani.hih faista u Dalmaciju odmah i.c ukljuio u rad n:i
organiliranju udarnih grupa za borbu protiv okupatora. U i. lud1.:nome 194 l.
oLiao je s grupom je\emodalmatins kih partizana na podruje Likc i stupa
u bataljun Marko Orckovicc, gdje je u mnogobrojnim akcij::ima postao
h.Laknuti borac i politiki rukO\'Odilac. Kao zamjenik politikog komesara
bataljona Bude Borjan a zalim politiki kome ar bat<iljona Branko Vla<luic u\'ijck je bio na el u svojih boraca. Tako je naro ilu hrabrost i
nnluljavosl pokrur.ao prilikom napada na selo un1 , gdje je neprijatelj
imao jaku karnbinijersku stanicu. Kad je nekoliko naih juria odbijena,
Slobodan :.c Ul \cliku opai.nost popeo na krov kobkc zgrade iz koje e
m;prijatclj branio, i.a krova je ru nim bombama unitio pa adu, to je bilo
od lu no ~ u pjcan i hod borbe.
N jcgo' ugled koji se temeljio na uspjeno iz' rcnim akcijama i he1oj kim pod\ izima, talno je rastao medu borcima njegova bataljona 1
i.usjcdnih jedinica. Is to takvu hrabrost, umjcnosl i hladnokrvnost pokazao
je u nizu drugih akcija, meu kojima je najznaajniji nnp::id na Don1.a
Bruku kod Obrovca i poch ig kad uskae u neprijateljski kamion uspjevi
pobili ' 'etiki broj raista i unititi nekoliko kamiona.
Vrlint: h1t1brog i odvanog rukovodioca, om il jenog drnga i borca jo
vie dolaze do izrafaja u 2. dalmatinskoj brigadi u koju stupa sa svojim
batal ionom 3. listopada 1942, na dan njena formiranja.
Kad je brigada prelo u Bosou , u jeku najlju i h bitakn u 4. ofenzivi
u borbi i. c lni c ima hod Kalinovika, Slobodan je pao na elu svojih boraca
kao komci.ar I. bataljona, a njegovo ime u analima 2. dalmalin kc brigade
o<,talo jc Lrajno kao jednog od njego,ih najistaknutijih i najomiljenijih ruko\udilaca.
Za narodnog heroja proglaen je 5. srpnja 1951. god.
51
S P OME
$TBEN I K
- P O PRSJ E
NAAOI>)ll HEA.,OJ
MIRO \AII
1j1, 194.)
NAROD I HEROJ
M JR O V l IC
1919-1943
Poprsje 76 x 54 cm je rad akademskog kipara A
Zagreba. Sveano je ot krii e110 1966. godi11e.
11
te D esp o L a
i:.
53
SPOMEN - POPRS .J E
54
PRVl SEKRETAR
OKRUZNOG KOMITETA KPH
ZA SJEVERNU DALMACIJU
ANTE JUR Lf N
1909-1943
Poprsje 76 "54 cm 1e rod akademskog kipara A 11 te
Zagreba. Svecano je otkrivc110 1966. godi11e.
Despot a
SPOMEN - POPRSJE
SLBENTK - MANDAUNA
. __
56
NARODl'H HEROJ
VELlMIR
K O RP I K
Poprsje 65 x 50 cm je rad akademskog kipara
Raj ka
Rad o vi a
i: Beograda.
S\ea110
i RM.
Velimir Skorpik roen je 2. travnja 1919. u Brodarici kod Zadra.
Nakcn zavretka Pomorske vojne akademije 1940. postaje aktivni oCicir bive jugoslovcnske vojske. Kapitulacija zemlje zatekla ga je u ibeniku.
Da ne bi pao u zarobljenitvo torpednim amce m bjc.i u Divulje i nakon
potapanja amca od lazi u SpllL, a 7.aLim u Zagreb. U Zagrebu je mobiliziran
i upuen u Makarsku kao mornariki oficir NDH na dunost l u kog z.ap1.1\'icdnika. U Makarskoj se ubrzo povezao s tamonjim komunistima i formirn grupu akth ista meu oficirima i pocloficirima u ~vom 7.apovjednitvu.
Kao aktivan sudionik NOP-a pred kraj 1941. postao je lan KPJ. U
ldkim uvjetima ilegalnosti razvija veliku aktivnost meu neprijateljskim
vojnicima, raslUra propagandni materijal, prikuplja podatke o planovima
Talijana i ustaa i o tome obavjetava rukovodstvo Partije u Makar koj.
Po direktivi Partije prvog prosinca 1942. odlazi na slobodni teritorij
Biokova. Prije odlaska pozvao je i ostale pripadnike Lukog zapovjednitva
da se prikJjue partizanima.
Dana 18. prosinca u Bosanskom Petrovcu razgovarao je s drugom
Tifom o stvaranju mornarice NOV i POJ i mogunos ti parlizanskog ralo.
\anja na moru. lslog dana Vrhovni tab formirao je sekciju za ratnu mornaricu pri tabu IV operativne zone, a za efa sekcije postavljen je Velimir
Skorpik.
S POME
RJ\ZJ \JE. -
58
- POPR JE
T vornica laJ...ih me ta la Bori
Kidri .
5vea110
B eu
u porodici
Kid ri
vod i s lo\ensku
Kidri
posta-
ji' njen prvi predsjednik. Na toj dunosti o taje do polovine 1946, kada
59
60
SPOMEN-PLOA
SIBI:. IK , -
SJEVERNU
DAUUCIJU
rovooon 4 o-CDDISM}ICE
lCP) .
61
Dola kom druga Tita za sekreLara CK KPJ 1937, nasLajc nova etapa
u radu i izgradnji Komuni stike panijc Jugo lavijc. Srcdivanjcm partijs kih
prilika u zemlji, CK KPJ posebnu palnju posveuje partij!>koj organizaciji
u Dalmaciji u J.oju , u vi!.c navrata 1939. i 1940. u puu j e svoje lano\'c i la
nove CK KPH .
U sklopu tih mjera pada i dolazak d rugri Tone Tomia, lan a CK
KPJ, u Sibenik u kojemu, kao i u mnogim priobalnim mjcs lima u to vrijeme, postoji i djeluje partijs ka organizacija i gdje postoje svi uvjeti da se
ona jo:> \ ic oma ovi, organizacij ki ub r Li i time snafoije is polji svOJ
utjecaj meu irol.c lojc\'c naroda. Formiranje Okru1.nog 1-.omitcta KPH za
sje\ernu Dalmaci iu moglo je runo ubJGati i o sigurati da Partijn i na O\ 011 1
podruju MO prije sredi svoj1;: redove i to jaa i s premnija doeka dogaa je koji su "oe ve tada nuirali u zemlji i u Evropi i da osigLLra da iroke
n.irotlnc ma c usvoje i budu s premne da !>lijcdc njenu politiku .
U kui Ratka Martia, lana KPJ . odrfan je o!>n ivaki sastanak Ok1 uinog komiteta KPH za sjevernu Dalmaciju na kojem s u, o im druga Tone
To111ia, prisustvovali drugovi: A111c J11rli11 i1 Prv i-Lukc, Fr(//w Kttrsar
iz Scpurine, St(lnko Mii11 iz Vodica, Fabijnn Mra iz Zatona, /\ 0 Drui i1.
ibenika, Otmi/o Sta111palija iz Biograda n/m i .4111e Ba11i11a iz clog Ia.
Za politi kog scsretara je izabran A11te J11rli11, a m organitacionog sekretara I vo Dru i kome je takoer bila po jcrcna tehnika i blagajna OkJU.lnog komiteta KPH .
1
Na tom sa tanku razmotrena je politi ka iluacija u s\ijctu i 1.emlji. O:;obito je bilo govora o nastupajuoj la is ti koj opasno ti. Donijeli
s u aikljuci o ubruivanju i proiri\lanju rada medu mladima j o putrcbi
omasovljenja Partije, o obito iz redo\ a SKOJ-a.
62
S P O ~1 E N P L O C A
SLAPOVI KRKE
U OYOJ ICUCI
STUDENOCA 1940 CODINE ODRZ4U
JE KOMFEREMCIJ4
OUUNOC ICO"ITETA ICP) ZA SJEVERNU 04LnACIJU MA KOJOJ JE
.&H.&LIZIRUO POLITICKO STANJE U ZE"LJI I SVIJETU I KONSHllhMO.
O.A JE PdTl)SK.A ORC.SJEVER.NE OAL"CIJE POSTALA POLITICKI
RUKOVODILAC H4 TOtt PODRUCJU S OBZIROn NA OPASNOST DRUCOC
$V)ET$1COC UU ZAKLJUCEHOJE.04 SE PROSIRI DJELOVANJE MA hSE
RAOf!E LJUDE U PRIPREHI ZA OBRUIU ZEHLJE I PODIHMJU
ORUZJ.NE BORBE . KONF'ERENC~I SU PRISUSTVOV 4LI DELECUI
IZ IBENIU. VODICA. ZHOHA . KRAPNJ.t. . PRYI.. I BIOCRADA-n\m
I S PODRUJA ZADR.t._I ORC6NIZ.t.CIONI SEKRETAR_KPJ- a 2A D.t.L".t.C~U
U OVOJ KUCI UDIL.t.JE TEHNIKA OKRU.ZNOC kOltllEH lPH-e
Z.t. SJEVERllU D.t.Ln.t.C~U OD 1939. DO $~ECNJ4 194 O. COOIME .
63
64
S PO l\1 r
P LO CA
SI BE IK, Stube A.
Mcclulia
br. 2
POSTl=IUI
N~
T RR JNU USPOMENU
DONIO JE ZAKUUCAK
O OPCOJ BORBI NARODA
PROTIV FA JSTJCKOG ZAVOJEVACA
6 RUJNA 1953
SAVEZ BORACA NARODNOOSLOBODJLACKOG RATA SIBENJKA
POSTAV f
NA TRAJNU USPOMENU
5
Sl'0\1L'1CI Rl .VOLlOJE
65
otpoele
pripreme
JC sakupljanje oruija, municije i druge opreme i njihovo spremar1jc na sigu rnu i pogodna m jc<.ta; organizirano je ljudi>T\lo u dc ...c linc, \O<:lovc i ete,
obuavanje u rukovanju oruj em i s l.
Sprovoclei donijete zakljuke u .lhot. ve u '>rpnju nekoliko '>Lot ina
dubro\oljaca je spremno za orulanu borbu, a u l..olovo1.u 1941. otllaze u
borbu prvi parti1.anski odredi sa ibcn'>kog podruja.
66
S PO \1 E ~ - P L O C A
l BE'\11'., Ulica I\ ~ Lole Ribara br. 17
"
;n
Plut'a
\.JO c 111 i4.racle11a je i;:. bijelo~ brakot:. l1ruk110~ ka111r11a s
ti htom l\p1wmi111 11rew11i111 tiska11i111 .s /01i111a, cmo oboje11i111. Uz fasadu
~1ambc111; kue pri1re11a
je be1011sko111 masom.
67
68
SPOMEN-PLOCA
SIBENTK. Parti1.anska br. 4
8 KOLOVOZA 1941
0 K K P H Z A SJEVERNU DALMACIJU
"1~
~
8 KOLOVOZA 194 1
OK KPH ZA SJEVERNU DALMACIJU
A PROSIRE OM SASTAN KU U OVOJ KUCI
U PRISUSTVU CLANA CK KPJ NARODNOG
HEROJA PAVLA PAP-fWE U SKLADU S
POZ IVOM KPJ NA USTANAK DONIO JE
ODLUKU
O UPUCfVANJU PRVIH NAORUZAN JH ODREDA
69
Ploa 130 .\'. 90 cm 1e 1~ratle11a i /Ji je/of!. bru.fo110~ braka~ km11c1w '
tekstom ispisa11i111 11rc<.t111i111 11ska11i111 sl<wima cmo nb<Jje11i111. U de~110111
J..11tu ploe, pri ,., '111, urezana je <.vtjez.tla petokraka sa srpom i ck1ce111.
Radi ubrzanja opi h priprema za otpoinjanje oru:l.ane borbe u Da linaclji, Ce ntralni komitet KPH poe tkom kolovoza 19-H . O\amu je uputio
Ptlvla Pap Silj11, l ana CK KPJ i Wirkt1 Kovt1cvia Lalu, ~panjobl-..og borca.
Na sao;tanku Pokrajinskog komiteta KPH za Ilal m1t.ij.1 7. kolo\O/'l 1941. u
pri ~utnos ti O\ ih dvaju drugova, izmeu tada vrlo \ol.nih donijctih odluka
bila je i ta da drug Pavle Pnp Silja, rudi organiziran ja part i7.anskih odreda
nt1 sektoru ibenika, otputuje tamo istog dana .
70
S P O M EN- PLO C A
SIBEN TK, Ulica Jurja Oalmalinca br. 4
!?
K O !.. OUOZ~ 1 9~ 1
U OUOJ KUC I
f1J ESllll MOlllTET K O l"'li~'STICKE PAR TIJE HRURTSKE
DONIO .JE O:>-UKU OR SE F"ORMIRR
POSTAUI
" A TRAJNU USPOEIU
9 KOLOVOZA 1941
U OVOJ KUCI
MJESNl KOM lT ET KOMUNI STICK E PARTIJE ll RVATSK E
DON IO J E ODLUKU DA SE FORM IRA
PRVI PARTIZANSKI ODRED l BEN J KA
ZA ORUZANU B ORB U ARODA
PROT I V TUDJTNS KOC ZAVOJEVACA
R UJ A 1953
SAVEZ BORACA NA ROD NOOS LOBODlLACKOG RATA IBE1'f IK
POST AV(
A T RAJ U USPOMENU
11
SPOMEN - PLOA
DRNIS -
Podvornica
llSYlllt9-'tt
M UCE~J C I MA
Drniu.
I s pred zidiiw i spo111 e11-ploe ll td igmao je od klesanog sivog kamena
poslolje, iji je t11tucra11ji dio ispt1111e11 ze111/jo111.
Tekst ua ploi je i spisa11 urezc111i111 tiskanim slovima, crno obojemm.
.sli isklesm1e puke i zastava 11a kojoj je po sredini zv11e:_dt1 petokraka i 11t1 njoj glllva borca.
Cijeli ova; kompleks je ogrnc1eu beto11sko111 ogradom na kojoj su !eljcz11a 1ra1a od koji/1 5po111e11-p/oi 1odi poplua11i kameni pri.st11p. J:.111etlu
ugr<1d11og betonskog zida i starilz poruc11i11 zicli11a je aleja u kojoj je zasaeno
16
empresa.
aso\lma
73
SPOMEN-PLOCA
SIBE I K, Ulica lobudan;:i Macurl.! br 46
S K H SIBEN\K
4 SRPNJA 1961
U toku 1941. radi realizacije odluka Okruinog komiteta J..'PII za sj!!Dalmaciju, u ovo.i kuci su c sastajali Mjc'>ni komite! KPll S:bcnik i Rajun~ki komitet KPH is tok i duuo!>ili zakljuke koji su se o<.lrosili
n. orguni1.acij!>ko jaanj e Partije i SKOJ-a i organitiranjc otpora i borbe
p1 oli\ faSb tiC:kog okupatora.
"-1 nu
~POMEN- PLOC
~1kodima
\ 1ilaa br. 3
OV OJ U I SAST \J Hl SE r:JESN
J REJONSKI Kfl111TET U TO 'lJ "9A1
GODINE 1 DON OSIO Z \KL iJC~E C JA~ A . Jt.:
~KUP.
TOR
O 2 lJ- Lt00IS 1.-ICI . s-A' i<
POS-AYI O P~1N SKl KOftlTET
S KH IBEi'IK
4 SRP NJA 1961
"C
75
S POM EN - PLOCA
IBEN I K - Ulica J. Pribislavica br. 4
" \
Bllj.l.'
\ 1<\IC
vm u \ IC
\ \ ~I [
1~1
\7
Pl ':->h()
IL 'AhO\ IL
BUJAS MATE
VlIC BLAZ
VRIJEVl C DUSKO
JUNAKOVI
LAS l
IVICA
A TIC ANTE
B ELAMARi
ANTE
DRAGOMIR
.s t ek.\10111 ispi.sa11i111 ure;:,a11i111 tiska11i111 .slol'lma uboje11i111 cmo. Pu.stavl;cna je na fasadni zid zgrade 1u1supro1 kava11i M etl11li~.
76
77
TBI:N I K.
Vc h.: bit~k:i
br. 16
Jt
OPt!.OLlO KU CU Z
SIBEMI~
KOMITETA
KPH c
IBEHIK
~ucu ZP &L\O
U OVOJ
KL l
U XI.
4 0 - CODISMJICE
~UI:.SECU
~ P J.
19.i t. GODI1'J[.
~A ROD~ l
HEROJ
78
.iO-CODJS~JICE
srel
i
3 i1 Srimel ko ji
MI
U istoj zgradi gdje je Ku11ar ourfao aslanttk s OK KPI I 1.a sjevernu Dalmaciju sastojali su se akti\isli NOP, udarne grupe i I. Prilikom sastanka lanova MK SKOJ -a ibl!nik 22. n~l1utc 1943. fosisticki agc:nti su
opkolili kuu. Pri bijegu drug Lo1rc Frigw10vi, l an K P od 1941. i lan
MK KPH Sibl!nik, ranjen je i da ne bi pao ti\ u ruke fa 'istima, aktivirao
jt: runu bombu i tako sebi oduz.eo .i;ivol. Os tali ucsnici sastanka U'>pjeli
su
pobjei.
79
~ POMl.:."J - PLOCA
lBENlK -
Obala
J ugo~laven ske
mornarice br. 3
U OVOJ KUCJ
U 02.UJKU 1945 GODCNE
Plota 75 x 50 cm je i;:.radena
iz
bijelog brue11og
brakog
kamena,
80
IO.l
SPOMEN-PLOCA
TJTOVA KORENICA
~P0~1 E~ICI
RE.VOLt:CIJE
81
Spome11-ploa
100 x 90 cm,
izraena
82
SPOMEN - PLOCA
SJBE IK - Dolac - dom V. K. Krkac
r
VESLA\M~ 0\IOC KLU8~
STRELJlNm on F~~5l~
194'-1 COO\NE
PDGINULln U NAROONQt\ \lSl ~N\<.\l
t X\. 1959
I POGINULIM U
ARODNOM USTANKU
U ZNAK SJECANJA
V. K. KRKAu
lBENlK 1. XI. 1959.
83
84
N p LO CA
12
SSIBENJK
p OM E - - p n' laz tvornici br.
85
OVDJE JE
12. II 1942.
DRUG STIPE NINIC
DOCEKAO S ORUJEM
FAISTlCKOG OKUPATORA
I GORDO PAO
ZA PARTIJU I SLOBODU NARODA
S1i pe Nini, rodio se u ibeniku 19 15, po zanimanju postolarski radnik. Ve od najranije mlodosU p1ikljuio se naprednom revolucionarnom
pokretu, l an je URS-O\ ih indi kata i l an KPJ od 1937. U 1940. l an je
Rajon kog komiteta KPH Sibenik - zapad, a godinu kasnije l an Mjesnog
kvmitcta KPH Sibenik.
Pos lije kapitulacije s lare Jugosla\ije po dircktid Partije ..,akuplja
onai.je, sklanja ga, intenzivno radi medu mladima na organiziranju i ukl jue nju u NOP i pripremanju za oruanu borbu protiv okupatora. lako
fais t iki teror iz dana u dan posLaje s\'e jai, on ne uspi je\ a pokolebati
ni za tra ili ovog smionog i hrabrog lana Partije. Vraajui c sa jednog
od mnogih zadataka koje mu je Part ija povjerila, docckan je od talijanskih
fais ta i u okraju s njima, trojicu ranjava, od kojih jednog smnno. I sam
ranjen, biva uhvaen i s trijcljan 13. \'eljae 1942. na Raskrii.ju. Tako se
ugasio ivot is taknutog revolucionara i ovje ka koji j e sve S\Oje spo obnosti
i snage posvetio radnikoj klasi, Partiji i narodu. U vrijeme pogibije bio
je lan plcnuma Okru'l.nog komiteta KPH za sjevernu Dalmaciju.
86
S P O M EN - PLOA
PODRUJA ZA DOPRINOS
N 0 B-1
SlllENIK . 9
PllOSINCA
1972
87
88
S P OMEN-PLOCA
I BENlK, Obala palih om ladinaca br. 10
,..f
"""'
'
DRUCOVI
BAAANOVIC ANTE
CRVAK MOMILO
TRLAIA ANTE
89
Kako se isLO\'remcno u su jedst\'u odi-l.avao i sastanak jednog rajonskog komiteta SKOJ-a, prisutni su, uvi pucnje, us pjeli brzo spalili sav
kompromitirajui materijal. Kod sebe nisu imali oruja.
Na astanku
rajon ~ kog
90
SPOM E - PLOCA
S lBE IK - Ulica Trig\tn !.ka br. 18
U
A
'JVO~ ~\.:t1
UPt'JA "942.
CSNCVA~ JE
1:
ZE 1A
5_:3:r~CC.J.IJ8 V: G
3E'fli~:.
U OVOJ KU l
4. LIPNJA 1942
OSNOVAN JE
I ICIJATlV I GRADSKI ODBOR
ANTlFAS ISTICKOG FRONTA ZE A
SLOBODOL..l U BIVOG
fBENfKA
U CAST DVADESETE GODIS NJJ CE
l KONF ERENCIJE AFZ-a J UGOSLAV1JE
ODRZANE 6-8. xn 1942. u BOS ANSKOM
PETROVCU
KONFERE CUA ZA DRUSTVENU AKTIVNOST
ZENA OPCI E IBEN l K
Spo111e11-plota 7'"> \ 911 c111 je i:.rade11a i;: /)ije!lng 1JmSe11og IJrntkog kaml'
"" Tekst je i~pi:>rm 111e::a11im tiskanim 'ilovima crv(no ol101e11i111
91
SPOMEN - PLOCA
SIBENIK, Ulic3 Vladimira
azora br. l
U OVOM SU DOMU
PREDSTAVNICI NARODNE VLA.STI I ORCANIHCIJA
U TOMU
GRADA SIB(NIHA
OSLOBOOILAHOG
RATA
'
''" ""'
U OVOM SU DOM U
PREDSTAVNICI NARODNE VLASTT T ORGANIZACIJA
GRADA SIBE IKA
U TOKU OSLOBODILACKOG RATA
LTP JA 1942 GODINE
STVARALI BORBE E I DJELOTVORNE ODLUKE
PROTIV TAUANSKOG I NJEMACKOG ZAVOJ EVACA
ZA SLOBODU PRAVDU I BOUI 2:1VOT
SVOJ E SOCIJALISTICKE DOMOV TNE
27 SRP NJA 1953
92
dilaki
93
SPOMEN-PLOCA
BOGDA OVICI
U OVOM MJESTU
10. RUJNA 1943.
FORMIRA A JE
Vlll DALI"1AT I SKA BRJGADA (JBENSKA)
SPOMEN-PLOCU PODLZE UDRUZE JE DOMICILA
VITI DALMATI NSKE UDARNE BRIGADE (lB E SKE)
BOGDANOVICI 10. RUJNA 1980.
94
95
NEETE C)D
11' \ [}
~I~ T-\ -\ ZI ,\11
\I E.
'\R OD ~I
BOR-\C
L EP.~ S~Rl
1 9 1 9 -1 9~4.
NEETE OD
ME E NIKAD
NlTA SAZNATI
NARODNI BORAC
LEPA ARIC
1919-1944 .
96
97
S POM E
PLOC'A
SIE IK, Poljana marala Tita
98
Nakon osl oboenja Splita i Trogira, Nijemci nastoje zadrati pobjedonosno napredovanje snaga NOV dobro organiziranim sjstemom obrane,
u Lri Linije, u irem rajonu ibenika. Raru toga formiraj u borbenu grupu
Alerman, jaine oko 2.000 vojnika, sa zadatkom da to due zadrti napredovanje jedinka 8. korpusa NOV i da se za lim, u od reenom momentu
i po nareenju vie komande, povlai pravcem ibeni k - Dmi - Knin.
Nijemci s u znali i cijen ili da bi brzim zauzimanjem ibenika od s trane
NOV doveli u piLnnje i obran u Knina za njih t:1ko vanog i posljednjeg
komunikacijskog i obrambenog rajona u Sjevernoj Dal maciji.
rili
Os iguranje komunikacije ibeojk - DrnB - Knin Nijemci s u povjejedinicama lzv. Dinarske etnike oblasti.
elnikjm
99
S PO MEN- PL OCA
IBE lK - Obala Jugosla\'C01>kc mornarice br. 2
ROD E RE OLUCJJE U
rBEN IK U U OVOJ KUCT
BILO JE SJ EDl TE
ZA VRIJEME
OSLOBOENOM
ARODNOG OSLOBODE JA
HRVATSKE
OD l.l 1945 DO
OS LOBO ENJA
ZAGREBA 8. V 1945 G.
Ploa
100 :r 70 cm je izraena
iz
100
11
Sibeniku.
101
Partije i
odjeom
102
SPOME - PLOCA
S ISE I K - Miminac br. 15
103
POMENICA
S ISE IK
104
ibenska gimnazija bila je ne amo ugledna odgojno-obraLovna ustano,a ve i i1vori.te i topli dom naprednih omladinaca - komunista i
skojevaca, junaka i narodnih heroja koji su bili nosioci revolucionarnih
kretanja u ibeniku. Jo u 1936. poinje ma ovnije okupljanje gimnalijske
omladine oko naprednog pokreta komunista a krajem le godine u ibenskoj
gimnazij i mladi komunisli orgaoizironi su u SKOJ. Od tada u njoj s tasaju
nove generacije naprednih om ladinaca koji mnrksistiku ideologi ju usvajuju kao svoju orijcmaciju. Nakon 7.avretku sred njo kolskog obrazovanja
gC'Oeracijc gimnazijalaca odlaze na rakullCle i vboke kole gdje Se UZ
redovan s tudij povcwju i ukljuuju u napredni i revolucionarni studcnts!J
pokrel, prouavaju i p1;1waaju marksit.am.
apajani tim idejama sve
aktivnije se ukljuuju u c;vim progre4'ivnim manifestacijama i akcijama
koje organizira i pro\'Odi Partija i SKOJ . Po ebnu akti\'nosl ispoljavaju
u ibeniku u kojem, za \'Tijcrnc kol!>kih rnspu..,ta, vre snai.an u1jccaj na
mlae generacije uenika Gimnazije i drugih kola.
Naji.\jctlijc stranice Sibenskc gimna7ije ispisane su zn 'rijemc revolucije i narodnooslobodilake borbe. kola je to iji su uenici uvijek prvi
ispoljavali patriotske i revolucionarne osjeaje hcrojskog ibenika. Od
dcvclnacst gcnc1 ociju gimnazijalaca iz kobkih godina od 1925. do J944.
ibenska gimnazija dala je velik broj rc,olucionara, boraca i sudionika
re,olucije i narodnoo lobodilakog rntn, i to: ol-.o 1000 uenika i 24 prorcsor::i
preivjelih boraca narodnoo lobodilal-.c \oji.kc i sudionika NOR-a, i NOP-a
od kojih 68 no'>ilaca Panizan kc spomenice 194lc i J 10 pnoboraca, 5
narodnih heroja, 2 ~panjol ska borca i 7 dobro\ oljaca za panjol ku (od
kojih 4 poginula u OR-u). 202 poginula uenika i 3 profesora u narodnooslobodilakom ratu od kojih 80 pnoboraca. Meu borcima koji su iz
ibenika pni o li ~li u partizane 12. kol0\07.a 1941. etvorka su gimnazijalci,
n meu .;estoricom prvih strijcljanih omladinnca u okupiranom ibeniku
1941. e tvorica je gim nazijalaca. Na vicgodin1u robiju i internaciju osueno
je vie desetaka uenika ibcn~ke gimnazije.
Nabrojeni podaci najbolje iluslrira ju o velikom doprinosu koji c;u
uenici i profc ori ibcn kc gimna1.ije dali u borbi protiv faizma i za
slobodu naroda i narodnosti Jugosla\ijc.
105
SPOMEN-PLOCA
lBEN lK, Ulica Borisa Kidri :i br. 38
&O RC
ltt< I WttlO
,ti(
"' rr
....... ,
106
Lijeva strana
spomen-ploe:
LOVRIC S. VINKO
STANCJC N. ANTE
PAKVALIN M. FRANE
BORCI
PAKVALIN M. IVIA
PAKVALIN F. SUNCANA
PAKVALIN . I. VESELA
:t. F. T.
2.AJA P. ANTE
Des11a strana !.pomr:n-ploce:
U NARODNOOSLOBODILACKOM RATU
1941-1945
DALI SU SVOJ E Z.IVOTE
BORCI
BARANOVIC J . DMfE
BARANOVIC L. MARIJA
BARANOVIC S KRESO
BARANOVIC P. MIRKO
BARANOVIC A KRSTE
BARA'llOVIC P MUO
BLACE S . A~'TE
BUh.OVSKI V. BRANKO
DR.AJKO\ I C $ . ANTI?.
BRAJKOV IC S IVAN
BRAJKOVIC S FRANE
BELA\1ARIC V PETAR
UELAMARIC S MARTlN
BELAMARIC S. STlPE
CALA I. "\EVE1'KA
CEh.0 I JERA
J USJC J . KRESO
J URIC P. ANTE
KRNIC I JOSO
KALPIC J DRAGO
KALPIC J. IVAN
KUNDIC I MIRKO
KOVAC M. MILENA
KOVAC S. OUNKO
KOVAC R. STIPE
KOVAC R. ANKICA
KOVAC M. JOSO
KARADOLE J . DUME
KJ\RJ\DOLE S. IVE
KARADOLE N. LUKA
KARADOLE N lVE
KAAADOLE M. VINKO
CEKO . J . JJUBICA
CEKO I SLAVKO
CICM IR K. TONKO
CICMIR K. KRSTE
clcMIRKO K DRAGO
clCMlRKO M. IVA'll
EREGA F. FRANE
EREGA F MIUENKO
FRIGANOVIC J . MARTIN
FRIGA'llOVIC r. METOD
FR ICANOVIC P CIRO
FRICA.'IOV IC M TOME
FRIGANOVIC M. JOSO
FRIGANOVIC M. LOVRf.
FRICANOVIC J . FRANE
FRICANOVIC A. Mll.AN
KARAOLE
A KRSTE
KARADOLE J . VlNKO
KRONJA M. MlL\N
LUKETA I. JOSO
t.ULETA M . ANTE
MILKOVIC J . JOSO
MILKOVIC J . LOVRE
l\llLKOVIC L. DAVOR
MILKOVIC S. MILKA
MARUSIC J. BORIS
MRKOTA A. STANKO
POUC J. FRANJO
POUC J . ANTINA
POUC F. ANTE
PANJKOTA A. VELIKO
POLI lcAK A. JAKO V
RUPIC J . BERISLAV
107
S PO MEN-PLOCA
SI BE I K, Ulica S. Nin ia br. 27
1.cr11c t1cc
l l CIC IUat
Uli~ 111PC
li 10 1 IAllC a
li . Ili ICIO
1111111 11uo
1111111 111110
111)111 T011C
11~u ru:c
1112u10 llHtu
IDr OOOYIC 11110
IO OI WOWIC "110
IOJttl~ 1&100
1 g11c
l &llC IWO
rnc
~U
""' ,
Cltl&I
'""'"
IU\1- 11U
t lCOfOI
IH !I C n 111C
rn
~;IC 111[
ten
u111c10
111c our
t 1t1c
ll C
Utl!IC GIGO
Utl IC IU Ot
AIU1 1 llO
11111U I 1010
1111.c ICtt
!1'111 Kili
'c.c. ""
I~
l i!
" ' Ili
"'
I UVllt 1111!
u:111
IU IO!lt
llt
l iti "110
IU IOtlC H Ili
llUOl lC llll
ll~lkl!lt NDl 1
I H tt U lll
IO li -111ca
u 11c11 un
li 1111 l1110
llllU I IP"O
ICl111HI~ U ll
ocr,om n u 1
IUlltl~ IDUO
lOlll 011 I
Ploa 210 .x 110 c111 je izraena i,z bijelog brne11og brakog ka111e11a, s
lekstu111 ispisa11i111 urezanim liskm1int slol'i111c1 cmo ohoje11i111. Na/tri.i se 11t1
/tmuli o.movne fkole ltlnte B 11jas u 111jemC1j zajed11ici Crnica.
Plota je posrnvlje1w u z11ak z.af1 va/11os1i i sjea nja 11a pogin11le borce
/aJ1st iko1: tcr<>ra mjesne :ajetl11ice Cmica koja je, 11 toku 19411945, imala 7I pogi1111log borca i 37 rtava fai:.t itkog leror(I i ~rtava rata.
rr1e
108
CliLAR l\IKOL.A
OODIG PITAR
FILIPI MILIVOJ
GULI:- \I !\O
JANJAC f'Ri\NE
JANJAC ANTE
JURICEV KAR\l.ELO
JliRISIC 0 .\"lE
JllRISIC IVO
JlRIS IC GRGO
JURISIC JAKOV
JLRJSIC NE.DA
L.AOt;RA IVO
LA\IBAS \ JOSO
f\lN IC
1'/ l 'lllC
Nl,IC
\l\IC
IVO
K JOSO
K JOSO KOKA'll
KRESE
''l'JIC lllATE
""IC PMKO
'.\L\IC STI PE
KLMC TOMISLAV
Sl'All IJA RADOSLA \I
SP\HIJA STI PE
S \RIC A\'TE
TRLAJ \ r r . A'.\'TE
TRLAJA R AVTE
TRLAJA DANILO
TRLAJA PUSKO
TRl..AI \ P\SKO
\'IDOVIC \.'llORIJA
\IOOVIC A\T.E
VIDO\ IC Jl!RE
\llDOVIC PETAR
VRBI CIC JAKOV
VUDR \C. \NTE
VUORAC. IVO
VUORAGJAKOV
VLDR\G JOSO
ZA\l'.\O\ IC P A IVO
Z.\'"O\ IC P. D. r\ O
ZA:O-.t!\OVIC P. K. IVO
Zi\~INO\ IC "ADA
ZJ\11.INOVIC NIKOLA
ZA.'1\0\llC PASKO
10-.;JA "llKIC!\
ERCECOVIC fRANB
JlIRISIC BOSKO
ZORIN DRINA
1..AMBAi;A
l.AMBASA
l.AMBASA
LA\IBASA
LMIBM\
l..AMB1\SA
A ANTE
P M ANTE
OJ., \li\
KRSTE
MARUAN
MATE
MAKSIMIUA!\OVIC Mt.ADBN
Nl'lllC Mi\'IE
-.:1-.:1c 10\\F.
PA.\Jf...01 \ i-RASE
PEKAS V"KO
MIUCIC JAKOV
VlIDRAC.
Vl!DRAC.
VUDR,\G
\'LDRAG
\'li DRAG
Vl DRAG
I ANTE
I>. J A!l:Tf
BUUC1'KJ\
BO<;KO
DUMA
\.!ARIJA
.....
o
'
4. VII 1966 .
VIJJ)Ri\G MILIV\
VLDIV\G MIRO
VI DRAG ~TA.'llA
\'l'OR.\G TO"iA
\ LDR \G \ ' ICE
/.\\1'110\llC AlWELf...0
SPOMEN- P LOCA
STBENlK, Obala prvoboraca br. 13
00 I 4 I . 00 I 4 I .
l&YOJIY&Ca DALI IU IYDJI
....
..._.
-- =. .
,
- .....
- "
~-~~
:::: ~
~~' ..,,, INCla
mu.1
A111CA
111&. . . .
. . . . . , l&TIC&
-t!C
as
a.te
.,
-
MI
- mita
ll&J nit . . . . .
- -
IH~'11
-I lflPC
&HYIC ll&J
Ullla
...
MCtaH3
Na '-
w21TYE
llCI
a.111
_
NA
_ . aim
CIU91 ...C..
_ . . . . . AllTA
"'""" ..
BORCI
:::.r:
cW
at&ftIC
.,,. . . . I
A8TI
&1tt
l l d"
.......
ALCI-
- . a PARI
CUIOlll& CICI
'*NA R
Ulll
_a 1nT1
I
. . .,,
r
IUll
MI
AllTIltOC:
aaltit ~
--
IAITiltmt _ .
TERORA
WTllltn l&lll
IUt P&iU
iam
n...t ....
Lifta
rriJIA .....
I IU
J tu
IL&~ I
IUllC Plll
IUllC IAllJ&
ll.elt
ltlCa YICI
1941-1945.
11 0
OD 1941. DO 1945.
ZAVOJEVACA DALI SU SVOJE ZIVOTE
BOR C l
ARAS KRESO
ARAS MIRKO
BEl.AMARJC SERO
BELAMARIC JERE
Dl!l../\MAlllC MARICA
BELAMARIC ANKICA
BEROVIC KA1.ICA
Bt:RO\'IC JERE
BEROV IC JOSIP
BEROVIC VINKO
DLACE JURE
BUJAS DINKO
BUJAS NIKJCA
BRAJKOVIC OORINO
DUJ\S MATE
BUJAS VICE
BUJAS MILE
BUJAS DUNKO
OUJAS MARll\KO
BUJAS BOGOM IL
BUJAS lDRA VKO
BOODANOVIC ST IPE
BOODA\OVIC BLA2
BOCDANOVJC ZDENKA
BOODA.'llOVIC SIME
BOODAl':OVIC RINA
BRAJER MAKSIM
CRVAK MOMCILO
COLO\'IC TO'(J
COPI (' ANTP.
DORBIC PASKO
DORBIC MARIJA
OUBERI NA ALt;KSANDAR
GUBCRl\A PMKO
GUBERl\A GROO
GUBERINA l'RA\E
GUBCRl \A MARKO
GUBERl'llA KRSTE
JELO\'CIC NIKO
JURJC S\tlUANA
KITAROVIC Dt..SKO
KITAROVIC AI\ TE
KITAROVIC NIKOLA
KL.ARIC MIRKO
KLARIC S. NI KOLA
KLARIC J NIKOLA
KLARIC MILAN
KLARIC PER.f
KLARIC \1ARIJ.\
KLARIC SIM I!
Kl..ARIC DUJ\KO
\ IARICIC \llRIW
~tAR.TINCEV I C JOSO
NADOVEZA ST IPE
1'.IKOUC IVO
KRNCEVIC SIM.E
KRNCEVIC MILAN
SKOTI MARUA
SARE MUO
SPAROVlC MARKO
SPAROVIC VICE
TA.\IBACA BISERKA
TAM BACA VlCE
VISIC MIRO
VISIC BLA2
2.UPANO\'IC MIRO
BliJAS JOSO
BOGDANOVIC ANTB
COLOV IC NIKI CA
OUBERINA ANTB
..........
KUtlNA AN ICA
MARTI NCE\llC LINARDO
NJKOUC PASKO
ROCA STM E
ROCA VJCE
vucrc MERCEDES
2.UPANOVIC J ERB
SPOME
- PLO CA
pukih
kapcl,ina br. 13
19 4 1-19 4 5
GORICA
4lta.S4 41-TC
U O' 4 BA't
tTU.AlJ 1\0
Al4S llSCU.A
Ll0' J4 I\ O
TllAlJ ~110
U llC Nll.OL A
l. IO ' JA JOSIP
1. rc
HGO ~lloll
ll0'J A MILA'
Tli.ULl'I llA,LO
IL 4CC TO M[
U OS JA rtT.\I
V"-LID11C ra4 ' l
l l 4 le\IC A'(TC
l.\101 PtTAI
ldSI JUIC
n CC\ IC PCTAl
LO\'ll JOSIP
\ u i.1C.tv1c JOSIP
C 4CC MAllO
MAllI OU~l
VULll'\O\ IC COID4' "
OU:-.'LIC U STC
MILAlOVIC AolllJCNlO ZCMC DA t
OU ,l.I !'llkOLA
PAIC ANTt
ZCl'llC OIAGICA
OUNl.IC JIM(
PEU.OVIC >.NTC
zt';IC fl4Nl
GOJANOYlg IVO
PLENCA zou.vito
ZCNIC MAH
GOJANOVI
VICt..0 STACLl~I~ ANTC
ZOllC ZDE,KO
GOJANOVI VINl O STAGLI I JOSIP
11114 ~llR O
JUlAS DINI/.
STACLI I SJ[C ltO
HIL O OllAC.lh
UONJ A aozo
SU llCA PASlO
HMMt Al'Ht
I ? llTVAMA FAISTICKOC TElOlA
I LA1l VIC PASltO GOJAHOY ~ SUU IYI. JOSIP SUNlO NIKOLA
VUllC.l VIC MA llNt;O. ZCN I ANTE ZC NIC PASltO ZCSI SIMA
ZO l lC ANTC . ZOll DI NlA
.IUU NO UDtU1CNJC I O lACA N O llA STA RI C llAD POSTAVI 2' XI 197.&C
"'Tt
1915
GORICA
ALEKSA ANTE
KRONJA f'RANE
STRKA W rvo
ARAS BISERKA
KRONJA IVO
STRKAW l\lIRO
BALIC NI KOLA
KRON.JA JOSTP
SUPE ANTE
BEGO Sll\IE
KRONJA l\ULAN
TIK ULlN BRANKO
BLACE TOME
KRON.JA PETAR
VALIDZIC FRANE
BLAZEVIC ANTE
LABOR PETAR
VISIC JURE
BUCEVIC PETAR
LOVRTC JOSJP
VUKICEVIC JOSIP
CACE MARIO
MARICIC DUME
VULINOVIC GORDANA
DUNKIC KRSTE
M I LAKOVIC M l LJENKO ZENIC DANE
DUNKJC NIKOLA
PA IC ANTE
ZENIC DRAGICA
PERKOVIC ANTE
DUNKIC SlME
ZENIC FRANE
COJANOVI C IVO
PLENCA ZORA VKO
ZEN fC MATE
STAGLfC!C ANTE
GOJANOVI C VICKO
ZOJUC ZDEN KO
GOJANOVIC VlNKO
STACLICIC JOS IP
BUA MIRO
JURAS DINKA
STACLIC IC SRECKO
MILAS DRAG fA
KRONJA BOZO
SKARICA PASKO
STRBAC A.\ITE
I ZRTVAMA FASISTlCKOC TERO RA
BLA2EVIC PASKO. COJANOVlC SIME, lVIC JOS IP. SUNKO NIKOLA.
VUKICEVIC MAR INKO. ZENIC ANTE, ZEN IC PASKO, ZE1"1C SlMA,
ZOR IC ANTE, ZORIC DINKA
MJESNO UDRU2ENJE BORACA NOR-n STARI GRAD POSTAVI 29 XI i9N C.
l l2
brakog
kamena,
Po srediui plote, u 11je11om gornjem dijelu 11reza11a je <.vije<.da petokraka sa srpom i ekiem. Ploa le:,i na dv;ema ka111e111m ko11zolicama i
privre11a je na fasadi zgrade betonskom masom.
Spo111e11-ploa je postavljena u wak <.al11al11osti i sjeanja na pogi
1111le borce i trtve f aJist ic'kog teroa :;a gradskog pred 1ela Gorica koja je.
u toku 19-11- 1945, imala ./6 poginu/ii! boraca i 17 rtava fa1stikug terora
i t rtma rata.
SPO\tf.:\ICI REVOLl.CIJE
113
SPOMEN-PLOCA
SIBE lK, Zagrebaka br. I
AHTULOV M IVO
ANTllLOV M $1L
IAl'llC: C $UTC'I
ltLOTI T coAN
DAMJA"IOYIC: O llUUO
DCNI~ O MILIVOJ
g~:~ g::it~:OJ
141UTA M TOM[
OMASIC: O MILOIAD
n lAN N VLADl
PI U i\ NOA I Af'iTL
Pi\VICIC I BOlm
llONCt VIC O DANl
llON~A P ANTC
SAlll
IVO
SAlll L TONkO
STU l\ LJ O TO MISLAV
Ull M HIPt
\IAT4YUk I ANTE
2.UNI T HAN ~O
2.UNI T MllJlN lt O
~~~:t~ ~ ~~~~lO
KOVA~VI J MATt
Lf U
DUU M
UCCCOV I I MAlllO
UCCCOV I V NINAD
UCCGOVI I STIPl
U CtCOVI I ZITA
CllJANOVI S FlANt
COJANOVI J IVO
Mi\TA I J IVO
MATA I J PETAI
MACl lCA I VINlO
MIL(TA I MlllO
MIUTA N VICt
~~~'~"' JlMTISLAV
f"
PALlM BORCIMA
ARODNOOSLOBODJLACKOG RATA
1941-1945
GRAD-OBALA
\llK.\ RIO S PA\ E
A,,-lLOV M IVO
A,,-LI OV \I <11\IE
B/\MC C. SRl:TEN
BEl.OTI T ~ORA
AMJ \'110\ll O MIRKO
OE'lllC O. MILIVOJ
DUKIC , IVICA
OUCIC D. Mit IVOJ
OERrK M LUKA
C:RCrCO\l l I MARIO
CRCl!GOV l V.
l!NAD
CRCEGOV IC I STll'E
CRCCGOVIC I 7lTA
GIUA'llOVIC S fRA'IE
COJA'IOVIC J IVO
GOJAXOVlC J ANTE
GOJA\;0\llC J JOSO
HUUCV J \'ITE
JUSIC K. KRESE
JOVAl\OVIC M . l\C:Vr:NKA
KAPCU N. ROME
KARARA -.. ZVONKO
KANELIC V ANTE
KOVACEVl J. MATE
KRO'llJA I'. A I E
MA1ACIC J . IVO
MATAC IC J . PETAR
MAGLICA I. VI KO
MlLETA B MlRKO
MILETA N. VICE
l 1RTVAMA
FAISTlKOG
BIA\;foa S SI RGIO
Mll FTA \1 10\lf
OMA IC D. \Ili.ORAO
PLRAN !'.. \'I \OT"
PREllA'.'110 \ I. A'llTI!
P.\VICIC J BORI~
R01'CCVIC I) DANI'
RODINI . 7! J\1 1SI AV
SILA J JOSll>
8'\RIC S. IVO
SARIC I , T0!'..1\.0
STRMIJ O, TO\ll SLAV
LKIC M STll'E
VArAVU"- B Al'\Tl'
tU)'.l I BRA'lll.0
tUMC T. \llUE'llKO
TERORA
rRAl\KO
114
Ploa 160 .\'. 120 cm ;e i:.raena i:. bijelog bra kog brt1e11og k amena s
wk.\10111 i'ipisa,iim 11rc;:a11iu1 1iska111111 sl ovima, o!w1e11i111 crno. Pu 'irrtlhi,
u 11je11om gornjem dijelu ure;:ana je ::.vije::.da petokraka sa ~rpo111 i ekiem.
115
SPOMEN-PLOCA
IBENIK, l slarska br. 82 (na ogradnom dvori nom zidu)
116
JURAS M TOMO
J URAS I VICE
JURAS F ZORKA
KALAUZ B JVO
MARK UNC TN Z TONC I
MTKUl..ANUR V ANTE
MILKOV IC F ANTE
MI LKOV IC S MLADE
Nli rc M JOSO
Nl \l lC J STlPE
PE"JDCLI M GRGO
POUC M DRAGO
POLIC M IVO
POLIC M MrLAN
POLlC M NIK TCA
POL! V STANKO
ANTU AC V BLA:Z
ANTU?\JAC A FRANE
ANTUNAC P JOS I P
ANT UNAC S ROKO
ANTUNAC A SPIRO
BAL E M l VTCA
BALIKAS M SI ME
BAic M MlRKO
BELA~IAR I C D GRGO
BUCEV I C M PETAR
BUJ.\S
ANT E
BUJAS
DANE
BUJAS N MIRO
BURAN STTP E
COPfC M ANTE
SENETA N JERE
POLI C N TOMO
GULI N. I VO
JADRJJEV TC A lVO
JUR S T FRANE
JUP.AS G GOR I KA
RADL A TONDO
RUPI C A MILE
SLAVICA J FRANE
SLAVTC'\ A I VO
SLAVICA J IKO
VOBODA A EMA JQJEL
JUR \S A I VO
JUR \S
JUR \S
JURi\S
JUR!\
JURAS
I JANJA
A. MIJO
AR IC M KRES IM IR
A MLADl NKA
J P;,\ KO
L SLAVKO
AR IC M IARIJA
VI l C M ZDRAVKO
VR LJ E f M DUKO
SAVEZ.\ BORACA
u SlBEN IKU
12
vrn
1961 GOP.
borca,
li
JC postavljena
toku 1941-1945, sa
li
podruja
117
SPOME - PLOCA
SlB EN I K - MANDALINA
...
ARAS 802:0, ARAS UUBO , ARAS KRSTE. ARAS ROSA, BELAMAR1C IKO,
BELAMARLC PETAR, BE LAMAR IC VlCKO, BEROVTC IVE, BRNLC FRANE.
BRNIC PASKO, CVETKOV J(' J ELE A, CVETKOV lC MARA, C TLAK PASKO,
DESPENfC BLA1., DES POT DAVOR. DES POT ML DEN. DESPOT VESELIN,
ERGIC A TE , J URKOVI C A 'TE, JURKOVIC BLAZ, JURKOV IC B020,
JUR KOVIC DRAGO. J URKOVIC IVE, J URKOVIC JOSO. JURKOVlC
KREO, J URKO IC MI.10, JURKOVIC MILE. JuRKOVTC AVTNKA, J URKOVIC VINKA. KUDEUKA DRAGO.Ml URA A TE. Ml URA IVA . MISURA
MI LE. MTSURA VJEKOSLAV, OEGOVlC \ NDA, OZEGOVIC STEVO,
OEGOV IC VELI KO, PENDER PETAR . PE DER STIPE. PER l ANICA,
RAMADA A TE, MMADA JOSO. SKO RTN FCLTCTJE, VUKS IC ANTE.
VUK l BOSILJKA, VUK lC DOBRE, VUKTC GOJKO, VUKSIC JOSll',
VUKS lC MATE. VUKIC ZDRAVKO, VUKOV LJIJBO
ZRTVE FA LSTl CKOG TERORA :
BELAMA Rl JKA, PE DER MARI CA, TRTSNJ!\K RUA
NA 20 GODT1 JI CU USTANKA POSTAV ILA MJFSNA ORGAN IZACIJA
SAVEZA BORACA N. O. RATA MANDALINA
118
Ploa 180 x 90 cm je postavljeua s des11e strane ulaza na starim 4idi11a111a u Ulici Milice i Turka. l:rae11a je iz bijelog bmJe11og brakog ka111e11c. s tekstom ispisa11i111 ureza11im tiskanim slovima, oboje11i111 crno. Na
lijcl'oj s1rm1i ploe je bro11za11i reljef 70 x 50 cm ko11 prikt1z.11je ribarski
brod 11a kojem su 3 partizaua s i:vijenom wsta10111. Spomen-ploa lei na
d1je111a bijelim kamenim konzolicama a :.a proelje starilr zidina vezana 1e
betonskom masom.
Ploa je postal'lje11a 11 :11ak :.a/11alnosti i sjea11ja na poginule borce
i :rtve faJi'itikog terora sa mjesne zajedn ice Mc111dali11a koja je, u toku
19./1-1945, imala 51 poginulog borca i 4 !.rtl'e faistikog terora i !.rtve rata.
119
S P O M E N - PLO C A
IB ENIK, Kralja Tomislava br. 1
CRUBII BISERKA
ILJADICA BRANlCO
ILJADICA DUHE
ILIADICA HILE
JURAS ANTE
KUNDAJICA HILICA
KURAJICA 9RANKO
LACHANOVIC STIPE
LIl(JAIC F'RANE
MACURA SLOBODAN N.H.
"ARKOTA STANKO
"AROTI HtRHAN
111KULANDRA BOS KO
111KULANDRA ORACO
HIKULANDRA '11RKO
NIENI JAKOV
PIVAC HIKO
PULIC JOSIP
RADIC JCRKO
RUPIC $LAYICO
RUPIC ZIVICO
STt:CIC NEMAO
STOSlC BRANKO
ST0$1C IVE
STOSIC KIRO
STOSIC STIPE
TRQ'.ALDIN fRANE
VRCIC DUHE
VRCI STIP~
ZLATOVI~
JOSO
ZLATOVIC KRSTE
ZRNEVIC DRAGO J
PIVAC NIKO
PULIC JOSIP
RADIC JERKO
RUPIC SLWKO
RUPIC 11VKO
STECIC NENAD
STOS IC BRA KO
STOSIC IVE
STOSIC Ml RO
STOSIC STIPE
TROFALOL'll FRANE
VRCIC DUME
VRCIC STIPE
Zl.ATOVIC JOSO
7LATOVIC KRSTB
ZR.l Cl!VIC DRAGO J.
MAROTI IVAN
'-\ARICIC PASKO
MATACIC J ERE
MIHMJE\llC VJEKOSLAV
MIKUL.A'llDRA PAJO
NIMAC \1ATIJA
ORBANIC KATA
120
121
SPOMEN - PLOCA
S l BE IK, Tc~aka ulica
.UC'A f l\i AN
ltC.t P lfUll'fCA
lCA J Z0.0JilA
O;
r ''""'r
.
'1'C CALA V
IAIA'tOf'I(
ctO
'"'"''" &1'
ltCO J lOUVO
tn""'' ~IC
l(U""'t S ll&hO
llZJ&ll
auha
ttoa
fllOYI
f ULG071 A tOSlLJlf&
sH
cut1C
" u11t1c
&
lC
olo
"U91$1C I\ JOSO
OUllSI I
l'CY&P
"" . . ClU9'1
WOtOA
fl,1,US
IVIC
li!
ot1c
J(ltC
J SLODO&llf
I "Pl<O
t .an
V1r;1
OtACO
., o
:a
101rc s OP& CO
U(l.00Vlt
z.o
o
HJO
n1ucora A au.1oio
OLl'W"Al"t , -.110
PAJOU I IL
,,... ,MOJA
JUIU<Ot 1. oaco
JU lll&kOWU~ S- hE
JuoDVIC J 11att
JUN&WG111C N ft LC
~U4'40Vlt , bO
JutlSIC I' rUtCSO
lOISIC
Lt~u:mt li IY(
"""'~ it
LUSIC " IONDl&
ICO
t\A 1 UL1t.
llOOC f HIL><A
Cull "
na1u~C.
"'"'' ~
~~t:: ~ ~~:"
O&.Mll.0 tlftUlllO'tlt
:Jt.' O"
tl>!C t
ni.a~1C o 10!0
OIC V )CI (
UGIC> o uol
M llfl~ L JOIO
t'O.INU
11auro
ll"l'10 ~ &'1 1[
'ttOltJ" l
ll("Vlt T
rita ftlltU ZOUA.. 1011 ltKIO , -.U:kOll&Y VUli.tCC"llt Hl'l:O\.
I lJUll
~b'O , lD
CCllCtO , Nlla:tt
tone
t( itlO l
u~U I ull
nvLIC llO
lJltlt , 011" \
IVOIOO tnH' rL lJAtlt , hO
S< u n
11t1t n un
"
Ull
OUN>IL
PtU2DU
""L
PILl!ITA h U IC
PIUC I ouro
POLIC I lfl
P[ HlOYIC " \'ltC
"
ftAMt
Hlt
lllAVA t. JOllP
~n t1t 1 Oftllll
~uISIC , " ' "
SINCVA D JO
'UVIClt
$1ftt h11t J ""~o
Pll,1 a11tr . ....a1U cuUCIJa.
lUM&llOYIC lN ll
uv
..
--,.::__~~ '
Ploa ;e st1.stavlje11a i(. tri dijela i veliil 1 e 240 x 100 c111. lzrt1e1w i :
biielog brakog /Jrue11og kamena; t ekst ispisa11 ure:<mi111 tiskm1i111 slovima
cmo oboie11i111. I znad sro111en-plote j e kanu!lli rel jef, po sredi11i kukg Ji!
km11e11a petokraka zvi jezda s glcn om parti zana i go mji111 tliil!/0111 puke.
Ploa je postavl je11a 11 :nak ~all w,111osti i sjem 1 ja "" pogi11ule borce
i trtve faistikog t erora ~ek1 ora Varo koji je, 11 tok u 1941- 1945, imao
118 pogilwlih boraca i 17 i rla\a fois1ikog ceroro i t i taw1 rata.
122
PALI
BORCI
ALBKSIC I. MATE
ALrfREV J. RUBE
BAICA f'. !VAN
B\ICA P NIKICA
BAICA 1 ZORKA
BARA,,OVIC K . T"RANE
B\RANOVIC K. ANTI!
BARA ...OVIC O JERE
BARA'\0\ IC J A''TE
BARA1'0\ JC S. JAKOV
O \Tl'-:ICA J. JOSO
B<\Tl'llCA S. ANTE
BATl"CA P. A1''TE
81\TINICA L IVAN
Bt\RBJ\CA S. NlKOL/I
BEGO J. ZDRJ\VKO
Bl!LAMARIC V. AIHE
Bl!LAMARJC S MARKO
DIZJAK DUSKO
BOGOA-:OVIC M ALEKSANO\R
Bl. \CE I IVA.'
BOLrEK S. DRAGO
8071 l MARGARll'A
BRAJKOVIC A. PAVLE
IJUGARlN P. rva
BUKIC D. BISERKA
BU.\1BA P A1''TE
81,MBA 1
!KOLA
Cl\l.A V. CIRO
CI C\11R \I \tATE
CELAR I \llRO
c ELAR l . VI CE
OUt\KIC \\ JOSO
tRCECOVIC V. PASKO
FILIPOVIC P. CEOO
l'ULCOZI A. BOSIUKA
ORABOV1\ C N. CEOO
CRUBISIC S. ANTE
GRUBISIC A BO:>O
GR\JBISIC M JOSO
GRL:D!SIC K. PETAR
GRUBISIC S. BRUNO
CRUBAN S $ IME
Gt.LI. M. TEO
CUl. IN L. COJKO
CULl'I I. JOSIP
CLJLIN J. IVE
KRNIC M. IVB
KRl\IC L. JOSO
Kl\E/f\ IC T. Rl\TKO
KOV\C P. MU.KA
KRO'J \ K. JERE
ILIJAS J LOBODAN
IVI C I MIRl\:O
l\llC C. MATE
JUNAKOVJC S. DRAGO
JUNAKOVIC S. IVE
JUNAk.OVIC 1 MATf
J U AKOVIC M. MIL.E
JUNt\KOVIC P PASKO
JURllHC P. FRANCISKO
JURISIC V. BRANKO
l..ACMA,OVIC M IVI!
1..,\CM '-"'0\'lC M NIKICA
LL'llC M ~ IKOLA
ULBKOVIC N. ZVONl\11R
SIMUNOVIC N. JAKOV
'l1 RKAU N . MIRO
TORIC S JAKOV
UCRIC\ D. UROS
VIDAK J . MIRO
VUKJCEVJC NIKOLA
VUK.MA 'I I . RU:tA
VRUEVIC M. DUSAN
\ ULELIJA \I liRVOJB
ZJACIC P DUME
ZJACIC P. PASKO
ZHC IC M. A''TE
1.UUA' A VA.~DA
MARICIC S. ANTE
MRAVAK A. JOSIP
KNE.2.IC T OMTTAR
PASINI S INEVA dr. JOS
S ARIC 1. MARKO
123
S POME
- PLO C A
~ r-;~~c:!ONC051...0BODIL l.CKUM
-
Rl.T'-
19't1 1 94TS
:'.A -1 .5U SVO.JE ZIVOT~
PAI vrct:
IVAHA
IVI " ETA R "ARKA
pc
IRD n ARKA
I V I t!ATE MARKA
SRA ICA J ERE p NIKOLE
S L AVICA I VE P. nATE
"-r VICE
JUR.A c; A
U NAROD OOSLOBODILACKOM R \ TU
1941 - 1945
DALI SU SVOJE :2:1VOTE
RAD rc 1 OVOG PODUZEC
PAl C VJCE IVANA
JVl C PETAR MARKA
IVlC CIRO MARKA
1vrc MATE MARKA
BR.t\lCi\ JERE p. NTKOLE
SLAV ICA IVE p. MATE
JURAS ANTE VICE
N
124
VLAIC MATE ST IP E
CVRUAK JOSO lM E
BlLI C ANTE p. JAKOVA
SUNKO N IKOLA p . MARKA
PEKAS I VO p. MATE
MlKULANDRA DAN E p. S lM E
ibenski veletrgovac i t vorniar Stipc are (poslije oi.lobocnja zemlje, zbog privredne suradnje s okupatorom i na loj o novi stjecanja bogatstva, konfiscironn mu je imovino) u predratnom razdoblju S\Oje ion:iko
\cliko bogablvo po,eavao je bezdunom eksploatacijom wposlcnih radnika.
Borbu 1.a bol je uvjete rada i livota radnici -;u vodil i preko sindikata
u kojima je Partija osigurala i imala veliki utjecaj.
Odgojeni u duhu naprednih ideja, radnici zaposleni kod ovog velelrgovca od prvih dana okupacije :.c oprcdjelju ju i rade za NOP. Meu
mnogima koji su i.udjelovali u NOB-u , njih lrinacs torica je svoje livote
dala u borbi za :.lobodu i i.ocijaJizam.
us
OSTALA MJESTA
S P O M E N IK
BANJ EVCT - KA TC
l'0\111'1CI REVOLUCIJE
129
i!.tona strana
BARADIC B. JOKO
BRKOVl A. KREO
BRKOVl B. l ME
BRKOVl I. Vl CE
DIDAK I. ALBERT
KRAUEV l M. ANDRIJA
KRAUEVl M. MARKO
KRAU EV1 M. M ILAN
KRP LNA J . NIKOLA
UUTrC A. MART IN
SAVJC M. DA1 I CA
SAV l V. J AKOV
SAVl J . ZORKA
pomcnika:
SAV l . TOMISLAV
SAVl C . TONKA
ARLlJA S. IVAN
ARLIJ A S . JAKOV
ARLIJA S. PETAR
TROSKOT . A TE
TROSK.OT B. JAKOV
1 ROSKOT J. JERE
TROSKOT J . LUKA
TROSKOT M. MARIJA
1 ROSKOT J . MILICA
TROSKOT M. S RECKO
SAVTC J . ANTE
SAV l M. BOZO
SAV!C A. IVAN
SAVJC S. ! VAN
S AVI C l. JOSO
SA J J . POLAR
AVLC I. RUZA
SA VlC L. STI PE
ARLlJA M. ANTE
SARLUA F. ANTE
S ARLIJA B. J AKOV
ARLUA M. STIPE
TROSKOT M. ANTE
T ROSKOT l. BLAZ
l'ROSKOT N . A TE.
TRO KOT T. IVA
TROSKOT _ JERE
TROSKOT A. JOSIP
TROSKOT S. JOSIP
TROSKOT N. UUBO
TROSKOT J . MARKO
TROSKOT I . S l ME
TROSKOT N. lME
ii. Rodaljice.
pomagaa.
i.rtova
131
SPOMEN-PLOcA
BANJEVCI
U OVOJ KUI
LISTOPADA 1943
U NARODNOOSLOBODJLACKOJ BORBl
POD RUKOVODSTVOM KOMUN ISTlCKE PARTIJE JUGOSLAVIJE
OSNOVAN JE
OKRU2NI
ARODNOOSLOBODlLACKI ODBOR
l BEN JK
ORGAN REVOLUCIONARNE VLAST I
KOVAC BRATSTVA JEDINSTVA I BOUE BUOUNOSTJ RADNOG
NARODA
L' BORBI PROTIV FASISTICKOG OKUPATORA T NJEGOVIH POMAGACA
NA DAN 27 SRPNJA 1953
SAVEZ BORACA NARODNOOSLOBOD ILACKOG RATA KOTARA SIBENIK
POSTAVI
A TRAJNU USPOMENU
132
133
SPOMEN-PLOCA
BETINA
NAROD BETINE
PODIZE SVOJ ZADRU!Nl DOM
U DANIMA PRVOG TlTOVOG PETOGODJNJEG PLANA
I
PRIGODOM II KO NG RESA K. P. HRVATSKE
POSTAVI OVU PLOCU
U SPOMEN BORCIMA
PALIM U SLAVNOJ NARODNO-OSLOBODILACKOJ BORBI
ZA BOUJ 2:1VOT I SOCIJALIZAM
21. XI 1948.
Spo111e11-ploa
130 x 80 cm je postavljena 110 istonu fasad11 zgra l e
Llutrut11og do111a, a izrae11a je i z bijelog l>ru sc110~ brakog km11e1w. Tekst
1e 1spisa11 urew11im 1is ka111111 .-;/ovima o boje11im cne11om bojo111. Ploa led
11a dvjema kamenim ko11zolicama i beto11skom masom je vezana za proelje
zgrad e.
134
136
SPOM EN - PLOCA
IlcLina, predio
Jarti
137
138
S POMEN - P L OCA
PROSIKA
~ f
r tr v "":':.1Jt . I $ _1
(; ' " GA
s~ ~
~::lJi~ ~
- ' s_
/ i;;;:-
r:
;-- ~ '; P
5~
! ' -.-_
~!' C W'l
t-OP '":
sr
:>P'"TI
'-l:r o 1~ -~ -
' -i
qp-z.
,V ~GGC
.J -.
~-
h.Ir
I~ 'I
CC:....
Ot - ::
~I,. ...i
!'
r '~
S i. \
U ZNAK PRIZNANJA
O D ADESETGODiNJICL FORMIRANJA JRM
PODrZE NAROD KOTARA S lB ENlK
Spom en-ploa 100 x 85 cm j e postavljena 11a j11 f.11oj strani fasade naputene po/jo privr ed11e k11ice, koja se nalazi s d esne str<me Jadransk e ma.
gi.su a./e $ ibe11ik - Zarlar. na predjelu Pro'iika, tt izra ena j e i z bijelog br11fo 1wg brakog Jca111e11a. T eksr j e ispisa11 nrezn11i111 1iska11i111 sl ovim a obo je11i11.
crnom bo jom. Ploa l ei na dl j em a kam enim bijelim kom.olicama, a bel01tskom 111eiso111 j e vezana za prote/ je k11ice.
139
Spomen-ploa na Prosiki svojim tek tom i lokacijom go,ori o mnogim akcijama i borbama koje su e u toku NOB-a vodite na ovom podruju.
znaenje
140
S POME
IK
BTCT JE
li
IUh 1n4 .
I Sd ISllT~~
l.i'l.I06l
N1UU n..a1aa,
lnDUi! I ;mu~ PXCL tw ITAC& ll1lll
""
e ~
""t
! I Jll\U
C'lft:f' ~
a
U
se
t ,. a
Ht' I"' )U
, OS la I
- I.i'
141
OVEMBRA 1959
POSTAVf
ncpo~rednoj
142
S P OMENIK
BILICE
143
L44
MIKULANDRA
MIKULANDRA
MIKULANDRA
MJ KULANDRA
MlKULANDRA
MIKULANDRA
MlKU LANDRA
MIKULANDRA
MlK.ULANDRA
MIKULANDRA
MLKULANDRA
MlKULANDRA
MI KULANDRA
MIKULANDRJ\
MIKULANDRA
MJ KULANDRA
MIKULANDRA
MIKULANDRA
MIKULANDRA
MIKULANDRA
MIKULANDRA
A. IVE
J . IVE
M. TVE
G. JA KOV
J . J ANJA
A. JERKO
J. JERKO
L. JOSO
V. KATA
1. MJLE
J. MlLKA
M. MlLKA
S. MlRKO
J . MIRO
L. IKO
A. RADE
N. RADE
l. S IME.
A. VICE
l. VICE
T. VLADE
PERISlC M. ANA
PERISIC N. ANTE
PERISJC M. MILE
PETROV IC M. DRAGO
PETROVlC M. STIPE
PETROVl C S. ZIVKO
PILI2:0TA N . DRAGO
PTL12:0TA J . ANTE
Plll2:0TA J. MATE
RADIC P. ST I PE
SLAVICA J. ANTE
SLAVICA . ANTE
SLAVICA . DANE
SLAVICA B. DRAGO
SLAVICA P. DRAGO
SLAV ICA P. FRANA
SLAVICA S. FRANE
SLAVICA J . FRANE
SLAVICA M. FRANE
SLAV LCA J. IKA
SLAVICA G. IVE
SLAVlCA M. l VE
SLAVICA T. IVE
SLAVICA A. JANJA
GRUBlIC M. MARA
GRUBISTC T. STA A
GRUBlTC J. VTCE
JAKSIC . FRANE
JAKJC K. MILE
JAKlC M. NIKO
JAKSlC r. NI KO
jJ\KSJC M. PAKO
J URAS V. A TE
JURAS \ '. JOSI P
JURAS P. MARICA
K LIK S. MILENKA
KR, IC J . ROKO
KR\J IC J . STIPE
LUGOVIC V. ANTE
LUGOVJ C J . DANE
MI 111\LTEVIC M . PETAR
MlllALJEV IC A. MILE
MlllAUEV l K. NIKOLA
M I H ,\UEVT M. PAJO
MI KULA DRA N. I VO
MIKL LANDRA . A TE
MlK ULA DRA J . DA E.
MIK LLA DRA J . DRAGO
i\llK ULA NDRA K . FRA E
SLAVICA M. J ERE
SLA l CA K. JOSO
SLAVICA T. JOSO
SLAV ICA S. KRSTE
SLAVICA A. MARINKO
S LAVICA T. MAR INKO
SLAV ICA 1. MJ\RKO
SLAVLCA J. MILKA
SLAVI CA . MIRKO
SLA VlCA P. MLADEN
SL.A VICA B. I KO
SL.AVICA J . NIKO
SLAVlCA J . PASKO
SLAVlCA A. RADE
SLAV ICA T. $ IME
SLAVICA J . $ PIRO
SLAVICA K. S PI RO
SLAVICA S. VESELA
SARIC S. UROS
SARJC . ZORKA
VUKOVl C S. JOSO
VU KOVIC S. MLLKA
VUKOVIC S. SLAVKO
VUKOVIC S. VICE
145
MfHAUEVIC K. IVAN
MIHALJEVIC K. JOSO
MIHALI EVIC N. NIKO
MIHALIEVIC M. PA KO
MIKULANDRA A. BOZO
MIKULANDRA . DANE
SLAVICA M. IVE
S LAV ICA P. MARKO
S LAVICA T . MARKO
SLAVICA M . RADE
SLAVLCA J. S TlP E
SARIC N. N IKO
HEROJSKIM BILTCANIMA
KOJI SU USPRKOS TERORU FAISTICKOG OKUPATORA
ZA VRIJfil..l E NARODNOOSLOBODILACKOG RAT<\ J
N ARODNE REVOLUCIJE.
STU PAJUCJ U PR VF. REDOVE BO'lBE, POT RDILI S LOBODARSKE
TRADICIJE NAlH NARODA - VJECNA HVALA I SPOMEN
B JLI CE 1970
DALMATINSKO STANOVNlSTVOc
MA KOJE RASE ILI VJERE, MA KOJOJ
POLlTJ CKOJ STRANCI PR CPADALO. PRIJE SVEGA
I IZNAD SVEGA NAMA J E NEPR IJATEUSKO.
JZVJESTAJ T LlJANSKOG
KOMAN DANTA KARABJNJERA.
POTPUKOVNIKA SESTILLI - 1943. G.
26. X 1941. GODINE
PADA PRVA ZRTVA U BIUCAMA.
8. II 1943. GODINE
MASOVNO STREUANJ E, HAPSENJ E
I INTERNACIJA S TANOVN TSTVA
27. VI 1943 GODINE
HAPSENJE STANOVNJTVA, PALJENJ E
MJESTA I PUACKA ZTTARICA T STO KE.
ta l1ila
146
Poti11o~je
spon1e11ika
podsjea
spomeniki
kompleks je ograde11.
148
SPOMENIK
BILICE - Stubalj
NA OVOM MJESTU
TAUJANSKO-FASISTICKI Ql(UPATORI
8. 11 1943.
STRTJELJALl SU SURADNrKE
NARODNOOSLOBODTLACKOG POKRETA
CALETA JMU ANTE
LAMBAA A TU ANTE
BALI KAS DUMU JOSE
LAMBAA MARJANA JOSE
MIKULANDRA DAN U SIM E
MIKULANDRA KRSTU LUKE
MIKULANORA CVU MARKA
MIKULANDRA MILU JAK.OVA
PTLiOTA ANTU VICE
PILiOTA IVU VICE
SLAVICA MARKA TOME
VUDRAG ANTU IVE
U ZNAK $JECANJA
OVU SPOMEN-PLOCU
9. X J977.
MJ ET ANI BILICA
PODIGOSE
149
150
S POME N I K
BlLlCE - Novo na!.cljc
Dana 8. veljae 1943, Log kritinog dana kada su Talijani poduzeli raciju velikih razmjera na podruju Bilica, nnli su c tu, na prolazu za zat0nski
lcrcn, lanO\ i Kotarskog komi Leta KPI r Vodice To11i Grg11re11 i Roko Frkic'
Ljutt1c, lan Kolar kog kom1tela K Pll ibenik Bla" GojamJl'i i borci Primo1-.
ske ete Mt1te Cvitt111 Kr:.tin, Bore lvlartinmi l vi11 i Drago Juri Jeri11. U neravnopravnoj borbi I otporu koji su pru.lali laisliniu do po ljec.lnJcg metka,
hrabro i junaki pali u ti drugovi i Ive \1ik11/mulra Mm kov, rukovodilac jedne iSimpauzcrskc gru pe u Bilicnma, i nanijeli okupatoru gubitke s dosLa
mrlvih i ranjenih.
Uarko Slavica To111i11 i Paka \1ikulandra Kntm ubi jcni su na zvjerski
od faistikih zlotvora 8. odnosno 9. ve ljae, 1943, a I ve Loka.s Z1m:.o
6. prosinca 1942.
nain
152
-
li
r.
SPOMEN - KOSTUR
BILICE -
TCA
B osu
153
24. I V. 1943.
STREUANI KAO BORCI I TAOCI NA OVOM
MJESTU OD TALIJANSKOG Fl\SISTICKOG
OKUPATORA
VICE CALETA
NIKOLA MIKULANDRA
JOSO P ILlOTA
BLA S LAVI CA
rz BILICA
SLAVKO KUGOR
$ IME PROTEGA
KOKI C
roso
lZ UUBRAVE
DRAGO MlLA
IZ STBEN JKA
U ZAJEDNICKI GRO B
POLOZlLl lH I PODIGLI POMENIK
ODBOR SB NO R
BTLICE DUBRAVA I SIBENIK
9. X. 1950.
SPOMEN-PLOCA
BILICE -
Osnovna kola
NEUSTRASIVIM
ENAMA
,
I OMLADINKAMA 81LICA KOJE DADOE IVOTE
. ZA SLOBODU I SOCIJALIZAM - HtABRIM
UESNICAMA NAllODNOOSLOBODILAKE BORBE
I SOCIJALISTIKE REVOLUCIJE IZ TOG MJESTA
ZA PRIZNANJE I TRAJNO SJEANJE
NA NJIHOV SA'MOPRIJEGOR I RTVE U
STVAR~
SOCIJALISTIKE JUGOSLAVIJE
srO,_N 9. X 1976.POSTAVI
UNCIJA ZA DlUSTVENU
OST ENA
SIBENIK
NEUSTRAlVIM 2:ENAMA
I OMLADl NKAMA BlLlCA KOJE DADOSE TVOTE
ZA SLOBODU I SOCIJALIZAM - HRABRIM
UCESNJCAMA NA.RODNOOSLOBODlLACKE BORBE
I SOCLJALTSTJC KE REVOLUClJE I Z TOG MJESTA
ZA PRIZNANJE 1 TRAJNO SJECANJE
ZA NJl HOV SAMOPRfJEGOR I ZRTVE U
STVARANJU SOCIJ ALlSTICKE JUG OSLA VIJE
OVAJ SPOME 9. X 1976. POSTAVI
KONFERENCUA ZA DRUTVENU
AKTIVNOST ZENA
OPClNE lBENIK
iji
su bridovi crveni.
155
156
SPOMEN - PL OtA
BORAJA - zgrada ambulanlc
157
Boraja, selo u kojem je prije rata ivjelo oko 300 sta novnika, poljo
privrednika i s toara, nalazi se na oko 22 kilomelm Jugoi tono od ibenika,
uz Zagorsku cestu regionalnog znaenj a ibenik-Trogir-Split. krta zem lja
p risiljavala je njene itelje da kao c;czon kj r.idnici t rae rada i kruha van
158
rodnoga mjesta. U to vrijeme veina njih je bila politiki ukljuena u Hrvatsku seljaku stranku koju vrlo brzo naputaju zbog politike njenog rukovodstva, izdaje interesa hrvatskog naroda i otvorenog kapitulantstva prema narastajuoj faistikoj opasno~li.
Propau stare Jugoslavije, mjetani ovog .tagorskog sela poinju da
se ukljuuju u NOP. Stalno stacioniranje najprije talijanske okupatorske
vojske i etnika, a 1atim Nijemaca i el11ik::i, uz povremene upade i ustaa,
nije mogla da ih pokolcba u njihovu opredjeljenju i pomaganju NOB.
Uz prisutan utjecaj i pomo iz oblinje Lepcnice i Vrsnog, ovdje se u
lipnju 1942. fonnirn aktiv S KOJ-a od 16 l anova. U isto vrijeme osniva se
i prvi narodnoo~lobodi l aki odbor. Do formmmja partijske organizacije pr\'e elije KPJ - dolazi tek nn prclazu 194-4/45.
Prvi borci (etvorica) od laze u parlizane, zajedno s prvom grupom iz
Lcpenice, u rujnu 1942. Druga gru pa boraca stupa 11 NOV nakon kapitulaciji;:
Italije, a lrea 19-t4. Boraja je dala 78 uesnika NOR-a i imala 10 poginulih
boraca i 12 rtava faistickog tcro~ i rtava rata. U koncentracione logore
bilo je internlrano njen ih 26 stanovnika.
159
S P OME - P LOA
BRATlKOVCl
PE DESE f P ETORICJ
\'OJIH SINOVA
.J U IAC' K l PALIM
U NAROD O OSLORODIL \ CKOJ BORBI
I N \ROD\iOJ RT: 01.UCIJ l
1941 -
19..t5
~kole
Mjesta Bra tLktJ\ci. Gorice, Pluslo\o i Vllikn Glnva imala su u naro<.lnuborbi i soc i jalistikoj re\oluciji 158 akl1m1h sudioni ka. jil'
.i I su poginuli u borbi, a 17 su pali kao /rlH! fnli i s li kog terora.
l obodilakoj
160
S POMENIK
BRIBJ RSKE MOSTINE -
Brdenjak
'
P:
,
~.
~ LA
11t
194L
OV811[ llJCS TU
Ull(t
S~
'fJDllt lllll"t S
11 Sl'0\1INICt R.EVOLUCUE
161
JULA 1942
NA OVOM MJESTU
TALIJANSKI F lSTTC.KI ZAVOJEVACI I ~J EGOV f NAJAMNICl
UB ILI SU
SED M OSTROVICA A T JEDNOG DOBROPOU C
VJJ:RNE SI NOVE SVOG NARODA 1 SVOJE ZEMLJE
U CAST 40-GODJSNJTCE SKJ i S1'.0J-A
J 15-GODlNJfCE OVOGA KRAJA
O PCI1'SKI ODBOR BA SKRAD INA
29 "IJOVCMBRA 1959
POST AV!
obojcmim.
162
SPOM EN - PLO CA
BR IBlRSKE MOSTI E
163
164
SPOME
IK
CISTA MALA
165
OVU SPOME
PLOCU POOJZE
1961
i z betona
~a 4vijc:.oboje11im
i;:. presa
SPOMENLK
DANILO GORNJE
167
20-GODISNJlC I USTA KA
POSTAVI MJESNI OSB - NOR-a
DANl LO GORNJE 29. XI 1961.
168
J69
o-
_,l KC"
I I NA
=I
..J
.,
170
se i radi za OP od I941. Ctan KPJ postaje iste godine i kao poradnik djeluje n::i ibenskom podruju . Po kapitulaciji ltalijc stupa u
b. dalmatan ku brigadu (ibcn:.ku) u kojoj je na duinosLi zamjenika politi
kog komesara I. bataJjona.
titiki
Savinka 111rkovi roena je 1920. u ibcniku. Po dolasku Talijona oprcd lcl iuie se za NOP 7.a koj i aktivno i organizirano radi. Clan KPJ postoje.:
1942. i od prosinca iste godine djeluje na podruju ibcnskog koloro kao
acrc.nski politiki radnik. Bila je lan Opinskog komitet::i K PH ibenik i
lnn Okruznog odbora AF1 ibenik.
\Cljai 1 9~. oekujui na podruju Danila napad okupatora i doizdajnika, to su ovi esto vr{iili, ovamo se prebacuju dijelovi 8. briga
dc. U isto vrijeme pripremao :.e sastanak mjesnih NOO-a za opinu DnniloDubrava na kojemu je, kao predstavnik NOV, trebao biti i drug Turko.
S njim Je tacln bila i drugarica Savinka. Okupa tor, saznavi 1.a prisutnost
partizana u Dnnilu, uspijevn ih iznenaditi i svojom nadmonocu, pri ilili
da se po\Uku.
maih
171
S pOM E Nl K
DUBRAVA -RAKOVO
172
ELO
SPOME PLOCA
POGTNULTM DRUGOV IMA U TOKU r . O. B. IZ SELA DUBRAVE
SVOM PRVOM RUKOVOD TV U IZ GODINE 19.t2
KOJE JE DALO SVOJE ZIVOTE
ZA S LOBODU NARODA I DOMOV INE
DRUGOV IMA
RAK JAKOVA MARKU
LACMANOVIC MARKA MARINK U
RAK JAKOVA ANTI
KOKJC MIJE JO I
RAK IVANA MARI KU
KOKIC KRSTE NIKJ
RAK JAKOVA MILI
KOKCC pk. VICE A ITI
RAK NIKE JOSI
BELAMARlC NIKE PETRU
VUKOREPA fVE LENKU
SKUCOR JERKA IVI
VUKOREPJ\ PAJ E FRA I
SKUGOR JO E FRANT
RUP IC pk. JERKA KRSTI
SKUGOR JOSE JVI
SKUGOR S IME SLAVKU
U ZNAK PRIZ ANJA POD TE OVU SPOMEN PLOCU
NAROD SELA DUBRAVA J950. G.
ekiem.
Po ~retlmi spomenika posta l'lje11a je ploc' a 120 t 88 cm, s tekstom ispisa11im ure;,t111i111 tiska11i111 .s/CJ11i111a cr11e110 obo1e11i111. /-.:nad ploe je 11gratle11n
takoer petokraka Z\ijezda.
17-'
SPOMEN-PLOCA
BUJE, ISTRA
Horko Rt1:C Prka Jakovlje'' roden je 21. li'>lOpada 1914. u Rakom Selu,
Dubrava, u iroma noj seljakoj obilclji.
Ve od rane mlado::.t 1 poco je za rodi\ ati 1a zi\'ol. Radio je i1,an ela
na raznim gradilbtima. PO\ rat kom kui Lapoi.lio i.e kao manucloi 1ndnik u
t\ormci u Crnic i, o 1.atim u tvornici u Lozovcu.
175
ukljuuje
mno~im demon~trncijama
176
SPOM E N- PLO C A
OUBRAVlCE
NA TRAJNU USPOMENU
64 PALA BORCA l 16 2.RTAVA FASISTICKOG TERORA
KOJI U NARODNOOSLOBODILACKOJ BORBI
1941
1945
DADOSE SVOJE 2.IVOTE
ZA SLOBOD U SVOJE DOMOVIN E
SRPNJA 1954
NAROD SELA DUBRAVTCA
POSTAVI
cmom bojom.
177
178
DUBRAVlCE
J79
Marko Biltdi~ je roen 19 13. u Zalonu. Bio je Lem ljoradnik. Vrlo rano
se opredijelio za napredni radniki pokret. Zbog iskazane poLiLikc akti,nos Li
dolazio je u sukob s re.limom i bio ba pcn. U lansLvo KPJ je primljen 194 1.
Poslije okupacije zemlje a ktivno se uklju uje u pripreme za oruanu borbu
pro tiv okupaLora i jedan j e od org:mizalora narodnog ustanka u Zatonu.
Bio je lan Op inskog komitcla KPH Vodice. Po partijskom zadatku upu en
j e na podruje Skndina radi pomo i u organiziranju orufane borbe protiv
okupatora. l zvravajui partijski zadatak poginuo je u borbi protiv domaih
izdaj nika u sijenju 1943. U znak sj eanja i zahvalnosti na ovog prckaljcnog
druga i komunista podignut je O\aj spomenik.
180
SPOMEN-PLOCA
DUBRAVICE
KPH Kistanje (o p ina Skradin je tada bila u sastavu kotara Kistanje) formiran je 7. studenoga 1944. Op in s ki komitet KPH Skradin.
181
S POMEN I K
GORI$
UQOO~ O DSL09DOIL!C ~D J
BOl!BI
19~11945
P ell l n lJ INHOC I llJt:MAICDC Z!V OJ[VA A
DHI ~u SVOJE I VOT E
.......... .........
.... .....
......
I
-.. .....
- h
....
.....
4.dM
'""
~:! .
.
&. t 1e
hA
..
hll
.. "-
.,
hl1f
. .
Gort se nal;\/i oko 18 km od ibenika, 2 km od ceste ibenik-Drni-Knin. Pri je rola je brojio 6~ domai n I' a c;a o'-.o 335 :.Lanovnika, ci je je OS
110\ no 1animanjc bila .tcm ljoradnja. Od 1937. jcd~tn se dio zapoi.lio u Trnrnici
aluminija u Lowvcu, to j imalo odraL.a nn fo1 miranjc nj1hO\I! <,\ijc ti.
Okupac ijom zemlje !.lanovni rvo c opredijelilo za NOP i borbu protiv
la i s ti kog okupatora. Dana 4. li topada I 9U. na poLi\ Pc.1rlijc, 33 druga 1
drugarice s u otili u panizanc i s i u pili u rcdo' c I. prolctcri.kc hrigadc. Dll
krnja rata ukupno '>U u \!OB-u s tupila 64 Gori,ann od i..ojih ji! 20 poginul >
(c t na Suljcsci}. Gori Je imao i 3 l.rtve ln t<>l ikog terora.
182
U NARODNOOSLOBODTLACKOJ BORBI
1941. - 1945.
PROTIV TALIJANSKOG I NJEMACKOG ZAVOJEVACA
DALI SU SVOJE ZIVOTE
00
I,,>
B O R C I
FRANE DAKOVIC
ANTE DAKOVIC
ANTE DAKOVIC
MARKO DAKOVIC
PAJO AKOVIC
ANTI. UBOR
JERE LABOR
MARKO LABOR
MATE L\BOR
MATE LABOR
JERE LABOR
NIKOLA LABOR
NIKOLA LABOR
ANDRIJA MANDIC
ANTE MANDTC
!VAN MANDIC
JOSO \tANDIC
KRESO MANDIC
JERE RADAK
MARKO RADAK
ANTI? LABOR
MARKO LABOR
MATE RADAK
SPOMEN - PLO CA
GRACAC
SRPIA l95'
ROD SELA
NA TRAJNU USPOMENU
40 PALIH BORACA I 23 2.RTVE FATSTICKOG TERORA
KOJI DADOE SVOJ E ZIVOTE
U BORBI PROTIV OKUPATORA
ZA STVARANJE SOCUALISTJCKE JUGOSLAVIJE
SRPNJA 1954
NAROD SELA. SONKOVTCA I. GRACACA
POSTAVI
Spomeu-ploa 90 x 70 cm, od bijelog brakog brue11og ka111enn, poH arljena je na fasadu Zadruwog do111a . Tekst 11a ploi je ispisa11 11reit1nim
tfaka11i111 slovima oboje11i111 mom l>ojom. U 11jtt110111 vrhu i po sredini 1zgra-
184
Sonkovi i Graac, mjcteni u samom zaleu Skradina, imali su neposredno pred ral oko 1150 stanovnika koji su se bavili iskljuivo poljopri\
rodom. Ogromna veina ih je ivjela u bijedi i siromat\ u. Ovako teku
situaciju ini la je jo lciom injenica da je oko 90110 cljaka bilo do grla
zadueno kod skradinskih trgovaca koji su ih eksploatirali i u bescjenje
uzimali njihove proizvode.
U oba ova sela ivjeli su, pomijeano, Srbi i Hrvati. I ti ocijalni i ckcnomski problemi prirodno u ih zblifavali i usmjeravali na Lajcdaiki ivot
(kumstvo, enjdba, pohralim~tvo, ispomaganje u obradi zemlje i ~ I. ). Mcdullin,
ncnarodna vlast i politike graanioke ~tranke na'>tojale su c.Ja ih ra piriva:ijem nacionalne i \ jcrske mri.nje politiki razjc linc.
185
~POMENJK
GREBASTICA
186
U NARODNO-OSLOBODILACKOM RATU
1941 1945
DALI SU SVOJE 2. IVOTE BORCl
BACELTC JOSO J .
BACELIC VICE F.
BACELIC JVE F.
BACELIC ANTE F.
BACEUC JOZO F.
BACELIC JOSO L.
BACELI C JERE S.
BACELIC MATE G.
BACEUC TOME P.
BACELIC DAN f
BANOVAC JURE L.
BANOVAC VICE N.
BELAK lVAN M.
BELAKUSIC JOSO M.
SVIRCIC MlJO M .
SVIRCIC NTE G.
MRDEZA ANT E S.
MRDEZA ANDRIJA M.
JAKOVUEVIC TOME I.
PERA STIPE T.
PERAN ROKO V.
PERAN MIJO F.
PERAN MATE I.
PERAN IVE T.
TOM I KA IVA A.
Uoi
1eaka.
Oc.1
187
SPOMENIK
JADRTOVAC
,
' " t - U \ .t1t1llCllJ
ttm "Ul'4TU4
I HIUll llh-A
hU IV IYDU tJYlft
BORCI
nTih
1-..a
RtllIC . . .U , _ JIU
P"AC JUIO fY(
COftC 11111: " ' PQC
IUlllAI llU ,
.....
ltU
114S
r rna.
cttt rUll[ ror U~C
'""
....
1111111
ctYI~ JOSI rH
-!'
188
ct'9~
JOID
'"Jl
'' mK
ttll PICllM
11u
114'1
I~
ld
'
,J
1114 , . _
1144 "
.J.
2.RTVE
TERORA
1927
19-14.
L904
1914
1926.
1945.
FAISTICKOG
"
"
GOD.
"
"
"
"
189
SPOMEN - KOSTURNICA
JADRTOVAC - Grobljl! M ' . Lovre
..
BORC: I
I ~T Y E F.4ISTlrKOG TERORA
', POGINIJll 1941- 1915
190
BOR C 1
2.RTVE FASISTICKOG TERORA
POGINU LI 1941 - 1945.
BUMBAK MJLAN
MOROVIC VLADIMIR
MOROVI C PETAR
BUMBAK lVAN
GOVI C JOSO
ZA VJECNU USPOMENU ODBOR
SAVEZA BORACA JADRTOVCA
191
SPOMEN IK
JEZERA
------
------
29. XI 1978.
POGINULI BORCI JEZERA
SILAN SVETOZAR IVE
SILAN SIME ANTE
BARESlC IVE GRGE
BRACANOV ANTE LOVRE
CULIN JOSO ANTE
CULIN ANDRIJA FILIPA
FRIGAN KARLO MATE
FRlGAN ANTE MATE
192
1924-1943
1900-1944
1921-1943
1919-10-13
1928-1943
1918-19-1-1
1917-19-13
1914-1943
1912-1943
1882-1943
1920-l43
1914-19-1-1
1901-19-14
1922-lllH
1924-1 J-13
1925 -1944
FRIGAN-KALEB MARA
KLAR IN DlNKO VlCE
Kl..ARJN GOJKO MARKA
KLARlN GRGO MARKA
KLARIN JULIJA MARKA
KLARIN ANTE MATE
KLARIN CEDOMIR MATE
KLARIN MILIVO.J PAVE
KLARIN IVE VICE
LAPOV BRlJNO MARKA
1915-19-H
1919-19-H
1925- 19-14
1925-19'1-I
1922- 194-1
1922- 19-13
1921-19'13
1927-194-1
1928-19-15
1920-19-13
1921-19-14
192-1-19-13
1923-19-l-I
1921 -19-14
1922-1944
1921 -1!)43
1912- 19'14'
1915-19-13
1920- 19~ 3
1912-19+1
1893-19-14
1001-19-13
1921-19~-l
1911-194-1
1911-1944
1901-1913
1922-lo-t.4
1024-19-1-1
1907-19-14
1932-1944
193
194
SPOME
J<.APRlJE
TK
1945
RADOVCIC JOSE
vr
KO
RADOVClC BARE A TE
LAKO MATE LVE
RADOVCI C ROKA SRECKO
JELOVCIC $ IME VINKO
RADOVCTC JAKOVA ROMAN
RADOVCIC GUSTE AUGUSTlN
RADOVC IC VICE DANICA
RADOVCIC A DRJJE STIPE
RADOVCIC A TE PERE
RADOVCTC TIPE J ERKA
RADOVCJC A TE PASKO
195
Na betonskom platou 125 x 570 x 20 cm 11 0Mik11 trokuta podie se kameni zid 1100 x 200 x 70 cm, izraen il. benkuuakog fasudnog ka1ntmo, 11a
Koji je postavlieno 28 bijelih kc1111en ill ploa 11a koiima su pojedinano ispi
sana ime11a poginulif1.
Kaprije je izmeu dva rata imalo oko 800 s Lanovnika. U selu bez revolucionarne tradicije, u aprilskim danima 194 1. Slan seoska uprava bila je
najaklivnija u prikupljanju oruja, zaostaJog iza jcdac cle ibcnskog mobi!
nog puka u rasulu, koje je u cijelosti predano t1lijanskom okupatoru. Sveg:l
desetak puaka i dva pukomilraljeza bila su pohranjena brigom nekolicine
naprednih omladinaca.
Ve u je en 1941. terenski politiki radnici Vodica i Tribunja poinju
kontaktirali s Kaprijem radi osn ivanja skojcv ke organiz3cije. koju je Lek
sredinom veljae 1942. osnovao l an Okrunog komiletA SKOJ-a Ve11co Vla/1o i'.
u predjelu Nozdre. Organizacija je brojila 30 l anova. Mjesec dana kasnije
osnovana je i partijska organizacija od pet lanova. U svibnju 1942. osnovan
je Mjesni narodnoos lobodil a ki odbor. pa je tako na Kapriju bila uspostavljena sn~.na organ.izacija NOP-a, koja je, koristei odsutnost okupatora u sa
mome mjestu, radila veoma dobro. U poetku orijentirana na prikupljanje
oruja, municije i sredstava narodne pomoi , ona je u ljeto 1942. preuzela
brigu oko opskrbe mjnerske partizanske jedinice, kao i oko prebacivanp
izvaenih morskih mina iz Kornata na kopno radJ ega je izd voj ila wsebnu
lau s odabranom ekipom mornara, lanova Partije i SKOJ-a, to je bilo od
velike vanosti za uspjean rad minerske partizanske ekipe u cjelini. Ta
sprega drugova iz Kaprija s ekipom minera trajala je do 5. prosinca 1.942,
kada su jake kombinirane vojne snag~ ok-upatora izvr ile desant na otok i
pokupile sve akliviste NOPa, njih 30-ak. kojima je sudio okupatorski sud u
ibeniku i dosudio kaznu Le~ ke robije, nekima i do 30 godfoa. Svi osuenici
biLi s u poetkom svibnja 1943. odvedeni u robijanice Italije, a odatle neki u
Njemaku gdje su petorica izgubila ivot.
Ovo je nenadoknadiv gubitak za organizaciju NOP-a na Kapriju, kOJa
se poslije toga teko oporavlja. Tek u padu ta lijanskog faizma, rad je po
novno oivio osnivanjem novog Mjesnog odbora i skojevske organizacije.
kada i.u krenuli i prvi dobrovoljci u oruanu borbu.
Po kapitulaciji Ilalijt:, Kaprije su o l oboeni teritorij na kome je
izvrena totalna mobi lizacija ljudstva za NOV. Jedan dio je krenuo u operativne jedinice na kopno, dok ~e drugi zadrao na otoku koji je posluio kao
prihvatna baza na us postavljenom partizanskom kanalu s otoka Zirja na
kopno. Sve do 19. travnja 1944, kad svu brigu nad kanalom prcu2imlje Luka
kapetanija Sibenik a svojom vozarskom etom lociranom na otoku Kaknu,
Kaprijani su snosili glavni teret rada na tome kanalu . A 1 olada ~u Kaprijani
u sastavu vozarske e te, kao najbrojniji i iskusni pomorci, daJi najvie za
redovil saobraaj na tom kanalu od ivol ne vano Li za kotar Vodice pa i
iru regiju. Viak ncborakog stanovnitva bio je sred inom lipnja 1944.
ipufrn u zbjeg, pa su na otoku ostali samo oni koji su bili neophodni 7.a
njegovo funkcioniranje i eventualnu obranu. Time je osigurana najvea konspiracija i sauvan tajansLvcni veo oko svega lo se na Kap1iju i oko njega
196
U NOR-u i socijalistikoj revoluciji sudjclov::i lo je preko 200 stanovnika Kaprija, koji su e preteno borili na moru, gdje je odlunost i umjenos t
bila odlu uju i faktor za izvrenje zadataka, na emu ih neprijatelj nije uspi
jcvao zai.koill ni omesti. Kaprijc su :male 11 poginujjh boraca i 21 frtvu
faistikog lerora i zrt \IU rata.
197
SPOMENIK
KONJ EVRATE - zaselak Cvrljcvo, p redio Vl::ika
1't1-tM5
5ClllJE: IEtt
..-.11
lsPlmu
"5 ZtHT
RnU I Sl!frr
thE.TI I! I 'tl&
P. & DU E
Clll#Kll!lIT 11
CPUAtl P. li PJ ~kl
CVl1)&" '!li IVIN
SP(Tt
cv111.111P.11
ltl.f
na
,n
t\ Jll ft
H
tTRL i li J PCUI
CYR.JAI\ " & "ATIJA
CHll4A"ll U.I
("VliL1AI\ , IVAlf
tVllLJAIC
.IOSO
cYILJAK
TlllA
U~AK ftSlftE
VltCI
P li AllTE
VIC
vime
198
P SlllE
J YICE
BORCI
19-H - 1945
GODlNE NECE
IZBRlSATI
USPOMENU NA
VA ZTVOT
BORBU I SMRT
SENETA P. A. PETAR
SENETA P. A. DANE
CVRUAK P. M. PETAR
CVRUAK P. M. PAKO
CVRUAK P. M. IVAN
CVRUAK P. N. IVAN
CVRUAK M. PETAR
CVRUAK J . PETAR
CVRUAK P. A. MATlJA
CVRLTAK P. K. ANA
CVRUAK P. K. l VAN
CVRUAK . JOSO
CVRUAK . TONA
CVRLJAK M. JME.
VRCIC P. K. ANTE
VRCIC P. SIME
VRCIC J . VJCE
VRCIC J . SLAVKO
VRCIC P. N. MIJO
VRANCIC J . JERE
VRANCIC J. MlRKO
BADZIN M. PAKO
BAD21N P. A. MARKO
BAD21N P . A. NO
Cvrljevo se nala.1i na oko 18 km sj everoic;; to no od ibenika, na 3,5 4 km desno od komunikacije ibenik- Drni-Knin. Neposredno prije rata
ovdje s u ivjela 53 doma ins t va sa 275 s t:rnovnika kojima je zemljoradnja
bila osnovno zanimanje. Od 1937. jedan broj Cvrljcvljana se zaposlio u Tvornici aluminija u Lozovcu. gdje dolaze u kontak t s u sindikalno organiziranim
i napredno orijenliranim radnicima koji na njih vre utjecaj i upoznaju ih s
ciljevima Partije.
Dolaskom fa is tikog okupatora Cvrljcvljani su se opredijelili i uklju ili u NOP. Na pozh Partije 4. listopada 1942. njih 29 odlaze u NOV i stupnj u
u rcdo\'e I. proleter ke brigade. Do kraja NOR-a C\lrljevo je dalo ukupno
45 boraca, od kojih '> U 24 poginu la (na Sutjc'-ci dc\'et). Okupator je tri
jeljao 13 rodoljuba i simpatizera NOP-a.
199
SPOMEN-PLOCA
KONJ E VRATE
POCINULJM IOlOMA
U NAlODNOOSLOIODILAkOM lATU
I 2lTVAMA rASISTIlOC TUOIA
19 4 L-194 5
IOlCI
I OffAN
JOSlfll
10
AN 110
U UIOY
10 AN PCTAI JOSIN
10 TAN VICI IYIN
llN ANTI IVIN
I
l i A.TI
llN
PASIO JOSIH
ILAZlV
llN PAVl NlllN
llN
li
li
~N
snn
UIN
Sll IVI"
TOl TOlllN
ll
VICl ANT1"
11
DIACO JOllN
110 DUSA" LUllN
llN
rlANl ILAUY
UAI JOSO NlllN
llN IVI ATIM
HIO ILIN
0
llN
1illK
IVI mPIN
SlIN
YULJNOV
tO O ITI OV
llN
IVI TOmlN
VUUNOV
DU AN MAllOV
li
JAIOV NlllH
VULINOV MAltO .... n ov
llN JOSO AN~Jlff
YULINOV
MILOS TOMI~.
Uh
JOSO ANTI"
VULINOV
tTA TOCll"
UN JOSO MATI'
VUU:"IOVI ~P"O MAU O\
U'~ _.AllO 4-. ~1
VUJ(\'lt IP ANIC JO\t'
HUI\ 4~ 111111' 1 J \l'I
llN
ANTI LUllN
ANTI PITlOY
~ATIN
Zll\l
t. \ TA'
I
U 1 ll I
llPI I
lus -11,rv11
I
l'A'1I'
\l ''t.OVA
t. I
~
" r .O 't'lP \
U Z'I ~ '\J l\IJ ... ~JI \I" \ ! I t'I ll
' Al\01 V rD'IJl l ~ O'IJ~ '. li \l A
200
KRNlC IV E SJMJ
VULLNOV IC BOZO MITROV
KRNl C IVE TOM l N
VUU OVl DUSAN MARKOV
VULl OV IC MARKO MARKOV
KRNLC JAKOV N IKIN
VULINOVlC MlLOS TOMlN
KRN l JOSO ANDRlJIN
VULINOVlC MlTAR TODIN
KRNIC JOSO ANTI
KRNTC JOSO MATC
VULINOVIC SPIRO MARKOV
VRUEVTC BRANKO JOVIN
KRNIC MARKO ANTIN
VRUEVIC MIHAJLO J OVIN
ZRTVE
KOSTA BLAZ LUKIN
KOTAN STIPE IVIN
KOSTAN lME MARKOV
KRN IC IVE ANTTN
VULI \!OV IC MARKO
cme boje.
20 1
SPOMENIK
KRA PANJ
202
OVAJ SPOMENIK
PODlE
NAROD KRAPNJA
SVOJIM H ER OJSKIM
BORCIMA KOJI SU DALI
SVOJE TVOTE ZA S LOBODU
DOMOVINE
KRAPANJ dne I. V.
1949 o
4 n te
Skok a
11
ci i iz
trnova, otok
Kor11la.
Krapanj e nalazi na istoimenom otoku, 6 km jugozapadna od ib.:nika. Prije drugog svjetskog rata u njemu je ivjelo oko 1700 stanovnika.
Veini je osnovno zanimanje bila zemljoradnja, dok su njih 264 bili zaposleni
kao ronioci-spuvari, ribnri i pomorci. Samo jedan mali broj, oko pedesetak.
radili su irom zemlje.
Slanovnilvo je, u vei ni , ;tivjclo u tel>kim uvjetima. Zemlja im uz sa\
mukotrpan rad nije moglo o iguraLi egzislencij u a vlasnici osnovnih sredstava
u puvarstvu i ribarstvu izvlaili su sebi profite na raun niskih pl aa zaposlene radne snage. Ovakvi uvjeti ivota i roda pogodovati su da se ire i
priJwaaiu revolucionarne ideje koje su prenosili oni Krapljani koji su radili
u drugim mjestima u zemlj i, a i pomorci i rnnioci. U ovu S\rrhu koristi!:\
se Seljaka sloga, Lamburako drutvo i itaonica gdje su se okupljali mladi ,
i u kojima su kao organizatori i rukovod ioci bili simpatizeri KPJ.
Godine 1935. dolaskom iz B eograd~1 tlmga Ante i\Jiluti11a, lana Partiie,
stvoreni su povoljniji u\jeti 'l.a organiziran iji rad. Osn iva se prva grupa simpatizera Partije koja je posebnu pai.nju posvelila radu s omladinom kojo1
daje na itanje naprednu literaturu, org:mizi 1aju se italake grupe i prikup
ljaju novani prilozi zn crvenu pomo. Zohvoljujui. mrome moglo se prii i
tormiranju partijske organizacije u Krapnju. U prvoj polovini 1939. osnovana
je elija KPJ. a u drugoj s.: prilo vrem povezivanju prve grupe ornladi
naca. Koristei legalne rormt.: rada,l anovi Partije, simpatizeri i nnpreclni
'.tmladlnci svojim politikim djelovanjem uspj~li su kod vccinc raskrinkati
203
204
S POME N. PLO C A
KRAPANJ
4 KOLOVOZA 194 1
KRENUtC' JE POD RUKOVODSTVOM K OnutUST\C~E
P~flTJJ [ U NAROONOOSLOBODlLACKO" RATU
ZA SLOBODU
s\' QJE
LJUBLJENE nonovntE
205
Tu pred ovom
l>e mlaclj i
nenino
fa i stiki h
saopeno
e lije :
Dan polaska je l.
Tako je 26 mladih i kinih momaka iz Krnpnia 4. kol0\'07"1 1941. napus li lo mjesto da bi stup ili u sastav partiainskog odreda, qi je zadatak bio
da se probije u Kni nsku krajinu i da lje u Rosnu.
206
S POM EN-PLOCA
GREBATrCA
NA OVOM
19~JG NA
MJESTU 4 VIII
SPOMEN 30 GODINJI C E .
KRAPANJ ~ - VII I 19 11 G .
Spomen-plou 100 x 80 c m, i<.rae11a iz bijelog brakog bru~e11og kt1me:1a, poclig11111a ;e 11z Tatlra11sk11 magistralu, 11 zaseoku Spartulib. T ctk.'it na
ploi ispisa11 1e 11re:.t111i111 tiskanim slolima obojc11im cr veno, kao i Z\ 11jer.da
pewkrakn urezana u 11je110111 lijevom gornjem 11gl11.
207
SPOMEN-PLOCA
DONJE POUE, kod sv. Jurja
PARTIJSKOG
~ NA 1zv~~T/1~X-1942.GOD.
- ~~~VOM MJESTU OD
=---
..
TALIJANSK~~~~J~~~ON
..
.. RANJEN. UHYA
.,
i;-
-.
-.....
JARAM M(RO
S.U.B.N.O.R . KRAPANJ.
-~ I
NA I ZVRENJU PARTlJSKOG
ZADATKA 17 X- 1942 GOD.
NA OVOM MJESTU OD
T\LIJA ISKE Z SJEDE
RANJ E , UHV ACEN I AKON
TRI DA A STREUAN
PRVOBORAC
JARAM MIRKO
S.U.B.N.O.R. KRAPANJ
208
Kao lon Ra jonskog komilela KPH ibenik drug Miro Jaram, pri
iL.vrenju L.ada1ka , na putu Donje Polje - Brodarica upao je u dobro p1iprcmJjcnu zai.jcdu Lalijan kih karabinijcra.
Suoen
n coe l-.i vanom '>iluacijom, on i drug koji 1c bio '> njim, na
povile da c predaju pokuali su da se s pru.c bijegom. Me uti m, faramu to
nije us pjelo. Ranjen u nogu i niku. ruio se i one vi jeslio. Tal-.o ranjenog
karabinijcri '>U ga uhrnLili i od\cli u ibcn'>l-.i 1.al\'Or, gdje su ga podvrgli
tekim muenjima u namjeri da od njega aLnaju podatke o ak1i vistima i
suradnicima NO P-a. Kada im to nije u pjclo, oni s u ga nakon nekoliko dana
pro\cdenih u zatvoru odveli m1 groblje na Raskriijc i Lu strijeljali.
I~
Sl'O~l t, I CI
RE.\'OLliCIJ E
209
SPOMEN-PLOCA
BRODARICA
210
plou
211
S P OM EN - P LOCA
Cc~ta Sibcnik Vrpolje, na Gorici kod crkve
6-IV-1944. GOD.
KALAIS JERKO
. JURI MARKO
S.U.B N.0.R. KRAPANJ.
212
A OVOM MJE TU
6- LV- 1944. GOD.
KALA T S JER K 0
J U Rf C MARKO
S . U. B. N. O. R. KRA PANJ
:.po111e1-ploll i;:raf110
1e
1:
U j ednoj od ~<"ija, ko je su Nijemci i eln i ci u:'>to 'ri li u l9.W, uhvaccni su u Krapnju Jerk.o 1' lllat'> i Harko J11 ric, <;impati~cri
OP-a, a 1.al11n
c1bjccni u borovoj -,uam UL amu cestu ibcnik - Vrpolje, s dc ne st ranl:.
Sahranjeni ~u na mic nom groblju u \'rpolju.
213
SPOMEN - PLOCA
OTOK DVAlNKA
214
S PANJA JAKOV
CUROVl C P ER E
VUKOV SRECKA
M TLUTlN JERKO
LUA ROKO
.KRAPANJ 23. V. 1974. G.
Na kame11oj gromadi podig1111t je betonski ~itl u obliku trapeza na kojemu je spomenplofa 100 ~ 80 cm i z bijelog /Jrakog bruJenog ka111e11a s
L.Spisa110111 posvetom i imenima ure~a11il'1 tiskanim slovima obojenim crve110111
bojom. S lijeve strane, u f.!Omjem dijelu, ure~a11a je petokraka zvijezda s
briclorn11a takoer 11 crvenoj boji.
O im kanala na linij i kopno - otok tirjc i obratno, krajem 1943. uspostavljcn je jo jedan koji je od Krapnja preko otoka Dvainka (3 km jugozapadno od Krapnja) vodio za 1rjc. T ovim kanalom prebacivao se malcrijnl
za potrebe NOV, kao i ranjenici i zbjeg.
Na ovom zadatku bili su angafrani aktivi li NOP-a iz Krapnja. Funkcioniranje ove \ezc Leklo je besprijekorno sve do svibnja 1944, kada je okupator
u pio olkriti njeno po tojanjc.
U noi 23. svibnja 1944. dijelovi njemakog Lrupau iz Zabl:la s grupom
koljaa etn ika postavili su zasjedu na otoku Dvainka i uspj~ li uhvali ti Petra
Spcmju, lana SKOJ-a, Jerka Mil11ti11a, lana KPJ , Roka l11fo, kandidata za
lana KPJ i Peru C11rovia. Nak n sLraho\ i tog muenja faisLi su ih masakrirali i bacili u more. akon nekoliko dana, njiho\'a tijela bez glave i udova
su pronaena nedaleko od otoka Dvainka.
Tom prilikom na isti nain su postupi li i prema Sreki Vukov, roenoj
1888, eni svjetioniara koja se tada zaLl!kla na tom otoku.
215
SPOM EN-PLOCA
KRAPANJ
Rudolf Ta11fara l vin roen je 1912. u Krapnju. Kao c;impatizcr Komupartije bio je 1940. hap'icn 1 zatvarnn. Za OP aktivno i organizirano
radi od kapitulacije Kralje\ 1m: Jugoslavij e, o u purtizanc odlazi 4. J..olovo1a
194 1. Radio je kao po li li ki radnik na te re nu, a 2.:.ll im se nalazio na d ui.uosti
komandanta pani1anc;kog punkta. I zvr"avaj u i parlij kc 1.ada tke bio je ranjen
i uhvaen od Nijemaca i poslije zvjer kog mu enja ubijen u Zablau 24. svibnja 1944.
nist ike
216
S POM EN- P L O C A
KRA PANJ
NE ODAJU I BOR CE
MIL UT I N
U S PO Ml N
...
I VAN\CJ\
SO GO D .
S U B N O . R . KRA PA NJ - SR. O O "' o \C A
'
U OVOJ K UCl SASTAJALI SU SE I
Hrabra majka h::mica 24. S\ ibnja 1944. i1d1i.ala je ~tra ho\i tu muenja ,
a li nije odala !)krivcnu grnpu paruzann, politikih rndnika. Kroz li!>nulc 1.Ub1:
rek la je fai!> lima: Ne .mam nita , ubij te me'
217
Razjareni gc-.tapo\'ci i elnici uhvatili su je La n'>ge i vukli niz s tepenice, ta ko da je potiljkom udarala po S \ akoj stepenici. Onesvijetenu i gotovo
mrl\lt ostmili s u je dn doe k cbi. A onda su je odveli u svoje muilite,
li Zab lae, gdje li na!>tavili torturu. S vi ine od jednog metra, u vojnikim
cokulama, kakali <;u na polumrt\'U l \'an icll l ra1.ci od nje podatke o !>imputizc1ima NOP-a. Os tala je <.losljcclna i n i}.!mn. Dok ic jo davala znakove i.ivola,
razulareni i krvo lo ni fa isti njcno ve iznaka7l'no i knlju oblivcno tijelo
vetali MI u vre u i bacili li more.:, gdje.: je li naj'ilrufoijim mukama 25. svibnju
1944. prei.talo kucati hrabro !>rcc majke parlizankc.
218
POME
KRA PANJ
-P L OCA
NA
OVOM
MJESTU
26 - V - \944-C. .
OD ETNIKA ZAKLAN
:
PREDSJEDNIK M. N .O . KllAPANJ
TANFARA
NA OVOM MJESTU
OD CETNIKA
PREDSJ EDNIK M.
TA FARA
SIME
26 - V - 1944. G.
ZAKLA
. O. KRA PA J
SlME
pokrtom. oborio ih ji! na 1.cmlju i uspio pobjei. Ali bjdci upao je u za.
sjedu druge vee grupe kojoj se nije mogao odr\'ati. faistiki 7Jotvori snamu
ga .laln aajn i prelamaju preko jednog ogradnog .licla cl1-lei ga lako da umire
u stranim mukama. Pored toga kn nici !>U M! takmiili tko e \'ic uboda
kamom zadali u njegovo izmueno tijelo da bi bili sigurni da je rtva dokrajena. To se 7bilo dana 26. c;vfbnja 1944.
Ali, lO un nije bilo uos1n. Otkidaju mu prst da bi se domogli \'jcnam
bwwc. ZatvarnjL i njee.ovu drugmicu Mariju kojoj, nakon mallrctirnnju i
poniuYimja. pokazuju burmu i podrugljivo dobacuju da \ie ne i'ivi onui
tko ju jt> nosio. J na kraju, nakon mu1.nja od' otlc ji! u koncentracioni logo i.
220
S P O ~I E N K O S T U R I\ l C A
LASKOVICA
22 1
OVDJE J E SAHRANJENO
12 BORA C A
SJEVERODALMATINSKOG PARTlZANSKOG ODREDA
9 BORA C A
V BRIGADE XIX UDARN E DIVIZIJE
NEZNANIH J UNA KA
SIN OVA KRNE DALMAC IJE
KOJI SU
1943 I 1944
U BORBAMA PROTI V FAS IS T ICKOG OKUPAT ORA
1
A PODRUCJ U R UPA I JCEVA
DAU SVOJE 2.lVOT E
ZA S LOBODU I BOLJI 2.IVOT
S VOJE LJUBLJEN E DOMOVIN E
O 13-GODi NJJCI USTANKA NARODA JUGOSLAVUE
OV U S POM E N-KOST URN ICU S VOJ IM PALI M J U[ ACIMA
27 S RPNJ A 1954 NAROD R UPA I ICEVA POSTAVI.
222
S PO M EN IK
LE PENICA
223
BORE l
SE ZA S LOBODU
MRDE2:A A. MARIJAN
VUCJC M. MA RKO
MARTCIC M. MIJO
PAKALlN G. ANTE
PASKAUN A. L UKA
MRDEA 1. NTKOLA
MRDEZA L. KRSTE
MRDE.A S. MATE
MRDEA l. JAKOV
MARCI C M . J ERKO
NA NJIHOVU TRAJNU USPOMENU
PODIZE ODBOR SB LEPENTCE
UZ ZAHVALNU POMOC SUSJEDN TH SELA
LEPENICA 3. IX 1961.
Tekst na
ploi
olovom.
224
Na pozjv Partije o otpoinjanju oruane borbe, u Lepenici se pod neposrednim rukovodstvom Boie Luia urgnnizira i priprema odlazak prve grup
boraca u partizane, njih trinaes toricc. Medulim. grupi ne uspijeva da se probije u unutranjost. Ono to njje uspjelo 194 1, lo uspijeva u rujnu 1942.
kada njeni borci stupaju u redove I. i 2. proleterske i I. dalmatinske brigade.
Godine 1943, poslije kapitulacije Italije, odlazi druga grupa boraca u
NOV. U toku 1944. god ine dolazi do pojedinanih odlazaka u partizane.
Partijska organjzacija - partijs ka elijn od 9 lanova ij i je prvi
sekretar Bato Lui (ubijen od Talijana 9. rujna 194 1. u rodnoj Lcpcnici) osnovana je u Lcpcnici 194 1. a ak1iv SKOJ-a, takoer od 9 la nova, u lipnju
1942. Prvi Mjesni NOO osnovan je polovinom, a odbor AF2 krajem 1942.
Stanovnici Lcpenicc ukJ juili su se u NOP i aktivno radili od samog
NOB-a. Lepenica i njena blia okolica su teren preko kojega s u u
toku NOR-a iLi transporti oruja, hrane anitetskog i drugog materijala
Ovuda je proao i Primo t cnsko-rogo7.niki partizanski odred poclkom
kolovoza 1941. U Lepcnikom gaju borci ovog odreda su predanili i od slano"n.i.ka ovog kraja bili zbrinuti organiziranom ishranom.
poetka
15
SPOM~ENICI RE.VOLOCUE
225
!"> P O M ENIK
LOZOVAC - TromHja
AROD
LOZOVCA
GRADrNE
KONJEVRATA
CVRUEVA
GORl A I BRNJ lCE
226
POGINULI BORCI
BADIM IVE ANTIN
BADlM MARKO ANTIN
BADlM PAJO MATIN
BRKJC BOGDAN STEVIN
BRKIC BRA KO TOM IN
BRKJC Zl VKO NlKIN
BUKJC ANTE MARKOV
BUKIC ANTE IMI N
BUKTC JAKOV J E R KOV
BUKJC N1KI CA MARKOV
BUKIC NIKOLA MIJlN
CEKO ANTE IMlN
CEKO FRANE S IMTN
CEKO JOSO LUKIN
CEKO JOSO MARKOV
CEKO MARIJA MATINA
CEKO MARKO LUKIN
CEKO NJ KO JMT N
CEKO PETAR JOSIN
CEKO VINKO IV IN
CVRIJAK ANA KRSTINA
CVRUAK IVE KRSTIN
CVRUAK IVE MATIN
CVRLlAK IVE NIKIN
VRUAK JOSO IMIN
CVRUAK MARlJA ANTINA
CVRUAK PASKO MATIN
CVRUAK PETAR J ERIN
VRUAK PETAR MARKOV
CVRUAK PETAR MILIN
CVRUA K $ IM E MARKOV
CVRUAK TONA IMINA
COGELJA MARKO lMlN
COGEUA
COGELIA
COGELJA
COGEWA
COGELJA
COGELJA
ANTE NIKIN
I VANKA MATINA
IVE NI.KlN
JAKOV VICIN
J ERE MATlN
JOSO PAJ1N
COGELJA KRSTE VlCIN
227
228
KR I C IVE STIP1N
KR IC IVE lMlN
KR IC I VE TOMh
KRN IC JAKOV NlKlN
KRNLC JOSO MATrN
KRNIC MARKO ANTE
KRNlC MATE JOSIN
KRNTC JOSO ANTE
KRN rc PASKO BLAZA
KRNIC PAVE NIKIN
KR IC ST I PE MIJlN
KRNIC TME JVIN
KRNIC TOME TOMIN
KOSTAN MARKO JOSTN
KOTAN MILE MARKOV
KOSTA
PETAR MARKOV
KOTAN V ICE fVlN
LABOR ANTE MARKOV
LABOR ANTE MATIN
LABOR JERE A TI
LABOR JERE MARKOV
LABOR MATE MARKOV
LABOR MARKO MATIN
LABOR MATE N TKIN
LABOR NIKO JVANOV
LABOR NJKO MARKOV
MlLKOVIC ANTE JOSIN
MILKOVTC STlPE MATlN
MlLKOVIC Vl CE JOSlN
MRND:lE A TE MARKOV
MRND:lE MILKA JOSINA
MRNDZE IME ANT IN
MANOIC A TE MARKOV
MANDIC IVICA KRSTlN
MANOTC JANDRO KRSTCN
MANDTC JOSO L UKIN
MANDIC KREO lMIN
PEKAS ANTE TVIN
PEKAS BLAZ JAKOVA
PEKA.S MARKO lMIN
PEKAS M IRKO V I CI
PEKAS STANA MARKOVA
RADAK JERE TKTN
RADAK MARKO NTKIN
SLAVICA ANTE JERIN
SLAVICA ANTE MARKOV
SLAVICA
SLAVICA
SLAVICA
SLAVICA
ANTE MTRKOV
MARKO JOSIN
STlPE JURlN
VlCE IVANOV
VULTNOVI C
VULJNOVl C
VULINOVIC
VULINOVJC
BOZO MTTROV
DUAN MARKOV
MARKO MARKOV
MILOS TOMIN
229
spo111e11iki
kompleks je
ograe11.
Autor je Borca akademski kipar A11t1111 Jo,i a ostalog dijela spomc11ika akademski kipar Vlade Petkovi iz Sibenika.
Lozovac, Gradina, Konjevrate, Cvrljcvo, Gori i Brnjica, sa svojih desetak i vie zaselaka, mjctcni su pored ces le ibenik - Drni i ibenik Skradin - Slapovi Krke. Spomenicki l<omplckc; no Tromilji podignul je u
s lavu i na sjeanje na poginule burce i rtve ta istikog terora koje je narod
ovih sela dao u NOR-u i socijolisLikoj revoluciji.
P rije rata ovdje je tivjelo 475 domain!>t:wa sa ukupno oko 2.780 sta
novnika koji su se ba\ili 1:cmljoradnjom i !>Loar Ivom. Samo jedan mali broj,
njih oko 100, povremeno ili stalno je r:idio u ibcniku, dok je desetak otilo
u inozemstvo za poslom i kruhom. Utjeca j noprednih ideja revolucionarno~
radnikog pokreta, unato blizini ibenika, poeo !>c jae o jeati tek od
1937, putanjem u rnd Tvornice aluminija na Lotovcu, kada se u njoj 1.aposlio vei broj radnika iz oblinjih sela, koji uporna ju i prihvaaju te ideje.
U tvornici je posLOjala i akLivno djelovala organizacija KPJ.
Utjecaj grallanc:;k ih politikih strnnakn, naroilo HSS-a, postajao je
sve slabiji, a pokuaji raznih reakcionarnih elemenata, pri emu ni je izostala ni crkva sa svojom propagandom protiv KPJ-e, da se nacionalne i
vjerske razlike koriste 1.a izazivanje mrinje i1mettu Hrvata i Srba i da se
narod iskljui iz revolucionarnih zbivanja, nisu imali uspjeha. Zaposleni u
L\omici, u veini, pristupili s u URS-ovim sindikatima, :.udjclovaJi u akcijama
koje je sindikat oreaniLirao, te je utjecaj Partije na njih bio sve pri utniji,
ukljuivanje u politiki /.hol s"e intenzivni je, to <;e poinje prenosili i osjeati i meu njihovim suseljanima.
Poslije propa li stare Jugoslavije, ljudi ovog kraj::i poeli su se ukljuu rad za NOP. Prikupljali su oruje, municiju i drugi materijal, preko
partijskih aktivista iz ibenika upoznmoJi su se s ci ljevima NOB-a, pri kraju
194 1. formirali su se, u nekim selima, prvi aktivi SKOJ-a, organizirale udnrne grupe i vri le pripreme za odlazak u partizane.
Uspostavljanje lalijan ~ kih garnizona u tvornici u Lozovcu, na Slapovima Krke, Konjcvratima i po' remeno na Tromilji, sa ukupno 500 - 700
vojnika., uz karabinijers ku stnnicu u Lozovcu i s talnu propagandu okupatora,
a poslije kapitulacije hal ije i pojaanu akLivnost etnika., ni jednog momenta
nisu pokolebali narod ovog kraja dn se u svojoj ogromnoj veini odluno 1
bezrezervno opredijelio za NOP i aktivno sudjelovao u svim zbivanjima u
toku NOR-a.
ivati
230
231
SPOME'J I K
LOZOVAC - T\ornica aluminija
..
232
10. VI 1967.
ALFIREV J . ROBERT
BELAMARlC F. MIRKO
BELAMARl S. STIPE
BUKIC M. ANTE
BUKIC M. ANTE
BUKIC . ANTE
BULAT P. !VAN
CEKO L. JOSO
CEKO M . J OSO
CEKO L. MARKO
CEKO S. N!KO
CVRIJAK N. fVE
CVRLTAK M . PASKO
CVRUAK M. PETAR
CVRLJ AK M. SIM E
CVRUAK . JOSO
DODIG M. MILE
ELEZ P. ANTE
ERCEG J . JOSO
ERCEG A. KRSTE
ERCEG J. PETAR
ERCEG F. FRANE
ERCEG F. MILENKO
M. FRANE
N. TVE
F. JAKOV
A. IERE
GULIN I. JERE
GULIN S. JERE
GULIN A. JOSO
GULIN I. JOSO
GULIN I. NIKO
GULIN . MATE
GULIN J . MILAN
GUBERINA S. RAIN
KALAUZ M. ANTE
KALAUZ I. JERE
KALAUZ M. JERE
KALAUZ T. MATE
KALA UZ T. MILE
.KALAUZ A. NIKO
KALAUZ I. ROKO
KALAUZ N. RUDOLF
GUUN
GUUN
GULIN
GULIN
GULIN A. MIRKO
GULlN M. TEO
GUBERINA V. PAKO
GOJANOVIC B. BLAZ
GOLE R. ANTE
GULIN M . ANTE
GULIN J. DANE
GULIN S. DANE
KALAUZ S. VELIMIR
KARARA N. ZDRA VKO
KONJEVODA K. ANTE
KONJEVODA N. BLAZ
KONJEVODA N. DINKO
233
KONJEVODA N. PETAR
KOSTA
M. PETAR
KRNl
KRNl
1. ANTE
S. IVE
KRNI C T. l VE
KRN IC A. MARKO
KR TJC N. PAVE
KRNIC T. TOME
MILKOVTC J . VTCE
MRNDzE A. SI.ME
PEKAS J . BLAz
POPOV IC ALEKSANDAR
RONCEVIC . DANE
RUPlC M. DANE
SE KULJ K . SIMO
Sl..J\ VICA M. ANTE
SLAVICA M. ANTE
MARTINCEVTC N. roso
MATULT K. ANELKO
MIHAUEVIC A. MILE
MILICi D. J OSO
Ml LKOVIC J . ANTE
SLAVICA J . MARKO
SLAVICA J. NTKO
SLAVICA J . STlPE
SLAVICA K. P IRO
MlLKOVI
SLAV ICA
M. STIP E
SUUAK N. JOSO
SUPE P. IVE
VRCJC N. MIJO
VULELIJA B. HRVOJE
VULINOV1C T. MILO
r.
VlCE
2.RTVE FASlSTICKOG
TERORA
COGELIA . MARKO
KONJEVODA N. ANTE
L. BLA
KOSTA J. STTPE
KOTA M. lME
KOSTA
KRNlC A. JOVO
KRNl A. VTCE
MIUU K. DRAGO
PEKAS N. DANE
PEKAS . KRSTE
PERJC P. JOSO
SLAVICA A. IVE
Spo111e11ik je podig11u t u povodtt 30-godifojicc postoja11ja t1ornice Lowvac. f;:grae11 je 11a predjelu Vrli Bri11e-c u No\'0111 naselju, s lijeve strane
ceste koja \1odi u pravcu Slapova Krke.
Na postolju spo111c11ika, 11 obliku polukruga, ispisana s11 i111e11a pof,!inu/1'1 boraca i rtava faistikog terora, radnika rvomicc a/11111i11ija. Po sredini
postolja se azclie spomellik 820 :x 150 ' 120 c111 u obliku alumimjskog ingota.
Na platou. ispred spomenika su polttvaw za
plo.a
l'jeni
pla111e11 i spomeu-
Svi elenmli spo111e11ikn s11 izrade11i iz al11111i11ija. Cijeli spomeniki kompleks je ograen.
234
Kidri.
koliine
235
S POM EN I K
LOZOVAC - GRAD fNA
236
BORCI
VA CE 2.TVOT BORBA I SMRT BCTI
TRAJ T IZVOR ZA s, AGU I PRIMJER
U BORBI DANA$ J TII r BUDUC l H
GRADITELJA SOC LJALISTICKE
JUGOSLAV IJ E
1941-1945
KO JEVOOA PETAR
SUPE DAR LNKA
KO JEVODA KRSTE
SUPE MARI KO
KO JEVODA MlLKA
SUPE P. ANDRIJA
KONJEVODA MARA
UPE L A DRIJA
KONJEVODA IKA
SUPE M. IVE
KO JEVODA DJ KO
SU PE P. IVE
KONJEVODA . A TE
SUPE J. A TE
KO JEVODA K. A TE
SU PE S. ANTE
KONJ EVODA M. A TE
UPE KRSTE
KO J EVO DA BLAZ
SUPE MATE
COGELJA IKOLA
U PE $ IME
COGEU A J AKlA
SU PE MARlCA
COGEU A IVA KA
SU PE STANA
COGEUA J ERKO
SUPE BOJA
COGEUA MARKO
SUPE STI PE
COGEUA KRSTE
MR 02.E ANTE
COGEUA PERE
MR 02.E JME
COGEUA TVE
MR 02.E MILKA
COGEUA ANTE
LABOR A TE
COGELJA JOSO
CEKO M. JOSO
BRKIC BRANKO
CEKO J . JOSO
BRKIC i 1VKO
CEKO M RKO
PEKAS MARKO
CEKO PETAR
PEKAS A TE
CEKO Dl KO
PEKAS MIRKO
CEKO MARIJ A
PEKAS BLAZ
CEKO FRA E
PEKAS l VE
CEKO NIKO
PEKAS DA E
C"EKO ANTE
2.RTVE FASTZMA
KNEZTC
KNEZ.t e
KNETC
KNEZ IC
KNEZIC
KNEZTC
KNEIC
KNEZlC
KNEZIC
1941-1945 GOD.
SRE!OBRA
MARKO
STEVO
MJRKO
MIJO
. DURO
K . DL RO
. IKOLA
D. lKO
COGELJA MARKO
JEUC VASO
ZURA JERE
SUPE ANTE
SUPE MARVO
PEKAS KRS1 E
PEKAS VICE
PEKAS S IME
PEKAS JERE
237
11
238
SPOMEN-P LO CA
LOZOVAC
20-GODISNJICE USTAHKA
LOZOYAC f X1%1
239
240
S P OM E
IK
MEDARE
24 1
U NARODNOOSLOBODILACKOJ BORBI I
SOCUALISTICKOJ RE VOLUC IJI 194 1- 1945
BORECT SE PROTIV OKUPATORA
I DOMACIH IZDAJNIKA
DALI SU SVOJE 2.IVOTE
POGI NULI BORCI
BORAK PETAR MARKOV
DRAGANIC NIKOLA DAN I N
GLADOVIC LAZO UR I N
GLADOVIC MILAN SAV l N
GLADOVIC RADE DURI N
GLADOVIC TODOR B02.1N
KALANJ UUBO URIN
KALA NJ SPASO VASJN
MACURA M THAJ LO GLISTN
MUALICA MILAN lLJJIN
MJ.IALICA PETAR S IM IN
TOMASOVIC MILAN UR I N
2.RTVE FAlSTICKOG TERORA
BJELANOVJC MJUVOJ LAZI N
DRAKULA STEVA JANDRIN
GAD2.IC TOOOR TODOROV
CLADOV TC DMJTAR B02.1N
GLAOOVIC URO SAVI N
CLADOVIC GLLSO PETROV
GLADOVIC MIRKO DURIN
MA N DIC JOVAN TODOROV
MANOIC SIMO JOVANOV
MAT lJ EVI C JOVAN JOVANOV
MATIJEVIC MANDA VASILJ EVA
MJJALICA DURO JOSIN
MIJAUCA lLIJA JOVANOV
MlJAUCA S LAVKA MILANOVA
MIJALICA SLA VKO MJLANOV
MlJALICA STEVA ILJJIN
POPOVIC DUSAN DUSANOV
RELl C NlKOLA MARKOV
U ZNAK ZAHVALNOSTI
MJETANI MEDARA 2.A2V1CA I CICVARA
PODlGOSE 29. XI 1977.
242
.s Uje1e :>tra11e,
s1a11ov11ika
243
S P OMENTK
M URTER, Trg 2 dnlma1inskc
24.J
IZ OVOG MJEST \
POG I ULO JE U
NAROD O
OSLOBODILACKOJ
BORBI
94 BORCA
1 40 2RTAVA
FASISTlCKOG TERORA
NEKA JE VJEC!\A
SLAVA PALIM
BORCIMA!
POD12U MJETANI
MURTERA 1966.
Politike prilike u Murtcru prije ratn bile s u manje-\ ie odraz djelovanja graanskih politikih s tranaka. Tu je bila prisutna aktivnost Sokola,
HSS-a i Seljake s loge, .iugosltncnskih nacionalista i radikala i Kriarskog
brotSl\a. M eutim , njihov utjecaj j e slabio u onoj mjeri u kojoj s u njiho\a
obeanjn ostajala samo prop~1ganclnc fraze a konkretna politlk~1 vodila zem lju
u ildaju. U takvoj :.ilunciji u Murtcn1 je sve vi~c nnprcclnih, lijevo orijenliranih ljudi koji su svoje :.im pali je i ljubav pr.:mn naprednom radnikom
pokretu i KPJ ja\ no ispolja,alt. Poet kom 194 1. O'>novano je O\'djc Drutvo
prlJalCIJa So\jetskog San~za. Ive Vodopija i rn.1pa omladinaca oko njcgc1
politi ki djeluje mcuu mjetanima objanjavajuci politika .1bi\'anja u svijetu
i zemlji, a Ive Siki<! Mnicn, predratni re,olucionar i l an KPJ, svaki svoj
poHerncni dolazak iz Zagreba u rodno mjesto koristi za donoenje i irenje
napredne literature i za upo1navanje s ulogom i c iljevima Partije u borbi
protiv nenarodnih reima i rastue falslikc opnsno<.ta.
245
246
Z:io;:id
je i ovo dovoljno.
Svjedoi
247
SPOMEN I K
OTOK SMOKVICA -
KORNATI
NA OVOM JE PODRUCJU
ZA VRIJEME II SVJETSKOG RATA
PR\A PARTl7A\lSKA M I ERSK\ JEDINICA
MI SKO POLJE TALIJA SKOC OKUPATORA
U VREME U
OD JULA DO DECEMBRA 1942 GODINE
P OTPU O Oj ESPOSOB fLA TZVADIVSI
IZ MORA 105 MORSKfll MINA
CIJI JE EKSPLOZIV DOSTAVUEN
JED l NTCAMA NARODNOOSLOBODTLACKE
VOJSKE A KO P U
u ZNAK P RI ZNANJA svonM PRVTM MINERIMA
O DVADESETOGODISNJICI
JUGOSLAVENSKE RATNE MORNARICE
10 rx 1962 GODINE
NAROD KOTARA lBENIK POSTAVI
248
Kad ~c polo\ inom 1942. ra-.plam ala oru1ana borba protiv okupatora na
tlu i.jcvernc Dalmacije, po naredbi taba Sjcvcrnodalmntinskog partiwnskog
odreda iz asta\41 bataljuna Bude Bor jo ne iLdvojcno j i! S boraca, mahom
'ribara
oluka Prvica, od kojih jt! formiran:i prva partiwn'>ka minerska
jedinica a zatfat kom da razminirn oba lu i doi.La\ lja izvaeni eksploziv opi>
rntivnim jedinicoma u unutranjost. Poo;adu su '>:.t i njovali: Dua11 Vlalto1,
Diuko A11ti, Mt1rti11 Vltuli, A111e lucv Se/jo i komandir l ose> Grube/i.
Pcelko m srpnja, poto se jedinica prethodno form irala u luci Bi rikovici na o toku zu1u, spomenut u petorka o tkrila jc u predjelu izme u o toka
Kornata, Sk ulja i Smok\ ice polje potopljenih mina jo i.l vremena stare Jugo
sla,ije. Poe tak ruda bio je tlo ta Leiak i pogibelj::m kako zbog ncdO\oljne
l runost i ekipe tako i 1.bog stalnog nadzora talijansl ih patrolnih brodov=i.
11 ovih razloga desetak dna je utro~cno u \ jc/bnnju d.ipe i na prouavanju
:imbijcnta u Kornatima. Potom je b io orp;:mi1.ir..m rad, oba\ ljan na licu mj<'
sta u samome minskom polju, pod / atitom slral...'l l t\ na vrhu otoka kulj.1.
Podvodna peino na otoku Maloj Prdu i poslu.iila je kao privrcmi:no !>k laditc
za 30-tak buradi eksplozi\ a. Vcc sredinom srpnja tr"'balo je prebacili nn
kopno pn i kontigenl od 10 buradi. Put je vodio preko o toka Kaprija gdje je
organ i1.acija NOP-a za i~'rcnjc ovog /.adatt..a '>la\'ila na ra polaganje jednu
gajctu i 6 dobrih veslaa, organi.liranih u Partiji i SKOJ-u.
Mincrska e kipa rormacij ski je pripadal=i Primorskoj e ti kao ojeno
momari l...o odjeljenje i od nje je povremeno dobivala zadatke. J edan od
tak,ih zadataka bilo je pristajanje minerske j!ajeLc u no i od 13. na 14.
srpnja 1942. na 01ok irjc, gdje je od odgovornih dnagova preuzela 30 puaka,
2 pukomitraljezn, 2 sanduka municije i 60 run ih bombi za potrebe Pri
morske ete.
Revna i NOP-u odana mladost Kaprija redO\ilo je rn!>terciva la minerku ekipu izvaenih mina vozei ih na kopno u pratnji jednog od minera.
Tamo u U\ali So\ I je. gdje je na j\ie mina bto\'arcno, ol\arala c i.cljczn~
burad i iz 11 jih vadio eksploziv. Omladinke Sovija i Tri bunja pravile u upr
tace od ju tcni h vrea i i.larib jedara, u kojima je om ladina iz primorja no~ i
la od 15 do 20 kg eksploziva do prve rl'lejnc s lanicc na skradinskoj opini.
gdje je maleri jal bio prih\laen i proslijeen dolje za Bukovicu.
Jz\lrenje 1.adalaka miner'>ke grupe bilo je prncno i izloeno s Lalni m
opa nostima. c jednom -.u mincri imnli s neprijateljem neeljene susrete koj.
su, samo zahvaljujui pnrtizani-1...oj prisebno!ili i snalaljivoo;ti, pro~li bez
posljedica. Je.dan i lo posljedn ii laka\ su sret minera s okupa torom desio se
poeLkom prosinca 19-l2. na Kapriju kad su se pred seoskom gostionicom
na51i oi u oi s p ripadnicima ta lijanske artiljcri ji.k\! posade s otoka Kak.na.
249
250
SPOMENLK
OTOK ZUT - KORNATT
251
1" 250
iz .sfrog ograt111og
252
SPOMEN-KOSTURN I CA
OTOK PISKERA- KORNATI
253
DRUGOVIMA I DRUGARICAMA
PALIM U TOKU NOB-c
NA PODRUCJU KOR ATA
PODJZE OVU SPOME1 PLOCU
KOTARSKI ODBOR
SA VEZA BORACA NOR-a
SIBENIK
27. VII 1955.
254
255
SPOMEN-POPRSJE
MURTER
256
Sl'O\tL>.;ICI REVOlliCIJE
257
jalclju. Faic;ti su zbog toga naslojali da ga uhvate, oli kako u tome nisu
uspjeli, raspi-.nli u potjernicu za opasnim protivnikom. Takoer su poduli
mali teke represalije proriv njegove porodice
U kolovozu 1942. Tali1ani su S\'Ojim slugama, anlikomunbt1kom bandom, poduzeli su veliku raciju ienja na otoku Zutu. na Kornatima. Tom
prieodom faisli su uhvatili njegovu porodicu. Nakon Z\j(.rskog mucn .ia
Talijani su ubili njcgo\'a oca, majku i d\a brata 17. kolovoui 1942.
Tc~ko Je bio pogoen gubitkom S\Ojih najmihph. TaJ dogt><laj samo
je U\ rstio njego\ u mri.nju prema faistikom ukup:l.loru i domacim izda1
nicima. Zbog toga je izrazio klju da se bori u opi!ral h noj jedinici. Nclto
kasnije upuen je u Sjevemodalmatinski pnrti1.anski odred, u kojcm ji!
ob:l\ I jao dui.nost poli tikog komesara. Na loj duinoi.ti hr-.tbro je poginu..>
u borbi s nadmonijim nj emakim jedinicama, 1 lO na ten.mu 11mcdu Zaton::i
i Vodic::i, poetkom srpnja 19.14. Njegova pogibijn bila je tezak gubitak za
<;ve njegove mjetane, k~o i za one koji su ga poznavali i s njim suraivali.
258
S P O '-f E N P O P R S J E
ML.RTE.R, Ulica hc Vodopije Srecka
...
--
259
260
SPOMEN-PLOCA
MURTER Ulica Ive Vodopije Sreka br. 14
261
262
POMEN - PLOCA
010K ZUT- KORN Tf
fALIJ \
SKl
263
264
SPOMEN-PLOCA
OTOI\. PISKERA -
KOR'IJATl
A OVOM JE MJES1 U
U TOKU 1 AR OSL. BORBE
BILO PRIHVATIUTE I BOLNICA
RANJENlH PARTIZANA
SPOME PLOCU PODIGAO
27. VII 1955. G. - KOT. ODBOR S. B. . O. R. A.
SlBENI K
Ploc.~a 80 .t 60 C'll' ; e izraena i<. biielog bratkog /Jru.fo11og kamena,
265
kopnenih snaga 31. sijenja 1944. na Du~i olok i na KornaLc. Snage 3. sektora
skupa s ambulantom JXH'uklc u '\C na Vis.
Po\ rat kom sa Visa. 1-t. veljae Slab 3. POSa je naredio dru Vujasino
vit da se ambulanta premjesti u Kornate. Kao pna lokacija izabran je
otok Le\ maka. Nijemci su ubrzo otkrila ambulantu, bombardirali uvalu
Lcvrnakc i tom prilikom pol opili m:koliko pru tiwn<>kih brodo\'a. Ambulanta
je zalim premjcstena u luku Kra\ Ijoicu n::l Kornutu n malo kasnije na
otok Ravni Zakan. Ovdje je ambulanla b1 zo prcra,la svoje ok,ire i postala
pra\a parti1.anska bolnica u kojoj '-C, tokom o.lujka i travnja, ukazivalo
ranjenicima pomo, \f~tmi su i manji operacijski n1hvntl U noi od 3. n.1
4. s\ibn1a. poslije bombardiranja Ra\nog Zakna i tc'-kih gubit<tka kninskol!
1.bjega, bolnica se preselila u Piskeru i sm j~t iln u tamonjoj crkvici, koja
je do tada sluila kao tal::i ili -.prcmit.tc 1imnicc 10 stoku. o, djc je bolnir.i
radila s punim kapacitetom zbnnja,ajuci k::iko rnnjcnc borce t::iko i pripod
nike zbjega, troda le od njemake a\ ijucijc koja je dnevno nadlljetaJa sektor
i tuklo zlve ciljeve.
U namjeri da -.priJeCi aktivnost panii:anskih jedinica i ustanov::i.
Nijemci su I. lipnja 19.t.t iskrcali na Dugi otok i na Kornate jake kopnene
:;nage, a prcma Visu postavili zosjedu jednog cliviziona torpednih camacu.
Poslupivi po nareenju Slaba l.!ktora, dr V11jo.sano\ ic je te nod u krc :o
bolniCko osoblje i pacijente u motorni leut K35 i u koloni partizan kog
brodovlja krenuo u pravcu Visa. Negdje na otvorenom moru, ispred Blil\'c
nice, O\'O brodo' lje je poslalo pli jcnom ncprijatcl ia 11 zasjedi koji je brodovlje polopio a ljudstvo. kao ..mrobljenikc, doveo li Split, i i:atvorio li tvravu
na Gnparna. Poslije nekoliko dana clr \ u1asinC>\ it JC od\'ezen njemakom
kolonom u Beograd, u logor, gdje je dockao oslohocnjc i ponovno stupio
u NOV. Poslije ove njemake of:!nzin.: 1anjc.-: sl.! na Sektoru veoma brzo
normaliziralo, pa je ve 6. lipnja Stab sck tora uputio u Pikeru dm Slovk:l
Poljania radi u s posta\ ljanja nove part1zan'>kc bolnice koja je tokom lipnja
potpuno obnovljena dodjt:lom o:.oblja i matcn1ala sa Visa i Dugog otoka.
U obnovl_jcnoj bolnici prostirku s lame zamijenili -;u pn\\ i bol niki kreveti.
Sasla\ bolnice su sainj::ivali: uprm itelj, dm :ipolekara, etiri boln iarke,
higijeniar, ekonom, kuhar i nekoliko s ira/ara
Od polo,ine srpnja prestaje S\oka aktt\'nost njemake avij::icije u
s1cvernoj Dalmaciji pa je obnovl jeno bolnica mogla radili u potpuno normalnim U\jetima. Njen r:.id u Kornatimu trajno JC uo l studenoga 19-t4. katld
'>C premjestila u osloboeni Zad:.ir.
Teko je procijenili koliki je broj bolcc;nih 1 ranjenih primila ovn
bolnic::i od woga osnu1ka do prc tanka rada. jer je nojvei dio poslo obavila
pod rukovoenjem dra Vujasinovia koji je prilikom 1arobljavanj-l
unitio dokumentaciju. Meutim, sa sigurnou moi.e l>C tvrditi da je ona
u cijelosti izvrila zadatak prihvatu i lijeenja bolesnih i ranjenih pripadnika
NOV-c koji su se borili na tlu je,cme Dalmacije. Time '>U partizani, lomi!
!)tarom i obeascnom svctistu ribara u Komati111n, povratili izgubljenu
ast preobrazivi ga u najhumaniju ustanovu l>O z.ad:.itkom spaavan1a i\'Ota
ljudi .koji su :.e borili za n::ij,ie ljudske idcole, a ugradivi mu, poslije
rata, na proelju i historijsko obiljeje, stavili ga pod zatitu Zakona o
historijskim spomenicima.
266
SPOMC:\i PLOCA
OTOK 1'.0R AT - uH1la VrulJe
sw11111
osloboeni t
268
SPOME -P LO CA
MURTER, Ulica Ive Vodopije
Sr\! ka
br. 68
OVDJE J[ ROEN
SE HRETlft OHRUZNOC KOMITETA SKOJ_- ZADAR
u VII
OVDJE JE ROEN
SEKRETAR OKRUZNOG KOMITCTA SKOJ-A ZADAR
DRUG IVE VODOPIJA. RECKO
KOJ I JE. POG JNUO
U VII EPRJJATEUSKOJ OFENZIVI
U Z AK PRTZl\ANJA PODJZE MU SPOME PLOCU
0~1 LADTNA KOTARA S IB ENTK
MURTER 9. X 1949. GODINE
je s
tslone
stra11e :grndc.
269
PO\ltEN - PLO C A
MURTER - Trg 2. llalmnt inskc
DRUG 11 10 J~ BIO
'\.,\ J\\ll IJl CJO~ l 1,0 li Jl.
270
271
SPOME
PIROVAC
lK
CUBRIC
ClBRlC
CLBRIC
CUBRIC
CUBRIC
A TE P. NIKOLE
OUSAN P. JAKOVA
JOSO P JOSE
MARKO P. MARKA
MARKO P. SIME
CUBR l C MILA
P. JURE
CUBRIC Sll\IE P. STIPE
ERAK ANTE P. Sl~I E
CRAK DRAGO P. JOSE
CRAK MICE P VICE
ERAl\. SlME P. SlME
GULAM JOSO P. A TE
GUL.AM VJCA P. A TE
JELUS IC RI KARDO P. IME
KOSTIC PETAR P. NIKOLE
MEIC ANTE P. SIME
ME IC JOSO P. JURE
ME IC lME P. MATE
MEIC S IME P. SlME
UREM A TE SIMIN
UREM FRANE P. IVE
UREM JERE P. STLPE
UREM MARKO P. lKOLE
URODA A TE P. PAVE
URODA ClRO P SlME
URODA JOSO STA'\ I
URODA P.CTAR P. NI KOLE
URODA VI KO P. VICE
VUKMAN ANTE P. JOSE
VUKMAN A TE P. ST IPE
LIVAJ lC ANTE VJCIN
LlVAJ lC LAVKO P. ANTE
MEIC A OJELKO P. JO~E
MEIC ANTE P. MARKA
VUKMAN JOSO P. MATE
VUKMAN MARTIN P. J OSE
VUKMAN SLA VKO P. JOSE
VUKMA VJEKO P. ANTE
1:. bi1elog bratkoi: bruJe11og kameua, .., tebtum ispism1i111 11rcza11i111 11ska11i1;1
<1/0\llma obo1e11i111 crnom bojom. Iwad ploe je postadjcn bi1eli ka111c11 _<; 11kli:
sa111111 likom pt1rtiw11a s pu';komitralje;:.om i z1 ijc::.<10111 pitokrakom i:,nad.
Aulor <;po111e11ika je /...ipar B r a
18
PO\IE.'itCI RE\'OLUCJJE
11
273
274
SPOMEN - KOSTUR
PIROVAC
r CA
275
SPOMEN PLOCU
SVOJIM PALIM BORCIMA
KOJI SU DALI SVOJE
21VOTE ZA OSLOBODEJl.JE
DOMOVII\E U NOB-i OD
194 1- 1945 GOD. PODIZE
ORGA~ I ZACIJA SAV.EZ \
BORACA AROD 00SLOBODl LACKOG RATA
MJESTA PIRO\ AC NA DA
USTANKA U DALMACIJI 14 VITI 1950. GODINE
276
SPOME
PIROVAC,
-G ROB ICA
groblje
mjc~no
277
PA S KI BORAC
1 PRVOBORAC N O R a
CUBRI C JOSIP
1912- 1941
278
CUBRIC JOSIP
.
'
19 12 - 1941
f ANSl<11B,0,RAC
PR yoso.BAC.
279
CUBRTC JOSTP
1912-1941
SPANSKI BORAC
I
PRVOBORAC
Poprsie 65 \ 70 c:m otkrivc110 je u povor/11 Da11n 1Hta11ka uarotla flnat
ske 27. 7. 1965, a rad je akademskog kipara Vi11ka MrttkcJl'ia iz Rijeke.
nazije ba\ io se
kovakim
Budui da njegova porodica n11e moglt1 da ziv1 od krte zcml je, odlucio
je da joj materi jalno pomo1rne odla..,kom na rnd li ino/cmstvo. U listopadu
1929. otiao je u Bel~iju, gdje radi ti.:Ake fi1ike po-.love u t\Ornicama i rudni
cima. Tamo se opredijelio za napredni radniki pokret. Nakon sto je pokaz.10
veliku aktivnost medu radnicima borei c posebno 1.a njiho\'a pra\a, posta1c
sindikalni rukovodilac U Belgiji !tudjeluje u brojnim ndnikim ~lrajkovima
i potom je primljen u KP Belgije, sekcija 1a Jugo-.lm1ju.
280
SPOM EN - PLOCA
PlROV1\C
"evo.i r uci
AIOJllA , 41
O C I C E
~'.&POOlo/(
'l.&UI
IW!OCt.
u 901 I PROTU' F.dl STIf1JO c nrATORA I L:J [QO ni POK&C #Cl
SA t [z:
aouc.a
'
'on 1
NA T'hJllV llSPCt!S:MU
U OVOJ KUCI
RUJ ~A I 9.t3.
U NARODNOOSLOBODILACKOJ BORB I
POD RUKOVODSTVOM KOMU ISTICKE PARTIJE JUGOSLAVIJE
OSNOVAN JE
AROONOOSLOBODILACKI
ODBOR
KOTARSK I
VODICE
ORGAN REVOLUCIONARNE NAROD C VLASTI
KOVAC BRATSTVA J EDINSTVA 1 BOLJE BUDUCNOSTT RADNOG NARODA
U BORBI PROTIV FASJSTICKOG OKUPATORA 1 NJIIIOVTH POMAGACA
NA DAN 27 SRPNJA 1953
SAVEZ BORACA NARODNOOSLOBODILACKOG RATA KOTARA lBEi IK
POSTAVI
NA TRAJ 1 U USPOMENU
281
282
S P OMEN I K
PLASTOVO
283
14 IX. 1942.
JE
PRVI ARODKO-OSLOBODILACKI ODBOR OPCINE SKRADIN
U CAST 40.GODi JICE KPJ I SKOJ-A.
OPCI SKI ODBOR SSRN. SKRADI
4. VII. 1959
A TRAJ U USPOME U POSTAVI
FORMIRA
Na bcto11skom po<>tuljt je <;po111e11i/,., 125 t 180 x 35 c111, 1:. fasadnog /Ji1 /o~ Jwml!na, sa :i.pamen-ploi:om 80 .\ 50 cm na kojoj ii' ftbt fapiMn 11re:.a11i111
ti~km11111 \/ovima c1 rn110 obnjc111//l. U tle\110111 "Orll/1!111 dijelu spo111c11ikn Je
28'1
SPOME IK
PODORWAK
BORCI li OR.-l
lRTYE FlSIZHA\,.
DEIOVIC S SYCTlll-PDLET
RlDIC l BUE
RADIC B ROKO
RlOlt B mr
IUDIC 8 l'EUR
RADlt l JURC
ERCEGDYIC l MARIH
RADIC A rasico
ORlUTIC M MARIO
RADIC J IYAM
AAOIC N IYU
RADIC L PCUR
R.lDIC M IURtO
HR&BUIC M. JUDV
R&DIC ' rmo
R&Dlt J JDStr
AADIC S U TE
IUDIC f .lNH
RADIC S llCDILJU
RADlt V JUDY
RlDIC P JOSIP
RlDIC J 11010
R&Olt A PASIO
RlOIC S GRGO
RAOIC J UTE
R.lOIC J IHlllll
R.lDIC J PASKO
R.lOIC R ROIO
RAOIC J PlSKD
285
1941 - 1945
l.RTVE FAIZMA
BORCI N. O. R.-A.
DEKOVIC S. SVETI POLET
RADIC B. ROKO
RADIC B. PETAR
ERCEGOVIC I MARIN
KARABATIC \1. .\1ARKO
RADI C M . IVAN
RADJC M. MARKO
KARABATIC M . JAKOV
RAD I C S . ANTE
RADIC S. ' EDIUKA
RADIC P. JOSIP
RADIC A. PASKO
RADIC J . ANTE
RADIC J. MAR IN
RADIC J . PASKO
RADCC R. ROKO
RADIC J. PASKO
RADIC
RADIC
RADI C
RADIC
RADIC
R.ADIC
RADIC
RADIC
RADIC
RADIC
RADIC
RADIC
A BENE
B. ANTE
A. JlJRE
A. PASKO
U. IVAN
L P E fAR
A. PASKO
J. JO IP
F. A TE
V. JA.KOV
J . ROKO
S. GR.GO
27-7-1957
U Z \K
SJECA~JA
I TR.AJKU USPOMENU
NA PALE DRUGOVE lJ
~ARODt-.:0
OSLOBODILACKOJ BORBI
I RTVE fAS TZMA
NAROD SELA PODORUAKA
NA CELU ORGANIZACIJE SAVEZA KOMU ' ISTA
PODI2E OVU SPOMEN PLOCU
286
287
SPOME
- PLOCA
POSTAVIM. U. - SUBNOR-A.
28. X 1977.
Pioc'a Bn .t' 50 , 111, i:rade11a i:. pri/ttp\koi.: c nm~ hr11fr110~ kamena, po\ltll'l/t1tc1 j1 na ft1\atlu k.1e Gabre P etra po/..
l 1tlt.'. Dr~,_ je dl i1.:
1
knmt 11e bijeh- bmscm /..011:.olicc. Tekst je ispirn11 r1re:a11i111 ri,km1i111 slmimfl
bijelo uboj t."11i111. Po \rct/1111 ploce je :.1ijezda petokraka. britlul't111t1
/Jijdo ubuj,11i111.
288
takoer
19
SP0\1ENICC RI!.VOLUCUP
289
SPOMEN - PLOCA
PRIMOSTEN
U OVOJ KUCI
U VRIJEME TALIJANSKO - fASISTICKE OKUPACIJE
1. XI 1941. GOD. OSNOVANA JE
PRVA CELIJA KP H
ZA PODRUCJE PRLMOSTENA
U Z\lAK SJECANJA
OVU SPOMEN PLOCU PO.STAVI
MJESNO UDRlJ2ENJE S UBNORA PRIMOSTEN
29. XI 1978.
Spome11-ploa 96 x 60 cm, ;._ratlc11a i-. pril1p\IWJ.: crno~ bru~c11og kt1111e11a, prt1dc11<1 je ~" -I cl je;.na kima na ftl'>c.tli \('Oskc kucice Sr 1 c (' 11 k e,
u zaseok11 S11pl1ak. Tekst je upi~au 11reza11i111 Jiskanim slovima, obojenim 11
l>ije/o. I z11acl teksta je ure._a11a petokraka c.1ij,;:.da .c; bridovmia cr1e110 obvje111111.
290
291
POMENIK
BURNJI PRIMOT:CN
----...
-----~
............,.....
..... -.......
_.,.:......
-=-"!'.....
-"
--:u......
...
.......
---
292
P. IVE
FUSTIN J ERE
SVETINA
FUSTIN MARKJOL
SVETI A
FUST IN STIPE
P. JERKA
GAPEROV JOSO
JURIN
JADRIJEVIC JURKA
P. ANTE
JURIC IVANJCA
Ud. PASKA
JURIC JERE
P. SVETINA
PERKOV JOSO
JURIN
i 138 .x 60 c111 s
294
295
SPOMEN - P LOCA
BURNJJ PRIMOTEN
S OVOGA MJESTA
DANA 4. KOLOVOZA 1941. GOD.
PRVJ PRIMOSTE SKI ODRED
OD 18 BORACA POD RUKOVODSTVOM
PETRA GRUBISICA-PJ ERA KRENUO JE
U BORBU PROTIV FASISTlCKOG OKU PATORA
U ZNAK SJECANJA
OVU S POM E PLOCU POSTAVI
MJESNO UDRUZ.ENJE SU BNOR-A PRIMOTEN
29. XI 1978.
Spomen-ploa
96 t 60 cm,
1-.rae11a
sn1110111
leti 11a dvjema ka111e11im bijelilll brme11i111 kmr:.olicama. Teht je 1spisa11 11rew11im 11ska11 i111 slovima, bi1elo obo1c11im, iznad ko1ega ;e urezana zvijezda
petokraka iji su bridovi olJoje11i u cne110.
296
297
SPOMEN-PLOCA
JADRAJ.\S KA MAGISTRALA
R '["
110~11a
SR
CI'
~ R'(PI ~1
(C. M l[C Mll 51~0'11 OY Hl l\llillR
PP.!KO 0 t1(f11R PPlS U'~ .:F l fll
" I'! R=l!A~ I OTPRUo!=ll l U~JTRRSll OSl ZIMI I
li~'DhOCS!D 1 0Dltl!(~t'I '01Srt IUGOSl"'I l
rmo " ( PR!81!(1ffl!il Sl 6RCO!lW1'
Rl!lll!ll I I OUSll 8C!H Nfl YIS I CfliJGll MltSTR
/i
298
14 RUJNA 1943.
SI OVI OVOGA KRAJA ZAUZELI SU NA JURI$
UTVRD L ZECEVO A POTOM RADUCU MOVAR I OSTALE
ZAPLIJENJE NIM TOPOVIMA TUKLI EPRIJATEUSKE PLOVNE
JEDI ICE
PRISILJAVALI IH NA PREDAJU ILI POTAPALI
LUKA PELES
U GODINAMA OSLOBODTLACKOG RATA
BILA JE VAZ A BAZA PARTIZANSKA
STAL!\A VEZA KOP A SA 21RJEM I VISOM
U JU JE BRODOVll\tA DOV02.E.N RAT~l MATERIJAL
l NA GOLIM LEIMA SINOVA OVOG KRAJA
PREKO PLICAKA PREBACIVAN NA KOPNO
UTOVAREN l OTPREMAN U UNUTRASNJOST ZEMLJE
AROD OOSLOBODILACKOJ VOJSCI JUGOSLAVIJE
PREKO NJE PREBACTVANI SU BRODOVIMA
RANJENI T BOLESNI BORCJ A VIS l DRUGA MJESTA
OV U SPOMEN-PLOCU NA TRAJNU USPOMENU JUNACKE BORBE
NARODA PRIMOTENA I ROGOZNICE KOJl JE MASOV O
UCESTVOVAO U NARODNOOSLOBODILACKOM POKRETU
l U TEMELJ E SOCIJALTSTICKE JUGOSLAVIJE UGRADIO
443 2.lVOTA SVOJIH SIKOVA l KCERI
14 RUJNA 1963 ODBOR ZA PROSLAVU 21-GODISNJTCE
JUGOSLAVENSKE RATNE MORNARICE I PRIMOTE A POSTAVI
:.\'i jc:.cla.
299
300
S P O M EN I K
BU~J I PRlMOTEN -
Sariccva kape la
NARODA
301
Na /Jctun skom plato" 140 x 100 c111 posta11/je11 /I! spo111c11ik 134 \ 120 x 'i8
1 tbtu111 i:.phc11111 r1rt':.a11i111 thka111111 ,101imc1. obojc11i111 crno, .~ pcwrm
l:rak< Ili IW 11 /111. i5pllf1t.IW/11 i Cr\'CllU oboje110111.
302
mucnjn
~faJa
Raduc-J
SPOMEN - PLOCA
KRCUU - zgradu bi\C osoomc kole
U OVOJ KUCI
SRP JA - 1943
U NAROD OOSLOBODILACKOJ BORBI
POD RLKOVODSTVOM KOMU1 ISTICKE PARTIJE JUGOSLAVIJE
OS OVA JE
ARODNOOSLOBODJLACKJ
ODBOR
KOTARSKI
S T B E
I K
ORGAN REVOLUCIO ARNE NAROD E VLASTI
KOVAC BRATSTVA JEDl STVA I BOLJE BUDUCNOSTI RAD OG NARODA
U BORBI PROTIV FASlSTICKOG OKUPATORA 1 NJ EGOVlH POMAGACA
NA DAN 27 SRPNJA 1953.
SAVEZ BORACA AROD OOSLOBODILACKOG RATA KOTARA TBEN fK
POSTAVI
L A TRAJNU USPOMENU
303
304
1'.0 1 a~ki
NOO, od sedam
l anova,
SPO ~I E N I K
J UZ l PRIMOTE
20
SPO\IE'.\ICI RE\OLUCIJE
305
H t.;L J EV S. AN1'E
JI ULJE V S MARIJ A
ll ULJEV A. G .\SPER
llULJEV J ROKO
ll ULJEV A. MARIJAN
ERCEGOVI I STIPE
GACL'l1\
CAC!N.\
GACl:'.l>A
GACIN,\
GACINA
GACINA
GACINA
P PETA!~
S TOl\11::
I STIPI::
T ROKO
J A~F.
B .JOSO
A STIPE
l\IARINOV N !VAN
MARrNOV N. PASKO
l\IARINOV B. SVl::TlN
l\IRLIC M STIPE
MARKOC J BLA2
1\11,JALIC J. !VAN
:..llJALIC J. NIKOLA
l\.JIJALIC B MARIN
GOLE..~ P SVETIN
GRACU'\ J ANTE
GRAC!N J JOSIP
GRACIN l\I. SVETIN
GRACIN J. JOSIP
GRACIN I A'JDELIW
GRACIN A. ADAl\1
306
Odmnh nakon kapitulacije stare Jugosl:.wij..: stano,nici O\O[? kraja oprcdjeliuju e .ta lQP. Ve u d.mima sloma bi\'e jugo:.lavenske \Ojske mnogi se
vraaju wojim kuama
oru.i.jcm koje :: ka..,nijc po<>luiiLi 1"'1 naoru.i.a,anJc
prvih partizan. kih odreda. Od napada faistike jcmakc na S SR 1 proglasa
CK KPJ o poetku orufanc borbe, rad 7..a
OP postoje SVL orgoniziraniji
Po1..ctkom siJcnju 1941. u iroka ma je odrlan pn i sasianok nktivi!ttn NO Pa
na kOJL111 '>LI UOllC'icni tak ljuci O irenju
OflC i akli\ nijem uk l j u ivanju
u pokret te zakljuc i o radu s omlad inom. Tokom 1942. formirani su aktivi
SKOJa i odbori anti raistikog fronta zcna. T akoder je formirana i partijslra
organi1.aci ja i pn i norodnooslobodilaki odbor.
307
SPOME - PLOCA
PRVlC LUKA - pred io Puntac
A OVOM SU MJESTU
HRABRI BORCI 2. CETE II. BATAUONA VI DALMATINSKE BRJGADE
Sl OVI OVOG KRAJA
OSLOBODJVSI PRETHOD O OTOK PRVI C OD TALIJA SKOG OKUPATORA
VOD ILI BORBU 13 RUJ A 1943
OD PODNEVA DO VECERI POD ZASTrTOM VATRE
TVRDAVSKE ARTrUERlJE S BRIJEGA VITKOVTCA
BORBU SA NJEMC IMA l ODBTLl POKUS/\J l NVAZlJ E
KOJU SU PODUZELI SA 4 RATNA BRODA PODPOMOG UTA VATROM
16 HAUBICA IZ lB EN r KA 1 17 AVlONA STUKA l Z ZRAKA
ODBRANA PRVlCA OSUJ ETLLA JE Tl1\llE NJEMACK I PLAN
HfTNOG ZAUZIMANJA TERITORrJA ZA PADNO OD RIJEKE KRKE
1 OMOGUCILA MASOVAN PRILIV OVIJI BORACA
U ARODNOOSLOBOD ILACU VOJ Kli
U ZNAK PRIZNANJA BORCLMA I RUKOVODIOCIMA O
20-GODi JICI JUGOSLAVE SKE RAT E MORNAR ICE
10. LX 1962 NAROD KOTARA !BE ' IK POSTAVI
308
309
310
S POM E.
IK
PRVIC- SEPLRil\A -
mjesni park
311
TU SMO U KAMENU l
VA l M ZJENAMA
J LETIMO A KRILIMA
VAEG LETA.
1 RASTEMO S VAMA,
OBASJANI VlDOM I
SV J ETLOSCU JOS
EDOSTTGNUTIH LI ETA
Poginuli borci
u
narodnooslobodilakoj
borbi
revoluciji
1945
socija l istikoj
1941 Ami
Antc Du jin
Antc To min
Dragulin Josin
Eduard Malin
Fcrdc J ctin
J ere Matin
Ant i Roko Morkov
AnlulO\' h nn MnLin
Antulo\ Mnrkiol And rijin
AmulO\' PeLar im in
An tulov imc Ma tin
Antulo\ Sime Stipin
Cukro\ Andc lo Antin
Cul.ro\ Antc Krstio
Cukrov Antc Matin
Cukrov Emcst Tomin
Cukrov J a ko \ Petrov
Cukrov Karmclo Anl in
Cukro' Marlnko Grgin
Cukrov Uro Vicin
Dcmikc li Jakov Lovrin
Frani J oslp Anlin
Fran i Lcon D inkov
Grubcl i Antc Nikolin
G rubcli Boni faci ic Grnin
Grubcli Ive Fcrdin Grubcli Josip Rokov
Grubcli Marija Antina
Grubeli Ma te imin
Grubcll Roko Pc tro\
Grubcl i Simc Stipin
Jurat Mate Andrij in
Anti
Ant i
Anti
Ant i
Ant i
312
Kursar
Kursar
Ku rsar
Kursar
Ku r ar
Kuro;nr
Kursar
Antc Mark1olov
A11L c imin
Bogdan Marko\
Franc Markiolov
Karm clo imin
Krste Vicin
imc Simin
Mau l. a t Ante J osin
Mijat Bosilj ko Dinkov
M1jat l van N ikolin
Mijat Mijo Antin
M i k i Stipe Antin
Miu rac Kri/an Andrijin
Miurac Mate Kri1.anov
Miurac St1pc Anlin
Miurac Tome Cvitkov
Palada Ante J osin
Pakov Antc Tomin
Pakov Marijan S 1ipin
Pakov Miro Jako\ ljcv
Petko\' i B ran i\'oj Antin
Rad ovi Anlc Lovrin
Radovi Boo Antin
S kroza Bogdao Ma 1in
Skroza Eduard Matin
Skroza J osip MaLin
Skroza Ka rlo Andrijin
Skroza Petar Antin
Tikul in Voi il.lav Antin
Uki Anle Barin
U k1 Antc Ro manov
UJ..i
Vlahov
Vlahov
Vlahov
Vlahov
Vlaho\
Vlaha\
Vlahov
VlabO\
Karmclo Matin
Marija Ant ina
Vlahov Ante Anltn
Vlahov Antc Tomin
Vlahov Bogdan MaLln
Vlahov Brnnko Filipu'
Vlahov Duan Filipov
Vlahov Grgo Tomin
Uk i
Ive Fclicijcv
Lino Marijanov
Roko Mntin
Roman Src kov
Stipc Antin
Simc J o ipov
Verailio Fdicijt\
Z\'onko Duanov
2.rtvc
terora i rata
faistikog
Grubeli
Anti
Miljenko Antin
Roko Stipin
Jura1 Roko Stipin
Kursar Jauka irnina
Ku rsar MarJ..iol Antiin
M aukal Valentina J osina
Mija1 Ratka Boslljkova
Miurac Anlc Stipin
Mi urac Stanka Anlina
PakO\' Luka Antin
Pa kov Tome h in
Skroza Ivo Matin
Ukic Bare Matin
Vlaho\ Andrija Tom in
Vl::lhov Antc Bogdano\
Vlabov Bene ikolin
Vlabov Fclicio Antin
Ante Simin
Fabijan Jurin
Ant ie Ma1 J..o Andrijin
Anti Nauia Nirova
AnLi Tiha Simina
Anl i Josip Lovrin
Antulov Drina Fabijanova
Antulo' Lovre An1.in
Anrulov Marko Matin
Antulo\ Mira Malina
Antulov Stipc Fran in
/\ntulO\' ime Pc t rov
Cukro\ f'abi jnn Stipin
Cukrov Milka Tomina
Frani Marija Lconova
Grbclja Jcrc Tomin
Grubcli Gorki Miljen kov
Grubc l i
Anti
Na
vjenu
uspomenu
pod i.lu
2. kolovoza 1980.
mjetani Sepurine
1ia beto11~ko
1 a
Selo Sepurina, na otoku Pn iu, ima peto\ jekornu prolo:1.t. Ono SYOJ
opsLanak 1 razvoj duguje i.uliC\'ilim ruknm::i koje.! su u neku lih i ranom i suhom
kru stvorile minimalne uvjete /.a cgzi Lcnciju.
Jzmcdu dva rata purina je brojila oko 1800 stanovnika koje c;u pore11
i druge da~bine, zem ljoradnik i dugO\j i nerijeeni agrarm oclnos1 doveU JCJ
oaja, ali i do prvog ot \'Orcnog bunta k:ida su pred mru.om 1931. ustuknu ii
poreski egzekutori. U L'\k\ oj bunlO\ noj Sr\. dini pocla je polilil!ki djelo\'ati ti.!<
osnovana partijska org::imzacq n pod ijim c;c utj cc~jem omladina postepen"l
oc:lobadala tradicionalnog poimanja vlasni~l\'O '-matrajuci ga intclcklualnim
optereenjem, konicom razvit ka klasne.! s\i jesti i 1 cvolucionarnog politikog
opredjcl_jcnja, pa rjeenje svojih vitalnih problema ni je nala~ila u sitnoj indr
vidualnoj S\'Ojini, nego u 1a1cdnil\ u s a rmijom re\ olucic:>narnog proletari ial1
kome se idcjno sve '1se bli11la. Vjerna wojim idejama, po organiziranii11
akcijama i re\ olucionnmom z;rnosu on~ 1e prcclnj::ilila u ibcn-.koj okolici.
Od 1937. politika akthnosl mladih poinje poprimati oq;aniaicijske oblik.:,
a 1939. osno\'ana je sna/na organizacija SKOJ-a i proirena partijska. Mladi
su ovd je izHili prouc.lan po lit iki utjecaj na S\o je starije 1-.ojima je komprc
mis srpske gospode s hrvat kom pod votl!'tvom Maccka o tvo1 io oi. Od 19-lO.
komunisti na elu naroda poi nju ovdje otvorenu borbu za \last, osobi10
poslije J'abranjenih opinsi-.ih izbora, pa su se potajno noba\ Ija li pitolji,
isu le kubure i ostroguse. To je on1tje bilo u pot:iji i l. n1jna 1940. za \ rijemc
najvccih demonstracija p10L i\ impcrijaliLmn i ral'\ kada je po\'ori-.u, od prck!.>
300 mladih ljudi , desetina Landara nijemo promatrala.
U travnju 1941. talijanski okupator suo i o SI! ovdje s jakom organizal.ijom komu nista koju su sa inj o\ ali 24 l ano Part ije, 10 kandidata i 62 sJ.'ojevca. Prethodno je la organizacija, u kapitulnciji stare JugO!.lavije, dosla 11
posjed oko 160 puaka. 6 puskomitraljcza, 30.000 met'lka i 120 runih bombi.
Najyci dio ovog naoruLanin oduz.:la je sko1c\ ... ka organizacija mjc:1.noj 'la... ti.
opadom Hitlcrn na SSSR 22. lipnjn 19.:J l. Srmm je primila prve ik:galce s Prvia, a 1.5. srpn ja i elu od 70 ustanii-.a i.t. epurinc u sastavu Pn iko-srim3kog bataljona pod rukovodstvom Frmw Kursara, lana Okruloog ko
mireta KPH 1.a sjevernu Dalmaciju, da bi ih u kolovozu bilo vise od stotine.
AJi tada, kao uostalom 111 iz drugih okolnih mjc'>La, nije dolo nt do odlaska
Sepurinjana u unutranjost. U meduvremcnu grupa ustanika iz Srimc i c
purinc, njih 7-orica, u noi :1.u od 2.5. na 26. listopada izvrili pnu uspjenu
organiL1ranu oru.lanu akciju na neprijateljsku patrolu na cc:.ti \ otlicc-M.u
rinska. Tek 17. studcnog:l F1a11 e Ktm.ar, umjc-.lo baLaljona ustanika P nk.::i
i Srime, prcdveo je u Liku jedan vod u ajem je snsta\'U bilo 1 1 Scpurinjana.
Umjesto da j e s premnost za borbu cpurinskc omladine ve 1941. postala s tvarnost, ona je ostala ~;:i mo eljt1 kuja se s razvitkom NOP-a na podn.1ju sjeverne Dalmacije postepeno oslvarha la. po je tako do 7. lipnja 1942
(dana primjene B:istianin 1JC\ a dekrc ~a) Scpurina imala pod oruljcm 72 borc:i.
zbog cega JC okupator odveo u internaciju, u logor na otok Mulat 147 lanO\ a
njiho\ih obitelji. Do knpituJacajc llalije jo~ je otislo u borbu 30 ribara dobrovoljaca.
U momcnLu kapitulacije Ita lije na otoku PrYiu je bilo 150 talijanskih
vojnika. Aktivisti NO Pa po~ uali su p regovorima doi do on1ijo I zaroblj enika. a kad im to nije us pjelo, pomogli su im u tome borci i.l jedinice koji '>u
314
315
SPOME - P LOCA
PRVIC - ogradni ~id s lijeve sLranc pula Scpurina -
Pn i- Luka.
316
317
S POME -PLOCA
PRVIC - SEPUR l NA - ig:rada Zadrunog doma
1919 - 114 4
8U
318
Sp'J11um-ploa 165 x 80 cm je izrallena i;:; bijelog brakog brt1Je11og kamena s tekstom ispisanim tiskanim slo\ 1in1a cr110 oboje11i111. /;:;muf teksta 1e
:,\'t/e:.cla pe10k1aka Ct/t su bridovi crni. Ploa je ve;:;aua za fasadu betonskom
masom.
izvravao. Po prestanku rada ekipe, Luev je opel borac Sjevernodalmatinskog parti~nskog odreda sve do pada Italije, katla je prcmjeten na Vis u 4.
pomorski obalni sektor, gdjL je na jednom od njego\ih naoruanih brodova
H<.io dunost mornara i mitraljesca. Poginuo je u ncJ.;om nocnom sukobu s.saveznikim pomorskim jedinicama, do koga je dolo nesporazumom, jedne
lipanjske noci 1944.
Karme/o K.ursar, pun zdravlja i neobine fi1ike kondicije, cmobakrennstc puti, bio je kao od litice odvaljt;n. Bio je neobino odvai:an. Za Boforovu
ljcsl\icu nije mao pa je nagu 'jetra mjerio letom galeba ili kulom nagiba
svoje lae u jedrenju. Taka\ je bio mlodi s nadimkom Ruski, skojc\ ac od
1940, ustanik 1941. i mi11aljc1.ac Pne dnlmotinske brigade. Kad je njcgov:i
brigada dola u sastav 26. divizije, Ruski je isposlovao da ga vrale njegovo j
kolijc\ci - moru pa e krajem s\ibnja 1944. pojmio u 3. pomorskom obalnom
ek.toru, gdje je dobio zadatak da osnu je no\ u minc!r ku ekipu, to je i uinio
okupivsi sebi ravna 4 ribara c; kojima je operirao u jednoj gajeti koru l ansk.:!
;rrae. Ruski je brzo o1s t io od podvodnih mina \'C u kc prolaze na potcz11
.lirje-Komali, ime ic omoguio ula7.ak savc1.nikim jedinicama u nne unu
t ranjc vode radi ometanja njcmakog pomorskog saobraaja. Razminirao je
mnoge prislupe i mjesta na obali koja su minirali Nijemci. Na takvom za.
datku nala ga je i smrt kad je na svom rodenom !'n iu, po odlasku Ni1emaca, nagazio na minu krnjLm rujna 1944
320
321
Spu111e11-ploa 100 x 75 cm je izraena i<. bijt!log brue11og brntkog kcmena s leks/0111 ispisanim liska111m 11rcz.a11i111 slol'ima crno oboje11i111. Za /nsac111 sta111bc11e ,grade ,.e,(111t1 je bclot1.sko111 111C1som.
U oujku 1942. po zadatku dolati u sjcrnrnu Dalmaciju gdje je u formiranju bataljona Bude Borjan preuzco duno I kome aro e te, a malo zatilll
zamjenika komesara istog bataljona kojim je u rujnu 1942. uao u sasta''
Pne dalmatinske brigade, i tako proao nnjsl:l\nijc epopeje nae OB-c i
socijalisLikc revolucije, 4. i 5. neprijateljsku orcnzivu. Fiziki i'icrpljen, poslij..:
Pete ofenzive upuen je u Scmberiju na oporavak, poslije Loga je na MajC\'ki,
kod sda Tma\e, primio dui.nosl kome ara bolnice pri Glavnom Labu Vojvodine. U n jcmako-ctnikoj ofcnzhi u travnju 1944. na tom teritoriju bio ji..
otkri\'cn u jednom skloni~Lu s grupom ranjenika, pa da ne padne 1i\ u ruK.!
neprijatelju, sebi je oduzeo ivot.
322
S P OME - PLO CA
PUTICANJ E
l~ANll G. 19Ge
PALIM BORCIMA
I ZRTVAMA FASTSTTCKOG TERORA U
1941 - - - - 1945
';,"
OR-U
BORCI
KARTELO A. IVAN
JAJAS J. STM E
KONJ EVJC N. MIRKO
PETROVIC L. LUKA
MORIC M. IVAN
KONJEVlC P. ANTE
SMOLJC A. JVAN
SMOU C A. STIPAN
Pluta 85 x tiO c:m je po.Hm1/je11a 11u fasadi zgr~dc bive omo\'llc ~kole
u Pmita111 i111a. l :.mltt.11t1 je 1:. bijelog brn\e11og l>ra('kol{ kamena, a tcbt JC
ispisat. urezanim 1ika11im slovmia oboja111111 cmo. Po s1 edi11i i i:.11ad plote je
zvijezda petokraka izraena i:. bijelog b111~c11og kai//lma. Plota l eti na clvjel'l<t
bijelim kt1111e11im ko11wlica111a, n :.a
f asad11
324
SPOMENIK
RASLI NA
325
ALVT1. J. MATE
BEROVIC J . BOZO
BEROVIC S. MATE
BUJA$ P. JAKOV
BUJAS P. PETAR
GRBEUA J . MlLE
GRBEUA J . PETAR
GULIN S . MARKO
KURSAR N. JERE
KURSAR N. MJRO
LOKAS . AMBROZ
LOKAS B. BLA2
LOKA.S J . IVE
LOKAS S. IVE
BORCI
LOKAS J . JAKOV
LOKAS N. JAKOV
LOKAS M. JOSO
LOKAS B. KRSTE
LOKAS . LUKA
LOKAS J. MARKO
LOKAS l. PETAR
LOKAS P. STIPE
LOKAS M. lME
MAKARIN M. IVE
MAKAIUN r. MATE
RAJIC M. EMANUEL
RACUNICA T. LJUBO
ZfVKOVJC S. JURE
Raslina, smje tena na obali Prokljan kog jezera, imala je prije rala oko
700 stanovnika, ugla,'nom zemljoradnika. Njeni iromani ali vrijedni ljudi
Leili su za pravdom i bili n..:pomirljivi prema svakoj eksploataciji. Napredni
pojedinci. pon!zani komuni tima iz Zatona, !iukobljavali su se sa 1.andarima.
Otpor nenarodnom reZ.imu pruala je i omladina. Utjecaj naprednih snaga
pos ta jao je sve vei i Raslinjani su uspjeli da 7a seoskog glavnra izaberu
komWlista Maru Makari11u.
Doln!ikom faistikog okupatora. kod mjc~tann se budi slobodarski duh,
jaa mri.nja i otpor prema ncp1 ijatelju, iz dana u elan ve ih se vi~c ukJjuu je
i radi za NOP. Godine 1942. u Ra Lini je form iran Prvi nru odnoo!ilobotlilaJ...i
odbor i aklh SKOJ-:i. t., drugoj polovini 1942, tonije 3. listopada, cijelo
mjesto je isprat ilo prYu grupu svoj ih mjetana. njih 16, u partizane, koji
stupaju u 2. dalmatinsku brigadu, a sedam d:ina kasnije 01il:i je i drug:i
grupa. njih 15, u !las ta\ prolclcrskih brigada.
U Loku NOR-a Raslina je poslala organiLirano panizansko podruj e
koje je povczi\'alo sjevernu i srednju Dalmaciju. Preko nje je samo u periodu
' ruge polovine l942. i pnc polovine 1943. prebaeno preko 1800 boraca . Raslinjani !lu prebachali oru'lje 1 drugi materijal po lreb:in naoj vojsci, politi ke
radnil..e. odr.favali velu i sl. Pomo borcima manifesLirali su n&no v1~t>
pula. Prih vaali su borce i pm.lati im sve to s u imali i mogli pruiti.
Fabti ki okupalor i njegovi sluge, e lnici, usrne i pripadnici antikomuni s tike bande, pokuav::ili :.u ubijanjem, hapenjem, inlemir:injem i glau
da zaplae Ra!ilin ja ne, :ili oni u ostali nepokolebljivo vezani la NOP. Prve
.rh e padaju pred puanim cijc\ima lati jan kih foista I. kolovoza 1941.
llaslina je nekoliko puta p:iljcna a 18. oujka 1943. bila Je sv:i pretvorena
u zgari1c.
U Loku NOR-a Rasl1n:i je dola 93 borca, od koj ih je 28 ostavilo svoje
ivote na Nerctvi i Sutjesci i drugim bojitima irom nae domovine. Kao
rtve rab. 1i kog terora palo je njih 35, a od gladi je umrlo 57 mjetana, djer.e
i lena. U logore na Molatu, u llaliji i Njemakoj bilo je inlcrcnimno preko
100 osoba. U zbjegu EI Salu je otilo 55 osob:i. Sto dvadeset poginulih boraca,
crtava fa~is ti kog Lerorn i lr1ava rata, ili svaki cc;ti stanovnik, dao je ivot
za slobod11 i !iOCijalizam.
327
~POMEN I K
SAPINA DOCA
COLES
ERCECOYIC
~.VIUO
- A. JOI"
A. AllTE - I. lOSI,
L. JUICO- ILJOSI,
V.UTICA - A."AIUll
A.lllltOLA f' "Ulll
1 ."AIUll - A. SflP[
S. JOSIP ' "AUO
T. JOSIP - T. AUTE
I. JOSIP
DEKOYIC
A IVAll
328
J."Ulll - I AllTl
I. JElllC 0-11.SV CTlll
" AllTE
ZUPAUOVIC
P. JOSIP - li AUTE
A HLADEll A STl' l
S AUTE S. J UICO
I JAK OV
ZllTVE f"ASI ZHA
ERCECOVIC
COLES
H JOSIP - r. I TA OE
H. IVAll - H AllT[
S JOSIP
CO LE.S
ZUPAUOVIC
A
ll llC OLA
J. VICKO
A. A TE
L. J ERKO
V. KAT ICA
A. I KOLA
B. \1ARI
. J O lP
T. !OS IP
E R CEG OVI C
- A. JOS IP
- I. J O IP
- K. J OS LP
- A. .MARI N
- P. MAR f
- A. STTPE
- G. MARKO
- T. ANT E
GOLE
- L. ANTE
VETI
M. ANTE
J . MARI
I. J ERKO
Z U PA N OV TC
P. JOS IP
- R. A T E
A. M l.J\D fa
- A. STIPE
- S. J ERKO
S.ANTE
B. JAKOV
2.RTVE FASTZMA
DEKO VI C
A. JVAN
M.TU DOR
J . ANTE
I. A fE
M. J OS1P
G OL ES
- J . ANTE
- J . fVAN
- A. JOS IP
- J . PASKO
M. J OS1P
E R CEG O V J C
- /.. I. TADE
M . !VAN
GOL E
- M. ANTE
S. J OS lP
2.UPANOVIC
A. NIKOLA
N. O. R. 1941 - 45.
OVAJ SPOM E "I K PODI2E NAROD
S API NA OOCA I OKOLI CE
bojom
329
Sapina Doca '>U :.\ojih :sedam 1aselaka nalaze e na krajnjem iugodijelu sibcn'>ke opc:inc 1 a O\'Om je podruju priJc rata ii\ jelo oko
-t50 stanovnika koji '>U se bavili zem ljorndnjom i sloarst\'Om. Zbog <tiromatva i besposlice jl'dan broj njih je bio pri:siljen napuMiti 1odni kraj i
traiiti po. ao u ino1cmst\ u. Prema podacima i1 1939, oko 200 stanovnika s
rogozniko-primo~tl'n'ih.og terena je bilo na rudu u 1emljama 1apadne Evropi!
i Australije, a od kojih ne rnJli broi Lpravo .ic bio pon1cklom i1 Sapinih Docn
i oh.olnih 1.aselaka.
islOnom
,c
330
SPOME l K
SA PI A DOCA
ZA TRAJA JA
A OVOM TERE 1 U
JEMACKO-FASISTICKE OKUPAC IJ E
19-13-19.W.
33 1
U danima kapilulacije Ilalije zbog nntoslih potreba razvoja NOB-a formirana je Komanda mjcsra ibenik pred kojom su !>lajali mnogobrojni zadaci
voj no-po.tadin!>kog karakrcra. Ova komnnda ~a svojim rormacijskim clcmenLima, rela tivno malobroj na, zadatke prihvaLa i prebaca\'anjo ranjenika i materijala, snabdije\'anja jedinka i odri.a\anja veza s Visom iLvravala je u mjctima okupacije i blokade oba le od Krapnja do Roaoznicc od strane njcmakog
okupatora koji se t rudio da onemogui i prekine kanal kopno - otok Vis.
I onda kada je okupator mblio da je u lome uspio, Komondn mjesta Sibcnik
uspjela je uspo!>taviti i odrfav:i.ti vezu Vaom preko otoka 2:irja i nou, u
neposrednoj blizini njemakih !>trna, prebacha11 ljudSL\O i materijal. Mra
nih noi, pod vrlo tekim uv jetima, !>Lanovnici su sa stotinjak i vie tovarnih
grla s \'Od iima sila1ili na obalu i prcbachali mcterijal. [ nikada nisu bali
iznenaeni od okupatora.
Komanda mjesta ibcnik mogla je S\ oje L3datkc u~pjcno U.vra vati
samo zahva ljujui nesebinoj podrci, pomoci i surndnji stanovnika i organizacija NOP-a ovog kraja to kao ni<.torijskn istino, zabiljct.na te k ~tom na
ploi, ostaje kao primjer i nadahnue mladima z::t vjcna vremena.
332
POME - PLOCA
API A OOCA - 1:grac1a Zadru/.nog doma
DECEMBRA l 942
OSNOVA JE
SAPI IM OOCIMA
IN TC IJATrVNl OKRUNI ODBOR
ANTlfAlSTICKOG FRONTA :ZENA
ORGA CZATOR BORBENE AKTIVNOST! 2.ENA
OKRUGA IBENlK
U ARODNOOSLOBOOLLACKOJ BORBI JUGOSLAVIJE
U CAST DVADESETE GODiNJICE
T KONFERE CIJE Aft.-a JUGOSLAVUE
OORt.A E 6 - 8. XTI 19-12. U BOSA SKOM PETROVCU
KO FERE CIJA ZA DRUTVENU AKTIV OST t.ENA
OPCJ E SIBE rK
333
po111e11-plua 90 x 80 c111 je iz.rae11a i~ bijelo~ brakog brue11og kamena. febt je 1<;/J1<it111 11re;m1i111 ti<;km1i111 !>lo1i111e1. I znad ploe. 11a fruad1
.:,grade j zyije;.da petokraka, Crl'CllO ObOJC!llll.
Oobar dio od ol.o 300 dttno\a 10 ih je KOJ imao 1941. i ne bai. omludinke i1 redova srcdnjoskut-.ke, radnike i -.co kc omladine.
334
S POME
KOTEUA
IK
u DI
fOl>t~
I 1(
l~LllS~3-~ZlltU
t[f&
ws "
335
80 cm
Jo; krajem pro inca 194 1. od ilcgalac:i, koji se poslije raspada prvih
odreda nil.u 'rat i li u T1ogir , formirana je u selu Kotclja Prva Lrogirsko-rogo1
nika pnrlizanska grupa, ija se aktivnost S\odila uglavnom na politiki mu
medu narodom.
Dolaskom no\ih boraca, O\ a grupa u vcl jai 1942. prerasta u Trogirc;kc>
sa oko 40 boraca.
-rogozniku elu
336
POME
KOTE U A
21
l'O\ll'~ ICJ
IK
kl:r\ OLL<.:lm
337
NA OVOM MJ ESTU
f-J EROJSKC POG I NUO
ZA TESKOG DOMOVINSKOG RATA
U BORBI S A DMOCN1M
NJEMACKIM OKUPATORSK IM S AGAMA
E1 AD RAVLI C
ROD. U S PLITU li V - 1924 GOD.
POGI UO 5 Vll 19+.t GOD.
POLITICKI KOMESAR
Spo111e11ik 100' 180 \ 50 c111 je podienut na puteljkt1 koji 11odi od Kol eljt1
u prmc11 Rastovca s des11e _,fra11e, na pr~cljelu Grkov Dolm:. J:.gralte11 je i:
fasaci1wg s11og kll!sww!: J...t11111'/lll. U i~or11jt:11 1li1elu j e i:1ede11 11 obliku po/tlkrul!a. Po \recli11i _,po111c111ka 1e po<>tavlj~1w ~po111111-ploa 6'i '90 c111 s tekstom
ispi.,a11i111 ti~km1iru ~lo l'llllll. U vrim 1e :111c~cla petokraka obo_1e11a crveno1t1
bojom.
Nemul
338
POMEN-PLOCA
KOTEUA
:A
CODINE. A OD
TADA
O~fW::NI "irnntTET
OSLOBOENli
00
J( r
\~!1 :i .
itBtNIK
sK H
SlBtNIK
339
340
S POM EN - PLOCA
SKRADlN
NA TRAJNU USPOMENU
SRPNJi 1954
N~ROD SKRADINA SKRADlllSKOG
POLI \ 8\\l
PODliE
NA TRAJNU USPOMENU
47 PALlH BORACA I 23 2RTVE FASISTICKOG TERORA
KOJI U BORBI PROTfV OKUPATORA
POL02rSE SVOJE 2IVOTE ZA SLOBODU NARODA
I STVARANJE SOC IJALISTJCKE JUGOSLAVIJE
S RP NJA 1954
NAROD SKRAD INA SKRADTNSKOG POWA I BlCINA
PODizE
341
342
Lan !..ih jedinica. U lje to 1943. prisutan je bio pol-.u~j ctni l..og pokreta da
u nekim '>dima iJ'vr~i p ri ilnu mobilizaciju 7.3 formiranje ctnik1 h jcdinic:i
u emu je samo djelomino u<>pio. 7vle1utim, po<>lijc kapitulacije I taliJc. <.!o
la kom u Skradin c lm lk i h jedinica iz drugih krujc,a i jakom propal!an
dom , e tniki pokret ji! uspio mobilizfrmi <lio s tano' nitva. U1 to ok11patur
i domai izdajnici rcprc alijam:i i l.\ jcn,l..im ubiinnjcm impat i1c:ra NO P-a
koja su pocmili u nekim mjc,;tima, p<.>ku~al i \.I 1:.i traC.iti n;.1rod i ochojiti
ga od boi bc ~t ci l jc\'c !l<OR-a i socijalistike rcvolucqc. Dolaskom i poja-.Jnim prisusl\om naih jedinica na ovom podruju O\'c k\islinskc formncijc
br10 !>U bile razbijene i ra padali! ::.u se, a mnogi njiho\i pripadnici, z.l\'c<lcni
1 oni koji
c '"oj im potupcima ni:.u ogrije.ili o NOP i OB, s tupili su u
1cdovc NOV.
U toku NOR-a Skradin, Skradinsku Po lje i B icml' d.tli su 175 boraca, ud
kojih je 49 poginulu u borbi za s lobodu . Ova mjes ta imala s u i 38 1rtava
fail>likog terora.
343
5POME
IK
S KRADI N
.s u t ni:;r
1n co nt NR
PQDlli NL;
Sf:D lfE~I K
5Tff[LJRNIM
OVDJE SU STRELJANI
PAVLE PAP S I UE CLA
CE TR . KOM. KOM. PAR.
JUGO LAVIJE J DRUG
PASKO TRLAJA ZA
S LOBODU
ARODA
15/8
19-H . G.
U CAST 10 GODl A
USTA KA HRVATSKE
PODIGNU S POM EN I K
TRELJ A IM
KOLEKTTV KRCCA E
~p1,111e111k /()().A 55' 17 c11 jt: posrml jc11 1111 prctl1cl11 lJ ADANA. s l 11c1 '
ceste Skratim - Dubraiice, na samim pa1l ma1110 brda s istol11c streme.
!:.ralicu JC u obliku piramide. Tekst na njemu je i.5pi.sa11 t i.skcm i111 mt.:.m1ii 1
\/Ol'llllll ohoic11i111 cncno 11 bo10111, <. na vrim je :.111 ie<.cla petokraka d ji ""
br1tlu1 i obu1e11 i z/C111;0111 'mjo11. / 5pod zyijczdc je: iz betona 1zrt1d c11 v1;e11al'
"reme
345
POMEN.GROBNI C A
S K.RADIN
346
PAVLE
PAP SILJEc
CLAN C. K. K. P. J.
I DRUG PAKO
TRLAJA PALI
U BORBI PROTIV
OKUPATORA
ZA SLOBODU
ARO DA
16/8. 1941. G.
Spo111c11-grob11ica 170 x 104 cni nalazi se 110 1111e110111 gro/J/j11 S\. Jerc,
11z or:rnclni dd sa znpad11c strane. Na postolje izrndc11 i: sivoe klesanog ka
. . neumorni organi1.ato1
La narodnog
348
hcroj ~1
S P OMEN IK
SLIV NO
3-'9
ARODNO-OSLOBODTLACKOM RATU
1941 - 1945
TRIDESET l TRI BORCA
SLOBODOUUBTVOG SLIV A
DALO JE IVOTE ZA
BOLJI ZfVOT I SLOBODU SVOJE DOMOVI TE
STA ere TIPE
ERCEG IVE
BRALJC JAKOV
BRALTC VlNKO
BRALl DA E
CEUC IVE
CELJ C JOSO
CELIC FRANE
CRUEN MATE
CRUE ANTE
E RCEG STIPE
ERCEC JERKO
ERCEC JVE
ERCEC IVE
ERCEC 802:0
ERCEC MATE
MRKOVlC STIPE
MRKOVIC FJLIP
STA. CJ BOZO
STA CJC JAKOV
STANCIC JOSO
STANCIC A TE
STANC f ANTE
VAR I CA !KOLA
VARN lCA .802.0
PERKOV l PAJO
PERKOVJC ANTE
PERKOVLC lVAN
PERKOVJ C DANE
MRDE.A ANTE
JAKEUC JADRE
PRAZEN ANTE
RAKIC JURE
350
rn tel1t!::110111
poetkom
podruja.
U toku NOBa Slivno 1e dalu ~I. Sitno Go1 nje 63, a Mra\nicc 24 borca.
(Zn ostnla mjesta nema podataka).
Ovu podruje je u toku OR-a imalo 45 pop-inulih boraca (Slivno 23,
Sitno Donje 3, Sitno GfJrnjc 8, M ravnica 7 i Pcrko\i 4) i 22 i.1 l\C fa:>istikog
terora (Slivno 3. Sitno Gornje 2 i Mravnica 17).
351
S POM E
- PL OC A
c11ro
flI
L
A.l.IA aetrLJA
.lll(O l'AKO
O~D
lA
Pc iuT
ATUL-' P&TltOYIC
~ITA
aeCLJA
aau1L16
f JCKOILa aCLlt
f.ISA AUILIC
TI l&OZA
aall
ILAYIO I KROllA
~
&TE YLAMOV
n11 .1Lc1"
KllAI'
r111:111 ru
TEL. Rl.IAT
'"f'""'
1.1aT
PA K 111.UT
lrOICO
IJt.T
0
ANTI: f'Az 1 v
81. \ t
10
ILAYO l'ASKO"
CA atrlOZA
.1eao t1tOZA
MILIVOJ lkO'lA
"'Lt: 11 1t oz
.L1to
aT'
li.At VL.AMG
OtlTa L.t.Nl'f
I VA_ L"'
teo
. .
ZRTVI: F'AlllTICKOC TERORA
.
Jll TC R&l.J>.
'"T UL l:R llEL IC
IT AI A J Ur.'l. ilU
HtN ft lK IC UR I A1t
KRd ''I l\UR C 4R
'N 7 t
lltlOZA
tMULD fLAllDf
C MIJ i\T
N TC T. ttlJ >. T
"""'
.: 11:ie IJ" T
""""
U IJAT
IAIUO IUJT
""T i: lllJ.\ T
Pft.1.GUTlll .ic ftD'!A
.f IH >. IC A'" PA Sk 0 V
IATA H.AttO V
1. ., tiOV
'
352
19~5
ZAVOTEVAA
BORCT
J ERKO PAS KOV
TJElM I R A TULOV
Si.A VO PASKOV
ROKO Cl.JKROV
IVAN PESUT
MARKO CULAR
MARIJA GRBEUA
A TULA PETKOVlC
PETAR GRBEUA
A TE SKROZA
DA lCA SKROZA
CRGO CRUBEUC
JOSO SKROZA
VJEKOSLAV GRUBELIC
MJLIVOJ SKROZA
VJERA CRUBELTC
VlTOMIR JURLEKA
MILKA SKROZA
SLAVKO SKROZA
BARE KURSAR
SPIRO SKROZA
FEDER IK KURSAR
ANTE M. VLAHOV
ANTE l. MIJAT
ANTE R. VLAITOV
MARIJAN MTJAT
BLA:l VLA llOV
PAKO MIJAT
CVCTA VLAl LOV
ROKO MlJAT
JVA VLAHOV
ANTE PAKOV
BOZO SKROZA
BLAZ PASKOV
ROMULD VLAHOV
2RTVE FASISTICKOG TERORA
KRSTE GRBEUA
KRESO MUAT
tvlARA MIJAT
A TULA GRUBELTC
MARKO MIJAT
STA A JURLEKA
H ENRIK KURSAR
MATE MIJAT
KR l:lA1 KURSAR
DRAGUTI N SKROZA
ANTE C. MIJAT
SlMAKA PASKOV
KATA VLAIIOV
ANTE T . MJJAT
MILKA Vl..AHOV
SLAVA PALTMA ZA SLOBODU
SAVEZ B. N. O. R. SRIME 1959.
Ploa 95 ,\'. 140 c111 je od bijelog bra kog b111 fo11og kllmena s tcksrom
Hp1.sm1i111 11re;:m11111 1i.ska11i111 s/01,ima crve110 obojc11i111. Po.stavljc11a je na dvije:
kam c11c bijele ko11:.olice, a bl!to:skom 11t1som ve;:a11a za proelje z.grade.
23
P0\1(.'llCI RE\'OLUCU E
353
Uoi rala Srima. na is Loime nom pol uot oiu, bilo je na e lje preteno poljopriHednih domacinc:la\a. Tada ji! oko 250 mjetana ii,jclo u pedesetak
kuca i kucica. ivjeli su beL andara i pandura.
Ma1 ino mjes to ovom selu bila je epurina. Naime, poe tkom 19. stoepurinjani Skrozc, Vlahovi, Mijati i P::iko' i prvi su naselili po luotok.
Admin1slralivno Srima je pnpadola opcmi Zlarin.
lje<l
Pnia.
talqanski okupator pol-.uvl\ a da u Srimi u<:>po ... 1avi i -.1alni ~arnizun, rncdulim.
u tome ga prct.:~\\'a II bntaljon istog odreda ko1i nou 23 2-t. l-.olorn1a 19-t}.
nanu\i okupa tona ozbiljne gubitke i konano :.pr'1tava dn Snmo, sp;,il jcna i
bcl' ::.tanomika, po prva put u toku :\OR-a dobije ~alnog okupator::.k 1~
tu\.ira.
~l
~u
355
S P OMEN I K
SR IMA
356
Spa,ajte,
drugo\ i, lii;e ...
Ko \'am mir
oduzeti c;mijc?
Ustacemo,
bajonete
najei:hi
na prvu zapO\ je l :
Naprijed !
Ovdje lezi
8 boraca N. O. B.
1941 - 1945. god.
Bla~a
Pasko\a.
Iza~'
357
S P O ~ E~ lK
SRlMA
358
Spo111e11ik se nalazi na predjelu A11grif.0110, 11eposrecl110 uz cestu Sri111aSibcP1ik, s 11je11e lijt!vc stua11e, na udaljenosti 2 k111 od Sri111e.
lzgralle11 1e O<I pra110~ Njelog k11lira u obliku elipse 565 t 55 cm i po
sta\ljc11 11a ka111e111 pi<lto. Do spomenika 1ode d111je ka111e11e stepe11i ce. Na
pfatOll Se nalazi posto/je 3J0 X 270 cm, i":rae110 takoer Od pranog bije/O~
kulira, 1w koje je postavlje11 sam spomenik.
Ispred postol1a i spomenika je aleja 310 .\ 3(10 cm za cvijee. Po1rl1
spomt:11ika je rclje/11a 4\ije:da petokraka s buktin10111, a po sre<ii11i je uk0/11
po11irt111a plola 95 x 72 cm izraena od sfroi: mramora. Tekst na ploi j1;
i.spisa11 ti~kt1111111 urc:a111111 slovima bijelo oboje11i111.
Autor spomenika je akademski kipar Ante Despot iz Sibe11ika.
360
S P OM E
TIJ ES O
- P L O CA
361
362
363
S POME N IK
TUES O
WIEN rutu
UZIAK DAHA USTAllA
13/Vlll ~~+1
11.1.D.5.B. N.D.R.
OVU
13/Vll I 19~9
..'
'\ .
364
NA LOGOR PRVOBORACA
TJENJANT PODI2.U
OVU SPOME PLOC U
U Z AK DANA USTAl KA
13/Vlll 1941
MJ O. S. B.
. O. R.
13fVIII 1949
~ t rane cc\tl!
100 x 78 .\ 38 cm
365
S P O M EN- PL OCA
1 IJ E NO
.._.....,.._ ...
Dr / van Ribar, otac Lole i Jurice, bio je prijat<!lj Lavu M acuri pok.
ime iz Tijesn a. Svake eodinc obitel j Macura je ljeto pro, oclilo u Tijei.n11
gdje je posjcdO\'ala lijepu kuu za odmor na moru. U ljeto 1934. i 1935.
obitelj Ribar je, kao gost obitelji Macura, provodila odmor u Tijesnu.
366
1955. clr ll'au Rilwr pono,no dolazi u Tijc no na odmor. Oilo je bilo
da su ga O\'amo do\ clc uspomene otprije rata. Iako je na odmor doao jahtom, on se ne iskrc~wa u fijcsnu \'C u Jezerima i zatim pjeke nastavlja
p111 preko brda Kam\a u pratnji Roka Frkita. pred!>jcdnika NOO opin,
Tijesno. Kad1 je dr Ribar stigao na brdo Kar:\\'n, okrenuo ~c prema Frki 11
rijcima: Dragi Roko, Li e se pitali 1.alo ovuda prola.tim dn bih doao
u Tijcno, kada sam jahtom mogao doi do pn.d samu kuu ? Da, od~o
,orio je Roko E. moj Roko, nasta\'io je dr Ribar. O\ uda ~mo ja, Lolo i
Jurica s maikom prosli 1935. i sada. njihovim Mazama, .i:clim jos jednor)
pro i, jer to '>1gumo 'ie nikada nl!u c. ls1og trenutka potekle su s~e il
oiju dra Ribara.
367
SPOMEt\. - PLOCA
TIJES O
O l<UPATORA
U POVODU 26 GODINJICE USTANI~ \. OV U
PLO U POSTAVLJA SAVEZ BORACA ~ O R a
T IJ E: SNO
POD RUKOVODSTVOM
DRUGA ROKA FRKTCA - U UTAC
IZ OVE KUCE 1941. GODT E RUKOVOD ILO
SE USTA KOM U MJESTU 1 ODRZA l PRVI PART
IJSKl SASTANCI NA KOJ IMA SU DONESEN I ZAK
LJ USCI O JAC \NJU PART IJ E 1 BORBE PROTIV
OKU PATORA
U POVOD U 26 GOD lNJlCE USTANKA OVU
PLOCU POSTAV T SAVEZ BORACA
O R-a
TIJES O
Plua
100
368
Roko $ime Frk16 L j utac roen 1908. u Tijesnu, odrastao JC u s iroma noj
obitelji. Nakon naukovanja stolarskog zannla u Velikoj Gorici,
kraj Zagreba, vralio <ic u rodno mjesto i tu otvorio stolan.ku radionicu. Bun
Lovne prirode, u predrat nim godinama je aktivno s11djclO\'nO u politi k om
l\ Olu Tije na. Kao lan HSS-a i glalbenog druL\a Harlic, a zatim i prcJsjednik O\ og dru!;tva, poucno je mjetane da ne placaju porez, s uprot tavljao
se kleriknlcima i frankovc1ma i us mjeraveo lanst\o u 1ranci i u Hart iu "
na kultumo-pros\ je1 nu aktivnos t. Zbog svojih naprednih ideja \ ie puta j \!
pro!!anjan i zloi.tnvl ian od tadanjeg rejma.
cs naes to lanoj
2~
369
POMEKIK
TRIBUNJ
370
U OSLOBODILACKOM RATU
I
NARODNOJ REVOLUCUJ
1941-1945
STOTINU I TRI AEST
SINOVA I KCERI
SLOBODOUUBfVOG TRIBUNJA
DALO JE SVOJE 2.lVOTE
ZA SLOBODU PRAVDU BOUI ZTVOT
SVOJE DOMOVINE
BORCI JUNACI MUCENTCJ
ZNALI SU
KAKO SE DOMOVINA VOLI
rz NJIHOVE KRVI
IZRASLA JE NAA SLOBODA
J UNACKJ M SVOJIM SlNOVlMA T KCERKAMA
20-GODISNJTCT USTANKA NARODA JUGOSLAVIJE
NAROD TRIBUNJA NA VJECNU USPOMENU
16. SRPNJA 1961. GODINE POSTAVI
IVE M. POPOV
JAKOV 1. POPOV
KRSTE T. POPOV
MARIJA S. STI PANTCEV
MARKO A. STIPANICEV
JAKOV M. STIPANlCEV
MLADO M. ST I PANlEV
ROKO G. STlPAN ICEV
VJEKOSLAV I. STIPANI( !.V
MAKIJOL J. /\ IN
MARl NKO . ANTIC
ANTE S. TAMPALIJA
MrRKO I. TAMPALIJA
ANTE S. UNJARA
JOSO S. UNJARA
VOJNA A. UNJARA
KARMELO A. UKIC
MIRO N. VULTN
MARKO 2.UTOLIJA
371
N. BABUN
DRAGUTIN T. BUTKO
MILE J . BUTKO
ANTE G. CVITA
IV E S. CVlTA
SlME J. CVITAN
RAFAJEL J . DURMANIC
CV ITA F. FERARA
J ELE P. FERARA
JERE N. GRUBELIC
KRSTE G. GRUBEUC
MTRO A. GRUBELIC
STANE A. GRUBELIC
IVE F. JABUKA
STIP E F. JABUKA
ZVONKO N. JAREB
S JM E B. JUGOV
ANTE S. HUMANOVl C
MLADO V. KURSAR
VJEKOSLA V KURSAR
ANTE T. MATICEV
STlPE T. MATICEV
ANTE A. MlLl
802.E K. PERKOV
GRGO J. PERKOV
JOSO E. PERKOV
NIKO S. PERKOV
lVE I. POPOV
JOSO T. POPOV
ANTE S. ROKOVJC
CVITA B. ROKOVJC
ANTE J. STl PANICEV
ANTE S. STIPAN lCEV
JVE STIPANI CEV
lVE I. STTPANlCEV
ROKO J . STlPANTCEV
LJUBO C. SANTTC
lVE J. STAMPALIJA
BLAZENKA L. KURSAR
JANKO U . NJKOLAJ EVIC
EUGENJJO M. PERKOV
MART! S. PERKOV
ANTE I. POPOV
JOSO M. ROKOVIC
IVE N. SANTJC
BRANKO A. PERKOV
CVITA A. PERKOV
MATTJA K. PERKOV
2.ELJKO K. PERKOV
MAT E M. STIPA NlCEV
IV E I. ANTTC
PETRA I. ANTTC
ANTE B. TOMA2.T
MARKJJOL N. TOMAZIN
VLADO F. u rc
11n
vrlw brda
SI'.
374
POMENlK
SO PAU
1;:;;....::.,.i;.~-
375
Spo111e11ik ~e 11alaz1 s lijeve s1 ra11e seosko;; puta Trib1111j Dazli11e, oko 4 k111 od Jadra11ske magistrale.
Sopa/1 -
a~ta\ J
'u
376
3TI
SPOMENIK
TRlBUNJ _ So\!ljc
j.)
;JI".~
-- .J
;
.DL'1D!1 lP PRtJSUl'l\I
'Yl!l%2 GC O
U NARODNOOSLOBODILACKOM RATU
1941 -
1945
11
wseo1<u
379
nedaa.
Do trenutka
potrebno osigurati
Tribunja savjc no
kazali da su ribari
kada c u Sovl.iu i
na otoke.
380
SPOME - POPRSJE
TRIBU J - dvoril~ podrune kole
KRAPUANOV
ANTE
1913 - 1942.
DAO SJ SVOJ 2JVOT
DA BI Zl VJO U
ZlVOTIMA POKOU ENJA KOJ A TE
SLIJEDE.
iz B wgradt/.
38 1
U trenutku kapnulaci1e obavljao je du/nosl rukovodi<>C.3 mjesne wdruge koja je imala i SVOJ duan. On je tutla wu imO\'inu 1.adruge tavio na
raspolaganjt: partijskoj organi1..aciji. Kad mu je z:iprijctila opasnosL od hap
~cnja, u srpnju 1941. prelazi u ilegalnost.
Na lnici jativu partij kc organizaci je odr/,.."ln je 16. srpnja 194 1. politi
z.bor mjcLana u Kameni nedaleko od Trib11n ja. Tom prigodom .tboru je
prisustvovalo preko 80 mjctara, uglarnom lano\'a Partije i SKOJ-a. Tada
je formirana partiz~m!>ka eta iji je komandir bio Anlc Krapljanov.
ki
382
POM E
VACA
- PL OCA
383
Ploa
i jed1n:.l1'0.
podrune ~ko/e
Brnt
Izgraena
.s/10
384
POM E.
TK
25
385
Poginuli borci
Alfirev Jcriko Grgin
Alfirev Marko Andrijin
Alfirev Mate Srankov
Alfirev Mijo Matin
Alfirev Slipe Grgin
Alflrev imc Pakov
Arambaa J ure Nikolin
Babac Filip Vickov
Barc~a h'an J osipov
Barea Josip Andrijin
Barca Jo ip Mitn
Barea Rudolf J osipov
Basti Miro Karlov
Bilan imc !vanov
B ili
ikola Pccrov
Birin Antc Stankov
Birin Grgo 1min
B irin Marko imin
B irin Petar Grgin
Birin Vicko Stankov
Bonjolo Ane Bcnjamino\'a
Bonjolo Ferdu Bcnjaminov
Borgin Marko I \anov
Bosotin Martin Andclov
Crljenak Ante l vanov
Crljenak l van Vickov
Crljenak Tvanka Tomina
Crl jcnak Jcriko I vanov
Crljcnak Josip Drag:utinov
Crl ienak Marko lvanov
Crljcnak Rozario Radin
Cukrov Dujo Matin
Cac Mate Bariin
Ciin-Angul Frane K r!>l in
Ciin-Karl ov Antc VickO\'
Ciin-ain Antc Martinov
Ciin-ai n Martin imin
Ciin-ain Sreko Srckov
Ciin-ai n
Ciin-ai n
ime Josipov
Tome Grgin
Delabarbara Ante Jvanov
Delabarbara Drago Jvanov
Dunal Jo~ip VickO\
Dunat Miroslav Jnkovljc\'
Dunat Nikola M i~in
Ferara imc Jos1pov
Filipi 2.h ko imin
Franin I \an Andclo'
Franin Tvan Antln
.'\86
Jo ip JosipO\
Josip Milin
M ie 11.akov
Mie Stipin
Roko Jo:>ipov
Roman Stipin
Tome 11.akov
Poljiak Ante Ma1in
Poljiak Jedko Markov
Puhar lvan Antin
Roca Ante Stipin
Roca Dragutin Stmin
Roca l van M arkov
Roca Lvan Simin
Roca Jere Martinov
Roca Jo ip Antin
Roca Kamcla FcdcrikO\'a
Roca K rste Andrijin
Roca Marlm Vickov
Roca Matija h anova
Roca Rudolf l vanov
Samohod Ante M i~10
Samohod Filc Alfonsova
Samohod T\'an Pet rov
Samohod Jela Filipova
Samohod Simc Titov
Skoi Antc Josipov
Skoi Bcmjamin Antin
Skoi Danica Jo ipova
Skoi Jako\ Matin
Skoi
ikola Benin
Skoi Slavo Simin
Skoi Sime Benin
Skoi Tom e Benin
Sladoljev Ante M nrin
Sladoljev Ante Simin
Slndol _jcv Anlc Vickov
Sladoljev Dragi Markov
Sladoljcv File K armclova
Sladoljcv Crgo Lu kin
Sladol _jcv Tva n Anlin
Sladoljcv Jcriko M atin
Sladoljev Joko Simin
Sl;:itloljcv K armclo l\nlln
Sladoljcv Karmclo K rslin
Sladoljev M irko Anlin
Sladoljcv Vladi.mir Jcrikov
Srdarev Boko LO\ rin
Srclarcv Branko Josipov
Srdarcv Kannclo Josipov
Petrov
Pctrov
Pctrov
Pctrov
Petrov
Petrov
Pctrov
337
388
Kraljevi
Kral jevi
Mi le Tomin
Tome lvano\
Lako!> Ratko Ni kolin
La an 1 ikola hanov
Lasan Rusanka Anuna
Vodice, mjc!itO u ncpo!irt:dnoj blizini ibenika, poznato po svojim naprednim stremljenjima i !>impatijama .ta borbu i uspjehe m.Jadt: O\jetskc
dri.ave, prvo je mje10 n..i 'iben kom podruju koj1. je, radi stvaran ja parti1
kc organizacije, 'lupilo u ve7u s nosiocima radnikog pokreta i7 ibenika.
I. studenoga 1924, na polovini puLa i?.mcu Sibenika i Vodica, na mjestu
.tv::mom Srim!ika loh.vo, odi-Lan je osnivaki snsranak komunisLike urga11izacijc Vodica, kojemu su osim vodikih pri u"lvovali i ibenski komunisri.
Do ozivlja\anja rada, a uskoro zalim do formiranja novih e l ija u Vodicama dolazi u jc,<.:n 1931. \klinost komuni...i<1 i1 ovog HemcM, iako ob::1v
ljana u najstroi.oj ill-'gnlnu!ili, izazvab je odmah reakciju policije. Zaredala su
zalvaranja i presude. Kulminacija progona bila jl' 1933. No, ve polovinom
1935, kada su se Halrli oni komunisti koji ')li bili oo;ueni na krae vremenske
kazne, Vodiani obna\lja1u wojc partij J..c orgml1.acijc, a njihova aktivnost
osjetila se jo iste te godine.
Dana 25. rpnja 1943. slomljen je fajzam u Italiji. a 8. rujna Italija jt!
kapitulirala. 17 \ .<><.l ica orufone snJge talijan<,ko-faistil..og okup:itora pG
'uklc su se brodovima prema Sibcniku negdje oko 4 ata ujutro dana 10
rujna 1943. Za sobom su ostadli hranu, ruo munkije, oruL.je, odjeu i ogromno
oduevljen je Vodiana . Pjevalo se i veselilo.
Rano ujutro 10. rujna u Vodice ulaze borci 3. ete i dio 2. ete 2. bata
ljona grupe je,cmodalmatinsldh bataljona, njih ol.o 120. Odri.an je \'eli
ansl\en miting. na kojemu u govorili politiki ruko\odioci kotara, opin~
i mj~ta Vodice, ac preJstarnici boraca.
Od odlaska Talijana 10. mjna 1943. Vodice su -.!obodne oko jedan i pol
mjesec. Odmah po njihovu odlasku poeo je organiziran i sasvim i.lobodan
rad :.vih foruma narodne vla ti, Partije 1 S\'ih drugih politikih organiwcija.
U njiho\u radu i akcijama sudjelmalo je ,eukupno stanovnitvo Vodica, ak
i ii.nad wojih mogunov<;ti, pogoaovo u akcijama sakupljanja hrane i odjel'C.
Svim akcijama rukovodili su, organizirali ih, n i izvrt1vali Corumi narodne
vla ti, Partije, organizacije 2ena, omladine i Komanda mjesta, koja je form irana li drugoj polovini 1943. godine. Izvrena je i mobilizacija ljudstva spo
sobnog za oruje. Organi7iranc su i naorulanc partizanske strae 7.a uvanjc
mjesta 1 granica slobodnog teritorija. Osiguravate su se ceste i prilazi Vodic-::i.n1a. Ceste su prckopavanc, na njima su podignute kamene barikade, a porueni su i :.vi na:.ipi.
Ujutro dano 22. listopada 1943. u Vodice su ule njemake jedinice. No.
Vodice ~u ih do1.;kale gotovo prazne. Sve to je bilo sposobno ~"\ oruje napu
stilo je mjesto.
Podruje Vodica i dalje Je ostalo jedan od punktova, odnosno kanala
preko kojeg je H.lo oruje, municija, sanitetski materijal, odjea ali ada i
punl.t preko kojeg je iz unutranjo ti i ireg priobalnog podruja odlazio
preko mora na Vis 7bjeg, ranjenici i borci.
I to kao i talijan!.ka Lal.o i njemaka okupacija za Vodiane nije bib
laka. l ako je stano\ nitvo bilo malobrojno, ugla\tnom /enc, djeca i nemoni .
Nijemci :.u nalazili nain da iskale svoj bijes nad njima. U svojoj nemoi
Ol>\Cuju :.c Vodianima /..a njihonJ heroj ku borbu i nepokolebljivu vjeru u
Komunistiku partiju, i to najee na njihovim enama i kerima. Tpalc,
otpor ne jenjava. ene Vodica hrabro izvravaju i najlcic zadatke pred njih
post:l\ljene. Pomaie im hrabro i pozrtvo\'110 1 \'eliki broj pionira.
Danu I. studenoga 1944. u opustocne Vodice uU Sli borci I. botaljona
morn:.u ike pjeadije J 11 pomors kog obalskog sektora i dio 3. ete bataljona
mornarike pjeadije IV POS-a. Vodiani su ih doekali oduevljeno. Od oko
3.000 s tanovnika, koliko su Vodice brojile prije poetka rata, slobodu je u
samom mjestu doekalo njih neto oko 1.900. Ostali c;u bili ili borci s pukom
u ruci, ili u zbjcgu, in1ernac1ji, zarvona, na 1crcnu, ili su poloili svoje ivote
u borbi 1.a slobodu. Od 750 boraca, koliko :.u ustanike Vodice tokom NOB-~
dale, poginulo je 238. Samo na Sutje ci i Zelengori poginulo je 36 od 76 boraca. Ukupno 62 osobe pale u kao 1 tve faistickog terora i irtve rata. Veliki
broj zgrada bio je c;paljcn, mnoge Jcmoliranc, imovina opljakana, a potio
prh reda goto\o potpuno unitena. Oko 360 osoba nalazilo se u faistikim
logorima 1 aHvorima, a njih 324 u zbjegu u Africi.
391
SPOME
SRlMA
IK
392
- .,.
'li
_.,..-~.-
~~
>tf".
,_.._
r
,., . . ..
l20
l\1ukolrpno raanje proleter kog odreda Komun i s tike partije Jugoslavije u O\'Om dijelu nae l'cml.1e datira dvarl~etih godina na~~ga :.toljea.
Jo 1923. godine u Vodicama je formirana cza' bna radnika pru lija
u kojoj je bilo obuhvaeno vie od stotinu om ladinaca i m l aih ljudi. Bunto\
ni i rc\'Olucionarni duh prenijeli su na nj ih roditelji i s tarija braa , naroilo
oni koji su do kraja pnog wjctskog ra1a ivjeli i radili u SAD kao ekonom
~ka emigracija i oni koji :.u umjela da prenose ide je pobjedonosne OkLobarsJ...e
rc\olucijc. S obzirom na Lo da je Stranka radnog m1roda bila zabrnnjena, ti
mladi napredni Vodiani nastavljaju djelovali ilegalno u Klubu zemljoradnike omladine. Oni najak1h ni ji meu njima pripremani su za lanstvo u
KPJ -u.
Formiranje prve part1J<;l;.c elije b ila je l oeina po ljcdica zbhanja na
tom plodnom tlu. Na m1cslu j!djc Je form irana pna elija, tog povije nog
dana sakupila su se 24 Vodil.am1 0\0nl sm-tanku rrisuSl\'0\'ala su i t ri druga.
lana KPJ u ibenjka.
393
~ P OMEN IK
VODICE
395
NA OVOM MJESTU
U NOCI 25. LISTO PADA 1941.
USTAN I CI OVOGA KRAJA
l ZVRlLI SU
USPJEN l ORUZ.ANI APAD
NA TALIJANSKO FAISTTCKU PATROLU
U POVODU DA A USTANKA KARODA HRVATSKE
27. SRPNJA 1980.
POSTAVI
OPCINSKI ODBOR SUBNORa IBEN IK
396
S P O M EN lK
VODI CE (predio borove .:.ume wpa<lno od hotela Olimpijac)
PllVOllDliC Ili~ l
~OT'J I ~llRTI
Jr
;i Q(SClOJ
'E""~~~-~ p.
l~~t.iir.r:
397
29 LISTOPADA 1941
STRIJEUANI SU A HANGARU U VODICAMA
OD TALlJJANSKOG FASlSTICKOG ZAVOJ EVACA
Sl !QVI S LOBODOLIUBIVIH VODICA T SRIME
TVAN A TULOV
ANTE MIJAT
$ IM E BILA
CVlTA MIJAT
PETAR GRBEUA
8020 SKROZA
IVA JUR ICEV
PIRO SKROZA
FEDERIK KURSAR
ANTE UDOVlClC
PRVOBORCI JUNACI U :IVOTU I SMRTT
PALI SU KAO PRVE :RTVE BORBE ZA SLOBODU
KAD JE NOVOG ZIVOTA SJAJA SV ITAO DAN
TEBT VELIKA DOMOVINO NASA
O DESETOJ GODlSNJICl NARODNOG USTANKA HRVATSKE
MJESN I ODBOR SAVEZA BORACA N. O. R. VODJCE
NA VJECNU USPOMENU 27. SRPNJA 1951. POSTAVI
iz
obi11og kt1
o i1.mcu 2:'i. i 26. listopada 1941. godim.! uli nula !>C u povijest ustamjesta ovog kraja: Srime, P rvia i Vodica kao vrijeme pnc orufanc
akcije slobodoljubiv1h ljudi ovog podruja protiv okupatora.
nikih
398
399
POME
VODICE
400
JK
'
NA OVOM MJESTU
PRVOG I DRUGOG SVJETSKOG RATA
KOMUNISTI VODICA
SKUPLJAHU SE
DONOSECI ODLUKE ZA REVOLUCIONAR U AKCIJU
U AROD OOSLOBODILACKOM RATU
1941 - 1944
OVOJE A KOZARI
SASTAJAHU SE
BORCI I RUKOVODIOCI
SA POORUCJA C ITAVE SJ EVERNE DALMACIJE I LI KE
OVJEKOVJECJVl OVAJ BRANlK
SLOBODE I REVOLUCIJE
SVOJIM ODLUKAMA T AKC IJAMA
BESPRIMJERN IM JUNATVOM
KRVLJU SVOJIH NAJBOLJIH DRUGOVA
SVOJOM POBJE DOM
IZMEU
Spo111c11ik se 10laz.i ua predjelu Ko:ara. s /ije11e stra11e ceste Vod1ceCacde:.i. Do111i dw j<' i:.rae11 iz sivog klesanog ka111e11a, a gomji i armirano~
bctu11a. Na ' '''"' /C l>11ei: klesani k1me11 s b11k1i11jo111 otl bijelog hrtt~c1wg
k<llllt!llCl.
Nadomak Vodica, 1.apravo pet kilomct:.ira <.jcvcroznpaclno od njih, nalazi se predio Ko1arn nad kojim dominira kola Okitac, a neto dalje, k
jcvcrozapadu, prui.o se brdo Rakitnica koje ~c gcogrnfi.ki oadovcwjc na
Sopalj.
ukljuujui Lu i Petrove (Knjai ine) s tanove, b io je ma
ta NOB i rcvolut:ionarni pokret ovoga kraja onako kako je to opis::mo
u tek Lu to je utisnut u spomenik.
Ovaj predio,
ajan
PO~ll.MCI
Rl:.\OLIJCUE
401
402
SPOME
VODICE
IK
nurrm
!mn1111mo1aa1a11111
n 1mmmis1
rn 1m1 &111111
403
Kada je taka\ pri tanak dobi\en, Sektor ki komitet KPH Vodice odrinu
je aslanak i donio jcdnogla nu odluku da se odmah pristupi o nivanju ct..:.
I tako, ujutro 11. lipnja 1942. formirana je Primorska e ta u ijem se sa~ta\ u
naio 25 boraca lanova Partije, SKOJ-a i simpati1.eri i1 Zatona, Vodica, Tribunja, Tijesna, Murtera i Beline. Od njene prve akci3c na lalijanske pijune,
izvrene is te veeri, i prve oruane borbe protiv Talijana 12. lipnja 1942, pa
preko borbi u Dugi. na Kovi, Soplju, Gradini, Mrdaku\'ici itd. protiv okup~
tora i domaih izdajnika e la je izlazila brojano SH: jaa, bolje naorufana,
vojno iskusnija i politiki monolitnija a 31. li:.topada, na predjelu De janovi ,
na obali Vranskog jc1.cra, prerasla je u Primor'>ki bataljon od 160 boraca koji
je nastavio uspjene akcije i borbe protiv Talijana i anLikomunistilkc banci~
na Prusiki, Srimi i Dobrom Docu, zatim na podrucju Drnia te je 2. ~ijcnj.1
1943. njegova glavnina, po narcdcnju taba IV operativne 1.one. ula u sa:>ta\
3. dalmatinske brigade.
Radi nastavljanja orufanc borbe, 6. ijcnjn 1943. na vodiki teren
dolazi grupa od 20-tak boraca kao novog jezgra 1.a ponovno 1ormiranjc Primorske ete koja je \CC 16. sijenja kod Musinc lokve potukla kolonu fasii.La,
404
30. sijenja 17\ rila uspjenu akciju kod Dragii61, a L6. veljae u predjelu
Raki1nica nanijela neprijalelju leke gubi1kc i sl. Zbog izmijenjenih uvjeta
i novonastale situacije, ocijenjenih Josta loim i tekim, po odluci OK KPH
ibenik eta sa 55 boraca 12. travnja 1943. naputa vodiki teren i odlazi u
Liku, u sasta\' Sje"erodalmalinskog odreda.
Uloga i 1.naaj Primorske ete b ili su veliki ne amo nn vojnom ve
jednako i na politikom planu. Pokuaji nadmonijeg neprijatelja da je ral.
t>ijc i uniti nikada nisu uspjeli, pa ni djelomino. Uspjeno c i1vlaila,
prebacivala i napadala onamo gdje okupator i domai izdajnici nisu oe
kivali. Svojim orufanim akcijama stvarala je sigurnost terena, osiguravaln
uvjete raJa i aktivnosti politikih rukovodstava, uvjete za mobilizaciju i
prihvat novih boraca i niiho\'o prebacivanje do operativnih jedinica. Svojim
politi kim radom, oreanizirnjui u mnogim selima skupove i zborove, borci
e te su aktivno sudjelovali u objanjavanju ciljeva NOBc, ra ;krinknvanju
politike okupatora i domaih kvislinga I time pozitivno utjecali na opredijeljenost stanovnitva na liniji NOPa.
405
SPO l\1 E NI K
VOD ICE
406
407
408
~POMEN-KOSTURt\ICA
voorcE -
40')
VI PADOSTE 2.RTVOM
1 DADOSTE
SVE
KRV 2.IVOT MLADOST
RADI S LOBODE
BORCIMA PALIM U OR.u
SA PODR UCJA VODICA
Od 19-U - 1945
Ovdje. g dje vjcilo po~ivaju najbolj i s inovi i keri Vodica, svake godine
I. LUc.lenoga mjesna organizacija SUB OR-a organizira masovni posjet, kada
se polaiu vijenci i odaju dostojne poasli .
410
4l I
111ar~ala Tita.
KAMJLO
PAMUKOVTC
1899-1942
ORGANTZATOR
K PJ 1924
U VODICAMA
1979.
Po pn je 60 x 35 cm je rad akademskog kipara Josipa Polja11C1 iz Zagreba
j.: otkriveno 1979. goc1111c.
Svca110
41 2
POME
VODICE -
- POPR J E
Poljano mar-,ala Tila
413
Popn/c rctolucio11ara G u t e S p r I ja 11 u twla;.i !>C 11 parku 11a Pul1a11i mana/a Tita. liicvano je u bnm;-.i i postcwljc1w na mramorno po-;10/jl!
J20 .t ./O cm ) 11kksm1im 11ar pi.som:
GUSTE
SP RLJ AN
l905-19.54
OR G A - T ZATOR
KPJ 1924
U V ODl C A M A
1974.
Pop1sjc 60 t 35 cm /C rad akademskog kipara pro/cmra Josipa Poljrmn
7.agreba. S1etc1110 je otknveno 1974. godme u pm oclu 50-gorMnju:e formi
ra11ja prve par:ij)ke elije.
iz
a
se 01 g:rn
napredna
I jaj u r1d
Gotovo ne~mctano u I.ui Gute Splljana oth ija 1>e intcn1h<.1n cJruL\1.:
no-pohuc.k1 11\ot wc do 1924. katla landarmeri ja H i prctrei. njego,<.1 stana,
bups1ga1 ~d1-;.a\a u zatvoru. Pored Loga Gu~1e, 1ah\'aljt1JU1 prethodno dobro
organi1irnnom r~1 du, Lnatno dopdnosi formiranju pr"c elije 1'.omunisuc.k,
pari ijc \c I. ':>ludcno!!a 1924 . kojemu zbog hap cnJa nije imao 1>reu i do
prisui.t vujc.
akon i1laska iz 1.alvora Gu!.tc na ta\ lja rad u I.oj i je zbog op::i<>no<:.li
od prov::i lc, trebalo uloz11i jo vie truda i sposobno.ti. l ntcn1.ivno radi na
obnavl janju orgonizacijc K PJ . Prili kom formiranja M jc!>nog kon11 tc1a K PJ
za Vodice 1926. on poi.Laje sckreLar jedne par tiji.kc e l ije i lan Mjesnog
kom iteta.
K rajem 1928. /andari ga pono\IO hap!>e i o<:.utluju na dvije godine zahorn, ko 1u kan1U udrjava u Mariboru.
Po izlasku iz zatvora Gu1e naslavlja rad. U toku 193 1- 1932. dol(lli
do oma sovi jcn ja pa rt i j!>kl. organizacije u Vodicama. lJ to '11 jcmc Guste po~tu
JC ckrlar MK K PJ Vodic::i.
414
415
416
U OVOJ KUCI
ILEGALNO SU ODSTAMPANI
U OKTOBRU 1932 GODI E
LETCI ZA OKRUG JBENIK
U POVODU PROSLAVE
OKTOBARSKE REVOLUCIJE
K K S K H
VODICE 1-
XI -
S IBEN TK
1959 GOD.
Ploe .rn s1111crn110 postavljene 11a j1tf.11u fa<1t1du rodne kue GUSTE
SPRLJA1 A. Izraene stt i IJijelog brakog /Jruc11og kw11e11a, <li111e11zije,
100 x 80 c111 i 75 x 65 c111. Tekst 11a ploama je ispi w111 11rewni111 tiskanim slo
1i111a crvc110 oboje111111, a bwd tekstova, po srccli11i ploa, 11rcza11e stt petokra
ke zvi1ezde.
Ku~1 u kojoj se rodio, ivio i djelovao Cute Sprlja11, lslaknuli revolucionar Vodica i 1benskog kraja, svakako je znaajno i zaslu/.ujc da se
!>aU\a kao dio brojnih wjedoamlava o borbi naroda Vodica za slobodu
i pra\cc.lnijc drulvcno ureenje.
27
SPO\IE!'.I CI Rf.VOLIXUE.
417
SPOMEi: -P LOCA
\OO l CE - Ulica Prvoboraca b. b.
U OVOJ KUCT
O \f0\A'l1\ J E VODI CK \ GLJ\ZB.\
DJELOV \ NIJ:~1 D \L \ \ELIKI PR ILOG
REVOLUCIONAR'E SV IJ ESTJ
DRUSTVE OC.. ZIVOTA VOD I CA A
50. OBUET
418
Kua
Vodike
dvore.
Jakov lvas bio je stan predrat:-.i komunist, lan KPJ u Vodicama (192.J).
1926. godine u njcrovoj kui okupilo se d' adc~c lak \Odikih entu7i
jasla, lanova Klub:i 1.'-'mljoradnike omladine, da bi o~novali limenu glazbJ
koj::i, eto, po toj i i djeluje 'ic od pola stoljea na irenju kulture u Vodica
ma.U zgradi Vodike glazbe davani su pr\'i igrokazi prozcll socijalistikim
idejama.
U zgradi o kojoj je rije, omladina Vodica uila je, i tab , zabavljala
se, pjevala, muzicirala i napajala naprednim idejama. U l vasovu dvoru bujau
je kullumi ivot u Vodicama. Zato je, sasvim razumljivo. ovo zclanjc obilJ1:
zcno sjeanjem s uvremenika.
Poetkom
4H
POME
\'OO lCE -
- PLOCA
Ul ici! lvl! Jurit: \<l Cole! br. 10
U OVOJ ZGRADI
'
U ZN A~ SJI:CANJA
OVU PLO ll PODIZE I. '\I 1qb9
ODBOR Z \ PROSL WU SO -GODINJICE
U OVOJ ZGRADI
ZA VRUEME MONARHOFA lSTJCKE J UGOSLAVIJE
OD 1933-1937 GOD. KRALJEVSKA ZAN DARM ERIJA
ZATVARALA JE. I PODVRGAVALA ZVJERSKIM
MUCENHMA STOTlNE KOM UNIS1A I RODOLJUBA
U ZNAK SJ ECANJA
OVU PLOCU PODIZE I. XI 1969
ODBOR ZA PROSLAVU 50-GODISNJ rCE
S KJ , SKOJ -a T S I DI KATA
OPCINE
IBENIK
Plota 115 \ 60, it.(!rallena od bijelog brac'l.:og bru$e110{! ka111e11a, P''\1CJl'l1c1w je 110 j 11t 11i URGO :~ rade. Tekst 11a njoj jl' isp1sa11 ure:.a11i111 t1ska11i111
slu\ ima cne110 oboje111111.
420
421
S POME N-PLOCA
VOD ICE - Ulica Vcnca Vbhova br. 13
DRUGU VLAHOV VE CU
SEKRETARU OKRUZNOG KOMITETA SKOJ-a
lBENIK
PODIZE MO OVU SPOMEN PLOCU
KAO ZNAK PRlZ ANJA ZA H EROJSKE PODVIGE
U BORBI ZA S LOBODU
OMLADTNA KOTARA JBEN lK
VODICE 9. X. 1949. GODINE
Ploa
422
kue.
~/ovima.
Betonskom 111a
423
SPO M E.N-PLOC A
VOD ICE - Ulica hc Cac br. I
U OVOJ KUI
101f1 o SE I IVIO
IVE AE
lNJ IZ" E V NI K I SLI KA R
1903 - 1947
U OVOJ KUCI
RODTO SE I 2.TVIO
IVE CACE
KNJJ2.EVNI K 1 SLIKAR
1903-1947
Ploa 72 x SO c111 je na sjevernoj fasadi kue. Izraena je iz bije/OJ
brufe11og mramora. Na 111oj je tekst ispisa11 ure~w1i1n ciska11i111 slovima cnto
obojenim.
425
SPOMENIK
VRPOUE
1945
426
spome11iki
427
Meu stanornikc predratnog Vrpol ja (bilo ih jl oko 1000), mnhom siromanih zcmljorndnika, sporo su prodirale naorcdnc ideje.
Meu prvima koji je politiki poeo djelOHlti bio je 1\larti11 Ljubiti~.
priJc rala radio u Zagrebu, gdje je bio ukljuen u napredni radniki pokret.
Dolaskom u rodno mjesto sa sobom je donio naprednu i politiku literaturu,
gO\'Orio S\ Ojim suseljanima c Oktobru i r.!voluciji, po,c:t1vao se s drugovima
iz Donjeg Polja i Mandoline.
Zah\'aljujui tome, kao i blizini i povc7..ano<;ti sa Sibcnikom, Vrpoljani
u se u vremenu kapitulacije slarc Jugoc;la\ijc i rasula bive jugo Jc1,enskc
vojske u~pjcli domoi odreene koliine oruija, bilo od vojnikn koji su ovin1
podru~'jcm prola.dli bilo od mjctwia koji su $C vratili
kuama. Ovim
oru7jem su bili naorui.ani prvi dobrovoljci koji su i1. mjesta otili u parti:tane.
Tako je u Vrpolju postajao t:ilijanski. pa .:.'\ lim i njemaki garnizon .
kao i bile stacionirane uo,tae i elntci, narod se ovog mjesta od 19.Jl. opre
uijclio za NOP.
428
S P OME
lABLACE
rK
""'
o
PALIM BORCIMA
J 2.RTVAMA FASTSTTCKOG TERORA
1941- 1945
MJESTAN f SELA ZABLACA
I NJIHOV! ISEUENJCI lZ SAD
1961. G.
PAL I
ALEKSA J . ANTE
ANTOLOS F. MlRO
ANTOLOS E. FABIJAN
ANTOLOS T. TVAN
ANTOLOS I. BOlDAR
ANTOLOS S. J ERKO
ANTOLOS J. STlPE
ANTOLOS N. MARJAN
ANTOLOS L. ANTE
BORC I
ANTOLOS M . MATE
ANTOLOS M. NIKO
ANTO LOS I. DA VOR
DADJC S. FRANE
GRGAS-SVrRAC L. VLAD I MIR
GRGAS.SVLRAC V. DUSAN
GRGAS-SVl RAC N. $TIPE
GRGAS-SJSKA l. STJPE
GRGAS-SISKA I. ANTULA
GRGAS-BEGO V. OSKAR
GRGAS-GRANDO J . ANTE
LEONI N. MATE
LOVR lC P. STIPE
LEZAJ A S. FRAN E
LEZAJA E. JOSIP
LEZAJA E. NIKO
GRGAS-SVIRAC A. STIPE
GRGAS-TKA M. ANE
MATURA S. TVTCA
MATURA M . IVICA
MATURA M . MARINKO
MATURA M. FRANA
LJUBIC S. PETAR
MATURA 1. FRANE
NAKIC A. ANTE
NAKTC A. MATE
ROSI Nl P. ANTE
ROS INI V. VJEKO
RO l Nl F. FRANA
SUNJKA S. FRANE
431
P OMEN-G ROB N I CA
ZABLACE
ZR TVAMA
MA~JAt-3 \
IVICA
"I
~.
432
28
433
SPOME IK
ZATO - Trg marala Tita
434
MJESTANI ZATONA
POCI ULI BORCI I 2.RTVE FASISTTCKOC TERORA
CVTTAN UROS MATI
MATE KRSTIN
CALETA lKO IKI
AMULA JOSO BARIN
CALETA PASKO IKIN
ANTlC IVE ANTI
COCA DUMA MA T1NA
ANTIC MARKO JOSIN
COGA JERE MARKOV
ANTIC TOME LOVRlN
COGA LUKA S IM1
ANTIC VLADE JERIN
COGA LJ UBICA ANTTNA
ANTULOV MILJENKO MILIN
COGA MATE ANTJN
BAKRAC BLAZ JERl N
COGA MIKA ANTTNA
BAKRAC MATE JERlN
COGA ROKO MATlN
BlLUSIC ANTE KRSTTN
COCA VICE MARKOV
BILUSIC JERE IVANOV
DEDO LUKA ANTIN
BILUSIC MARKO TOM!
DODIG JOSO DUNKI
BlLUS l MIICA SIMlNA
DODTG MARI KO ANTI
BlLUSlC MILE ANTI
DOD IG PETAR STlPIN
BILUSi NIKO DU KIN
DODIG TOME JOSIN
BILUSIC SlME SIMIN
CRN ICA KRSTE ANTIN
DOOlG VICA STMI NA
CRNICA STI PE DUNKI N
DOOJG VTCE DUNKIN
CRNICA TONA JOS INA
DOD IG ZVONE ROKOV
DUKIC KRSTE JERJN
CVITAN CVJETKO IVIN
CVITAN FRANE GRGIN
DUKIC PETAR MARKOV
DUKl ROKA TVT A
CVITA IVE KRSTIN
IVA DA FRA E MIJIN
CVITAN IZIDOR JERIN
IVANDA JOSO ANTlN
CVITA JOSO SIMIN
TVA DA JURE MARKOV
CVITAN JUGOSLAV JERT
IVA DA LUKA FRANIN
CVTTAN KRSTE MAT IN COZO
lVANDA MATE MARKOV
CVlTAN KRSTE MATTN
CVITAN KRSTE SlMl N
TVANDA MATE .MATIN
CV lTAN MARKO GRGrN
TVANDA STIPE LUKlN
JVANDA STIPE MARKOV
CV ITAN MARKO MATIN
JURIC DRAGO JERIN
CVlTAN MATE KRSTIN
JURIC MATE ROKOV
CVTTAN MIRKO VICIN
JURTC MICO NIKIN
CVITAN NIKOLA STlPIN
JURIC ROKA !KINA
CVITAN N I KOLA SIMI
JUR IC ROKO A TI
C ITAN ROKO MATI
JURIC SIMA IKINA
CVITAN STME MARKOV
MARTTNOV IC ROSA SJMh A
CVlTAN SIME SIMIN
MARTINOV IC SLAVO MATl
CVlTAN TOME KRSTlN
CVITAN TOME LUKIN
MARTINOVIC STlPE MAl l
AJDUKOVI
43'i
2.RTVE RATA
UMRLI OD GLAD1 ZA VRIJEi'dE OKUPACIJE
I SESTOMJESECNE TALIJANSKO-FASISTlCKE BLOKADE
AJDUKOVIC ANELKA TOMINA
AMULA ANKA ANTINA
ANTIC BOZIDAR PETROV
ANTIC ELVrRA KRSTINA
lVANDA JELA LOVRINA
436
Povijest Zatona, smje tenog u prekras nom kanjonu rijeke Krke, datira
od prije 700 godina. Od prvih dana ~voga pos tojanja pa do kraja Drugog svjct
s kog ra ta Zatonjoni su Sl' bavili uglavnom zemljoradnjom a snmo poneki i
ribarenjem .
U svojoj dugogodinjoj povijesti es to j e bio na udaru tuina i osva
jaa, ali slobodarski duh i bunl zatonskih te<ika nikada i nHko nije uspio
pokolebati i s lomit i. Punu 51 godinu oni se opitu turs kom ropstvu . Takvi
s u i kada im mlc1a ko plem::.1vo i latinai prisilno U\'Ode bogosluje na latin' kom jeziku.
437
438
munista.
Zatonski teren je u toku OB-c postao 'rlo vaian punkt i kanal.
Oda1le odlaze pr.e grupe boraca iz Dalmacije u Liku. Ovdje je u listopadu
194 1. boravilo 28 boraca iz Sibcnika i okolnih mjesta, skoro mjesec dana,
prije polaska u Liku. Na ovom tenmu je u kolovozu boravio lan CK KPJ
Pavle Pap ilja, a u lbLOpadu Rade Konar, lan CK KPJ i ekrelar Ccntral
nog komiteta KP Hr.atskc. Od poetka 1942. ovdje je djelovala narodna vlac;t,
tj. mje ni 00. Preko ovog terena otprcmano je orui.jc i oprema u unutra~
njost. Rauna se da je preko ovog punkta u toku NORa otilo u NOV i POJ
oko 2.800 bornca. Ovaj teren je bio i o tao ,ie-manje Slobodan teritorij nn
koji su okupatori rijetko dolaLili a jo se rjee uspijevali zadri.a\ati.
1942. je po masO\'nOsti odlaska Zatonjnna u NOV i POJ bila posebno
znaajna. Od veljae do listopada njih 200 je otilo u partizane i borilo se u
snstavu proleter..kih brigada i 1. i 2. dalmaLin kc brigade.
J dok u e sinovi i keri Zatona 1 rabro borili po itavoj Jugoslaviji,
faistiki okupator i njegove !>luge Lalvaruju starce, ene i djecu, pale i lare.
U srpnju 1942. uhitili su preko 20 pani7.anskih obitelji i odveli u logor na otok
MolaL, gdje je L7 od njih i umrlo.
U 01ujku 1943. okupator je izvrio blokadu mjesta, okruio ga bodlji
kmom iicom ne dozvoljavajui nikome izla1.ak i7 njega. in vrijeme c tomjc
ene blokade u Znlonu su od gladi umrla 53 njegova stanovnika, uglavnom
djeca, ene i stnrci.
Uvidje,i da wl\aranjem i internacijom nije postigao cilj i da Zatonja
ni ma!>ovno od laze u par1izane, talijanski okupator je otpoeo i masovnim
s1rijeljonjem. U toku 1942. i 1943. je strijeljao 51 aktivista i simpatizera
' OPa.
U lnniki Zaton, koji je 1941. brojio oko 1700 tanovnika, doekao je
kraj rala sa oko 1000. U NOBi i jedinicama NOV i POJ bilo je 280, a kroz
zatvore i logore prolo je 586 Zatonjana. U toku NORa i socijalistike revo
lucije dao je 219 poginulih boraca, i.rtava faistikog terora i rata. U najslav
niiim cpopcjama nae revolucije sudjelovalo je i 75 Zalonjana, od kojih su
28 woic iivotc ostavili na Ncretvi i Sutjesci. Okupator i domai izdajnici, u
toku NORa, zapalili su 64 kue.
ve one koji u osta\.ili woje domove i obitelji, otili i pali u borbi
1.a slobodu i no,e drut\cnc odnose, sve one koji su z.a iste ideale ostnli u
stranim logorima inrli ili bili na zvjerski nain mueni a zatim strijeljani,
narod Zatona uvat e u trajnoj u pomeni i na njihovim primjerima uiti
mlade generacije kako se treba boriti i rtvovaU za slobodu i linu sreu
O\ jeka.
439
SPOMENIK
ZATO
440
JlIRIC N SIMA
MARTINOVI A. IVA
MIKULANDRA L. LUKA
M IKULANDRA N. SIM.E
M I LOSEVl M . DAN1CA
MUSlC 1. KRISTINA
MUSIC R. l\lATE
SEVERDIJA J l\llLKA
SEVERDIJA S M I LKA
SEVERDIJA M . ROKO
TRIFUNIC M ANK1\
ZIVKOVIC O MARICA
441
S PO M E
ZATO -
~42
Jclovna
- KOSTUR
N I CA
MARKO
BAKRAC MATE
BAKRAC BLA2.
KNEZEVl MARKO
EVERDIJA MARA
U povodu Dana borca 4. srpnja 196 1. prenijeti su u ovu spomen-kosturnicu po mrtni ostaci: Marka Antia, lana KPJ i sekretara SKOJa poginuloj!:
u lipnju 1944. u toku 7. neprijateljske ofcnz.iv.:: na 1,aton kom terenu, Alati!
Bakraa, lana KPJ 1 brata mu Blaa Bakraa, lana SKOJ-a, u listopadu 1942.
poginulih boraca Prve primorske ete u borbi s 1alijanima na skradin kom
terenu; Marka K11et.e1ia, poginulog na terenu Zatona u lipnju 1942. i Mtm
Severdija, poginulog borca Primorske ete u oujku 1943. takoer na zatonskom terenu.
POME - KOSTURN f CA
ZATO - Musina lok\a
444
4. VII 1961.
Nakon
i l o
os loboenj a
bora~a
44:;
S P OME - PLO C A
ZATO - Ulica prvoboraca b. b.
MR A ANTI - SIKI
l908 -
1941
446
A111c Mia S1ko, roden je 31. prosinca 190 . u ZaLonu u siromanoj temobi tdji. SH1kodnc,'na borbo za fr<OL, neimatina i bijeda koje je
o jct io \'c u najranijoj mlad~li , bili "u mu pratioci s\'c do smrti.
Naprednom rc\'olucionarnom pokrcLu je pristupio vrlo rano. Clan KPJ
je postao 1932, bio je pni sckrcta1 p:mijskc cdije i to o-;tao do \;.raja 1.i\ota.
jcgova do-;IJcdna n.!\o\ucionamost i politika anga1.irano l nisu o-;tah
nezapa1.cni 'lastimt1 ncnarodnc Jugosla\'ije. Pn i put je zat\'orcn i mu<-11
u vd 1a1 1933. i bio o . mlcn na d' ij~ godine zar' ora ko je je pro\'eO u Silwniku i Sn.:mskoi M1tro' ici. Drugi put je uhiccn 1936. i bio u 1.a1,oru iben
kog suda oko dva mjeseca.
Mjctnni Zatona mnogo su ga cijenili i potovali. Bio je ovjek u
kojem je kPJ imala narodnog tribuna. vat renng agi ta tora i propagatoi a
ljoradnikoj
s\ oj 1h ideja.
Umro je , skrhao bole-.cu , 26. S \ ibnja 1941. U1a sve prijetnje talijan
s kih vla!> li, vclianst\'cna sah rana kojoj su . uz mnotvo mjetana, prisustv<'>vali i komunisti 11 Sibcnika. Vodica, PrviLuke i epurim:, f ribun1a i drugih
mjesta i nn kojuj su ko\'cg, prckrivcn crvenom '1-3'itavom, nosi li komunisti
a ~ibcnski pjcvnKi zbor o tpjc\'ao bnjino\ posmr tni mar, no najbuljl nalll
je ilui.1r1rolo odluiio4'1 i sprcmno!.t naroda ovog podnija da c;udjclujc i
istrn jc u borbi protiv fo~btikog okupatorn.
447
SPOMEN - PLOCA
ZATON -
Pil in jaz
P O M EN- P LOC A
ZATO - Obala
masom.
9. rujna 1953. drug Tito je ro~jc 1 io Sibenik. akon razglcclovanja Slapova K rkc, no pO\ r:llku lO Sibcnik poto su g3 upomalr rukovod ioci kotar .i
o udjclo\'anju i tloprino u ustanikog Zatonn u OB-i i socija l is t ikoj rcvo
luciji. drug T ilo JC ocl l uio do c za krae vrijcml' zaustavi u Zatonu.
Za Manovn1kc Zaton::i to je bio noj\ .!i pra.mik, jcdin-.l\cna pril il-.a da u
,ojoj ... rcdini pozdravt.> naj\eeg i najdr.Ucg sina socijal bl ikc Jugo la\lijc ,
da mu i knzu veliku ljubav, odano l i pormnnjc.
U rili ai. sve 1i\'O ~c sjatilo na obalu. naslalo je narodno veselje. pjeval o se i i!.?ralo. T sam drug T ito ~e uk l j uc io u kolo.
Zaton i njegovi ~ ta novnici su bi li i ostali ponosn i Tito\im po jctom
9. rujna 1'>53. l oje ln njih povijesni dan.
29 SP0 \18'TCI RE\'OLUC!JI!
449
SPOMEN - PLO CA
ZATON - Zadruni dom, Trg marala Tita
.
..
-
,
z\ --
.,
z-. . :' 7 n1
' -... ~
u z t '<
rrrr_
f'.;23 - '957
D~ '
z t r; t .... zl
5PrJ r~ E N - P'_C!':r.:
rl '_ \ r: T.
~']S ....t'I'
'J'
l [ t . ': . .
'fr' . ~57.
Spo11 ie1z-ploa 60 x 40 Clll iz raena iz brueu og brakog ka111e11a, s t ek!10111 fapisu11i111 11rc::a11im t isk a11i m sl ovi ma. obuje111111 bi1el o, sa -:.v1je:.clom
450
Ambroz tivkovi~ Blaev roen je u Zatonu 7. prosinca 1923. Kao koncbarski rndnik rano je priao naprednom revolucionarnom omladin kom pokretu. U la nstvo SKOJa je primljen 1940. a lan KPJ postaje 1941. godinP.
Odmah po okupaciji zemlje ukljuio se u sve pripreme 1.a poetak
orufane borbe. Sudjelovao je u sakupljanju on1i ja i druge ratne opreme i
bio rukovodilac jedne omladinske udarne grupe. Neto kasnije mu je povjc
rcna dulna!>l kurira Okrunog komiteta KPH za c;jc\'crnu Dalmaciju . Sprovodio je do aitonskog terena odgovorne drugove i naoru.lane grupe iz okolnih
priobalnih mje!>ta.
Zbog svoje s v:!strane aktivnosti , uglecta i povjerenja, u drugoj polovim
1941. pos taje ekretar Mjesnog komiteta SKOJa u Zatonu. U veljai 194.!.
odJazi u Li ku i !>lupa u bataljon Ognjen Prica, u drugu dalmatins ku et11,
a dva mjeseca ka niie posta je borac Prvog prolctcrskog bataljo na Hrvatske.
Po rormiranju Prve primorske e ce, u lipnju 1942. dola.d iz Like u ovu
jedinicu na dunost vodnog delegata. Poetkom studenoga 1942. pos t:.wljen je
?a komesara ete u Prvom p rimorskom bi:1taljonu. Zalim je na duno-,ti
komesara et e i bntaljona u SjcvcmodaJmatinskom partizans kom odredu, a
po kapitulacij i Italije je u 19. sjcvernodalmalinskoj diviziji, gdje obavlja
duno!.t komesara bntaljona i pritapskih jedinic:i.
U toku NORa i socijali s ti ke revolucije bio je dva puta ranjavao.
Po os loboen ju zemlje obavljao je mnoge orlgovomc dunos ti u JRM
~ve do prosinca 1957, kada je smrtno s tradao nes retnim s luajem na moni
kod B riona.
Bio je nosilac Parti1an kc pomenice 194 l, a za iskazanu hrabros t
i umjcno t u rukovoenju odhkovan j e brojnim odlikovanjima.
451
S P OME
ZEC EVO
lK
JIDI
l_
,
I
t
452
'A
ploi
cr11e~o.
45J
SPOMEN- PLO CA
ZLARI
Polilika krc lanja krajem pro log i poe lkom ovog Lolj ca u Dalmaciji
imala su svog odjeka i u Zla1inu. Borba se vodila izmeu auLOnomaa i
narodnjaka. ProLuoustrij ko raspoloenje Zlarinjana dolo je do izroaJn
tokom pr\og svjc L~l.og rata. kada su mnogi od njih izbjega\ali sluenje vojs ke, a nekoliko ih je s udje lovalo u po bunama mor narice u Bo ki i PuJi.
454
li_
ACALTN KONSTANTIN
ALEKSA MILAN
ALEKSA RATKO
ALFlREV RUBE
ANTrC ANTE
BJBERICA DRAGO
BRANICA MATE
BRANlCA MLADEN
DEAN LJUBO
DEAN S RECKO
OEAN TONI
DEAN VELIKO
DIOMARTJC MATE
GREGOV ANTE
JABLAN FJLICUO
JERKOV TVAN
JURANOVTC MATE
JURCANlN J ERKO
KALOPER ANTE
KALOPER LI UBO
KANDIJA UGO
KAZIJA ANTE
MISKOV MTLE.
PERKOVTC FRANE
POTURLCA ANTE
ROKOV IC ANTE
ROKOV IC JERKO
STRIKA IVICA
STRIKA TOMISLAV
STRELOV MI RO
STRELOV VELIKO
TRUTA ANTE
TRUTA NIKOLA
TRUTA ZEUKO
VICULIN ANTE
VUKOV BALDO
VUKOV SRECKA
VUKOV VLAOIMTR
VUKOV CALIC EMA
VUKOV TR. ANTE.
VUKOV TR. J ERKO
VUKOV TR. STIPE
ZUBERKOV SRECKO
BRANfCA SRECKO
CUKROV MILENKA
GREGOV ELVIRA
KRANJAC IVANICA
MARIN SPrRO
MOROVTC MILICA
KUDUS TOME
LJUBA MATE
POTURTCA ZVONKO
STRELOV MARJJA
STRELOV SLAVKA
VlCULIN JERKO
VUKOV HRVOJE
VUKOV TOMICA
ORLOV NATASA
ORLOV BORfSLAVA
ZLARlNJANI
VI
Vl
456
S POM E
ZLAR l l\ -
-G R O B l CA
m je no groblje
Na kc111w110111 plCltc u
'a~ratlcm
jt ka111e11i
~u/
11
457
S P O M EN- PL OC A
ZLARI N
Spo111e11-ploa 80 x 60 c m ;e izraena h bijel og brat kog bruJe11og kam ena s 1eksto111 ispisa11i m lis kani111 11reza11i111 slovima o be>jtm i111 c m o m bojom .
Posnvl jcna j e na proelje zg rade koja j e za \' r ijem e stare Jugoslav ije bilcJ
andarmerijska sta111 ca.
458
459
S POM E N - PL O C A
ZLARJ N - pu n1a Marin
460
CD DlllE.
1 racle111J111
U borbi proli\
l\,1 c; podruju Dalmacije, la 'isti ki okupatori 'u H ' ili ma ovna hapenj-i
i interniranja. Na lurn planu 1nlijanki f:l.bti '>ll k 1ajcm 01u_jka 1943. na golo111
461
S POM E
- S fDRA
ZLARI
mulo
462
SVOJIM SINOVIMA
POGINULIM STRADALIM I UMRLIM
POMORCIMA RIBARIMA I KORAUARIMA
KOJI SU PO SVlM MORIMA SVIJETA
SVOJOM POZRTVOVNOCU I MAROM
PRONIJFLJ I ME SVOGA MJESTA
NASEGA MORA I SVOJE DOMOVINE
U ZNAK ZAHVALNOSTI
NA DAN USTANKA NARODA HRVATSKE
27 SRP ' JA 1978.
MJETANl ZLARI A PODIGOSE
ino
11
463
P OMEN- PL OCA
:t:JRJE -
464
ANTE BTLAN
BWUENKO BILAN
STJPE BILAN
ZORA B lLA
IVE DABOV
FTLIP J URAT
MARINKO JURAT
MATE KALA.BIS
ANTE MlLANKOV
MATE MRVICA
MILE MRVICA
TOME PASARA
MATE ROMAN
MILE ROMAN
OLGA ROMAN
465
466
SPOMENIK
ZlRJE
467
Otok Zirje, jo~ od davnine, bio je vana Lrntcgi jska toka na Jad ranu.
I stan Jugosla\ija uspO'-La\ ila je na irju iZ\ i dnu stanicu i dvije baterije
Lopova. koje su objcktt u :iprilskom ratu 1941. ispravne preuzeli T:ilijani.
.Najposlije u ti objekli u kapiLUlaciji ftalijc , ali nci5pra\'ni, doli u ruke
parLi?ana. Od etiri topa bila su <>!>posobl jena :.amo d\'a koja su 2-l. listopad::i
1943. prilikom prulania otpora njemakoj in\'azili na otok bila potpuno
unitcnn. Po povlaenju Nijemaca s.'l irja ve 2". lbtopada 1913. pocla jt:
djelo\ali Sekcija za pomorstvo kotarn Vodice s osnovnim zadatkom prebac1van ja I judsl\ a i materi jala s otoka na kopnu. Taka\' saobraaj bio je neredovit i prilino nesiguran, to je ponukalo Komandu 3. pomorskog obal
nog sektora da poetkom \Cljac 1944. u postavi na 2irju relejnu tanicu.
koja je ,c 12. oiujka prerasla u mornariku <>lanicu sa zacla1 kom da uspo
c:tavi redovit pomorski saobraaj nn k;inalu irje-kopno u rajonu Sovi je,
da brodo\ i z.a pn jc\'OZ i tran port t.iudu pod nadlcno~u Komande ektora
koja e im o iguravati stalnu pratnju naoruanih brodova. Ova koncepcija jt!
realizirana 19. tra' nja uspostavljanjem vozar~ke ete s bazom na oto'rn
}(aknu.
468
46'.)
SADR2AJ
Strana
Predgovor
Ma dare
5
9
129
134
141
143
157
160
161
165
167
172
177
182
184
186
188
192
195
198
202
221
223
226
241
Muner
244
Pirovac
272
283
Sibcnik
Ban jc\'ci-Kai
BcLina
Bi i ne
Bi lice
Boraja
BraLikovci
B ribirske Mostinc
CisLu Mala .
Danilo Gomje
Dubrava Oubravice
Gori
Graac
Grebatica
Jndriovac
Jc1.cra
Ka prije
KonjevraLe
Kra panj
Lakovica
Lcpe nica
Lo1.ovac
Pla:>tovo
Rakovo selo
471
Podorljak
Zablac
285
288
288
305
308
311
323
325
328
341
349
352
361
370
385
385
426
429
Zaton
434
Zccvo
452
454
464
Primotcn
Burni Primotcn
Juni Primotco
Prvi
Luka .
Prv i
Scpurina
Put ianjc
Rasli na
Sapi na Doca
Skradin
livu o
S rima
Ti jei.no
Tribunj
Vaani
Vodice
Vrpolje
Zlarin
2irjc
472
-TUMA Z NAKOVA
SFQMENIK
PCPRSJE
c SPOMEN PLOA
SPOMEN PARK
MJ 15000
j/
/l
UBIEVAC
\BALDEK IN
o
-- --
kar\ovacka
KRI
TEF
CRNICA
r-'
rncndal ir1ava
1stars.ca
(')
~}
L
:s:
)>
z
t~
:J
c-1
o&
~l!STA
oOPIJTICAN:
.
MALA
oD
SONK0'16
0RN I$
SPOMENIK
& POPRSJE
SPOMEN PLOA
G.1
SPOMEN GR03LJE
.t
SPOMEN SIDRO
MJ l 0100000
SLIV!'()
~BOGOAAOVJI
o lEPENICA
t;;lJuZ';!
'il?.uPUAK
{)
.,
f'R:llO'":N
02 oSAP\.'OI ClOCA