USTAV RH

- najvii i temeljni akt jedne drave

- sadrava naelne propise o dravnom drutveno-ekonomskom i
politikom ureenju, definira prava i dunosti graana, odreuje
najvia tijela dravne vlasti, njihove ovlasti, te ureuje odnos meu
njima.
- usvojen je 21., a sveano proglaen 22. prosinca 1990. godine
- titi ljudska prava i temeljne slobode
- dravna vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na zakonodavnu
(Hrvatski sabor), izvrnu (Vlada RH) i sudbenu (Vrhovni sud) vlast
- u uporabi hrvatski jezik i latinino pismo
- zajednike odredbe: svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o
rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom uvjerenju, nacionalnom
podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju...Svi su
pred zakonom jednaki!
- osobne i politike slobode: svatko ima pravo na ivot, nema smrtne
kazne, zabranjen je prisilni i obvezatni rad, dom je nepovrediv,
zajamena je sloboda i tajnost dopisivanja, te sigurnost i tajnost
osobnih podataka, jami se sloboda miljenja i izraavanja misli,
sloboda tiska, govora i javnog nastupa, zabranjuje se cenzura, jami se
sloboda savjesti i vjeroispovijedi, svakom se priznaje pravo na javno
okupljanje i mirni prosvjed ...
- gospodarska prava: pravo vlasnitva, pravo nasljeivanja,
poduzetnika i trina sloboda, Hrvatska narodna banka je sredinja
banka RH, te je u svom radu samostalna i odgovorna Hrvatskom
saboru
- socijalna prava: svatko ima pravo na rad, slobodu zaposlenja i biranja
poziva, svatko ima pravo na zdravstvenu zatitu, svi zaposleni radi
ostvarivanja svojih interesa mogu se sindikalno organizirati, obitelj je
pod osobitom zatitom drave, a posebno se titi materinstvo, djeca i
mlade
- kulturna prava: sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetnikog
stvaralatva, autonomija sveuilita, osnovno je kolovanje obvezatno i
besplatno, a srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje dostupno je
svakome pod jednakim uvjetima, sukladno sposobnostima i
mogunostima
HRVATSKI SABOR
- predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u RH.

ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika, koji se na temelju opeg i

jednakog birakog prava biraju neposredno, tajnim glasovanjem. Biraju
se na vrijeme od 4 godine
zastupnici imaju imunitet, ne mogu biti pozvani na kaznenu
odgovornost, pritvoreni ili kanjeni za izraeno miljenje ili glasovanje u
Hrvatskom saboru. Protiv zastupnika se ne moe pokrenuti kazneni
postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora, osim ako je zateen da vri
kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od 5
godina.
sabor redovito zasjeda dva puta godinje: izmeu 15.1. i 15.7., te
izmeu 15.9. i 15.12.
sjednice sabora su javne
ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika
nadlenost sabora:
odluuje o donoenju i promjeni Ustava
donosi zakone
donosi dravni proraun (tu se utvruju dravni prihodi i rashodi)
odluuje o ratu i miru
odluuje o promjeni granica RH
raspisuje referendum
obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja u skladu s Ustavom i
zakonom
nadzire rad Vlade RH
daje amnestiju za kaznena djela
donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina
zastupnika:
dvotreinskom veinom glasova donosi zakone kojima se ureuju
prava nacionalnih manjina, promjene granica RH
veinom glasova svih zastupnika donosi zakone kojima se
razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i slobode, izborni
sustav, ustrojstvo i djelokrug rada dravnih tijela, te lokalne i
podrune (regionalne) samouprave
puki pravobranitelj - opunomoenik Hrvatskog sabora koji titi
ustavna i zakonska prava graana u postupku pred dravnom upravom
i tijelima koja imaju javne ovlasti. Bira ga Hrvatski sabor na vrijeme od
8 godina.

PREDSJEDNIK RH
- predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu
- brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne
vlasti

odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH

vrhovni je zapovjednik oruanih snaga RH
imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike
na temelju odluke Hrvatskog sabora objavljuje rat i zakljuuje mir
ima imunitet nepovredivosti (ne moe biti pritvoren niti se protiv njega
moe pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog
suda osim ako je zateen da ini kazneno djelo za koje je propisana
kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina)
bira se na temelju opeg i jednakog birakog prava, na neposrednim
izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od 5 godina. Bira se veinom
svih biraa koji su glasovali.
nitko ne moe biti biran vie od 2 puta za Predsjednika RH
u sluaju sprijeenosti zamjenu povjerava predsjedniku Hrvatskog
sabora
djelokrug:
raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje
raspisuje referendum u skladu s Ustavom
povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja uiva
povjerenje veine svih zastupnika
daje pomilovanja
dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom
prije preuzimanja dunosti pred predsjednikom Ustavnog suda RH
polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu

VLADA RH
- obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom
- ine ju predsjednik (premijer), jedan ili vie podpredsjednika i ministri
- lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio
mandat za sastav Vlade (mandatar)
- stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u
Hrvatskom saboru
- predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim
saborom
- rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike
uz supotpis Predsjednika Hrvatskog sabora, a rjeenje o imenovanju
lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis Predsjednika
Hrvatskog sabora
- ovlasti (djelokrug):
predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru
predlae dravni proraun i zavrni raun
provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora
vodi vanjsku i unutarnju politiku

usmjerava i nadzire rad dravne uprave

brine o gospodarskom razvitku zemlje
odgovorna je Hrvatskom saboru

SUDBENA VLAST
- obavljaju je sudovi; samostalna je i neovisna
- sudske su rasprave javne, a presude se izriu javno u ime RH. Javnost
se moe iskljuiti iz rasprave ako se sudi maloljetnicima, radi zatite
privatnog ivota stranaka, u branim sporovima i postupcima u vezi sa
skrbnitvom i posvojenjem, radi uvanja vojne, slubene i poslovne
tajne.
- Vrhovni sud
najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i
ravnopravnost graana
predsjednika Vrhovnog suda RH bira i razrjeuje Hrvatski sabor
na 4 godine
- suci imaju imunitet
- suce imenuje i razrjeuje Dravno sudbeno vijee koje ima 11 lanova
(bira ih Hrvatski sabor)
USTAVNI SUD RH
- neovisan je od svih tijela dravne vlasti, a jami vladavinu Ustava
- ini ga 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od 8 godina, iz
reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, dravnih
pravobranitelja, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti
- bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine
- suci Ustavnog suda imaju imunitet
- odluuje o:
suglasnosti zakona i drugih propisa s Ustavom
odgovornosti Predsjednika Republike
rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i
sudbene vlasti
nadzire ustavnost programa i djelovanje politikih stranaka
- ukinut e zakon ako utvrdi da je neustavan
MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA
- graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu)
samoupravu (tek ponegdje i mjesnu) koja funkcionira preko lokalnih, tj.
regionalnih predstavnikih tijela. Njih ine lanovi izabrani na
slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opeg
birakog prava.

obuhvaa pravo odluivanja o potrebama i interesima graana

lokalnog djelokruga i podrunog (regionalnog) znaenja kojima se
neposredno ostvaruju potrebe graana
jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi
jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije i grad
Zagreb
samostalno ureuju svoje unutarnje ustrojstvo i prilagoavaju ih
lokalnim potrebama i mogunostima
imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolau
djelokrug lokalnih: ureenje naselja i stanovanje, prostorno i
urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, briga o djeci, socijalna
skrb, primarna zdravstvena zatita, odgoj i osnovno obrazovanje,
kultura, tjelesna kultura i sport, civilna zatita...
djelokrug regionalnih: poslovi koji se odnose na kolstvo, zdravstvo,
prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i
prometnu infrastrukturu, te mree zdravstvenih, socijalnih i kulturnih
ustanova

FINANCIRANJE
Sredstva za financiranje javnih potreba u djelatnosti osnovnog i srednjeg
obrazovanja osiguravaju se iz:
Dravnog prorauna:
- plae zaposlenika, pomoi, otpremnine, jubilarne nagrade, regres,
boinica, dar za sv. Nikolu i sve naknade ugovorene kolektivnim
ugovorom; prijevoz zaposlenika; struno usavravanje; poveane
trokove kolovanja uenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina;
poveane trokove za uenike s tekoama u razvoju; programe za rad
s darovitim uenicima; programe informatizacije; programe opremanja
kolskih knjinica; sufinanciranje programa privatnog kolstva;
kapitalne projekte izgradnje kolskog prostora i opreme; sustav
informiranja, asopisi strune knjige, obljetnice, manifestacije,
programi izvannastavnih aktivnosti; vanjsko vrednovanje; obrazovanje
djece dravljana RH u inozemstvu; nacionalne programe koje usvoji
Hrvatski sabor
Prorauna lokalne i podrune (regionalne) samouprave:
- materijalne trokove O; investicijsko odravanje kolskog prostora,
opreme, nastavnih sredstava i pomagala; prijevoz uenika; kapitalna
izgradnja kolskog prostora i opreme...
REFERENDUM - izjanjavanje i odluivanje graana o nekim pitanjima od
osobite vanosti za uu ili iru zajednicu, obino sa da, ne ili za, protiv.

ZASTAVA RH
- sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom RH u sredini. Omjer
irine i duine zastave je 1:2. Boje su poloene vodoravno. Svaka boja
ini jednu treinu irine zastave.
- grb RH je smjeten u sredini zastave tako da gornji dio grba (kruna)
zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba zalazi u plavo polje
zastave
- istie se: stalno na zgradama svih dravnih organa, u dane praznika
RH, u dane alosti u RH (na pola stijega)
GRB RH
- povijesni hrvatski grb koji se nalazi na hrvatskoj zastavi
- ima oblik tita, te je dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u 25
crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom
kutu tita crvene boje. Iznad tita nalazi se kruna sa 5 iljaka koja se u
blagom luku spaja sa lijevim i desnim gornjim dijelom tita. U krunu je
smjeteno 5 manjih titova s povijesnim hrvatskim grbovima koji su
poredani s lijeve na desnu stranu tita ovim redom: najstariji poznati
grb Hrvatske, grbovi Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije
najstariji poznati grb Hrvatske sadri u titu na plavom polju
utu (zlatnu) esterokraku zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim
mjesecom
grb Dubrovake Republike sadri u titu na modrom polju
dvije crvene grede
Dalmatinski grb sadri u titu na plavom polju tri ute (zlatne)
okrunjene leopardove glave
Istarski grb sadri u titu na modrom polju utu (zlatnu) kozu
okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima
Slavonski grb sadri u titu na plavom polju dvije poprene
bijele (srebrne) grede, a izmeu greda je crveno polje po kojem
lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je uta
(zlatna) esterokraka zvijezda.
- obrubljen crvenom crtom
- rabi se: u sastavu peata i igova dravnih organa i drugih javnih tijela,
na zgradama u kojima su smjeteni dravni organi, na slubenim
aktima, na diplomama i svjedodbama...
Zastava i grb su u slubenoj uporabi od donoenja Zakona o grbu, zastavi i
himni RH, te zastavi i lenti Predsjednika RH, 21. prosinca 1990.