1.

UVOD U VJEROVATNOU
VJEROVATNOA
Numerika mjera izglednosti da e se jedan dogaaj desiti
EKSPERIMENT
Svaki proces koji generira dobro definisane ishode
PROSTOR ISHODA
Skup svih moguih ishoda jednog eksperimenta
STABLO ISHODA
Grafiki prikaz koristan za definisanje ishoda jednog eksperimenta
koji se sastoji od vie koraka

PRAVILO
Ako eksperiment moe biti opisan kao sekvenca od k koraka, pri
emu prvi korak ima n1 moguih ishoda, korak dva n2 moguih
ishoda, itd., ukupan broj ishoda tako definisanog eksperimenta
iznosit e:

n1 n2... nk

ZADATAK 1.
ISHODI EKSPERIMENTA:
-VELIKO OTEENJE (VO)
- MALO OTEENJE (MO)
- NEMA OTEENJA (NO)
PROSTOR ISHODA : S=VO, MO, NO
ZADATAK 2.
a) STABLO ISHODA

b) PROSTOR ISHODA:
S=(P,P,P), (P,P,NP),(P,NP,P),(P,NP,NP),(NP,P,P),(NP,P,NP),(NP,NP,P),(NP,NP,NP)

BROJ ISHODA: 2x2x2= 8

c)

2x2x2x2=16

ZADATAK 3.
a)

BROJ ISHODA: 2x 2 = 4

b) PP- pozitivna preporuka

NP negativna preporuka
O - odobravanje dozvole
NO - neodobravanje dozvole
STABLO ISHODA:

ZADATAK 4.
a) STABLO ISHODA

MOGUI BROJ ISHODA=

10x10x10x10x10x10 = 106 = 1000 000 razliitih tablica
b) SLOVO SLOVO BROJ BROJ BROJ - BROJ
(30-2)x(30-2)x10x10x10x10= 7 840 000
c) BROJ BROJ BROJ - SLOVO(A,E,J,K,M,T) BROJ BROJ - BROJ
10x10x10x6x10x10x10 = 6 000 000

BAZNI ZAHTJEVI VJEROVATNOE

- 0 P(E) 1
- P(E) = 1
KLASINI METOD
- Metod odreivanja vjerovatnoe koji pretpostavlja da su ishodi
eksperimenta jednako mogui.
METOD RELATIVNE FREKVENCIJE
- baziran na istorijskim i eksperimentalnim rezultatima
SUBJEKTIVNI METOD
- baziran na subjektivnoj procjeni
DOGAAJ
-skup koji sadri kolekciju ishoda eksperimenta
UNIJA DOGAAJA A I B
- Dogaaj koji sadri sve ishode koji se nalazi u A, u B i u oba
PRESJEK DOGAAJA A I B
- Dogaaj koji sadri sve ishode koji se nalazi i u A i u B

UZAJAMNO ISKLJUIVI DOGAAJI

- Dogaaji koji nemaju zajednike ishode, tj. P(AB) = 0
KOMPLEMENT DOGAAJA A
- Dogaaj koji sadri sve ishode koji nisu u A
PRAVILO SABIRANJA
P(AUB)=P(A) + P(B) - P(AB)
za uzajamno iskljuive dogaaje vrijedi:
P(AUB)=P(A) + P(B)
USLOVNA VJEROVATNOA
- vjerovatnoa jednog dogaaja pod uslovom da se desio drugi
dogaaj , npr. vjerovatnoa od A ako se desio B :
P(A | B)= P(AB)/ P(B)
PRAVILO MNOENJA
P(BA)= P(B | A) P(A) ili
P(AB)= P(A | B) P(B)
NEZAVISNI DOGAAJI
- dogaaji A i B su nezavisni ako nemaju uticaja jedan na drugog
tj.vai:
P(A | B)= P(A) i P(B | A)= P(B),
tako da vai kod pravila mnoenja za nezavisne dogaaje:
P(AB)= P(A) P(B)

ZADATAK5.
Pretpostaviti eksperiment bacanja dvije kockice i oitanja brojeva
koji ispanu kao rezultat bacanja.
a) Koji metod preporuujete za odreivanje vjerovatnoe ishoda?
b)Koje vjerovatnoe pridruujete ishodima?
c) Pokazati da pridruene vjerovatnoe zadovoljavaju dva osnovna
zakona vjerovatnoe.
IZRADA
a) Klasini metod
b)Prostor ishoda:
S={(1,1), (1,2),...(1,6), (2,1), (2,2), ..(2,6), (3,1), (3,2), ..(3,6),...
(6,5),(6,6)}
Broj ishoda : 66=36
P(S1)= P(S2)=...P(Si)=...=P(S36)= 1/36
c) 0P(Si)= 1/361
P(S)= P(Si)=1
ZADATAK 6
Prodavnica elektrinih ureaja je sakupila podatke o prodaji
friidera u zadnjih 50 sedmica. Podaci su prikazani u sljedeoj
tabeli:

Broj
prodanih Broj sedmica
friidera
0
6
1
12
2
15
3
10
4
5
5
2
50
Pretpostavimo da smo zainteresovani za eksperiment registrovanja
broja prodanih friidera u jednoj sedmici.
a) Koliko ishoda ima ovaj eksperiment?
b)Pridruiti vjerovatnoe ishodima i provjeriti da li zadovoljavaju
dva osnovna zahtjeva.
RJEENJE
a) UKUPAN BROJ ISHODA = 6
PROSTOR ISHODA: S= 0,1,2,3,4,5
b)
P(0) = 6/50
P(1) = 12/50
P(2) = 15/50
P(3) = 10/50
P(4) = 5/50
P(5) = 2/50
1. 0 P(Si) 1
2. P(S) = P(Si) =6/50+12/50+15/50+10/50+5/50+2/50=1

ZADATAK 8.
Razmotriti eksperiment bacanja para kockica. Pretpostaviti da nas
interesuje suma brojeva na gornjim povrinama kockica.
a) Koliko ishoda ima ovaj eksperiment?
b)Navesti ishode eksperimenta
c) Kolika je vjerovatnoa dobijanja vrijednosti sume 7?
d)Kolika je vjerovatnoa dobijanja vrijednosti sume 9 i vie?
e) Kako postoje est moguih parnih vrijednosti sume
(2,4,6,8,10,12) i samo pet moguih neparnih vrijednosti
(3,5,7,9,11), kockice pokazuju ee parne vrijednosti sume
nego neparne. Da li se slaete sa tom tvrdnjom? Objasniti.
RJEENJE
a) UKUPAN BROJ ISHODA = 6 x 6 = 36
b)PROSTOR ISHODA:
S= (1,1), (1,2), (1,3), (1,4), (1,5), (1,6), (2,1), (2,2), (2,3), (2,4),
.......(6,1),
(6,2), (6,3), (6,4), (6,5), (6,6)
c) Neka je A-dogaaj da se dobila suma sedam
P(A)= P(1,6), (2,5), (3,4), (4,3), (5,2), (6,1)=6 1/36 = 1/6
d)Neka je B- dogaaj da se dobije suma 9 i vie
P(B)= P(3,6), (4,5), (4,6), (5,4), (5,5), (5,6), (6,3), (6,4), (6,5),
(6,6)= 10 1/36=10/36

e) Neka je C- dogaaj da se dobije suma parne vrijednosti

D - dogaaj da se dobije suma neparne vrijednosti
Dokazati istinitost tvrdnje da je P(C) P(D)?!
P(A)= P(1,1), (1,3), (1,5), (2,2), (2,4), (2,6), (3,1), (3,3), (3,5),
(4,2), (4,4), (4,6), (5,1), (5,3), (5,5), (6,2), (6,4), (6,6)= 181/36=
1/2
P(B) = P(1,2), (1,4), (1,6), (2,1), (2,3), (2,5), (3,2), (3,4), (3,6),
(4,1), (4,3), (4,5), (5,2), (5,4), (5,6), (6,1), (6,3), (6,5)=
181/36=1/2
P(A) = P(B) TVRDNJA NIJE ISTINITA
ZADATAK 10.
Direktor prodavnice namjetaja prodaje od nula do etiri komada
namjetaja svake sedmice. Na osnovu prethodnih iskustava,
sljedee vjerovatnoe su pridruene prodaji nijednog, jednog, dva,
tri, etiri komada namjetaja:
P(0)=0,08
P(1)=0,18
P(2)=0,32
P(3)=0,30
P(4)=0,12
a) Da li je validno pridruivanje vjerovatnoa?
b)Neka je dogaaj A da je prodano dva ili manje komada u
sedmici. Nai P(A)?
c) Neka je dogaaj B da je prodano etiri ili vie komada u
sedmici. Nai P(B)?

RJEENJE
a)
0P(Si) 1
P(Si) = P(S) = 1
Zakljuak : Validno je pridruivanje vjerovatnoa
b)
P(A) = P(2) + P(1) + P(0) = 0.32+0.18+0.08 = 0.58
c)
P(B) = P(4) = 0.12
ZADATAK 12.
Pretpostavimo
da
imamo
prostor
ishoda
S={E1
,
E2 ,E3 ,E4 ,E5 ,E6 ,E7 } i sljedee vjerovatnoe pridruene ishodima:
P(E1 )= 0,05
P(E2 )= 0,20
P(E3 )= 0,20
P(E4 )= 0,25
P(E5 )= 0,15
P(E6 )= 0,10
P(E7 )= 0,05
Neka su dogaaji:
A={E1 , E4 ,E6 }
B={E2 , E4 ,E7 }
C={E2 , E3 ,E5 , E7 }
a) Nai P(A), P(B), P(C)?

b)Navesti ishode u presjeku dogaaja A i B. Kolika je

vjerovatnoa presjeka?
c) Jesu li dogaaji A i B meusobno iskljuivi?
d)Kolika je vjerovatnoa P(AUB)?
e) Kolika je vjerovatnoa P( C )?
ZADATAK 13.
Pretpostavimo da je P(A) = 0,30, P(B) = 0,25, i P(AB) = 0,20.
a) Nai P(AUB), P(A|B), i P(B| A).
b)Da li su dogaaji A i B nezavisni dogaaji? Zato?
RJEENJE
P(A)=0,30; P(B)=0,25; P(AB)=0,20
a) P(AB)= P(A) + P(B)- P(AB)=0,30+0,25-0,20=0,35
P(A B) =P(AB) / P(B) = 0,20/0,25 =0,8
P(B A)= P(AB) / P(A) = 0,20/0,30= 0,67
b)Dogaaji A i B su nezavisni ako je:
P(A B) = P(A) i P(B A)= P(B)
ili da vai da je:
P(AB)= P(A)P(B)
P(A B) = 0,8 0,30 = P(A)
P(B A)= 0,67 0,25 = P(B)
P(AB)= 0,20
P(A)P(B)= 0,300,25 = 0,075 0,20 = P(AB)
ZAKLJUAK : Dogaaji A i B nisu nezavisni

ZADATAK 14.
Studija uticaja puenja na srane bolesti na uzorku od 1000 ljudi
starijih od 50 godina dala je sljedee podatke:
Ima bolest
srca
Nema
bolest srca
Ukupno

Pua
100

Nepua
80

Ukupno
180

200

620

820

300

700

1000

a) Prikazati pridruene vjerovatnoe koje sumiraju rezultate studije

b)Kolika je vjerovatnoa da je ovjek iznad 50 godina pua i da
ima bolest srca?
c) Izraunati i interpretirati marginalne vjerovatnoe?
d)Ako je ovjek stariji od 50 godina pua, kolika je vjerovatnoa
da ima bolest srca?
e) Ako je ovjek stariji od 50 godina nepua, kolika je
vjerovatnoa da ima bolest srca?
f) Da li je istraivanje pokazalo da su puenje i srane bolesti
nezavisni dogaaji? Koristiti vjerovatnoe za dokazivanje svog
odgovora.
g)Kakav zakljuak se moe dati o vezi puenja i sranih bolesti?

IZRADA
A pua
B- ima bolest srca
a)
Tabela pridruenih vjerovatnoa
Pua

Nepua

Ima bolest
100 / 1000 = 0,1 80 / 1000 = 0,08
srca
Nema
200 / 1000 = 0,2 620 / 1000 = 0,62
bolest srca
Ukupno 300 / 1000 = 0,3 700 / 1000 = 0,70
Boldirane vrijednosti su vrijednosti parcijalnih
ostale su zajednike vjerovatnoe.
b)
P(A B) = 100 / 1000 = 0,1
c)
P(A) = 300 / 1000 = 0,3
P( A ) = 700 / 1000 = 0,7
P(B) = 180 / 1000 = 0,18
P( B ) = 820 / 1000 = 0,82
d)
P(B A) = P(A B) / P(A) = 0,1 / 0,3 = 0,33
e)

Ukupno
180 / 1000 = 0,18
820 / 1000 = 0,82
1000 / 1000 = 1,00

vjerovatnoa, a

P(B

) = P( A B) / P( A ) = 0,08 / 0,7 = 0,11

f)
P(B A) = P(B)
0,33 0,18 Nisu nezavisni, odnosno puenje i srane bolest su
zavisni su dogaaji
g) PUENJE JE TETNO PO ZDRAVLJE
ZADATAK 15.
Apriorne vjerovatnoe A1, A2, A3 su P(A1) = 0,20 ; P(A2) = 0,30 ;
P(A3) = 0,50.
Uslovne vjerovatnoe dogaaja B pod uslovom deavanja
dogaaja A1, A2, A3 su:
P(B A1) = 0,50; P(B A2) = 0,40; P(B A3) = 0,30.
a) Izraunati P(B A1), P(B A2), P(B A3).
b)Primijeniti Bayas ovu teoremu za izraunavanje posteriorne
vjerovatnoe P(A2 B).
c) Primijeniti tabelarni pristup za primjenu Bayas ove teoreme na
raunanje P(A1 B), P(A2 B), P(A3 B).
IZRADA
a)
P(B A1) = P(B A1) P(A1) = 0,50 0,20 = 0,10

P(B A2) = P(B A2) P(A2) =0,40 0,30 = 0,12

P(B A3) = P(B A3) P(A3) =0,30 0,50 = 0,15
b)
P (A2 B)= P(B A2) P(A2) / P(B A2) P(A2) + P(B A1) P(A1)
+ P(B A3) P(A3) =
=

0,12
0,32
0,12 0,10 0,15

c)
Dogaaj

Apriorne
Uslovne
vjerovatnoe vjerovatnoe
P(Ai)
P(B Ai)

A1

0,20

0,50

A2

0,30

0,40

A3

0,50

0,30

1,00

Zajednike
vjerovatnoe
P (Ai B)

Posteriorne
vjerovatnoe
P (Ai B)

0,10 0,10 / 0,37 =

0,27
0,12 0,12 / 0,37=
0,32
0,15 0,15 / 0,37 =
0,41
P(B)=0,37
1,00

Vjerovatnoe
P(B A1) = P(B A1)
P(A1)
= 0,50 0,20 = 0,10

P(B A2) = P(B A2)

P(A2)
=0,40 0,30 = 0,12

P(B A3) = P(B A3) P(A3)

=0,30 0,50 = 0,15
ZADATAK 16.
Naftna kompanija je zakupila zemljite na Aljasci. Preliminarna
geoloka ispitivanja su pokazala sljedee apriorne vjerovatnoe:
P(nafta visokog kvaliteta) = 0,50
P(nafta srednjeg kvaliteta) = 0,20
P(nema nafte) = 0,30
a) Kolika je vjerovatnoa pronalaenja nafte?

b)Nakon 200 m buenja na prvoj buotini, uzet je uzorak tla.

Vjerovatnoe pronalaenja tragova nafte su sljedee:
P( trag nafte nafta visokog kvaliteta) = 0,20
P( trag nafte nafta srednjeg kvaliteta) = 0,80
P( trag nafte nema nafte) = 0,20.
Kako kompanija treba interpretirati test. Kolike su revidirane
vjerovatnoe i kolika je sad vjerovatnoa pronalaenja nafte?
IZRADA
A1 nafta visokog kvaliteta ; P(A1) = 0,50
A2 - nafta srednjeg kvaliteta ; P(A2) = 0,20
A3 - nema nafte ; P(A3) = 0,30
a)
P( pronalaenja nafte) = P(A1) + P(A2) = 0,50 + 0,20 = 0,70
b)
B trag nafte
P(B A1) = 0,20; P(B A2) = 0,80; P(B A3) = 0,20
Tabelarni pristup:
Dogaaj Apriorne
Uslovne
Zajednike Posteriorne
Ai
vjerovatnoe vjerovatnoe vjerovatnoe vjerovatnoe
P(Ai)
P(B Ai)
P(Ai B)
P(Ai B)

A1

0,50

0,20

A2

0,20

0,80

A3

0,30

0,20

0,10 0,10/0,32 =
0,31
0,16 0,16/0,32 =
0,50
0,06 0,06/0,32 =
0,19

1,00

P(B) = 0,32

1,00

P(B) = 0,32 vjerovatnoa pronalaenja traga nafte

Revidirane(posteriorne) vjerovatnoe:
P(A1 B) = 0,31 - vjerovatnoa da je naena nafta visokog kvaliteta
pod uslovom da je pronaen trag nafte
P(A2 B) = 0,50
- vjerovatnoa da je naena nafta srednjeg
kvaliteta pod uslovom da je pronaen trag nafte
P(A3 B) = 0,19 - vjerovatnoa da nema nafte pod uslovom da je
pronaen trag nafte
Vjerovatnoa pronalaenja nafte na buotini od 200 metara:
P(pronalaenja nafte) = P(A1 B) + P(A2 B) = 0,31 + 0,50 = 0,81
Vizuelni prikaz istraivanja putem stabla ishoda:

P(A1) P(B A1) =

P(Ai B) =0,500,20=0,10

P(A2) P(B A2) =

P(A2 B) =0,200,80=0,16

P(A3) P(B A3) =

P(A3 B) =0,300,20=0,06
Vjerovatnoa pronalaenja traga nafte:
P(B) = 0,10+0,16+0,06=0,32
ZADATAK 17.
Pri uspostavljanju proizvodnog procesa, neka maina se moe
podesiti ispravno ili pogreno. Vjerovatnoa ispravnog podeavanja
je 0,90. Kada je ispravno podeena, maina radi sa 5% neispravnih
proizvoda. U sluaju pogrenog podeavanja radi sa 75%
neispravnih proizvoda.
a) Nakon to je maina krenula sa radom, kolika je vjerovatnoa da
je neispravan proizvod registrovan nakon to je testiran jedan
proizvod?
b)Pretpostaviti da je jedan komad testiran od strane kontrolora
neispravan. Kolika je vjerovatnoa da je maina pogreno
podeena? Kakvu aktivnost ete predloiti?
c) Prije nego je postupljeno po vaoj preporuci iz take b), testiran
je jo jedan dio i pronaen da je ispravan. Koristei revidirane
vjerovatnoe iz take b), kao apriorne vjerovatnoe, izraunati
revidiranu vjerovatnou da je maina pogreno podeena? Koju
bi aktivnost sada predloili?
IZRADA
A ispravno podeena maina
A - pogreno podeena maina
B - ispravan proizvod

- neispravan proizvod

P(A) = 0,90 ; P( A ) = 1-0,90 = 0,10

P( B A) = 0,05 ; P(B A) = 1-0,05 = 0,95
P( B A ) = 0,75 ; P(B A ) = 1-0,75 = 0,25
a)
P( B ) =?
P( B ) = P( B A)+ P( B A )=P( B A) P(A) + P( B
0,050,90 + 0,750,10 =0,045+0,075 = 0,12

)P( A ) =

b) Primijenit e se Bayas-ova teorema (tabelarni pristup)

Dogaaj Apriorne
Uslovne
Zajednike Posteriorne
Ai
vjerovatnoe vjerovatnoe vjerovatnoe vjerovatnoe
P(Ai)
P( B Ai)
P(Ai B )
P(Ai B )

0,90

0,05

0,045

0,10

0,75

0,075

1,00

P( B ) =
0,120

0,045/0,12
= 0,375
0,075/0,12
= 0,625
1,000

Vjerovatnoa da je maina pogreno podeena pod uslovom da je

komad neispravan: P( A B ) = 0,625, to nas navodi na slijedei
zakljuak:
Uzrok neispravnog dijela moe biti pogreno podeena maina
to pokazuje vjerovatnoa 0,625, koja je znatno vea od apriorne
vjerovatnoe koja iznosi 0,10, a takoe mogu biti i drugi uzroci, kao
to je naprimjer ljudski faktor, to pokazuje revidirana vjerovatnoa
ispravno podeene maine 0,375, koja je znatno manja od apriorne

0,90. Da bi se utvrdilo ta je stvarni uzrok pojave neispravnog

proizvoda predlae se nastavak kontrole, odnosno kontrola
ispravnosti sljedeeg komada, kako bi zakljuili da li je stvarno
potrebno vriti ponovno podeavanje maine.
c)
Dogaaj Apriorne
Uslovne
Zajednike Posteriorne
Ai
vjerovatnoe vjerovatnoe vjerovatnoe vjerovatnoe
P(Ai)
P(B Ai)
P(Ai B )
P(Ai B)

0,375

0,95

0,625

0,25

1,00

0,356 0,356/0,512
= 0,695
0,156 0,156/0,512
= 0,305
P(B) =
1,000
0,512

P(A B ) = P(B A) P(A) = 0,950,375 = 0,356

P( A B ) = P(B A ) P( A ) =0,250,625=0,156
P(B) = 0,356+0,156= 0,512 vjerovatnoa da e biti registrovan
ispravan komad

II RASPODJELE VJEROVATNOE
Sluajna promjenljiva je numeriki opis ishoda eksperimenta
Diskretna sluajna promjenljiva moe poprimiti samo konaan ili prebrojiv broj
odreenih vrijednosti
Kontinualna sluajna promjenljiva moe poprimiti svaku vrijednost u intervalu ili
kolekciji intervala
Oekivana vrijednost diskretne sluajne promjenljive
E(x) = = x f(x)
Varijansa diskretne sluajne promjenljive
Var (x) = 2 = (x - )2 f(x)
Standardna devijacija
Var x

ZADATAK 2.
Navedeni su primjeri eksperimenata i pridruenih sluajnih promjenljivih. U svakom primjeru
odrediti vrijednosti koje moe poprimiti sluajna promjenljiva i navesti da li je sluajna
promjenljiva diskretna ili kontinualna.
Eksperiment
Test od 20 pitanja
Registrovati pristizanje automobila na
parking u toku jednog sata
Pregled 50 pristiglih prijava poreza
Posmatranje rada zaposlenika
Vagati vrijednosnu poiljku

Sluajna promjenljiva (x)

Broj tano odgovorenih pitanja
Broj pristiglih automobila
Broj prijava koje sadre greku
Broj neproduktivnih sati u
8-asovnom radnom danu
Broj kilograma

IZRADA
Eksperiment

Sluajna promjenljiva
(x)

Test od 20 pitanja

Broj tano odgovorenih

pitanja
Registrovati pristizanje Broj pristiglih automobila
automobila na parking
u toku jednog sata
Pregled 50 pristiglih
Broj prijava koje sadre
prijava poreza
greku
Posmatranje rada
Broj neproduktivnih sati u
zaposlenika
8-asovnom radnom danu
Vagati vrijednosnu
Broj kilograma
poiljku

Mogue vrijednosti
sluajne
promjenljive

Vrsta sluajne
promjenljive

0,1,2,3,...20

DISKRETNA

0,1,2,3,...

DISKRETNA

0,1,2,3,...50

DISKRETNA

0x8

KONTINUALNA

0x

KONTINUALNA

ZADATAK 3.
Jedna gvoarija naruuje opremu svakog februara. Pretpostavljena je slijedea raspodjela
vjerovatnoe za potranju:
Potranja
Vjerovatnoa
0
0.10
1
0.15
2
0.30
3
0.20
4
0.15
5
0.10
a) Ako je gvoarija naruila tri komada opreme, kolika je vjerovatnoa da e prodati sva tri?
b) Kolika je oekivana potranja za opremom?
c) Kolika je varijansa potranje opreme? Kolika je standardna devijacija?
IZRADA
a)
x=3
f(x) = f(3) = 0,20
b)
E(x) = = x f(x)
x
0

f(x)
0.10

xf(x)
00,10 =0,00

1
2
3
4
5

0.15
10,15 =0,15
0.30
20,30 =0,60
0.20
30,20 =0,60
0.15
40,15 =0,60
0.10
50,10 =0,50
E(x) = = x f(x) = 2,45

c)
Var (x) = 2 = (x - )2 f(x)
Var x

x
0
1
2
3
4
5

Var x

2,045 =

x-
0- 2,45 = -2,45
1- 2,45 = -1,45
2- 2,45 = -0,45
3- 2,45 = 0,55
4- 2,45 = 1,55
5- 2,45 = 2,55

f(x)
(x - )2
(x - )2 f(x)
6,00
0.10
0,600
2,10
0.15
0,315
0,20
0.30
0,060
0,30
0.20
0,060
2,40
0.15
0,360
6,50
0.10
0,650
2
2
Var (x) = = (x - ) f(x) = 2,045

1,43

ZADATAK 7
Broj neispravnih dijelova vraenih proizvoau varira od sedmice do sedmice. Uzeti da broj
vraenih komada (x) ima slijedeu raspodjelu vjerovatnoe:
x
0
1
2
3
4
5

f(x)
0,10
0,15
0,30
0,25
0,10
0,10

a) Kolika je srednja vrijednost i varijansa vraenih komada?

b) Ako je troak zamjene neispravnog dijela 125 KM, koliki je oekivani sedmini troak
zamjene neispravnih dijelova?
IZRADA
a)
x
0
1

f(x)
0,10
0,15

x f(x)
0,00
0,15

2
3
4
5

x
0
1
2
3
4
5

0,30
0,25
0,10
0,10

x-
0- 2,4 = -2,4
1- 2,4 = -1,4
2- 2,4 = -0,4
3- 2,4 = 0,6
4- 2,4 = 1,6
5- 2,4 = 2,6

0,60
0,75
0,40
0,50
E(x) = = x f(x) = 2,40

f(x)
(x - )2
(x - )2 f(x)
5,76
0.10
0,576
1,96
0.15
0,294
0,16
0.30
0,048
0,36
0.25
0,090
2,56
0.10
0,256
6,76
0.10
0,676
2
2
Var (x) = = (x - ) f(x) = 1,940

b)
Oekivani sedmini troak zamjene neispravnih dijelova =
= E(x) 125 KM = 125 KM = 2,40 125 KM = 300 KM
ZADATAK 8.
ta od navedenog predstavlja raspodjelu vjerovatnoe, a ta ne? Objasniti?
x
0
1
2
3

f(x)
0,20
0,30
0,25
0,35

y
0
2
4
6

f(y)
0,25
0,05
0,10
0,60

z
-1
0
1
2

f(z)
0,20
0,50
-0,10
0,40

IZRADA
x
0
1
2
3

f(x)
0,20
0,30
0,25
0,35
f(x) =1,10

y
0
2
4
6

f(y)
0,25
0,05
0,10
0,60
f(y) =1,00

z
-1
0
1
2

f(z)
0,20
0,50
-0,10
0,40
f(z) =1,00

Uslovi koji se moraju zadovoljiti da bi raspodjela vjerovatnoe bila validna su slijedei:

1. 0 f(x) 1,00
2.
f(x) =1,00

ZAKLJUAK: Raspodjelu vjerovatnoe predstavlja samo f(y) jer samo ona zadovoljava dva
navedena uslova.

KARAKTERISTIKE BINOMNE RASPODJELE

1. Eksperiment u cjelini moe biti opisan kao slijed n identinih
eksperimenata koje nazivamo pokuajima;
2. Dva rezultata su mogua u svakom pokuaju. Jedan od rezultata
oznaavamo kao uspjeh, a drugi neuspjeh;
3. Vjerovatnoe dva ishoda se ne mijenjaju od jednog pokuaja do
drugog;
4. Pokuaji su nezavisni (tj. rezultat jednog pokuaja ne utie na rezultat
bilo kojeg drugog pokuaja).
FUNKCIJA VJEROVATNOE BINOMNE RASPODJELE
f ( x)

n!
p x 1 p n x
x! n x !

gdje je:
n- broj pokuaja
x broj uspjeha u n pokuaja
(n-x) broj neuspjeha u n pokuaja
p vjerovatnoa uspjeha
(1-p) - vjerovatnoa neuspjeha
OEKIVANA VRIJEDNOST
n p

VARIJANSA
2 np1 p

ZADATAK 16.
Kada odreena maina ispravno funkcionie, samo 1% proizvoda je neispravno. Pretpostaviti da maina radi
ispravno pri odgovaranju na slijedea pitanja:
a) Ako su kontrolisana dva komada, kolika je vjerovatnoa da ni jedan nije neispravan?
b) Ako je kontrolisano pet komada, kolika je vjerovatnoa da ni jedan nije neispravan?
c) Kolika je oekivana vrijednost neispravnih komada u uzorku od dvjesto (200) komada?
d) Kolika aje standardna devijacija neispravnih komada u uzorku od dvjesto (200) komada?
IZRADA
Radi se binomnoj raspodjeli vjerovatnoe
a)
p=1% = 0,01 (vjerovatnoa neispravnog dijela)
n=2 (broj pokuaja)
1-p = 0,99 (vjerovatnoa ispravnih dijelova)
x=0 (broj neispravnih dijelova u n pokuaja)

f ( x)

n!
2!
n x
p x 1 p

0,010 0,99 2 1 0,99 2 0,98

x! n x !
0!2!

b)
p=0,01 ; 1-p=0,99
n=5 ; x=0
f ( x)

c)

n!
5!
n x
p x 1 p

0,010 0,99 5 1 0,99 5 0,95

x! n x !
0!5!

n=200 ; p=0,01
n p 200 0,01 2kom

d)
n=200 ; p=0,01
2 np 1 p 200 0,01 0,99 1,98

2 1,98 1,4

ZADATAK 17.
Na odreenom univerzitetu je uoeno da 20% studenata naputa studij bez poloenog uvodnog kursa iz statistike.
Pretpostaviti da je 20 studenata prijavljeno na kurs ovog tromjeseja.
a) Kolika je vjerovatnoa da e dva ili manje napustiti studij?
b) Kolika je vjerovatnoa da e tano etiri napustiti studij?
c) Kolika je vjerovatnoa da e vie od tri napustiti studij?
d) Koliki je oekivani broj naputanja studija?
IZRADA
p=20% =0,2
n=20
a)
x1=2 ; x2=1 ; x3=0
n!
20!
p x 1 p n x
0,2 2 0,818 7,6 0,818 0,137
x! n x !
2!18!
n!
20!
f (x2 )
p x 1 p n x
0,21 0,819 4 0,819 0,058
x! n x !
1!19!
n!
20!
f ( x3 )
p x 1 p n x
0,2 0 0,8 20 0,8 20 0,012
x! n x !
0!20!
f ( x1 )

f(x2) = f(2) + f(1) + f(0) =11,440,818 = 0,207

b)
x=4
f ( 4)

n!
20!
p x 1 p n x
0,2 4 0,816 7,752 0,816 0,218
x! n x !
4!16!

c)
f(x3) = 1-f(x3) = 1-f(3)+f(2)+f(1)+f(0) = 1-(11,40,818 + 11,440,818)=1-22,840,818 = 0,589
f (3)

n!
20!
n x
p x 1 p

0,2 3 0,817 9,12 0,817 =11,40,818 = 0,206

x! n x !
3!17!

d)

n p 20 0,2 4 studenta

ZADATAK 18.

Pretpostavimo da prodava ostvari prodaju u 20% poziva.

a) Ako prodava obavi tri poziva dnevno, kolika je vjerovatnoa da ostvari vie od tri prodaje u 5 dana
sedmino?
b) Ako prodava radi 50 sedmica godinje i ostvari proviziju od 100 KM po prodaji, koliko prodaja se moe
oekivati godinje? Koliki je oekivani godinji dohodak prodavaa?
IZRADA
Binomna raspodjela
p = 20% = 0,20
a) n= 3 5 =15 poziva (pokuaja)
x 3 prodaje (uspjeha)
f(x 3) =?
f(x 3) =1- f(0) +f(1)+f(2)+f(3)=
=1-(0,0352+0,13194+0,2309+0,2501)=0,35186
f (0)

n!
15!
p x 1 p n x
0,2 0 0,815 0,0352
x! n x !
0!15!

f (1)

n!
15!
p x 1 p n x
0,21 0,814 0,13194
x! n x !
1!14!

f ( 2)

n!
15!
p x 1 p n x
0,2 2 0,813 0,2309
x! n x !
2!13!

f (3)

n!
15!
p x 1 p nx
0,2 3 0,812 0,2501
x! n x !
3!12!

b) n=50 sedmica 5 dana 3poziva = 750 poziva

p = 20% = 0,20
OEKIVANI BROJ PRODAJA U 50 SEDMICA
n p 750 0,20 150 poziva

OEKIVANI GODINJI DOHODAK = 150 100 KM = 15000 KM

ZADATAK 19.
Ukupno vrijeme potrebno za popunjavanje odreene aplikacije je uniformno rasporeeno izmeu 3 i 7 dana.
a) Dati matematiki izraz za gustou raspodjele vjerovatnoe?
b) Kolika je vjerovatnoa da e aplikacija biti popunjena za manje od tri dana?
c) Izraunati vjerovatnou da e aplikacija biti popunjena za 5 dana ili prije?
IZRADA
a = 3; b = 7 dana
a) Funkcija gustine vjerovatnoe za uniformnu raspodjelu:

 1 1
ba 4

za a x b

f ( x)

za x b 7, x a 3

b) P(x<3) = 0
c) P x 5 5 3

1
0,5
4

ZADATAK 20.
Potranja za novim proizvodnom ima normalnu raspodjelu parametara = 200 i = 40. Ako je x broj zahtjevanih
jedinica proizvoda, izraunati:
a) P(180 x 220)
b) P(x 250)
c) P(x 100)
d) P(225 x 250)
IZRADA

Grafiki prikaz Gausove krive datih parametara = 200 i = 40:

a)
z = (x - ) /
x = 180 z = - 0,5
x = 220 z = 0,5
Grafiki:

P(180 x 220) = P(-0,5 z 0,5) = P(0,5) + P(0,5) = 2P(0,5) = 2 0,1915 = 0,3830

Vrijednost P(0,5) data je tabelarno (tabela...)
b)
x = 250 z = 1,25
Grafiki:

P(x 250) = P(z 1,25) = 0,5 P(1,25) = 0,5 0,3944 = 0,1056

Vrijednost P(1,25) data je tabelarno (tabela...)
c)
x = 100 z = -2,5
Grafiki:

P(x 100) = P ( z -2,5) = 0,5 P(2,5) = 0,5 0,4938 = 0,0062

Vrijednost P(2,5) data je tabelarno (tabela...)
d)
x = 225 z = 0,625
x = 250 z = 1,25
Grafiki:

P(225 x 250) = P ( 0,625 z 1,25) = P (1,25) P(0,625) = 0,3944 0,23405= 0,16035

Vrijednosi P(0,625) i P(1,25) date su tabelarno (tabela...)
ZADATAK 21.
Test ponovljivosti mjeraa protoka dao je sljedeih 35 izmjerenih vrijednosti pri konstantnom ulaznom protoku od
1,4x10-2 m3/s: 208,6; 208,3; 208,7; 208,5; 208,8; 207,6; 208,9; 209,1; 208,2; 208,4; 208,1; 209,2; 209,6; 208,6;
208,5; 207,4; 210,2; 209,2; 208,7; 208,4; 207,7; 208,9; 208,7; 208,0; 209,0; 208,1; 209,3; 208,2; 208,6, 209,4;
207,6; 208,1, 208,8; 209,2; 209,7 Hz.
a) Koristei jednake intervale irine 0,5Hz nacrtaj histogram vrijednosti gustine vjerovatnoe.
b) Izraunaj srednju vrijednost i standardnu devijaciju podataka.
c) Skiciraj Gausovu funkciju gustine vjerovatnoe sa srednjom vrijednosu i standardnom devijacijom iz
take b) na histogramu nacrtanom u taki a).
IZRADA
a)
Interval

207,0-207,5
207,6-208,0
208,1-208,5
208,6-209,0
209,1-209,5
209,6-210,0
210,1-210,5

Sredina
intervala
Xi

207,25
207,75
208,25
208,75
209,25
209,75
210,25

Frekvencija
fi

1
4
10
11
6
2
1
35

Relativna
frekvencija

1/35
4/35
10/35
11/35
6/35
2/35
1/35
1

Gustina vjerovatnoe

di

fi di

fi di2

(1/35)/0,5 = 0,057
(4/35)/0,5 = 0,229
(10/35)/0,5 = 0,571
(11/35)/0,5 = 0,629
(6/35)/0,5 = 0,343
(2/35)/0,5 = 0,114
(1/35)/0,5 = 0,057

-3
-2
-1
0
1
2
3

-3
-8
-10
0
6
4
3
-8

9
16
10
0
6
8
9
58

b)
Srednja vrijednost (aritmetika sredina): = x x i

fd
f
i

=208,75+0,5(-8/35) = 208,64

x nazivna duina, vrijednost xi sa najveom frekvencijom pojavljivanja

i razlika izmeu susjeda (i = xi+1 xi)= 0.5
fi frekvencija pojavljivanja
x x
di odstupanje od nazivne duine d i i
i
Standardna devijacija uzorka:

fd
f
i

c)

2
i

fd
f

0,5

58 8

35 35

0,633

III TEORIJA APROKSIMACIJE

ZADATAK 22.
Odrediti polinom minimalnih kvadrata reda 1 i 2 za podatke koji su prikazani u slijedeoj tabeli.
i
0
1
2
3
4
5

xi

yi
0
0,15
0,31
0,5
0,6
0,75

1,0
1,004
1,031
1,117
1,223
1,422

Koji stepen je bolja aproksimacija, odnosno koja ima manju greku?

a)
Polinom prvog reda oblika: y=ax + b ili y=a1x1 + a0
n=1,
broj nepoznatih = n+1 =2 (a=? i b=?)
Potrebne dvije normalne jednaine:
n

(1)

x
i 1

2
i

(2)

i 1

i 1

x i bn

yi

i 1

Formirat emo tabelu:

i
0
1
2
3
4
5
Suma
(1)
(2)

i 1

x x y

xi

xi2

yi
0
0,15
0,31
0,5
0,6
0,75
2,31

1,0
1,004
1,031
1,117
1,223
1,422
6,797

a1, 2911 + b2,31=2,829 / 2,31

a2,31
+ b6
=6,797 /1,2911

xi yi
0
0,0225
0,0961
0,25
0,36
0,5625
1,2911

0
0,1506
0,3196
0,5585
0,7338
1,0665
2,829

a2,9 82 + b5,3361=6,535
a2,982 + b7,7466=8,7756
2,41 b=2,24 b=0,9295
a=(6,797 -6b)/2,31 =0,5281

(2)

POLINOM PRVOG REDA: Y=0,5281x + 0,9295

GREKA:
yi
1,0
1,004
1,031
1,117
1,223
1,422

xi

(yi Y)2
0,004970
0,000025
0,003844
0,005776
0,000529
0,009216
0,024360

Y=0,5281x + 0,9295
0,9295
1,009
1,093
1,193
1,246
1,326
Suma

0
0,15
0,31
0,5
0,6
0,75

b)
Polinom drugog reda oblika: y=a2x2+ a1x1 + a0
n=2,
broj nepoznatih = n+1 =3 (a0 =? ; a1 =? i a2 =?)
Potrebne tri normalne jednaine:
n

a0 n a1

(1)

xi a2

i 1

i 1

a0

(2)

xi a1

i 1
n

a0

(3)

xi2

2
i

a1

i 1

i 1

xi2 a2

i 1

xi3

i 1

3
i

a2

i 1

y x

i i

i 1

x
i 1

4
i

y x

2
i i

i 1

Zatim emo formirati tabelu:

xi

xi2

yi

xi3

xi4

xi2 yi

xi yi

1,0

0,15

1,004

0,0225

0.003375

0,000506

0,1506 0,02259

0,31

1,031

0,0961

0,029791

0,00923

0,3196 0,09908

0,5

1,117

0,25

0,125

0,0625

0,5585 0,27925

0,6

1,223

0,36

0,216

0,1296

0,7338 0,44028

0,75

1,422

0,5625

0,42187

0,3164

1,0665 0,79987

Suma

2,31

6,797

1,2911

0,796041

0,51824

2,829

1,641

6a0 + 2,31a1 + 1,2911a2 = 6,797 /(-2,31/6)

/(-1,2911/6)
+
2,31a0 + 1,2911a1 + 0,796041a2 = 2,829
1,2911a0 + 0,796041a1 + 0,51824a2 = 1,641+
6a0 + 2,31a1 + 1,2911a2 = 6,797
0,40175a1 + 0,299a2 = 0,2122 /(-0,29897/0,40175)
+
0,29897a1 + 0,2404a2 = 0,1784
6a0 + 2,31a1 + 1,2911a2 = 6,797
0,40175a1 + 0,299a2 = 0,2122
0,0179a2 = 0,0205
a2=1,1473
a1 =(0,2122-0,2991,1473)/0,40175= -0,3257
a0=(6,797-1,29111,1473+2,310,3257)/6=1,01134

POLINOM DRUGOG REDA: Y=1,01134 - 0,3257X +1,1473X2

GREKA:
xi2

xi

Y=1,01134 - 0,3257X+1,1473X2

(yi Y)2

yi

1,01134

1,0

0,0001285

0,15

0,0225

0,9883

1,004

0,000246

0,31

0,0961

1,02063

1,031

0,0001075

0,5

0,25

1,135315

1,117

0,0003354

0,6

0,36

1,22895

1,223

0,0000354

0,75

0,5625

1,4124

1,422

0,0000921

Suma

Bolju aproksimaciju daje polinom drugog reda jer ima manju greku.

0,0009449