SVEUILITE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
INFORMACIJSKE ZNANOSTI

IRIL I METOD
Seminarski rad

Mentor: prof. dr. sc. Ivica Musi

Student:

Mostar,sijeanj 2014.

Uvod
Kranski sveci iji blagdan se slavi svake godine 5. srpnja, Konstantin iril i
Metod ili Sveta Braa, imena od kljune vanosti u stvaranju hrvatskog identiteta 9.
stoljea. Da ovo bude tema moga rada nagnali su me lanci i reportae o Brai.
Budui da ni sam nisam znao sve o postanku naeg pisma, o povijesnoj prilagodbi i
dananjem konanom rezultatu i upotrebi. Vie se panje posveuje kasnijim
istraivanjima i postanku grafije koja potjee od Ljudevita Gaja i njegovih
sljedbenika, odluio sam istraiti neto vie o samim korijenima prvobitne glagoljice
i latinice. U radu se na nekoliko stranica govori o ivotu i djelovanju irila i Metoda,
iz razloga da se vidi u kojim uvjetima su uspjeli ustrajati u svom cilju. Iitavajui
literaturu zakljueno je da se puno polemika vodi i o samom pitanju prvenstva
latinice i irilice, pa je stoga jedno poglavlje rada bazirano na toj problematici.
iril i Metod, rodom su iz Soluna, glavnog grada jedne od Makedonskih
pokrajina, drugog po vanosti grada u to vrijeme. Najvaniji grad je bio Carigrad.
Zbog svoje intelektualne sposobnosti, car ih ukljuuje u dravnu i crkvenu politiku,
te im s punim povjerenjem doputa sudjelovanje i u pravnim poslovima Bizanta.
Poznati su i po brojnim misijama u srednjoj Europi.
Glavna misija i cilj Svete Brae bila je pismo, uspostava slavenskog pisma.
Bitno je spomenuti djelovanje u Moravskoj kneevini, na elu koje je bio knez
Ratislav. Moravska kneevina je bila kneevina u kojoj su se mijeali razliiti jezici,
posebno latinski i grki, te razliiti obiaji. Dodatan problem je i bilo to to se
kneevina Moravska borila s prodorom politikih sila s Istoka na Zapad i obrnuto. Iz
navedene situacije vidljivo je da su iril i Metod imali teaka zadatak jer su politiki
nemiri bili u punom jeku u to vrijeme na tom prostoru i trajali su stoljeima. iril i
Metod su bili prosvjetitelji, utvrdili su organizaciju crkve, drutva kneevine kneza
Ratislava.
Budui da se pisana rije razlikuje od dosadanjih usmenih predaja, sa
sigurnou se moe rei da je jezik jedan od kljunih pojava kojima narodu
odreujemo identitet. Pisanom rijeju se prenosi tradicija i dolazi do drutvenog
napretka u svakom pogledu. Tu kljunu pojavu da Slaveni, sa samim tim i mi Hrvati,

oformimo svoju civilizaciju omoguili su braa iril i Metod. Zasluni su za dva

nova pisma, znai nisu modificirali neko dotad poznato pismo, ve su stvorili dva
nova glagoljicu i irilicu.

1. ITJA KONSTANTINA IRILA I METODA

itje Konstantina irila (K) i itje Metodija (M) su dva temeljna teksta
koja nam donose podatke o podrijetlu, ivotu i radu Brae. Naziv itja je
tradicionalni naziv za tekstove koji donose biografije. K su napisali grki pisci, a
M ruski pisci. Iz samih itja vidljiva je razlika koja je vodila autore u pisanju djela.
Grci su smatrali da je Konstantin od Boga poslan Slavenima, dok su ruski pisci vie
pisali o povijesnoj i knjievnoj vrijednosti samog Metoda.

1.1 itja Konstantina irila

Do dan danas nije utvrena godina roenja Konstantina irila, smatra se da je

godina roenja 826. ili 827. Iz izvora je jasno da je mladi bio talentiran, te da se
kolovao u Carigradu. Odbio je ponudu da postane hartofilaks (sekretar) to bi
znailo da bi morao uvati dravne tajne. Zbog toga bjei u samostan. Bio je
skroman i ivio ivot po ugledu na 10 bojih zapovijedi, te je upozoravao i druge da
moraju tako ivjeti za dobrobit svih. Takoer se saznaje da je bio vjet polemik i
logiar. Zbog tih vrlina dobio je jo jedno ime, prozvan je Konstantin Filozof. U
jednom dijalogu s Haragenima1 iziritiran njihovim bogohuljenjem spremno
odgovara: "Sa radou u ii za kransku vjeru. to mi je slae na ovom svijetu
negoli za Svetu Trojicu biti iv i umrijeti."2 Harageni izrugujui sve one koji ive za
Krista jednom prilikom odlue na vratima svih krana naslikati demone i rugati se.
Na to je opet spreman iril reagirati mirno i sabrano, vjeran svom Bogu i svojoj
vjeri. On im odgovara: " Vidim lik demona i mislim da tu borave krani. Oni ne
mogu ivjeti s njima i bjee van od njih. A gdje nema toga znaka vani, tamo oni ive
unutra s njima."3 Konstantin je ivio u uvjerenju da je svako bie na Zemlji poslano
od Boga, i da ih od ivotinja dijeli to, to ljudi imaju razum. Od anela je Bog
odijelio ljude to im je dao srdbu i pohotnost. Dokaz da je Konstantinova rije bila
1

Harageni, Grci su sve muslimane zvali Hagarima, iako bi to ime pripadalo jedino Arapima, kao
potomcima Abrahamova sina Jimaela kojega je imao s ropkinjom Hagarom. J.Bratuli, itja
Konstantina irila i Metodija i druga vrela, Zagreb, 1992., str. 40.
2
isto, str. 40.
3
isto, str. 42.

iva i da je imala odjeka meu ljudima je jedan Samarianin kojemu je iril

prevodio knjige, odluio pokrstiti. Primjer Samarianina koji je naavi Boga, i
samog sebe krstei se, slijedili su mnogi. itja Konstantina irila navode da je
nauavao o ravnopravnosti slavenskog jezika, pisma i bogosluja s latinskim i
grkim jezikom, pismom i bogoslujem.

1.2 itje Metodijevo

Svi bitni povijesni dogaaji prije kranstva, vjere utemeljene na istini,

navedeni su u itjima Metodijevima. Tri poglavlja redom donose : prvo poglavlje
donosi povijest ljudskog roda tijekom spoznaje o Presvetom Trojstvu, drugo
poglavlje se odnosi na povijest idovskog naroda opisano kao u Svetom pismu, a
tree poglavlje iznosi povijest kranstva opisanu kroz est crkvenih sabora. Velika
uloga u utvrivanju kranstva je Metodova, njegov astan nain ivota,
strahopotovanje prema Bogu, milosrdnost i marljivost. Imao je sve odlike koje su
nune za monaha, a i nadbiskupa. Sve njegove vrline su prepoznali i drugi, pa je bio
voljen i potovan.
Zbog svega navedenog car mu je povjerio kneevinu Slavena. Pretpostavlja
se da mu je pravo ime bilo Mihael. Ime Metod dobio je pri zareenju. Obiaj poznat
od davnina da krsno i redovniko ime zapoinju istim slovom, otuda je miljenje da
se zvao Mihael. Vjeruje se da je roen 812. godine. Njegov otac ga spremao za
vojnu slubu. Postavi carskim namjesnikom kneevine Moravske bio je okruen
Slavenima. 862. godine tadanji car imena Mihajlo zamolio je irila i Metoda da
slavenski narod pouavaju rijeima: " Vi ste Solunjani, a svi Solunjani isto slavenski
govore4 Zajedno s bratom irilom bori se protiv bogohuljenja Hazara i ree:
Spreman sam za kransku vjeru i umrijeti. "5
Metod postaje sveenik, a nakon odreenog vremena i prvi nadbiskup
obnovljene Crkve na podruju kneevine kneza Ratislava. Nakon irilove smrti,
4
5

S.Damjanovi, Slovo iskona, Zagreb, 2004., str. 12.

J.Bratuli, itja Konstantina irila i Metodija i druga vrela, Zagreb, 1992., str. 99.

Metod preuzima sve obveze na sebe. Uslijed njemake okupacije Panonije, gdje je
Metod ivio i djelovao kao biskup i uitelj Slavenima, bio je zatoen, te osloboen
nakon 3 godine zatoenitva.

2. DJELOVANJE I MISIJE SVETE BRAE

Solunska braa sinovi su visokog vojnog funkcionara, drungara (vojni in)
Lava. Bili su razliitih osobnosti: Metod je slijedio oev primjer, pravno se
obrazovao i postao je upraviteljem slavenske pokrajine u Makedoniji, na rijeci
Strumi. Njegov mlai brat Konstantin iril od ranog djetinjstva je pokazivao iznimne
intelektualne sposobnosti, te se za rana naao na carskom dvoru kolujui se. Odluio
se za duhovno zvanje, a ubrzo postaje i profesor filozofije. Nakon desetak godina
zajednikog rada s bratom Metodom, i nekoliko manjih poslova, braa dobivaju
poziv na vjersku misiju meu Hazare.
Najvea misija koju su Sveta Braa dobila na povjerenje i koja e utjecati na
najvea srednjoeuropska zbivanja, je misija meu moravskim Slavenima. Knez
Ratislav pozvao je dvojicu brae meu Slavene. Ratislav je smatrao da nije mogue
uspostaviti dravnu i vjersku zajednicu bez pisma. Slaveni su tijekom te misije dobili
vlastito pismo, knjievni jezik i prijevod Svetog pisma, tonije Novog zavjeta. Braa
su oko sebe okupila brojne sljedbenike i uenike. Neki od njih bili su Kliment,
Naum, Angelar, Sava, i mnogi drugi
Koncept organizacije koji je knez Ratislav zamislio poeo se ostvarivati.
Brai je prepustio kolovanje omladine koja se neko kolovala u franjevakim
kolama. Uveli su bogosluje u crkve u Moravskoj, nastavili su prevoditi sve vane
dijelove Svetog pisma. No, misija nije protekla najmirnije. Tijekom misije izbijali su
manji nemiri i pobune, no nije zabiljeen nikakav vei incident koji bi sprijeio brau
u ostvarivanju svoje misije. Nakon povratka, braa odlaze u Veneciju. Ondje otvaraju
raspravu s trojezinicima i brane prava naroda na vlastito pismo, knjievnost i
bogosluje. U Veneciji dobivaju poziv pape Nikole da dou u Rim. U meuvremenu
papa Nikola umire, a na njegovo mjesto dolazi Hadrijan II. Braa su bila sveano
doekana, sa svim poastima. Papa Hadrijan II. odobrio je slavenske knjige i zaredio
nekoliko uenika Svete Brae. Zbog njihova utjecaja kranstvo se sve jae irilo i
ostalim kneevinama, osobito iz razloga to su prevodili crkvene knjige na jezik
razumljiv Slavenima. Visoko sveenstvo najprije je smatralo da su Knjige i oltara
dostojni samo grki, latinski i hebrejski jezik i pismo, to je Konstantin nazvao

trojezinom herezom. Nakon papinog blagoslova, slavensko pismo postalo je

ravnopravno svim pismima i jezicima koji su se dotada koristili u bogosluju.
Kad je Konstantin boravio kod brata Metoda na Olimpu 6 bez prestanka je bio
posveen Bogu, knjigama i molitvi. Na Olimpu je nauio hebrejski jezik i pismo,
prevodio je brojne knjige. Najvee dostignue, odnosno priznanje za svoje ivotno
djelo dobio je iril od pape Hadrijana II. Papa je primio slavenske knjige, posvetio ih
i poloio u crkvi sv. Marije. Konstantin je neprestano zahvaljivao Bogu na tome to
je postigao. Ubrzo nakon posveenja knjiga i slavenskog pisma, iril obolijeva i
umire 14. veljae, 869. godine u 42. godini ivota. Na samrtnom asu Konstantin
iril svom je bratu rekao: "Evo, brate, obojica smo bili ujarmljenici 7, orui jednu
brazdu. i ja padam na lijesi, svoj dan dovravam. A ti veoma voli Goru 8, no nemoj
radi Gore ostaviti svoje nauavanje, jer upravo njime moe biti spaen. " 9
Metoda nakon irilove smrti primi knez Kocelj s velikim poastima i posveti
ga za biskupa u Panoniji. Krajem 1980. godine papa je irila i Metoda proglasio
suzatitnicima Europe, razlog je njihovo suivljavanje s razliitim kulturama i
dostojanstveno potovanje svih naroda.
Iz kratkog pregleda ivotnog puta Brae je vidljivo da su prouili slavenski
mentalitet, odrekli su dotadanjeg ivota i okrenuli u nepoznato pouavati i navijetati
novu rije, te da im nije bilo nimalo lako na njihovom putu.

Nije rije o tesalskom Olimpu, sijelu poganskih bogova, nego o maloazijskom gorskom lancu,
nasuprot Carigradu, na granici izmeu Bitinije i Mizije, gdje je u 8. stoljeu podignuto mnogo
manastira, te je Olimp postao najvee i najznaajnije asketsko sredite istone Crkve.
7
Prvobitno oznaava jaram volova, a zatim i metaforiki one koji su na zajednikom poslu (vuku
jednu brazdu).
8
Misli se na Olimp.
9
BRATULI, J., itja Konstantina irila i Metodija i druga vrela, Zagreb, 1992., str. 46.

2.1 Sveta Braa i Hrvati

Krene li se od nekih opih stvari bit e jasnija uloga Sv. Brae i svega ono to
su ostavili u nasljee, ali bit e i jasnije kako se ljudi ponaaju i koliko su zahvalni
onima koji su zasluni za formiranje civilizacije, svih onih koji su ivot podredili
narodu i boljitku kasnijih generacija. Zna se da kod krana, rimokatolika, je obiaj
davanja tradicionalnih imena djeci na krtenju, pogledamo li i zapitamo se, vidjet
emo osobno ne poznajemo niti jednog irila ni Metoda. Jo uvijek je slaba
ukorijenjenost njihovih imena i samih simpatija prema njima, jo uvijek se drimo
onih poput Ivan, Ante ili u zadnje vrijeme popularnih, kako ih nazivaju televizijskih
imena Jakov, Lara
Jako malo su se i u liturgiji potovali, iako su oni zasluni za glagoljicu u
liturgiji i samim tim uvrivanju kranstva na naim prostorima. alosno je da je i
mali broj crkvi u ast dvojice Brae. Takoer, jako je malo hrvatskih strunjaka koji
se bave problematikom sv. Brae, puno vie studija i rasprava su napisali esi ili pak
Slovenci. Strunjaci razlog ovome nalaze to su iril i Metod bili istonjaci, a mi
smo uvijek bili vie orijentirani prema Zapadu.
Ovim poglavljem je napravljen pokuaj natuknuti ono to je i potaklo na
pisanje ove teme. Ne tolika populariziranost, u nekim krugovima karakterizirana kao
nezahvalnost, prema ocima hrvatske kulture i crkvene batine.

10

3. STAROSLAVENSKI ILI OPESLAVENSKI KNJIEVNI

JEZIK
Od polovice 17. stoljea, otkad poinje znanstveno prouavanje jezika pa do
danas, jezik je bio razliito imenovan : staroslavenski, crkvenoslavenski,
starobugarski, staromakedonski, opeslavenski knjievni jezik. Danas je u najeoj
upotrebi

naziv

staroslavenski.

Imena

jezika

su

opravdana

upotrebom.

Crkvenoslavenski i starocrkvenoslavenski upuuju na upotrebu u bogosluju, Hrvati

su ga prihvatili kao crkveni, obredni jezik, te su sveenici glagoljai ubrzo poeli
pisati knjige crkvenoslavenskim jezikom i glagoljicom. U crkvenoslavenske tekstove
ulazili su hrvatski glasovi, oblici i rijei pa su ti staroslavenski tekstovi postajali sve
blii tadanjem narodnom hrvatskom govoru.
Starobugarski i staromakedonski upuuju da su ga koristili i bugarski i
makedonski slavisti. Staroslavenski je najuniverzalniji naziv za sve funkcije i mjesta
koritenja. 1843. Alexandar Vasiljevi Gorski je napisao raspravu o ivotima irila i
Metoda, i od tada poinje znanstveno prouavanje ivota Svete Brae.
Staroslavenska pisma bila su glagoljica i irilica. Prema miljenju dananjih
strunjaka, glagoljica je starije pismo te ju je stvorio Konstantin iril, a poslije je,
prema Georgievu, nastala irilica zbog povijesnog procesa u kojem su sudjelovali
mnogi, a sve je poelo od nesustavnog biljeenja slavenskih rijei grkim i latinskim
slovima (grki alfabet i latinica).
Moravski knez Rastislav poslao je poruku caru Mihajlu da mu poalje ljude
koji bi nauavali njegov narod, irili pismo i pokrtavali na njihovu jeziku. Car je
Konstantinu i Metodu rekao da su oni Solunjani, a da svi Solunjani dobro govore
slavenskim jezikom. Naime, mnogo e im biti lake nauavati jezikom poznatim
narodu. Nakon brojnih prijanjih misija, Konstantin pristaje, stvara pismo glagoljicu - jer Slaveni ne imahu pisma i odlazi u Moravsku 863. godine s bratom
Metodom.
Ondje ostaju tri godine, a potom odlaze i u Panoniju. Dok su ondje djelovali,
preveli su s grkoga jezika velik broj liturgijskih djela, a za Metoda se kae da je
nakon Konstantinove smrti preveo za osam mjeseci sve biblijske knjige, osim Knjige

11

Makabejaca. Stvorili su takoer i prvi zakonski kodeks, Zakon sudnyj ljudem te

prijevod Nomkanona.
Staroslavenski se razvio na osnovi jednog makedonskog govora, stoga se
esto nazivao i staromakedonski te starobugarski. Naziv starobugarski koristili su
bugarski slavisti govorei o bugarsko-makedonskim temeljima, a takoer su
usporeivali s latinskim i grkim rekavi da su i oni bili knjievni jezici velikog
prostora, ali su opet nazivani narodnim imenima. No, treba uzeti u obzir injenicu da
je tim jezicima nadogradnja bila latinska i grka, a u staroslavenskom je ona dignuta
iznad nacionalne razine te je opeslavenska. Takoer, danas ne postoji latinski narod,
ali postoje slavenski.
Osim dvaju spomenutih naziva zbog narodne osnove, koristila su se jo dva
zbog uporabe - starocrkvenoslavenski i crkvenoslavenski. Naime, staroslavenski
jezik bio je knjievni jezik liturgijskih spisa. On nije bio govorni jezik starih Slavena,
bio je usko vezan uz sakralnu knjievnost, nastalu prevoenjem grkih izvornika (to
se oitovalo u brojnim leksikim, morfolokim i sintaktikim grecizmima). No,
staroslavenski jezik koristio se i za profane svrhe (pravni spisi i knjievnost
openito) im su mu prilike to dopustile.
Staroslavenski jezik razvio se na osnovi jednog makedonskog govora u
okolici Soluna. No, bila je poznata i takozvana panonska teorija koju su posebno
zastupali Franc Mikloi i Jernej Kopitar. Oni su tvrdili da se njemaka, latinska i
maarska obiljeja staroslavenskog mogu objasniti samo injenicom da je osnova
staroslavenskome bio panonski govor. Ta je teorija nazvana panonskom. No, susreli
su se i s problemima kako objasniti tipine makedonske odraze t i d (od
praslavenskih *t i *d). To su rijeili tako da su pronali maarske posuenice koje
sadre te glasove, a oni su ih mogli dobiti jedino posuivanjem od panonskih
Slavena.10
Ali, to je opovrgnuo Vatroslav Jagi objasnivi da su Maari primili te
posuenice u doba seobe, kad su se Bugari i Makedonci selili prema svojim
dananjim domovinama. Tu je makedonsku teoriju uvrstio i njegov uenik Vatroslav
Oblak organiziravi dijalektoloku ekspediciju u okolici Soluna. 1896. svojim je

10

Wikipedia, http://hr.wikipedia.org/wiki/Staroslavenski_jezik (preuzeto 10.11.2014.)

12

Makedonskim

studijama

dokazao

povezanost

makedonskog

govora

sa

staroslavenskim jezikom. Tako je nastala danas priznata makedonska teorija.

Redakcija je spontatno i nehotino mijenjanje staroslavenskog jezika, zbog
utjecaja pieva jezika i njegova lokalnog idioma, a recenzija je namjerno mijenjanje
zbog jezika nekog kraja te se staroslavenski prilagoava podruju. Razlika katkad i
nije najjasnija, ali openito govorimo o redakcijama staroslavenskog jezika koje su
se razvile na veim podrujima.
Staroslavenski je odigrao vanu ulogu u povijesti slavenskih jezika i razvio se
u crkvenoslavenski, koji se jo koristi kao liturgijski jezik u nekim pravoslavnim i
grkokatolikim crkvama. U nekim hrvatskim katolikim biskupijama na otocima i na
obali razvio se u hrvatsku redakciju koja je koritena u glagoljakoj liturgiji
zapadnog, rimskog obreda, sve do Drugog vatikanskog sabora, a u nekim svojim
oblicima i sve do danas.

13

4. GLAGOLJICA I IRILICA
Kroz povijest Hrvati su koristili tri pisma: latinsko, glagoljsko i tzv.
bukvica/bosanica. Bosanica je varijanta irilice s korijenima u Bosni; Povaljska
listina nastala je 1184. godine, sauvana u prijepisu iz 1230. , pravni tekst, danas
spomenik pisan bosanicom.
Najstarija irilica bila je osnova svim razliitim oblicima irilinih grafija sve
do suvremenih kojima se slue Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi, Srbi, Crnogorci,
Makedonci i Bugari. Glagoljica je u to vrijeme bila ravnopravna irilici, no kasnije
e se zadrati samo na dijelu hrvatskoga narodnog prostora. Kasnije se glagoljica
povlai zbog zamjene za latinino i irilino pismo ija je mo bila vea, osobito
drutvena i gospodarska. Najstariji spomenici pismenosti u Slavena napisani su
glagoljicom i irilicom.

4.1 Postanak irilice

Istraivanjima u novijoj povijesti smatra se da irilica nije nastala kao rezultat

dostignua jedne osobe, nego su u procesu sudjelovali mnogi. Proces nastanka
odvijao se loginim tijekom dogaaja: kada je narod na nioj kulturnoj razini
prisvojio, moemo rei i apsorbirao kulturu susjednog superiornijeg naroda i u tom
procesu preuzeo i pismo. Kada se usporeuje grko pismo iz grkih tekstova onoga
vremena, moe se uoiti veliku slinost sa irilicom, odnosno, iz toga proizlazi da je
grko pismo bilo temelj za razvoj irilice. Nakon Metodove smrti, uenici Solunske
Brae krenuli su prema bugarskom teritoriju gdje su bila u tijeku dva procesa:
pokrtavanje i slaveniziranje. To je uenicima pomoglo da dobiju podrku od kneza
Borisa za religioznu i kulturnu djelatnost. 893. godine odrao se dravno-crkveni
sabor u kojem je donesena odluka o prihvaanju irilinog pisma, a slavenski jezik
postaje slubenim.
Znakove preuzete iz grkog alfabeta irilica je i danas zadrala. Prvih
dvadeset grafema oznaava iste glasove kao i u grkom jeziku. Sljedeih pet grafema

14

koristilo se samo u grkim posuenicama i za oznaavanje brojeva. Druga skupina

sastoji se od onih irilinih slova kojih nije bilo u grkom alfabetu i ni po emu mu
nisu sliila. Uoeno je razliito kombiniranje elemenata, nepoznatog podrijetla,
kojima se obiljeavaju grafemi. Jedan dio znanstvenika smatra da su pojedini
grafemi nastali po uzoru na glagoljicu, dok druga skupina znanstvenika smatra da su
glagoljiki oblici preuzeti iz irilinih. Iz navedenog proizlazi da je irilica robovala
prema grkom alfabetu, budui da koristi slova iz grkog alfabeta koja

su

slavenskom jeziku bespotrebna.

4.2 Postanak glagoljice

Glagoljica danas nije ivue pismo. Pojedini glagoljini znakovi se

ue

kolama, jer plan i program ne dozvoljava da padne u zaborav. Podrobnije se

glagoljicom bave samo oni koji to odaberu, tonije studenti kroatistike i slavistike.
irilica i danas postoji u razliitim narodima i ivo je pismo.
O postanku glagoljice postoje tri polazita:
1. egzogeno temelji se na tome da je polazite neki izvanjski grafijski sustav
2. egzogeno-endogeno temelji se na tome da se autor ugledao na druga pisma
3. endogeno temelji se na tome da je glagoljica potpuno novi grafiki sustav,
bez uzora.
Kako je znanost i interes za postanak pisma koje je obiljeilo nau povijest
porastao i napredovao, pojavile su se razliite struje i miljenja o problematici pisma
i njegovog nastanka. Odreene teorije padaju u vodu, jer nemaju osnovane temelje za
razradu, kao i tzv. jeronimska teorija.
Pristae jeronimske teorije su smatrali da autor glagoljice nije ni Metod ni iril,
ve sveti Jeronim. To dovodi do jedne nove spoznaje, a to je da je pismo glagoljice
starije od same Brae. Danas zbog napredovanja znanosti i dostupnih podataka,
skoro pa nema pristaa tzv. jeronimske teorije. Uglavnom se vjeruje u tezu da je
glagoljica iskonsko hrvatsko pismo koje su Sveta Braa proirila po slavenskom
svijetu. Glagoljicu je naroito voljelo hrvatsko sveenstvo, pa ne udi injenica da su
sva vanija djela i spomenici religijske tematike napisani upravo ovim pismom.

15

Najpoznatiji spomenik pisan glagoljicom, dakako je Baanska ploa. Baanska

ploa je najstariji cjeloviti hrvatski tekst i smatra se poetkom hrvatske knjievnosti.
Pravna isprava je zapravo jezini dokument, jer taj obini isklesani kamen je svjedok
svog vremena, prvenstveno stupnja razvoja hrvatskoga jezika.

16

5. PITANJE PRVENSTVA
Pitanjem koje je pismo starije glagoljica ili irilica bavi se slavenska filologija
ve dva stoljea. Danas, gotovo da nema sumnje da je iril stvorio glagoljicu. Dri
se da je glagoljica starija od irilice. Jo uvijek se znanstvenici bave pitanjem
prvenstva, no iz mnogih znanstvenih radova i udbenika doznajemo da se svi dre
teorije da je glagoljica uistinu starija. Vjeruje se da je irilica nastala kasnije u
Bugarskoj. Monah Simeon, sin kneza Borisa ovako govori o postanku slavenskog
pisma:
Isprva Slaveni ne imaahu knjiga, ve crtama i rezama brojahu i gatahu, dok
su bili pogani. Kad se pak pokrstie, bie primorani rimskim i grkim
pismenima pisati slavensku rije bez ustrojstva () Ali, ovjekoljubac Bog,
koji sve ureuje i roda ljudskoga ne ostavlja bez razuma nego sve privodi k
znanju i spasenju, pomilova rod slavenski i posla im svetog Konstantina
Filozofa, te im stvori 38 pismena, jedna prema nainu grkih slova, a druga
prema slavenskoj rijei.11
Citat iz Simeonovog svjedoanstva puno govori o Brai i pismu. Simeon je
radio s uenicima Svete Brae, i iz njegovog pripovijedanja saznajemo da Slaveni
prije irila nisu imali svoje pisma. Znanosti ; povijest i slavistika na temelju svojih
saznanja daju jasan odgovor da je irilov izum i najvee dostignue glagoljica, a da
je irilica nastala kasnije. Slavistika je ustanovila da je iril autor ne irilice, ve
glagoljice to je vrlo zanimljivo s obzirom na to da irilino pismo ima isti korijen
rijei kao i Konstantinovo ime. To dovodi u pitanje podrijetlo irilice. Postoje sumnje
da je irilica nastalo jo prije irila i Metoda.
Spomenici, kao kulturna ostavtina, kao vrijeme koje je zaustavljeno i nosi
odreene poruke i saznanja nama stoljeima poslije u sluaju prvenstva irilice ili
glagoljice nisu od velike pomoi. Budui da su spomenici nastajali u isto vrijeme.
Ipak postoje odreene naznake da je glagoljica starije pismo od irilice; radi
usporedbe navesti u neke dokazane injenice i argumentirati ih na temelju proitane

11

S.Krizin-Saka, to smo primili od Svete Brae irila i Metoda, str. 261.

17

literature. Glagoljica je uz slova imala i znakove za brojeve, to je uveo sam

Konstantin, a irilica koristi iskljuivo grki alfabet.
to se tie prostorne povezanosti, glagoljica se povezuje s Hrvatskom,
Moravskom i Panonijom. Dosad u radu sam ve naveo da su to mjesta djelovanja
irila i Metoda, te njihovih uenika. Arhainost ide u prilog glagoljici po pitanju
prvenstva. Spomenici pisani irilicom odaju slinost ili prijepis nekih slova iz
glagoljice to dokazuje da je glagoljica pretea irilice. Glagoljica je nastala od
svetakih molitava, neobinog filolokog znanja i apostolske revnosti prvog uitelja
slavenskog naroda Konstantina irila. irilica se, na neki nain, smatra bugarskim
nacionalnim pismom i izrazitije podsjea na grko pismo, dok je glagoljica
prilagoenija Slavenima. Kad irilica prelazi na podruje latinske kulture, na tlo
Bosne i Dalmacije, poprima mnoga njena obiljeja i podlijee brojnim promjenama,
te nastaje i bosanska irilica prilagoena bosanskom narodu. irilica je bila
zastupljenija kod istonijih slavenskih naroda, dok se glagoljica zadrava na prostoru
zapadnih Slavena, te ondje i najdulje obitava. Grci su je odbijali i unitavali, a samo
je mali dio Hrvata prihvatio. ak je nisu prihvaali ni tadanji hrvatski vladari.
Sveanu inauguraciju je dobila od pape, posvetivi knjige njome napisanom
(slavensko evanelje svetog Petra).
Glagoljica koja se od nastanka tog pisma pa do 12. stoljea upotrebljavala u
Moravskoj, Panoniji, ekoj, Bugarskoj i Hrvatskoj naziva se oblom jer ju je
karakterizirao krui kao jedan od temeljnih elemenata glagoljinog pisma. Postojala
je i uglata koja se najvie koristila u Hrvatskoj, a obla je bila zastupljenija u
Bugarskoj i Makedoniji. Obje su nastale otprilike u isto vrijeme. Uglata glagoljica
jo se naziva i hrvatskom glagoljicom. Poznata je i trokutasta glagoljica. Vjeruje se
da je razvoj tekao najprije od oblih oblika grafema, pa do poluoblih i u konanici
uglatih. Obla glagoljica imala je etiri faze: solunsku, moravsko-panonsku, eku i
ohridsku fazu.
Sveta Braa su osim religioznih tekstova pisali i pravne spise i beletristike
tekstove. S obzirom da su imali veliku ulogu, i u samoj kneevini, koju im je car
povjerio, glagoljica se spominje i izvan liturgije. Postoje tekstovi o pravnom
ureenju zemlje, i o crkvenim odnosima. Glagoljicu se najee susretalo u
liturgijskoj funkciji, no njome se izraavala jo jedna ljudska potreba, ona za

18

stvaranjem knjievnih tekstova. Ti su tekstovi napisani mjeavinom staroslavenskih i

starohrvatskih jezinih elemenata. Poznati su tekstovi iz religioznopripovjedne proze,
apokrifi, prenja, didaktika proza, statuti, konstitucije, regule, diplomatika, povijesna
proza, polemika. Neki od njih su i Regula svetoga Benedikta, Pariki zbornik, Zapis
popa Martinca i drugi.
Najstariji spomenici hrvatskog jezika koji sadre elemente staroslavenskog,
ali samo u tragovima su Plominski natpis, Krki natpis i Valunska ploa iz
11.stoljea. svjedoci su dvojezinosti i dvopismenosti. / hrvatski i latinski jezik,
glagoljica i latinica

19

ZAKLJUAK
Glagoljica je sauvana do danas jedino kod katolika u rimsko-slavenskim
obredima. Glagoljsko pismo se prenosilo jo stotinama godina, mnogobrojni Hrvati
pisali su najljepe misli i osjeaje ovim pismom koji su nam omoguila Sveta
Solunska Braa. Bez pisma nema kulture i identiteta. Pismo je ljudima u ono vrijeme
omoguavalo pismenost i pristup knjigama i znanju. Bez tog pisma ne bi bilo ni
bogosluja niti knjievnosti na jeziku koji bi razumjeli Slaveni. Slaveni su bili
mnogobrojan narod i bilo bi neprihvatljivo da nisu dobili ono to zasluuju vlastito
pismo. Radi toga duni smo potovati i zahvaljivati svetima Konstantinu irilu i
Metodu jer su nam pruili nacionalno blago. Jaali su slavensku samosvijest.
Upravo njihovim djelima Slaveni poinju shvaati da pripadaju sebi, a ne
drugima. Protivnici slavenske crkve i kulturnog rada meu Slavenima nikad nisu
napadali irila i Metoda i njihova imena nikad nisu nigdje zabiljeena ni u kakvom
negativnom kontekstu u latinskim tekstualnim izvorima. Braa iril (pravo ime
Konstantin, ime iril uzeo je nakon zareenja) i Metod, obojica su roena u Solunu.
Poznati su i kao Solunska braa, Sveta braa i slavenski apostoli. Njihov otac Lav
bio je visoki bizantski vojni zapovjednik (drungar). Najraniju mladost proveli su u
Solunu koji je u to vrijeme posve okruen Slavenima. Metod postaje upravitelj jedne
arhontije u istonoj Makedoniji, dok je iril, odgojen na carskom dvoru, nakon
zavrenih filozofskih i teolokih studija postavljen za bibliotekara Svete Sofije u
Carigradu i uitelja filozofije na carigradskoj visokoj koli.
Godine 851. iril postaje lan bizantskog poslanstva arapskom kalifu u
Samari, a 856. u doba politikih i crkvenih trzavica Metod naputa svoj poloaj
arhonta i povlai se u samostan na Olimpu u Maloj Aziji. Malo kasnije za njim dolazi
i iril. Ali po nalogu bizantskog cara Mihala, 860. oba brata odlaze kao misionari
meu tursko-tatarske Hazare u junoj Rusiji.
iril i Metod su stvarali bez osobne ambicije, elje za slavom ili bilo kakvim
iskvarenim ciljem. Iza svega toga stoji mudrost i upornost, svojstvena onima koji su
u potpunosti uvjereni u ispravnost svojih postupaka i nastojanja. Sveta Braa najvee
su linosti 9. stoljea u srednjoj Europi. Izdigli su se iznad svih normi i opeg
shvaanja, iznad kratkovidne politike razdvojenosti, sukoba i porobljavanja naroda.

20

LITERATURA
-

BRATULI, Josip, itja Konstantina irila i Metodija i druga vrela,

Kranska sadanjost, Zagreb, 1992.

DAMJANOVI, Stjepan, Slovo iskona, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.

KRIZIN SAKA, Stjepan, to smo primili od Sv. Brae irila i Metoda, u:

Obnovljeni ivot, Zagreb, 17/1936., br. 6; 4-5.

Wikipedia,
10.11.2014.)

21

http://hr.wikipedia.org/wiki/Staroslavenski_jezik

(preuzeto