Professional Documents
Culture Documents
Ćiril I Metod
Ćiril I Metod
FILOZOFSKI FAKULTET
INFORMACIJSKE ZNANOSTI
IRIL I METOD
Seminarski rad
Mostar,sijeanj 2014.
Uvod
Kranski sveci iji blagdan se slavi svake godine 5. srpnja, Konstantin iril i
Metod ili Sveta Braa, imena od kljune vanosti u stvaranju hrvatskog identiteta 9.
stoljea. Da ovo bude tema moga rada nagnali su me lanci i reportae o Brai.
Budui da ni sam nisam znao sve o postanku naeg pisma, o povijesnoj prilagodbi i
dananjem konanom rezultatu i upotrebi. Vie se panje posveuje kasnijim
istraivanjima i postanku grafije koja potjee od Ljudevita Gaja i njegovih
sljedbenika, odluio sam istraiti neto vie o samim korijenima prvobitne glagoljice
i latinice. U radu se na nekoliko stranica govori o ivotu i djelovanju irila i Metoda,
iz razloga da se vidi u kojim uvjetima su uspjeli ustrajati u svom cilju. Iitavajui
literaturu zakljueno je da se puno polemika vodi i o samom pitanju prvenstva
latinice i irilice, pa je stoga jedno poglavlje rada bazirano na toj problematici.
iril i Metod, rodom su iz Soluna, glavnog grada jedne od Makedonskih
pokrajina, drugog po vanosti grada u to vrijeme. Najvaniji grad je bio Carigrad.
Zbog svoje intelektualne sposobnosti, car ih ukljuuje u dravnu i crkvenu politiku,
te im s punim povjerenjem doputa sudjelovanje i u pravnim poslovima Bizanta.
Poznati su i po brojnim misijama u srednjoj Europi.
Glavna misija i cilj Svete Brae bila je pismo, uspostava slavenskog pisma.
Bitno je spomenuti djelovanje u Moravskoj kneevini, na elu koje je bio knez
Ratislav. Moravska kneevina je bila kneevina u kojoj su se mijeali razliiti jezici,
posebno latinski i grki, te razliiti obiaji. Dodatan problem je i bilo to to se
kneevina Moravska borila s prodorom politikih sila s Istoka na Zapad i obrnuto. Iz
navedene situacije vidljivo je da su iril i Metod imali teaka zadatak jer su politiki
nemiri bili u punom jeku u to vrijeme na tom prostoru i trajali su stoljeima. iril i
Metod su bili prosvjetitelji, utvrdili su organizaciju crkve, drutva kneevine kneza
Ratislava.
Budui da se pisana rije razlikuje od dosadanjih usmenih predaja, sa
sigurnou se moe rei da je jezik jedan od kljunih pojava kojima narodu
odreujemo identitet. Pisanom rijeju se prenosi tradicija i dolazi do drutvenog
napretka u svakom pogledu. Tu kljunu pojavu da Slaveni, sa samim tim i mi Hrvati,
Harageni, Grci su sve muslimane zvali Hagarima, iako bi to ime pripadalo jedino Arapima, kao
potomcima Abrahamova sina Jimaela kojega je imao s ropkinjom Hagarom. J.Bratuli, itja
Konstantina irila i Metodija i druga vrela, Zagreb, 1992., str. 40.
2
isto, str. 40.
3
isto, str. 42.
Metod preuzima sve obveze na sebe. Uslijed njemake okupacije Panonije, gdje je
Metod ivio i djelovao kao biskup i uitelj Slavenima, bio je zatoen, te osloboen
nakon 3 godine zatoenitva.
Nije rije o tesalskom Olimpu, sijelu poganskih bogova, nego o maloazijskom gorskom lancu,
nasuprot Carigradu, na granici izmeu Bitinije i Mizije, gdje je u 8. stoljeu podignuto mnogo
manastira, te je Olimp postao najvee i najznaajnije asketsko sredite istone Crkve.
7
Prvobitno oznaava jaram volova, a zatim i metaforiki one koji su na zajednikom poslu (vuku
jednu brazdu).
8
Misli se na Olimp.
9
BRATULI, J., itja Konstantina irila i Metodija i druga vrela, Zagreb, 1992., str. 46.
Krene li se od nekih opih stvari bit e jasnija uloga Sv. Brae i svega ono to
su ostavili u nasljee, ali bit e i jasnije kako se ljudi ponaaju i koliko su zahvalni
onima koji su zasluni za formiranje civilizacije, svih onih koji su ivot podredili
narodu i boljitku kasnijih generacija. Zna se da kod krana, rimokatolika, je obiaj
davanja tradicionalnih imena djeci na krtenju, pogledamo li i zapitamo se, vidjet
emo osobno ne poznajemo niti jednog irila ni Metoda. Jo uvijek je slaba
ukorijenjenost njihovih imena i samih simpatija prema njima, jo uvijek se drimo
onih poput Ivan, Ante ili u zadnje vrijeme popularnih, kako ih nazivaju televizijskih
imena Jakov, Lara
Jako malo su se i u liturgiji potovali, iako su oni zasluni za glagoljicu u
liturgiji i samim tim uvrivanju kranstva na naim prostorima. alosno je da je i
mali broj crkvi u ast dvojice Brae. Takoer, jako je malo hrvatskih strunjaka koji
se bave problematikom sv. Brae, puno vie studija i rasprava su napisali esi ili pak
Slovenci. Strunjaci razlog ovome nalaze to su iril i Metod bili istonjaci, a mi
smo uvijek bili vie orijentirani prema Zapadu.
Ovim poglavljem je napravljen pokuaj natuknuti ono to je i potaklo na
pisanje ove teme. Ne tolika populariziranost, u nekim krugovima karakterizirana kao
nezahvalnost, prema ocima hrvatske kulture i crkvene batine.
10
naziv
staroslavenski.
Imena
jezika
su
opravdana
upotrebom.
11
10
12
Makedonskim
studijama
dokazao
povezanost
makedonskog
govora
sa
13
4. GLAGOLJICA I IRILICA
Kroz povijest Hrvati su koristili tri pisma: latinsko, glagoljsko i tzv.
bukvica/bosanica. Bosanica je varijanta irilice s korijenima u Bosni; Povaljska
listina nastala je 1184. godine, sauvana u prijepisu iz 1230. , pravni tekst, danas
spomenik pisan bosanicom.
Najstarija irilica bila je osnova svim razliitim oblicima irilinih grafija sve
do suvremenih kojima se slue Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi, Srbi, Crnogorci,
Makedonci i Bugari. Glagoljica je u to vrijeme bila ravnopravna irilici, no kasnije
e se zadrati samo na dijelu hrvatskoga narodnog prostora. Kasnije se glagoljica
povlai zbog zamjene za latinino i irilino pismo ija je mo bila vea, osobito
drutvena i gospodarska. Najstariji spomenici pismenosti u Slavena napisani su
glagoljicom i irilicom.
14
su
ue
15
16
5. PITANJE PRVENSTVA
Pitanjem koje je pismo starije glagoljica ili irilica bavi se slavenska filologija
ve dva stoljea. Danas, gotovo da nema sumnje da je iril stvorio glagoljicu. Dri
se da je glagoljica starija od irilice. Jo uvijek se znanstvenici bave pitanjem
prvenstva, no iz mnogih znanstvenih radova i udbenika doznajemo da se svi dre
teorije da je glagoljica uistinu starija. Vjeruje se da je irilica nastala kasnije u
Bugarskoj. Monah Simeon, sin kneza Borisa ovako govori o postanku slavenskog
pisma:
Isprva Slaveni ne imaahu knjiga, ve crtama i rezama brojahu i gatahu, dok
su bili pogani. Kad se pak pokrstie, bie primorani rimskim i grkim
pismenima pisati slavensku rije bez ustrojstva () Ali, ovjekoljubac Bog,
koji sve ureuje i roda ljudskoga ne ostavlja bez razuma nego sve privodi k
znanju i spasenju, pomilova rod slavenski i posla im svetog Konstantina
Filozofa, te im stvori 38 pismena, jedna prema nainu grkih slova, a druga
prema slavenskoj rijei.11
Citat iz Simeonovog svjedoanstva puno govori o Brai i pismu. Simeon je
radio s uenicima Svete Brae, i iz njegovog pripovijedanja saznajemo da Slaveni
prije irila nisu imali svoje pisma. Znanosti ; povijest i slavistika na temelju svojih
saznanja daju jasan odgovor da je irilov izum i najvee dostignue glagoljica, a da
je irilica nastala kasnije. Slavistika je ustanovila da je iril autor ne irilice, ve
glagoljice to je vrlo zanimljivo s obzirom na to da irilino pismo ima isti korijen
rijei kao i Konstantinovo ime. To dovodi u pitanje podrijetlo irilice. Postoje sumnje
da je irilica nastalo jo prije irila i Metoda.
Spomenici, kao kulturna ostavtina, kao vrijeme koje je zaustavljeno i nosi
odreene poruke i saznanja nama stoljeima poslije u sluaju prvenstva irilice ili
glagoljice nisu od velike pomoi. Budui da su spomenici nastajali u isto vrijeme.
Ipak postoje odreene naznake da je glagoljica starije pismo od irilice; radi
usporedbe navesti u neke dokazane injenice i argumentirati ih na temelju proitane
11
17
18
19
ZAKLJUAK
Glagoljica je sauvana do danas jedino kod katolika u rimsko-slavenskim
obredima. Glagoljsko pismo se prenosilo jo stotinama godina, mnogobrojni Hrvati
pisali su najljepe misli i osjeaje ovim pismom koji su nam omoguila Sveta
Solunska Braa. Bez pisma nema kulture i identiteta. Pismo je ljudima u ono vrijeme
omoguavalo pismenost i pristup knjigama i znanju. Bez tog pisma ne bi bilo ni
bogosluja niti knjievnosti na jeziku koji bi razumjeli Slaveni. Slaveni su bili
mnogobrojan narod i bilo bi neprihvatljivo da nisu dobili ono to zasluuju vlastito
pismo. Radi toga duni smo potovati i zahvaljivati svetima Konstantinu irilu i
Metodu jer su nam pruili nacionalno blago. Jaali su slavensku samosvijest.
Upravo njihovim djelima Slaveni poinju shvaati da pripadaju sebi, a ne
drugima. Protivnici slavenske crkve i kulturnog rada meu Slavenima nikad nisu
napadali irila i Metoda i njihova imena nikad nisu nigdje zabiljeena ni u kakvom
negativnom kontekstu u latinskim tekstualnim izvorima. Braa iril (pravo ime
Konstantin, ime iril uzeo je nakon zareenja) i Metod, obojica su roena u Solunu.
Poznati su i kao Solunska braa, Sveta braa i slavenski apostoli. Njihov otac Lav
bio je visoki bizantski vojni zapovjednik (drungar). Najraniju mladost proveli su u
Solunu koji je u to vrijeme posve okruen Slavenima. Metod postaje upravitelj jedne
arhontije u istonoj Makedoniji, dok je iril, odgojen na carskom dvoru, nakon
zavrenih filozofskih i teolokih studija postavljen za bibliotekara Svete Sofije u
Carigradu i uitelja filozofije na carigradskoj visokoj koli.
Godine 851. iril postaje lan bizantskog poslanstva arapskom kalifu u
Samari, a 856. u doba politikih i crkvenih trzavica Metod naputa svoj poloaj
arhonta i povlai se u samostan na Olimpu u Maloj Aziji. Malo kasnije za njim dolazi
i iril. Ali po nalogu bizantskog cara Mihala, 860. oba brata odlaze kao misionari
meu tursko-tatarske Hazare u junoj Rusiji.
iril i Metod su stvarali bez osobne ambicije, elje za slavom ili bilo kakvim
iskvarenim ciljem. Iza svega toga stoji mudrost i upornost, svojstvena onima koji su
u potpunosti uvjereni u ispravnost svojih postupaka i nastojanja. Sveta Braa najvee
su linosti 9. stoljea u srednjoj Europi. Izdigli su se iznad svih normi i opeg
shvaanja, iznad kratkovidne politike razdvojenosti, sukoba i porobljavanja naroda.
20
LITERATURA
-
Wikipedia,
10.11.2014.)
21
http://hr.wikipedia.org/wiki/Staroslavenski_jezik
(preuzeto