SEKTE

Sekta je mala grupa istomiljenika koji su se

odvojili od matice religije u neku drugu,
samostalnu, religijsku skupinu razlikujui se od
matice religije po elementima vjerovanja.
Najznaajnije sekte prisutne u okviru islama su:
ije, haridije, mu'tezilije, ahmedije, babije...
Mezheb predstavalja pravni put, metod, nain
rjeavanja ivotnih pitanja u duhu religijskih normi
(kur'ana, sunneta, idma'a i kijasa). Mezhebi u
islamu su: hanefijski, hambelijski, malikijski i
afijski.
Reformatorski pokreti imaju namjeru obnoviti
izvornu vjeru, oititi je od eventualno dodatih
primjesa. (savremeni: Abdulvehab, Jasin, Benna,
Erbakan i sl)

U predanju od Avf b. Malika, r.a., stoji da je

Poslanik, a.s., kazao:

" Jevreji su se razili na 71 frakciju. Jedna je u

Dennetu, a 70 ih je u Dehennemu.
Krani su se razili na 72 frakcije. Konanica
71 frakcije je Dehennem, a jedne je Dennet.
Tako mi Allaha, moj ummet e se zaista razii
na 73 frakcije. Jedna od njih je u Dennetu, a
72 su u Dehennemu. Ashabi upitae:"Allahov
Poslanie, ko su oni?"-On odgovori: Oni koji
slijede mene i moj sunnet. (ehl-i- sunnete vel- demaat)
(Ibn Madze, Sunen, 3982)

Neke od idovskih sekti su: Eseni, Kabala i sl, dok neki kau da je
itavo kranstvo idovska sekta.
Neke od kranskih sekti su:katolianstvo, pravoslavlje,
protestantizam nastale kroz veliki raskol i procese reformacije i
sl.
Jehovini svjedoci smatraju da su oni pripadnici jedine istinite kranske
crkve i odbijaju saradnju sa svim kranskim zajednicama.
Mnogi smatraju da su Jehovini svjedoci sekta, a ne vjerska zajednica.
Njihovo vjerovanje se temelji na:
Postojanje samo jednog Boga sa imenom Jehova (JHVH).
Ne priznaju trojstvo,
Isusa Krista priznaju kao proroka i kao vie duhovno bie koje je uskrsnulo
i uzalo na nebo.
Papa je Zvijer, a Crkva je bludnica.
Krist je umro na stupu, a ne na kriu.
Bog e odstraniti sadanji sistem stvari u bitci od Har Magedona.
Kranin ne smije sudjelovati u meuvjerskim pokretima, te mora ostati
odijeljen od svijeta.
Sotona je nevidljivi vladar svijeta... itd.

Razlozi nastanka ideolokih sekti meu

muslimanima se najprije trae usljed unutranjih
prilika kroz koje su proazili muslimani u
periodima nastanka takvih sekti. Najupeatljiviji
razlog je skretanje nekih muslimanskih
grupacija od puta Kurana i sunneta I djelovanje
u korist nemuslimanskih osvajaa, kolonizatora
i sl s namjerom da se ideoloki priblie.
Muslimani se dijele, na sunnije i iije (stranka,
sekta).
Muslimani, koji se u vjerovanju i poslovanju upravljaju
prema odredbama Kur'ana, rijeima i dijelima Boijeg
poslanika Muhammeda a.s., te prema radu i rjeenjima
prvih muslimana, zovu se sunnije (Ehlus-sunne veldemaa).
Velika veina muslimana su sunnije (85%).

Jo u doba pravednih halifa poinju naznake o

formiranju prvih sekti.
Pred kraj vladavine Osmana b. Affana, r.a., poinju
pritube na neke njegove namjesnike I njega samog
optuujui gad a za namjesnike postavlja iskljuivo
svoje roake.
Optube prelaze u vrijeanje a kasnije I u negiranje
njegove vjere to rezultira ubistvom Osmana, r.a.,
ime se otvaraju vrata sukobu meu muslimanima.
Nasljeuje ga Alija, r.a., kojeg se optuuje da bio na
strain zavjerenika I da zbog toga ne eli izvriti
poravnanje (tj. Pogubljenje) krivaca.
Tada dolazi do sukoba izmeu Alije na jednoj strain I
Talhe, Zubejra I Aie, r.a., na drugoj strani te do bitke
na Sifinu, izmeu Alije I Muavije zavrene arbitraom.
Nakon arbitrae se pojavljuju prve sekte:
haridije I iije.

Haridije su se prvi odvojili smatrajui

muslimane zbog grijeha koje ine
kafirima/ nevjernicima, dozvoljavajui
proljevanje muslimanske krve.
Karakterie ih otvreno neprijateljstvo
prema Aliji, r.a. I njegovoj porodici.

iije su smatraju da je poslije smrti Muhammedove a.s.

trebao da postane imamom (halifom) Ali ibnu Ebi Talib, a
iza Alije njegovi potomci.
Iako su prije Alije, po slobodnoj odluci tadanjih muslimana,
bili izabrani za halifu Ebu Bekr, Omer i Osman, a poslije
smrti Alijine preuzeli hilafet Umejevii, pa Abasovii, iije
su imali svoje odreene imame od potomaka Alijinih.
Oni smatraju da su ti njihovi imami bili nepogreivi.
iije, koji u prvi mah bijahu politika stranka, pretvorie se
kasnije u posebnu sektu.
Tokom stoljea razdijelie se u mnogo grupa od kojih se
neke udaljie od pravog islamskog uenja (gullatu-ia), pa
ih sunnije ne priznaju muslimanima.
iijstvo je sada rasprostranjeno u onim krajevima gdje
ima Perzijanaca (Iran, Prednja Indija, Afganistan i
Kavkaz).
U Jemenu je rasprostranjena iijska potsekta Zejdija.

ije imamije su sljedbenici dvanaestorice imama koji smatraju da je

Alija, r.a., bio zasluniji da d Poslanika, a.s., naslijedi hilafet od Ebu
Bekra, Omera Osmana, r.a.
Naziv imamije su stekli jer vjeruju u dvanaestoricu imama od kojih je
posljednji nestao upodzemlju u Samerri.
Svojim idejama se znaajno razlikuju od sljedbenika suneta I
demaata.
Linost koja je utjecala na utemeljenje iizma je Abdullah ibn Sebe,
jevrejim iz Jemena koji j prividno prihvatio islam kako bi u islam preko
iizma union aka jevrejska vjerovanja.
Ideje ija imamija I njihova ubjeenja su:
Imamet se sa jednog imama prenosi na drugog nedvosmislenom
oporukom da prethodni imam imenuje konkretnu osobu za svog
nasljednik, te smatraju da je Poslanik imenovao Aliju svojim
nasljednikom,
smatraju da su imami neprogjeivi,
da imaju uroeno znanje,
sposobnost mudiza,
skrivenost zadnjeg imama,
njegov povratak,
prikrivanje kao vjerska baveza,
privremeni brak,
Fatimin mushaf,
odrcanje od prve trojice pravednih halifa,
pretjerivanje u velianju linosti Alije, r.a. do te mjere da je Dibril,
a.s., pogrijeio dostavivi objavu Muhammedu, a.s., a ne Aliji, r.a., jer
su voma liili,
samokanjavanje u toku prvih deset dana Muharrema.

Mu tezilije su islamska sekta koja je

nastala krajem emevijskog perioda I
poetkom abasidskog posebno ih
karakterie oslanjanje na isti razum u
shvaanju islamskog vjerovanja zbog
ega su skrenuli sa puta sljedbenika
sunneta I demaata.

Babije ili behaije su sekta nastala 1844. god. u Iranu.

Nastao je pod pokroviteljstvom ruskog kolonijalizma i svjetskog idovstva.
Imao je za cilj okaljati islamsko vjerovanje, poljuljati jedinstvo muslimana i
odvratiti ih od njihovih temeljnih pitanja.
Osnovao ga je Mirza Ali Muhammed irazi (1266-1235. po Hidri, tj. 18191850. god.)
Osuen je na smrt i ta presuda je izvrena 1266. po Hidri, nakon to se njegov
pokret rairio i nakon to je Mirza poeo prizivati potpunu inkarnaciju Bojeg
bia u njegovo.
Pozivaju unitenju Islama i zanemarivanju erijata.
Ne vjeruju u proivljenje, u polaganje rauna na Sudnjem danu, u Dennet i
Dehennem.
Smatraju pokrivanje ene zabranjenim inom (haramom). Dozvoljavaju
privremeni brak (mutu) i zagovaraju zajednitvo (komunizam) ena i imetka.
Negiraju da je Muhammed, s.a.w.s, posljednji poslanik.
Ne priznaju had u Meki. Namaz im se sastoji od devet rekata koje klanjaju na tri
puta. Abdeste sa ruinom vodom i nemaju zajednikog klanjanja.
Zabranjuju dihad i podizanje oruja protiv neprijatelja. Behaije su podrale
idovske nastambe u Palestini kao i njihovu okupaciju te zemlje.
Studije koje su elaborirane na njihovom proirenom kongresu odranom u
okupiranom Jerusalemu 1968. god., otkrivaju vrstu vezu cionizma i behaizma.
Na zavrenoj sesiji tog kongresa izdat je proglas u kom stoji da se dva pokreta,
masonizam i behaizam, meusobno upotpunjuju i da su im stavovi identini u

Ahmedije su zajednica koja slijedi

uenje Mirze Ghulam Ahmada (1835 1908 iz Kadijana), koji ju je osnovao 23.
marta 1889. u Indiji. Ova vjerska
zajednica se od strane veine muslimana
smatra sektom, a konsenzusom
islamskih teologa (idma) 1975. je
iskljuena iz okvira islamske zajednice (
umet). Mirza Ghulam Ahmed se
proglasio poslanikom, to je u direktnoj
suprotnosti sa ehadetom, koji je sutina

MEZHEBI:

Muslimani, sunnije slijede u nainu vrenja vjerskih obreda i u

sudovanju pravna rijeenja etvorice najveih islamskih
pravnika (imama): Ebu Hanife, afiije, Malika i Hanbela.
Spomenuti su imami stvorili posebne pravne kole (mezhebe),
a njihove pristalice se prema njihovim imenima zovu: hanefije,
afiije, malikije i hanbelije.
Na velikom prostoru gdje ive muslimani rasprostranjeni su
pomenuti mezhebi ovako: najvie ima hanefija, a nalaze se u
Evropi, Maloj Aziji, Siriji, Afganistanu, Turkestanu, Rusiji,
Kini i Indiji.
afiija ima najvie u donjem dijelu Egipta, Palestini,
Kurdistanu, Hidazu, Asiru, Jemenu, Hadramentu,
Malajskom arhipelagu, Siamu, Cejlonu i Indo-Kini,
dok Malikija ima najvie u Tripolisu, Tunisu, Aliru,
Maroku, gornjem dijelu Egipta, Sudanu, Bahrejnu i
Kuvejtu.
Hanbelija ima samo u Neddu.

SAVREMENI REFORMISTIKI
POKRETI

Selfijski pokret ejha Muhammeda b. Abdulvehhaba- tzv.

Vehabije/selefije, iji je reformatorski pokret nikao u Hidazu i
Neddu, nisu se udaljile od sunnijstva, nego su sa svojim pokretom
htjeli da oiste Islam od novotarija koje su se u njeg uvukle, elei
se vratiti na put asnih predaka iz doba procvata islama.
Smatra se vodeim reformistikim pokretom koji se pojavio nakn
doba zaostalosti I kulturne stagnacije u islamskom svijetu.
Zalae se za povratak na iste temelje islamskog vjerovanja I
preiavanje islamskog monotizma od svih vrsta viebotva koja
su se vremenom za njih prilijepila.
Pogreno ga nazivaju vehabizam po njegovom osnivau.
To nije novi mezheb nego obnova I poziv na rekonstrukciju puta
asnih predaka iz prve generacije mulimana I njihovo vjerno
slijeenje odazivajui se na rijei Uzvienog:
Allah je zadovoljan prvim muslimanima, muhadirima I ensarijama
I svima nima koji ih slijede dobra djela inei, a I oni su zadovoljni
Njime, za njih je On pripremio dennetske bae kroz koje e rijeke
tei I oni e vjeno I zauvijek u njima boraviti. To je veliki uspjeh (EtTevba, 100).
i Poslanikovom hadisu: To su oni koji e biti na nome na emu sam
danas ja I moji drugovi (Ehli sunnet veldemaat).

Muslimanska braa (El ihvanu-lmuslimin) su najvei savremeni

islamski pokret koji se zalae za
povratak islamu u skladu sa Kuranom I
sunnetom I primjenu erijata u
praktinom ivotu. Snano se
suprotstavlja politici sekularizma
(odvajanje vjere od drave) u arapskim
zemljama. Osniva je ejh Hasan elBenna.

Refah partija islamski spas: radi na

izgradnji I reorganizaciji ivota na
temeljima uenja osnovnih principa
islama, zauzima stav politike borbe
protiv sekularizacije Turske. Osniva je
Nedmudin Erbakan. Ideje I ubjeenja su
islamsko sunnijskog karaktera I crpe se
iz Kurana I sunneta.

Hamas Pokret islamskog otpora u

Palestini, dihadski pokret, nastao u
Gazi I proirio se okupiranim teritorijama,
predstavlja jedno d krila pokreta
Muslimanske brae, prvi lider je ejh
Ahmed Jasin. . Akaidski temelj svoju
inspiraciju nalazi u praksi asnih predaka
iz generacije prvih muslimana (es-selefu
s- salih)

ALLAHUMME JA MUKALLIBEL-KULUB,
SEBBIT KALBI 'ALA DINIKE!,to
znai:"O, Allahu, Ti Koji okree
ljudska srca, ja Te molim da moje
srce uvrsti u Tvojo vjeri dini
islamu!"

Ponovimo:
Objasni primjeru reke sekte, mezhebe I
reformistike pokrete!
Navedi hadis o sektama!
Objasni nain nastanka iizma!
Ko su Haridije?
Ko su Mutezilije?
Ko su Babije?
Ko su Ahmedije?
Navedi najznaajnije savremene reformistuke
pokrete!