UGOVOR O PRODAJI

Ugovor o prodaji je osnovni ugovor poslovnog prava i robnog prometa kojim se jedna ugovorna strana
prodavac obavezuje da na drugu ugovornu stranu kupca prenese pravo vlasnita na robi koja je
predmet prodaje i da pri tome garantuje za njena svojstva (odgovornost za materijalne i pravne
nedostatke), a kupac se obavezuje da primi robu i isplati prodajnu cijenu.
Osnovni cilj mu je sticanje prometne vrijednosti stvari odnosno ostvarenje dobiti. Po svojim osnovnim
karakteristikama ugovor o prodaji je: neformalan, teretan, dvostrano obavezujucu, komutativan
(konsezualan) i sinalgmatican.
Kod zakljucivanja ugovora do izrazaja dolaze principi autonomije volje, savjesnosti i postenja, kao i
zabrane stvaranja i koristenja monopolskog polozaja.
Postupak zakljuivanja ugovora obuhvata sljedee faze: eventualne faze (karakterizuju je preliminarni
kontakti i pregovori), -nune faze, i prihvat ponude (moguc je na izricit nacin, konkludentnim
radnjama tj. Roba za robu ili sutnjom pod odreenim uslovima postojanje stalne poslovne veze). Kao
faze zakljucenja treba dodati jos i perfekciju ugovora i u odreenim slucajevima intervensiju drzave.
Dokumenti pri sklapanju ugovora su: zakljucnica (pismena potvrda o usmenom zakljucenju ugovora),
narudbenica (tretira se kao ponuda (kupca) ili prihvat ponude (zbog ponude prodavca).
Bitni elementi ugovora o prodaji: predmet, kolicina, cijena.
PREDMET prodaje su pokretne stvari (roba, vrijednosni papiri, energija) Uslov da bi stvar bila
predmet ugovora jeste da mora biti u prometu. Predmet prodaje po pravilu je vlastita stvar, ali moze biti
i tudja stim da se tada postavlja pitanje pravnih nedostataka. Predmet prodaje moze biti propala,
postojeca i buduca stvar. Ako je u momentu zakljucenja ugovora stvar propala tada ugovor nece
proizvoditi pravno dejstvo. Kod djelimicne propasti ugovor moze opstati npr uz snizenje cijene dok kod
buducih stvari postoji rizik zakasnjenja ili ne nastanka stvari. Stvar kao predmet ugovora mora biti
odreena ili odrediva.
CIJENA je novana naknada koju kupac plaa prodavcu za stvar koju od njega kupuje. Onamora biti
odreena ili odrediva i izraena u novcu. U protivnom bismo imali ugovor ozamjeni (razmjeni)
Cijena se odreuje prema neto tezini, cemu se dodaju i ambalaza, dadbine, prevoz, carina, troskovi
skladistenja. Cijenu je moguce odrediti:
Ugovorom: gdje cije treba biti odreena ili odrediva. Ukoliko cijena nije odredjena ugovorom tada se
koriste tehnicki termini: tekuca cijena, berzanska cijena, fabricka cijena, cijena konkurencije, cijena
kostanja..
Prinudnim putem, znaci da drzava moze odrediti fiksne cijene, najvise cijene, njihovu strukturu,
zamrznuti cijene..
Dispozitivnim propisom, ukoliko cijena nije odreena niti odrediva, kupac je duzan platiti cijenu koju
je prodavac redovno naplacivao u vrijeme zakljucenja ugovora.
Tokom trajanja ugovora moguca je promjena cijene prvenstveno sporazumom stranaka ali i usljed
promijenjenih okolnosti ili ostecenja stvari.
KOLIINA predstavlja fiziko, prostorno i kvantitativno odreivanje stvari koja je predmet prodaje.
Ona jeuvijek sastavni dio predmeta prodaje. Naini odreivanja koliina:
Metarsko-decimalni sitem (cm, %), tehnickim terminima (vagon 10 000 kg bruto tezina, cisterna 10
000 kg neto tezina) i probliznim odreivanjem (vieno-odobreno).
Da bi ugovor o prodaji postojao, koliina mora biti barem odrediva.
NEBITNI elementi su oni sastojci ugovora, koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodi posla niti
radisainjavanja ugovora shodno kljunim ciljevima stranaka.
Osnovni nebitni elementi ugovora o prodaji su : kvalitet, transportne klauzule i ambalaa.
KVALITET je skup hemijskih, fizikih, estetskih, funkcionalnih i drugih svojstava stvari koje je ine
upotrebljivom bilo za svrhe za koje se uobiajeno koristi, bilo za posebne namjene koje proistiu iz
ugovora ili okolnosti posla. Kvalitet se moze odrediti na vise nacina:
Ugovorom: (opisno, crteom, mustrom, modelom, standardom. Tehnickim terminima: uobicajeni
kvalitet, takva-kakva, vieno-odobreno). Ako se kvalitet ravna prema uzorku (manja kolicina stvari
cijim osobinama mora da odgovara ukupno ugovorena kolicina) onda je iz sigurnosnih razloga bitno

utvrditi autenticnost uzorka. Ako se kvalitet odreuje putem tehnickih termina tada prodavac nece
odgovarati za materijalne nedostatke, izuzev u slucaju obmane.
Prinudnim propisom- kada je u pitanju javni interes (zdravlje, vojska, izvoz)
Dispozitivnim propisima, ako prodavac ne zna namjenu generickih stvari duzan je dati stvar srednjeg
kvaliteta, u suprotnom, ako zna namjenu, duzan je dati stvar odgovarajuceg kvaliteta.
AMBALAA je zastitni omot robe koji mora da omoguci prevoz robe bez ostecenja te da osigura
primjenu najnizef podvoznog stava.. Ona je zatitni omot robe.Moemo je podijeliti na potronu i
nepotronu, obinu i orginalnu te povratnu ili nepovratnu. Proizvodi u orginalnom pakovanjusu oni koji
su prije stavljanja u promet na tritu upakovani na nain koji osigurava da se sadraj pakovanja ne
moe izmjeniti, utroiti odnosno upotrijebiti bez otvaranja ili oteivanja pakovanja, a ucilju da se tako
upakovan proizvod ponudi neposrednom potroau tj. korisniku. Ambalaa moze biti bitan elemenat
ugovora, ako je to propisano ili izriito ugovoreno.
TRANSPORTNE KLAUZULE su tehniki trgovaki termini kojima se prodavac i kupac na skraeni
naindogovaraju o organizaciji transporta, snoenju trokova isporuke i transporta, sklapanju ugovora
otransportnom osiguranju i snoenju trokova tog osiguranja, te o prelasku rizika sa prodavca nakupca.
Mogue je odrediti i plaanje carina, pribavljanje dozvola itd
ZAKLJUNICA je pismena potvrda o usmeno zakljuenom ugovoru. U sadraj zakljunice uvijek
ulaze bitni elementi ugovora. Sadraj zakljunice mora u svemu odgovarati usmeno zakljuenom
ugovoru. Ispostavljanje ili potpisivanje zakljunice je obavezno ako to druga strana zahtijeva.
OBAVEZE I ODGOVORNOST PRODAVCA
U osnovne obaveze ubrajaju se isporuka, garancija za materijalne nedostatke, garancija zapravne
nedostatke i ispostavljanje fakture. Sporedne obaveze vezane su za izvrenje glavnih obaveza i za
reim odgovornosti prodavca i istiuse : uvanje stvari i obavjetavanje.
OBAVEZE PRODAVCA U PRODAJI
ISPORUKA je osnovna obaveza prodavca. Pod isporukom podrazumjevamo sistem faktikih i
pravnih radnji od cega se mora sastojati bar iz jedne faktike i jedne pravne radnje. Faktikim radnjama
smatram ofizika i materijalna injenja ili neinjenja iji je cilj omoguavanje kupcu da stekne posjed
na stvarikoja je predmet prodaje. Pravne radnje su izjave volje. One prate faktike radnje i mogu se
uiniti izriito ili preutno. Relevantni momenti kod isporuke su: predmet, mjesto, nain, vrijeme i
dejstva isporuke.
PREDMET ISPORUKE- Ako nije nita drugo ugovoreno ili ne proizilazi iz prirode posla, prodavac
je duan kupcu predati stvar u ispravnom stanju zajedno sa njenim pripadcima (znai u stanju u kome
je ugovoreno). Plodovi idruge koristi od stvari pripadaju kupcu od trenutka kada je prodavac bio duan
da mu ih preda
MJESTO ISPORUKE je geografska lokacija u kome sve, ili barem najvanije radnje isporuke moraju
biti zavrene. Za mjesto isporuke se vezuju: razgranienja dunosti stranaka, prelazak trokova,
prelazak rizika, prelazak svojinskih prava i neka dispozitivna pravila o nainu izvrenja ugovora. Prema
mjestu isporuke prodaje (tip ugovora o prodaji) mogu biti:
prodaje u mjestu (nedistancione)-prodavac i kupac u pravilu imaju sjedita u istom mjestu
prodaje sa otpremom (distancione)-kad prodavac i kupac imaju sjedita u istom mjestu
prodaje u mjestu opredjeljenja (distancione)-kod kojih se mjesto isporuke nalazi u mjestu
opredjeljenja i koje takoe pretpostavljaju postojanje razliitih sjedita stranaka.
Mjesto isporuke i u irem i u uem smislu se odreuje prvenstveno ugovorom. Sporazum stranaka o
tome moe biti izriit ili preutan. Izriito odreivanje se u pravilu vri transportnim klauzulama. Ako u
ugovoru nije nita dogovoreno primjenit e se dispozitivna pravila.
NAIN ISPORUKE je pojam koji obuhvata sve vrste radnji (izdavanje, pregled, pakovanje, utovar i
sl.) i modalitete tih radnji. Prama nainu na koji se predmet stavlja na raspolaganje kupcu isporuka
moe biti: simbolina, dokumentarna I realna
- Realna, kada se isporuka vrsi urucenjem stvari koja predstavlja predmet prodaje. Moze biti
jednokratna kada se kupcu odjednom ili unutar izvjesnog perioda stavlja cijela ugovorena kolicina. Kod
realne sukcesivne isplate ugovorena kolicina stavlja se na raspolaganje kupcu u manjim dijelovima,
gdje period isporuke pojedinim obroka karakterizira vremenski diskontinuitet. Nacin stavljanja

predmeta prodaje na raspolaganje kupcu ovisi od toga da li se radi o nedistanciranoj ili distanciranoj
prodaji. Kod nedistancione prodaje postoje tri naina isporuke na skladitu prodavca. Prvi se satoji u
zajednikom izboru i izdavanju generike robe radi njene otpreme. Akteri odabira robe su prodavac i
kupac. Drugi nain se realizuje ako uredno pozvani kupac ne doe radi odabira i izdvajanja robe. Tada
prodavac ove radnje moe uiniti sam. I tree ako uredno pozvani kupac nije doao, a prodavac ne
moe bez njega da odabere i izdvoji robu, isporuka se sastoji u izvravanju onih radnji koje prodavac
moe da obavi sam.
- Pod simbolinom isporukom se smatra prodaja manjeg dijela predmeta isporuke, ili neke druge
stvari koja predstavlja ukupno ugovorenu cjelinu i koja je podobna da manifestuje stavljanje posjeda na
raspolaganje kupcu, odnosno prenos posjeda sa prodavca na kupca (npr. predaja kljueva automobila
itd).
- Dokumentarna isporuka je ona koja se vri predajom papira koji kupcu omoguavaju efektivno
raspolaganje prodatim stvarima. Po pravilu, radi se o prenosu raspolaganja putem vrijednosnih papira
(konosman, skladinica). Za izvrenje prenosa prava raspolaganja , isprave ne moraju nuzno imati
svojstvo vrijednosnog papira (npr. moguc je prenos putem skladisnog lista)
VRIJEME ISPORUKE je trenutak ili period u kome sve radnje koje predstavljaju isporuku treba da
buduzavrene. Rok isporuke je u naelu nebitan element ugovora, ali iz sporazuma stranaka ili iz
okolnosti posla moe proizii kvalifikacija roka kao bitnog elementa ugovora.
Vrijeme jednokratne isporuke utvruje se ugovorom. U njemu je to mogue uiniti na tri
naina:oznaavanjem datuma, odreivanjem perioda i upotrebom tehnikih termina
Dispozitivni propisi upucuju na razumni rok, koji se utvruje obzirom na okolnosti posla i prirodu
stvari. Kod sukcesivne isporuke, ako je rok isporuke cijele koliine 2 mj. ili vie od toga, isporuka e se
izvriti u priblino jednakim obrocima svakog mjeseca. Pri tome i razmak pojedinih obroka treba da
bude priblino jednak. Bude li rok isporuke krai od 2 mjeseca isporuka e se izvriti u dva priblino
jednaka obroka sredinom i krajem ugovorenog perioda. U slucaju istovremenosti isporuke i placanja
primjenjuje se dispozitivno pravilo, po kojem prodavac ne mora izvriti odreenu isporuku ako kupac
istovremeno ne plati ili nije spreman da plati ugovorenu cijenu.
Istovremenim plaanjem smatra se ono koje je izvreno u ugovorenom ili zakonskom roku po
prijemurobe i fakture. Izuzetak navedene istovremenosti je npr. prodaja na kredit.
Dejstva isporuke izrazava se kroz pravne posljedice koje nastupaju izrucenjem stvari-predmeta prodaje.
Za momenat isporuke vezuje se i cinjenica prelaska rizika. Rizik se moe definisati kao mogunost
nastupanja tete na predmetu prodaje za koju niko ne odgovara. Upravo zato tetne posljedice mora da
snosi ona ugovorna strana na kojoj rizik poiva. tetna radnja ili dogaaj koji predstavljaju rizik moraju
se desiti u vremenu izmeu zakljuenja ugovora i njegovog ispunjenja.
Prelazak rizika sa prodavca na kupca kada kupac nije u docnji sa primjenom isporuke ili izvravanja
radnji koje isporuku uslovljavaju, ureuje se prvenstveno ugovorom.U tom sluaju strankama stoje na
raspolaganju dvije tehnike: Prva je da se stranke sprazumiju izriito, opisujui rjeenje koje ele, a
druga je da stranke upotrijebe transportne klauzule. Ukoliko ugovor ovo ne regulie primjenit e se
dispozitivna pravila : do predaje stvari kupcu rizik sluajne propasti ili oteenja snosi prodavac, a
predajom stvari rizik prelazi na kupca. Pod predajom stvari treba podrazumjevati isporuku koja
odgovara uslovima konkretnog ugovora. Od opteg dispozitivnog pravila postoje dva izuzetka:
Rizik ne prelazi na kupca isporukom kada je on zbog nedostataka predane stvari raskinuo ugovor ili
traio zamjenu stvari. Rizik tada ostaje na prodavcu, a kupac ima obavezu da stvar uva. Kupac ima
pravo na naknadu trokova izazvanih uvanjem stvari.
Drugi izuzetak je onda kada prodavac koristei se svojim ovlatenjima u sluaju sumnje u
ostvarivanje naplate istovremeno sa isporukom zadri slanje robe ili njenu isporuku kupcu.Poto
isporuka nije izvrena rizik se vraa prodavcu i to retroaktivno.
Prelazak rizika kada je kupac u docnji
Ako predaja stvari nije izvrena zbog kupeve docnje, rizik prelazi sa prodavca na kupca u asu kada je
doao u docnju. Kada su predmet ugovora stvari odreene po rodu, rizik prelazi na kupca u docnji ako
je prodavac izdvojio stvari oigledno namjenjene za izvrenje i o tome odslao obavjest kupcu

(obavjetenje se smatra izvrenim kada je odaslano). Ali ako su stvari odreene po rodu takve prirode
da prodavac ne moe radnju izdvajanja izvriti sam,dovoljno je da izvri radnje koje su potrebne a koje
moe sam izvriti kako bi kupac mogao preuzeti stvari i da je o tome odaslao obavjest kupcu.
Garancija za materijalne nedostatke je jamenje prodavca kupcu da prodata roba nema nikakvih
fizikih svojstava koja bi ometala urednu i nesmetanu, propisanu, uobiajenu ili ugovorenu upotrebu
stvari. Nedostatak postoji ako stvar nema svojstva za redovnu ili narocitu upotrebu, nema propisana ili
ugovorena svojstva, nije saobrazna uzorku ili modelu. Materijalni nedostaci mogu biti: kvantitativni ili
kvalitativni, vidljivi ili skriveni, otklonjivi ili neotklonjivi. Uvjeti za postojanje garancije moraju biti
kumulativno ispunjeni:
- postojanje nedostatka u vrijeme prelaska rizika sa prodavca na kupca
- savjesnost kupca
- nepostojanje klauzule o iskljucenju ili ogranicenju obaveze garancije
- da stvar nije prodata na prinudnoj prodaji
- uredna reklamacija
Prodavac odgovara za nevidljive nedostatke. Za vidljive i neznatne nedostatke, kao i nedostatke koji su
kupcu poznati u vrijeme zakljucenja ugovora prodavac ne odgovara. Reklamacija treba sadrzavati:
precizan opis nedostatka, poziv prodavcu da odkloni nedostatak, pratece dokumente i dokaze o
postojanju nedostatka. Kupac koji je uredno izvrsio svoju obavezu obavjestavanja prodavca o manama
stvari ima pravo na naknadu stete te neka alternativno postavljena prava:
- Da zahtijeva ispunjenej ugovora i isporuku druge stvari bez nedostatka, ili popravku iste
- Traziti snizenje kupovne cijene
- Raskinuti ugovor
Mjesto reklamiranja je mjesto pregleda ili sjediste prodavca. U pogledu vremena reklamiranja bitna je
savjesnost prodavca, vrsta nedostatka. Ako je prodavac nesavjestan rok reklamacije je neogranicen a
ukoliko je savjestan i nedostatak vidljiv reklamacija se mora uloziti odmah.
Garancija za pravne nedostatke
Pravni nedostatak postoji u slucaju iskljucenja, umanjenja ili ogranicenja kupcevog prava, od prodavca
ili trece osobe. Uznemiravanje mora biti pravno, kroz tuzbu ili prigovor. Za postojanje garancije,
jamcenje prodavca da preneseno pravo nema nedostataka, moraju kumulativno biti ispunjeni sledeci
uvjeti:
- postojanje nedostatka u vrijeme prelaska vlasnickog prava
- savjesnost kupca
- klauzula o neiskljucenju garancije
- uredna reklamacija
Reklamacija za pravne nedostatke se ulaze ukoliko preneseno pravo nije konstituirano ili nije
konstituirano u odreenom obimu ili na nacin na koji je ugovoreno. U slucaju postojanja nedostatka
kupac ima 3 mogucnosti: da trazi uredno ispunjenje ugovora, srazmjerno snizenje cijene i raskid
ugovora.
Neki autori meu osnovne obaveze prodavca ubrajaju i ispostavljanje fakture. Faktura predstavlja
zahtjev za placanje cijene, dokazno sredstvo i knjigovodstveni dokument.
Odgovornost prodavca za docnju sa isporukom
Pravo BIH predvia dvije osnovne posljedice zadocnjenje prodavca sa izvrenjem realne
jednokratneisporuke kod nefiksnih oaslova:
1.odravanje ugovora na snazi uz prodavevu naknadu tete
2.raskid ugovora uz prodavevu nadoknadu tete
Prodavac koji je u docnji moe da izvri isporuku sve dok mu kupac ne poalje obavjetenje o
raskiduugovora. Pravo na raskid ugovora ima samo kupac, ali prije toga on mora ostaviti duniku
(prodavcu)primjeran naknadni rok za ispunjenje isporuke, ako i on protekne tek tada kupac ima pravo
na raskid ugovora.
Kupac moe raskinuti ugovor i bez davanja naknadnog roka i to u tri sluaja:
1. onda kada prodavac isporuku nee izvriti ni u naknadnom roku

2. ako je iz okolnosti vidljivo da prodavac ne moe izvriti isporuku

3. ako se radi o fiksnoj prodaji
Obaveze i odgovornost kupca
Osnovne obaveze kupca u naem pravu su: pregled robe ( provjera da li roba ima
materijalnihnedostataka), prijem isporuke, plaanje cijene i obavjetavanje o materijalnom
nedostatku(reklamacija), ako on postoji.
Subjekti pregleda robe mogu biti: javna vlast (inspekcijski organi), osobe privrednog prava, ili mogu
biti odreeni sporazumom stranaka. Pregled zajednicki mogu izvrsiti prodavac i kupac a moguce je
odrediti i trecu osobu ili komisiju.
Mjesto pregleda u pravilu je mjesto izvrsenja isporuke.
Vrijeme pregleda u slucaju nesavjesnog prodavca je neograniceno a kod savjesnog prodavca rok zavisi
od vidljivosto nedostatka. Kod distancionih prodaja generikih stvari mjesto provjere e biti idemtino
mjestu isporuke.
Roba moze biti pregledana na vise nacina: ako je u pitanju kolicina (brojanje, vaganje, mjerenje),
kvalitet (tehnoloskim postupcima, analizom, uzorkom), sto ovidi o vrsti isporuke, da li je potpuna ili
djelimicna. Troskovi provjere padaju na kupca.
Prijem isporuke
Pojam isporuke ili preuzimanje stvari je sistem faktikih i pravnih radnji koje kupac, prema
ugovoru,mora da izvri da bi prodavac mogao isporuiti robu i prenijeti svojinsko pravo na njoj. Ova
obaveza kupca ima za cilj omogucavanje prijema i odonosenja stvari. Obaveza prijema isporuke postoji
samo ako je roba isporuena saglasno ugovoru. Kupac moze odbiti prijem. Ukoliko to ucini iz
neopravdanih razloga, prodavac moze da raskine ugovor jer postoji sumnja da mu kupac nece platiti
cijenu. Ukoliko kupac padne u docnju sa prijemom isporuke, prodavcu stoje na raspolaganju dvije
solucije: cuvanje robe ili predaja robe na cuvanje (u javno skladiste, na deponovanje kod suda).
Posljedice polaganja: prodavac se oslobaa obaveze isporuke. Takoe prodavac moze prodati robu i to
putem javne prodaje (roba nepodesna za cuvanje), prodajom iz slobodne ruke i prodajom na
najpogodniji nacin.
Placanje cijene
Plaanje ili isplata je osnovna i najvanija obaveza kupca. Njeno izvrenje predstavlja glavni
razlogzbog koje prodavac zakljuuje ugovor. Kupac placa cijenu kada pregleda stvar, izuzev placanja
uz predaju dokumenata. Kupac snosi troskove i rizik placanja. Kao instrument placanja mogu se
koristiti: polaganje novcanog iznosa, instrumenti doznake (nalog za prenos), vrijednosni papiri,
akreditiv, instrumenti obracuna (kompenzacija, cesija, uput). Takodje se mogu koristiti instrumenti
obezbjeenja plaanja- cek, mjenica, bankarska garancija, akceptni nalog.
Mjesto placanja je sjediste prodavca odnosno mjesto predaje stvari.
Vrijeme placanja u slucaju istovremenosti placanja i prijema stvari (dispozitivni propis) je 8 dana od
dana prijema robe (placanje po fakturi). U slucaju docnje kupca sa placanjem cijene prije prijema
isporuke, prodavac moze traziti:
- izvrsenje ugovora uz ostavljanje primjerenog roka, placanje zatezne kamate i naknadu stete
Raskid ugovora uz pravo na naknadu konkretne ili apstraktne stete ili pravo na prodaju radi pokrica
Ove obaveze kupac se moze osloboditi: polaganjem stvari kod suda, davanjem stvari na cuvanje trecem
ili prodajom stvari (na teret i rizik prodavca) posebno kada je rijec o kvarljivoj robi.
Odgovornost kupca za docnju sa prijemom isporuke
Momentom padanja kupca u docnju sa prijemom isporuke nastaje obaveza prodavca da robu cuva
paznjom dobrog privrednika na rizik i trosak kupca. Navedene obavez eprodavac se moze osloboditi
predajom robe na cuvanje ili prodajom. Prodavac moze robu predati na cuvanje u javno skladiste, kod
suda i kod trece osobe koju odredi sud a koja ce to uciniti o trosku i za racun kupca. U pogledu
posljedica polaganja, prodavac se oslobaa isporuke a rizik i vlasnistvo prelaze na kupca.
Prodaja robe, kao drugi nacin oslobaanja od obaveze, moe se izvriti na nekoliko naina:
a) javna prodaja (ako je vrijednost robe mala u odnosu na trokove uvanja); odluku o javnoj prodaji
donosi sud; sud je i subjekt koji vri javnu prodaju ( kupac je onaj koji ponudi najvii iznos)

b) prodaja iz slobodne ruke (ako stvar ima tekuu cjenu ili je njena cijena mala u odnosu na
trokove javne prodaje)
c) prodaja umjesto uvanja stvari je najpogodniji nain (kada je stvar kvarljiva)
d) prodaji moe pristupiti lice koje uva stvar za kupca u docnji (ako kupac nije platio trokove
uvanja) potrebno je da sud odobri prodaju
Odgovornost kupca za docnju sa placanjem cijene
Ukoliko kupac zapadne u docnju prije prijema isporuke, prodavcu na raspolaganju, kao prva
mogucnost, stoji zahtjev za izvrsenjem ugovora, uz koju mu pripada i zatezna kamata.prodavac kupcu
odreuje naknadni primjereni rok. Druga mogucnost prodavca jeste zahtjev za raskid ugovora sto
povlaci i naknadne stete.
Ukoliko kupac zapadne u docnju nakon prijema isporuke glavna opcija za prodavca je tuzba za isplatu
cijene. U ovom slucaju prodavcu je uskracen raskid ugovora kao opcija.
TRGOVINSKO POSREDOVANJE
Ugovorom o posredovanju obavezuje se posrednik da nastoji nai i dovesti u vezu s
nalogodavcemosobu koja bi s njim pregovarala o sklapanju odreenog ugovora, a nalogodavac se
obavezuje da mu isplati odreenu naknadu, ako taj ugovor bude sklopljen. Po svojoj pravnoj prirodi
posredovanje je ugovor o nalogu. Po svojim pravnim karakteristikama ovaj ugovor: neformalan,
teretan, dvostrano obavezujucu, komutativan (konsezualan). Ugovor se smatra zakljucenim kada nalog
za pronalazenjem poslovnog partnera, kog izdaje poslovna organizacija, bude prihvacen od porednika.
Ugovor o posredovanju moze se zakljuciti i sutnjom u slucaju da posrednik ne odbije nalog odmah.
Bitni elementi ugovora o posredovanju su:
1. Linost posrednika posrednik je duan izvriti nalog lino
2. Predmet ugovora - obligacija glasi na rad, gdje posrednik djeluje u svoje ime i za svoj racun
3. Cijena, u koju su uracunati redovni troskovi posrednika. Cijena se odreuje tarifom, ugovorom, ili se
primjenjuje obicna cijena uz mogucnost da istu odredi sud
Obaveze i odgovornost ugovornih strana
OBAVEZE POSREDNIKA
1. Dovoenje u vezu zainteresiranih strana. Posrednik je obavezan da nastoji da nae organizaciju
koja e s njegovim nalogodavcem stupila u pregovore radi sklapanja odreenog ugovora. Kad je nae,
uputie je na svoga nalogodavca radi zakljuivanja ugovora, a nalogodavca e o tome obavezno
obavijestiti.
2. Postupanje po nalogu podrazumijeva da je posrednik obavezan provoditi uputstva komitenta.
3. Postupanje panjom dobrog privrednika strunjaka -oznaava dunost da trai i nae
najpovoljnijeg saugovaraa, kao i da sve postupke i radnje vri u interesu nalogodavca.
4. Posredniki dnevnik u koji upisuje stranke i poslove u kojima je posredovao, te datume
zakljuenja ugovora. Zakon nalae da se u dnevnik upisuju i bitni elementi ugovora koji je zakljuen
njegovim posredovanjem.
5. Posredniki list je obavjetenje o izvrenom posredovanju koje je posrednik obavezan izdati
strankama koje su ugovorile posao njegovim posredovanjem. Moe posluiti pred sudom kao dokaz o
sklopljenom poslu. Potpisuje ga posrednik, a stranke nisu obavezne da ga potpiu, ali se to tumai kao
neuredno poslovanje
6. uvanje poslovne tajne je trajna obaveza posrednika. On ne smije davati drugima obavjetenja o
poslovima za ije je sklapanje posredovao, izuzev ako su mu stranke to dozvolile.
7. Obavjetavanje o stanju na tritu koje ima znaaja za posao (ponuda, potranjam i sl), posrednik
je duan vriti ako stranke to zahtijevaju. Davanje takvih obavjetenja spada u privrednu djelatnost
posredovanja i posrednici ih daju uz posebnu naknadu i bez ugovora o posredovanju na samostalan
zahtjev.
OBAVEZE NALOGODAVCA

1. Plaanje provizije - je obaveza nalogodavca koja se plaa prema uslovima ugovora. Placanje
provizije moze biti uvjetovano. Ukoliko se radnje posredovanja vrse sukcesivno, posrednik ima
pravona sukcesivnu naplatu svojih potrazivanja. Nalogodavac ne placa proviziju u 3 slucaja:
a. ako ugovor radi koga je posredovao nije zakljucen
b. ako je posrednik na tetu komitenta radio za drugu stranu,
c. za druge poslove koje je komitent sklopio sa treim licem kojeg je pronaao posrednik, pored posla
za koji je posredovano
2 . Naknada trokova je obaveza nalogodavca samo za izuzetne trokove koje je posrednik morao
uiniti radi uspjenog okonanja posla. Normalni, uobiajeni ve su sadrani u cijeni, meutim mogu se
i oni regulisati ugovorom.
3 . Trpljenje posrednikovih prava zaloge, pridraja i prvenstva naplate - Ona slue ne samo naplati
komitentovih obaveza nego i vrenje zakonitog pritiska na komitenta da udovolji svojim obavezama
plaanja.
UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU je ugovor o obavljanju privrednih usluga, gdje se
zastupnik obavezuje da ce obezbijediti svom nalogodavcu (komitentu) zakljucenje ugovora s trecom
osobom uz mogucnost da sam zakljuci ugovor, a nalogodavac se obavezuje da mu isplati odgovarajucu
proviziju. Osnovne karakteristike su mu: formalnost (mora biti zakljucen u pismenoj formi),
komutativnost, zastupnik trajno djeluje u interesu nalogodavca, zastupnik nastupa u ime i racun
komitenta, samostalnost u djelovanju zastupnika, poduzimanje pravnih i faktickih radnji, zastupnik
preuzima obavezurada, ne i rezultata, fiducijarni posao (postojanje povjerenja izmeu zastupnika i
komitenta)
Bitni elementi ugovora o zastupanju su: Linost posrednika, Cijena, Predmet ugovora
1. Linost posrednika, pri cemu se poslovima zastupanja kao osnovnom djelatnoscu bave trgovinska
zastupnistva
2. Predmet ugovora, vrenje uglavnom faktikih ali i pravnih radnji
3. Cijena, moze biti odreena ugovorom, tarifom ili odlukom suda
Vrste trgovinskog zastupanja:
- generalno(zastupanje komitenta u svim njegovim aktivnostima) i specijalno
Iskljucivo (zastupanje jednog poslovnog partnera) i neiskljucivo (vise poslovnih partnera)
- del credere zastupnistvo, gdje zastupnik uz jamstvo da ce trece lice izvrsiti obavezu iz ugovora ima
pravo na vecu proviziju
Obaveze i odgovornost ugovornih strana
Zastupnik je obavezan da iznalazi suugovarace za komitenta, da ucestvuje u sklapanju poslova, da
komitentu daje obavjestenja o stanju na trzistu. Takoe je obavezan da vodi knjigu ugovora
(zakljucnica) te da se stara o interesima nalogodavca. Obaveza cuvanja poslovne tajne je trajnog
karaktera. Po prestanku ugovora zastupnik je duzan da vrati stvari primljene od komitenta i polozi
racun o obavljenom poslu.
Odgovornost trgovinskog zastupnika je trojaka: administrativna, krivicnopravna i
imovinskopravna.posljednja vrsta odgovornosti vezuje se za neizvrsenje nenovcanih obaveza i
subjektivnog je karaktera. Trgovinski zastupnik odgovara u slucaju otkrivanja poslovne tajne, a kod del
credere zastupnistva solidarno odgovara sa trecom osobom.
Komitent (nalogodavac) je sa svoje strane duzan da preda materijal za rad, da ga obavjestava o
relevantnim momentima, da plati cijenu (proviziju) da trpi zastupnikova prava zaloge, pridrzaja i
prvenstva naplate.
Da bi osigurao naplatu potrazivanja zastupniku stoje na raspolaganju pravo zaloga i pravo pridrzaja na
svim stvarimakoje je u vezi sa ugovorom primio od nalogodavca kao i onim stvarima koje je u vezi
stim ugovorom primio od nekog drugog.

Odgovornost nalogodavca ravna se prema vrsti obaveza (novcane i nenovcane), te stim u vezi ona
moze biti objektivna ili subjektivna.
Ugovor o trgovinskom zastupanju prestaje: protekom vremena na koji je zakljucen (uz mogucnost
presutnog produzenja) i otkazom (jednostranom izjavom volje). Svaka strana moze da raskine ugovor
ukoliko za to ima ozbiljne razloge. Ugovorna strana koja je neosnovano dala otkaz i time dovela do
raskida ugovora, duzna je drugoj strani nadoknaditi stetu.
UGOVOR O KOMISIONU
Komision je takav privredni posao u kome se jedna strana obavezuje da e izvriti neki privrednipravni
posao u svoje ime a za raun druge strane, a druga e joj za to platiti odgovarajucu naknadu (proviziju).
Po svojoj pravnoj prirodi ugovor o komisionu je ugovor o nalogu. Stranke koje uestvuju u ugovoru o
komisionu su komitent i komisionar. Ugovor o komisionu
je konsenzualan i neformalan. Ugovor se moe zasnovati ponudom i prihvatom, nalogom i
konkludentnim radnjama. Nalog koji se moe dati: pismeno, usmeno, fax-om, telefonom, smatra se
prihvacenim ako ga komisionar ne odbije odmah.
Bitni elementi ugovora o komisionu: Linost posrednika,Cijena,Predmet ugovora
1. Linost komisionara fiducijarni pravni posao
2. Predmet ugovora, je pravni posao koji komitent povjerava komisionaru da ga obavi za njegov raun.
Predmet znai moe biti: prodaja, kupovina, plaanje, pedicija, transport itd. , kao i i izdavanje
mjenice.
3. Cijena se naziva provizijom. Iznos provizije se obino ugovara, procentualno ili paualno, u jednom
iznosu,. Ukoliko je cijena pretjerano velika moze se traziti da sud snizi naknadu na pravican nacin.
U vrsenju komisionih poslova komisionar je duzan postupati po nalogu komitenta. Nalozi mogu biti:
fakultativni, indikativni, imperativni, limitativni. Sadrzina naloga odreuje karakter odnosa izmeu
komitenta i komisionara. Npr. najvecu slobodu izbora u pogledu ostvarivanja povjerenog posla
komisionaru daje fakultativni nalog, a najmanju kod imperativnog naloga.

Obaveze i odgovornost ugovornih strana

ODGOVORNOST KOMISIONARA
Komisionar je duzan da komitenta obavjestava o poslu, narocito skim je zakljucio posao te da cuva
stvari. Duzan je da osigura stvar ako je osiguranje obavezno ili ako postojinaredba komitenta. Ukoliko
stvar nije osigurana a na to je bio obavezan, komisionar odgovaraza njenu stetu. Duzan je takoe da
preda rezultat posla i polozi racun o svom djelovanju bez odgaanja. Komisionar ima obavezu da
cuva interese komitenata ukljucujuci obavezu cuvanja poslovne tajne.
Imovinska odgovornost postoji u slucaju:
- neispunjenja ugovora
- sklapanje posla pod nepovoljnijim uslovima od naloenih
- prodaja robe osobi za iju je prezaduenost komisionar znao ili morao znati;
- propust panje dobrog privrednika pri uvanju robe komitenta
- upotrebe komitentovog novca za vlastite potrebe
- zostanak ispunjenja ugovora od strane treeg lica kod komisiona del credere.
- kada je izvrsenje posla tim nalogom povjereno nekolicini komisionara (solidarna odgovornost)
Obaveze komitenta
1. Davanje sredstava potrebnih za izvrenje naloga,
(stavri, novac radi neke isplate i sl. ), a komisionar je obavezan da ih ubotrijebi za svrhu u koju su mu
data.
2. Plaanje naknade (provizije) je obaveza i ako nije ugovorena. Provizija pripada komisionaru kada
obavi posao, ispuni nalog i postigne rezultat. Komisionar ima pravo na punu proviziju i kada je u
izvrenju posla bio sprijeen uzrokom za koji odgovara komitent. Ako za uzrok nisu odgovornini
komitent ni komisionar, onda komisionar ima pravo na naknadu za trud (ne proviziju). 3. Naknada

trokova koji prelaze obim normalnih trokova komisionara. Za ocjenu konkretnih izdataka ne gleda se
da li je taj konkretan izdatak donio korist nego da li ga je bilo potrebno ili korisno uiniti za taj posao.
4. Trpljenje komisionarevih prava zaloge, pridraja i prvenstvene naplate.
Komisionar ima pravo zaloga na svim stvarima komitenta sa kojima moe raspolagati, dok mu
komitent ne isplati proviziju i ostale trokove, za sve poslove koje je obavljao za komitenta. Takoe
prema poslovnom pravu moe stvari i prodati i namiriti svoju cijenu.
5. Prihvatanje komisionara kao saugovaraa u komisiji
POSEBNE VRSTE KOMISIONA
1. Komision uz jemstvo za obavezu treeg lica (Komision star del credere). Komisionar moe
posebnim sporazumom preuzeti obavezu da garantuje komitentu da e izvriti nalog, isklopiti ugovor, i
da e tree lice, njegov saugovara izvriti svoje obaveze. Takav posao senaziva del credere, klauzula
star del credere se posebno ugovara, i za takvu garanciju mu pripada i posebna provizija. Komitent
tada ima prema komisionaru prava kao povjerilac prema jemcu.
2. Konsignacija je takav komisioni posao u kome se ugovara da komitent alje komisionaru robu na
stovarite, a komisionar mu otvara kredit na podlozi primljene robe, ili mu unaprijed isplauje dio
cijene. Kredit se daje po pravilu u iznosu niem od vrijednosti robe (60-90%) da bi se komisionar
obezbjedio u sluaju pada cijene. Roba ostaje u vlasnitvu komitenta. Kad komisionar proda robu, prvo
naplauje iznos kojim je kreditirao komitenta, kamatu i ostale trokove. Komisionar ima pravo zaloge
na robi za iznos svih potraivanja.
UGOVOR O SKLADISTENJU
Ugovorom o uskladitenju obavezuje se skladitar da primi i uva odreenu robu i da poduzima
potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ouvanja u odreenom stanju, te da je preda na zahtjev
ostavodavca ili druge ovlatene osobe, a ostavodavac se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu.
Po svojoj pravnoj prirodi uskladitenje se svrstava u ugovore o ostavi, te e se odredbe o ostavi
primjenjivati supsidijarno. Ugovor o uskladitenju je teretan, dvostrano obavezan, komutativan,
konsenzualan (uva uz naknadu suprotno bez naknade je realan) i neformalan. Ugovor se moe
zakljuiti sporazumom sklopljenim na bilo koji nain za konsenzualne ugovore, ukljuujui i nalog.
Uobiajena je praksa zakljuivanja ugovora na osnovu dispozicije. Posao je sklopljen kada
skladinopreduzee primi i potpie dispoziciju i stavi na nju peat preduzea sa datumom. Ugovor se
moze sklopiti i preutno, konkludentnim radnjama zasniva se ugovorni odnos kada se roba upuuje u
skladite prekovozara, ili vozar preda poiljku skladinom preduzeu.
Bitni elementi ugovora o uskladistenju:STRANKE, PREDMET,CIJENA
- stranke ostavilac i skladistar gdje se kao ostavilac moze pojaviti svaki subjekt prava stim da to ne
mora biti vlasnik robe. Poslovima skladistenja se bavi skladisno preduzece kao osnovnom djelatnoscu
ili neki drugi subjekt kao sporednom djelatnoscu (prevoznik ili spediter)
- predmet posla - je smjetaj i uvanje robe, te vrenje radnji koje se uobiajeno obavljaju uz
smjetanje i uvanje robe, odnosno koje se predviaju ugovorom robe (vaganje, manipulisanje,vaenje
uzoraka, carinjenje, osiguranje i sl. ), skladisno preduzece se ne moze baviti kupoprodajom robe.
- cijena usluge - se sastoji iz naknade za osnovnu i sa njom povezanih usluga skladitara,naknade za
posebno ugovorene usluge i trokova isplaenih u interesu ostavioca. Cijene se nemoraju ugovarati, i
po pravilu su propisane tarifom.
Obaveze i odgovornost ugovornih strana
SKLADITAR
1. Prijem robe prema prihvaenom nalogu. Skladitar treba da provjeri identitet robe i njeno stanje "od
oka". U sluaju manjka ili mana na robi ili pakovanju skladitar je duan da to pismeno konstatuje, u
suprotnom smatra se da je robu primio onako kako glasi dispozicija. Skladite ima uvijek pravo vagati
robu ako posumnja udeklarisanu teinu.
2. Voenje skladine knjige sa podacima o ostaviocu (ime i adresa idr. ) i robi (dan prijema,roba koja se
prima. uslovi smjetaja isl)

3. Izdavanje potvrde ostaviocu, koju moe zamijeniti i obavijest o uskladitenju tereta. Potvrdaslui kao
dokaz o prijemu robe i isprava za podizanje uskladitene robe. Ako se izdaje skladinica- potvrda se
vraa. Funkciju potvrde moe obaviti i ovjeren primjerak naloga.
4. uvanje robe sa panjom dobrog privrednika i u utvrenom stanju. Skladitar je duan predlagati
ostaviocu potrebne mjere za ouvanje robe. Ako je to u interesu ostavioca skladitar moe preduzimati
mjere ne ekajui dispoziciju ostavioca. Skladitar ne moe bez pristanka ostavioca, robu predati
drugome na uvanje. Prilikom isteka roka uvanja zakonskog (1 god. ) ili ugovornog skladitar moe
robu prodati na javnoj prodaji uz prethodno obavjetavanje ostavioca.
5. Osiguranje robe od rizika za koji postoji obavezno osiguranje, a ako ostavilac trai, i od drugih
(rizika koji su precizirani) odnosno uobiajenih (ako nisu precizirani) rizika.
6. Prodaja robe u kvaru na najpogodniji nain, na troak i rizik ostavioca, vodei rauna o njegovim
interesima, ali tek po nemogunosti dobijanja uputstva od ostavioca.
7. Pregled robe omoguiti ostaviocu i licima koje on ovlasti. , kao i uzimanje uzoraka.
8. Ouvanje prava ostavioca - preduzimanjem potrebnih radnji kada robu prima od vozara ili peditera
9. Postupanje po nalogu ostavioca.
10. Izdavanje robe ostaviocu ili ovlatenom licu u stanju u kakvom je robu primio. On moe preuzeti
obavezu i da pobolja stanje robe. I prije isteka roka na zahtjev ostavioca on je duan da izda robu
11. Upozorenje na mane im ih je skladite opazilo ili moralo opaziti.
OSTAVIOC
1. Predaja robe i dokumenata Ostavilac je duan da preda robu za koju je sklopio ugovor (dao
dispoziciju) na smjetaj i uvanje i da prui sva potrebna obavjetenja o njoj (posebno vrijednost robe).
Ukoliko ne preda robu smatra se da je odustao od ugovora i snosi za to odgovornost. Pored robe
potrebno je da preda i potrebne dokumente naroito kod otpreme i prijema robe od vozara.
2. Pregled robe pri prijemu iz skladita. - Obavezan pregled je na uobiajen nain, uvidom u spoljnje
stanje robe i pakovanja. Ukoliko primalac opravdano posumnja u osobine stvari primalac moe
zahtjevati i dodatne kontrole. Trokove uobiajnog pregleda snosi primalac, no ako se utrvde nedostaci
trokove e snositi skladitar. Kod vidljivih nedostataka primalac mora odmah sainiti
Reklamaciju i obavijestiti skladitara. Rok za reklamiranje skrivenih nedostataka je 7 dana od
preuzimanja.
3. Plaanje usluge je po pravilu prilikom preuzimanja robe, a moe biti i drugaije ugovoreno. Ukoliko
tree lice pristane u dispoziciji moe biti odreeno da ono plati uslugu. Usluge se plaaju na osnovu
fakture skladita, za izvrene radove i usluge, pa ak i za robu koja je za vrijeme uskladitenja
izgubljena, unitena ili oteena. Neke trokove kao utovar, pretovar, osiguranje,carinu i sl. duan je
platiti korisnik i prije preuzimanja robe. Skladitar za svoja potraivanja ima pravo zaloge i pridraja
robe.
SKLADINICA
- Skladinica je hartija od vrijednosti kojom skladino preduzee potvruje da je robu navedenuu
skladinici primilo na uskladitenje..
- Izdaje se samo na zahtjev ostavioca od strane ovlatenih (javnih) skladita koja vode matinuknjigu
(registar) skladinica.
- Kada je skladinica izdata, onda je pravo raspolaganja robom inkorporirano u ovu ispravu ibez nje se
to pravo ne moe ni ostvarivati niti prenositi.
- Prodajom skladinice kao HOV prodata je i roba u skladitu
Skladinica se sastoji iz dva dijela: priznanice i zalonice (Warrant) koji predstavljaju jednu cjelinu.
Uoba dijela upisuju se podaci iz matine knjige (podaci o ostaviocu i robi) koje potpisuje skladitar.
Zatanost podataka (posebno vrstu, koliniu i kvalitet robe) garantuje skladite
Svaki dio skladinice (priznanica i zalonica ili varant) je hartija od vrijednosti i mogu se
prenositizajedno ili odvojeno. Skladinica moe glasiti na: ime (prenosi se cesijom) ili "po naredbi"
( prenosi seindosmanom). Isto tako se prenose i njeni dijelovi. Indosiranje se vri na taj nain to
imalac skladinice "po naredbi" na poleini ispisuje ime onoga nakoga prenosi istu, potpisuje izjavu o

prenosu i navodi datum. Time se prenose sva prava iz priznanicei varanta na tree lice. Ako varant nije
na vrijeme isplaen imalac varanta je duan to utvrditi protestom kod suda. Tek poslijetoga moe
zahtijevati isplatu od prenosilaca kao regresnih dunika. Izgubljena skladinica ili njen dio amortizuju
se po posebnom postupku. Postupak vodi sud. Sud objavljuje pokretanje postupka ipoziva svakog ko
eventualno dri u rukama skladinicu da se javi sudu u roku 60 dana. Ako se neko pojavi upuuje se na
spor o vlasnitvu, a ako se niko ne javi sud donosi odluku o amortizaciji.
ZALONICA utvruje pravo zaloge na robi za iznos koji je oznaen. Prema tome pravo
raspolaganjarobom moe biti ogranieno zalonim pravom iz varanta. Kada se zalonica prvi put sama
prenosi,potrbno je upisati taj prenos i u priznanicu da se zna da je roba zaloena i za koji iznos.
Takoe,kupac zalonice mora odmah obavijestiti skladite o prvom prenosu zalonice. Skladitar je
duan dato evidentira u skladinoj knjizi i na zalonici (iznos, kamata, nosilac prava zaloge, datum
izdavanja,datum dospijevanja duga, potpis indosanta), to je odluujue za pravnu valjanost prenosa
UGOVOR O PEDICIJI
Ugovor o pediciji (otpremanju) je ugovor kojim se pediter (otpremnik) obavezuje da, u svoje ime a
zaraun komitenta (nalogodavca), izvri organizovanje otpreme ili dopreme stvari te obavi
drugeuobiajene poslove i radnje uz naknadu. Ugovor o pediciji je neformalne. Zakljucuje se na
osnovu naloga (dispozicije) koji moze biti specijalni i generalni.
Bitni elementi ugovora:STRANKE, PREMET, CIJENA
- Stranke komitent (lice koje koje angauje peditera da za njegov raun izvri otpemu) ipediter
(pediterske organizacije koje se mogu podijeliti prema djelatnosti (pomorska,koninentualna) i po
teritoriji djelovanja (meunarodna, lokalna i centralna)
- Predmet ugovora o pediciji su pravne i fizike radnje (zakljuivanje ugovora o prevozu, osiguranju,
uskladitenju, kontroli svojstava robe, obavljanje carinskih i drugih radnji, utovar,pretovar, istovar,
sortiranje, pakovanje, pribavljanje dokumenata)
- naknada - provizija. Moe biti odreena ugovorom, tarifom, aktom peditera ili ako nita od ovoga ne
postoji onda sudskim putem.
Obaveze i odgovornost ugovornih strana
Obaveze peditera:
Postupanje sa panjom savjesnog i urednog privrednika u svakoj prilici kako to zahtijevaju interesi
nalogodavca. Ovo naelo se primjenjuje uvijek kada nisu precizirane odreene obaveze peditera.
Rad po uputstvima. Komitent svoja uputstva daje prvenstveno dispozicijom, a moe i na drugi nain.
Uputstva mogu biti imperativnog ili indikativnog karaktera, a primjenjuju se pravila kao u
komisionarskom poslu. Obaveza je peditera da upozori nalogodavca na nedostatke u njegovom
nalogu, bez odlaganja, a ako su uputstva nejasna duan je traiti nova te u krajnjem sluaju postupati
prema interesima nalogodavca. U sluaju odstupanja od naloga duan je o tome obavijestiti komitenta
bez odlaganja, a pri tome je i njegova odgovornost znatno stroija.
Zakljuivanje ugovora za komitenta kao to su: ugovor o prevozu stvari, transportnom osiguranju,
kontroli kvaliteta, kvantiteta i drugih svojstava stvari, skladitenju, utovaru / istovaru i sl. Prilikom
zakljuenja ovih ugovora pediter mora voditi rauna o izboru prevozioca, osiguravatelja, skladitara i
drugih lica, te da u tim ugovorima i svojim faktikim radnjama zatiti i obezbjedi ostvarivanje prava
komitenta prema tim subjektima.
Izbor prevoznog puta (instradacija) obuhvata odreivanje prevoznog puta, transportnog sredstva i
naina transporta. Ako komitent nije odredio ove elemente onda je to obaveza peditera. Prilikom
njihovog odreivanja mora voditi rauna o sigurnosti puta, brzini prevoza, ekonominosti prevoza i
prirodi stvari, te odabrati najpovoljniji nain prevoza za komitenta.
uvanje stvari i zatita prava komitenta saglasno ugovoru, prirodi stvari i drugim okolnostima koje
mogu nastati u izvravanju otpreme / dopreme. Ako stvar data na prevoz nije spremljena za prevoz (nije
upakovana, loe pakovanje, nespremnost na odabrani nain prevoza i sl.) pediter je duan da upozori
komitenta, te ako nema vremena za ekanje da sam otkloni nedostatke (upakuje robu, pripremi ...). Pri
tome moe stvari uskladititi i o tome mora obavijestiti komitenta, osim ako je to uobiajeno. pediter
je duan preduzeti sve radnje prema treim licima u cilju zatite prava komitenta (pribavljanje

dokumenata i dokaznih sredstava), ali ne moe podnijeti odtetni zahtjev niti voditi spor bez izriitog
naloga komitenta.
Osiguranje stvari samo ako je to izriito ugovoreno. U pediterskoj transportnoj potvrdi redovno stoji
da li je ili ne pediter obavezan osigurati poiljku. Ovo osiguranje obuhvata samo osiguranje poiljke
(kargo). Komitent moe odrediti rizike koje treba pokriti osiguranjem, u protivnom pediter e poiljku
osigurati od uobiajenih rizika. Ako za neku vrstu robe postoji obavezno zakonsko osiguranje pediter
je obavezan osigurati robu bez obzira na ugovor.
Izvrenje carinskih radnji i plaanje carine je obaveza peditera ako nalogom nije drugaije odreeno.
pediter je duan od komitenta traiti sva potrebna dokumenta, za iju valjanost ne odgovara. U sluaju
smetnji prilikom carinjenja duan je odmah obavijestiti komitenta i eventualno traiti instrukcije.
pediter je duan platiti carinske dabine i za to ima pravo traiti avans od komitenta.
Polaganje rauna. Nakon obavljenog posla pediter je duan izvriti obraun trokova i predati sva
dokumenta komitentu. Duan je poloiti raun i u toku izvravanja naloga uvijek kada to komitent
zatrai. Polaganjem rauna pediter ustupa na komitenta potraivanja i prava koja je on stekao prema
treim licima kada je djelovao u svoje ime a za raun komitenta.
Obaveze komitenta
Plaanje naknade. Ako visine provizije nije odreena ugovorm, plaa se prema tarifi ili optem aktu
peditera, a u krajnjem sluaju proviziju odreuje sud. Ako je ugovoreno da proviziju plaa primalac, a
ovaj to odbije, obaveza ostaje na komitentu. Provizija obuhvata cijenu pediterovog rada, usluga i sve
reijske trokove, a moe biti odreena apsolutno ili procentualno. Obaveza dospijeva kada pediter
izvri svoje obaveze iz ugovora o pediciji.
Plaanje trokova i avansa. U obzir dolaze trokovi koji se prema redovnom toku stvari imaju smatrati
nunim i korisnim, bez kojih se ne bi mogao izvriti nalog komitenta, kao to su trokovi pripremanja
stvari za prevoz i slini. Plaanje trokova dospijeva odmah. Zakonsko je pravo peditera da od
komitenta unaprijed zahtijeva plaanje predujma za potrebne trokove u izvravanju otpreme / doprme
stvari. Nije duan kreditirati komitenta. Aktom davanja dispozicije komitent je preuzeo obavezu da
unaprijed predujmi iznos sredstava za plaanje vozarine, dabina, i dr.
Obavjetavanje o opasnim stvarima i dragocijenostima kako bi pediter mogao preduzeti mjere u
pogledu uvanja stvari i o tome obavijestiti prevozioca. Ako se u poiljci nalaze dragocijenosti (hartije
od vrijednosti, plemeniti metali i dr.) komitent je obavezan obavijestiti peditera i saoptiti mu njihovu
vrijednost, jer vrijednost ovih stvari utie na visinu provizije, osiguranja, prevoznine i druge posebne
uslove kod prevoza.
OBEZBJEENJE POTRAIVANJA PEDITERA
U cilju obezbjeenja potraivanja pediter ima zakonsko zalono pravo i pravo retencije (pridraja)
koja se ne mogu ugovorom iskljuiti. Koritenje ovog prava je ogranieno u pogledu objekta i vremena.
Ova prava se proteu na stvari iz ugovora o pediciji iz kojeg potie samo potraivanje, ne mogu se
koristiti za potraivanje iz nekog drugog ugovora o pediciji. pediter se moe koristiti ovim pravom
dok stvari dri u svojoj fizikoj vlasti ili dok u rukama ima isprave pomou kojih moe raspolagati
stvarima. Ukoliko je u izvrenju ugovora uestvovalo vie peditera, kasniji pediter je duan starati se
oostvarivanju potraivanja prethodnih peditera.
VRSTE PEDICIJE
Fiksna (forfetna) pedicija se izriito ugovara. Naknada koja prestavlja zbir naknade, provizije
prevoznika, i troskova, se ugovara u fiksnom iznosu. pediter odgovara za rad prevoznika trecih osoba,
pri cemu se kao osnovni zahtjevi postavljaju strucnost i kvalitet angazovanih osoba.
Zbirna (skupna) pedicija predstavlja sabiranje pojedinacnih posiljki razlicitih komitenata i formiranje
zbirne posiljke. Na ovaj nacin smanjuju se manipulacije robom i prevoz postaje jeftiniji. Zbog toga
spediteru pripada dodatna naknada. Meutim, kroz zbirne pedicije postoje i pojacana odgovornost
speditera za rad prevoznika. U ovom slucaju spediter odgovara za gubitak ili ostecenje stvari tokom
prevoza do cega nebi doslo da nije organizirana zbirna spedicija.
PEDITERSKE ISPRAVE

- pediterska potvrda FCR, izdaje se kada pediter primi stvari od komitenta i ujedno je i dokazno
sredstvo o prijemu robe u naizgled dobrom stanju (ime komitenta, mjesto prijema, mjesto opredjeljenja
i ime adresata, oznaka vrste i kolicina robe)
- pediterska transportna potvrda FCT, dokazno sredstvo o prijemu robe na otpremu, da je zakljucen
ugovor o prevozu i da je roba predata na prevoz
- pediterski konosman FBL vrijednosni papir koji daje mogucnost trgovine stvarima. Isprava koja se
koristi kod placanja robnim dokumentarnim akreditivom, odnosno kod multimodalnog transporta, sto
implicira pojacanu odgovornost speditera.
UGOVOR O PREVOZU STVARI ELJEZNICOM
To je takav ugovor kojim se eljeznica, kao transporter, obavezuje da stvar preveze do uputne stanicei
preda je primaocu, a poiljalac se obavezuje da eljeznici isplati ugovorenu prevozninu. Ugovor je
neformalan i realan, pri cemu ova druga karakteristika ugovora znaci da je za nastanak ugovora
posebna predaja stvari na prevoz. Uz predaju stvari ide i izdavanje ovjerenog tovarnog lista. eljeznica
ima javnopravni karakter. Ogranicenja slobode ugovaranja eljeznice ima 2 aspekta:
- obavezno ugovaranje
- ogranienja u izboru suugovaraa
Obavezno ugovaranje znaci da da zeljeznica ne moze odbiti nikoga ko zeli sklopiti ugovor sa njom tj
duzna je primiti stvari na prevoz ako su ispunjeni sledeci uvjeti:
- prevoz se moe izvriti bez odlaganja,
- nije zabranjen prevoz stvari,
- stvari su podesne za prevoz, po obliku, obimu i masi
- prevoz je mogu redovnim prevoznim sredstvima eljeznice
- prevoz nije onemoguen okolnostima koje eljeznica ne moe otkloniti.
eljeznica je duna prevoz obavljati po redu vonje, a moe ga obustaviti samo pod uslovima
odreenim zakonom. Poiljalac ili imalac prava iz prenosivog tovarnog lista, moe jednostranom
izjavom volje izmijeniti ili raskinuti ugovor, uz ispunjavanje odgovarajuih uslova.
TOVARNI LIST
Tovarni list je javna isprava koja se izdaje prilikom prijema stvari na prevoz. Obavezni sastojci su:
naziv uputne stanice, ime, prezime i adresa primatelja, vrsta i masa stvari, broj kola, ime i prezime /
naziv poiljaoca, ig otpravne stanice, prevozni i drugi trokovi te spisak isprava koje se prilau uz
tovarni list, a moe sadravati i fakultativne elemente. Popunjava se u vie primjeraka, original prati
poiljku, a duplikat se predaje poiljaocu. Duplikat nema vanost tovarnog lista (na osnovu njega se ne
moe vriti prijem stvari), ali moe sluiti kao legitimacioni papir kod izmjena ugovora i sl. Za svaku
poiljku se izdaje jedan tovarni list. Tovarni list nije hartija od vrijednosti, to znai da nije prenosiv, ali
se eljeznica i poiljalac mogu dogovoriti da se izda prenosivi tovarni list to mora biti izriito
navedeno i potpisuju ga obje strane. Prenosivi tovarni list je vrijednosni papir i moe se prenositi
indosamentom ako glasi po naredbi, ili predajom iz ruke u ruku ako glasi na donosioca.
Bitni elementi ugovora o prevozu stvari eljeznicom: Ugovorne strane, Primalac, Uputna stanica,
Predmet prevoza, Mjesto i datum zakljuenja ugovora, Prevozni i drugi trokovi, Obavljanje odreenih
radnji i spisak isprava
1. Ugovorne strane: prevozilac (eljeznica javno preduzee) i poiljalac (stranka) koje ne mora biti
vlasnik stvari koje predaje.
2. Primalac je lice ovlateno da u uputnoj (istovarnoj) stanici iskupi tovarni list i preuzme stvari.To je
lice na koje je adresirana poiljka. Poiljalac moe stvari uputiti i na svoje ime. Ako je izdatprenosivi
tovarni list primalac je posljednje lice na koje je prenesen tovarni list (indosatar).
3. Uputna stanica je eljeznika stanica do koje stvar treba da se preveze, u koju se roba upuuje.
Stanica mora biti navedena prema slubenom imeniku eljeznikih stanica.
4. Predmet prevoza (stvari). Svaka stvar koja se prima na prevoz ima karakter robe. Neke stvari su
iskljuene iz prevoza eljeznicom, dok je za druge prevoz ogranien ili uslovljen. eljeznica moe

provjeravati podatke o sadrini, broju i masi poiljke. Stvari moraju biti upakovane na odgovarajui
nain kako bi mogle izdrati prevoz da se ne otete.
5. Mjesto i datum zakljuenja ugovora (mjesto i datum navedeni na igu otpravne stanice)
6. Prevozni i drugi trokovi Cijena je odreena tarifom. Tarifa je obavezujua za obje
strane.Prevoznina (vozarina) i trokovi prevoza unose se u tovarni list.
7. Obavljanje odreenih radnji i spisak isprava (carinjenje, veterinarski ili fitopatoloki pregledi druge
radnje) koje je obavezna obaviti eljeznica - poiljalac je duan priloiti odgovarajue isprave za to.
Prevozilac nije duan uputati se u ispitivanje i tanosti priloenih isprava.
OBAVEZE ELJEZNICE
Prijem i provjeravanje stvari (poiljke),Utovar stvari,Uredan prevoz stvari, Prevesti stvari u
ugovorenom roku, Postupanje po nalozima, Obavjetavanje korisnika prevoza, Izvjetavanje o
prispjeu stvari, Predaja stvari primaocu, uvanje stvari, Objavljivanje tarife
Prijem i provjera stvari
eljeznica je obavezna da primi svaku stvar na prevoz kada su ispunjeni odreeni uslovi utvreni u
objavljenim optim uslovima poslovanja, odnosno tarifama. Provjera stvari (utvrivanje mase i broja
komada) je pravo eljeznice, a obavezna je samo na zahtjev poiljaoca. Prilikom provjere eljeznica je
duna pozvati poiljaoca ili primaoca da prisustvuje provjeri ili ako to nije mogue 2 svjedoka koja
nisu slubenici eljeznice. Ako se utvrdi netanost prilikom provjere, netanost u masi preko 2% ili
netani navodi koji utiu na visinu prevoznine eljeznica trokovi provjere terete robu te eljeznica ima
pravoda pored ispravne prevoznine naplati jo i dvostruki iznos razlike u prevoznini. Rok isporuke ne
teeza vrijeme provjere, ako se utvrdi netanost navoda u tovarnom listu. Poiljalac moe vriti
izbor naina prevoza (exspresni, brzovozno ili sporovozni) samo ako poiljka ispunjava uslove za taj
nain prevoza.
Utovar stvari ako je tako predvieno ugovorom ili uslovima poslovanja. Ugovorom se moe odrediti
da poiljalac utovara stvari. Kada eljeznica utovara stvari one se predaju u skladite eljeznice.
Izvrsenje utovara vezuje se za rok koji je naznacen u tovarnom listu.
Uredan prevoz stvari u primljenom stanju, bez oteenja i gubitaka, to i jeste cilj. eljeznica ima
slobodu u izboru putnog pravca, no u meunarodnom saobraaju poiljalac moe oznaiti graninu ili
pograninu taku - prelaznu stanicu. U sluaju smetnji prilikom prevoza eljeznica je duna preduzeti
mjere u interesu korisnika prevoza (postupiti po instrukcijama u tovarnom listu, uputiti stvari drugim
putem, traiti dispoziciju od poiljaoca, predati stvari pediteru ili u skladite, prodati robu) i o svemu
ga obavijestiti. Dodatne trokove zbog smetnji, ukoliko ne postoji krivica eljeznice snosi poiljalac.
Ona nema pravo na veu vozarinu ako je stvar uputila pomonim putem da bi izbjegla smetnje.
Rok isporuke eljeznica je duna prevesti stvari u ugovorenom roku. On se moe ugovoriti, ali je
najee odreeno tarifama (uobiajeno vrijeme). Rok isporuke se sastoji iz otpravnog i prevoznog
roka . Propisima ili tarifom mogu biti odreeni sluajevi kada rok isporuke ne tee, npr. zadravanje
poiljke radi carinjenja, veterinarskog pregleda, provjere robe i dr. Dopunski rokovi vaze za prevoz
robe prugama razlicite sirine kolosijeka, prevoza sporednim prugama, i u vandrednim prilikama.
Postupanje po nalozima
Poiljalac ili ovlateni primalac moe jednostrano izmjeniti ugovor izdavanjem naloga (uputstva) ali
samo pod uslovima i nain propisan zakonom.Tako poiljalac moe traiti da se: stvar vrati, zaustavi
poiljka, stvari ne izdaju, promjeni uputna stanica, promijeni nalog o pouzeu. I primalac ako je na to
ovlaten ili imalac prenosivog tovornog lista moe traiti: da se prevoz obustavi,stvar uputi u neku
drugu stanicu ili vrati nazad. Nalozi se podnose pismeno a eljeznica ima pravo na naplatu trokova.
eljeznica moe odbiti izvrenje naloga u sl. slucajevima:
- nemogue ga je izvriti
- izvrsenje naloga e izazvati poremeaje u saobraaju,
- kada je nalog protivan imperativnim propisima
- kada su trokovi vei od vrijednosti stvari, a nije dato jemstvo.
Obavjetavanje korisinika prevoza.
eljeznica je duna obavijestiti poiljaoca, primaoca ili imaoca prenosivog tovarnog lista, u svakom
sluaju kada prevoz odstupa od redovnog toka stvari (smetnje u prevozu, poziv na prisustvo carinjenju,

pregledu robe i dr. ). Ne obavjetavanje se smatra povredom ugovora i da se nije pridravala principa
savjesnosti i potenja i zatite interesa korisnika prevoza.
Predaja stvari primaocu .
eljeznica je obavezna izdati stvar primaocu. Ako primalac treba neto da plati stvari e se predati
nakon uplate tog iznosa - iskup tovarnog lista. eljeznica moe odbiti predaju stvari ako joj se ne preda
duplikat tovarnog lista. Ukoliko primalac ili eljeznica posumnjaju da postoji oteenje ili djelimian
gubitak stvari, eljeznica je obavezna utvrditi stanje poiljke u prisustvu korisnika. Trokove pregleda
snosi krivac odnosno eljeznica ukoliko je poiljalac, odnosno primalac zahtijevao pregled robe, a
eljeznica nije priznala tetu prije pregleda, u suprotnom trokove snosi onaj ko je zahtijevao pregled
(ako nema tete ili je tetu eljeznica ranije priznala).
Predajom stvari primaocu - eljeznica je izvrila ugovor o prevozu. I prilikom izdavanja stvari mogu
nastupiti potekoe: ne moe se primalac pronai, tovarni list nije u roku iskupljen, primalac je odbio
prijem stvari ili je izdavanje zabranjeno odlukom nadlenog organa. eljeznica o tome obavjetava
poiljaoca i trai upustva. Ako ne dobije upustva ili se ona ne mogu sprovesti, eljeznica je ovlatena da
na troak poiljaoca: stvari stavi na privremeni smjetaj ili pediteru, pod odreenim uslovima
eljeznica moe stvar prodati (po isteku 30 dana za njihovo odnoenje ili je u pitanju lako kvarljiva
roba i sl.). O svim ovimradnjama eljeznica obavjetava poiljaoca
OBAVEZE POILJAOCA (kod ugovora o prevozu stvari eljeznicom):
1. Obavjetavanje o namjeravanom prevozu opta je obaveza poiljaoca. On daje podatke ovrsti,
koliini, sadrini, masi poiljke, o uputnoj stanici i primaocu kao i o drugim relevantnim elementima.
Svrha je da eljeznica na vrijeme pripremi i preduzme radnje za nesmetan i bezbjedan prevoz.
2. Predaja stvari i tovarnog lista - Stvari se predaju blagovremeno, upakovane na propisan ili uobiajen
nain. Poiljalac ako sam vri utovar duan je pridravati se roka i upustva o smjetaju stvari. Kada se
zavri utovar na vagon se stavlja plomba i drugi zatvarai, a u tovarni list se unosi broj i oznaka
plombe. Tovarni list mora biti uredno popunjen.
3. Plaanje prevoznih trokova Prevozne troskove posiljatelj placa po tarifi koja se primjenjuje na dan
zakljucenja ugovora. Kod kvarljive robe moguce je traziti placanje unaprijed. Izjavu o vozarini
posiljatelj upisuje u tovarni list standardnim klauzulama:
- Franco vozarina (posiljatelj placa samo vozarinu)
- Franco svi troskovi (posiljatelj preuzima na sebe vozarinu i placanje svih troskova)
- Franco iznos (posiljatelj placa naznaceni iznos)
ODGOVORNOST POILJAOCA
Posiljaoc odgovara za tanost podataka unesenih u tovarni list. Podaci koji se odnose na masu i broj
komada. Takoe odgovara za tetu koja nastane zato to nije priloio odgovarajuu dokumentaciju.
Odgovornost postoji i po osnovu tete nanesene utovarom, istovarom, ravim pakovanjem. Takoe, kad
su propisani odreeni rokovi, ali ih se primalac ne dri (danguba, learina, itd)
OBAVEZE PRIMAOCA (kod ugovora o prevozu stvari eljeznicom)
1. Plaanje prevoznih trokova svih ili djelomino, kako je navedeno u tovarnom listu i ako on taj
dokument preuzme. Samo preuzimanje tovarnog lista je pravo primaoca, a ne obaveza i na toga niko ne
moe natjerati, meutim im preuzme zasniva se obaveza plaanja trokova. Primalac je u obavezi da
plati i sve trokove nastale po njegovim nalozima, i trokove koji su nastali njegovim (ne)radnjama
nakon prihvatanja tovarnog lista (dangubnina, learina i dr. ).
2. Odnoenje stvari nakon iskupa tovarnog lista u ugovorenom roku (roku odnoenja). Ako stvari ne
odnese u roku odnoenja, eljeznica naplauje dangubninu ili learinu prema tarifi. Ako se rok
prekorai za vie od 14 asova eljeznica ima pravo stvari staviti na privremeni smjetaj, natroak i
rizik primaoca, kao to ih moe odmah i prodati pod odreenim uslovima (lako kvarljivaroba).
Primalac moe zahtijevati provjeru stanja poiljke i odbiti prijem sve dok se to ne uini. Prilikom
provjere sastavlja se zapisnik, ukoliko se ustanovi istovjetnost poiljke (da nema tete) trokove
pregleda snosi primalac, u suprotnom eljeznica.
ODGOVORNOST ELJEZNICE

eljeznica odgovara za oteenje, gubitak stvari, kao i zakasnjenje isporuke. Pretpostavka da postoji
gubitak je kada eljeznica ne izda stvari u roku od 30 dana od isteka rokaisporuke. Odgovornosti
eljeznice je objektivna, tj odgovornost se bazira na samoj cinjenici prouzrokovanja stete.
Po opcim razlozima eskulpacije, zeljeznica nece odgovarati ako je steta nastala krivicom korisnika
prevoza, nalogom posiljatelja, usljed mana stvari ili vise sile. eljeznica mora dokazati uzronu vezu
izmeunavedenog uzroka i tete.
Posebne osnove eskulpacije vrijede samo za sluaj gubitka ili oteenja robe ne i za zakasnjenje a cine
je sledeci slucajevi:
1. Prevoz je izvren otvorenim kolima
2. Stvar nije upakovana ili nedovoljno upakovana (bez odgovarajue ambalae)
3. teta nastala utovarom ili istovarom poiljaoca odnosno primaoca
4. Ako se prevozi stvar koja je prirodno izloena gubitku ili oteenju
5. Stvar predata pod neodgovarajucom deklaracijom
6. Kod prevoza ivih ivotinja
Specijalni razlozi za oslobaanje od odgovornosti: Ona ne odgovara za normalni kalo gubitak u masi.
Odgovarat e za onaj dio koji prelazi propisane (standardne) norme kala.
Opte je pravilo da eljeznica ukoliko je odgovorna nadoknauje prostu tetu i izgubljenu dobit. Isto
tako eljeznica vraa naplaenu vozarinu jer se smatra da nije izvrila prevoz. U sluaju djelimine
tete eljeznica nadoknauje tetu do visine tog dijela i vraa srazmjeran dio vozarine. Ugovorom o
prevozu ne moe se ograniiti niti iskljuiti odgovornost eljeznice. Kada u prevozu uestvuje vie
eljeznikih preduzea, koje je odredio poiljalac, ona odgovaraju svaka za svoj dio prevoza, a ako ih
nije odredio poiljalac odgovaraju solidarno.
PRESTANAK UGOVORA ELJEZNICE
Ugovor o prevozu stvari eljeznicom prestaje prema pravilima o prestanku obligacija, i to najee
prestaje kada imalac prava iz ugovora primi poiljku. Imalac prava moe biti: poiljalac, primalac,
korisnik prevoza, odnosno imalac prenosivog tovarnog lista. Pravo potraivanja prema eljeznici ne
prestaje iako je ona isporuila poiljku u slijedeimsluajevima:
- ako primalac dokae da je tetu na stvarima prouzrokovala eljeznica (krivica eljeznice),
- u sluaju djeliminog gubitka ili oteenja stvari,
- ako oteenje ili gubitak stvari primalac nije opazio prilikom prijema (zato ima rok 7 dana iobavezu
da dokae prije prijema)
- kada se potraivanje odnosi na vraanje plaenih iznosa ili pouzea
Poiljalac ima pravo reklamacije sve dok raspolae robom, a primalac od trenutka prijema tovarnog
lista. Istekom roka od 30 dana nakon reklamacije imalac prava moe podnijeti tubu. Zahtjev za
naknadu tete zbog zakanjenja mora staviti u roku od 15 dana od dana izdavanja stvari. Odreena
potraivanja po osnovu ugovora zastarjevaju u roku od 6 mjeseci dok ostala potraivanja zastarijevaju
za godinu dana
UGOVOR O PREVOZU STVARI CESTOM
To je ugovor kojim se drumski transporter, uz naknadu obavezuje poiljaocu, da e stvari
uneoteenom stanju prevesti iz mjesta otpreme u mjesto opredjeljenja i tamo ih staviti na
raspolaganjepoiljaocu ili licu koje on odredi. Kod ovog ugovora postoji naelo sloboda ugovaranja i
ugovor je zakljuen kad se postigne saglasnostvolja poiljaoca i prevoznika.
Prednost drumskog saobraaja ogleda se u slijedeem: mogue je obaviti direktan prevoz stvari po
principu od vrata do vrata odnosno od skladita do skladita, pogodniji je za prevoz manjih koliina
stvari, lake se kombinuje sa ostalim vrstama prevoza, jeftinija je izgradnja prevoznih sredstava
osobite za posebne stvari (hladnjae, cisterne), pogodan prevoz za vlastite potrebe.
Nedostaci: nije pogodan za istovremeni prevoz velikih koliina, skuplji je nego eljezniki
tee se prevozi naroito kabasta roba, vezan je za vremenske prilike odnosno neprilike, prevozna
sredstva su podlonija kvarovima.

Bitni elementi ugovora o prevozu stvari drumom: ugovorne strane, primalac, mjesto otpreme i
mjesto opredjeljenja, stvari koje se prevoze i naknada za prevoz. Pored navedenih bitno mjesto pripada
i tovarnom listu koji se izdaje prilikom prijema stvari na prijevoz i u kojem su navedeni najbitniji
elementi ugovora.
OBAVEZE DRUMSKOG PREVOZNIKA
1. Stavljanje motornog vozila na raspolaganje poiljaocu kojim e se moi bezbjedno ipravilno izvriti
prevoz. Vozilo se stavlja na raspolaganje ugovorenog dana i sata, a ako satnije odreen, najkasnije u
vrijeme koje omoguava utovar do kraja radnog vremena. Ukoliko poiljalac ne koristi blagovremeno
dostavljeno vozilo snosi dangubninu, dok za neblagovremeno dostavljeno vozilo prevoznik odgovara
kao za docnju.
2. Preuzimanje stvari na prevoz provjerava stanje poiljke, oznake, te prijem stvari idokumenata,
provjerava navode iz tovarnog lista sa spoljnim stanjem poiljke i njenog pakovanja.Svoje primjedbe
unosi u tovarni list.
3. uvanje stvari primljenih na prevoz od transportnih rizika i oteenja od treih lica kako bi naelno,
u nepromijenjenom stanju predao stvar. Obaveza traje od momenta preuzimanja stvari do predaje.
4. Prevoz stvari- osnovna obaveza. Prevoznik je duan izvriti prevoz stvari u ugovorenom roku ili ako
nije ugovoreno uvremenu koje je uobiajeno za prevoz takve stvari. Vrijeme prevoza poinje tei od
isteka vremena za utovar i obuhvata rok otpreme i rok prevoenja. Rok otpreme je vrijeme nakon
utovara stvari do momenta kada prevoenje treba da pone. Rok prevoza je vrijeme od isteka roka
otpreme do predaje tovarnog lista primaocu. Rok otpreme i prevoza ne teku za vrijemesmetnji za koje
prevoznik nije kriv. Ako prevoz stvari nije mogu u ugovorenom roku i po dugovorenim uslovima
prevoznik je duan traiti uputstva od poiljaoca odnosno postupiti unajboljem interesu poiljaoca.
5. Postupanje po uputstvima imaoca prava
6. Isporuka poiljke primaocu (predaja stvari) bez odlaganja po prispijeu poiljke u mjesto
opredjeljenja. Duan je obavijestiti primaoca i staviti mu stvari na raspolaganje, predati dokumenta
prema uslovima iz ugovora ili naknadnim uputstvima. Ako ugovorom nije drugaije odreeno istovar
vri primalac. On je duan da pregleda primljene stvari,a ima pravo zahtijevati utvrivanje istovjetnosti
poiljke. Provjeravanje poiljke vri se zapisniki iza nedostatke koje odmah uoi stavlja prigovor na
licu mjesta, a za skrivene nedostatke ostaje muna raspolaganju prekluzivni rok od 7 dana. Ukoliko
primalac odbije prijem poiljke pravo raspolaganja se vraa poiljaocu i tada je prevoznik duan traiti
upustva od poiljaoca, odnosnopostupiti u najboljem interesu poiljaoca na troak poiljaoca
ODGOVORNOST DRUMSKOG PREVOZNIKA
Postoje dva shvatanja o odgovornosti drumskog prevoznika. Prvo je da je njegova odgovornost
objektivna tj. prevoznik treba da dokae da nije kriv za tetu. Drugo shvatanje je dvojako: po sistemu
objektivne odgovornosti odgovara za uvanje stvari, a po sistemu subjektivne odgovornosti za
ostaletetne radnje. Uglavnom se kombinuje sistem objektivne i subjektivne odgovornosti na
bazipretpostavljene krivice. On se oslobaa odgovornosti za gubitak, oteenje ili zakanjenje ako je
dotoga dolo uslijed: radnji ili propusta korisnika, svojstava robe ili vie sile.
Prevoznik se oslobaa od odgovornosti za gubitak ili oteenje robe i to u sluajevima:
1. Ako se upotrebljavao otvoreni tip vozila, a bio je ugovoren
2. Ako stvar nije dobro upakovana (neodgovarajua ambalaa)
3.Ako su manipulacije sa robom vrila lica ovlatena od strane poiljaoca
4.Ako su stvari po svojoj prirodi izloene gubitku ili oteenju
5.Ako je nepotpuna oznaka ili brojke na paketima
6.Ako je u pitanju prevoz ivih ivotinja
Imalac prava moe dokazivati suprotno, da to nije uzrok ili glavni uzrok. Drumski prevoznik u naelu
nadoknauje stvarnu tetu, a u sluaju zakanjenja do visine naknade za prevoz.
Ako se radi o uzastopnom prevozu (vie prevoznika prevozi stvar) oni odgovaraju za tetu na taj
nainto se utvruje u kojem dijelu puta tj. koji prevoznik je tetu poinio. Ako se to ne moe utvrditi
ondaprevoznici odgovaraju solidarno. Za podvozara odgovara ugovorni vozar uz mogunost regresa
odpodvozara.

OBAVEZE POILJATELJA DRUMSKOG PREVOZA

Poiljalac je obavezan da obavijesti prevoznika o namjeravanom prevozu, o releventnim podacima
vezanim za poiljku,mjesto opredjeljenja i ime primaoca. Kada se radi o prevozu opasnih ili prevozu
stvari naroitevrijednosti, poiljalac je duan dati na vrijeme, kako bi prevoznik preduzeo sve potrebne
mjere i pripremio vozilo. Takoer poiljalac je obavezan dati sva dokumenta koja su potrebna za
ovuvrstu prevoza, koja se prilau uz tovarni list. Davanje pogrenih obavjetenja i podataka
povlaiodgovornost poiljaoca..
- Pakovanje i oznaavanje stvari (priprema poiljke) - Kada utvrdi nedostatke pakovanja zavisno od
zakona i ugovora drumski prevoznik moe: odbiti prevoz i odustati od ugovora, traiti popravljanje
pakovanja, da sam izvri popravljanje o troak poiljaoca ili da stavi prigovor upisom u tovarni list.
- Utovar po pravilu se vrsi u skladistu posiljatelja. Vrijeme utovara treba se obaviti u primjernom roku.
Uvrijeme utovara rauna se i popunjavanje tovarnog lista i predaja dokumenata.
- Plaanje naknade za prevoz po dispozitivnom pravilu je obaveza poiljaoca. Naknada zaprevoz
obuhvata: vozarinu (koja zavisi od duine puta, mase, oblika, vrijednosti i sadraja poiljke, tenaina
prevoza), dodatke na vozarinu kada se po standardnom obraunu ne bi postigla ekvivalentnost
prestacije, dangubnina uslijed probijanja rokova i zadravanja vozila
ODGOVORNOST POSILJATELJA DRUMSKOG PREVOZA
Poiljalac, kao i u drugim granama transporta odgovara za svoje radnje i propuste. On odgovara za
tetu nastalu uslijed: netano i nepotpuno unesenih podataka u tovarni list, neispravnosti isprava koja se
prilau uz tovarni list, prevoza opasnih stvari bez upozorenja prevozioca, nepridravanje uputstava
prilikom utovara, probijanja rokova utovara i sl.
UGOVOR O LICENCI
To je ugovor kojim se davalac licence obavezuje da stjecaocu licence ustupi u cjelini ili
djeliminopravo iskoritavanja izuma, tehnikog znanja i iskustva, iga, uzorka ili modela, a stjecalac
licence seobavezuje da mu za to plati odreenu naknadu. Ovaj obligacioni pravni posao ima slijedee
karakteristike: dvostrano je obavezan, komutativan, teretan i formalan. Ugovor o licenci je formalan i
zakonodavac je propisao da se oni zakljuuje u pismenoj formi. Upisuje se u odgovarajui registar koji
vodi Zavod za standardizaciju, mjeriteljstvo i patente.
Izvori prava ugovora o licenci
A) Meunarodni - od izvora prava za ovaj ugovor najznaajnije su slijedee konvencije:
1. Konvencija o osnivanju svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo
2. Parika konvencija za zatitu industrijskog vlasnitva
3. Madridski sporazum o meunarodnoj registraciji igova
4. Lokarnski sporazum za meunarodnu klasifikaciju modela i uzoraka
B) domai izvori - najpoznatiji su:
1. Zakon o patentima i znacima razlikovanja
2. Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju znaajan za zatitu interesa domaihsubjekata i cijele
zemlje u vanjskotrgovinskom poslovanju
Bitni elementi ugovora o licenci: Subjekti ugovora, Predmet ugovora, Cijena
1. Subjekti ugovora: davalac i primalac licence . Davalac licence je vlasnik licence (vlasnik apsolutnog
prava industrijske svojine, nosilac prava iskoritavanja objekata industrijske svojine, podnosilac prijave
patenta, modela ili uzorka, odnosno iga). Primalac moe biti bilo koje domae ili strano, fiziko ili
pravno lice.
2. Predmet ugovora je radnja odnosno ustupanje ovlatenja na iskoritavanje nekog od objekata prava
industrijske svojine (patent, robni ig, model ili uzorak)
- PATENT je pravo na zatitu izuma, koji predstavlja novo tehniko rjeenje odreenog problema i
koji se moe primijeniti u industrijskoj i drugoj djelatnosti. Da bi pronalazak bio zasticen mora da
ispunjava odreene uvjete: da bude nov (nepoznat naucnoj javnosti), mora biti primjenjiv u nekoj

djelatnosti te mora sadrzavati rjesenje nekog tehnickog problema. pronalascima ne smatramo: otkrica,
naucne teorije i matematicke metode, planove, programe racunara.. sadrzinu prava na patent cini
imovinsko-pravno ovlastenje i obaveza nositelja patenta da patent iskoristava u proizvodnji i prometu
ali i zabranu drugim osobama da neovlasteno koriste patent i ovlastenje njegovim raspolaganjem.
Patent po zakonu traje 20 godina i pravo na njega ima samo pronalazac.
- TEHNIKO UNAPREENJE predstavlja svaku racionalizaciju rada koja nastaje primjenom
poznatih tehnickih sredstava i tehnoloskih postupaka kojim se postize povecanje produktivnosti rada,
kvalitetna proizvodnja, usteda materijala i energije, unapreenje zivotne sredine, poboljsanje uvjeta
zastite na radu..
- ROBNI IG je pravo kojim se stiti znak koji se moze graficki prikazati, koji je upotrijebljen u
poslovnom prometu, radi razlikovanja robe nekog poslovnog subjekta od robe iste ili slicne vrste nekog
drugog subjekta.
- USLUNIM IGOM stiti se znak koji je u poslovnom prometu namijenjen za razlikovanje usluga
dva poslovna subjekta iste ili slicne vrste.
- KOLEKTIVNIM IGOM titi se znak udruenja proizvoaa roba ili preduzea koja se bave
pruanjem usluga u privrednom prometu koji slui za razlikovanje roba, odnosno usluga lanova
udruenja od roba odnosno usluga istih ili slinih preduzea. igom se ne moe zatiti znak: koji je
protivan javnom poretku ili moralu; koji se ne moe grafiki prikazati; koji svojim ukupnim izgledom
nije podoban za razlikovanje roba, odnosno usluga u privrednom prometu; koji svojim izgledom ili
sadrajem moe obmanuti javnost, posebno u odnosu na geografsko porijeklo, vrstu, kvalitet ili neko
drugo obiljeje robe ili usluge. Pravo na zig je 10 godina od datuma podnosenja prijave ziga.
- INDUSTRIJSKIM DIZAJNOM titi se izgled cijelog ili dijela proizvoda koji je nov i iji je
individualni karakter rezultat posebnih obiljeja linija, kontura, boja, oblika, odnosno materijala
proizvoda samog po sebi ili njegovih ornamenata. U pogledu zakonske zastite, traje 10 godina.
- OZNAKA GEOGRAFKOG PORIJEKLA je svaka oznaka kojom se neka zemlja ili mjesto koje se
u njoj nalazi, direktno ili indirektno, oznaava kao zemlja ili mjesto geografskog porijekla proizvoda.
Oznaka geografskog porijekla upotrebljava se za obiljeavanje prirodnih, poljoprivrednih, industrijskih,
zanatskih i proizvoda domae radinosti. Trajanje geografske oznake nije ograniceno. Izuzetak je
mogucnost brisanja iz registratora po zahtjevu nadleznog organa.
- Model je zatita vanjskog oblika odreenog industrijskog ili zanatskog proizvoda
- Uzorak je nova slika ili crte koji se moe prenijeti na odreeni industrijski proizvod
3. Cijena protuvrijednost, naknada, koju primalac stavlja na raspolaganje davaocu licence za
ustupljeno pravo. Mora biti odreena ili odrediva. Postoji vie naina odreivanja cijene: paualno, po
komadu, srazmijerno materijalnim trokovima proizvodnje, prema prometu, prema dobiti,
kombinovano.
OBAVEZE DAVATELJA LICENCE
Davatelj licence ima sledece obaveze: predati predmet licence, dati uputstva i obajsnjenja, pruzizi
garanciju za tehnicke i pravne osobine prenesenog predmeta.
Predaja predmeta licence ukljucuje 3 radnje: uruenje patenta ili drugog spisa, uruenje dozvole za
koritenje i predaja tehnike dokumentacije potrebne za praktinu primjenu licence.davatelj licence
obavezan je primatelju pruzizi ogd uputstva i objasnjenja.
Garancijom za tehnike osobine predmeta licence prenosilac prava jamiprimaocu da predmet ugovora
i njegova upotreba ispunjavaju tehno-ekonomske uslovepredviene propisima ili ugovorom. Ova
garancija takoe se proteze na dobitjanje proizvoda ugovorenog kvaliteta kao i na osiguranje
nekodljivosti dobijenog proizvoda po ivot i zdravlje ljudi, te po prirodnu okolinu.
Garancijom za pravne osobine prenesenog prava davalac licence jami primaocu da pravo pripada
njemu, a ne treem licu. Ukoliko je u pitanju iskljuiva licenca, garancija se dalje proiruje: da pravo
iskoritavanja ni potpuno ni djelimino nije ustupio drugome. Obaveza je trajna dok traje ugovor.
ODGOVORNOST DAVATELJA LICENCE
Davalac licence odgovara, bez obzira na odsustvo krivice (objektivna odgovornost), za prekraj
obaveze garancije za tehniku izvodljivost i tehniku upotrebljivost, ako je nedostatak bio skriven.
Prava primaoca su analogna su onima koje ima kupac kod skrivenih materijalnih nedostataka kod
ugovora o prodaji. Objektivna odgovornost postoji i ako na licenci postoje pravni nedostaci. Primalac

ima pravakao kupac kada roba ima pravne nedostatke. Za neizvravanje ostalih obaveza iz ugovora
davalac odgovara samo u sluaju da je kriv (subjektivna odgovornost).
OBAVEZE PRIMATELJA LICENCE
Obaveze primaoca licence odnose se na iskoristavanje predmeta licence, placanje naknade i cuvanje
tajne.
1. Iskoritavanje predmeta licence na ugovoreni nain, u ugovorenom obimu i u ugovorenim
granicama i u granicama zakona. Dokle primalac ne stie samo pravo nego i dunost.
2. Plaanje naknade nain plaanja zavisi od modaliteta kako je cijena utvrena. Ako je prema obimu
iskoritavanja, sticalac je obavezan davaocu podnijeti izvjetaj o obimu iskoritavanja i obraunati
naknadu svake godine, ako ugovorom nije utvren krai rok.
3. Obaveze uslovljene vrstom ugovora o licenci je trajnog karaktera. Ova obaveza postoji i kad nije
izricitoo ugovorena a odnosi se prvenstveno na licencu know-how i nepatentirani izum.
ODGOVORNOST PRIMATELJA LICENCE
Primalac licence odgovara objektivno za neizvrenje novanih obaveza. Prava davaoca su analogna
pravima prodavca u sluaju docnje kupca kod ugovora o prodaji. Za sve ostale obaveze primalac
odgovara subjektivno, s tim to se krivica primaoca pretpostavlja i on mora dokazivati suprotno.
PRESTANAK UGOVORA O LICENCI
1. Prestanak protekom vremena - ukoliko je ugovor sklopljen na odreeno vrijeme ugovor se gasi
istekom roka. Produavanje ovog ugovora konkludentnim radnjama je mogue.
2. Otkazom - Ugovori o licenci sklopljeni na neodreeno vrijeme prestaju otkazom bilo koje
stranke.Otkazni rok se ugovara, a ne bude li ugovoren vrijedit e dispozitivno pravo da se otkaz ne
moe izvriti u prvoj godini, a poslije toga otkazni zakonski rok je 6 mjeseci.
3. Prestanak subjektiviteta - smrt fizikog lica kao davaoca ili primaoca licence u principu ne utiena
ovaj ugovor. Nasljednici davaoca licence stupaju u ugovor samo ako ta mogunost ugovorom nije
iskljuena. Ugovorom se mogu odrediti i uslovi pod kojima nasljednici postaju ugovorna stranka. Ako
su u pitanju nasljednici primaoca licenci oni stupaju u ugovor samo pod zakonskim uslovom da
produavaju djelatnost primaoca licence. U sluaju steaja ili likvidacije primaoca licence davalac
licence ima pravo da raskine ugovor.
UGOVOR O GRAENJU
To je ugovor o djelu kojim se izvoa obavezuje da e prema odreenom projektu sagraditi u
ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu ili na ve postojeem objektu izvriti
kakve druge graevinske radove, a naruilac se obavezuje da mu za to isplati odreenu cijenu. Ugovor
o graenju je po svojim obiljezjima je: teretan, dvostrano obavezan, sinalagmatian.
Ugovorne strane su investitor (narucilac) i graevinar (izvoac radova).
BITNI ELEMENTI UGOVORA O GRAENJU:
Predmet, cijena, rok, ugovorna kazna, premija izvoau i garantni rok za kvalitet radova
- PREDMET ugovora moze biti odreen kao graevina odnosno kao graevinski radovi.
- CIJENA je naknada koju investitor duguje izvoau za psotignuti rezultat: graevinu ili obavljene
radove. Uvijek se odreuje sporazumom stranaka. Postoje tri naina odreivanja cijene:
- paualno davanje ukupne cijene za cijeli objekat (moe i za dio objekta). Prema Uzansamaza graevinarstvo ukupna cijena se ne mjenja zbog nastalih vikova ili manjkova radova,ukoliko oni ne
prelaze 10% ugovorenih. ,
- zbir jedininih cijena radova - ne ukljuuje se i cijena materijala, ali su ukljueni fiksni
-trokovigraevinara,
- uz navoenje izraza klju u ruke.
Ugovorna cijena moe se mijenjati i to je najee ureeno ugovorom stranaka. Ako nije drugaije
dogovoreno izvoa koji nije u docni snosi poveanje do 2%, a ako je udocnji svojom krivicom na
njega pada teret poveanja cijene do 5%. (osnovicu ne predstavlja ukupna vrijednost radova nego onaj
dio sa kojim je izvoa u docnji). Ako je izvoa pao u docnju, a poslije toga dolo do poveanja

cijena elemenata na osnovukojih je odreena cijena, u cijelosti snosi sam izvoa. Ako je fiksna cijana
a doe do poveanja elemenata izvoa snosi poveanje do 10% a prekotoga investitor.
Smanjenje cijene kada padaju cijene elemenata na osnovu kojih je utvrena vrijednost objekta:
- Izvoa nije u docnji investitor ima pravo na snienja preko 2% a kod fiksnih cijena 10%. Ako je
izvoa u docnji sva snienja su u korist investitora.
- Ako je avans predvien i dat izvoau za nabavku materijala, izmjena cijena se ne moe zahtijevati
radi promjene cijena materijala u onoj mjeri u kojoj se datim avansom magao iskljuiti uticaj izmjena
cijena materijala.
ROK je trenutak do koga ili period unutar koga objekt, odnosno graevinski radovi moraju biti
zavreni.Najee je odreen periodom, gdje se utvruje dinamiki vremenski plan radova (svaka faza
ima svoj rok). Poetak roka moe biti izriito ugovoren, a ako nije onda tee od dana uvoenja
graevinara u posao. (naruilac je obavio sve neophodne obaveze za poetak radova).Ako izvoa bez
razloga odlae poetak poslova daje mu se primjeren rok. Njegovo nepotivanje vodika raskidu
ugovora. Produavati rok moe se i unaprijed i naknadno. Kada zbog ne ispunjavanja obaveza
naruioca izvoa nije u mogunosti da krene sa radom, tada se rok prolongira za vrijeme potrebno za
ponovno za otpoinjanje radova, odnosno za eventualno pomjeranje radova zbog nepovoljnog
godinjeg doba.
UGOVORNA KAZNA je bitan elemenat po sili zakona. Ugovorom se predvia plaanje ugovorne
kazne u sluaju da izvoa kasni. To moe biti:Ugovoreni iznos po periodima (npr. 5000KM za svaki
dan zakanjenja)Procenat od vrijednosti neizvrenih radova za utvreno vrijeme (2% od neizvrenih
radova zasvaki dan zakanjenja)Procenat od vrijednosti neizvrenih radova za utvreno vrijeme po
progresivnoj stopi (npr za prvih10 dana 2%, drugih 10 dana 4% itd.)
PREMIJA IZVOAU - Da bi stimulisao izvoaa na ispunjenje obaveza prije roka predvia se i
premija kao bitan elemenat ugovora. To je stimulacija, iznos koji investitor daje izvoau za
prijevremeno zavravanje njegovih obaveza iz ugovora. Ona se ugovara.
GARANTNI ROK ZA KVALITET RADOVA po sili zakona je bitan elemenat ugovora. Traje
minimalno dvije godine, ali se moe ugovoriti i dui rokovi. Ostali garantni rokovi su ureeni
prinudnim propisima.
PREDHODNE RADNJE U GRAEVINARSTVU
Da bi se moglo pristupiti izvoenju graevinski, montanih i drugih radova prije svega mora
postojatiinvesticioni program i investiciona tehnika dokumentacija. Investicijskim programom su
obuhvaceni podaci o objektu koji treba izgraditi: Opis objekta i namjena,.Kapacitet, program
proizvodnje, karaketristike objekta, opreme, postrojenja. analizu trita, analizu uslova za izgradnju i
eksploataciju objekta, potrebna obrtna sredstva i izvore finansiranja, analizu osnovnih ekonosmkih
pokazatelja: rentabilnosti, trajanje izgradnje, poetak eksploatacije.
Investicijski program je preduvjet za izradu investiciono-tehnicke dokumentacije bez koje se ne moze
sklapati ugovor o izgradnji objekta.
Investiciona tehnika dokumentacija je elaborat u kome su tehniki razrauje tehnoloko proizvodna,
odnosno eksplataciona koncepcija objekta i radova i daju tehnika rjeenja za njegovu izgradnju. Ova
dokumentacija obuhvata razlicite projekte: Crtee , Predmjer, Tehnike opise, Tehniko obrazloenje,
Predraun sa opisom radova, Specifikaciju,.
Zakon nalae postojanje projekta za izvoenje (izvedbenog projketa), a njegovoj izradi moe da
prethodi, prema sporazumu stranaka, idejni projekt to je u praksi est sluaj. Izmeu njega i projekta
za izvoenje esto se sree i glavni projekt. Glavni projekat je onaj u kome su data cjelovito i detaljno u
razmjeru od 1: 100 sva rjeenja vezana zaplanirani objekt. Tehnika rjeenja u projektima moraju biti u
skladu sa standardima, te sa dobijenim saglasnostima.
Projekti koji ulaze u tehniku dokumentaciju moraju biti revidirani od strane organizacija koje su
registrovane za izradu odgovarajue tehnike dokumentacije.
ODOBRENJE ZA GRAENJE
Po izradi dokumentacije i placanja troskova vezanih za nju, investitor, da bi omogucio izvoau
pocetak, graenja treba da osigura odobrenje za graenje tj. graeinsku dozvolu. Odobrenje izdaje

nadleni optinski organ, Organ uprave u postupku izdavanja odobrenja provjerava da li TD uraena
prema urbanistikoj saglasnosti, zakonu i propisima. Obobrenje se izdaje ili odbija u roku od 60 dana
od podnoenja zahtjeva. Zapoinjanje radova bez graevinske dozvole je privredni prestup i krivino
djelo (1-3. g. ). Prije graevinske dozvole treba dobiti i urbanistiku saglasnost (tehnika
dokumentacija se radi premaurbanistikoj saglasnosti). Urbanistika saglasnost vai 1 godinu, a
graevinska dozvola 10 godina.
IZBOR SUGOVARAA
Investitor koji djeluje na bazi drzavnog vlasnistva, odnosno kod koga je izrazen javnio interea,
samostalno odlucuje o tome da li se suugovaraca izabrati javnim nadmetanjem (ponudbenom
licitacijom), prikupljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom.
Kod javnog nadmetanja privatni investitor ce sklopiti ugovor sa onim koji ponudi najnizu cijenu.
Nasuprot njemu investitor objekta koji se gradi drzavnim sredstvima ne zakljucuje ugovor sa
najjeftinijim vec sa najpovoljnijim ponuacem.
JAVNO NADMETANJE
To je graanski jednostrani pravni posao kojim se investitor javno obavezuje da e primiti i
razmotritisve ponude za zakljuenje ugovora, , koje su pristigle putem tendera i koje odgovaraju
uslovima javnog poziva. Uslovi javnog poziva moraju biti takvi da osiguraju ravnopravnost svim
ponuaima.Ovom tehnikom odabira izvoaa investitor koji je u ekonomskom smislu ponudilac
pravno dobijapoloaj ponuenig.Odluku o raspisivanju donosi organ upravljanja i objavljuje to u S.
listu i/ili sredstvima javnog informisanja.Tender je skup dokumenata u kojim je precizno i detaljno
obraeni jednoobrazan sadraj ponuda,osim cijene, koje investitor eli dobiti i postupak investitora sa
tako dobijenim ponudama. Tender sadrzi uvjete za izgradnju objekta, zbirku obrazaca, referens liste i
liste osoblja. Faze procedure ispitivanja, odabira i dodijeljivanja ponuda: Prijem ponuda, Javno
otvaranje ponuda, Procjena ponuda, Odluka organa upravlajnja o neuspjelom nadmetanju ili Izbor
jednog ili vie najpovoljnijih ponuaa.
PRIKUPLJANJE PONUDA
Prikupljanje ponuda se sastoji u pozivanju odreenog kruga izvoaa neposredno, a ne putem javno
goglasa da dostave svoje ponude za izgradnju ili radove. Kod nas se taj broj lica obavezno odreuje
licitacijom o podobnosti. Licitacija (konkurs) o podobnosti je jednostrani graansko pravni posao
kojimse investoitor javno obavezuje da e prema jedinstvenim pravilima utvrditi podobnsot svakog
prijavlejnog subjekta za izvoenje odreenog objekta, te da e onim koji se kvalifikuju uputiti poziv da
poalju ponude. Razlikuje se od javne licitacije u slijedeem:
- Oglas mora sadravati i zahtjev za podatke o linosti izvoaa
- Odluka se odnosi ne na najpovoljnijeg nego na sve koji su se kvalifikovali i
- Poziv na dalje pregovore i zakljuenje ugovora moe se uputiti samo jednom ili nekolicini
kvalifikovanih izvoaa.
NEPOSREDNA POGODBA
Ovakav izbor saugovaraa je mogu samo u sluajevima odreenim zakonom. Oni se mogu podijelitiu
dvije grupe:
1. Kada nikakva licitacija nije potrebna: nakon nezgoda, stambene izgradnje, znaajni objekti za
odbranu, zajedniko finansiranje izgradnje, kad se vri zamjena ili dopuna robe, kada predraunska
vrijednost ne prelazi zakonski minimum.
2. Kada ni ponudbena ni ponovljenja licitacija nisu uspjele moe se ii na neposrednu pogodbu
OBAVEZE UGOVORNIH STRANA GRAENJE
OBAVEZE INVESTITORA GRAENJE
Spektar obaveza investitora obuhvata: predhodne obaveze, uvoenje izvoaca u posao, graevinski
nadzor i plaanje cijene.

U PREDHODNEobaveze spadaju: izrada elaborata, obezbjeenje tehnike dokumentacije sa

revidiranim projektima, pribavljanje sredstava, provoenje izbaranog naina odabira saugovaraa u
skladu sa zakonom, dobijanje odobrenje za graenje i potovanje pismene forme ugovora.
Pod uvoenjem izvoaa u posao podrazumjeva seispunjenje onih obaveza naruioca bez ijeg
prethodnog ispunjenja zapoinjanje radova faktii nijemogue, a ni pravno dozvoljeno. Obaveza
uvoenja izvoaca u posao implicira predaju gradilita, predaju tehnicke dokumentacije, graevinske
dozvole i potrvde da su sredstva obezbijeena.
GRAEVINSKI NADZOR predstavlja sistem materijalnih i pravnih radnji strune provjere
racionalnosti, savremensoti, kvaliteta izakonitosti dokumentacije, postupaka, materijala i radova
potrebnih za izgradnju objekata, kao i samog objekta.
INVESTITOROVA obaveza se odnosi na kontrolu usklaenosti radova (vrsta, kvalitet i kvantitet
radova i materijala) sa tehnikom dokumentacijom posebno u kontekstu stabilnosti i sigurnosti objekta.
Investitor placa cijenu po pravilu nakon okoncanja radova.meutim moguce je tu obavezu izvriti prije,
u toku i poslije izgradnje objekta.
Plaanje prije gradnje, vri se davanjem avansa. Za iznose koje e dati investitor trai garanciju banke
da e izvoa ili izvriti ugovorene radove ili vratiti avans. Ako nije drugaije dogovoreno,obaveza
vraanja avansa poinje tei kad novani iznos ispostavljenih privremenih situacija dostigne visinu od
50% ugovorene cijene. Vraanje avasa ostavaruje se kroz odbijanje odgovarajue rate odcijene koju
treba platiti po dospjeloj privremenoj situaciji.
Plaanje u toku izgradnje, izvoenja radova Vri se na osnovu faktura. U poslu graenja nazivaju se
situacijama. Po Posebnim uzansama to je faktura koja se ispostavlja za radove izvedene u proteklom
periodu od mjesec dana. U praksi postoje i tzv. obraunske situacije. Obraunska situacija se ispostavlja
za radove obavljene u jednoj fazi, dijelu objekta. Osnov je graevinska knjiga. Iznos se utvruje na
drugu nain: od ukupne vrijednosti dijela objekta se odbije ono to je ve plaeno po osnovu
privremenih situacija.
Plaanje nakon zavretka radova - Osnov je okonana situacija. Ona se sastavlja i podnosi investitoru
po izvrenoj primopredaji izvedenih radova. Sadri podatke do kojih je dola kolaudaciona komisija,
zajedniko tijelo investitora i izvoaa koje provjerava saglasnost i kvalitet izvedenih radova . Iznos se
utvruje konstatovanjem vrijednosti nespornih izvedenih.
Rok za plaanje ove situacije je 15 dana od prijema. Investotor ne plaa cijeli iznos plaene konane
situacije. On ima pravo da zadri srazmjerni dio cijene za otklanjanje nedostataka utvrenih prilikom
primopredaje radova. Zadrani iznos se mora platiti u roku od 8 dana po otklanjanju utvrenih
nedostataka. Investitor ima pravo da zadri dio cijene do isteka garantnog roka za kvalitet radova. On
obino iznosi2% i slui za otklanjanje nedostatka na koje kae super kolaudacija-stranaki pregled
objekata poisteku garantnog roka. Tek nakon toga se vri krajnji obraun i zavrno plaanje po
ugovoru.
OBAVEZE IZVOAA
Predhodne obaveze, Voenje knjiga o graenju, Solidno izvoenje radova, Obavjetavanje o viku
radova, Omoguavanje nadzora, uvanje gradilita, Ureenje gradilita
Predhodne obaveze mogu biti imovinsko-pravnog i administrativnog karaktera. Administrativne se
odnose na pregled dokumentacije, prijavu pocetka radova. Prijava poetka radova obavlja se
minimalno 8 dana prije poetka izvoenja radova. Prijava se podnosio ptinskoj inspekciji nadlenoj za
graenje. Obaveznu sastavnicu ugovora o graenju cini vodjenje knjiga o graenju: graevinski
dnevnik i graevinska knjiga.
GRAEVINSKI DNEVNIK u koji se unose dnevni podaci o otpoinjanju i zavretku pojedinih
radova i o njihovim koliinama. Mora sadrati sve vanije momente koji se tiu izvoenja radova ili
koji mogu da utiu na kvalitet, nalozi i primjedbe investitira. Potpisivanje je svakodnevno.Podaci iz
dnevnika su osnov za izdavanje privremenih situacija.
GRAEVINSKA KNJIGA sadri navode o zavretku pojedinih faza radova i ureivanje odnosa
izmeu stranaka povodom te faze. I nju potpisuju obje stranke. Ona je jedan od izvora podataka za
obraunske situacije.
Izvoa je duan upotrijebiti materijal koji je dobio od investitora. Graevinski materijali i oprema
moguse upotrebljavati odnosno ugraivati samo ako je njihov kvalitet dokazan ispravom proizvoaa

ilicertifikatom o usklaenosti sa utvrenim posebnim propisima. Primjeti li investitor da izvoa ne

koristi podoban materijal ima slijedea prava:
1. Zahtjevati obustavu radova
2. Ruenje dijela koji je napravlje od takvog materijala
3. Primjenu adekvatog materijala
4. Angaovanje drugog izvoaa za izradu poruenog dijela i
5. Naknadu eventualne tete koju je pretrpio
Nepotivanjem rokova izgradnje izvoa pada u docnju. Za svako odstupanje od projekta raenja
izvoa mora imati pismenu saglasnost naruioca i projektanata vezano za njegovo autorstvo. Izuzetak
su nepredvieni radovi koje izvoa moe izvesti i bez saglasnosti. Izvoa mora uiniti sve da bi
naruilac mogao realizirati svoja nadzorna ovlatenja, a trokove snosi naruilac.
ODGOVORNOST UCESNIKA U POSLU GRAENJA
PROJEKTANT ogovara za tete nastale usljed loeg projektovanja. Odgovara za nedostatke
graevinekoji se tiu njene soildnosti, unutar 10 godina od primopredaje radova (nedostaci ugroavaju
solidnosti sigurnost objekta)Za nedostatke koji mogu biti rezultat greke u projektovanju ili zbog
osobina zemljita, koje je samutvrivao ogovornost projektanta se ne moe iskljuiti niti ograniiti.
Pravo na tubu ima ne samonaruilac ve i svaki sticalac graevine unutar 10 godina.Oslobaa se
krivice samo ako nedostatak nije nastao njegovim propustom
INVESTITOR (NARUCITELJ) odgovara za svoje novane obaveze po optim pravilima. tete na
objektima snosi ako suone rezultat njegovih naloga. Uslov za to je da ga je izvoa upozorio.
Pod ugovorom o graenju KLJUC U RUKE podrazumijeva se takav graevinski posao kod koga
se cijeliobjekat i svi radovi koji su potrebni za njegovo izvrenje obuhvataju jednom i jedinstvenom
cijenom. Izvoa radova preuzima obavezu da kompletan objekat, osposobljen za upotrebu, preda
naruiocu,predajom kljueva. Viak radova, manjak radova, te hitni nepredvieni nemaju uticaja na
cijenu.
Ugovor o graenju prestaje iz razloga:
1. Promjenjenih okolnosti
- Nemogunosti ispunjenja
- Prekomjerno oteenjem ako su ispunjeni zakonski i faktiki uslovi
2. Sporazumno
- na osnovu sporazuma izvoaa i investitora
- obavezna pisana forma da bi biopravno valjan
3. Jednostrano raskinuti
- Izvoa - kada investitor kasni sa uvoenjem graevinara u posao.
- Investitor moe prekinuti ugovor u sluaju:
a. znatnog poveanja cijene izazvanog nepredvienim radovima ili viim cijenamamaterijala i radova.
b. zbog upotrebe neadekvatnog meterijala od strane izvoaa
c. u sluaju docnje izvoaa sa izvoenjem pojedinih radova prema vremenskom palnu
UGOVOR O OSIGURANJU
Ugovor o osiguranju je ugovor kojim se obavezuje ugovaratelj osiguranja da, na naelima uzajamnostii
solidarnosti, udruuje odreeni iznos u zajednici osiguranja (osiguravatelj), a zajednica se obavezujeda,
ako se desi dogaaj koji predstavlja osigurani sluaj, isplati osiguraniku ili nekoj treoj osobinaknadu,
odnosno ugovorenu svotu ili uini neto drugo.Obiljeja ovog ugovora su: sinalagmatinost, teretnost,
formalnost, a u pojedinim sluajevima i svojstva ugovora u korist treih lica.
ZAKLJUENJE UGOVORA O OSIGURANJU
U najveem broju sluajeva osigurava trai posao, saugovorae, preko svog predstvanika
(akviziteraosiguranja) koji moe imati posrednika ili zastupnika ovlatenja. Pretpostavlja se da
akviziter nemaovlatenja na zastupanje.U pravu BiH ukoliko zastupniku osigurava nije odredio obim

ovlatenja, zastupnik je po samomzakonu ovlaten na sklapanje ugovora u ime i za raun osiguravaa.

ZOO predvia tri naina zakljuivanja ugovora:
1. potpisivanje polise osiguranja.
2. na osnivu ponude, odnosno prihvata pismene ponude
3. plaanjem premije
POLISA OSIGURANJA. - O zakljuenom ugovoru o osiguranju osigurava izdaje polisu osiguranja
ukojoj je sadrano sljedee: ugovorne strane, osigurana stvar ili lice, rizik osiguranja, trajanje
osiguranja, svota osiguranja, premija, datum izdavanja polise i potpisi ugovornih strana. Ono to je
upisano u polisu ima prednost nad optim i posebnim uslovima osiguranja, i u sluajusuprotnosti
vaea e biti rukopisna odredba. Polisa osiguranja je hartija od vrijednosti i moe glasiti na odreeno
ime, po naredbi i na donosioca.Polisa osiguranja ivota moe glasiti samo na ime ili po naredbi. Ona se
moe i zalagati kada glasi ponaredbi, a zalae se indosamentom.
ELEMENTI UGOVORA O OSIGURANJU
1. stranke, 2. predmet osiguranja 3. rizik, 4. premija, 5. osigurana suma, 6. Trajanje osiguranja
1- STRANKE kod ugovora o osiguranju
To su osigurava (osiguratelj, osiguravaoc) i ugovara osiguranja.
OSIGURATELJ pravno lice koje se bavi poslovima osiguranja kao djelatnou. Posluje u formi
dionikog drutva te je njegov minimalni zakonski iznos glavnice 1. 000. 000 KM za poslove
osiguranja ivota i 2. 000. 000 KM za drutva koja se bave sa vie vrsta osiguranja. Za osnivanje je
predvien koncesioni sistem, a odobrenje daje Ured za nadzor. Ukoliko je ulog stranih ulagaa vei
od50% potrebno je i odobrenje ministarstva finansija. Kao osiguratelj moe se pojaviti i drutvo za
uzajamno osiguranje. Na strani osiguravaa moe biti ivie subjekata, koji se prethodno sporazumiju o
zajednikom snoenju rizika i njegovoj raspodjeli.Svaki koji je naveden u polici osiguraniku odgovara
za potpunu naknadu.
UGOVARATELJ po pravilu je osiguranik. Ugovara osigurava svoju stvar (odnosno imovinski
interes) ili ivot (kao tjelesniintegritet). Kod osiguranja lica ugovara moe osigurati i ivot treeg lica.
Tada je potrebna pozitivnazainteresovanost za ivot i zdravlje treeg lica, a u sluaju osiguranja za
sluaj smrti treeg lica,neophodna je pismena saglasnost treeg lica koja se daje u polici.
2- PREDMET osiguranja je dobro za ije su normalno postojanje stranke zainteresovane, ono emu
seprua zatita od rizika, o emu je sklopljen ugovor, ono to se osigurava. Mogu biti stvari,
ivotinje,bestjelesne stvari (osiguranje kredita, osiguranje od odgovornosti) i lica.
3- RIZIK OSIGURANJA
Rizik je budui neizvjestan dogaaj koji u konkretnom sluaju moe prouzrokovati tetnu posljedicu.
Da bi neki predmet mogao da bude osiguran potrebno je da bude izloen riziku. Osnovni uslov posla i
bitan elemenat ugovora. Gdje nema rizika nema ni osiguranja. Rizikom se smatra:
- mogunost nastupanje ekonomski tetnog dogaaja, tj. dogaaja usljed kojeg moe nastati teta na
predmetu osiguranja.
- sama opasnost, dogaaj protiv koga se osigurava
- tetni dogaaj, uzrok tete i sama teta
Rizik u sebi nosi: elemenat neizvjesnosti ne zna hoe li se i kada desiti dogaaj protiv kojeg
seosigurava (svako e umrijeti, ali ne zna kada). Dogaaj treba da bude budui, da se nije desio ili se ne
zna da se desio (npr. brod otplovio, aosigurava se od putativnog rizika, mogue je da je ve brod
potonuo, ali se ne zna), u suprotnomugovor je nitavan.Mogunost ugovaraa da utie na ostvarenje
reizika procjenjuje se objektivno, a ne subjektivno.
4- PREMIJA
To je iznos koji ugovara uplauje u fond osiguranja kao kao cijenu za rizik koji preuzima
osigurava.Na njenu visinu utie stepen vjerovatnoe ostvarenja rizika, i u zavisnosti od njega utvruje
se visinapremije koritenjem tarife. Stepen vjerovatnoe ostvarenja rizika se izraunava
statistikimposmatranjem tetnih dogaaja, pa se pri odreenju premije uzimaju sljedei elementi:
- intenzitet nastupanja tetnog dogaaja, trajanje osiguranja, vrijednost stvari. Premija kao izvor
prihoda osiguravaa odreuje se tarifom koju donosi svaki osigurava.Po naelima tehnike osiguranja,

premija bi trebala da bude nedjeljiva, to znai da se plaa za cioperiod osiguranja (poari u umama su
ee ljeti).
5- OSIGURANA SVOTA
Osigurana vrijednost je u ugovoru utvrena vrijednost imovinskog interesa koja je za
ugovaraakoncentrisana u predmetu ugovora. Osigurana suma razlikuje se od naknade po osnovu
osiguranja.Naknada je iznos koji osigurava isplauje korisnuku naknade kad nastupi ugovorm
predvieni tetnidogaaj, kad se ostvari rizik koji je pokriven osiguranjem. Ona se ne ugovara ali zavisi
od tete kojupretrpi osiguranik. Osigurati se ne mora na stvarnu vrijednost stvari, nego moe biti ispod
vrijednostito znai da osiguravajue drutvo npr. nee isplatiti punu cijenu tete za oteenu stvar.
Takva vrsta osiguranja se naziva podosiguranje. Kod podosiguranja iznos naknade je manji od stete,
stim da osiguranik placa manju premiju. Suprotno od toga je nadosiguranje - Osiguranje iznad stvarne
vrijednosti, ona se sniava do stavrne vrijednosti (zgrada se moe osigurati na cijenuizgradnje
umanjenu za iznos amortizacije)
6- TRAJANJE OSIGURANJA
To je period u kome je osiguranik pokriven osiguranjem. Njegova duina bitno utie na veliinu rizika
iiznos premije.Trajanje se odreuje: - najpre ugovorom izriitim odreivanjem poetka i kraja
vremena ili pozivomna opte uslove poslovanja.
OBAVEZE OSIGURANIKA
1. davanje podataka o riziku, 2. plaanje premije, 3. Obavjetavanje o osiguranom sluaju i
promjenerizika 4. Staranje o osiguranom predmetu
govara je duan da prilikom zakljuenja ugovora prijavi osiguravau sve okolnosti koje su znaajneza
procjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate.
Premije plaa ugovaratelj. No osigurava je duan primiti premiju i od svakog ko ima pravnog interesa
daona bude uplaena. Po izriitoj odredbi ZOO obaveza nije donosiva. Ako nita nije ugovoreno plaa
seu mjestu gdje je sjedite, odnosno prebivalite ugovaraa osiguranja. Po pravilu se plaa unaprijed, a
moe biti ugovoreno i drugaije .
Kod imovinskog osiguranja pravilo je da osigurava ne mora da opominje osiguranika da plati
premijuizuzev ako je ugovor na neodreeno vrijeme, a premija nije uplaena za naredni period.
Ukolikoosiguranik ne plati ni u roku od 30 dana od opmene, slijedi raskid ugovora po sili zakona.
Kod osiguranja ivota ako premija ne bude isplaena u dospjelosti, osigurava opominje ugovaraa
idaje mu zakonski rok od 30 dana za plaanje stim da rok ne moe biti i krai. Osigurava ne
moeraskinuti ugovor ako su dotle uplaene premije bar za 3 godine, samo moe smanjiti osiguranu
svotuna iznos otkupne vrijednosti osiguranja.
im se desi osigurani sluaj osiguranik je duan da obavijesti osiguravaa o tome u roku od tri
dana,kako bi ovaj mogao provjeriti stanje i utvrditi nastalu tetu. Ako to ne uini osigurava nije
duannadoknaditi onaj dio tete koji je usljed toga propusta nastao.
Osiguranik je duan da vodi brigu o osiguranoj imovini i odrava je u redu, da preduzme sve
mjerezatite osigurane imovine i sprijeavanja irenja tete. Ne uini li to osigurava ima pravo da mu
nenadoknadi onaj dio tete koji je nastao zbog konkretnog propusta.
OBAVEZE OSIGURATELJA
Osnovna obaveza: plaanje naknade a postoje i obaveze koje prvenstveno doticu nacelo ekonomicnosti
poslovanja. Plaanje naknade, odnosno plaanje osigurane sume, je osnovna obaveza osiguravaa
premaosiguraniku kada se desi dogaaj protiv koga se lice osiguralo. Prije isplate najpre se utvrdi
postojiliugovor o osiguranju, zatim je li se desio sluaj predvien ugovorm, te ima li osiguranik pravo
nanaknadu i kolika je ta naknada.Osigurava je duan isplatiti naknadu osiguraniku ili imaocu polise
ako je ona izdata na donosioca, i tou roku od 14 dana, od dana dobijanja obavjetenja da se sluaj
desio. Ako se iznos naknade ne utvrdiu tom roku osigurava je duan isplatiti kao predujam dio
naknade koji nije sporan, ako to traiovlateno lice. Ako je sporno postojanje ili visina naknade, rok od
14 dana tee od dana kada su oni utvreni.
Postupak kojim se utvruje postojanje obaveze za naknadu je sloen i sastoji se iz faza, i to:
- utvrivanje osiguranog sluaja da li je to sluaj iz ugovora i je li pogodio osiguranika,

- procjena tete (ako se osigurava i ugovara ne sloe o visini tete onda se ona povjeravavjetacima, a
ako jedna od strana nije zadovoljna i njihovim nalazom onda se pokree spor kod suda)
- utvrivanje veliine naknade: kod imovinskog osiguranja iznos naknade ne moe prei visinustvarne
tete, dok se izgubljeni dobitak izriito ugovara, a visina naknade je ogranienavisinom osigurane svote
pa se ova dva pravila kombinuju. Ako je ugovorom utvrenavrijednost stvari onda se naknada odreuje
prema toj vrijednosti. Naknada ne moe preistvarnu tetu i ne moe biti izvor bogaenja. Kod
podosiguranja naknada ne moe preiosiguranu sumu bez obzira na stvarnu vrijednost stvari Ako je
stvar djelimino oteenaprimjenjuje se pravilo proporcija.
Nekim sluajevima moe se ugovoriti da osigurava plaa naknadu samo ako teta pree odreenu
granicu. Taj dio tete koji se ne isplauje naziva se FRANIZA. Slaba strana franize je da osiguranik
nema interesa da teta bude manja i nije stimulisan da preduzme radnje i mjere usljed kojih bi ona
mogla biti manja.
Kod osiguranja ivota osiguraniku ili korisniku isplauje se osigurana suma kada osiguranik umre
ilidoivi odreeno doba ivota.
Osigurava nije duan da nadoknadi tetu ako je:
1) ona nastala zbog ratnih operacija, pobuna i nemira,
2) ukoliko je tetu prouzrokovao osiguranik namjerno
3) u sluaju da je ona nastala usljed nedostatka osigurane stvari
VRSTE OSIGURANJA
1. Osnovna podjela: Osiguranje imovine, pomorsko osiguranje i kasko osiguranje
2. Obavezno osiguranje
3. Reosiguranje
OBAVEZNO osiguranje se uvodi samo zakonom. Moe biti propisano osiguranje:- od rizika koji
ugroavaju trea lica i- od rizika koja predstavljaju optu opasnost.
Prema ZOO obavezna osiguranja su:
- putnika u javnom saobraaju od posljedica nesretnog sluaja
- vlasnika/korisnika m/v od odgovornosti za tete poinjene treim licima
- vlasnika/korisnika vazduhoplova od odgovornosti za tete poinjene treim licima
- vlasnika/korisnika brodica na motorni pogon od odgovornosti za tete poinjene treim licima
Svi koji obavljaju javni prevoz duni su da sa osiguravaem sklope ugovor o osiguranju putnike koje
prevoze od posljedica nesrenog sluaja za sluaj: smrti, trajnog gubitka opte radne sposobnosti i
zasluaj prolazne nesposobnosti putnika za rad. Isto pravilo vai za druge poslovne subjekte kada
prevoze svoje radnike kada ih prevoze na rad ili u vezi sa obavljanjem svoje djelatnost.
Ako putnika zadesi nesretan sluaj, osigurava je duan isplatiti:
- osiguranu sumu ako je dolo do smrti ili trajnog gubitka radne sposobnosti
- ako je dulo do djeliminog gubitka radne sposobnosti osiguranje isplauje odreeni procenat
osigurane sume koji odgovara procentu gubitka opte radne sposobnosti
- naknadu izgubljene zarade i nunih trokova lijeenja
REOSIGURANJE
To je ustvari osiguranje osiguravaa, a slui da se obezbijede sredstva za isplatu naknade teta
kadsredstva osiguravaa nisu dovoljana za to. Reosiguranje u tom sluaju daje osiguravau
sredstvaneophodna za isplatu naknade teta i suma osiguranja. Dakle, reosiguranjem osigurava prenosi
nadrugog osiguravaa dio rizika, u sluaju da ne mogne da isplati svoje klijente. Osigurava
zadravaosiguranje jednog dijela rizika za sebe, a drugi dio ustupa reosiguravau. U istoj mjeri
uestvuje i upremiji. Kada se desi osigurani sluaj, u naknadi tete, uestvuju oba osiguravaa
srazmjernodijelovima kojima su preuzeli rizik.
PRESTANAK UGOVORA O OSIGURANJU
1. PO SILI ZAKONA
a. zbog nitavosti

b. Ako za vrijeme trajanja ugovora predmet osiguranja propadne usljed dogaaja kojinije predvien
ugovorom
c. Ako je rok osiguranja ugovoren prestaje sa istekom ugovora
d. u sluaju steaja osiguravajueg drutva i to nakon isteka 30 dana od otvaranja steajnog postupka.
e. zbog neplaanja premija i to po zakonu kada protekne 30 dana od dana dospjelosti
f. kad osiguranik namjerno da pogrene podatke ili ih propusti dati, a osigurava ponudi poveanje
premije, ako osiguranik to ne prihvati ni u roku od 14 dana.
2. JEDNOSTRANIM RASKIDOM i to u nekoliko sluajeva:
a. ako mu ugovara da netanu prijavu ili preuti relevantne podatke osigurava ima pravo daraskine
ugovor
b. osigurava moe raskinuti ugovor ako se u periodu nakon sklapanja rizik poveao do te mjere da pri
takvim uslovima ugovor uopte ne bi bio sklopljen (procjena uticaja poveanja rizikapripada
osiguravau)
c. osigurava moe raskinuti ugovor sa neogranienim rokom sa danom dospjelosti premije. Otkazni
rok iznosi 3 mjeseca, a kod osiguranja duih od 5 godina, otkazni rok je 6 mjeseci oddana pismeno date
izjave o raskidu. I osiguranik ima ista prava.
d. osigurava moe traiti raskid ako drutvo ide u steaj i to u roku od 3 mjeseca od danaotvaranja
steaja. Dio premije ide u steajnu masu. Isto pravo pripada osiguraniku.
e. osigurava moe raskinuti ugovor kada je izvreno nadosiguranje uslijed prevare osiguranika.Isto
pravo ima osiguranik.
f. osiguranik moe traiti jednostrani raskid kada se nakon ugovora rizik smanjio a osigurava odbije
smanjenje premijeg.napokon osiguranik ima pravo u svako doba da raskine ugovor uz nadoknadu tete
koju jetim aktom prouzrokovao osiguravau
HARTIJE OD VRIJEDNOSTI (VRIJEDNOSNI PAPIRI)
Vrijednosni papiri predstavljaju jedan od izvora nastanka obaveza na bazi jednostrane izjave volje.
Vrijednosni papiri se mogu podijeliti prema sadrzini prava i prema nositelju prava iz hartije.
PREMA SADRZINI PRAVA u hartiju dijele se na :
1. KORPORACIONE hartije (daju pravo uea u imovinskim interesima drutva i na uee
uupravljanju). Pored prava na dividendu i prava glasa imalac papira kao lan drutva moeimati i druga
prava-prioriteta, opcije. Dionica je tipian primjer ovih hartija
2. STVARNOPRAVNE hartije sadre neko stvarno pravo koje se moe koristitisamo na osnovute
hartije (zalonica, skladinica)Predaja takvih hartija ukljuuje i predaju predmetanavedenih u toj hartiji.
(ima znaenje kao da je izvrena i fizika predaja tih stvari. Potoimalac takve hartije ima pravo
raspolaganja robom navedenom u njoj , te se hartije nazivaju irobnim, dispozitivnim hartijama.
3. OBLIGACIONOPRAVNE hartije su hartije iji je sadraj neka trabina (najee
novac).Izvrenje takve trabine se moe traiti samo na osnovu hartije(kod njih je spojeno pravosvojine
na hartiju sa trabinom oznaenoj na hartiji)
Hartije od vrijednosti PREMA NOSIOCU prava iz hartije (prema oznaci imatelja) razlikuju se
hartije od vrijednosti na donosioca, na ime, i po naredbi.
Hartije od vrijednosti NA DONOSIOCA su isprave kod kojih je kao povjerilac naznacen donositelj
papira. Papiri se po pravilu prenose tradicijom (predajom).
Hartije od vrijednosti PO NAREDBI sadre pored imena povjerioca (remitenta) klauzulupo naredbi.
Pravo se prenosi indosiranjem (irom). Moe se upotrijebiti rekta klauzula i time zabraniti njihov
prenos
PREMA DOSPJELOSTI
Prema dospjelosti dijele se na oroene (kod kojih je rok dospjelosti tano odreen i upisan nahartiji), po
vienju (dunik je obavezan na izvrenje inidbe iz hartije odvrijednosti im mu je porjerilac
prezentira) i sa neodreenim rokom (u kojima nije upisan rok dospjelosti izvrenja inidbe)
PREMA PREDMETU
- Robne (konosman, zalonica, skladinica, prenosivi tovarni list)

- Novane (mjenica, ek)

PREMA PRIHODU
- Investicione hartije daju stalan prihod (obveznica),
- Daju promjenjljiv prihod(akcija, komercijalni zapis),
- One koje ne donose nikakav prihod (ek, skladinica, teretnica)
PREMA ODNOSU
- Apstraktne - nezavisne od osnovnog posla
- Kauzalne - iz same hartije se vidi veza, zavisnost od osnovnog posla (zahtjev za izvrenjeinidbe je
osnovan samo ako je pravno valjan osnovni posao)
IZDAVATELJ VRIJEDNOSNIH PAPIRA
- javnopravne (obveznica) izdaje drava,
- privatnopravne (dionica, komercijalni zapis, ek, mjenica) izdaju ih poslovni subjekti
PREMA OBIMU IZDAVANJA
- Masovne (izdaju se u velikom broju primjerakau istom obliku). Masovne hartije koje imaju trinu ili
berzansku cijenu nazivaju se trgovakim efektima.
- Pojedinane (izdaju se za svaki sluaj pojedinano)
MJENICA
Mjenica je hartija od vrijednosti kojom jedno lice daje bezuslovno obeanje da eisplatiti odreenu
svotu novca samo ili kojom izdaje bezuslovan nalog drugom licu da ono, u odreenovrijeme i na
odreenom mjestu, isplati odreenu svotu novca licu naznaenom na toj hartiji ili isplatitreem licu za
koje ono to naredi. Mora biti pismeno sainjena jer je strogo formalna isprava iju sadrinu odreuje
zakon.
TRASIRANA MJENICA PO VLASTITOJ NAREDBI nastaje na nain da trasant izdaje mjenicu u
vlastitu korist, dakle oznaava sebe kao remitenta po toj mjenici. Kod ove mjenice je dolo do
sjedinjavanja trasanta i remitenta u jednoj linosti. Obino do izdavanja ovakve mjenice dolazi kada
trasant eli (u cjelosti ili djelimino) za svoje potrebe iskoristi potkrie koje posjeduje kod trasata (da
pomou mjenice naplati neko svoje potraivanje od trasata).
VLASTITA (SOLO) MJENICA je solo mjenica, mjenica kojom se trasant sam obvezuje isplatiti
mjeninu svotu zakonitom imaocu mjenice po njezinu dospijeu, pri emu samo izdavanje mjenice
stavlja trasanta (izdavatelja) u poloaj akceptanta trasirane mjenice. Na vlastitu mjenicu primjenjuju se
odredbe mjeninih propisa koje vrijede i za trasiranu mjenicu, u onoj mjeri u kojoj te odredbe nisu
protivne prirodi vlastite mjenice.
TRASIRANA (VUCENA) MJENICA je takva vrsta mjenice kojom njezin izdavatelj (trasant) daje
nalog nekoj drugoj osobi (trasatu) da po dospijeu mjenice isplati iznos naznaen na mjenici korisniku
mjenice (remitentu) ili posljednjem imatelju mjenice. Kod ove mjenice moraju da postoje 3 osobe:
izdavatelj mjenice (trasant), osoba koja treba isplatiti mjenicnu svotu (trasat) i osoba kojoj se isplacuje
mjenicna svota (remient).
POTPUNA (PUNA) MJENICA postoji u slucaju kada trasant, u trenutku izdavanja mjenice, unese u
mjenicnu ispravu sve bitne sastojke predviene propisom mjenicnog prava.U ovu mjenicu naknadno se
mogu unositi i nebitni dijelovi mjenice koji nece uticati na punovaznost mjenice.
BJANKO MJENICA je mjenica koja u trenutku izdavanja ne sadri sve propisane sastojke mjenice,
odnosno na mjenici najee nedostaje mjenina svota i dospijee mjenice.
Takva mjenica slui samo kao osiguranje plaanja i podnosi se na naplatu samo u sluaju da dunik
svoj dug ne podmiri u ugovorenom roku i na ugovoreni nain. Ukoliko on to uini, vraa mu se
neispunjena bjanko mjenica. Bjanko mjenicu uvijek prati i mjenino oitovanje, odnosno ovlast za
popunjavanje mjenice. to znai da remitent (imatelj mjenice) smije mjenicu upotrijebiti samo
sukladno dobivenoj ovlasti, odnosno detaljnim uputama o tome pod kojim uvjetima i na koji nain se ta
bjanko mjenica moe popuniti.
POSLOVNA (ROBNA, TRGOVAKA) MJENICA koristi se kod kratkorocnihposlovnih osnosa, gdje
je osnovni ekonomski cilj sadrzan u izvrsenju protucinidbe druge ugovorne strane.
FINANSIJSKA MJENICA

Najea varijanta ove mjenice je KREDITNA mjenica. Ona slui kao pokrie za kredit i najee je
trasirana na samog sebe (tj. trasant i trasat su isto ime), tj. lice koje trai kredit predaje kreditoru
mjenicu trasiranu na sebe koju odmah akceptira do visine odobrenog kredita.
CIRKULACIONA MJENICA
Ona se koristi kao instrument plaanja naroito u meunarodnoj trgovini. Licu koje poloi odreenu
svotu novca kod banke izdaje banka jednu ili vie akceptiranih mjenica do tog iznosa.
BITNI ELEMENTI MJENICE
a) oznaenje rijei mjenica;
b) bezuslovan nalog za isplatu odreene svote novca;
c) ime trasata;
d) oznaenje kad dospjelosti;
e) mjesto gdje treba platiti;
f) ime remitenta
g) dan i mjesto izdavanja mjenice
h) potpis onoga ko je izdao mjenicu (trasat)
Oznacenje rijeci mjenica
Naziv mjenica mora biti napisan jo u asu izdavanja isprave na jeziku na kom je isprava izdata, dabi
potpisnik i svaki onaj ko dobije ispravu u ruke znao ta potpisuje, tj. o kakvoj se ispravi radi(akonaziv
nije upisan , takva isprava se ne smatra mjenicom)
Bezuslovan nalog za isplatu odreene svote novca
Ovaj elemenat sastoji se iz tri dijela:
1. Naloga za isplatu
2. Bezuslovnosti toga naloga
- Isplata se ne moe niim uslovljavati (ukoliko se isplata uslovljava mogu se praviti prigovori i time bi
trabina iz mjenice bila neizvjesna).
3. Oznake svote novca naredba mora da glasi na sumu novca (ne moe biti potraivanja stvari).Vrsta
novca treba da bude naznaena, ako nije isplata se vri u vrsti novca koji ima zakonski teaju mjestu
plaanja. Obino se svota navodi i brojem i slovima.
Pri upisivanju iznosa novca brojem i slovima moe doi do neslaganja. (vrijedi svota napisanaslovima,
vrijedi najmanja svota za vie razliitih svota
Ime trasata
Navoenje u mjenici imena onoga ko treba da plati (trasata) je bitno jer imalac mjenice treba da znako
mu treba isplatiti mjeninu svotu i ko mu je dunik. Kod vuene mjenice ime trasata je navedeno
iobino stoji u donjem lijevom uglu. Na mjenici moe biti navedeno vie trasata (alternativno
ilikumulativno)
Ime remitenta
Ime, odnosno naziv povjerioca mora biti navedeno u mjenici (moe biti vie remitenata na
istojmjenici). Ukontinentalnom zakonodavstvu za razliku od anglosaksonskog , mjenica nije hartija
nadonosioca i zato remitentmora biti naveden u mjenici. remitent moe biti fiziko i pravno lice (uz
ime stavlja se i adresa)
Potpis onoga ko je izdao mjenicu
U asu izdavanja mjenice, trasant je jedini dunik po toj mjenici i on je mora potpisati, ime
preuzimamjeninu obavezu. Trasant mora imati poslovnu sposobnost (pravno lice pored potpisa
stavljatembilj). Na istoj mjenici moe biti oznaeno vie lica za trasante(mogu biti samo kumulativnizajedniki), imalac mjenice moe traiti od svakog isplatu cijelog mjeninog iznosa lii od svih
kaozajednikih dunika
Oznaenje kad dospjelosti

Dospjelost je vrijeme kad se mjenica ima isplatiti, kad mjenina svota dospijeva za isplatu(rok se
moranaznaiti). Rok dospjelosti ne moe se odrediti van mjenice.Naini odreivanja roka dospjelosti:
a) Mjenica sa dospjelou na odreeni dan, dnevna mjenica, kalendarskamjenica (rok je fiksan)
b) Mjenica na odreeno vrijeme od izdanja(dospjelost odreena protekomvremena od njenog izdanja)
c) Mjenica po vienju ( dospijeva kad god se podnese na isplatu). Krajnji rok ukom se mjenica po
vienju mora podnijeti na isplatu je godina dana od izdanja. (ZM, l. 35)(platite po vienju, a najdalje
20. juna 2002. godine )
d) Mjenica na odreeno vrijeme po vienju mora se najprije podnijeti trasatuna vienje, pa poto je on
vidi i upie datum na mjenici i kada protekne oznaeni rok namjenici podnoci se na isplatu. Podnoenje
na vienje je ustvari podnoenje na akcept.
Nije doputeno na mjenici navesti dvije ili vie dospjelosti(kosi se sa naelom
odreenostimjenice)Mjenice sa nemoguim datumom, dospjelou ranijom od dana izdanja, sa
naznaenjem isplate na rate, ne vae
Mjesto gdje treba platiti
U mjenici mora bitinavedeno mjesto u kome treba mjenicu platiti. Mjesto plaanja je bitan
elementmjenice, ali nije neophodan. N aziv mjesta plaanja upisuje se u mjenicu obino u donjem
lijevom ugluispod trasatovog imena(Dijamant d. d. Sarajevo, plaanje u Sarajevu) Zakon ne trai da
se stavi iblia adresa, ali je razumljivo da to treba uiniti
Dan i mjesto izdavanja
Datum i mjesto izdavanja mjenice obino se stavlja na poetku, u lijevom gornjem uglu. Naznaavanje
datuma ne mora odgovarati istini (mjenica vai)
PREDPOSTAVLJENI BITNI ELEMENTI MJENICE
Bitni sastojci mjenice se dijele na one koji se moraju izriito navesti i moraju postojati u asu kad se
mjenica podnosi na isplatu i na one koji se mogu pretpostaviti .
Pretpostavke bitnih sastojaka mjenice:
a) trasirana mjenica u kojoj nije naznaena dospjelost pretpostavlja se da je mjenica po vienju.
b) Ako u mjenici nije oznaeno mjesto plaanja, pretpostavlja se da je mjesto plaanja onomjesto koje
je oznaeno poredtrasatovog imena.
c) Ako u tasiranoj mjenici nije naznaeno mjesto izdanja, pretpostavlja se da je mjenica izdana umjestu
koje je navedeno pored trasantovog potpisa.
FAKULTATIVNI ELEMENTI MJENICE
Kao fakultativne osobe ugavnom se pojavljuju: cilijant, intervenijent, multiplikator, kopist,
punomocnik. Postoji niz fakultativnih klauzula od kojih se po znacaju izdvajaju: duplikatna klauzula,
solo klauzula, kasatorna klauzula, rekta klauzula, klauzula bez troskova, klauzula bez regresa, klauzula
o kamati.
Duplikatna klauzula (podatak o broju mjenicnih primjeraka)- Ako se mjenica izdaje u vie primjeraka
potrebno je da u tekstu bude naznaeno koji je po rodu primjerak (prvi, drugi, trei itd.). Svi primjerci
predstavljaju jednu mjenicu.
Solo klauzula koristi se onda kada trasant zeli zabraniti umnozavanje mjenice.
Kasatorna klauzula - Ona se upisuje u sluaju izdavanja mjenice u vie primjeraka, a cilj je dase svota
isplati samo imaocu jednog odreenog primjerka mjenice.
Rekta klauzula negativna klauzula po naredbi. Ovom klauzulom mjenica se pretvara u HOVna ime i
moe se prenosi samo cesijom, a ne indosiranjem.
Klauzula bez trokova (bez protesta) - Ako postoji ova klauzula imalac mjenice se oslobaaobaveze da
podnese protest, radi izbjegavanja suvinih trokova. Imalac mjenice zadrava svaprava iako nije
podigao protest i u sluajevima u kojima bi to inae trebao uiniti. Ovu klauzulumoe unijeti trasat,
indosant ili avalist. Ako je unese trasat klauzula djeluje prema svimpotpisnicima, a ako je unesu avalist
ili indosant onda ona djeluje samo prema njima. Akceptant itrasant nemaju pravo stavljati ovu klauzulu
kod vlastite (solo) mjenice.

Klauzula bez bez regresa (bez obaveza) Njome indosant iskljuuje svoju mjeninopravnu odgovornost,
kao regresnog dunika, prema daljnim imaocima mjenice.
Klauzula o kamati- Unosi je trasant kod mjenice plative po vienju ili na odreeno vrijeme povienju,
uz upis visine kamatne stope.
MJENINE RADNJE
U osnovne mjenine radnje spadaju:
- izdavanje mjenice - prenos - akceptiranje - mjenino jemstvo (aval) - isplata (plaanje) mjenice intervencija - umnoavanje i prepis mjenice
Radnje kojima je cilj ouvanje mjeninih prava su:
1.regres 2.protest 3.amortizacija mjenice 4.podizanje mjenine tube
IZDAVANJE MJENICE
Izdavanje mjenice vri trasant i to je prva radnja, a sastoji se u popunjavanju isprave i stavljanjupotpisa
trasanta na mjenino pismo. Popunjavanje mjeninog blanketa nije neophodno, jer po teorijiomisije, to
moe upisati svaki njen imalac. Da bi izdavanje mjenice bilo punovano trasant mora imatiposlovnu
sposobnost, jer je to pravna radnja. U mjeninom pravu to se naziva pasivna mjeninasposobnost i ona
je kod nas izjednaena sa optom poslovnom sposobosti, to nije sluaj u svimpravima.Nepismeni i
slijepi, imaju pasivnu mjeninu sposobnost, ali je vrenje mjeninih radnji uslovljeno.Nepismeni i oni
koji ne mogu obavezuju se stavljanjem otiska prsta na mjenicu pred sudom i taj znakovjerava sud.
Potpis slijepi vrijedi samo ako je ovjeren od suda.Pravno lice potpisuje mjenicu tako to pored potpisa
ovlatenog lica stavlja se i peat, tambilj.U privrednom ivotu mjenicu izdaje poslovna organizacija.
Ona vue (trasira) mjenicu na kupca,oznaavajui sebe kao remitenta. Kao remitenta moe naznaiti i
neko drugo lice, svog povjerioca sakojim je ugovoreno plaanje na ovaj nain. Mjenicu moe da vue i
neka trea organizacija na kupca ukorist prodavca. U tom sluaju ona je formalno izdavalac mjenice, a
stvarno je garant (irant).
PRENOS MJENICE
Mjenica se moe prenositi: cesijom (ustupanjem) i indosamentom.
INDOSAMENT (indosman) je takav nani prenosa mjenice po naredbi gdje dosadanji imalac mjenice
(indosant) prenosi prava iz mjenicena novog imaoca (indosatar). Pored naziva indosant i indosatar
koriste se i termini irant i iratar. IRANT je indosant, dosadanji povjerilac koji indosamentom
postaje dunik, a iratar je indosatar, novi povjerilac. INDOSANT je osoba koja putem indosamenta
prenosi mjenicu na drugoga.
VRSTE INDOSAMENTA:
1.puni 2.bjanko 3.prokura indosament 4.zaloni indosament 5.rekta inosament 6.povratni
indosament 7.indosament sa klauzulom straha
PUNI INDOSAMENT (mjenica) - Indosament je izjava na mjenici ili na njenom produetku (alonu)
kojom imalac prenosi svoja prava izmjenice na neko drugo lice. Izjava se po pravilo daje na poleini
mjenice i otuda njen naziv (in dosso na leima). U izuzetnim sluajevima indosament moe biti
ispisan i na licu mjenice ali tada mora biticio ispisan (puni indosament). Obino se pie: Platite po
naredbi N.N. (indosatara). Prvi indosat jeuvijek remitent, jer je on prvi povjerilac po mjenici.
Indosament mora biti bezuslovan. Djelimianindosament je nitavan.
BJANKO INDOSAMENT (mjenica)- Ovu mjenicu indosatar moe:
a)Dalje prenijeti na drugo lice punim indosamentom upisujui svoj indosament i potpis ispod
potpisaranijeg indosanta
b)Indosirati svojim blanko indosamentom stavljajui samo svoj potpis ispod potpisa svog indosanta
c)Moe mjenicu ispuniti upisujui svoje ime te je dalje prenijeti ili podnijeti na naplatu
d)Moe ispuniti blanko idnosament imenom nekog treeg te mu je predati (na taj nain indosatar izlazi
iz kruga mjenice i on vie nema nikakve veze sa njom poto nema njegovog potpisa namjenici)
e)Moe je predati nekom treem bez da ite upisuje u nju ili da se na nju potpie. Novi imalacpostupa
sa njom kao sa blanko mjenicom.
Preme tome, indosatar kod blanko indosamenta je onaj koji ima mjenicu u rukama.

VLASNIKI INDOSAMENT je indosament upravljen na takav prijenos prava iz vrijednosnog

papira pri kojem indosatar stjee sva prava iz vrijednosnog papira u svoje ime i za svoj raun i postaje
zakoniti imalac vrijednosnog papira ovlaten vriti sva prava iz tog papira, i napose kojem je dunik tog
papira duan ispuniti obvezu iz tog papira o njezinu dospijeu.
PROKURA INDOSAMENT (PUNOMONIKI indosament) - Ovim punomonikim
indosamentom se ne prenosi pravo svojine na mjenicu jer ono ostaje kodindosanta. Indosant ovdje
samo ovlatuje indosatara da u njegovo ime i za njegov raun vri nekaprava iz mjenice. Odnos
naredbodavca i punomonika mora se jasno vidjeti iz mjenice npr. platite NNkao punomoniku. Ako
bi punomonik htio indosirati mjenicu moe to uiniti samo kao prenospunomoja, to znai da
punomonik ne stie samostalno pravo iz mjenice
ZALONI INDOSAMENT- Mjenica se moe i zaloiti za neko pravo povjerioca koje ima osnovu u
pravnom poslu van mjenice.platite NN vrijednost za osiguranje. Zaloni povjerilac moe dalje
prenositi samo punomonikimindosamentom. Kada mjenica dospije ima pravo traiti isplatu mjenice i
iz dobijenog iznosa namiritisvoja potraivanja, a eventualni viak duan je predati indosantu.
REKTA INDOSAMENT- Ovim se oduzima svojstvo prenosivosti mjenice po naredbi tako to se
izjavi o prenosu dodaju i nekerijei kao npr.ne po naredbi ili ne po njegovoj naredbi. Ovako nastala
mjenica se dalje moeprenositi samo cesijom. Indosant koji je upisao ovu klauzulu ne moe mjenicu
trajno pretvoriti u rektamjenicu, na to je ovlaten jedino trasant.
AKCEPT
Akcept je mjeninopravna radnja (izjava) kojom trasat, stavljanjem odgovarajue klauzule i svog
potpisa, potvruje da prihvata mjeninu obavezu.
Akceptom se mijenja glavni dunik u mjenici. Do tada je dunik bio njen izdavalac. Akceptom trasat
postaje glavni dunik, a ostali potpisnici na mjenici postaju drugostepeni (regresni) dunici. Akceptna
obaveza je neposredna jer odgovara svakom imaocu mjenice pa ak i trasantu ako je dola u njegove
ruke.
Akcept nije bitan sastojak mjenice stoga nije ni propisana forma. Obino se daje rijeima priznajem,
prihvatam isl. Akcept i potpis stavljaju se nalicu mjenice u donjem lijevom uglu ispod naznaenja
trasatove adrese ili preko mjeninog sloga na lijevoj strani.
Postoji i blanko akcept, to je sam potpis trasata na mjenici. Prema ZM pretpostavlja se da kao akcept
vai i sam trasatov potpis na licu mjenice.
Mjenicu na akcept podnosi imalac mjenice. Od pravila da se trasirana mjenica moe, a ne mora
podnositi na akcept postoje izuzetci:
trasant moe u mjenici odrediti da se ona obavezno podnese na akcept (akcept obavezan do..).
trasant moe zabraniti da se mjenica podnosi na akcept uopte ili prije odreenog vremena (ne
podnositi na akcept do...)
Postoje i sluajevi kada trasant ne moe zabraniti podnoenje mjenice na akcept.:
a) mjenica trasirana na odreeno vrijeme po vienju mora se podnijeti u roku od 1 godine od
izdavanja
b) kada se radi o domiciliranoj mjenici
Kada se mjenica podnese na akcept trasat ima alternativno jedno od rijeenja:
mjenicu moe akceptirati i tako prihvatiti obavezu, postati glavni dunik
akcept moe odbiti i na taj nain ne ui u mjeninu obavezu. U ovom sluaju povjerilac ima pravo da
preduzme postupak, kod suda, prema regresnim dunicima
moe traiti jedan dan (deliberacioni rok) da odlui da li e mjenicu akceptirati
moe preuzeti odgovornost za jedan dio mjenine svote, a da za ostali dug odgovaraju regresni dunici
Poto je mjenini nalog bezuslovan i akcept mora biti bezuslovan. Uslovljavanjem bilo ime smatra se
da je akcept odbijen. Akcept se ne mora datirati sem u odreenim sluajevima:
kada je trasirana mjenica plativa na odreeno vrijeme po vienju
kada je posebnom odredbom odreeno da se mjenica mora podnijeti na akcept po proteku odreenog
vremena

Akcept je neopoziv kada trasant preda akceptiranu mjenicu povjeriocu.

AVAL
To je pismena izjava sa potpisom ili samo potpis, kojim neko lice (avalist) garantuje da e mjenini
dunik za koga on daje aval (honorat) ispuniti svoju mjeninu obavezu. Aval se daje samo za isplatu a
ne za druge mjenine poslove. Moe se dati za cijelu mjeninu svotu ili samo za njen dio. Svako lice
koje ima pasivnu mjeninu sposobnost moee dati aval, s tim to se glavni mjenini dunik ne moe
pojaviti kao avalist.
Izjava o avalu mora biti upisana i potpisana na mjenici (bilo na licu ili poleini) ili na alonu. Dovoljan
je i samo potpis na licu mjenice jer se smatra da svaki potpis na licu mjenice ili na alinu ima svojstvo
avala izuzev potpisa trasanta i tarasata. Sam potpis na poleini mjenice ne vrijedi kao aval ve kao
bjanko indosament. Mjenino jemstvo se moe preuzeti za bilo kojeg dunika iz mjenice (honorata)
Prije davanja avala obino se izmeu budueg avaliste i njegovog honorata zakljuuje poseban ugovor
koji je izvan mjenice. Aval se daje u sluaju kada remitent, odnosno indostar (povjerialc) nema
dovoljno povjerenja ili ne poznaje dobro trasata, akceptanta, kao i ostale mjenine potpisnike
(obveznike).
Ako avalist isplati mjeninu sumu postaje vlasnik mjenice i stie status regresnog povjerioca. Umjesto
avala esto se koristi i prikriveno jemstvo (iro). Poleinu mjenice nazivaju irom pa je otuda za
indosante naziv iranti. Oni koji potpiu mjenicu na poleini odgovaraju solidarno, pa su stoga takvi
indosanti stvarno iranti, garanti.
Skriveni aval moe se dati preuzimajui ulogu trasanta, pa i trasata. Odgovornost je uvijek onakva
kakva je odgovornost lica iju funkciju preuzima.
ISPLATA MJENICE
Cilj izdavanja mjenice jeste isplata mjenine svote. Podnoenje mjenice na isplatu uvijek je obavezno
za razliku od prezentacije na akcept. Mjenini dug je potraljiv, pa povjerilac mora ii duniku da bi se
izvrila isplata. Pravilo je da se mjenica prezentira na isplatu i plaa na dan dospjelosti. Ako je mjenica
tano vremenski odreena tj. dan njene dospjelosti je tano odreen mjenica se moe prezentirati na
isplatu i dva radna dana nakon dospjelosti. Tada se ne poklapa dan dospjelosti i dan isplate. Ako
dospjelost pada na neki praznik onda je isplata prvi radni dan nakon praznika. to se tie mjenice po
vienju njena naplata je mogua bilo kad u roku od godinu dana od njenog izdavanja.
Povjerilac i dunik se mogu sporazumjeti da se mjenica isplati i prije dospjelosti. Kada povjerilac ne
prezentira mjenicu na isplatu na vrijeme, tada je svaki mjenini dunik ovlaten da mjeninu svotu
poloi (deponuje) kod suda u mjestu plaanja na troak, opasnost i tetu povjerioca.
Mjenini zakon zahtjeva od onoga ko vri plaanje da prije isplate ispita pravilnost niza indosamenata,
ali ne i istinitost potpisa. Duan je odbiti isplatu ako zna ili bi morao znati da podnosilac mjenice nije
njen zakoniti vlasnik. Inae mjenica se podnosi na isplatu glavnom duniku.
Mjenica se plaa u cijelom iznosu a moe i u dijelovima. Ako se isplauje u cijelosti, dunik ima pravo
da zahtjeva da mu se preda mjenica i da se na njoj konstatuje da je isplaena u cijelosti. Dunik moe
isplatiti i dio mjenine svote, a povjerilac ne moe to odbiti (to se razlikuje od optih pravila
obligacionog prava) to se konstatuje na mjenici i dunik ima pravo traiti izdavanje priznanice za
plaeni dio. Ostatak potraivanja povjerilac moe traiti od regresnih dunika.
Mjenina obaveza prestaje potpuno i mjenica se gasi samo ako je isplati glavni mjenini dunik. Ako je
neko drugi izmiro ovu obavezu on ima pravo da trai mjeninu svotu, trokove, zatezne kamate od
glavnog dunika kao i od ostalih mjeninih dunika. U mjeninu svotu koju plaa dunik ukljuena je i
kamata, koja se priraunava glavnici ve prilikom izdavanja .
Intervencija (kod mjenice)
To je mjeninopravna radnja kojom neko lice (intervenijent) vri akceptiranje ili isplatu mjenice
umjesto nekog mjeninog dunika (honorata) u sluajevima kada je imalac mjenice stekao regresno
pravo po toj mjenici. Intervencija se poduzima u korist nekog regresnog dunika radi zatite od regresa.
Intervenijenta moe odrediti trasant, indosant ili avalist upisom u mjenicu. Intervenciju moe prihvatiti
neko lice i samovoljno. Intervenijent moe biti i tree lice ili lice koje je ve dunik po toj mjenici. U
ulozi intervenijenta ne moe se pojaviti akceptant.

Pravna dejstva intervencije su relativnog karaktera jer se njome ne otklanja regres prema svim
dunicima nego samo prema honoratu i njegovim povjeriocima, licima iji se potpisi nalaze poslije
potpisa honorata.
Dva su osnovna kriterija za razlikovanje intervencije:
nain na koji dolazi do intervencije (pozivna ili spontana intervencija)
razlog intervencije (zbog neakceptiranja ili neisplate)
Umnoavanje i prepisi mjenice
Mjenica se moe umnoavati s namjerom da novi primjerci imaju osobine trgovakih efekata, da budu
HOV, a moe i za to da poslue kao prepis u druge svrhe. Mjenica moe biti izdata u vie primjeraka
gdje je svaki jednak sa privm oznaeni rednim brojevima (drugi, trei itd). Svaki od njih je original.
Nove primjerke moe izdati samo trasant. Izdavanje novih primjeraka moe traiti svaki imalac te
mjenice tako to e se obratiti svom prethodniku, a ovaj svom i sve tako dok zahtjev ne stigne do
trasanta. Duplikat se vraa istim putem natrag od jednog indosanta do drugog. Vie primjeraka jedne
mjenice se izdaje da bi se povjerilac osigurao za sluaj gubitka mjenice (pogotovo to se na
akceptiranje esto alje potom). Izdavanje vie primjeraka moe se sprijeiti unoenjem solo klauzule
"platite za ovu solo mjenicu.., jedinu..."). Svi primjerci predstavljaju jednu mjenicu, i isplatom jednog
primjerka gase se obaveze po svim ostalim. Kod kasatorne klauzule moe se isplatiti po samo tano
odreenom primjerku. Ako je trasat akceptirao vie primjeraka tada se isplatom jednog primjerka ne
gase ostali primjerci koje je potpisao.
Svaki imalac mjenice ima pravo sainiti prepis mjenice, kopiju. Za prepis nije potrebno traiti dozvolu
trasanta. I sa prepisom se mogu raditi sve radnje kao i sa originalom, stim to se prepis ne moe
podnositi na akcept. Prepis mora sadravati sve kao i original i plus naznaku da se radi o prepisu i kod
koga je original. Ako nema ove naznake prepis gubi snagu mjeninopravne isprave. Na prepisu se mora
naznaiti i gdje se zavrava prepis, da bi se znalo u sluaju daljeg indosiranja ili avlairanja, odakle
poinje orginalni tekst. Od mjeninog prepisa, koji slui kao trgovaki efekt treba razlikovati obini
prepis mjenice kojom se samo utvruje da postoji takva mjenica.
RADNJE ZA OUVANJE PRAVA IZ MJENICE
Regres (kod mjenice)
Normalan tok mjeninih radnji je takav da se mjenica podnosi na akcept trasat, osim ako postoji
zabrana podnoenja mjenice na akcept. Ako trasat odbije akcept ili odbije isplatu, imalac mjenice stie
pravo da se obrati ostalim dunicima, regresnim dunicima. Regresni dunici su sva lica koja kao
mjenini potpisnici jame povjeriocu da e mjenica biti isplaena, a to su trasant, indosanti i njihovi
avalisti.
Regresno pravo je pravo na osnovu kojeg imalac mjenice moe traiti, uz ispunjenje zakonskih uslova,
isplatu mjenice od regresnih dunika. Regresno pravo obuhvata i pravo mjeninog dunika, koji je
isplatio mjenicu, da trai nanaplatu isplaenog od svojih prednika.
Postoje dvije vrste regresa:
Regres o dospjelosti ili regres zbog neisplate: njega imalac mjenice vri ako dunik ne isplati mjenicu u
cjelini ili djelimino na dan plaanja ili dva dana poslije toga.
Regres prije dospjelosti: on se podnosi zbog neakceptiranja ili nesposobnosti za plaanje trasata ili
akceptanta i moe se postaviti u sluajevima odreenim zakonom:
Ako je akceptiranje odbijeno (potpuno ili djelimino)
Ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren steaj ili prinudna likvidacija nad imovinom trasata,
odnosno akceptanta ili ako je trasat, odnosnoi akceptant obustavio plaanje.
ako je otvoren steaj ili prinudna likvidacija nad imovinom trasanta, a radi se o mjenici koja se ne smije
podnijeti na akceptiranje.
Svi regresni dunici odgovaraju povjeriocu samostalno, neposredno i solidarno. To znai povjerilac se
moe obratiti ma kom od njih ne potujui red kojim su potpisivali mjenicu. Od regresnih dunika
moe traiti mjeninu svotu, kamatu, trokove koje je imao u vezi sa regresom, kao i zateznu kamatu.
Za ostvarivanje regresnih prava potrebo je ispuniti i odreene formalne usloveu vidu dokaza: uredna
isprava o podizanju protesta, dokaz o nemogunosti izvrenja, rjeenje o otvaranju steaja ili prinudne
likvidacije.

Protest (kod mjenice)

Protest ima dvojako zanaenje:
- mjenino pravna radnja koja se preduzima radi ouvanja prava iz mjenice prema regresnim
dunicima,
- javna isprava kojom se na vjerodostojan nain utvruje da dunik nije izvrio odreenu radnju iz
mjenice (nije akceptirao, datirao akcept ili isplatio mjenicu)
Protest je uslov za regres i koritenje regresnih prava. To nije samo pravo nego i obaveza. Bez protesta
se ne moe aktivirati mjenina odgovornost regresnih dunika, stoga se on prvo obraa glavnom
duniku i trai izvrenje odgovarajue radnje. Razlozi zbog kojih se podie protest su zakonom
utvreni:
protest zbog neakceptiranja mjenice ili djeliminog akceptiranja kada je trasat odbio potpuno ili
djelimino da akceptira mjunicu
protest zbog neisplate ili djelimine isplate (akceptant odbio ili djelimino isplatio)
protest zbog nedatiranja akcepta (akceptant nije stavio datum akcepta)
prekvizicioni protest (podie ga imalac duplikata mjenice kojim trai predaju akceptiranog primjerka)
Protest podie imalac mjenice ili njegov punomonik i to lice se naziva protestant. Lice protiv koga je
podignut protest naziva se protestat (to moe biti trasat, akceptant, imalac akceptirane .orginala mjenice
i dr.). Protest se mora podii u zakonom predvienim rokovima (protestni rok) koji su kratki, a protest
se podie odmah po odbijanju izvrenja. Ako protest nije podnesen u roku mjenica postaje
prejudicirana i povodom takve mjenice se ne mogu vriti regresna prava. Rokovi se mogu produiti u
sluaju vie sile ili zakonskih razloga, ali se tada mora izvriti notifikacija.
Pored podizanja protesta, imalac mjenice ima obavezu ako se radi o odbijanju akcepta ili isplate,
obavijestiti svog indosanta i trasanta u roku od 4 dana nakon protesta. Svaki indosant mora obavijestiti
svog prethodnog indosanta i njegovog avalistu 2 dana nakon to dobije obavijest. Ovaj postupak
obavjetavanja naziva se notifikacija. Ona nije uslov za odranje regresnih prava.
Ukoliko je na mjenici upisana klauzula bez trokova imalac mjenice nije duan podizati protest. Ako
ga on i pored ove klauzule podigne onda sam snosi trokove protesta.
Protest se podie kod suda mjesno nadlenog za protestata. Protestni organ (slubenik suda) poziva
protestata da izvri svoju obavezu, i ukoliko izvri postupak se obustavlja. Ako odbije izvrenje ili se ne
odazove na poziv, protestni organ sastavlja protestnu ispravu iji su elementi:
prepis protestovane mjenice
imena protestanta i protestata
izjava da je protest ostao bez uspjeha
mjesto, godina, dan i sat kada je pokuano izvrenje
broj iz registra protesta i peat suda
Svaki protest se zavodi u poseban registar suda (registar protesta) koji ima karakter javne knjige.
Amortizacija mjenice
je vanparnini sudski postupak u kome se nestala mjenica (ukradena, izgorjela,..) oglaava nevaeom
(amortizovanom). Svrha amortizacije jeste ublaavanje strogog naela inkorporacije, da se bez isprave
ne mogu ostvariti i prenositi prava.
Imalac nestale mjenice podnosi prijedlog sudu uz prezentiranje odgovarajuih dokaza. Ako sud nae
da su podneseni dokazi dovoljni, putem oglasa u Sl. novinama FBiH poziva lice koje dri mjenicu u
rukama da je podnese sudu. Ako se mjenica ne predoi sudu u odreenom roku, sud je oglaava
nevaeom i o tome se obavjetaju svi zainteresovani. Sudska odluka zamjenjuje mjeninu ispravu.
Ako se u roku koji odredi sud pojavi neko lice koje dri mjenicu, u osnovi mogu nastati dvije situacije:
- da lice preda sudu mjenicu, i tada se obustavlja postupak amortizacije
- ako odbije da preda mjenicu, prekida se postupak amortizacije i povjerilac se upuuje na parnini
postupak da dokae vlasnitvo mjenice.
Mjenine tube i prigovori

Svoje zahtjeve iz mjenice (mjeninopravne zahtjeve svi koji proizilaze iz mjenice) imalac mjenice
moe ostvariti putem tube (mjenine tube) u parninom postupku (mjenina parnica). Prije podizanja
mjenine tube potrebno je blagovremeno podizanje protesta.
Postoje dvije vrste mjeninih tubi: redovna (protiv glavnog mjeninog dunika) i regresna (protiv
regresnih dunika). Zatita se daje iskljuivo savjesnom imaocu mjenice.
U mjeninom pravu mogu se isticati prigovori:
1. koji se zasnivaju na linom odnosu dunika sa povjeriocem koji predstavljaju mjenini zahtjev
2. koji se ne zasnivaju na linom odnosu dunika i povjerioca, nego na mjeninoj ispravi. (moe ih
isticati svaki mjenini dunik svakom mjeninom povjeriocu)
3. koji proistiu iz linog odnosa dunika prema nekom ranijem imaocu mjenice, ako je sadanji imaoc
znao ili je morao znati da postoji neka nedoputena radnja povodom koje dunik moe staviti prigovor
(nesavjestan imaoc mjenice)
EK
Pojam eka
ek je nalog (uput) za isplatu na ime ve neke postojee trabine. Izdavanjem i predajom eka ta se
obaveza gasi. To je i jednostrana izjava volje.
Materija o eku regulisana je posebnim Zakonom o eku, a na ek se odnose i pravila ZOO. Poto
spada u istu grupu HOV kao mjenica, analogno se primjenjuju pravila Zakona o mjenici kao to su:
pravovaljanost potpisa, indosamentu (osim o akceptu), avalu, plaanju, protestu, regresnoj svoti, vioj
sili itd. U meunarodnim odnosima odredbe enevske konvencije o eku.
Ekonomska uloga eka
- sredstvo bezgotovinskog plaanja, instrument platnog prometa veoma rairen
- omoguava brza distanciona plaanja prostim slanjem isparava, bez koritenja gotovog novca
- isplatoma putem ekova vri se odravanje finansijske discipline, jer se ek isplauje iz nekog pokria
- poveava se finansijski potencijal poslovnih subjekata
Slinosti eka sa mjenicom
Sama injenica da se na ek primjenjuju neka pravila o mjenici govor da izmeu njih postoje odreene
slinosti:
punovanost potpisa, rad lica bez ovlatenja i prekoraenje ovlatenja
pravila o razlici u novanoj svoti na ispravi
indosiranje
prezentacija na isplatu
izdavanje bjanko isprave
aval (osim avala trasata)
regres zbog neisplate, regresna svota i notifikacija
protest (osim zbog neakceptiranja i na osnovu prepisa)
solidarna odgovornost
via sila
zastara
ek se od mjenice razlikuje po:
ekonomska funkcija
linost trasata (banka)
pokrie kod trasata (banke)
ek moe glasiti i na donosioca
ek dospjeva po vienju
Osnovne ekovne radnje su: izdavanje eka, prenos, aval (jemstvo), isplata, opoziv i
umnoavanje.Radnje za ouvanje i ostvarivanje ekovnih prava su: protest, regres, obezbjeenje
ekovnogpotraivanja, amortizacija i ekovne tube.

IZDAVANJE EKA
ek se moe izdati samo na banku kod koje trasant ima pokrie sa kojim moeraspolagati putem eka.
Ugovor izmeu komitenta banke (trasanta) i banke (trasata) predstavljapravnu osnovu za ugovor o
eku, kojim su regulisana parava i obaveze po osnovu izdavanja i isplateeka. U trenutku izdavanja ek
mora biti popnunjen jer kod njega ne vai teorija omisijePokrie trasanta kod trasata mora postojati u
trenutku izdavanja eka, a pokrie se mora sastojati ugotovom novcu, novanim potraivanjima
trasanta prema trasatu ili u otvorenom kreditu koji je otvoriotrasat trasantu i mora biti raspoloivo, da
se njime moe raspolagati putem eka.
Nedostatak pokria ne povlai nitavost eka, jer pokrie nije bitan element eka. Za izdavanje ekabez
pokria postoje odgovarajue sankcije:
- administrativnopravna odgovornost trasanta 10-20% od nepokrivene ekovne svote,
- imovinskopravna odgovornost korisnik eka u vidu naknade potpune tete
- krivino-pravna odgovornost trasanta ako je znao da ek nema pokria (krivino djelo koje se gonipos
lubenoj dunosti).Administrativno pravna odgvornost postoji i kod izdavanja eka bez datuma ili sa
neistinitim datumom.
ISPLATA EKA
ek dospijeva i plativ je po vienju, a imalac moe podnijeti ek na isplatu istog dana kada je ekizdat.
To je sredstvo plaanja, a ne kreditiranja. Imalac eka je obavezan, ako hoe da naplati ek istipodnijeti
trasatu na isplatu u zakonom utvrenim rokovima:
1. 8 dana ako je mjesto izdavanja i plaanja isto i u naoj zemlji
2. 15 dana ako su to razliita mjesta u BiH
3. 20 dana ako je ek izdat u nekoj evropskoj zemlji
4. 40 dana ako je ek izdat van Evrope koja je na obalama Sredozemnog i Crnog mora
5. 70 dana ako je ek izdat u ostalim zemljama van Evrope.
Svi rokovi vae ako se ek naplauje u naoj zemlji, a raunaju se od dana izdavanja eka. Akokorisnik
propusti rok prezentacije ek postaje prejudiciran i imalac gubi prava regresa. Ipak imalac imapravo
podnijeti takav ek na isplatu a banka (trasat) ga je obavezna isplatiti, ako ek nije opozvan iako nema
drugaiji ugovor sa trasantom.
Prije isplate eka provjerava se njegova vjerodostojnost (sadrinu, regularnost lanca indosamenata,da li
postoji preinaenje ili brisanje eka itd.) a potom se vri isplata.
Isplata eka moe se vriti narazliite naine:
- plaanjem u gotovom ako nije predvieno drugo plaanje (npr samo za obraun), iuglavnom licima
koji nemaju otvoren raun
- uplata ekovne svote u korist rauna korisnika eka
- prenosom ekovne svote u korist rauna korisnika (kod obraunskih ekova),
- predajom korisnika drugog eka
- kompenzacijom
ekovna svota se isplauje u cijelosti i korisnik eka nije duan primiti djeliminu isplatu. Kada
isplatiek trast ima pravo zahtjevati predaju eka i da se na njemu konstatuje da je isplaen.Pravno
desjtvo isplate je isto kao kod mjenice. Ako je trasat isplati cjelu ekovnu svotu gase seobaveze svih
ekovnih dunika, dok kod djelimine isplate umanjuju se za onoliko koliko je isplaeno.Ako trasat
odbije isplatu koja je blagovremeno podnesena, odbijanje treba da se konstatuje protestom,pa korisnik
eka moe traiti isplatu od trasanta i ostalih mjeninih dunika
VRSTE EKA
**Prema nacinu na koji je odreen imatelj prava kod nekog ceka
1. prema oznaci korisnika: ek na ime, ek po naredbi, ek na donosioca i alternativni ek
2.namjeni eka: isplatni, obraunksi, barirani, cirkulacioni, putniki i dokumentarni
3.garancijama da e ek biti isplaen: neakceptirani, akceptirani, certificirani i vizirani
Pored ovih postoje jo:
- bankarski kad su u ulozi trasanta i trasata banke, ali razliite
- loro ekovi koje inostrana banka vue na domau banku (Mjesto izdavanja u stranoj, a plaanja
udomaoj zemlj

- nostro kovi koje domaa banka vue na stranu banku mjesto izdavanja BIH, a naplate
uinostranstvu
Cek na ime je takav cek u kome je izricito oznacen imalac ceka ,remitent,tj. lice kome se treba isplatiti
cekovna suma.Cek na ime prenosi se kao i cek po naredbi ,indosiranjem,pa u slucaju da je ovakav cek
indosiran ,trasat je duan da isplatu ceka izvri poslednjem indosataru ako postoji neprekinuti niz
indosamenata.
Cek po naredbi je takav cek u kome je prilikom izdavanja oznaceno da se isplata ima izvriti po
naredbi izvesnog lica .Ova klauzula ovlacuje remitenta da moe cek preneti dalje putem indosamenta.
Cek na donosioca je takav cek u kome nije oznaceno lice kome se ima platiti cekovna suma ,vec se ona
ima isplatiti svakom donosiocu ceka.Ovakav cek se prenosi tradicijom ,tj. Prostom predajom drugom
licu ,to omogucuje njegovu laku i brzu cirkulaciju.Trasat je duan da cek na donosioca isplati licu koje
mu ovakav cek podnese na isplatu.
Alternativni ek - Ovaj ek u sutini predstavlja ek na donosioca, jer se na ekovnom blanketu vri
alternativno oznaavanje korisnika, kao na primer: "platite Dordu Periiu ili donosiocu", svodi kao na
ek na donosioca. Alternativni ekovi vrlo esto sadre ime remitenta, ali kao to smo izneli, moe da
ima i klauzulu da trasat-banka isplati ekovni iznos, donosiocu eka. To je neka vrsta meovite hartije
od vrednosti, jer on moe da bude i ek na ime, ali i ek po naredbi i ek na donosioca. Alternativni ek
se moe preneti prosto predajom i onda kad sadri ime remitenta.
Sopstveni trasirani ek. - Kod ove vrste eka, trasant vue ek, odnosno trasira ek i na samoga sebe.
Takvih primera bilo je i u praksi, da jedna banka vue ek na drugu banku i onda je takav ek neka
vrsta interbankarskog-meubankarskog instrumenta plaanja.
**ekovi, prema njihovoj nameni
Prema nameni i drugim svojstvima, ekovi se dele na: isplatne, obraunske ili virmanske, barirane ili
precrtane ekove, dokumentarne, akreditivne, putnike, cirkularne, vizirane i certificirane ekove.
a) Isplami (gotovinski) ek. - Kod isplatnih, gotovinskih ekova, trasat isplauje ekovnu svotu u
govorom novcu. Tu je bitno da se isplata realizuje u gotovom novcu, bez obzira da li se ona obavlja
prema imaocu eka ili se radi o trasantu.
b) Obraunski ili virmanski ek. - Obraunski ili virmanski ekovi su oni ekovi kod kojih se isplata
ne obavlja u gotovom novcu, nego se prenos sredstava vri sa tekueg rauna na trasanta, a to ini
banka-trasat u korist tekueg rauna ili iro rauna imaoca eka. Na ovakvim ekovima, shodno naim
propisima, mora da postoji klauzula "samo za obraun" ili neka slina klauzula.
c) Barirani ili precrtani ek.- Barirani ili precrtani ekovi su oni ekovi, na ijem se licu nalaze dve
paralelne linije, dijagonalno po eku, a naplata ovakvog eka od trasata, moe da se izvri samo
posredstvom neke banke.Razlikuje se opti i posebni precrtaj. Kod posebnog precrtaja, izmeu
dijagonalnih linija je naveden naziv banke gde se mora izvriti naplata eka. Kod opteg precrtaja,
izmeu linija nije navedeno nita ili stoji samo opta klauzula preko bnke. Opti precrtaj se moe
pretvoriti u poseban upisivanjem imena banke, a obrnuto nije dozvoljeno.
d) Dokumentarni ek. - Dokumentarni ek se javlja esto, kod nekih zemalja kod kojih je bitno da se
isplata eka uslovljava odgovarajuom istovremenom prezentacijom robnih dokumenata. To
prezentiranje robnih dokumenata, oznaava dokazivanje da je korisnik eka izvrio svoje obaveze iz
nekog pravnog posla koje je imao prema trasantu. U ovom eku, moraju biti oznaena dokumenta koja
treba da budu predata prilikom isplate eka, jer trasat moe da odbije isplatu eka ako mu nisu
predata odreena dokumenta.
e) Putniki ekovi. - Putniki ekovi su oni ekovi sa kojima putnici podmiruju svoje trokove na
putovanju bez upotrebe gotovog novca, a kojima plaaju odreenu robu ili usluge.
j) Akreditvni ekovi. - Akreditivni ekovi predstavljaju one ekove gde se uz niz olakica ostvaruje
konkretna ekonomska politika u vezi stimuliranja pojedinih privrednih delatnosti od strane drave. Oni
se odlikuju time da se ovakvi ekovi mogu upotrebi ti za kupovinu odreenih proizvoda, a na njih se
primenjuju slina pravila kao za putnike ekove.
g) Vizirani ekovi. - Vizirani ekovi se javljaju esto i sadre klauzulu, kao na primer, "vien" i sl. koji
je na njih stavila banka o postojanju pokria, u momentu izdavanja eka. Banka se ne obavezuje da
takvo pokrie blokira za isplatu eka.

h) Certficirani ekovi. - Certificirani ekovi su oni ekovi u koji se unosi klauzula o postojanju
pokria, kao na primer: "certificiran", "dobar", "good", "pokriven" i sl. Za razliku od viziranih ekova,
banka kod ovih certificiranih ekova preuzima odgovornost, ne samo u pogledu postojanja novanog
pokria, nego i za realizaciju, tj.naplatu tih ekova, esto se obavezujui - da pokrie blokira do isteka
roka za prezentaciju eka na isplatu.
i) Cirkularni ekovi. - Cirkularni ekovi su oni ekovi koje izdaje banka u svojstvu remitenta, a koje
ona predaje klijentu (kao remitentu) u cilju naplate eka, kod poslovne jedinice banke ili neke druge
korespondentne banke. Tu je banka u ulozi trasanta, dok je kod putnikih ekova u ulozi trasata. Ovi
ekovi su sigurno sredstvo za realizaciju, jer ih banke ne izdaju ako prethodno ne postoji odgovarajue
novano pokrie. Istim ekovima se olakava licima da raspolau sa sredstvima koja imaju na raunima
kod banke.