-

nakon duljeg izbivanja po europskim metropolama, vraa u rodnu Panoniju s

namjerom da pronae inspiraciju te odgovore na pitanja o svrhovitosti umjetnikoga
djelovanja (33)

Filip, ve due vremena iskorijenjen i odvojen od podloge, u

nemogunosti je da dosadanjim slikarskim sredstvima i tehnikama izrazi
svijet onako kako bi eli (34)
Filip se pokuava vratiti svojim hrvatskim korijenima, hrvatskoj tradiciji,
pronai neko vrsto uporite u obiteljskoj i nacionalnoj povijesti
Odnos prema povijesti mogue je prezentirati raznovrsnim modelima, s tim
da bi se veina dala svesti pod jedan od dvaju oprenih pristupa: teleoloki
pristup, koji podrazumijeva ideju povijesnoga napretka, ili neteleoloki, kao
nemogunost uenja i napretka. Jedan od neteleolokih modela jest onaj
cikliki, po kojemu je povijest kontinuirana kruna vrtnja, vjeno
ponavljanje istoga.
Najpoznatijim zastupnikom ciklikog shvaanja historijskoga kretanja
najee se dri Friedrich Nietzsche. Osim toga, ovaj filozof shvaanje
povijesnih gibanja defi nira i sljedeom trijadom:
monumentalistiki/antikvarni/kritiki odnos prema povijesti, od kojih je
njegovim stavovima najblii ovaj posljednji potreba za kritikim
tumaenjem povijesnih zbivanja, potreba da se prolost stavi pred sud
sadanjice (Nietzsche 2004: 19 32). (34-35)
Nietzscheovo uvjerenje kako je povijesna zbilja shvatljiva i vrijednosno
utemeljena jedino kao estetski fenomen.
Pesimistinim stavom o nemogunosti napretka Nietzsche se nadovezuje
na velikog romantiarskog mislioca Schopenhauera, prema kojemu ljudi
tijekom povijesti mijenjaju samo kostime, ali ne i svoju narav
Kao najviu ljudsku sposobnost i on istie upravo umjetnost, koja uvijek
mora biti bezinteresna. Umjetnika spoznaja nadmona je povijesnome
znanju misao je koja ova dva fi lozofa povezuje i s poznatim Aristotelovim
shvaanjem uloge pjesnika i povjesniara (v. mega 1994: 65 120).
Filipov problem predstavlja kako konstrukcija vlastite, osobne povijesti
(povezane s pitanjem oinstva), tako i smjetaj rodne Panonije u povijesni
kontekst. Panonija predstavlja onaj hrvatski identitet u koji se Filip
pokuava vratiti, u kojem se nastoji pronai.
Iako u jednom trenutku izjavljuje kako ime i prezime ne znae nita,
Filipove muke s umjetnikom inspiracijom i aktivnou nedvojbeno se
isprepliu s njegovim traenjem identiteta
Zasien posrednim ivljenjem i surogatima koje mu nude europski gradovi,
on ezne za neposrednou ivota, za izravnim i neiskvarenim gledanjem.
Zato je vonja prema Kostanjevcu putovanje koje poprima mitske razmjere:
povratak u panonske nizine neka je vrsta katarze ...(mega 2001: 129).
(36)
Odbija ideju linearnog doivljaja povijesti, povijesti kao znaka drutvenoga
napretka
Ipak, u trenutku kad nad panonskim ravnicama ugleda avion, javlja se u
njemu neka vrsta epifanijskog doivljaja, vizija o moguem napretku, ak i
u tom panonskom blatu

Filip je, u smislu potrage za povijesnim, poprilino ambivalentan lik. S

jedne strane muke oko oeva imena, snanog autoriteta prema kojem bi
se mogao postaviti, s kojim bi se mogao identifi cirati, a s druge strane
nijekanje materijala predaka u sebi, bijeg od onog primitivnog panonskog
koje u njemu izaziva gnuanje.
Pita se Filip treba li slikati, a ako treba onda kako. Je li umjetnost uope
potrebna drutvu? Kakva je umjetnikova odgovornost prema nacionalnoj
zajednici kojoj pripada? (37)
Drutvena zajednica kojoj se Filip vraa nema nita protiv Filipova slikanja,
ali ne smatra takvu djelatnost egzistencijalno vanom: Ovdje u Kostanjevcu
imalo bi smisla prodavati konjske gunjeve, lonce, petrolejke (a i to ide
danas slabo), ali da ovjek slika tu, to je bespredmetno. Kome? Zato?
Fauvizam je ovdje isti besmisao!(53) (38)
Filip eli na neki nain prosvijetliti zaostalu panonsku sredinu; eli ukazati
panonskom (hrvatskom!) ovjeku na vie, duhovne vrjednote; pokrenuti u
njemu spoznaju i kritiku misao.
2 epifanijska sredita romana: motiv aviona nad panonskim nizinama, koji
predstavlja potencijalnu bolju budunost te vizija slikarskog ostvarenja lika
Isusa Krista nad panonskom zemljom
Upravo je lik Krista na Filipovoj imaginarnoj kompoziciji poveznica onog
primitivnog, nazadnog panonskog s nekim viim, duhovnim vrijednostima.
(42)
Iako Filip uglavnom zagovara bezinteresnu umjetnost, ova kompozicija
razotkriva onaj Filipov dio koji nastoji stvarati za zajednicu kojoj se eli
vratiti.