nakon duljeg izbivanja po europskim metropolama, vraa u rodnu Panoniju s
namjerom da pronae inspiraciju te odgovore na pitanja o svrhovitosti umjetnikoga djelovanja (33)
Filip, ve due vremena iskorijenjen i odvojen od podloge, u
nemogunosti je da dosadanjim slikarskim sredstvima i tehnikama izrazi svijet onako kako bi eli (34) Filip se pokuava vratiti svojim hrvatskim korijenima, hrvatskoj tradiciji, pronai neko vrsto uporite u obiteljskoj i nacionalnoj povijesti Odnos prema povijesti mogue je prezentirati raznovrsnim modelima, s tim da bi se veina dala svesti pod jedan od dvaju oprenih pristupa: teleoloki pristup, koji podrazumijeva ideju povijesnoga napretka, ili neteleoloki, kao nemogunost uenja i napretka. Jedan od neteleolokih modela jest onaj cikliki, po kojemu je povijest kontinuirana kruna vrtnja, vjeno ponavljanje istoga. Najpoznatijim zastupnikom ciklikog shvaanja historijskoga kretanja najee se dri Friedrich Nietzsche. Osim toga, ovaj filozof shvaanje povijesnih gibanja defi nira i sljedeom trijadom: monumentalistiki/antikvarni/kritiki odnos prema povijesti, od kojih je njegovim stavovima najblii ovaj posljednji potreba za kritikim tumaenjem povijesnih zbivanja, potreba da se prolost stavi pred sud sadanjice (Nietzsche 2004: 19 32). (34-35) Nietzscheovo uvjerenje kako je povijesna zbilja shvatljiva i vrijednosno utemeljena jedino kao estetski fenomen. Pesimistinim stavom o nemogunosti napretka Nietzsche se nadovezuje na velikog romantiarskog mislioca Schopenhauera, prema kojemu ljudi tijekom povijesti mijenjaju samo kostime, ali ne i svoju narav Kao najviu ljudsku sposobnost i on istie upravo umjetnost, koja uvijek mora biti bezinteresna. Umjetnika spoznaja nadmona je povijesnome znanju misao je koja ova dva fi lozofa povezuje i s poznatim Aristotelovim shvaanjem uloge pjesnika i povjesniara (v. mega 1994: 65 120). Filipov problem predstavlja kako konstrukcija vlastite, osobne povijesti (povezane s pitanjem oinstva), tako i smjetaj rodne Panonije u povijesni kontekst. Panonija predstavlja onaj hrvatski identitet u koji se Filip pokuava vratiti, u kojem se nastoji pronai. Iako u jednom trenutku izjavljuje kako ime i prezime ne znae nita, Filipove muke s umjetnikom inspiracijom i aktivnou nedvojbeno se isprepliu s njegovim traenjem identiteta Zasien posrednim ivljenjem i surogatima koje mu nude europski gradovi, on ezne za neposrednou ivota, za izravnim i neiskvarenim gledanjem. Zato je vonja prema Kostanjevcu putovanje koje poprima mitske razmjere: povratak u panonske nizine neka je vrsta katarze ...(mega 2001: 129). (36) Odbija ideju linearnog doivljaja povijesti, povijesti kao znaka drutvenoga napretka Ipak, u trenutku kad nad panonskim ravnicama ugleda avion, javlja se u njemu neka vrsta epifanijskog doivljaja, vizija o moguem napretku, ak i u tom panonskom blatu
Filip je, u smislu potrage za povijesnim, poprilino ambivalentan lik. S
jedne strane muke oko oeva imena, snanog autoriteta prema kojem bi se mogao postaviti, s kojim bi se mogao identifi cirati, a s druge strane nijekanje materijala predaka u sebi, bijeg od onog primitivnog panonskog koje u njemu izaziva gnuanje. Pita se Filip treba li slikati, a ako treba onda kako. Je li umjetnost uope potrebna drutvu? Kakva je umjetnikova odgovornost prema nacionalnoj zajednici kojoj pripada? (37) Drutvena zajednica kojoj se Filip vraa nema nita protiv Filipova slikanja, ali ne smatra takvu djelatnost egzistencijalno vanom: Ovdje u Kostanjevcu imalo bi smisla prodavati konjske gunjeve, lonce, petrolejke (a i to ide danas slabo), ali da ovjek slika tu, to je bespredmetno. Kome? Zato? Fauvizam je ovdje isti besmisao!(53) (38) Filip eli na neki nain prosvijetliti zaostalu panonsku sredinu; eli ukazati panonskom (hrvatskom!) ovjeku na vie, duhovne vrjednote; pokrenuti u njemu spoznaju i kritiku misao. 2 epifanijska sredita romana: motiv aviona nad panonskim nizinama, koji predstavlja potencijalnu bolju budunost te vizija slikarskog ostvarenja lika Isusa Krista nad panonskom zemljom Upravo je lik Krista na Filipovoj imaginarnoj kompoziciji poveznica onog primitivnog, nazadnog panonskog s nekim viim, duhovnim vrijednostima. (42) Iako Filip uglavnom zagovara bezinteresnu umjetnost, ova kompozicija razotkriva onaj Filipov dio koji nastoji stvarati za zajednicu kojoj se eli vratiti.