Professional Documents
Culture Documents
Finansije II
Finansije II
Finansiranje u klasinom smislu se oznaava kao snabdevanje preduzea kapitalom, pri emu se kao
kapital podrazumeva apstraktna suma vrednosti imovine uloene u preduzee, a koja se u bilansu
pojavljuje na strani pasive.
Postoji shvatanje da je pojam finansiranja jedinstven i da se ispoljava u traenju izvora finansiranja, u
dogovorima prilikom pripreme ugovora, i u zakljuivanju ugovora, dok se efektivno disponiranje kapitala
iscrpljuje u korienju dobijenih sredstava u preduzeu.
Pod finansiranjem poslovanja preduzea podrazumeva se pronalaenje i obezbedjenje dobijanja
finansijskih sredstava predvienih konceptom finansijske politike i finansijskog plana za ostvarivanje
odreenih poslovnih programa i razvoja.
ema finansiranja oblika finansiranja po D. Harle-u:
1. Sopstveno finansiranje (pribavljanje sopstvenog kapitala)
a) eksterno (pribavljanje osnovnog kapitala-glavnice, uloga i spoljnih rezervi preduzetnika)
b) interno (samofinansiranje formiranjem rezervi iz dobiti, u otvorenom ili prikrivenom obliku)
2. Tue finansiranje (pribavljanje tueg kapitala)
a) eksterno (pribavljanje svih vrsta kredita, zajmova i ostalih tuih sredstava)
b) interno (korienje rezervi za penzije radnika i slubenika, obustava poreza i socijalnog osiguranja)
Kada se radi o oblicima i pravilima finansiranja poslovanja, osnovna je razlika izmeu sopstvenog i tueg
finasiranja (kreditiranja) i izmeu sopstvenog i tueg kapitala. Pritom treba praviti razliku izmeu
sopstvenog finansiranja i samofinansiranja. Kad vlasnik preduzea prilikom osnivanja stavlja preduzeu
na upravljanje i korienje potrebna osnovna i obrtna sredstva, tada se u pasivi bilansa preduzea
pojavljuje glavnica ili kapital kao jedini izvor poslovnih sredstava, jer preduzee posluje iskljuivo
sredstvima svog vlasnika. Tada se radi o sopstvenom finansiranju. Kad preduzee svojim produktivnim,
ekonominim i rentabilnim poslovanjem ostvari znaajnu istu dobit, pa je vlasnik (suvlasnici, akcionari)
ne koristi u celini za transfer, ve ostavlja u preduzeu i sredstva neutroenog neto profita koristi za
proirivanje poslovnih aktivnosti preduzea, tad govorimo o samofinansiranju.
Oblici samofinansiranja:
1.
U irem smislu kad preduzee ostvarenim finansijskim sredstvima moe samo da finansira
ukupne poslovne potrebe postojeeg obima poslovanja i da disciplinovano i dosledno vri reprodukovanje
postojeih poslovnih sredstava; podrazumeva i da preduzee posluje i svojim i tuim sredstvima, ali
poslovnim rezultatom obezbeuje sredstva za finansiranje reprodukovanja svih postojeih elemenata u
procesu rada (svojih i tuih)
2.
U uem smislu kad preduzee samostalno finansira proirenje i poveanje obima poslovanja bez
obzira na okolnost da li koristi samo sopstvena ili tua sredstva.
Izvori samofinansiranja su internog karaktera i predstavljaju ih:
1. Dobit koja se javlja u dva oblika:
a) skriveni oblik iako se utvrivanje stvarne dobiti vri na kraju poslovne godine, u praksi se
sredstva sukcesivno ostvarivane dobiti slivaju na iro raun i koriste tokom godine kao obrtna
sredstva, pa iz njih preduzee vri samofinansiranje tekueg poslovnog procesa
b) otvoreni oblik kada se, na osnovu zavrnog rauna, izvri namenska raspodela dobiti i
izdvajanje tih sredstava u namenske svrhe
2. Amortizacija
a) kalkulativno obraunavanje amortizacije kao troka poslovanja
1
b) putem realizacije vri se materijalno formiranje amotizacije kroz naplatu fakture; ona se finansijski
kumulira na iro raunu i tretira kao oblik poslovnih obrtnih sredstava; ovo se odnosi samo na
dodatnu amortizaciju koju preduzee obraunava i naplauje zbog dejstva tehnikog progresa na
ekonomsku zastarelost sredstrava i predstavalja skriveni oblik korienja amortizacije
Pod pravilima finansiranja podrazumevaju se i oznaavaju kriterijumi za izbor sredstava finansiranja,
odnosno norme za pribavljanje kapitala iz odreenih poslovnih aspekata.
Pravila finansiranja se dele na:
1.
pravila finansiranja bez obzira na imovinu (sredstva u aktivi bilansa) pravila vertikalnog
metoda finansiranja
2.
pravila finansiranja imovine (aktive) pravila horizontalnog metoda finansiranja
Pravila vertikalnog metoda finansiranja - Ova pravila tretiraju odnos sopstvenog prema tuem kapitalu,
odnosno nastoje da postave normu za strukturu kapitala, tj. izvora sredstava. Ova pravila se odnose samo
na pasivu bilansa, odnosno na strukturu ukupnog izvora sredstava.
1.
Pravila za odnos sopstvenog i tueg kapitala - Nazivaju se jo i pravila za pokrie rizika, jer se
esto javljaju u formi postavljenih relacija izmeu sopstvenog i tueg kapitala ili u formi minimalnih
zahteva ili donjih limita za finansiranje preduzea sopstvenim kapitalom. Bilo kakvo fiksiranje relacija
izmeu sopstvenog i pozajmljenog kapitala ne moe da obezbedi sigurnu zatitu likvidnosti. to se tie
sigurnosti opte je miljenje da sopstveni kapital ima zatitnu funkciju za tui kapital i da se ona ne moe
zameniti tuim kapitalom. Preduzee je zainteresovano za privlaenje tueg kapitala sve dok se trina
kamata ne izjednai sa stvarnim ukamaenjem korienog kapitala.
2.
Pravila za odnos osnovnog kapitala i rezervi - Postoje odreena pravila za odnos izmeu
pojedinih vrsta kapitala, a jedino se ozbiljnije tretira odnos izmeu sopstvenog kapitala i sopstvenih
rezervi. U tom smislu Gerstner tvrdi da ukoliko su vee rezerve u odnosu na sopstveni kapital (tj. rezervni
fondovni u odnosu na poslovni fond), utoliko je preduzee solidnije.
3.
Pravila za odnos dugoronog prema kratkoronom kapitalu - Ovaj odnos je uslovljen
strukturom imovine koja zavisi od vrste preduzea. Zato se, umesto vrsto postavljenih normi, istie opti
zahtev finansijske politike da odnos izmeu dugoronog i kratkoronog kapitala treba da bude postavljen
u skladu sa potrebama pokria, koje proizilazi iz strukture imovine.
Pravila horizontalne metode finansiranja - Ova pravila se odnose na odnos izmeu imovine (sredstava
u aktivi) i angaovanog kapitala (izvora sredstava). Radi se o istovremenom tretiranju odnosa sredstava u
aktivi i njihovoih odgovarajuih izvora iskazanih u pasivi.
1.
Zlatno (bankarsko) pravilo finansiranja - Ovo pravilo trai da se primljeni tui kapital ne sme
koristiti vremenski nepovoljnije nego to je dobijen, to treba shvatiti kao zahtev da kratkorono dobijena
finansijska sredstva treba da budu uloena samo kratkorono, a dugoroni krediti da budu odobravani
samo iz dugorono primljenih sredstava. To znai da primljeni tui kapital ne sme se dugoronije koristiti
nego to je dobijen. Sredstva za finansiranje i njihovo vremensko korienje mora odgovorati po ronosti.
2.
Zlatno bilansno pravilo - Dugorono vezana imovina (tj. osnovna sredstva) treba da bude
finansirana iz dugoronih izvora, a kratkorono vezana (tj. obrtna sredstva) kratkoronim kapitalom.
Zlatno bilansno pravilo u uem smislu predstavlja zahtev da se vri dugorono sopstveno finansiranje
samo postrojenja (osnovnih sredstava), a obrtna imovina samo kratkoronim ili ukupnim tuim kapitalom.
Zlatno pravilo u irem smislu postavlja proiren zahtev da ne samo postrojenja (osnovna sredstva), ve i
obrtna imovina, ukoliko je trajno vezana u preduzeu, treba da bude finansirana dugoronim kapitalom.
3.
Pravilo finansiranja 1:1 (acid test) - Ovo pravilo polazi od minimalnog zahteva jednakosti
izmeu gotovine, menica i dunika, s jedne, i kratkoronog kapitala, sa druge strane. Upotrebljava se kao
osnova za merenje tzv. likvidnosti prvog stepena. Na njega se, u praksi ocene likvidnosti na osnovu
2
bilansa, redovno naslanja pravilo 2:1 (current-ratio ili bankers-ratio), koji slui kao osnova za utvrivanje
likvidnosti drugog stepena. Ovo drugo pravilo zahteva da odnos obrtne imovine prema kratkoronim
obavezama bude najmanje 2:1. Ovaj odnos je takav zbog toga to svaki deo obrtnih sredstava ima neke
toksine elemente (nekurentne zalihe, manice koje nemaju pokrie u roku dospelosti, sumnjiva i sporna
potraivanja..)
Optimalna struktura kapitala preduzea - Struktura kapitala preduzea predstavlja miks njegovog
kapitala (obine i preferencijalne akcije) i duga (hartije od vrednosti osim akcija, krediti). Politika
strukture kapitala polazi od toga da sa dugom raste rizik, ali da visoki dug vodi do vie stope prinosa
kapitala. Optimalna struktura kapitala je ona koja predstavlja optimalni balans izmeu rizika i prinosa i
usled toga maksimizira cenu akcije.
Poslovni rizik je rizik poslova preduzea ne uzimajui u obzir dug. Poslovni rizik predstavlja neizvesnost
ostvarenja poslovnog rezultata kao prinosa na ukupno uloena sredstva, odnosno kapital.
Poslovni rizik zavisi od vie faktora:
1.
promenljivost tranje ako je prodaja proizvoda preduzea stabilna tokom vremena nii je
poslovni rizik
2.
promenljivost prodajne cene preduzea - preduzea iji se proizvodi prodaju na vrlo
nestabilnim tritima izloena su veem poslovnom riziku
3.
promenljivost nabavnih cena preduzea - preduzea ije su nabavne cene visoko nesigurne
izloena su visokom stepenu poslovnog rizika
4.
prilagodljivost za ona preduzea koja imaju vie sposobnosti da prilagoavaju cene nii je
stepen poslovnog rizika
5.
obim do koga su trokovi fiksni: poslovni leverid - ako je visok stepen poslovnih trokova
fiksan i ne smanjuje se kad tranja opada, poslovni rizik je povean.
Poslovni rezultat (poslovni profit, poslovni dobitak, profit pre kamata i poreza) dobija se kada se od
prihoda od prodaje oduzmu varijabilni i fiksni trokovi.
PPKP (EBIT) = PP VT FT
Faktor poslovnog leverida (FPL) pokazuje procentualnu promenu poslovnog rezultata izazvanu
jednoprocentnom promenom prihoda od prodaje. Faktor poslovnog leverida je odnos prihoda od prodaje
umanjenog za varijabilne trokove i poslovnog rezulata. Pokazuje koliko se puta bre menja poslovni
rezultat nego to se menja prihod od prodaje. Ako je vii poslovni leverid preduzea vii je i njegov
poslovni rizik. U najveoj meri poslovni leverid je odreen tehnologijom.
FPL = (PP VT) /PPKP = (PP VT) / (PP VT FT)
PP-prihod od prodaje
VT-varijabilni trokovi i
FT-fiksni trokovi
da potpie linu menicu kojom e garantovati plaanje ili bankarsku garanciju. Ovakva menica se obino
potpisuje u momentu isporuke robe ili pri izvrenju ugovorene usluge.
2.
Uslovima prodaje se definiu uslovi isplate (vreme u kome ce isplata biti izvrena). Oni se
najese razlikuju u duini vremenskog termina koji kupac ima na raspolaganju da izvri plaanje robe.
Liberalni uslovi se koriste kada kupci posjeduju jaku reputaciju, ali su finansijski slabi, a striktni uslovi
prodaje u poslovanju sa nepoznatim kupcima ili kupcima sa loom reputacijom.
Konsignacija je najliberalniji vid prodaje i esto se koristi u sluajevima kada je kupac finansijski slab.
Prodavac isporuuje robu kupcu ali ona i dalje ostaje u vlasnitvu prodavca, ime prodavac kupca tretira
kao skladite svojih proizvoda, a ne kao kupca. Plaanje preuzete robe se vri tek nakon to kupac
preuzetu robu preda svojim kupcima.
Kod sezonskog datiranja sve narudzbine koje su izvrene pre odreenog datuma se obraunavaju pod tim
datumom. Ova vrsta ugovora se koristi u situacijama kada je poslovanje kupca izrazito sezonskog
karaktera.
Mesenim naplaivanjem se sve prodaje koje su obavljene pre odreenog datuma u mesecu
obraunavaju na kraju meseca, kada se vri i njihova naplata.
Odloeno plaanje pretstavlja najei vid prodaje koja u sebi moe sadrati i odreene pogodnosti
(najee popuste na ugovorenu cenu), ukoliko se ugovorne obaveze izmire pre roka dospea. Taj popust
se obino navodi u ugovoru zajedno sa rokom do koga vai.
Plaanje pri isporuci ili plaanje pre isporuke se primenjuje kod rizinih kupaca. Kod plaanja pri
prodaji, roba se ne isporuuje sve do momenta kad je kupac plaa ili za nju dostavlja sertifikovani ek.
Kod plaanja pre isporuke, od kupca se zahteva da plati pun ugovoren iznos pre isporuke robe ili
izvrenja usluge.
3.
Besplatni trgovinski krediti - pri njihovoj realizaciji se ne plaa nikakva kamata niti postoje bilo
kakvi dodatni trokovi prilikom njihovog uzimanja.
4.
Trgovinski krediti sa trokovima - u najveem broju sluajeva trgovinski krediti sa sobom nose
odreenu kamatu koja se mora uzeti u obzir pri donoenju odluke o prihvatanju kredita.
5.
Analiza trgovinskog popusta - U sluajevima prodaje na odloeno plaanje, ako postoji ponueni
popust, kupac mora da donese odluku da li mu se vie isplati da plati odmah i iskoristi popust ili plati
kasnije bez popusta. Odustajanje od popusta kupac kreira jo jedan dodatni kredit produujui rok za
plaanje obaveza, ali po vioj ceni.
6.
Analiza nekoliko trgovinskih popusta - Kamatna stopa na uzeti kredit je veoma visoka u sluaju
da se njegova isplata vri odmah po isticanj termina u kome je preduzee imalo pravo na popust. Ukoliko
se rok otplate dovoljno produi, kamatna stopa e pasti ispod stope za alternativne izvore finasiranja. Na
taj nain preduzee pozajmljuje novac od svojih dobavljaa.
Ukupan kreditni poloaj odreenog preduzea se moe izraunati uz pomo sledee formule:
Neto kreditni bilans = sredstva data na zajam sredstva uzeta na zajam
Preduzee sa pozitivnim neto kreditnim bilansom je neto snabdeva trgovinskim kreditima na
finansijskom tritu. Ovakav poloaj je pogodan za velika preduzea sa dobrim pristupom finansijskim
tritima, koja mogu doi do potrebnih sredstava pod povoljnijim uslovima od svojih klijenata i pomogati
ih na taj nain. Preduzee sa negativnim neto kreditnim bilansom je neto korisnik na finasijskom tritu.
Negativna neto kreditna pozicija je pogodna za mala i finasijsko slaba preduzea, koja se mogu finasirati
kroz jeftine trgovinske kredite koje im pruaju njihovi dobavljai.
Bankarski zajmovi - kratkoroni, dobijeni od komercijalnih banaka, esto su jedini izvor finansiranja koji
stoji na raspolaganju malim preduzeima. Dobijaju se ili preko preliminarnih pregovaranja ili
pribavljanjem na osnovu ponuda.
6
1. Preliminarni zajmovi - Postoje dva naina putem kojih se moe obavljati zaduivanje na osnovu
preliminarnih zajmova. Uz pomo prvog naina preduzee potpisuje menicu koju banka moe da
plati za svaki deo novca datog na zajam. Svaka menica ima odreen datum dospea i ona nakon
roka dospea moe biti isplaena ili njeno trajanje moe biti produeno. Drugim nainom
preduzee raspolae pozajmljenih novcem do odreenog, unapred ugovorenog iznosa. Banka
pokriva svaki negativni saldo na raunu preduzea koji nije vei od unapred dogovorenog iznosa i
na ovaj nain ona u stvari kreditira preduzee. Uplate koje stiu na raun preduzea kod banke
prvo se koriste za isplatu duga koji ono ima prema banci. Banke zahtevaju da se negativan kreditni
bilans u odreenom periodu svede na 0 taj period se naziva period poravnanja i najee iznosi
jedan ili dva meseca. Preliminarni zajmovi se mogu pojaviti kao kreditne linije i kao obrtne
kreditne linije. Kod kreditne linije banka se ne obavezuje prema klijentu da e mu potreban novac
uvek biti na raspolaganju i ona nije obavezna da prihvati bilo koji klijentov zahtev koji se odnosi
na dodatno finansiranje. Najei oblik ovakve vrste zaduivanja predstavljaju bankarske kreditne
kartice. Obrtna kreditna linija je pravni ugovor koji sadri obavezu da e banka ispuniti svaki
zahtev klijenta koji ne prelazi granicu postavljenu prilikom potpisivanja ugovora.
2. Krediti na osnovu trenutnih ponuda - Ovo je drugi nain pribavljanja kratkoronih sredstava
koji se veoma esto koristi za odreene potrebe. U ovom sluaju ne obavljaju se prethodni
pregovori izmeu banke i primaoca zajma, a procedura njihovog odobravanja se razlikuje prema
namenama za koje se oni trae. Primer je kreditiranje kupovine automobila.
Odreivanje cene kredita - Banke odrjuju kamatu na veinu svojih kredita na osnovu vladajue
kamatne stope na tritu novca. Poto preduzee podnosi zahtev za odobravanje bankarskog kredita,
slubenici banke sprovode analizu da bi utvrdili kredibilitet klijenta, a takoe i vre proveru namene za
koju e sredstva dobijena kreditom biti upotrebljena, kao i utvrivanje integriteta menadmenta
preduzea. Analiza kredibiliteta prikazuje finansijsko stanje preduzea kroz prouavanje raunovodstvenih
podataka o njegovom poslovanju. Konana kamata se dobija nakon svih prorauna i ona je najee neto
via od bazne kamate. Pored kamate na date kredite, banke najee naplauju i naknade jednokratnog
karaktera i njima se naplauju trokovi koje je banka imala prilikom realizacije kredita. Klijenti esto na
raun banke polau depozit koji ce sluiti kao garancija da e preuzete obaveze na osnovu kredita biti
izmirene. Na depozit banka daje klijentu odreenu kamatu, moe ga koristiti za investiranje, ali on mora
biti vraen klijentu nakon izmirenja obaveze. Depoziti se obino izraunavaju kao procenat u odnosu na
ukupnu veliinu kredita. Moe se desiti da se glavnica i kamata isplauju na kraju perioda trajanja kredita,
ali se esto deava da se kamata i deo glavnice isplauju tokom vremena trajanja kreditnog aranmana.
Diskontni kredit je takav kod koga se kamata plaa u momentu podizanja kredita, a ne u momentu njegove
otplate.
Hipotekarni krediti - U sluajevima kad primalac kredita nema visok kredibilitet banke esto trae
hipoteku nad delom ili kompletnom imovinom klijenta da bi sebi obezbedile sredstva za povraaj svoga
novca u sluaju da klijent ne bude u mogunosti da vrati pozajmljena sredstva. Primalac kredita potpisuje
ugovor kojim se odreena nepokrenost polae kao zalog, najee potraivanja koja preduzee ima i
inventar ija je kupovina finansirana sredstvima kredita.
1. Dodeljivanje potraivanja - Dodeljivanje je uobiajen nain kojim se potraivanja polau kao
zalog pri davanju hipotekarnih kredita. Klijent alje banci dokumentaciju o svojim kupcima i
kreditima koji su im dati. Banka vri ocenu kredibiliteta klijentovih kupaca i prihvata deo ili sva
potraivanja. Klijentovi kupci najee nisu ni upoznati sa obavljenom transakcijom.
2. Otkup potraivanja - Klijent prodaje banci svoje potraivanje. Banka nema vie nikakvih
potraivanja od kupca i ona sama snosi rizik neuspeha pri naplati otkupljenog potraivanja. Klijent
prvo obavetava banku da njegov klijent eli da kupi odreenu robu na kredit, a zatim banka vri
7
ocenu kreditne sposobnosti kupca. Banka svome klijentu plaa odreeni deo vrednosti preuzetog
potraivanja i na taj nain ovo potraivanje prelazi u njeno vlasnitvo. Pri izraunavanju vrednosti
preuzetog potraivanja od njegove nominalne vrednosti oduzimaju se tri vrednosti:
a)
kamata
b)
naknada za administrativne trokove
c)
rezerva kojom se pokrivaju svi eventualni trokovi
3. Zalaganje inventara - vrednost inventara zavisi od njegove trine cene, mogunosti prodaje,
kvarljivosti i od trokova prenosa sa jednog mesta na drugo. Upteno, sirovine predstavljaju
prihvatljiv zalog, dok se roba iji je proizvodni proces u toku teko prihvata jer je nju teko
prodati. Postoje 4 osnovne metode uz iju pomo davalac zajma moe da obezbedi svoj interes pri
davanju kredita:
a) Pravo zadravanja predstavlja potraivanje prema celokupnom inventaru koji je u vlasnitvu
zajmoprimaoca. Zajmoprimalac zadrava punu kontrolu nad robom, a kreditor mora prvo da
locira i identifikuje inventara a tek zatim moe da sprovede pravnu proceduru u cilju njenog
preuzimanja radi naplate neisplaenih obaveza.
b) Hipoteka nad pokretnom imovinom predstavlja potraivanje prema odreenim delovima
inventara koji su najee identifikovani prema njihovim serijskim brojevima. Inventar ostaje
kod zajmoprimaoca ali ga on ne moe prodati bez prethodne dozvole kreditora.
c) Primanje pod nadzor podrazumeva da se roba koja je poloena kao zalog za kredit nalazi kod
zajmoprimaoca ali on ne moe prodati bez odobrenja kreditora. Roba se nalazi u posedu
kreditora. Veoma esta pojava kod poslovanja dilera automobila.
d) Prijem na skladitenje - po ovom sistemu roba koja slui kao zalog mora biti odvojena od
ostatka inventara zajmotraioca i mora biti pothranjena u skladitu koje e biti pod nadzorom
tree strane. Kreditor ima pravo da zaloenu robu prebaci u neko drugo skladite to se
najee ini u sluajevima kad postoji sumnja da bi zajmoprimalac mogao da otui robu.
Alternativni krediti koji se mogu dobiti na finansijskom tritu - Na finansijskom tritu postoje dve
vrste kratkoronih hartija od vrednosti koje mogu posluiti preduzeima kao izvor za pribavljanje
potrebnih finansijskih sredstava. To su komercijalni zapisi i euro obveznice.
Komercijalni zapisi se koriste za direktno pozajmljivanje novca izmeu velikih preduzea bez posredstva
banaka. To su kratkorone hartije od vrednosti i one sa sobom ne nose nikakvu posebnu garanciju.
Prodajom komercijalnih zapisa najee upravlja banka investitora koja povezuje emitenta i prodavca i za
to naplauje brokersku proviziju. Da bi podstakle kupovinu, banke odravaju sekundarno trite
kvalitetnih hartija od vrednosti.
Komercijalni zapisi su postali popularni zbog sledeih razloga:
1. veoma jeftin izvor finansiranja
2. na njih se plaa samo kamata
3. ne postoji finansijski limit kod emisija ovih zapisa
4. investicione banke pruaju savete koji mogu biti znaajni pri donoenju odluka
5. preduzea koja su u mogunosti da izdaju svoje komercijalne zapise poseduju odreeni presti
Komercijalni krediti imaju svoje negativne strane:
1.
preduzea koja izdaju svoje komercijalne zapise smanjuju obim poslovanja sa svojim bankama i
potencijalno slabe svoju vezu sa njima
2.
kamatna stopa na komercijalne zapise je mnogo vie podlona promenama u odnosu na
referentnu stopu pa dolazi do mnogo veeg stepena rizika
3.
trite za ove hartije nije previe prijemivo za promene planova emitenta
Pritisak od strane akcionara za isplatu veih dividendi u praksi se pokuava razreiti na 3 naina:
1. dividendnim akcijama - kapitalizacijom, odnosno transformacijom akumuliranog profita u akcijski
kapital po trinoj vrednosti akcija, kojima se ne smanjuje sopstveni kapital korporacije
2. deljenjem akcija u nekoj srazmeri, to znai poveanje broja emitovanih akcija ali bez uticaja na
vrednost akcijskog kapitala i akumuliranog dobitka
3. rezervisanjem dela akumuliranog dobitka u vidu razliitih oblika rezervi to takoe ne znai
stvaranje gotovine niti materijalne aktive nego samo raunovodstvenu raspodelu dela sopstvenog
kapitala
Amortizacija kao izvor kapitala - Amortizacija u svakom preduzeu predstavlja interni izvor sredstava,
odnosno samofinansiranja preduzea po osnovu redovnog tekueg poslovanja. Amortizacija je
transformacija osnovnih sredstava u obrtna sredstva odnosno gotovinu te predstavlja priliv gotovine u cash
flow analizi i njenim razliitim aplikacijama, iako ne predstavlja nikakvo poveanje poslovnih sredstava.
Stoga i njeno raunovodstveno iskazivanje nema protivstavku na strani pasive, nego je samo i jedino
proces transformacije aktive odnosno imovine preduzea.
Rizik kamatne stope - Kratkoroni zajmovi dospevaju brzo, tako da je lako podesiti stopu. Meutim,
kako rokovi dospevanja duga rastu preko jedne godine distinkcija izmeu fiksnih i promenljivih stopa
dobija daleko vei znaaj. Odluka da se kamatna stopa odredi kao fiksna ili kao promenljiva zavisi od
izloenosti svake strane dejstvu promena kamatne stope. Fiksna kamatna stopa prua zajmodavcu zatitu
ukoliko stope padaju, ali ne dozvoljava mu da doe do koristi ukoliko bi stope rasle. Kad je re o dugu po
promenljivoj kamatnoj stopi, stvar je sasvim suprotna. Ukoliko stope rastu, zajmodavac je u dobiti od
viih kamatnih zarada, dok je pogoen opadanjem stopa. Zajmoprimcu prijaju opadajue stope, ali mora
da plaa vie ukoliko stope rastu.
Osiguranje kamatne stope moe da se dobije kod komercijalnih banaka u formi kape, poda i kragne.
Kapa je limit, granica do koje kamatna stopa na neki zajam moe da raste. Ukoliko kamatna stopa ostane
na tom najviem nivou ili ispod njega, osigurava ne vri nikakvo plaanje. Ukoliko kamatna stopa raste
iznad kape osigurava plaa ostatak kamate.
Pod je limit, granica do koje kamatna stopa na neki zajam moe da se spusti. Zajmoprimac nikad ne plaa
manje od iznosa stope koja je na podu, ak iako kamatna stopa padne ispod tog nivoa. U suprotnom
osigurava plaa naknadu zajmoprimcu.
Najea situacija je kragna, koja predstavlja kombinaciju kape i poda.
Zamena, trampa (SWAPS) - Trampa je razmena obligacija po zajmovima. Dva preduzea o kojima se
govori kao o kontra stranama, pozajme novac, pa potom razmenjuju ili glavnice svojih zajmova ili
obaveze otplate ili oba. Trampa ima smisla kada svaki zajmoprimac moe da umanji troak finansiranja
tako to puta da ga kontra strana pribavi, primi.
Javlja se u tri forme:
1. bazna trampa kada strane pozajmljuju po dve razliite referentne stope
2. trampa fiksno za promenljivo jedan zajam po fiksnoj kamatnoj stopi, a drugi po promenljivoj
3. monetna trampa dva zajma su izraena u razliitim valutama
Terminski (roni) zajmovi - Roni zajmovi su zajmovi sa rokom dospea duim od jedne godine. Njih
daju prvenstveno komercijalne banke i kompanije ivotnog osiguranja.
Pogodni su za finansiranje u 3 sluaja:
1. za kupovinu imovine srednjeronog veka trajanja
2. kao pomona linija kredita u sluaju nekog preduzea iji je tehnoloki ciklus dui od jedne godine
10
Dividende koje se javljaju u vidu obeanja ili potvrde - Ovakav nain podele dividendi se koristi da bi
se izbeglo plaanje poreskih dabina, a u sluajevima kada akcionarsko drutvo ostvaruje znaajnu dobit,
a istovremeno ima momentalne i kratkotrajne potekoe sa likvidnou. Umesto isplate dividendi u
novanim sredstvima, izdaje se solo menica, kojom se garantuje da e u odreenom roku dividenda biti
isplaena.
Dividende koje se isplauju u imovini koja pripada akcionarskim drutvima - Ovaj vid isplate
dividendi se koristi samo u izuzetnim okolnostima i tada se umesto u novanim sredstvima, dividende
isplauju imovinom koja pripada akcionarskom drutvu.
Faktori politike dividendi imaju dva aspekta:
1. teorijski (okrenut ka faktorima koji utiu na politiku dividendi)
2. menaderski (vezan za razmatranja i procene onih koji su najodgovorniji za poslovanje i uspenost
preduzea u sadanjosti i budunosti).
Najvaniji faktori su:
1. porezi i poreska politika - Profit nakon poreza je ono to se deli na dividende i zadrane zarade.
Porezi na prihod preduzea mogu uticati na znaaj dividende, ukoliko se poreski zakoni promene.
2. trokovi emisije - Sredstva isplaena od strane preduzea moraju se zameniti sredstvima
prikupljenim putem spoljnog finansiranja. Za svaku novanu jedinicu isplaenu u vidu dividendi,
preduzee dobija neto manje od dolara nakon uzimanja u obzir trokova emisije, za svaku novanu
jedinicu spoljnog finansiranja.
3. transakcijski trokovi - Ovi trokovi su povezani sa prodajom vrednosnih papira. Ukoliko
dividenda nije dovoljna za zadovoljenje sadanjih elja za prihodom deoniara, oni moraju platiti
brokersku proviziju prilikom prodaje dela svojih deonica. Sa druge strane, deoniari koji ne ele
dividende u svrhu tekue potronje, treba ponovo da uloe svoje dividende.
4. institucionalna ogranienja - Odreeni institucionalni investitori ogranieni su u kupovini
odreene vrste obinih deonica ili u njihovom dranju unutar portfolia iznad odreenog postotka.
Ukoliko preduzee uopte nije isplatilo dividendu ili ukoliko je ne isplauje tokom dovoljno dugog
vremenskog perioda, odreenim institucionalnim investitorima, najee nije dozvoljeno da ulau
u deonice takvih preduzea.
5. sklonost dividendama - Psiholoki razlog zbog kojeg su neki investitori skloni dividendama.
VIII Finansijsko planiranje
Planiranje je vano jer je vezano za proces upravljanja. Veoma je vano zbog estih promena u
poslovanju i elementa neizvesnosti. Planiranje predstavlja polaznu osnovu itavog upravljakog procesa i
omoguava da se preduzee usmeri na one oblasti poslovanja gde je mogue ostvariti najpovoljnije
rezultate poslovanja.
Finansijsko planiranje predstavlja predvianje, odnosno unapred projektovano usmeravanje,
usklaivanje i rasporeivanje elemenata finansijske funkcije preduzea. Ono ima za predmet planiranje
finansijskih tokova i finansijskih struktura i konstrukcija.
Smatra se da postoje 3 kategorije ili filozofije planiranja:
1. zadovoljavajue - Planovi predstavljaju ciljeve koji nisu previe ambiciozni. Nivo poslovanja
koji e zadovoljiti preduzee zasniva se na mogunosti i vrednosti ocene prihvatljive za uesnike u
poslovanju.
14
2.
3.
Plan prodaje - Polazite za izradu plana novanih tokova jeste plan prodaje. Za sainjavanje plana
prodaje koriste se interne i eksterne analize, tj. podaci podaci koji za svoje izvore imaju sopstveno
preduzee, ali i oni koji dolaze iz okruenja. Kao interni podaci, znaajni su oni vezani za prodaju
odreenog proizvoda u prolih nekoliko godina, stanje kapaciteta, a kao eksterni oni koji se odnose na
konkurenciju i opte stanje u ekonomiji jedne zemlje. Poto se saini plan prodaje, neophodno ga je
dopuniti planom naplate, tj. primanja gotovine.
Plan trokova - Preduzee ima odreene trokove (za materijal, energiju, rad i ostalo) i odreene novane
izdatke za plaanje tih trokova. Plan trokova i novanih odliva je sainjen po osnovu plaanja tih
trokova.
Plan novanih tokova je plan priliva i odliva gotovine iz koga se vide uslovi naplate i uslovi isplate.
Sainjavanje plana novanih tokova treba da se temelji na svim ostalim planovima aktivnosti u preduzeu,
koji na indirektan ili direktan nain imaju uticaja na priliv ili odliv novanih sredstava. Sainjava se u cilju
racionalnog i efikasnog upravljanja gotovinom smislu usklaivanja gotovinskog priliva i odliva radi
postizanja to rentabilnijeg poslovanja preduzea. Planiranje novanog toka ne vri se samo zato da bi
preduzee bilo likvidno, nego i zbog toga da se obezbedi mogunost upravljanja novanim sredstvima
kojom bi se postigla to bolja efikasnost.
Zadatak plana novanih tokova je da prui menadmentu podatke o:
1. proceni oekujueg priliva u toku pojedinano svakog perioda
2. proceni novanih odliva
3. proceni salda gotovine
4. razlici koja se pojavi na kraju svakog perioda izmeu odnosa gotovine koja se oekuje da e biti na
raspolaganju i sume koja se smatra normalnom
5. predvianje o tome kada treba da se podigne nivo gotovine da bi se saldo gotovine doveo do
potrebnog nivoa
6. proceni o tome koja sredstva treba da budu pozajmljena da bi se podigao nivo gotovine
7. predvianje o tome kada pozajmljena gotovina moe biti vraena na osnovu gotovinskih primanja
8. uporeivanje stvarnih uplata i isplata sa predvienim
Plan likvidnosti, kao neto modifikovan pkan novanih tokova, uglavnom ima operativni karakterm jer se
utvruje za krae periode, obino jedan mesec, a po potrebi i krae od toga.
Optimalna likvidnost se definie kao zahtev za raspolaganjem sredstvima plaanja dovoljnim za
izvrenje dospelih obaveza, uz uslov da se ne nameu tete ansama koje stoje na putu najvee mogue
rentabilnosti
Planirani bilans uspeha je projekcija planiranih prihoda, trokova i profita za neki vremenski period,
data na osnovu pomenutih segmentnih planova.
Planirani bilans stanja predstavlja sintetiki plan koji treba da pokae oekivanu strukturu sredstava i
izvora sredstava na poetku i na kraju planskog perioda, te promene koje se oekuju u kvalitativnom
smislu.
16
Budetiranje - Budet je formalno izlaganje oekivanih obima proizvodnje, prodaja, rashoda i drugih
finansijskih veliina. Primenjuje se za stvaranje procene buduih finansijskih potreba firme. Svaki budet
se moe razdeliti na operativnu i finansijsku komponentu. Operativni budet je sloen plan fizikog
proizvoda u okviru poslovanja, meuzavisnost i meusobna veza svih fizikih i finansijskih faktora koji su
tu ukljueni i utvrivanje planiranog profita. Finansijski budet dodaje stavke kapitalne prirode
operativnom budetu.
Tipovi finansijskog planiranja:
1. Profitno planiranje - procenjivanje prognoze prodaja, proizvodnih obima koji su neophodni da se
zadovolji prognoza prodaja i trokova poslovanja koje treba nainiti u proizvodnji i administraciji.
Profitno planiranje ne utvruje samo predvieni nivo dobiti, ve i osetljivost te dobiti na promene u
prodaji i /ili trokovima.
2.
Kratkorono finansijsko planiranje - predstavlja razradu godinjeg gotovinskog budeta i
njegovu primenu za predvianje gotovinskih tokova firme, gotovinskih vikova i deficita i svih
moguih finansijskih efekata koji odatle rezultiraju.
3. Dugorono finansijsko planiranje - pomae rukovodstvu u planiranju fondovskih potreba za
budui rast firme. Ovo planiranje sadri dve komponente. Prva je proces utvrivanja izglednih
gotovinskih tokova koji istiu iz poslovanja u njegovom trenutnom stanju. Druga je proces kapitalnog
budetiranja, ime se ocenjuju razliite mogunosti investiranja koje stoje firmi na raspolaganju.
X Upravljanje obrtnim sredstvima
Obrtna sredstva najee se definiu kao deo poslovnih sredstava koja se po pravilu utroe jednokratnim
ulaganjem u proizvodni proces i druge poslovne procese. Obrtna sredstva se jo nazivaju i radni kapital.
Upravljanje obrtnim sredstvima preduzea podrazumeva stalno usklaivanje rentabilnosti i rizika koji su
neposredno uslovljeni veliinom neto obrtnih sredstava.
Grupe obrtnih sredstava:
1. novac i surogati novca
2. prelazni oblici novca u robu
3. zalihe sirovina, materijala i sitnog inventara
4. proizvodnja u tolku i poluproizvodi
5. zalihe gotovih proivoda i robe
6. prelazni oblici robe u novac
7. prelazni oblici novca u novac
Bruto masa predstavlja vrednosno iskazan obim odgovarajueg oblika, podoblika i vrste obrtnih
sredstava koji se odnosi na odreeni vremenski interval krunog toka reprodukcije.
Koeficijent obrta je pokazatelj vremenskog trajanja jednog obrta u toku krunog toka reprodukcije i, po
pravilu, u toku jedne godine. To je vreme angaovanja obrtnih sredstava u nekom od oblika ili podoblika.
Koeficijent obrta predstavlja pokazatelj uspenosti upravljanja obrtnim sredstvima i pokazuje koliko su
obrtna sredstva koriena u toku godine za plaanje rashoda i trokova.
Neto obrtna sredstva predstavljaju razliku izmeu ukupnih sredstava i kratkoronih izvora finansiranja.
To je onaj deo ukupnih obrtnih sredstava koji je pribavljen iz dugoronih izvora finansiranja. Smatra se da
su neto obrtna sredstva znaajan indikator likvidnosti. Veruje se da nesinhronizovana priroda novanih
tokova, primanja i izdavanja gotovine dovodi do neophodnosti formiranja neto obrtnih sredstava.
Upravljanje zalihama - Zalihe predstavljaju sponu izmeu proizvodnje i prodaje proizvoda. Zalihe
17
sirovina pruaju fleksibilnost preduzeu kod kupovanja. Njih treba odravati i poveavati sve dok nastale
utede premauju ukupne trokove dranja dodatih zaliha.
Ekonomina koliina narudbine (EOQ) - je znaajan koncept za kupovinu sirovina i skladitenje
gotovih proizvoda i zaliha poluproivoda. U analizi treba odrediti optimalnu koliinu narudbine za
odreenu stavku zalihe ukoliko je data njena prognozirana upotreba, troak naruivanja i odravanja.
Veliina zaliha - Adekvatna veliina sigurnosnih zaliha koje treba odravati zavisi od nekoliko faktora.
to je vea neizvesnost u vezi sa potraivanjima za zalihama, to e preduzee odravati vee sigurnosne
zalihe. Jo jedan od faktora je troak odravanja zaliha. Dalje, to su vei oportunitetni trokovi fondova
investiranih u zalihe, to je manja optimalna veliina prosenih zaliha i manja optimalna koliina
narudbine. to je krae proseno vreme isporuke zaliha, to su manje koliine sigurnosnih zaliha potrebne
i manje su investicije u zalihe. Finansijski menader se takoe bavi i rizicima sadranim u odravanju
zaliha. Osnovni rizik je da e trina vrednost odreene zalihe biti manja od vrednosti po kojoj je
nabavljena, a odreene vrste zaliha su sklone zastarevanju.
Upravljanje potraivanjima podrazumevaju potraivanja od kupaca, koja obuhvataju i trgovinske i
potroake kredite.
Upravljanje kreditima obuhvata pet koraka:
1. moraju se utvrditi uslovi pod kojima se predlae prodaja svoje robe
2. mora se odluiti kakav dokaz o dugovanju treba traiti
3. mora se razmotriti za koje kupce je verovatno da e platiti svoje raune
4. mora se utvrditi iznos kredita koji se moe odobriti svakjom pojedinanom kupcu
5. poto je dat kredit nailazi problem naplate istok kada dugovanje sazri
Uslovi prodaje - U nastojanju da se kupci podstaknu da plate pre konanog datuma, uobiajeno je da se
nudi gotovinski popust za promptno namirenje plaanja. Naravno, svako preduzee koje otee s plaanjem
preko datuma dospea dolazi na taj nain do jeftinog zajma, ali oteuje svoju reputaciju u smislu boniteta
i kreditne sposobnosti. U sluaju mnogih artikala koji se kupuju neprestano iznova, nije pogodno traiti
posebna plaanja za svaku isporuku, ve se ovo tretira kao da se sve kupovine tokom datog meseca
obavljaju na kraju tog meseca. Kada kupovine zavise od sezonskih fluktuacija, proizvoai esto podstiu
kupce da prihvate raniju isporuku, tako to im odobravaju da 'razvlae' s plaanjem sve do uobiajene
sezone naruivanja. Ovakva praksa poznata je pod nazivom sezonsko datiranje.
Instrumenti komercijalnog kreditiranja - Ukoliko je u pitanju narudbina koja je vrlo velika, a nema
nikakvog komplikovanog gotovinskog popusta, od kupca se moe zatraiti da potpie vlastitu menicu
(promisori notu). Ukoliko se hoe dodati jasno preuzeta obaveza od strane kupca, koristi se
komercijalna (bezuslovna) menica. Prodavac trasira menicu kojom se nalae plaanje od strane kupca i
alje tu menicu kupevoj banci, zajedno s dokumentacijom o otpremi. Ako se zahteva neposredno
plaanje, menica se naziva menicom po vienju (a vista menica). Ako zahtev nije te prirode, govori se o
ronoj menici. U zavisnosti od toga o kojoj od ove dve menice je re, kupac ili uplauje ili proznaje dug
tako to dodaje re akceptirao i potpisuje. Banka potom predaje otpremnu dokumentaciju kupcu, a
prodavcu prosleuje novac ili trgovaki akcept. Izvoznik koji zahteva veu sigurnost i izvesnost plaanja
moe da zatrai od kupca da pripremi neopozivi akreditiv. Ova situacija moe da se izbegne vrenjem
uslovne prodaje, tako to pravo vlasnitva na robu ostaje na strani prodavca sve dok se ne izvri plaanje
u potpunosti.
Kreditna odluka - Ako se pretpostavi da su fiksni uslovi prodaje, tj. da je odlueno da se roba prodaje na
kredit, kao i da je utvren postupak za procenjivanje verovatnoe da svaki kupac plati u potpunosti,
sledei korak koji treba nainiti je identifikacija kupaca kojima treba ponuditi kredit. Kredit treba da se
odobri ukoliko je oekivana dobit od takvog poteza vea nego oekivana dobit u sluaju da se kredit
18
odbije. Ako se da kredit, postoji verovatnoa p da e klijent otplatiti i da e se ostvariti profit. Meutim,
postoji i verovatnoa (1-p) da e kupac izneveriti i da e se nainiti gubitak zbog trokova.
Pojam osiguravanje kredita podrazumeva da se odredi maksimalan iznos koji e kompanija da pokrije
po kupcima sa odreenim rejtingom. Na osnovu toga, moe se potraivati ne samo ako kupac stvarno
postane nesolventan, ve i ako je nekom raunu proao rok dospea.
Osnovni principi pri dodeljivanju kredita:
1. maksimizacija dobiti - Rukovodiocu kredita posao nije da se minimizira broj loih rauna, ve da se
maksimizira dobit. Najbolji sluaj da kupac plati odmah, a najgori da ne plati.
2. koncentracija na opasne raune - Ne treba ulagati isti napor na analiziranje svih molbi za kredit.
Ukoliko je neka projava 'mala' ili jasno odreena i definisana, odluivanje treba u velikoj meri da bude
rutinsko. Ukoliko se trai veliki iznos, ili ako ima razloga da se sumnja, bolje je ii na detaljno kreditno
istraivanje i procenjivanje.
3. ire posmatranje izvan neposredne narudbine - Ponekad valja i rizikovati, ako se uvidi da postoji
mogunost da e kupac postati redovan i pouzdan.
Upravljanje gotovinom - Gotovina ne donosi kamatu, ali zato prua vie likvidnosti nego hartije od
vrednosti. Marginalna vrednost likvidnosti opada ukoliko se dre sve vee koliine gotovine. Prema tome,
finansijski rukovodilac eli da stanje gotovine dri na nivou na kome je marginalna vrednost likvidnosti
jednaka vrednosti kamete koje se svesno odrekao. Vaganje izmeu povoljnosti i kotanja likvidnosti je
jedan sutinski deo upravljanja gotovinom. Drugi deo je u tome da naplata u gotovini i gotovinska
plaanja budu efikasni i efektivni koliko god je to mogue.
Pozajmica kao nain dolaenja do gotovine - Naei nain dolaska do gotovine je prodaja hartija od
vrednosti, meutim, do gotovine se moe doi i uzimanjem pozajmice - na primer podizanjem kredita od
banke. Pri tome postoji verovatnoa da e kamatna stopa koja se plaa banci biti via od kamatne stope
koja se prima na hartije od vrednosti. Troak uzimanja pozajmice je razlika izmeu kamate koja se plaa
na pozajmicu i kamatne stope koja se dobija na likvidna sredstva. Najpovoljnije stanje gotovine zavisi od
troka pozajmljivanja i mere neizvesnosti u vezi sa buduim gotovinskim tokovima.
X Upravljanje likvidnou
Mogunost sagledavanja i upravljanja likvidnou - Posmatrano na makro nivou likvidnost ukupne
privrede predstavlja agregat novane mase i jo nekih drugih likvidnih finansijskih oblika.
Finansijski oblici koji se pored novane mase obuhvataju u izrazu ukupne likvidnosti privrede svrstavaju
se u tri kruga:
1. minimalni krug - obuhvata, pored novca, sve finansijske oblike koji mogu biti u relativno
kratkom roku pretvoreni u novac bez gubitaka
2. srednji krug - obuhvata finansijske oblike koji se bez odlaganja mogu naplatiti od bankarske ili
neke nebankarske organizacije
3. maksimalni krug - obuhvata pored svega navedenog za minimalni i srednji krug i takve
finansijske oblike koji se mogu unoviti na berzama i garantovana prava.
Za jedno preduzee se moe rei da ima zdravo tekue finansijsko stanje ako je sposobno da:
1. odgovori na svoje kratkorone obaveze o rokovima njihovog dospea
2. odrava dovoljno obrtnih sredstava za obavljanje normalne poslovne aktivnosti
3. isplati dospele kamate i izdatke na teret rasporeenog dobitka
4. sauva svoju kreditnu sposobnost
U uem smislu shvaena likvidnost odnosi se na sposobnost preduzea da podmiri kratkorone obaveze
19
novca. U odreivanju spektra moguih ishoda, mogu biti korisne tehnike simulacija.
Izvetaji o sredstvima preduzea na osnovu novca priprema se:
1. klasifikacijom neto promena u bilansu stanja izmeu dve take u vremenu i to kao promene koje
poveavaju i promene koje smanjuju novac
2. klasifikacijom iz bilansa uspeha, inilaca koji poveavaju i onih koji smanjuju novac
3. konsolidovanjem tih podataka u izvetaj o izvorima i upotrebi sredstava
Odluivanje na bazi profita ili "kea"- Odnosi se na koncept da su rukovodiovi sve vie skloni da se
brinu o gotovini ili likvidnosti, umesto o profitu. Kako bi kontrolisali koliinu gotovine potrebne za
normalno poslovanje preduzea, rukovodioci treba da da obezbede da se ona kree to je mogue bre i u
vezi sa tim treba da dre na umu tri take pritiska gde je potrebno otpustiti vie gotovine:
1. Kreditori - sirovine i zalihe su potrebne za proizvodno poslovanje. Treba to vie poslovati sa
dobavljaima koji nude dui kreditni rok pre nego to zatrae plaanje u gotovom. Preduzeu je
esto bolje da se odrekne popusta uslovljenog brzim plaanjem jer tako moze da zadri svoju
gotovinu.
2. Lageri i proizvodnja u toku - zalihe sirovina se prave kako bi se izbegli prekidi proizvodnje ili
predstojee poveanje cena. Nivoi tekue proizvodnje i gotovih proizvoda se odreuju obimom
potrebnim za zadovoljenje budue proizvodnje. Stvaranjem robnih fondova se izbegava ostajanje
bez zaliha koje su skupe, ali i nepovoljno utiu na naklonost kupaca.
3. Dunici - kreditna prodaja je neizbena ukoliko se ne radi o prodaji na malo gde prodaja za
gotovinu predstavlja znaajan deo poslovanja. Ukoliko konkurenti nude kredite, onda se to mora
initi. to su uslovi kreditiranja povoljniji, prodavac vie troi.
21