I.

BIBLIJA
I. 1. to je Biblija?
Biblija je pisana rije Boja - upuena ljudima.
I. 2. Kako se Biblija jo zove?
Biblija se zove Sveto pismo.
I. 3. Kad je napisana Biblija?
Biblija je pisana u razdoblju od 13 stoljea. Pisanje je zapoeto oko 1200. godine prije Krista, a zavreno oko 100. godine poslije Krista.
I. 4. Kako se dijeli Biblija?
Biblija se dijeli na Stari i Novi zavjet. Stari zavjet ima 46 knjiga, a Novi zavjet ima 27 knjiga. Biblija
ukupno ima 73 knjige.
I. 5. Tko je pisao Bibliju?
Bibliju su pisali Boji izabranici: u Starom zavjetu proroci i mudraci, a u Novom zavjetu apostoli i njihovi uenici.
I. 6. Tko je glavni pisac - tvorac Biblije?
Bog je glavni pisac - tvorac Biblije.
I. 7. Na koji je nain Bog glavni pisac - tvorac Biblije?
Bog je izabranim ljudima prosvjetljavao um i poticao volju da napiu samo ono to On, Bog, eli rei
ljudima.
I. 8. to nam Biblija eli rei?
Biblija nam govori: o Bogu koji je na nebeski Otac; o Bogu koji je sve stvorio, svime ravna i upravlja;
o Bogu koji se objavio ljudima u svom Sinu - Isusu Kristu.
I. 9. Bavi li se Biblija znanstveno pitanjima nastanka svijeta, ivota i ovjeka?
Ne! Biblija daje Boju objavu ljudima svih vremena, svake dobi i izobrazbe, zato je i napisana jednostavno i slikovito.
I. 10. Protivi li se Biblija znanosti sadrajem i pisanjem o stvaranju svijeta i ovjeka?
Ne protivi se! Nego ona pomae ljudima, pa i znanstvenicima da pronau pravi odgovor na pitanje
podrijetla svijeta, ivota i ovjeka.
I. 11. to znai biblijski tekst: U poetku stvori Bog nebo i zemlju?
To znai da svijet ne postoji od uvijek, nego da ga je Bog stvorio iz niega u vremenu.
I. 12. to je postojalo prije stvaranja svijeta?
Prije stvaranja svijeta jest Bog.
I. 13. Odakle znamo tu istinu?
To je objavljena istina, tj. istina koju je Bog objavio.
I. 14.Zato se u Bibliji govori slikovito o stvaranju svijeta?
Govori se slikovito o stvaranju svijeta: da se opis stvaranja svijeta priblii shvaanju ljudi onog vremena; da lake razumiju neuki i jednostavni ljudi.

I. 15. to znai biblijski tekst: Jahve, Bog, napravi ovjeka od praha zemaljskoga i u nosnice mu
udahne dah ivota. Tako postade ovjek iva dua.?
To znai da je Bog stvaranjem svijeta stavio u prirodu takve zakone po kojima se kroz duga vremenska
razdoblja mogao razvijati ivot. U jedan ivot Bog je udahnuo duu i tako je stvoren ovjek. Biblija
ne govori o tome kako je nastao svijet, ivot i ovjek, jer je to zadaa znanosti. Biblija govori da je Bog
stvorio svijet i ivot. Bog sve to stvara svojom rijeju.
I. 16. to znai Biblijski tekst: Na svoju sliku stvori Bog ovjeka?
To znai da je Bog udahnuo besmrtnu duu u ovjeka, po kojoj je ovjek slian Bogu - slika Boja.
I. 17. Kako razumjeti biblijski opis stvaranja Eve iz Adamova rebra?
Pisac tog teksta pisao je da ga ljudi njegova vremena mogu razumjeti. Da bi istakao povezanost mua
i ene on se izraava slikovito i ujedno eli istai njihovu jednakost i ravnopravnost u braku.

II. GRIJEH - SLOBODA - SAVJEST

II. 1. Kako se zove grijeh prvih ljudi?
Grijeh prvih ljudi zove se istoni ili izvorni grijeh.
II. 2. Zato se prvi grijeh naziva izvornim ili istonim?
Zato to proistjee od prvih ljudi.
II. 3. Tko je izuzet od istonog grijeha?
Od istonog grijeha izuzeta je samo Blaena Djevica Marija.
II. 4. U emu se sastoji grenost - grijeh prvih ljudi?
Prvi su ljudi sagrijeili, jer su postali neposluni Bogu.
II. 5. Kada se oprata izvorni - istoni grijeh?
Istoni grijeh nam se oprata u sakramentu krtenja.
II. 6. Ostaju li posljedice istonoga grijeha poslije sakramenta krtenja? Koje su?
Svaki ovjek nosi posljedice istonog grijeha. To su razne tekoe zemaljskog ivota, kao to su: bolest,
napor i svakovrsna zla koja sam ovjek prouzrokuje svijetu. Posljednja i najvea kazna zbog istonog
grijeha je smrt.
II. 7. to je grijeh?
Grijeh je hotimino i svjesno krenje zakona i volje Boje.
II. 8. Tko ini teki grijeh?
Teki grijeh ini onaj koji svojevoljno ini veliko zlo protiv Boga i blinjega.
II. 9. Kako se drugim imenom naziva teki grijeh?
Teki se grijeh jo naziva smrtni grijeh.
II. 10. Zato se naziva i smrtni grijeh?
Zove se smrtni grijeh zato to nas ini mrtvima za zajedniki ivot s Bogom i za prijateljstvo s njim.
II. 11. Tko ini laki ili mali grijeh?
Mali grijeh ini onaj tko sagrijei u manje vanoj stvari.
II. 12. to je ili tko je najbolje mjerilo za teinu uinjenog grijeha?
Naa savjest je najbolje mjerilo za teinu uinjenog grijeha.

II. 13. to je savjest?

Savjest je glas Boji u nama. Ona je svjetlo Boje koje nam pokazuje to je dobro, a to je zlo. I potie
nas da inimo dobro a izbjegavamo zlo.
II. 14. Kakva nam mora biti savjest da se moemo ravnati po njoj?
Savjest nam mora biti dobro odgojena, posebno u svjetlu Boje rijei.
II. 15. ovjek je slobodan initi dobro i zlo. Kakva je posljedica ovjekove slobode?
Posljedica ovjekove slobode je odgovornost za dobro i zlo koje ovjek slobodno ini.
II. 16. Moe li ovjek sagrijeiti ako nema slobode?
Ne moe! ovjek se mora sasvim slobodno odluiti za ljubav prema Bogu. Bog je dao slobodu ovjeku
da moe biti Boji prijatelj, njegov posinak i njegovo dijete. Zato bez slobode nema ni svetosti ni grijeha.

III. IZRAEL - ABRAHAM - MOJSIJE

III. 1. ovjek je u zemaljskom raju sagrijeio, postavi neposluan Bogu, pa je zato izgubio prijateljstvo
Boje. Je li Bog napustio i ostavio ovjeka u njegovoj bijedi, zloi i grijehu?
Bog nije napustio ovjeka nakon grijeha. Odmah nakon grenog pada obeaje Bog ovjeku spasenje
i Spasitelja.
III. 2. Najavljuje li Bog ve u raju zemaljskom roenje Spasitelja (Isusa) od ene (Marije)? Kako?
Bog je rekao zmiji - sotoni: Neprijateljstvo ja zameem izmeu tebe i ene, izmeu roda tvojega i
roda njezina. On e ti glavu satirati, a ti e mu vrebati petu.
III. 3. Na koga se odnosi Boja izjava da je zametnuo neprijateljstvo izmeu roda zmije i ene?
To se odnosi na Sotonu, zaetnika grijeha, i na Isusa koji e izvriti otkupljenje svijeta od grijeha.
III. 4. U raju uniteno prijateljstvo izmeu Boga i ovjeka, Bog nastoji ponovo uspostaviti:
a) Najprije s pojedincima, s kim?
b) Zatim s jednim narodom, kojim?
c) Sa cijelim ovjeanstvom, kako?
Bog uspostavlja prijateljstvo:
a) S Abrahamom.
b) S izabranim narodom Izraelom.
c) S cijelim ovjeanstvom po Isusu Kristu
III. 5. Koliko godina prije Krista izabire Bog Abrahama, odakle ga poziva, kamo ga alje i zato?
Bog je izabrao Abrahama oko 2000. godine prije Krista. Pozvao ga je iz grada Ura u Kaldeji (dananji
Irak). alje ga u nepoznatu zemlju u Haran u Mezopotamiju.
III. 6. Abraham nije imao potomstva - djece. Bog mu obeava mnogobrojno potomstvo, ukoliko Abraham bude vjeran Bogu. Kako se zove to Boje obeanje i Abrahamovo prihvaanje?
To se zove savez, koji sklapa Bog s Abrahamom.
III. 7. U emu se sastoji taj savez?
Savez se sastoji u obeanju uzajamne vjernosti. Ako Abraham bude vjeran i Bog e ostati vjeran svom
obeanju.
III. 8. Kako nazivamo Abrahama - zbog njegove vjernosti savezu s Bogom - u svezi s:
a) izabranim narodom?
b) nama - novim izabranim narodom?

Abraham je:
a) praotac izabranog naroda.
b) praotac nae vjere.
III. 9. U emu se posebno oitovala Abrahamova vjernost Bogu i savezu?
Abrahamova se vjernost posebno oitovala u njegovoj spremnosti rtvovati Bogu svoga sina, jedinca
Izaka.
III. 10. Odnosi li se Boji savez s Abrahamom samo na njega i njegov odnos s Bogom ili se odnosi i na
potomstvo Abrahamovo? Kako se u Bibliji naziva Abrahamovo potomstvo?
Boji savez s Abrahamom se odnosi i na potomstvo Abrahamovo, koje se u Bibliji naziva izabrani
narod Boji - Izrael.
III. 11. Zato Bog izabire sebi jedan narod koji e nositi tako uzvieno ime: izabrani Boji narod?
Bog izabire sebi jedan narod (Abrahamovo potomstvo) zato to e se iz toga naroda roditi Spasitelj
svijeta, Isus Krist iz Nazareta.
III. 12. Kako se oitovala Boja briga i ljubav prema izabranom narodu kroz povijest Izraela?
Boja briga i ljubav prema izabranom narodu posebno se oitovala u prijelazu Abrahamovih potomaka,
Jakova i njegovih sinova, iz Palestine u Egipat. Preli su u Egipat zbog silne gladi koja je zavladala u
njihovom kraju. Bog izabire Josipa, sina Jakovljeva, koji e imati silan ugled na dvoru egipatskog faraona i tako e se Izraelci spasiti od pogibije i od propasti.
III. 13. Izraelci su dobro prolazili u Egiptu dok je Josip bio iv, a poslije Josipove smrti, faraoni su brzo
zaboravili Josipove zasluge, pa je nastupilo razdoblje koje nazivamo (u povijesti Izraela) egipatsko
ropstvo. Koliko je trajalo ropstvo u Egiptu i koga je Bog izabrao da izvede narod iz ropstva egipatskog?
Egipatsko ropstvo je trajalo oko 400 godina. Bog je izabrao Mojsija da on izvede narod iz tog ropstva.
III. 14. Kako se Bog oitovao Mojsiju? to je Bog traio od Mojsija?
Bog se oitovao Mojsiju na brdu Horebu (Sinaju) u plamenom grmu - grm koji gori, a ne sagorijeva.
Bog alje Mojsija faraonu da oslobodi narod iz ropstva.
III. 15. Bog je uz svoj narod u ropstvu egipatskom i kasnije u pustinji. Kako se to oitovalo - pokazalo?
U Egiptu Bog alje Mojsija da oslobodi narod, a faraona i Egipane kanjava raznim zlima.
Kasnije u pustinji Bog stalno sa svojim narodom ostaje: udesno ih hrani manom, napaja vodom u pustinji, brani i spaava od neprijateljstva drugih naroda.
III. 16. to je Bog uinio da faraon pusti izraelski narod iz ropstva? to su morali Izraelci uiniti da se
spase?
Bog je mnoge pripustio prirodne katastrofe, teke i mnogobrojne. U Bibliji se nabraja deset egipatskih
zala, koja je Bog pripustio na Egipane. Konano kad je nastao pomor egipatskih prvoroenaca, tek
tada je faraon pustio Izrael na slobodu
Izraelci su morali zaklati vazmeno janje i krvlju janjeta pokropiti nadvratnik, da se spase od smrti,
koja je harala Egiptom, i osloboditi se Egipatskog ropstva.
III. 17. Usporedi i odgovori: to je Vazam - Pasha Starog zavjeta? to je Vazam - Pasha Novog zavjeta?
Izraelci su svake godine slavili Vazam - Pashu, kao uspomenu na Gospodinov prolazak Egiptom i osloboenje janjetovom krvlju. To je Vazam Starog zavjeta.
Vazam Novog zavjeta je novozavjetno vazmeno janje - Isus Krist, koji nas je otkupio i spasio svojom
krvlju na kriu i svojim uskrsnuem.
III. 18. Na svom putu u slobodu Izraelci su proli kroz Crveno more - oito uz Boju pomo. Kako
se oitovala Boja pomo? Kada mi to u toku godine posebno spominjemo? to nam predstavlja udesan prijelaz Izraela preko Crvenog mora u slobodu?

Bog je udesno spasio Izraela i preveo ga preko Crvenoga mora. U Uskrsnoj noi spominjemo prolaz
Izraela preko Crvenoga mora. Tada slavimo i nau pobjedu, osloboenje od grijeha, jer i mi smo tada
spaeni vodom krtenja i prelazimo, raamo se na slobodu djece Boje. Zato se u Uskrsnoj noi posveuje voda kojom se obavlja sakrament krtenja, a u toj noi svi obavljamo obnovu krsnog obeanja, a vanjski znak te obnove je kropljenje blagoslovljenom vodom.
III. 19. Proslava Uskrsne noi (veernja ili nona proslava velike subote) obiljeena je posebno sa tri
znaka - simbola. Koji su to znakovi i to oni oznaavaju?
Uskrsna svijea: oznaava uskrsnue Isusa Krista. Zato je svijea postavljena na sredinje mjesto.
Biblijska itanja koja govore o osloboenju Izraelaca o Pashi - Vazmu Starog zavjeta
Blagoslov krsne vode.
III. 20. Gdje i kada Bog sklapa s Izraelcima savez - prijateljstvo? Kada taj savez - prijateljstvo sklapa
s nama? Kako je Mojsije kao posrednik potvrdio savez Starog zavjeta? Tko je posrednik Novoga saveza
i kako je potvrdio na savez s Bogom?
Pedeseti dan nakon izlaska iz Egipta na brdu Sinaju sklapa Bog savez - prijateljstvo s izabranim narodom.
S nama sklapa Bog savez - prijateljstvo u svetom krtenju.
Mojsije je potvrdio savez s Bogom tako to je pokropio narod krvlju janjetovom. Janje je zaklano u
znak rtve.
Posrednik Novog saveza je Isus Krist, koji je svojom krvlju na kriu, svojim uskrsnuem potvrdio na
savez s Bogom.
III. 21. Izraelci su raskinuli savez - kako? Bog ponovno sklapa savez s njima - kako? Kada mi raskidamo savez s Bogom i kako ga ponovo uspostavljamo?
Izraelci su napravili zlatno tele i klanjali se njemu umjesto pravom Bogu - Jahvi!
Bog ponovo sklapa savez s Izraelom kada narod priznaje: Bog na Jahve je jedan. Zato ljubi Jahvu,
Boga svog svim srcem svojim, svom duom svojom i svom snagom svojom.
Mi kidamo savez s Bogom grijehom - nevjerom, a ponovo ga uspostavljamo pomirenjem s Bogom sakramentom svete ispovijedi.
III. 22. Izraelci putuju kroz pustinju - koliko godina? Bog ih hrani - kako?
Izraelci su putovali pustinjom 40 godina.
Bog ih hrani udesnom hranom - manom. Mana je bila znak da je Bog trajno prisutan u svom narodu. Isti je znak Boje prisutnosti i udesno napajanje vodom iz stijene.
III. 23. to oznaava mana u Novom zavjetu?
Mana je znak nebeskog kruha u Novom zavjetu - sv. priest.
III. 24. to je mjedena zmija u Starom zavjetu, a to u Novom zavjetu?
Mjedena zmija je znak spasenja za Izraelce u pustinji. Ona ih je spaavala od otrova zmije.
Mjedena zmija u Novom zavjetu oznaava Isusa Krista - Spasitelja.
III. 25. Kako se zove zemlja koju je Bog obeao Izraelcima? Komu je Bog dao prvo obeanje?
Obeana zemlja zove se Kanaan ili Palestina.
Bog je obeao Abrahamu da e tu zemlju dati njegovu potomstvu.
III. 26. Zato Mojsije nije uao u obeanu zemlju? Tko je naslijedio Mojsija?
Mojsije nije uao u obeanu zemlju, jer ga je Bog kaznio za nevjeru to je posumnjao da Bog nee
dati vodu iz stijene.
Mojsija je naslijedio Joua i on je uveo narod u obeanu zemlju.
III. 27. U Kanaanu Izraelci dobivaju kraljeve. Koji je kralj poznat u Izraelu: kao izabranik Boji, kao
pokornik i obraenik, kao pjesnik?
To je kralj David. Bog ga izabire preko Samuela. ini grijeh preljuba i Bog ga opominje. David se po-

kajao i obratio. David je napisao poznate pjesme - psalme, koji se i danas itaju u sv. Misi. U psalmima
David kao prorok nagovijeta najznatnije dogaaje iz ivota Isusa Krista.
III. 28. Davidov nasljednik je bio njegov sin. Kako se zove? Po emu je poznat?
Davidov nasljednik bio je kralj Salomon.
Poznat je po mudrosti kojom je rijeio pitanje prave majke. Takoer je poznat po gradnji Hrama u Jeruzalemu.
III. 29. Kroz dugo razdoblje kraljeva, koje je trajalo preko 450 godina, Bog je dizao u narodu proroke.
Tko su proroci? Koja im je zadaa? Navedi imena nekih proroka!
Proroci su izabranici Boji.
Zadaa je proroka bila govoriti u ime Boje, opominjati narod i kraljeva da se vrate Bogu. Proroci podravaju nadu i vjeru u spasenje i u Spasitelja. Proroci svojim prorotvima govore o Mesiji - Spasitelju
koji e doi i tako mu pripraviti put.
Proroci su: Ilija, Izaija, Jeremija, Ezekijel, Mihej....
III. 30. to zna o proroku: Izaiji... da je navijestio o Isusu; Miheju ... da je navijestio o Isusu?
Izaija navijeta da e se Spasitelj roditi od Djevice. Njegovo ime bit e Emanuel, to znai s nama
Bog.
Mihej navijeta da e se Spasitelj roditi u Betlehemu.
III. 31. Svi dogaaji Starog zavjeta su priprave, zato? Tko stoji kao zadnji prorok Starog zavjeta, a
ujedno je prvi navjestitelj Isusov u Novom zavjetu?
Svi dogaaji Starog zavjeta su priprava i uvod u Novi zavjet.
Ivan Krstitelj stoji nas svretku Starog zavjeta i ujedno je prvi glasnik Isusa u Novom zavjetu.
III. 32. to je Ivan Krstitelj navijestio o Isusu? to je rekao Isus o Ivanu Krstitelju?
Ivan Krstitelj je, pokazujui na Isusa, navijestio: Evo jaganjca Bojega koji oduzima grijehe svijeta
i Meu vama stoji (onaj) koga vi ne poznajete. Kao i: Pripravite put Gospodinu......
Isus je rekao za Ivana: Nije se rodio od ene nitko vei od Ivana Krstitelja. Ivana zovemo Krstitelj
jer je krtavao ljude, to je bio vanjski znak pokore, takoer krstio je i Isusa. Blagdan sv. Ivana
Krstitelja slavimo 24. lipnja.

IV. ISUS KRIST - MESIJA - SPASITELJ

IV. 1. Povijest Izraela - izabranog Bojeg naroda - dola je do svoga vrhunca onda, kada se u tom
narodu - kao potomak kralja Davida, oznaenom po proroku, rodio Isus Krist. Tko je Isus Krist? Gdje
se rodio? Kako se zove Isusova domovina? Tko je vladao rimskim carstvom, a tko u Palestini u vrijeme
kada se rodio Isusa Krist?
Isus je obeani Spasitelj, Sin Boji, pravi Bog i pravi ovjek.
Rodio se u Betlehemu.
Zove se Palestina.
Kada se rodio Isus rimskim carstvom vladao je car August, a u Palestini kralj Herod.
IV. 2. to znai kad kaemo: Isus je pravi Bog i pravi ovjek? to znai Isusovo utjelovljenje?
Isus je pravi Bog znai: zajedno s Ocem i Duhom Svetim Isus je odvijeka pravi Bog. On je druga osoba
presvetog Trojstva, pa zato Isusa nazivamo naim Gospodinom i Bogom.
Isus je pravi ovjek znai: Sin Boji je u Isusu Kristu postao ovjek. To zovemo Utjelovljenje Sina Bojega. Sveano slavimo svake godine na Boi - 25. prosinca.
IV. 3. to znai: zaet po Duhu Svetom - roen od Djevice Marije?
To znai: Isusovo zaee u utrobi Blaene Djevice Marije dogodilo se na udan nain. Duh Sveti oivotvoritelj je oivotvorio utrobu Blaene Djevice Marije i ona je zaela Isusa - po Duhu Svetom. Zato
Mariju Sv. pismo i Vjerovanje uvijek naziva: Djevica - Majka.

IV. 4. Sv. Josipa nazivamo zarunikom Blaene Djevice Marije, a Sveto pismo ga naziva mu
Marijin. to to znai?
To znai: Svetog Josipa astimo zajedno s Blaenom Djevicom Marijom, kao njezina zarunika i mua.
On je posebno bio pouen od Boga i kao njegov izabranik bio je upuen u Boje planove, pa je prihvatio Isusa Krista sa svom ljubavlju kao svoga sina. Isus je s Marijom i Josipom proivio u Nazaretu
svoje djetinjstvo i mladost do 30. godine. Zato se ta obiteljska zajednica i zove Sveta obitelj.
IV. 5. Ispriaj dogaaj kako se Bog javio Mariji, a kako Josipu?
Bog se javio Mariji po anelu Gabrijelu. Aneo je navijestio utjelovljenje Isusovo pozdravom: Zdravo,
milosti puna, Gospodin s tobom...!
Bog se preko anela javlja i Josipu i tada, a i kasnije, te ga opominje da bjei u Egipat kako bi spasio
Isusa od okrutnog kralja Heroda.
IV. 6. U tridesetoj godini ivota pojavljuje se Isus u pokrajini Galileji, i kao uitelj okuplja oko sebe
brojne uenike. to Isus navijeta - propovijeda? Kako je nazvao 12 uenika koje je posebno
pouavao? Nabroj nekoliko uenika.
Isus navijeta i propovijeda Radosnu vijest o Bojem kraljevstvu, o Bojoj prisutnosti i dobroti.
Isus je 12 uenika nazvao apostolima.
Petar, Ivan, Andrija, Jakov, Filip, Matej.....
IV. 7. Tko je bio Isus Krist? to je inio i govorio, gdje je to posebno zapisano i nama danas slui kao
izvjetaj?
Odgovor na pitanje tko je Isus Krist i to je on uinio nalazimo zapisano u etiri Evanelja (Evanelje
znai radosna vijest), njih su napisali etiri evanelista: Matej, Marko, Luka i Ivan.
IV. 8. to mora uiniti svaki kranin za irenje Evanelja?
Za irenje Evanelja svaki kranin mora: sam to bolje upoznati Isusa Krista, ivjeti kranski te
ostvariti u ivotu njegovu temeljnu zapovijed: zapovijed ljubavi.
IV. 9. Isus je govorio jednostavno, esto u priama i prispodobama da bi ga ljudi lake i bolje razumjeli.
Nabroj neke usporedbe i kai koja je njihova poruka.
Usporedba o Rasipnom sinu i dobrom ocu koji prima sina i oprata mu. Poruka je da nas Bog ljubi,
oprata nam i raduje se kad se njemu vratimo.
IV. 10. Za Isusa kaemo da je na Spasitelj. to to znai, od ega nas Isus spaava i oslobaa?
Isus nas svojom mukom i uskrsnuem dariva i donosi nam osloboenje od zla, od vjene smrti, a to
je onda spasenje. Zato je Isus na Spasitelj.
IV. 11. Isus je udesno ozdravljao bolesne, slijepima dao da progledaju, gluhima da uju, mrtve je
vraao u ivot i izgonio zloduhe. to nam kazuju Isusova udesa?
Isusova udesa su znak da je Isus pravi Bog. Ona nam pokazuju da u Isusu Kristu susreemo Bojeg
Pomazanika (poslanika i Sina Bojega). udesa su znak Boje dobrote, blizine i ljubavi. udesa su
ujedno pomo da bi ljudi lake vjerovali ono to je Isus uio.
IV. 12. Isus je opratao grijehe. to je on tim znakom pokazao? Navedi jedan primjer i pouku.
Znakom opratanja grijeha Isus je potvrdio svoje boansko poslanje. Svoju mo opratanja i spaavanja
Isus je esto potvrivao udesnim znakovima. Isus je izlijeio uzetoga, tako to mu je prvo oprostio
grijehe, a onda rekao: ustani i hajde!
IV. 13. Isus je zapoeo svoje propovijedanje pozivom: Obratite se i vjerujte Evanelju! Kako Isus
dovodi do obraenja, pokazuje nam posebno jedan primjer iz Evanelja. Koji?
To je primjer Zakeja. Njegovo nastojanje da vidi Isusa (popeo se na smokvu), Isus nagrauje tim to
ide u njegovu kuu. Isusova dobrota djeluje na Zakeja tako da odmah priznaje svoje grijehe, a za uzvrat Isus mu udjeljuje oprotenje.

IV. 14. to je Isus na posljednjoj veeri na Veliki etvrtak ustanovio? Koju je tada zapovijed posebno
naglasio?
Na Posljednjoj veeri Isus je ustanovio Euharistiju i Sveeniki red. Posebno je naglasio zapovijed meusobne ljubavi. To je i djelom pokazao kad je oprao apostolima noge.
IV. 15. to je sv. Misa? Kad je bila prva sv.
Misa?
Misa je ne-krvna rtva Isusova. Prva je Misa bila na Veliki etvrtak. Slavio ju je Isus sa svojim uenicima u Jeruzalemu. Tada je Isus naredio apostolima: Ovo inite meni na spomen, tj. da se ne-krvna
rtva Isusova trajno ponavlja u sv. Misi.
IV. 16. Kada je bila Isusova krvna rtva? Koje znakove tijela i krvi nam je Isus ostavio? Kojim rijeima
je posvetio te znakove? to sveenik kae kad zavri te rijei, a to narod odgovori?
Isusova krvna rtva je bila na Veliki petak. Isus je ostavio kruh i vino kao znakove svoga tijela i krvi.
Posvetio je rijeima: Uzmite i jedite, ovo je tijelo moje! Uzmite i pijte, ovo je krv moja! Odgovaramo:
Tvoju smrt, Gospodine, navijetamo......
IV. 17. Koji su glavni dijelovi sv. Mise? Kako trebamo sudjelovati u sv. Misi? to je sv. Priest?
Glavni dijelovi sv. Mise su: Sluba Rijei, prinoenje darova ili prikazanje, Pretvorba ili Podizanje i sv.
Priest.
U sv. Misi moramo biti aktivni, zajedno moliti, pjevati i odgovarati.
Sv. Priest je blagovanje tijela i krvi Kristove pod prilikom posveenog kruha i vina.
IV. 18. Isus je trei dan nakon raspea uskrsnuo. to to za nas znai?
Isusovo Uskrsnue je sredinji dogaaj Evanelja i temeljna stvarnost nae vjere. Sv. Pavao kae: Da
Krist nije uskrsnuo, uzalud bi bilo nae propovijedanje, uzalud naa vjera.
IV. 19. Uz Mariju Magdalenu koja je prva vidjela uskrslog Krista, tko su jo bili svjedoci uskrsnua?
Kada poinjemo slaviti Uskrs i kako?
Prvi svjedoci uskrsnua su jo Petar i Ivan. Oni su na vijest o uskrsnuu prvi dotrali i vidjeli da je
Isusov grob prazan i anela, koji je objavio da je Isus uskrsnuo kako je rekao.
Uskrs poinjemo slaviti na Veliku subotu u noi. Obavlja se blagoslov svjetla, uskrsne svijee, krsne
vode i sv. Misa. Uskrsni usklik je Aleluja, a znai usklik radosti.
IV. 20. Koji od apostola nije htio vjerovati u uskrsnue, dok ne vidi?
Apostol Toma. Da bi ga uvjerio, Isus mu pokazuje svoje probodene ruke i rebro. to je Isus rekao
Tomi, rekao je i nama: Toma, jer si me vidio, povjerovao si. Blaeni, koji vjeruju, a ne vide!
IV. 21. Na Uskrs daje Isus apostolima ovlasti za jedan sakrament. Koji? Kojim rijeima? Tko ga danas
dijeli?
Isus je na Uskrs ustanovio sakrament svete ispovijedi ili pomirenja.
Ustanovio ga je rijeima: Primite Duha Svetoga! Kojima oprostite grijehe, oproteni su im, kojima
zadrite zadrani su.
Danas biskupi i sveenici imaju ovlast od Isusa dijeliti sakrament ispovijedi.
IV. 22. to nam Isusovo uskrsnue posebno dokazuje?
Uskrsnue dokazuje da je Isus doista Sin Boji - obeani Spasitelj - da je njegova rije istinita, da su
sakramenti, Crkva i ivot vjeni stvarnosti u koje treba vjerovati.
IV. 23. Poslije uskrsnua Isus je za nas ivi, proslavljeni i Uskrsnuli Krist, koji ivi novim ivotom
i vjeno ostaje s nama. Kako Isus ivi novim ivotom poslije uskrsnua i kako vjeno ostaje s
nama?
Uskrsnuem je Isus ostvario novi nain postojanja (u svoj svojoj ljudskoj stvarnosti, tj. duom i tijelom).
Uskrsli Krist ostaje vjeno s nama u sv. Misi i sv. Priesti. Zato su krani duni sudjelovati u slavljenju
sv. Mise i primanju svete priesti.

IV. 24. Sv. Pavao kae za krane da su suuskrsnuli s Kristom. Kada smo suuskrsnuli s Kristom i
kakve obveze proizlaze odatle za nas? Kada svake godine obnavljamo to da smo suuskrsli s Kristom?
Na sv. krtenju, po milosti, mi smo preporoeni na novi ivot s Kristom. Odatle nam i obveza da svjedoimo nae uskrsnue.
Svake godine na Veliku subotu, za Uskrs, obnavljamo svoj krsni zavjet.
IV. 25. Nakon uskrsnua Isus se ukazivao svojim apostolima vie puta. Koji dan nakon uskrsnua se
dogodilo zadnje Isusovo ukazanje? Kako zovemo taj dan - blagdan? Koju poruku je Isus tada dao svojim uenicima?
etrdeseti dan nakon uskrsnua bilo je zadnje Isusovo ukazanje.
Taj dan je Isus uzaao na nebo. Blagdan se zove: Spasovo ili Uzaae.
Isusova poruka na dan Uzaaa je naredba krtenja: Idite po cijelom svijetu, uinite sve narode
mojim uenicima, krstite ih u Ime Oca i Sina i Duha Svetoga.
IV. 26. Isus je obeao apostolima da oni nee ostati sami. On e moliti i Otac e im poslati Duha Svetoga. Kada se to ostvarilo? Opii taj dogaaj! Kako Isus naziva Duha Svetoga? Kakva se promjena
dogodila na apostolima kada su primili Duha svetoga?
Pedeseti dan nakon uskrsnua, deseti dan nakon Uzaaa, Duh Sveti je doao apostolima. Apostoli
su bili okupljeni zajedno na molitvi, zakljuali su vrata od straha pred idovima, ali iznenada je nastala
buka kao da pue silan vjetar i tada su im se ukazali jezici kao od plamena nad svakim od apostola.
Napunili su se Duha Svetoga.
Duha Svetoga Isus naziva Duhom istine, Duhom braniteljem.
Apostoli su postali neustraivi, utvrdili su se u vjeri i ljubavi. Takvi su ostali do smrti.
Na dan Duhova dobili su dar govorenja stranim jezicima. Krstili su toga dana u Jeruzalemu oko
3000 ljudi.
IV. 27. Isus je ustanovio zajednicu ljudi, mi tu zajednicu nazivamo Crkvom. to je Crkva kao
zajednica? Od kada postoji Crkva - kada je utemeljena? Koju je zadau Krist povjerio Crkvi?
Crkva je zajednica vjernika: a) koji vjeruju u Isusa Krista; b) koji primaju iste sv. sakramente; c) koji
priznaju sv. Oca Papu za Isusovog vidljivog namjesnika na zemlji.
Crkva kao zajednica postoji od Pedesetnice, tj. od silaska Duha Svetoga.
Isus je Crkvi povjerio zadau da nastavi njegovo djelo u svijetu sve do kraja povijesti, do konca svijeta.
IV. 28. Kako se postaje lanom Crkve? Kada to svjesno potvrujemo, odnosno kad to svjesno prihvaamo?
lanom Crkve se postaje krtenjem.
Svjesno to prihvaamo kad upoznamo Isusa Krista i kad se potvrdimo u vjeri sakramentom svete potvrde ili krizme (firme).
IV. 29. Koji je naziv za Isusovog vidljivog namjesnika na zemlji, to taj naziv znai? Kako je ime dananjem namjesniku Isusovom? Tko je bio prvi Isusov namjesnik?
Naziv je Papa, a to znai Otac.
Dananji papa se zove Benedikt XVI. On je 265. papa po redu.
Prvi Isusov namjesnik je bio sv. Petar apostol. Isus ga je izabrao. Petar je u Rimu ustanovio papinsko
sjedite. Papa je ujedno i biskup Rima.
IV. 30. Isusova je nauka do nas dola onakva, kakvu je Isus nauavao i to skoro prije 2000 godina.
Kako?
Isusova nauka je do nas dola preko Svetog pisma i preko usmene predaje. Sv. pismo Novog zavjeta
sainjavaju etiri Evanelja, Djela apostolska, 21 Poslanica i Otkrivenje sv. Ivana apostola. Pod vodstvom Duha svetoga nezabludivo nauava Crkva objavljene istine. Duh sveti pomae Crkvi da napreduje u sve boljem razumijevanju Boje istine.

IV. 31. Mi se nazivamo vjernici, jer vjerujemo. to znai vjerovati? Zovemo se krani, to to znai?
Vjerovati znai biti uvjeren da Bog jest - da Bog postoji i imati povjerenje u njega.
Kranin znai onaj koji je pokristovljen. Krtenjem smo pokristovljeni, tj. postali smo Kristovi.
IV. 32. Na emu je utemeljena naa vjera u Boga? Kako nam se Bog najsavrenije objavio?
Naa je vjera utemeljena na objavi Bojoj, kako u Starom tako i u Novom zavjetu.
Najsavrenije nam se Bog objavio u Kristu.
IV. 33. Moe li se vjera jednom zauvijek nauiti ili je vjera stalno traenje? Kako vjeru najbolje upoznajemo?
Vjera je stalno traenje, pa iako nam vjera daje sigurnost potrebno je uvijek iznova nastojati upoznati
ono to vjerujemo.
Vjeru najbolje upoznajemo ako ivimo po vjeri. A ivjeti po vjeri znai ljubiti Boga i blinjega i molitvom se susresti s Bogom.

V. SAKRAMENTI
V. 1. Krist djeluje u Crkvi i stalno je prisutan s nama u sv. sakramentima. to su to sakramenti?
Koliko ih ima? Odakle sakramenti imaju snagu posveivanja i darivanja milosti?
Sakramenti su vidljivi znakovi nevidljive Boje milosti. Po sakramentima Uskrsli Krist meu ljudima
nastavlja udesno djelo spasenja
Sakramenata ima sedam.
Sakramenti imaju snagu posveivanja i davanja milosti od Isusa Krista. Isusova muka, smrt i uskrsnue su izvori posvetne milosti sakramenata.
Krtenje
V. 2. Koji je vidljivi znak sakramenta krtenja? to primamo i to postajemo krtenjem?
Vidljivi znak krtenja je polijevanje vodom i izgovaranje rijei: Ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha
Svetoga.
Sakramentom krtenja primamo novi ivot milosti - postajemo djeca Boja i lanovi zajednice vjernika
- Crkve. Krtenje je vidljiv znak nae slinosti Isusu Kristu.
V. 3. Tko moe valjano krstiti?
Valjano krstiti moe biskup, sveenik i akon, a u smrtnoj opasnosti moe svaki ovjek ako ima nakanu
initi ono to Crkva ini.
V. 4. to obeaje onaj koji se krsti (preko roditelja, kumova)?
Krtenik se odrie sotone i grijeha, priznaje Krista i obeaje da e ivjeti kao kranin.
V. 5. Kakvu obvezu i odgovornost preuzimaju roditelji kad trae krtenje djeteta?
Preuzimaju na sebe obvezu i odgovornosti odgoja djeteta u kranskom duhu.
V. 6. Onaj koji je krten, oznaen je znakom - peatom Duha Svetoga. Koji je to znak?
To je mazanje svetim uljem po elu krtenika.
V. 7. to oznaava svijea i bijela haljina, koje se daju krteniku na krtenju preko roditelja i kuma?
Upaljena svijea je znak vjere kojom je rasvijetljen krtenik, a bijela haljina znak je posvetne milosti
kojom je krtenik slian Isusu Kristu.
Potvrda - krizma
V. 8. to je sakrament potvrde - krizme? Kako se dijeli? Koje darove dobivamo u sv. krizmi?
Potvrda - krizma je sakrament kojim se na poseban nain prima dar Duha Svetoga.

10

Dijeli se polaganjem biskupovih ruku i mazanjem svetim uljem (krizma).

Primamo sedam darova Duha Svetoga: mudrost, razum, znanje, savjet, jakost, pobonost i strah Boji.
V. 9. Kakvo nam rasvjetljenje donosi Duh Sveti u Sv. potvrdi - krizmi?
Duh Sveti nas ispunja svojim svijetlom da bi smo to bolje mogli razumjeti to je Bog objavio, osobito
po Isusu Kristu.
V. 10. U sakramentu potvrde Duh Sveti nas ispunja svojom snagom. Zato nam je potrebna snaga
Duha Svetoga?
Ta snaga nam je potrebna da moemo hrabro svjedoiti i radosno iriti Kristovu Radosnu vijest.
V. 11. to se trai da bi se netko mogao krizmati?
Trai se da je krten, da je primio sakrament ispovijedi, da je pripravljen na krizmu i da dobro poznaje
svoju vjeru, da je spreman to bolje ivjeti po svojoj vjeri.
V. 12. Koliko puta moemo primiti krtenje i krizmu?
Krtenje i krizmu moemo primiti samo jedanput u ivotu, jer ovi sakramenti ostavljaju u dui neizbrisiv biljeg kao znak Boje vjernosti prema nama i nae vjernosti Bogu.
Sveta Priest - Euharistija
V. 13. Kada je Isus ustanovio Euharistiju?
Prije odlaska u smrt Isus je sa svojim uenicima proslavio posljednju veeru - Pashu. Tako je ustanovio
Euharistiju i sv. Misu.
V. 14. to slavimo u sv. Misi?
U sv. Misi slavimo Isusovu posljednju veeru; njegovu smrt na kriu; njegovo uskrsnue; pod prilikama kruha i vina meu nama je prisutan Uskrsli Krist.
V. 15. Kako je Isus ustanovio sv. Priest - Misu - Euharistiju?
Na posljednjoj veeri Isus je uzeo kruh, razlomio ga, dao apostolima i rekao: Uzmite, ovo je tijelo
moje, koje se za vas predaje, zatim je uzeo au s vinom i rekao: Pijte iz nje svi. Ovo je krv moja.
Ovo inite meni na spomen.
V. 16. to se dogodilo na Isusovu rije: Ovo je tijelo moje - ovo je krv moja?
Na te rijei kruh postaje Njegovo tijelo, a vino Njegova krv. Ostale su samo prilike (izgled) kruha i
vina.
V. 17. Koju je vlast dao Isus apostolima i njihovim nasljednicima: biskupima i sveenicima, kad je
rekao: Ovo inite meni na spomen?
Dao im je vlast u misi pretvarati kruh i vino u tijelo i krv Kristovu.
V. 18. to je sv. Misa?
Sv. Misa je ne-krvna Isusova rtva u kojoj se ponavlja Isusova rtva na kriu.
V. 19. Zato je sv. Misa ista rtva kao i rtva na kriu?
Ista je zato to je i u jednoj i u drugoj rtvi Isus Krist i sveenik i dar. On predaje sebe kao rtvu.
V. 20. to primamo u sv. Priesti?
U sv. Priesti primamo tijelo i krv Isusa Krista pod prilikama kruha i vina za hranu naih dua.
V. 21. Koji su plodovi sv.
Priesti?
U sv. Priesti se Krist najue sjedinjuje s nama; On umnaa u nama posvetnu milost ili nam je vraa;
daje nam novu snagu da ivimo kao djeca Boja.

11

V. 22. Kada smijemo ii na sv. Priest?

Na sv. Priest smijemo ii ako nemamo tekog ili smrtnog grijeha, tj kada smo u posvetnoj milosti i
ako imamo pravu nakanu (vjeru).
V. 23. Gdje se uva sv. Priest?
Sv. Priest se uva u crkvi u Svetohranitu. Svetohranite je uvijek oznaeno vjenim svjetlom, i
pred svetohranitem treba se pokloniti koljenom do poda.
Ispovijed - pomirenje - obraenje
V. 24. Opratanje grijeha, tj. pomirenje ljudi s Bogom i meusobno glavni su sadraj Isusova Evanelja
- Radosne vijesti. Isus je opratao grijehe i tu svoju mo potvrivao udesnim znakovima. U svojoj
Crkvi apostolima i njihovim nasljednicima dao je vlast opratati grijehe. Opii dogaaj gdje je Isus
oprostio grijehe i to potvrdio udesnim znamenjem!
Isus je u Kafarnaumu u jednoj kui. Dolaze i donose bolesnika. Kad nisu mogli ui, penju se na krov
i kroz krov sputaju uzetoga. Kad je vidio vjeru uzetoga, Isus mu kae: Sinko, oproteni su ti grijesi.
Na to su farizeji mrmljali i prigovarali da Isus huli. Isus im odgovori: da znate Sin ovjeji ima vlast
na zemlji opratati grijehe. I ree uzetome: Tebi zapovijedam, ustani, uzmi svoju postelju poi
kui!
- I ozdravi uzeti na oigled svima.
Na dan uskrsnua Isus je zapovjedio uenicima da u njegovo ime oprataju grijehe. To je uinio rijeima: Primite Duha Svetoga. Kojima oprostite grijehe, oproteni su im, a kojima zadrite, zadrani
su im.
V. 25. Tko nam oprata grijehe u sv. Ispovijedi?
U sv. Ispovijedi Bog nam oprata grijehe snagom Kristove smrti i uskrsnua.
V. 26. U ispovijedi je uvijek najvanije pomirenje s Bogom i pomirenje s ljudima. to to znai?
Grijehom odbijamo Boju ljubav i ponudu spasenja i naruavamo meusobne odnose, a u ispovijedi
pomirenjem Bog nam oprata grijehe i u nama obnavlja zajednitvo ljubavi s njim i s ljudima.
V. 27. Koji su dijelovi sv.
Ispovijedi? Ispit savjesti
pokajanje
odluka o popravku
priznanje grijeha
pokora ili zadovoljtina.
V. 28. to je najvanije kod obavljanja ispovijedi?
Najvanije je pokajanje - obraenje, jer bez njega nema prave ispovijedi.
V. 29. Kakva treba da bude odluka kod ispovijedi?
Da emo izbjegavati sve grijehe
da emo ponovo Bogu vjerno sluiti
da emo popraviti uinjenu tetu.
V. 30. to u nama ini sv. Ispovijed?
Oprata nam grijehe,
pomiruje nas s Bogom i vraa nam posvetnu milost,
daje nam novu snagu da se lake uvamo grijeha,
oprata nam vjenu kaznu.
Kajanje:
kajem se od svega srca, to uvrijedih Boga, najvee i najmilije dobro. Mrzim sve svoje grijehe i vrsto
odluujem da u se popraviti i uvati od grijeha.

12

Bolesniko pomazanje
V. 31. to je bolesniko pomazanje?
Bolesniko pomazanje je sakrament susreta Isusa Krista s bolesnim ovjekom - preko sveenika.
V. 32. Kako se podjeljuje bolesniko pomazanje?
Bolesniko pomazanje podjeljuje se tako to sveenik svetim uljem pomae bolesnika po elu i rukama, te moli za milost i dar Duha Svetoga.
V. 33. Kakav uinak ima bolesniko pomazanje na bolesnika?
Jaa u bolesniku pouzdanje u Boga
krijepi ga snagom Duha Svetoga u borbi protiv zla i grijeha
donosi olakanje u tjelesnim bolima (ozdravljenje), ako je to za duevno spasenje
daje oprotenje grijeha - ako se bolesnik ne moe zbog velike bolesti ili nemoi ispovjediti.
V. 34. Tko treba primiti bolesniko pomazanje?
Starije osobe - bolesnici - osobito oni u smrtnoj opasnosti, pred teu operaciju i slino.
lanovi se obitelji trebaju pobrinuti da bolesnik ovaj sakrament primi pri punoj svijesti. Ako je bolesnik u besvjesnom stanju, treba i tada primiti ovaj sakrament, ako je bio uvjereni kranin. Tada
mu je to naknada za ispovijed.
Sveeniki red
V. 35. to je sveeniki red?
To je sakrament kojim se podjeljuje sveenika vlast i milost za dostojno vrenje sveenike slube.
V. 36. Kad je Isus ustanovio sveeniki red?
Isus je ustanovio sveeniki red na posljednjoj veeri, na Veliki etvrtak.
V. 37. to znamo iz Svetog pisma o sveenikom redu?
Znamo da je Krist dao apostolima punu sveeniku vlast i milost za vrenje sveenike slube. Apostoli su ovu vlast i milost predali svojim nasljednicima: biskupima i sveenicima.
V. 38. Kako se podjeljuje sveeniki red?
Sveeniki red se podjeljuje polaganjem biskupovih ruku, mazanjem svetim uljem i posvetnom molitvom.
enidba
V. 39. to znai kad kaemo: kranska enidba je sakrament?
To znai da Krist posebnom milou posveuje one koji sklapaju crkveni brak.
V. 40. Kranska enidba je nerazrjeiva. to to znai?
enidba je znak saveza ljubavi to ga je Bog neopozivo sklopio s ovjeanstvom u Isusu Kristu i stoga
je enidbeni savez kao sakrament nerazrjeiv.
V. 41. Tko je ustanovio enidbu?
enidbu je ustanovio Bog (u raju zemaljskom) da bude ivotna zajednica mua i ene.
V. 42. Tko je uzvisio enidbu na sakrament?
Isus Krist je uzvisio enidbu na sakrament da bi posvetio zajedniki ivot mua i ene. Zato je ona
sveta - jedinstvena - nerazrjeiva.

13

VI. OSNOVNE MOLITVE KOJE

TREBA ZNATI SVAKI KRANIN
KRANSKI POZDRAV
Hvaljen Isus! Vazda budi! (Navijeke!) Hvaljen Isus i Marija!
ZNAK SVETOG KRIA
U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
OE NA
Oe na, koji jesi na nebesima,
sveti se ime tvoje.
Doi kraljevstvo tvoje.
Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji.
Kruh na svagdanji daj nam danas,
i otpusti nam duge nae kako i mi
otputamo dunicima naim.
I ne uvedi nas u napast,
nego izbavi nas od zla. Amen.
ZDRAVO, MARIJO
Zdravo, Marijo, milosti puna,
Gospodin s tobom,
blagoslovljena ti medu enama
i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus.
Sveta Marijo, Majko Boja,
moli za nas grenike
sada i na as smrti nae. Amen.
SLAVA OCU
Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu.
Kako bijae na poetku, tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.
APOSTOLSKO VJEROVANJE
Vjerujem u Boga, Oca svemoguega,
Stvoritelja neba i zemlje.
I u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga,
Gospodina naega,
koji je zaet po Duhu Svetom,
roen od Marije Djevice,
muen pod Poncijem Pilatom,
raspet, umro i pokopan,
saao nad pakao,
trei dan uskrsnuo od mrtvih;
uzaao na nebesa,
sjedi o desnu Boga Oca svemoguega,
odonud e doi suditi ive i mrtve.
Vjerujem u Duha Svetoga,
svetu Crkvu katoliku,
opinstvo svetih,
oprotenje grijeha,
uskrsnue tijela
i ivot vjeni. Amen.

14

TEMELJNE ISTINE KATOLIKE VJERE

1. Samo je jedan Bog, a tri su boanske osobe: Otac i Sin i Duh Sveti.
2. Bog je sve stvorio, sve uzdrava i upravlja.
3. Dua je ovjeja besmrtna.
4. Sin je Boji postao ovjekom i otkupio nas svojom smru na kriu.
5. Milost je Boja potrebna za spasenje.
6. Bog e dobro nagraditi vjenom nagradom, a zlo kazniti vjenom kaznom.
DESET ZAPOVIJEDI BOJIH
1. Ja sam Gospodin Bog tvoj; nemaj drugih Bogova uz mene.
2. Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud.
3. Spomeni se da svetkuje dan Gospodnji.
4. Potuj oca i majku, da dugo ivi i dobro ti bude na zemlji.
5. Ne ubij.
6. Ne sagrijei bludno.
7. Ne ukradi.
8. Ne reci lana svjedoanstva.
9. Ne poeli tuega enidbenoga druga.
10. Ne poeli nikakve tue stvari.
DVIJE ZAPOVIJEDI LJUBAVI
1. Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom duom svojom (Mt 22, 37).
2. Ljubi blinjega svoga kao sam sebe (Lk 10, 27).
PET ZAPOVIJEDI CRKVENIH
1. Svetkuj zapovijedane blagdane i sluaj pobono svetu Misu u nedjelju i zapovijedane blagdane.
2. Posti zapovijedane poste i u odreene dane ne mrsi.
3. Svake se godine najmanje jedanput ispovijedi i o Uskrsu priesti
4. Dri se enidbenih zakona svete Crkve.
5. Doprinosi za crkvene potrebe.
OSNOVNE KRANSKE DUNOSTI
1. Kloni se grijeha.
2. Dri Boje zapovijedi i ivi kreposno.
DVIJE ZAPOVIJEDI NARAVI
* Ne ini blinjemu to ne bi elio da on tebi uini!
* ini blinjemu to bi elio da on tebi uini!
SEDAM SVETIH SAKRAMENATA
1. Krtenje,
2. Potvrda,
3. Sveta Priest,
4. Ispovijed,
5. Bolesniko pomazanje,
6. Sveeniki red,
7. enidba.
SEDAM DAROVA DUHOVA SVETOGA
1. Mudrost,
2. Razum,
3. Savjet,
4. Jakost,
5. Znanje,
6. Pobonost
7. Strah Boji.

15

ETIRI STVARI POTREBNE DA SE SPASIMO

1. Vjera, 2. Ufanje, 3. Ljubav, 4. Dobra djela.
TRI NEPRIJATELJA NAE DUE
1. Svijet, 2. avao, 3. Neuredne sklonosti due i tijela.
POSLJEDNJE STVARI OVJEKA
Smrt, sud, nebesko blaenstvo za dobre, a pakao za zle.
OSAM BLAENSTAVA
Blaeni siromani u duhu, jer je njihovo kraljevstvo nebesko.
Blaeni alosni, jer e se utjeiti.
Blaeni krotki, jer e batiniti zemlju.
Blaeni koji gladuju i eaju pravde, jer e se nasititi (pravde).
Blaeni milosrdni, jer e milosre postii.
Blaeni koji su ista srca, jer e gledati Boga.
Blaeni miroljubivi, jer e se zvati sinovi Boji.
Blaeni koji su prognani radi pravednosti,
jer je njihovo kraljevstvo nebesko (Mt 5, 3-10).
SEDAM DUHOVNIH DJELA MILOSRA
1. Dvoumna savjetovati
2. Neuka pouiti
3. Grenika pokarati
4. alosna i nevoljna utjeiti
5. Uvredu oprostiti
6. Nepravdu strpljivo podnositi
7. Za ive i mrtve Boga moliti
SEDAM TJELESNIH DJELA MILOSRA
1. Gladna nahraniti
2. edna napojiti
3. Siromaha odjenuti
4. Putnika primiti
5. Bolesna i utamnienika pohoditi
6. Prognanika i izbjeglicu pomagati
7. Mrtva pokopati.
NAJIZVRSNIJA DJELA MILOSRA
1. Molitva 2. Post 3. Milostinja
TRI STVARI POTREBNE DA SE DOBRO PRIESTIMO
1. Biti u milosti Bojoj, to jest bez smrtnoga grijeha.
2. Ne jesti i ne piti nita, osim vode, jedan sat prije sv. priesti.
3. Promiljati koga u priesti primamo.
PET STVARI POTREBNIH DA SE DOBRO ISPOVIJEDIMO
1. Promisliti grijehe.
2. Pokajati se za grijehe.
3. Odluiti temeljito da se neemo vie na grijehe vratiti.
4. Ispovjediti pravo i skrueno sve svoje grijehe.
5. Izvriti nareenu pokoru.
ETIRI STVARI KOJIMA MOEMO POMAGATI DUAMA U ISTILITU
1. Molitve, 2. Dobra djela, 3. Oprosti, 4. rtva svete Mise

16

TRI
EVANEOSKA
SAVJETA
1. Svojevoljno siromatvo
2. Vjekovita istoa
3. Potpuni posluh starjeini u svakoj stvari koja nije grijeh.
SEDAM GLAVNIH GRIJEHA
1. Oholost,
2. krtost,
3. Bludnost,
4. Zavist,
5. Neumjerenost u jelu i piu,
6. Srditost,
7. Lijenost.
EST GRIJEHA PROTIV DUHA SVETOGA
1. Ne ufati se u spasenje.
2. Zlo se ufati u spasenje bez dobrih djela.
3. Suprotiviti se istini poznatoj.
4. Zavidjeti duhovnim dobrima svoga blinjega.
5. Otvrdnuti u grijehu.
6. Ne pokajati se ni na smrti.
DEVET TUIH GRIJEHA
1. Savjetovati na grijeh.
2. Zapovijedati da se grijei.
3. Pristati na tui grijeh.
4. Navesti drugoga na grijeh.
5. Hvaliti tue grijehe.
6. Tajiti tue grijehe kad smo ih duni oitovati.
7. Ne pokarati tue grijehe.
8. Pomagati drugoga u grijesima.
9. Braniti tue grijehe.
IN VJERE
Vjerujem vrsto sve to je Isus Krist uio i to sveta Katolika crkva predlae vjerovati, jer si to objavio ti, oe, koji si nepogrjeivo istinit. O Boe, umnoi moju vjeru?
IN UFANJA
Ufam se u te, Boe moj, da e mi po zaslugama Isusove muke i smrti i po mojim dobrim djelima,
uinjenim vojom pomou, oprostiti grijehe i dati nebesku slavu. A to se ufam zato jer si to obeao
ti, Boe moj, koji si u svojem obeanju stalan i vjeran. O Boe, uvrsti moje ufanje!
IN LJUBAVI
Ljubim te, Boe moj, svim svojim srcem i duom vie nego sve drugo na svijetu jer si dostojan
svake ljubavi;
i radi tebe ljubim svoga blinjega kao sama sebe. O Boe, uezi ognjem svoje ljubavi moje srce!

17

17

18

ANEOSKI POZDRAV
Moli se na glas zvona ujutro (za umirue), na podne (za obraenje grjenika), uveer (za pokojnika).
Aneo Gospodnji navijestio Mariji.
I ona je zaela po Duhu Svetom.
Zdravo, Marijo ...
Evo slubenice Gospodnje.
Neka mi bude po rijei tvojoj.
Zdravo, Marijo ... .
I Rije je tijelom postala.
I prebivala medu nama.
Zdravo, Marijo ...
R. Moli za nas, sveta Bogorodice.
O. Da dostojni postanemo obeanja Kristovih.
Pomolimo se.
Milost svoju, molimo te, Gospodine, ulij u due nae
da mi, koji smo po Anelovu navjetenju
spoznali utjelovljenje Krista, Sina tvoga,
po muci njegovoj i kriu
k slavi uskrsnua privedeni budemo,
Po istom Kristu Gospodinu naemu Amen.
MOLITVA KRALJICE NEBA
(Moli se od velike subote naveer do Presv. Trojstva)
Kraljice neba, raduj se, aleluja.
Jer koga si bila dostojna nositi, aleluja.
Uskrsnu kako je rekao, aleluja.
Moli za nas Boga, aleluja.
R. Veseli se i raduj, Djevice Marijo, aleluja.
O. Jer je uskrsnuo Gospodin uistinu, aleluja.
Pomolimo se
Boe, ti si se udostojao razveseliti s uskrsnuem svoga Sina, Gospodina naega Isusa Krista: molimo
te, daj da postignemo radosti vjenoga ivota. Po Kristu Gospodinu naemu. Amen.
SAVRENO POKAJANJE
Moj Boe, kajem se
i alim od svega srca
to grijesima uvrijedih tvoju neizmjernu dobrotu.
Tvrdo odluujem
da te uz pomo milosti neu vie vrijeati,
da u za svoje grijehe initi dostojnu pokoru
i uvati se grjene prigode. Amen.

19

STRUKTURA BIBLIJE
STARI ZAVJET (SZ): ukupno 46 knjiga
PETOKNJIJE ILI
ZAKON MOJSIJEV
(5. knjiga)

Knjiga postanka
(Post) Knjiga Brojeva
Knjiga izlaska
(Izl) Ponovljeni zakon
Levitski zakonk
(Lev)
Joua
(J) Druga knjiga Ljetopisa
Knjiga o sucima
(Suci) Knjiga Ezrina
Knjiga o Ruti
(Rut) Knjiga Nehemijina
POVIJESNE KNJIGE Prva knjiga o Samuelu
(1 Sam) Tobija
Druga knjiga o Samuelu
(2 Sam) Estera
(16. knjiga)
Pva knjiga o kraljevima
(1 Kr) Prva knjiga o Makabejcima
Druga knjiga o kraljevima
(2 Kr) Druga knjiga o Makabejcima
Prva knjiga Ljetopisa
(1 Ljet)
Psalmi
(Iz) Pjesme nad pjesmama
PJESNIKE I
Job
(Job) Knjiga Mudrosti
MUDROSNE KNJIGE
Mudre izreke
(Izr) Knjiga Sirahova
(7. knjiga)
Propovjednik
(Prop)
Izaija
(Iz) Hoea
(Ho) Nahum
Jeremija
(Jer) Joel
(Jl) Habakuk
PROROKE KNJIGE Tualjke
(Tu) Amos
(Am) Sefanija
Baruh
(Bar) Obadija
(Ob) Hagaj
(18. knjiga)
Ezekiel
(Ez) Jona
(Jon) Zaharija
Danijel
(Dn) Mihej
(Mih) Malahija

(Br)
(Pnz)
(2 Ljet)
(Ezr)
(Neh)
( Tob)
(Est)
1 Mak)
(2 Mak)
(Pj)
(Mudr)
(Sir)
(Nah)
(Hab)
(Sef)
(Hag)
(Zah)
(Mal)

NOVI ZAVJET (NZ): ukupno 27 knjiga

POVIJESNE KNJIGE Evanelje po Mateju
(evanoska povijest
Evanelje po Marku
Isusa Krista i prve
Evanelje po Luki
Crkve: 5. knjiga)
Poslanica
Rimljanima

POSLANICE
(14 Pavlovih i7 .
katolikih poslanica: 21. knjiga)

OTKRIVENJE
(proroke knjige
posebne vrste:
1. knjiga)

(Mt) Evanelje po Ivanu

(Mk) Djela apostolska

(Dj)

(Lk)

(Rim)

Prva poslanica
Solunjanima

(1 Sol)

Prva poslanica
Korinanima

(1 Kor) Druga poslanica (2 Sol)

Solunjanima

Druga poslanica
Korinanima

Prva poslanica
(2 Kor) Timoteju

Poslanica
Galaanima

(Iv)

Jakovljeva
poslanica

(Jak)

Prva Petrova
poslanica

(1 Pet)

Druga Petrova
(2 Pet)
(1 Tim) poslanica

(Gal) Druga poslanica (2 Tim) Judina

Tioteju
poslanica

(Jd)

Poslanica
Efeanima

(Ef) Poslanica Titu

(Tit)

Prva Ivanova
poslanica

Poslanica
Filipljanima

(fil) Poslanica
Filemonu

(Fml)

Druga Ivanova (2 Iv)

poslanica

Poslanica
Koloanima

(Kol) Poslanica
Hebrejima

(Hebr)

Otkrivenje

(Otk)

(1 Iv)

Trea Ivanova (3 Iv)

poslanica

19

20