MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

UVOD
Postanak mjera a time i sredstava za mjerenje datira od nastanka civilizacije. Potreba
za mjerenjem je nastala onda kada i potreba razmjene dobara. Da bi se moglo mjeriti
potrebno je utvrditi jedinicu mjere kojom se odreena duina, teina, vrijeme i sl.
moe uporediti. U poetku je jedinica mjere bila etalon uziman iz prirode (palac,
stopa, lakat odnosno duina ita, debljina dlake i sl.).

Osnovni pojmovi u tehnici mjerenja

Metrologija je nauka o mjerenju iji je zadatak da utvrdi mjerne jedinice, razradi
metode mjerenja, ocjeni tanost primjenjenih metoda i analizom otklanja uzroke koji
utiu na tanost mjerenja.
Mjerenje je proces uporeivanja mjerene veliine i jedinice mjere, radi dobivanja
brojne vrijednosti mjerene veliine:
Q=qM, gdje je:
Q-mjerena veliina
q-brojna vrijednost mjerene veliine
M-jedinica mjere.
Mjeriti se mogu samo osnovne veliine po SI sistemu. To su:
Duina
Masa
Vrijeme
Temperatura
Elektrina struja
Intenzitet svjetlosti
Koliina tvari
Za mjerenje navedenih veliina su potrebni mjerni instrumenti pomou kojih se
odreuje vrijednost ovih veliina. Masa je jedina veliina od gore navedenih koja se
ne moe mjeriti, nego se ona poredi.
Za sve ostale veliine tzv. izvedene, odreivanje njihovih vrijednosti se ne vri
izraunavanjem nego raunanjem osnovnih veliina. Kod raunanja se mora obratiti
panja na sljedee stvari:
Samo se vrijednosti istih veliina mogu sabirati i oduzimati
Ako se kod sabiranja i oduzimanja istih veliina desi da su im jedinice razliite,
onda se jedinice pretvaraju sve dok se ne doe do iste jedinice i tek se onda
vrijednosti mogu sabrati i oduzeti
Kod sabiranja i oduzimanja, samo se vrijednosti saberu ili oduzmu, a jedinica
se prepie (ona mora biti ista kod oba)
Kod mnoenja i dijeljenja veliina i vrijednosti i njihove jedinice se mnoe i
dijele
Kod kvadriranja i korjenovanja veliina i vrijednosti i njihove jedinice se
kvadriraju i korjenuju

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Kontrolisanje je proces provjere da li je mjerena veliina u zadanim kontrolnim

granicama.
Nazivna mjera (D) ili (L) je mjera u odnosu na koju definiemo odstupanja i unosimo
je u radioniki crte.
Stvarna mjera (Ds) ili (Ls) je mjera utvrena mjerenjem.
Greka mjerenja (f) je algebarska razlika stvarne i nazivne mjere:
f=Ls-L.
Etalon (mjerka) je tijelo ili ureaj kojim se vri reprodukovanje jedinice mjere.
Mjerni instrument je ureaj namijenjen za mjerenje i on mjerenu veliinu pretvara u
vrijednost koja se moe oitati.

2.OSNOVI TEHNIKE MJERENJA

Metode mjerenja
Pod pojmom metode mjerenja se podrazumijeva niz aktivnosti koje je potrebno
definisati i obaviti u cilju:
-izbora mjernog instrumenta
-propisati nain upotrebe mjernog instrumenta
-odrediti mjerne baze
-postaviti uslove koji vladaju pri mjerenju
-odrediti poloaj i broj mjerenih taaka
-odrediti vrstu dodira (taka, linija, povrina) itd.
Metode mjerenja moemo podijeliti na vie naina.
Prema nainu dobivanja rezultata imamo:
Neposredna metoda mjerenja, kada direktno na mjernom instrumentu oitavamo
mjerenu veliinu. To su na primjer lenjiri, mjerni vijak, maine za mjerenje i sl.
Uporedna metoda mjerenja, kada se duina mjernog predmeta uporeuje sa
duinom etalona. Na primjer granine mjerke, tolerancijska mjerila i sl.
Posredna metoda mjerenja. Mjerna veliina se prouava na bazi izmjerene druge
mjerne veliine a koja je u vezi sa prvom. Ovo imamo kod mjerenja srednjeg prenika
navoje preko 3 ice i sl.
Diferencijalna metoda mjerenja se koristi kod mjerenja sloenih oblika (oljebljeno
vratilo) kada mjerimo ili kontroliemo svaku veliinu posebno.

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Kompleksna metoda mjerenja. Kada kontroliemo sloeni mjerni predmet i to sve

veliine istovremeno.
Prema ostvarenom kontaktu izmeu mjernog predmeta i mjernog instrumenta
metode mjerenja moemo podijeliti na:
Metoda sa dodirom (taka, linija, povrina).
Metoda bez dodira (profil projektor i dr.).

Greke mjerenja
Pri mjerenju i kontroli javljaju se greke koje moemo podijeliti na:
Sistemske greke se ponaaju prema nekoj zakonitosti, imaju istu veliinu i lahko ih
moemo uoiti i otkloniti. Ove greke nastaju zbog netane podjele skale mjernog
instrumenta, uticaja temperature i mjerne sile na duinu, greke u izradi i montai
instrumenta i sl.
Line greke koje nastaju nepanjom kontrolora. Na njih moemo uticati obukom
kadrova koji rukuju mjernim instrumentima.
Sluajne greke na koje teko moemo uticati, jer nemaju neku zakonitost.
Najei uzroci te pogreke su sljedei:
1. Nepravilno rukovanje sa mjernim instrumentima
2. Nepoznavanje mjernog instrumenta, veliine, objekta ili pojave koja se mjeri
3. Nepreciznost
4. Neispravnost mjernog instrumenta
5. Predrasude ili instinkt kod osobe koja mjeri odreenu pojavu ili objekt
Primjer
Npr. ako elimo izraunati snagu motora automobila, moramo poznavati sljedee
osnovne veliine:
Masu tog automobila
Duinu puta koji pree uz pomo svoje sile
Vrijeme koje je potrebno tom automobilu da pree taj put
Da bi odredili masu tog automobila trebamo imati tegove (utege) i vagu. Na jedan tas
vage stavimo automobil, a na drugi stavljamo tegove sve dok ne tasovi ne dou u
ravan. Tada je masa automobila jednaka masi tegova. Predpostavimo da je masa
tegova 1000 kg, onda je masa automobila takoe 1000 kg.
Pomou metra ili neke druge sprave izmjerimo duinu puta koju je taj automobil
preao. Uzmimo da je preao 100 metara.
Ako dan podijelimo na 86400 dijelova, onda izbrojimo koliko je takvih dijelova
potrebno automobilu da pree put od 100 metara. Taj dio se zove sekunda i
predpostavimo da je automobilu trebalo 5 sekundi da pree taj put.
Znai, izmjerili smo da je:

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Masa m=1000 kg
Duina s=100 m
Vrijeme t=5 s
Automobil je iz stanja mirovanja se pokrenuo i postepeno ubrzavao (poveavao
brzinu) sve dok nije doao do 100 metara preenog puta. Tada je brzina bila
maksimalna. Tu brzinu emo izraunati pomou duine preenog puta i vremena.

Klasifikacija mjerila
Mjerni ureaji se razlikuju po veliinama za ija mjerenja su namijenjeni a takoe i
po nainu na koji obavljaju ta mjerenja. Po namjeni i funkciji oni se mogu podijeliti
na:
mjerila sa direktnim oitavanjem vrijednosti (viestruka mjerila)
mjerila za uporeivanje i prenoenje
fiksna ili jednostruka mjerila (kalibri)
komparatori ili uporedna mjerila
Mjerila sa direktnim oitavanjem vrijednosti
Ova mjerila posjeduju podioke pomou kojih moe da se oita brojna vrijednost
veliine koja se mjeri. U ovu grupu mjerila spadaju:
lenjir sa milimetarskom podjelom-1
pomino kljunasto mjerilo-2
mikrometar za spoljanja mjerenja-3
mikrometar za unutranja mjerenja-4
uglomjer-5

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Mjerila za posredna mjerenja i uporeivanja

Slue da prenose mjere sa predmeta na neki mjerni alat za direkto mjerenje brojnih
vrijednosti veliine.
Oni se koriste kada predmet ima takav oblik ili se nalazi u takvom poloaju da je
direktno mjerenje nemogue.
U ovu vrstu mjerila spadaju:
estar za prenoenje spoljanjih kota-1
igla visinomjera za prenoenje visina-2
podesivi ugaonik za prenoenje uglova-3

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Fiksna mjerila
Fiksna ili jednostruka mjerila poznata i pod imenom kalibri su mjerni etaloni sa kojima
se vre uporedna mjerenja.
Ovim mjerilima se utvruje da li se dimenzije ili oblik radnog predmeta nalaze u
okviru tolerancija predvienih crteom ali oni ne daju podatke o brojanoj razlici
ostvarene kote i odgovarajue kote mjerila-etalona.
Fiksna mjerila koja se najvie koriste u kontroli su:
ugaonici za kontrolu pravih uglova-1
ploe za kontrolu ravnosti povrina-2
tolerancijska mjerila za kontrolu osovina i rupa-3
profilisani kontrolnici za mjerenje koraka navoja-4

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

3.MJERILA ZA DUINE
Glavni dijelovi i karakteristike mjernog pribora
Mjerila sa direktnim oitavanjem vrijednosti se sastoje od nekoliko glavnih dijelova
koji su u razliitim oblicima, prisutni kod svakog mjerila. To su:
-podjela
-skala
-kazaljka.
Glavna podjela ima veoma esto i manju, decimalnu podjelu.
Skalu ine ciframa obiljeeni podioci.
Kazaljka je dio koji na skali pokazuje brojanu vrijednost izmjerene veliine.
Tanost mjerenja zavisi od tanosti i karakteristika mjerila.
Glavne karakteristike nekog mjerila i mjernog ureaja su:
-tanost i osjetljivost
-obim i podruje mjerenja
-tanost oitavanja
Tanost
Pod tanou mjerila podrazumijeva se maksimalna razlika izmeu vrijednosti mjere
izmjerene tim mjerilom i stvarne mjere veliine koja se mjeri.
Tanost mjerila zavisi od vrste kojoj pripada i od kvaliteta izrade njegovih
konstruktivnih dijelova, to garantira proizvoa. Na primjer ako je tanost nekog
mjerila oznaena sa 0,01 mm onda to znai da izmjerena, odnosno oitana
vrijednost mjere moe da bude najvie 0,01
mm vea ili manja od stvarno postojee mjere.
Osjetljivost
Osjetljivost predstavlja odnos izmeu variranja ili pomjeranja kazaljke na skali mjerila
prema odgovarajuoj promjeni veliine koja se mjeri. Kada je mjerilo veoma osjetljivo
onda mala promjena veliine koja se mjeri prouzrokuje veliko pomjeranje kazaljke na
skali.
Osjetljivost zapravo predstavlja sposobnost uvelianja, a ono se obavlja mehanikim,
pneumatskim ili elektrinim putem. Na primjer, uvelianje komparatora je mehanikog
porijekla, a omoguava da pomjeranje od 1 mm bude predstavljeno kretanjem
kazaljke za jedan njen puni krug.
Mjerni obim
Pod obimom podrazumijevamo maksimalnu veliinu koju mjerilo moe da izmjeri.
Mikrometri, na primjer, mogu u zavisnosti od njihovih dimenzija imati obime koji se
kreu od 25 do 1500 mm.
Prije nego to se pristupi nekom mjerenju neophodno je provjeriti da li je obim
mjerenja vei od mjere veliine koja se kontrolie.

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Granina mjerila za duine

Granine mjerke
Mjerke imaju prizmatini ili cilindrini oblik (slika 1).
Koriste se:
- za kontrolu tolerancijskih mjerila
- prenoenje mjere pri koritenju komparatora i maina za mjerenje- za kontrolu tanosti mjernih instrumenata- tana obiljeavanja
- podeavanja maina, alatki i dr.
Ona su najtanija koja se koriste u mainstvu. Izrauju se od kvalitetnog nehrajueg
elika otpornog na habanje (npr. .4173). Moraju biti okaljene i podvrgnute starenju,
radi odravanja tane mjere. Mjerne povrine su im bruene i polirane.
Kombinacijom graninih mjerki moemo dobiti razne duine. Ovo se postie
priljubljivanjem mjernih povrina tako da zbog jakih molekularnih sila pri natrljavanju
jedne mjerke na drugu ostvaruje se slog. Rastavljanje sloga se vri obrtanjem jedne
mjerke u odnosu na drugu i prelamanjem preko ivice.
Prizmatine granine mjerke imaju popreni presjek u obliku pravougaonika i to:
-do 0,5 mm duine, presjek je 20x9mm
-do 10 mm duine, presjek je 30x9
-preko 10 mm do 4000 mm duine, presjek je 35x9.
Granine mjerke se kontroliu interferentnim komparatorom.
Prema DIN 861 mjerke se izrauju u 4 stepena tanosti:
-0 stepen - slui za regulaciju maina i ureaja i kontrolu etalon mjerila
-I stepen - slui za kontrolu kontrolnika
-II stepen - slui za kontrolu radionikih mjerila, za kontrolu i postavljanje mjere na
instrumentima, za kontrolu i mjerenje pri izradi alata
-III stepen - slui za postavljanje instrumenata na mjeru, za postavljanje radnih
predmeta na mainu pri obradi i sl.
Klasa tanosti se obiljeava sa crticama ispod brojane oznake na mjerci. Tako
npr.:20 - znai da je mjerka I klase tanosti.

Slika 1: Izgled graninih mjerki

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Tolerancijska mjerila
Namjena ovih mjerila je za kontrolu tolerisanih mjera i to: strana ide je dobra mjera
a strana ne ide je loa mjera. Koriste se u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji.
Po obliku ih dijelimo na cilindrina, konina i navojna.
U pogledu konstrukcije mogu biti vrsta i podesiva (troenje mjerila se kompenzira
regulacijom).
Prema namjeni razlikujemo radionika, prijemna i reviziona mjerila.
Radionika mjerila koristi radnik na svom radnom mjestu za kontrolu radnih
komada.
Prijemna mjerila se koriste u zavrnoj ili prijemnoj kontroli. Ona se ne izrauju kao
nova, ve se koriste radionika mjerila kod kojih je dodatak za troenje smanjen za
1/3. Da bi se razlikovala od radionikih mjerila, prijemna mjerila se oboje.
Reviziona mjerila se koriste za kontrolu radionikih ravi (za radionike epove se
ne izrauje reviziona rava).
Materijal, izrada i kvalitet obrade povrina mjerila blie su obraeni u standardima.
Materijal za izradu mjerila moe biti alatni elik (.4150,.3840), elik za cementaciju
(.4320, .1220), nehrajui elik (.4173), tvrdi metal za mjerne povrine P20, K20
(JUS K.A9.020).
Tvrdoa mjernih povrina od elika mora imati najmanje 62 HRC.
Kvalitet obrade mjernih povrina zavisi od tolerancije izrade mjerila (H/2):
-do 4 m (H/2) ima kvalitet N1
-od 4 do 10 m(H/2) ima kvalitet N2
-od 10 do 25 m(H/2) ima kvalitet N3
-od 25 do 60 m(H/2) ima kvalitet N4.Najee se koriste tolerancijska mjerila u
obliku rave i u obliku epa. Na ovim mjerilima mora biti napisana potpuna oznaka
tolerancije.Izgled ovih mjerila i nain kontrole prikazan je na sljedeim slikama.

Tolerancijsko mjerilo u vidu epa

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Kontrola pomou rave

Kontrola pomou epa

Tolerancijsko mjerilo u vidu epa

abloni i kalibri
abloni su mjerke za kontrolu sloenih profila.
Imamo dva tipa:
-jedan tip koji ima isti profil kao mjerni predmet pa se poklapanjem kontrolie
oblik
-drugi tip koji ima isti suprotni profil od mjernog predmeta pa se naslanjanjem
eonih povrina kontrolira svjetlosni procjep.
Prvi tip se moe koristiti samo kod pljosnatih mjernih predmeta.
Prvi tip naziva se uporedni a drugi nasloni.
Materijal za izradu ablona je elik za cementaciju ili legirani alatni elik

10

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

radni predmet

a) uporedno mjerilo

b) naslono mjerilo

Slika 2: abloni (a-uporedni, b-nasloni)

Listii (pijuni)
Koristimo ih za kontrolu zazora ventila motora i sl. Obino su u snopu odreenih
debljina sa zakaljenim vrhom zbog habanja. Debljine su od 0,02 do 1 mm.

Mjerke za radijuse
Sline su kao listii i rade se u snopu. S jedne strane su za spoljanji radijus a sa
druge strane za unutranji radijus. Dimenzije radijusa su 1-6,5 mm odnosno 7-15mm.

11

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Viestruka mjerila
Viestruka ili pokazna mjerila imaju skalu za oitavanje mjerene veliine tako da se u
okviru obima mjerenja mjerila moe oitati mjera. Izbor mjerila zavisi od:
-mjernog predmeta (veliina propisane dimenzije, povrina mjerenja, tanost
dimenzije- tolerancija)
-karakteristike mjerila
-metode mjerenja duina.
Mjerne karakteristike mjernih instrumenata
Oznaka skale moe biti brojna ili u vidu crte odnosno take.
Veliina podioka skale (a) je rastojanje osa dva znaka oznake skale (crte) izraeno
brojano u jedinicama mjerenja.
Vrijednost podioka skale (b) je promjena mjerne veliine koju pokazuje pokaziva
kada se premjesti za jedan podiok skale.
Tanost oitavanja je tanost postignuta pri oitavanju na mjernom instrumentu.
Ona zavisi od veliine podioka, debljine i duine crtica, uzajamnog poloaja
pokazivaa i skale, vremena umirivanja pokazivaa, rutine kontrolora i dr.
Granica pokazivanja skale (A) su granice koje omeuju mjernu veliinu koja se
oitava na instrumentu.
A=bz ,gdje je z-broj podioka skale
Osjetljivost (e) je odnos promjene poloaja pokazivaa i odgovarajue promjene
mjerne veliine.
e=a/b
Skok osjetljivosti mjernog instrumenta je promjena mjerne veliine koja izaziva
promjenu pomjeranja pokazivaa (kazaljke) koja se moe uoiti-oitati.
Postojanost mjernog instrumenta je da u duem vremenu zadri svoje mjerne
karakteristike.
Variranje rezultata mjerenja je rasipanje rezultata mjerenja jedne iste mjere na
istom mjestu mjernog predmeta, pri vie uzastopnih mjerenja.
Lenjiri
Lenjiri su dosta gruba mjerila sa crticama iji je razmak 1 mm, a koriste se tako to se
prislone uz mjerni predmet i oita razmak izmeu crtica. Prema tome ne
zadovoljavaju Abbe-ov princip.
Lenjiri se dijele na:
-uporedne
-probne
-radionike.
Uporedni lenjiri se koriste za kontrolu i prenoenje mjere na probne lenjire. Imaju
presjek u vidu H, I ili X oblika duine 1 m. Skala lei u neutralnoj ravni, debljina crtica
skale je 3-7m. Sa svakog kraja je ostavljeno 10 mm od poetka (kraja) skale.
Oitavanje mjere se vri lupom. Greka mjerenja:
L
(0,005+
) mm , L-mjerena duina
200000

12

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Definisani su u DIN 864.Izrauju se od nekaljenog elika iji je koeficijent linearnog

irenja 11,510-6mm/mm0C pri 200C.

Slika 4: Uporedni lenjir H presjeka

Probni lenjiri slue za kontrolu radionikih lenjira, definisani su u DIN 865.Izrauju
se do 2 m duine, kvadratnog presjeka a skala je nanesena na stranu suprotnu od
skale radionikog lenjira. Takoe se ostavlja 10 mm od krajeva lenjira, debljina crta
20-40m a presjek 25x25 mm. Dozvoljena greka je:
L
(0,01+
).
100000

Slika 5: Probni lenjir

Radioniki lenjiri se izrauju u dvije klase tanosti I i II (JUS K.T1.065 odnosno DIN
866) od nekaljenog elika. Duina im je 5 m poprenog presjeka 5x25 do 14x70 mm,
to zavisi od duine i stepena tanosti lenjira.

Slika 6 : Radioniki lenjir (a-prva klasa, b-druga klasa tanosti)

13

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Mjerila sa nonijusom
Ova mjerila su nastala u tenji da se smanji vrijednost podioka skale odnosno da se
mogu oitavati i manje mjere od milimetra. Mjerila sa nonijusom se najee koriste u
radionicama i imaju dosta razliita konstruktivna rjeenja. Moemo ih podijeliti na:
-kljunasta mjerila
-dubinomjere i
-visinomjere.
Nonijus je pokretni dio mjerila na kome je podjela skale manja po vrijednosti podioka
od osnovne skale nepokretnog dijela (podjela u mm). Podioci nonijusa su manji za
1/10, 1/20 i 1/50 od podioka lenjira.
Opta formula nonijusa je:
b=a-i
gdje je:a-veliina podioka lenjira
b-vrijednost podioka nonijusa
i-vrijednost oitavanja nonijusa (a/z)
-modul nonijusa
Duina nonijusa je :
L=z b
gdje je :z-broj podioka nonijusa
Pomino kljunasto mjerilo
To je mjerni alat sa najirom primjenom u tehnologiji obrade metala. Njime se mogu
izmjeriti spoljanje duine, unutranje mjere i dubine.
Mjerenje se obavlja uz tanost od 1/10, 1/20 ili 1/50 mm to zavisi od tipa mjerila.
Na slici 7 je prikazano pomino kljunasto mjerilo koje mjeri tri jednake duine na tri
razliita predmeta: mjerenje spoljanje duine, mjerenje unutranje duine (prenika)
i mjerenje dubine.

Slika 7: Pomino kljunasto mjerilo

14

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Slika 8: Glavni dijelovi pominog kljunastog mjerila

Glavni dijelovi pominog kljunastog mjerila su (slika 8):

A-lenjir
B-kliza
C-mjerni kraci za spoljanja mjerenja
D-mjerni kraci za unutranja mjerenja
E-ipka za mjerenje dubina
F-milimetarska skala
G-colovna skala
H-colovna skala nonijusa
I-milimetarska skala nonujusa
L-konica klizaa
M-otrice krakova za mjerenje uzanih proreza, rupa, navoja itd
N-sueni kraj ipke za mjerenje dubine uzanih procjepa, rupa itd
O-vijci za uvrivanje voice klizaa na zadnjoj strani lenjira
P-mali vijci za korekciju eventualne greke paralelnosti krakova
Na zadnjoj strani mjerila su esto ugravirane razne tabele sa korisnim i praktinim
podacima kao to su na primjer. Mase elinih ipki kvadratnog ili okruglog presjeka
u funkciji osnovice ili prenika i sl.
Materijal od kojeg se izrauju pomina kljunasta mjerila mora da ima sljedea
svojstva: da ne korodira, da posjeduje stabilnost mjera i da je otporan na habanje.

15

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Obim i podruje mjerenja

Kod pominog kljunastog mjerila obim i podruje mjerenja se meusobno poklapaju.
Pomina kljunasta mjerila koja se koriste u metalopreraivakoj industriji imaju obime
mjerenja od 130 do 500, pa i vie mm.
Duina krakova raste proporcionalno duini mjerila i obino se kree od 40 do 150
mm.
Dubinomjeri i specijalna pomina mjerila
Mjerila za mjerenje dubina se karakteriu time to ne posjeduju krake, kao i oblikom
klizaa koji ima iroku oslonu povrinu, to obezbjeuje pravilno namjetanje, a time i
sigurno mjerenje.
Na slici 9 su prikazani:
1-dubonomjeri za mjerenje unutranje dubine
2-dubinomjeri za mjerenje spoljanje dubine
3-dubonomjeri kod kojih osim lenjira postoji i dodatna igla za mjerenje dubina
rupa malih dimenzija otvora

Slika 9: Mjerila za mjerenje dubina

16

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Mjerila za mjerenje unutranjih teko pristupanih dubina

Lenjir ovih mjerila se zavrava jednim zupcem koji predstavlja polaznu taku za
odreivanje unutranjih kota.
Po pravilu lenjir ovih mjerila ima milimetarsku skalu i na njegovoj zadnjoj strani, pa su
mogua oitavanja dubine u dva poloaja mjerila.
Na slici 10 je prikazan primjer mjerenja unutranje dubine c iz dva mjerenja. Najprije
se izmjeri kota a (10. 1), pa zatim kota b , pa se na osnovu njihove razlike odredi
visina c koja bi se teko mogla odrediti drugim mjerilima:
a-b=c
Da bi se mogla odrediti irina kanala d potrebno je posjedovati pomino mjerilo sa
specijalnim oblikom krakova (10.2).

Slika 10.1.

Slika 10.2
Slika 10.

17

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Mikrometri
Mikrometri su mjerila sa direktnim oitavanjem mjerne vrijednosti sa kojom se
ostvaruje tanost mjerenja od 1/100 mm (0,01mm), pa ak i manja (do
0,001mm=1m).
Ova mjerila su znatno preciznija od pominih mjerila sa nonijusom, ali su i mnogo
osjetljivija.
Postoje tri tipa mikrometara:
-za spoljanja mjerenja
-za unutranja mjerenja
-za mjerenja dubina.
Ta tri tipa se meusobno razlikuju po obliku, ali princip rada i mehanizam koji
obezbjeuje tanost su isti kod sva tri tipa mikrometara.
Mikrometar za spoljanja mjerenja
Mikrometrom za spoljanja mjerenja (slika 11) se mogu izmjeriti spoljanje mjere kao
to su debljina, duina, prenici, itd.

Slika 11: Mikrometar za spoljanja mjerenja

Mikrometar za unutranja mjerenja
Mikrometrom za unutranja mjerenja (slika 12) mjere se unutranje kote kao prenici
rupa, upusti, otvori raznih oblika, itd.

Slika 12: Mikrometri za unutranja mjerenja

18

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Mikrometar za dubine
Mikrometrom za dubine (slika 13) se mjere dubine rupa, upusta, visina ispusta,
visinske razlike, itd.

Slika 13: Mikrometar za dubine

Mikrometar za spoljanja mjerenja

Glavni dijelovi su (slika 14): tijelo mikrometra A, lunog oblika na kojem su postavljeni
dijelovi za mjerenje u koje spadaju pokretno vreteno C sa navojem E, na ijem
spoljanjem dijelu je montiran dobo F sa svojom skalom.
Okretanje graduisanog doboa izaziva pomjeranje mikrometarskog navoja E, a time i
pokretnog vretena C koje potiskuje predmet o nepokretan oslonac B.
Na nepokretnom dijelu D koji ini vrstu cjelinu sa lunim tijelom A nanesena je
linearna skala u mm.

Slika 14: Mikrometar za spoljanja mjerenja (glavni dijelovi)

19

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Glavni dijelovi mikrometra:

A- Tijelo oblika luka.
Na tijelu izraenom od elika ili sivog liva su naznaeni:
-idealna temperatura za badarenje i mjerenje (200C)
-podruje mjerenja (80-25, 25-50, itd)
-tanost oitavanja mjerila (1/100)
-naziv proizvoaa (Borletti, Tesa, itd)
B-Nepokretni oslonac
C-Pokretno vreteno
eone povrine za nalijeganje oslonca i pokretnog vretena su po pravilu ravne i
paralelne, ali za namjenska mjerenja mogu imati razliite oblike.
Mjerne povrine koje slue za oslanjanje o predmet tokom mjerenja su izraena od
tvrdog metala, to obezbijeuje nepomjenjivost oblika i otpornost prema habanju.
D-ahura sa skalom
Na ahuri je nanijeta linearna linija sa dvije skale, gornjom i donjom.
Na gornjoj skali su nanijeti podioci u milimetrima, a na donjoj skali podioci u
polovinama milimetara.
Kod nekih tipova mikrometara milimetri se nanose na donjoj a polovine milimetara na
gornjoj skali ahure.
E-Navoj vrsto spojen sa pokretnim vretenom
F-Dobo sa skalom
G-Ureaj za koenje
Ovaj ureaj omoguava blokiranje pokretnog vretena na nekoj etalon koti kada
mikrometar eli da se koristi kao fiksno mjerilo.
Sistem blokiranja pokretnog vretena moe biti razliit, zavisno od konstruktivnog
rjeenja proizvoaa (pomou trenja, poluge, itd).
H-Ureaj za fino pritezanje
Ovaj ureaj radi kao egrtaljka ili ima frikcioni prijenos, a postoje i druga
konstruktivna rjeenja. Namjena ureaja je da obezbjedi da sila pritezanja pri
mjerenju ne pree vrijednost od 10 N/1 povrine mjernih oslonaca. Kada se ta sila
dostigne egrtaljka ili frikcioni prenosnik se okreu u prazno. Na taj nain se
sprjeava pritisak mjernog vretena o predmet zbog ega bi mogao da se oteti
mikrometar, a u svakom sluaju bi se dobilo pogreno mjerenje.
Obim mjerenja i mjerno podruje mikrometra
Mjerno podruje mikrometra po pravilu iznosi 25 mm bez obzira na veliinu otvora
njegovog tijela.
Granica od 25 mm je uzeta zato da bi se izbjegle greke pri izradi mikrometarskog
mehanizma, to bi za posljedicu imalo netanosti pri mjerenju.
Mikrometri ostvaruju tanost mjerenja od 1/100 mm pri mjernom podruju od 25 mm.
Za mjerenje predmeta duih od 25 mm koriste se mikrometri veeg obima mjerenja.
Pod obimom mjerenja se podrazumijeva maksimalna duina koju mjerilo moe da
izmjeri.
Maksimalni otvor mjerila, odnosno najvee mogue rastojanje izmeu mjernog
vretena i nepokretnog oslonca, a to znai maksimalna duina predmeta koja bi se
mogla izmjeriti, zavisi od dimenzija tijela mikrometra.

20

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Slika 15: Komplet mikrometara

Oitavanje mjerne vrijednosti na mikrometru

Mikrometri posjeduju dvije skale, jednu nepokretnu za oitavanje milimetara i drugu
pokretnu za oitavanje stotih dijelova milimetra. Kada se mjerno vreteno i nepokretni
mjerni oslonac dodiruju mili metarsku skalu pokriva dobo. Okreui dobo pokree
se preko navoja mjerno vreteno, a sam dobo se aksijalno pomjera du nepokretne
skale. Milimetri i polovine milimetra se oitavaju na linearnoj, nepokretnoj skali pri
koninoj ivici doboa. Stoti dijelovi milimetra se oitavaju na skali doboa u odnosu na
sredinju liniju nepokretne skale, pri emu se zbiru stotih dijelova milimetra pridodaju
polovine milimetara oitane na nepokretnoj skali.

Slika 16. Oitavanje mjerne vrijednosti

21

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Mikrometri za specijalne namjene

Mikrometar za navoje slui za mjerenje ili kontrolu dijelova na kojima je izraen
spoljanji navoj.
Razlikuje se od obinog mikrometra samo o dodirnim povrinama.
Konini oslonac B je prilagoen za ulaenje u meuprofil navoja.
Oslonac A oblika slova ''V'' zahvata bone povrine navoja koji se mjeri.
Kada se navoj predmeta zahvaen koninim i ''V'' osloncem oitavanje se vri na
uobiajeni nain.
Tanost oitavanja mikrometara za navoje iznosi stoti dio milimetra.
Mjerno podruje mikrometra iznosi 25 mm, a obim mjerenja, zavisno od veliine
otvora, kree se od 100 mm i vie.

Slika 18.Prihvatni oslonci

Prihvatni oslonci su zamjenjivi i biraju se u
zavisnosti od koraka i vrste navoja (slika 18).
Za odreeni korak i odreenu vrstu navoja koriste
se:
1.jedan par prihvatnih oslonaca za mjerenje
srednjeg prenika i
2.jedan par prihvatnih oslonaca za mjerenje
prenika jezgra (podnoja navoja).
Pri svakoj promjeni prihvatnih oslonaca mikrometar
se, prije poetka mjerenja, mora badariti, odnosno
nulovati.
To se mora uiniti zbog toga to prihvatni oslonci imaju meusobno razliite
dimenzije, zavisno od vrste i koraka navoja za koje su namjenjeni.

22

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Mikrometar sa tanjirastim osloncima

Dodirne povrine ovog mikrometra (slika 19) imaju tanjirasti oblik P, prilagoen za
mjerenje nekih kota na zupanicima.
Na osnovu konstruktivnih karakteristika zupanika sa evolventnim ozubljenjem ima
se da je: s=DE=AC, gdje je DE segment izmeu dva zupca zupanika mjeren po
tangenti na podioni krug kroz taku B, po duini jednak je luku AC.
Teorijska vrijednost tetive iznosi: DE=mc, gdje je m modul, a c koeficijent koji zavisi
od broja zubaca i od ugla nagiba standardnog profila zupanika koji se mjeri.

Slika 19 Mikrometar
tanjirastim osloncima

sa

Mikrometri za alate
Mikrometri za alate slue za mjerenje spoljanjih prenika razvrtaa, zupanika,
oljebljenih vratila i drugih alata sa neparnim podionim brojem (3, 5, 7 i njihovim
umnocima).
Za mjerenje ovih alata je potrebno da se kontakt sa mjernim osloncima ostvari u tri
take, od kojih jednu pokretnu predstavlja mjerno vreteno A, a druge dvije
nepokretne B zaklapaju meusobno razliite uglove.
U primjeru na slici 20 je prikazano mjerenje prenika glodala podionog broja 5.

Slika 20: Mjerenje prenika glodala

23

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Mikrometar za limove
Ova vrsta mikrometara slui za mjerenje debljine limova.
Njihovo mjerno podruje je ogranieno od 0 do 10 mm.
Korak milimetarskog navoja iznosi 1 mm, a oitavanje se vri na krunoj skali
podijeljenoj na 100 podioka.
Oba mjerna oslonca i nepokretni i onaj kojim se zavrava mjerno vreteno, su iroki,
to obezbijeuje dobro nalijeganje pri mjerenju.
Osim toga luk tijela mikrometra je znatno dublji nego kod uobiajenih mjerila ove
vrste, ime se omoguava mjerenje to je mogue dalje od ivice lima.

Slika 21:Mikrometar za limove

Mikrometar za ice
Ovaj mikrometar je namijenjen za mjerenje prenika metalnih ica i manjih predmeta
krunog presjeka.
Mjerno podruje iznosi 10 mm.
Ovo mjerilo se odlikuje po tome to mu tijelo nema luni oblik. Tijelo mikrometra za
ice ima oblik ahura, iji je omota djelimino otvoren i tako omoguava pristup ici.

Slika 22: Mikrometar za ice

24

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Mikrometar za mjerenje debljine zida cijevi

Na slici 23 je prikazan mikrometar za mjerenje debljine zidova cijevi.

Slika 23: Mikrometar za mjerenje debljine cijevi

Komparatori
Komparator (slika 24) je ureaj koji se koristi za kontrolu greaka oblika predmeta
kao i za uporedna mjerenja (utvrivanje razlike) mjera predmeta koji se kontrolie i
odabranog etalona.
Poto komparator predstavlja uporedno mjerilo on tokom upotrebe mora biti povezan
sa nekom referentnom osnovom. U tu svrhu se koriste odgovarajui nosai.
Komparator je snabdjeven mjernim pipkom translatornog kretanja, koji je preko
prenosnog mehanizma za uvelianje spojen za pokretnu kazaljku. Kruno kretanje
kazaljke na skali komparatora je proporcionalno vertikalnom pomjeranju pipka.
Mjerni pipak se najprije osloni na povrinu etalona a zatim na predmet koji se
kontrolie.
Pomjeranje kazaljke na skali pokazuje razliku izmeu ova dva predmeta u stotim
dijelovima milimetra.

25

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Slika 24: Komparator

.
Glavni dijelovi komparatora
A Mjerni pipak se oslanja na povrinu predmeta koji se kontrolie, a na pokretnu
polugu B je uvren navojnom vezom. Zavretak mjernog pipka je obino loptast, a
moe imati i drugaiji oblik u zavisnosti od povrine predmeta koji se kontrolie.
C Kuite u koje je smjeten mehanizam za uvelianje, izraeno od duraluminijuma
ili nehrajueg elika.
D Skala u stotim dijelovima milimetra.
E Glavna kazaljka za stote dijelove milimetra
F Milimetarska skala. Njena kazaljka se pomjeri za jedan podiok kada glavna
kazaljka komparatora obavi puni krug na skali stotih dijelova milimetra.
G Pokretni pokazivai koji se mogu pomjerati po obimu kuita, a postavljaju se na
granice eljenog tolerancijskog polja.
H Zavrtanj za nulovanje komperatora. Kod drugih tipova nulovanje se obavlja
zakretanjem skale.
I Dugme za podizanje pipka

Tanost i podruje mjerenja

Mehanizam komparatora za uvelianje prikazuje svako pomjeranje pipka od 1 mm
kao i kretanje glavne kazaljke za jedan puni krug skale.
Cijela kruna skala je podijeljena na 100 podioka, a svaki od njih odgovara
pomjeranju od 1/100=0,01 mm, to ujedno i predstavlja tanost mjerenja.
Dui podioci skale, poslije svakih 10 stotih dijelova milimetra, obiljeeni brojevima 1020-30 itd, predstavljaju desete dijelove milimetra.
Pomjeranja vea od 1 mm bi trebalo pratiti odbrojavanjem i pamenjem broja punih
krugova koje pri mjerenju uini glavna kazaljka. U tu svrhu komparatori su opremljeni
malom skalom i kazaljkom za registrovanje pomjeranja u mm, pri emu jedan podiok
odgovara pomjeranju od 1 mm. Skala je, prema tome, podjeljena na 10 jednakih
dijelova.

26

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Time je mjerno podruje komparatora ogranieno na 10 mm, to znai da

maksimalan hod mjernog pipka iznosi 10 mm.

Primjer provjere neke kote

Komparator uvren za odgovarajui nosa se osloni na slog paralelnih graninih
mjerila, koji obrazuju kotu predmeta koji se eli kontrolisati.
Provjerava se da li je pravilno obavljena prethodna regulacije hoda, tako da se mjerni
pipak moe pomjerati nekoliko milimetara navie i nanie.
Obavi se ''nulovanje'' komparatora. Komparator se pomjera du bazne ravni i dovodi
na predmet koji se kontrolie.
Na skali instrumenta se ustanovi razlika izmeu kote sloga graninih mjerila i kote
predmeta, ta razlika moe biti pozitivna i negativna.

Slika 26: Primjer provjere neke kote

Primjer kontrole ravnosti

Kontrola se obavlja tako to se komparator pomjera po cijeloj povrini, u vie
pravaca, s tim to je nosa komparatora oslonjen na neku baznu ravan.
Granini poloaji kazaljke pri razliitim poloajima komparatora registruju pozitivna i
negativna odstupanja ravnosti povrine koja se kontrolie.
U primjeru na slici 27. je maksimalno odstupanje ravnosti, odnosno razlika izmeu
najvie i najnie take, iznosi 29 stotih dijelova milimetra ili 0,29 mm: +9-(-20)=29.

27

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Slika 27: Primjer kontrole ravnosti

Drugi primjeri kontrole

Kontrola poloaja radnog predmeta prema kretanju klizaa na rendisaljki (slika 28a).
Kontrola upravnosti voica jedne alatne maine(slika 28b).

Slika 28:Drugi primjeri kontrole

28

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

4.MJERENJE UGLOVA I NAGIBA

Mjerenje uglova
Ivice povrina nekog predmeta, kao i povrine koje se dodiruju, obezbijeuju
meusobne uglove koje je esto potrebno kontrolisati i mjeriti, ba kao to je sluaj
sa duinskim mjerama predmeta.
Uglovi koji se u praksi moraju kontrolisati i mjeriti su oni koje zaklapaju mainski
obraene povrine predmeta.
Ugao koji zaklapaju dvije povrine koje se dodiruju du zajednike ivice je onaj koji
lei u ravni (presjeku) normalnoj na tu ivicu. Presjeci te ravni i povrine predmeta su
dui i predstavljaju krakove uglova, a njihove dodirne take tjemena uglova.

Slika 29. Mjerenje uglova

Jedinice mjere uglova

Jedinica mjere za uglove zove se stepen (10) i predstavlja 360-ti dio ugla punog
kruga, ija je vrijednost izraena sa 3600.
U mjernoj tehnici se znatno manje koristi gradijan koji predstavlja 400-ti dio punog
kruga.
Posmatrajmo estar na slici 30a koji se sastoji od dva kraka spojenih u zajednikoj
taki O. Ako se jedan krak obre u odnosu na drugi koji ostaje nepokretan dobivati e
se sve vei uglovi otvora.
Ako se pokretni krak obrne za jedan puni ugao, tako da se ponovo poklopi sa
nepokretnim krakom, dobiva se ugao punog kruga ili puni ugao. Svi mjerljivi uglovi
izraavaju se kao manji od ugla punog kruga.
Ako se ugao punog kruga podjeli na 360 jednakih dijelova dobiva se ugao koji je
usvojen za jedinicu mjere uglova.
Kada se dva kraka nalaze u produetku jedan u odnosu na drugog, odnosno oba
kraka lee na zajednikoj pravoj, onda oni zaklapaju oprueni ugao od 180 0.
Ako kraci stoje normalno jedan prema drugom onda se kae da oni zaklapaju pravi
ugao od 900.

29

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

a)

b)
Slika 30: Jedinice mjere uglova

Radijan
Jedinica ugla Meunarodnog sistema je radijan (rad).
Radijan je puni ugao, u ravni krunice ija duina luka je jednaka polupreniku te
krunice (slika 30b). Kao jedinica ugla radijan se najvie koristi u fizici (prvenstveno u
mehanici).
Za kontrolu obrade metala za sada se iskljuivo koriste stepeni.
Na osnovu definicije, odnosno duine obima kruga i njegovog poluprenika, koji je
konstantan i iznosi 2 (=3,14), puni ugao (3600) odgovara vrijednosti 2=6,28 rad.
Ravni ugao (1800) odgovara vrijednosti =3,14 rad.
Ugao nagiba od 10 odgovara /1800 tj. 0,175 rad.
Jedan radijan odgovara 1800/ tj.580.
Oznaavanje i osnovni odnosi meu uglovima
Uglovi se najee obiljeavaju grkim slovima: (alfa), (beta), (gama), (delta),
(epsilon), (eta), (ksi), itd.
U odnosu na sliku 31:
-,, su otri uglovi (maji od 900)
-, su tupi uglovi (vei od 900)
- je konkavan ugao (vei od 1800)
- je konveksan ugao (maji od 1800)
- i su suplementni uglovi, jer je njihov zbir jednak ispruenom uglu (+=1800)
- i su komplementni uglovi, jer je njihov zbir jednak pravom uglu (+=900).

30

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Slika 31: Oznaavanje i osnovni odnosi meu uglovima

Metode za mjerenje uglova

Mjerenje i kontrola uglova i konusa se vri sa vie metoda:
1. uporedna (granine mjerke, ugaonici, tolerancijska mjerila )
2. trigonometrijska (indirektno pomou duina )
3. gonimetrijska (direktno oitavanje na instrumentu )
4. interferentna.

Granina mjerila za uglove

Granina mjerila za uglove predstavljaju etalon-ugaonike za indirektnu kontrolu i
mjerenje uglova metodom uporeivanja. Odlikuju se time to posjeduju dvije mjerne
idealno ravne povrine koje meusobno zaklapaju ugao ija je nazivna vrijednost
ograniena veoma uskim tolerancijama za neke tipove ovih mjerila ispod +1.
Mala hrapavost mjernih povrina obezbijeuje dobro nalijeganje, pa se graninim
mjerilima za uglove moe ostvariti bilo koja vrijednost ugla izmeu 0 0 i 900.
Prvenstveno se primjenjuju:
-za kontrolu i badarenje mjerila za uglove
-za provjeru tanosti ugaonika
-za tano podeavanje poloaja nagibnih stolova
-za provjeru koniciteta
-za prenoenje tanih vrijednosti uglova na podesive ugaonike i sl.
I mjerila za uglove se takoe izrauju u kompletima sainjenim od odreenog broja
pojedinih mjerila, a svako ima razliitu vrijednost ugla. Odgovarajuim kombinacijama
se moe ostvariti slog bilo kojeg eljenog ugla.
Granina mjerila za uglove se mogu sprezati u dva mogua smjera, tako da se
meusobno sabiraju ili oduzimaju, na to ukazuje otisnuta oznaka V.
Na primjer (slika32): sprezanjem dva granina mjerila od 90 i 270 moe se , u
zavisnosti od njihovog uzajamnog poloaja dobiti:
1. sabiranjem: 90+270=360 (1)
2. oduzimanjem: 270-90=180 (2).
Na taj nain se smanjuje broj mjerila potrebnih za jedan komplet.

31

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Najee se sree komplet koji sadri 12 mjerila sljedeih vrijednosti:

10 , 30 , 70 , 90 , 270 , 410
1' , 3' , 9' , 27'
3'' , 6'' , 18'' , 30''
Ovim kompletom se moe ostvariti bilo koji ugao izmeu vrijednosti 0 0 i 810 u
razmacima od po 3'', uz tanost mjerenja koja zavisi od kvaliteta izrade mjerila, ali
koja u svakom sluaju iznosi manje od 3''.
Primjer 3: ugao od 34030'45''
Pozitivni sabirci (<)
270 00' 00'' +
90 00' 00'' +
00 00' 30'' +
00 00' 18'' +
36000' 48''

Negativni sabirci (>)

10 00' 00'' +
00 27' 00''+
00 03' 00'' +
00 00' 03'' =
10 30' 03''

Oduzimanjem se dobiva: 360 00' 48'' 10 30' 01'' = 340 30' 45''

Slika 32: Primjeri

32

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Ugaonici
Za kontrolu uglova koji se u praksi najee javljaju: 300, 450, 600, 900 i 1200 koriste
se ugaonici (slika 33).
Za kontrolu uglova proizvoljne vrijednosti se upotrebljavaju podesivi ugaonici,
pomou kojih se zahvaeni ugao uporeuje sa nekim etalon-uglom ili prenosi na
uglomjer sa skalom. Mjerenje vrijednosti pojedinih uglova na predmetima obavlja se
iskljuivo uglomjerima, jednostavnim i univerzalnim. Za preciznu kontrolu i mjerenje
uglova i nagiba koriste se specijalne namjenske prizme, libele i optiki kolimatori.

Slika 33: Ugaonici

Nepodesivi ugaonici
Imaju dva kraka koji meusobno zaklapaju neki odreeni ugao. Najvie se koriste
ugaonici od 900 i to radi kontrole normalnosti dvije ravne povrine.
Da bi se nepodesivim ugaonikom obavila kontrola na ispravan nain potrebno je da
se jedan njegov krak nasloni na jednu od dvije povrine, koje obrazuju ugao koji se
provjerava, vodei rauna da ravan ugaonika lei normalno prema ivici predmeta.
Poklapanje druge povrine predmeta sa drugim krakom ugaonika se kontrolie
posmatranjem svjetlosnog procijepa.
Ako svjetlosni procijep ima nepravilan tok onda to znai da ugao odstupa od eljene
vrijednosti.
Ako se svjetlosni procijep iri u smjeru suprotnom od tjemena ugaonika onda je ugao
manji od eljenog slika 34 (1).
U suprotnom sluaju ugao je vei slika 34 (2).

33

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Slika 34: Nepodesivi ugaonici

Podesivi ugaonici
Podesivi ugaonici mogu se po volji otvarati, sastoje se od dva kraka koji se obru oko
zajednike osnovice.
Slue za kontrolu uglova proizvoljne vrijednosti, koja se obavlja tako da se ugaonik
prethodno podesi prema nekom etalon-predmetu, odnosno uglomjeru.
Podesivi ugaonici mogu biti jednostavni ili sa ljebovima za uzduno pomjeranje.
Jednostavni podesivi ugaonici su sainjeni iz dva kraka spojena jednom osovinicom,
a uglove mogu da obuhvataju samo sa jedne strane slika 35 (1).
Podesivi ugaonici sa ljebovima za uzduno pomjeranje mogu da obuhvataju
predmete sa dvije strane slika 35 (2).
Krajevi pokretnih krakova podesivih ugaonika su zasjeeni pod uglom od 45 0 i 600,
ime se omoguava kontrola ovih uglova na predmetima.

Slika 35: Podesivi ugaonici

34

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Kontrolnici za konuse
Za definisanje konusa potrebni su sljedei parametri: D, d, l, (vidi sliku 36).

Slika 36: Tolerancijska mjerila za konuse -parametri konusa

Prema slici 36 imamo: tg

Dd
0,5
=
, gdje je
2l
k

k-duina konusa koja ima pad prenika jednak jedinici.

U praksi se susreemo najee sa MORSE i METRIKIM konusima:
1. Metriki konus: 1:50; 1:30; 2:20; 1:12,
2. Morse konus: od 1 do 6.
Najee se kontroliu tri parametra : D (d), l, .
Za kontrolu konusnih otvora koristi se konusni ep (slika 37).
Ova mjerila se koriste za kontrolu koninih rupa. Linija urezana na koninom epu
odreuje dubinu do koje on treba da dospe ako je rupa obraena u predvienoj
toleranciji (1). Postoje i epovi sa dvije linije, odnosno jednim usjekom na kraju, koje
oznaavaju toleranciju u ijim granicama moe da se kree koninost rupe.

35

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Slika 37: Konusni kontrolnik u vidu epa

abloni za kontrolu vrha burgije

Ova mjerila se izrauju od elinih limova, na ijoj periferiji su urezani
uglovi razliitih vrijednosti. Prvenstveno se koriste za kontrolu uglova reznih alata.
1 Kontrolnik za rezne uglove strugarskih noeva
2 Kontrolnik za uglove vrhova spiralnih burgija.

Slika 38. Jednostruka mjerila za uglove reznih alata

Uglomjeri
Vrijednosti uglova se mjere graduisanim mjerilima za mjerenje uglova, uglomjerima.
Skala uglomjera ima podioke izraene u stepenima.
Podruje mjerenja skoro svih uglomjera se kree od 0 do 180, osim nekih tipova
uglomjera ije su konstruktivne karakteristike takve da im se mjerno podruje nalazi u
granicama od 10 do 170. Jednostavni uglomjeri i uglomjeri sa podesivim mjernim
krakom mjere uz tanost od jednog stepena. Za vee tanosti mjerenja se koriste
univerzalni uglomjeri snabdjeveni nonijusom. Uglomjeri se najee izrauju od
nehrdajueg elika i elika koji nije podloan deformacijama, ime se mjerilo
osigurava od korozije i vitoperenja.

36

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Mehaniki i optiki uglomjer

Mehaniki uglomjer
To je najosnovniji mjerni alat za mjerenje uglova. Sastoji se od jednog polukruga sa
podiocima A i mjernog kraka B koji se obre oko osnovice D postavljene u centar
polukruga. Zailjeni krak mjernog kraka C predstavlja istovremeno i kazaljku.
Na polukrugu je naneseno 180 podioka (isprueni ugao), svaki podiok odgovara 1
stepenu.
Predmet koji se kontrolie postavlja se izmeu osnovice polukruga i mjernog kraka.
Vrijednost mjerenja se oitava na skali u zavisnosti od poloaja kazaljke.
U primjeru na slici 41 otar ugao predmeta 1 se oitava neposredno na skali. Tupi
ugao predmeta 2 je suplementaran oitanom na skali, pa se dobiva oduzimanjem
ovog posljednjeg od 1800.

Slika 39: Mehaniki uglomjer

Uglomjer sa pomjerljivim mjernim krakom

Ovaj uglomjer posjeduje mjerni krak koji se moe uzduno pomjerati, jer posjeduje
uzduni lijeb.
Mjerni krak B, osim to moe da se uzduno pomjera, moe jo i da se obre
oko osovine D smjetene u centru graduisanog polukruga A. Vrijednost ugla se, kao i
kod jednostavnih uglomjera, oitava na skali, pomou kazaljke C mjernog kraka.
Kretanjima mjernog kraka se omoguava da se mjerilo prilagodi bilo kom obliku
radnog predmeta

37

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Slika 40.Ulomjer sa
pomjerljivim mjernim krakom
Optiki uglomjer
Optiki uglomjeri (slika 41.) omoguavaju direktno oitavanje otvora uglova
zahvaljujui svom okularu, koji je snabdjeven soivom za uvelianje skale sa
podiocima sa stepenima i dvanaestinama stepena (5'). Odavde i tanost ovih mjerila
iznosi 5'.
Optiki uglomjer se sastoji iz jednog pravouglog ugaonika A, pokretnog kraka B i
kutije C.
U unutranjosti kutije je smjetana kruna skala D, a na periferiji kutije okular E, dok
je u centru smjetena polugica za blokiranje F. Manji podioci, dvanaestine stepena
na skali, nisu vidljivi golim okom, ali putem optikog uvelianja postaju jasno uoljivi.
Povrine predmeta koje zaklapaju neki ugao se obuhvataju ugaonikom A i pokretnim
krakom B.

38

MJERENJE I KONTROLA -3 RAZRED

Slika 41: Optiki uglomjer

39