T

PROCESA

.
.
.
.
.

lzbor orocesa
oblikovanieuslurneproizvodnie
lzbol tehnologije
Analizatokaprocesa
Prostonirasoored
sredstava
za
rao
/
Medu naivazniiimsu odlukama
koje donosemenedreriproizvodnjeonekojukljuiuju oblikovanje
fiziakih procesaza proizvodnju
roba i uslusa.Te odlukeobuhvacaju izbo! plocesa,oblikovanjeusluzneproizvodnje,izbor tehnologije,
zarad.Kadsute odluke
i prostomirasporedsredstava
analizutokaprocesa
je
procesa,
stupanjautomatizacije,
donesene,
u velikoj mjeri odredentip
fiziaki raspoledsredstavazarad i oblikovanjeposlova.Oblikovanjeprocesa
nije Bamogtvartehnike,veConoukljuaujei izbor s drustvenogi ekonomskog,te gledistaokoline.
Sirinaprocesakoji mogubiti izabraniopisanaje u Trecemdijelu,zajednos
kod odlucivanjao njihovuizbolu.Kaostojevedprije
vaznimdimbenicima
raspravljeno,izbor je procesavisokointeraktivansoblikovanjemproizvoda.
i izborproizvodatvoledviiestrane
izborprocesa
Daseizrazita interakcija,
proizvod-proces
matrice.Odlukazahtijevaizbo! celijeutojmatrici,nakoji
senatin fiksilaju i proizvod i proces.
U ovomje dijelu danaposebnapozohost oblikovanjuuslu2neproizvodnje,
zbog visokerazine kontakatas kupcima,sto zahtijevaveCinausluga.
o uslugama,a definiranaje
Pdkazanoje nekolikookosnicazarazmisljanje
i metodaoblikovanjausluzneproizvodnje,Metodaukljudujedefiniciju
strategijeusluga, oblikovanjeusluznog proizvoda i oblikovanjeusluznih
procesa.
, napomedaktoraroslm tem ia oblikovante,
i projekliranre
ko stesetakoderzraz dizajnnanje

O B L I K O V A N IP
ER O C E s A

I] 0 1

Tr odluln
Izbor Lehnologiierrtlreduje'l Lrp.rnirutoma tiTa(iie Pr('ccs'r'
rrric!amo lehniCl,rodluLa \e(|so(rjalniL/borloiiodreduicpiFl''ve.ltAlllc
odluLJ' rnll
socii.llnccimbenile lo rodi do ideic o proretu dono?'enl\
dllernallva
urima u,,bzir dru<ivene i elonomsLe impliLrciic lchnologl'h
Ki)'c
mllrrrrJ/rnr'
nr
odluLe
laLoder
Oblikovanie pro(es.l ,/ahtijP\,r
ra5Porcdr
'reJ'tav'r /'l
t ftrit anrlizu toL'r pioce'r i Pro\lornirg'
I.ro7
i
Inl"rm'1crla
"rl^ti"
rJJ te oJlule odrelluju fi,/i(li t"l mrleriidla LuPr'd
ml
)riStenlenr
Ll
ll'1$rr
Lr
oro(es.Mr'todeJ n'1lizePrncc'aI rpi'u iu tol Prolctr
u
i, ., i matem.ltickilr mod ela Od lu ke o Pro'torrrom ra'Porcd Pobollsavrlu
't
/J
r,ld
{red:.lJ\a
tol
' ' Drr'Cesdr.lrmic<faiem
'f.,',"i" .f . ii. ,*." loiccinctemcljiuicJiniuiu lreciJi'': prvn' ideiat'
ubr/'l hrl malcfllal'l
obliLo\,rniu proce'a ' cilienrd'r sc Pr'vcLa odnrt'nt'

*' cr i' r lnihi.tehni( \i h

i " r" l ,' i i " fi i n l " c'i.'i dr ugo,ideir l.' m binir dniJ
/r oDlr(o\ 'l.nle
miilieni.rl,,J oblrlor.rnj,rprocesr'Te'r' ideic mttFu lori'lltl
i\J \rclldlnL'P'ls']
Fr(,cr'\.rkoii rliic -'1lnt'cfilr'rn, vc( irkodcr Prrhv'rlliiv

''''"ltilifi,llil,*,.,"1i.rrrp(eF
i' obliko'
*u mrrr"odlLrrc
diielrobradcne
I
1( \c nl.llr(';dlLllc lrcbalu brviti lTbi'roln pri'cr5'r
t"^ir'p.,,."-^.
onc
(i/borumr tchnol(.liiie Makr,\rdluLe 'u u rs\r)i(tiPriroJi)duy'r'rt''nc,r
vremcnsl"ttr'rlooorl('
z.llltricv.riu./nnlnc rc'urtr" neizmivniire *u /r duAo
11'ltl'r I't)r'rduIr
iu[.liucuiu vrsi mcncd/mer)t l'o'ljednj'rJvd PoAl'tvlirov('F
u rllu(ullr
,,JluLc,, oblikor an ju lro(c..r n.l miknrP)anu Te mikroolilultc,
\4rKri\'LlluKr'
71r'ld
.ln.rli./ut,)kn proce'n ipr(':lrrrni r'l'P'tr{d -red'lirv'r
nr'rnl. r.'srrr*ai
; ;;;';;"./i'nnm.r "rs.rnr/'rcrit',''nc z'rlliit vaiu
l,';,;
'"
m'rFrr\Flrnu
m('lLr.c
frr'mii\'lriti trd t\nih n'1
'"o.ri"iimnog,, i,:.1no:.t.lvnrjc

u Intcr'lkciii
' ('Jlul'1m'rr/ :v'11(rt
-i,' "ir'r(,,anju ln((cr
Pr"(("lielulenr l"vrlrrt'(u
ct'tiriiuPi,Jruci'r
i,d,,st.rlih
Pr('j./v('Jn(furllciiu
Jrugih'
izrrdcnor or,rizvr'da,lcr 5( n(RI pr(tct'>im.'Fu l'rL:' lontrolir'rti.'
UrlluKtr (' RlPi.r m,'r.rir.r.. definir,rti prij| r)('Ft'li\( m('f,u lirntrolir'rll
l lP dl/rll1!rPr'rc(\"
crtclim.r trl,)drr dF luju n.l vr:tu .'d'rbr'rnoePrrr(:'l
/'1P(':'l(ne rJ.rrlc
\rslu
o(rvrlrln(tp,]k,.lieluit'n.r r.l.pl'L'zivc Posl(tv('i n1
\
ve'rn(rm rr:lllln
l,rutc. N.r't.'r su n'rr'in,'dluke o Proct:'u l\prePletLne
odlirka u Proizvodlii

6,1.
6.2.
6.3.
5.4.
6.5.
6.6.

Karaktedstike toka procesa

Klasifikaciieprernavrsti narudZbekupca
Odluke o izboru procesa
Proirvod-prccesstrategiia
Vertikalnaintegraciia
Kliudnetodke
Pit.nja
Izabranaliteratun

Odluke o izboru procesaodreduju tip proizvodnogprocesakoji treba

koristiti i odgovalajuciopsegtog plocesa.Na primjer,menedzeri(fast-food) restoranabrze hranemogu odluciti hodeli proizvoditi hranu toano
premanarudzbikupca,ili za zalihe.Menedzerimorajutakoderodluaiti
o tome,da li organiziratitokprocesakaolinijski,zaproizvodnjuvelikih
kolicina, ili kao proizvodni procesza proizvodnju malih kolicina u
sedjama.Osim toga, oni molaju odluaiti hoce li se integrirati Prema
naprijed,prematrzidtu i/ili premanatragpremasvojimdobavliacima
Svete odluke pomazukod definiranjatipa proceea,koji cesekoristiti u
izradi proizvoda.
Na izbo! seprocesaponekadgledakaona problemplostornograsPoleda sledstavaza rad (layout)ili kao na seriiuodlukakoje sedonosena
relativnoniskoj razini. Ali, to je pogresnobuduai,da je izbor Procesa,
naplotiv, u svoj prirodi stlateskizadatakod naivecevaznostiOdluke o
procesudjeluju na troskove,kvalitetu,isporuku i fleksibilnostProizvodnje
Kako naglasavaWicliham Skinner,odluke o izboru procesaimaju cilj da
povezutvrtku s opremom,sredstvimai odledenomwstom radnesnage
To,zatimteziograniaavanju
buducihstarteskihopcija.
Ovo se poglavljeodnosi na odluke o izboru procesasa stajalista
strateskogmenedrmenta.Glavnoje tezistena opisu razlilitih procesai
uvjetakoji mogudovestido izborajednogprocesau odnosuna drugi.
morasznatiPlanirana
Pdje negosedonesuodlukeo izboruprocesa,
procesa
moiaju prethoditi predvidanje
koliainaproizvoda.Zbogtogaizboru
proizvodnje.
potraznjei odlukeo fizickimkapacitetima
Mi medutim, obladujemopredvidanjai odluke o kapacitetimau
i
sljedecem
dijelu,da bismou cjelinusastavilidugolocne,srednjoroane

t68

P R 'X F s A
OB IKOVANJF

kratkorotneodlukeo kapacitetima.Z.r potrebeovog poglavlja,pretPostalrit

tcmo da su dugoroaneodluke o kapaciietima,vea donesene.
U ovom su poglavlju,razmotrenedvije glavne vrste klasifikacijr'
proccsa.Prvo, processe klasificira prema vrsti toka Proizvodtrna: linijski,
prekidani ili projcktni. Drugo, processe klasificira prcmtr vrsii narudlbc
kupctl na:proizl,odnjuza skladiste,ili proizvoclnja prremanamdZbi (kupca)
Ovakvaklasifikacijau velikoj mjeri utjeaena troskove,kolitinc, flekisibilnost
i praktiaki ra sve znaaajkeproizvoclnje.Budufi da su te klasifikacijc'tttkt
znatajrleza proizvodnju, detaljnijesu opisane u prvom dijelu ovog
poglavlja.
Nakonsk) su razmotreneu statiakomsianjuodlukt-o izboruprocesa
prikazancsu i LrLlinaniakomkontckstu.lzbor procesaPrikaznnje k.o
dinamiaknserijtlodluka tijekomvrenena,u kojemusc Froizvodi pr()ces
r.rzvijaju z.rjedno. Konatno, na kraju je poglavlja, Podruajeizborn
proSircnotak()da uklj1laujeintegracijuprcma naPrijedi Pren,r
Lrrocesa
nntrag.Odluka o izboru proc('sau Larson Companv prik.rzanaj|' u
P ririjeru 6.1.

t,tUM lIt.r6-r.

L A R S O NC OMP AN Y
Ln$on Companyizrad!ic r.rnielnelrop\ke Soslsumeza Ohio, litnc kori'linc Erebene
ro 5u sve umjetnoizradcnekopij{'
za japi n, i im uclju tropsl(ihotokarr Nienr|aku rc n l n i hs rv i l ri - i n rl rici j epcal na,sti j fnd,H rnl i a,drvf.r,koni l j al kl . rnK on C ompdnv
s l v .i rai n rl t.rc i j e,p ri (xl i ,r okruzj i { zn zool oi kc vrtol c, l kvl ri i e, l rgovl nskeceni rc
/i b ,rv n ep i fk o v c ,k a o z| mnogodrugi hkupaca.
OtkakojcornovanaI tl50.,tvrtkajc stckln Lrslcdpo visokokv|lit('hm repl(xkrkciiima
prirodnih prcbivaliita, korisre( .elik, epoksi-smolu,bojo i df!gc unrjctnenureriiale
I'roizvo.lnije proceszapravoilnio jed.rnaovlekpo projektu,,vc dok se kompilniii nlie
nednvnoodlu(iladasc brzoprollri, rboSve iko8inlefes.kupacaza prikazimdrc.]hti(no8
Porn.t potrn2r zihtljcv|o ie vellke prcmjene u pfoizvodnontproccr! u LdtsoD
Companv.l)a p,)vc(.Jjt|protok i b?inu f...rtiiritnjarrdrnhrlevekupncd,
ie
raduteni ?.1
trvco nekon{tode nronla2nevrpcc. Cdjo jc pr ic limo iedn.rosobi bili'rcncd:nrcnt
kreairanjc cilclosi prujek1i,sada jc u to !klju(eno n!.kollkoosob.. Nr primjef, jedf.
ae osobnizradivaii(eliani okvit za drvo, polom ae druS.losobaprektivati aelilni ok! ,
epoksklilm premazom(smobm), a rfaa;r.r olloiiii druo
Dftrgaseprcmjeni proizvodnogp'ocesi)odnosina kvalireiupoledinih proiekari.
ll proilosti sc ,tdilo da goovo svakidio posli2cmuzcjt(|l kvaiitetu ! slitnosli detalja
o n i m r i r re a l n o gZ l vot.r" .LarsonC ompanvsadadopul l a kupcl nl avi S esl obodeL,
specifi(il.|nju2eljenekvalitcre det.rlln(i troskov,r)pojedinogprojekta.
pro.reubl h i e 12.?ovl /n menedl menti za radnu!nns!.
p ro i z vodnos
P ro m te n a
acni minovi m
i
N c k i 5 L ru mi e l l c i .a k napl sti i i konrprni i u,j er su,se osi eai rlograni
prolzvod.lm pru(e$m. Medulim, i5k!,lvo ic poktrzahodd bez modernlriranjaprocesa
kompanijane mor.eelikdsnoodgovoritina potrebcrastJ.
i irlonrl Elr fesson Man-Made
Ko.ks", tre tvn//5rrti /our
kror l/vadakiz , S! ildinSnn Lnr!:
n a l l { ).fl j n a l !..rl ,,rok.i j .rb, str.2,5t!pai
J.:

169

IZBORPROCESA

KARAKTERISTIKETOKA PROCESA
Prvi je aspektklasifikacijeprocesatok proizvoda,ili slijedoperacija.
Postojetri tipa tokova:linijski,prekidani(sedjski)i projektni.U tvorniakoi
proizvodnji,tok proizvodajeisti dtoi tokmaterijala,
buduCida sematediali
preraduiuu proizvod.U eistousluznimindustrijamanemafiziakogtoka
proizvoda,ali postoii,ipak sliiedoperacijakod izvodenja(pruZanja)usluge.
Ponekad,u usluznojproizvodnji postojitok kupaca,ili tok informacija,
koji odredujeslijedoperacija.
Slijedseusluznihoperacijasmatra"tokom
proizvoda(u usluznojindustriji.
Lirlii ski tok, Linijskl je tok karakteriziranlineamim slijedomoperacija
kojesekoristezaizraduproizvoda(robeili usluge),P mjeri sumontazna
wpca i restauracija
sa samoposluzivan
em. Kod proizvodnjes linijskim
tokom proizvod moia biti visokostandardizirani mora teCiod jedne
operacijeili radnestanicedo sljedeae,
u propisanomslijedu.Pojedini su
radni zadaciblisko povezanii trebajubiti (iz)balansilani,
tako da jedan
zadatakn dovodiu zastojsljedeCi.
Modeltipitan za linijski tok plikazan
je na Slici 6.1.Trebaplimijetiti, da seroba ili uslugastvara u slijedus
jednog klaja linije do drugog. Mogu postojati i bodni tokovi koji vode u
gla!'nuliniju, ali oni su integriranizatoda sepostignetok bezsmetnji.
Proizvodnjaje linijskog toka ponekadpodijeljenau dva tipa: tip
masovnei kontinuiraneproizvodnje,>Masovna
proizvodnja<
opdenitose
odnosinatip proizvodnjenamontaznojliniji(v!pci),kakvajeonakoristena
u automobilskojindustriji, >Kontinuiranaproizvodnja<odnosi se na
plocesneindustrije,kakveBukemijska,industrijapapira,piva i
takozvane
delika, te elektro-energetikai industrija telefonije,Iako su oba tipa
proizvodnjekalakteriziranalinearnimtokom, kontinuiraniprocesitere
visem stupnju automatizacijei proizvodeviSevisokostandardiziranih
proizvoda.
Proizvodnjesu linijskogtokatradicionalnokrajnjeefikasne,ali isto tako
krajnjenefleksibilne.Djelotvornostnastajezbog toga sto se ljudski rad
zamjenjuje
strojevimaiStosepreostalirad standardizira
u visokolutinske
poslove,Visokarazinadjelotvomostizahtijevada seodlzavaveliki opseg
proizvodnjes ciliemda senadoknadevisoki hoSkovispecijaliziraneopleme,
sUKA5.r.
L l nijs k it ok

Zadatakili radnastanica
Tokproizvoda

( ) s L l K O V i \ N l EP R O C F s A

1 7I

To, nadalje. zahtijeva standardnu liniju proizvoda koia ie relativno

stabiliziranatijekom vremena.Zbog takve standardiztlcijei or8anizacijski
teskojei skuPomiienjatiProizlQd
sekvencijalnogstijedaradnihzadataka,
iliopseg kod proizvodnjes linijskim tokom; zbog togajctakva Proizvodnia
relativno nefleksibilna.
U Posljednjcvrijeme, nova tehnologijaomoguauje da montazneliniic
(vrpcc) budu mnogo fleksibilniie. To sc postize koristenjcm raaunalnoe
upravtjanjaopremom i smanjenjemvremenapromjena Dodjeljulju.r
skupinu srodnih Proizvoda jednoj flt'ksibilnoj liniji, nogufe je izr.rditi
nekoliko stotina iipova proizvoda (razliaite veli('ine i oblika) unutat tt'
skupine, u nralim ilj vetikin scrijama. Kao rezulttlt toga, zn.rtlrr je
fleksibilnostpostignutauonim sluaaievima.gdjesenova tehnoloiijamoz('
koristiti. Vise detaljao tome bit te dostuPnou kasnijim Poglavliima
Naravno, Proizvodnjas linijskim tokom more biti oPravclanasa o tl
ogranilenom broju situacija.OPti se zahtjevi Postavljaiuza vclikont
koliainom proizvoda i standardiziranimProizvoclima,ili skupinamir
siodnih proizvoda. Ako su ti uvjeti Prisutni, tada Cese zbog konkurencili
obianociniii pdiisak da se koristi linijski tok, ier on ima \-elikenogutnosh
u P()stizanjudjelotvornosti-Unatoak)me, tvrtk.l nrora pozorno analizirntr
odluku o koristenju Proizvodnje s linijskim krkom; taj se izbor ne sDrrjr
temeljiti samona djelotvornosti-Drugi aimbcnicikoje trebauzimati u obzir
rndnikaTboS
jesurizik od zastarjeJosti
Proizvoda,mogucenezadovolistvo
i zbog nralt
tehnologije
zbog
rizik
dosadnogPosla,
PromjencProcesne
fleksibilnosti.
I'nkitln ,itoLlr' !ionii'Ailil, l'roccss Prckidnni k)komknrnktcri/r
ran je proizvodrlj()mu serijamau Prckidanimintfrvalima U ktn su slulnjLr
oPremai radniciorganiziraniu radnim centrimnPremaslicni)stistru'n!
sprc'moi oPreme.I)roizvod jli Posnotada Ct'Prolazitisamo kr()zorc rildn.r
centre,koji su potrebni,a prcskakatacsvcostalc llezultat jc toga izmijes.ln:
bk, kao sk) ic prikazanona Slici6.2
tsuducida koristi oPromu oPaenamjcnci visok()struanuradnu snagu
proizvodnja s Prekidanimk)kom Procesakrajnicie fleksibilnar.r Fromjrnu

(
\

zaa"r,titi,,ana\rani,. -------'

loLproi/\oda

IZBORPROCESA

171

proizvodaili obujma;ali je isto tako p liano nefikasna.Izmijesaniplan

toka i razliaitostproizvodavodi do velikih problernau kontroli zaliha,
terminskihplanovai kvaliteti.
Ako nekaproizvodnjas prekidanimtokomprocesadjelujena granici
kapaciteta,tada Cese stvodti velike zaliheu procesui poveCativdjeme
protokaserija.To je zbog preklapanjaposlova,kad razliaiti poslovitrebaiu
istu opremu,ili isteradnikeu isto vrijeme,Stodovodi do mnogomanjeg
iskodstenjaopremei rada,negokod linijskogtipa proizvodnje.
Constablei New su (1976)sugeriralinadinza mjerenjetog gubitka dje"
lotvomostiuz pomodkolianikakoji oni nazivajudjelotvornosdu
Fotoka, ili DP
(throughputefficienct TE:
vriieme
radaanRaziranoq
naDoslu -^-^- u-kupno
ukupnovniemeproizvodnje
U brojniku je ukupno wijeme radaangaziranogza neki posaoizrazeno
strojnimsatima,ili radnim satimastvarnoutrosenimza taj posao.To ne
ukljueu,evrijemetekanja poslovazbognjihovaFeklapanja.U nazi\,nikuje
ukupnowieme, kojejepotrebnoda sezawsiposaou proizvodnji,ukljucuFai
sva vremma aekanja.Proizvodnjas prekidanimtokom procesaima obiano
DPoko 10do 20%,rijetkovir od 40%.SuprotnotomeDP sekod proizvodnF
s linijskm tokom plocesapriblZava omjeru(kolianiku)od 90do 10070.
Kljudnaje karakteristikaprekidanogprocesau tomeda su slianistroievii
radovislianestruanespremegrupiranizajedno,To je takoderpoznatokao
procesnioblikprostomograspotedasledstavazalad. Suprotnotome,linijskis
tok naziva proizvodnim (premaproizvodu) oblikom prostornograsporeda
sredstava
zarad zbograzlicitihprocesa,
opremei skucnespremeradnikakoji su
ukljuceniu tok procesapremanacinukakoseproizvodizraduje.
KomplicilajuCi
daljenazivlje,proizvodnjasprekidanimtokomprocesa
aestose nazivaradioniakom,Medutim,termin >radionica<
o>iobshop")
rezerviranje samoza onu proizvodnius plekidanimtokompiocesakoja
proizvodi(izraduje)proizvodepremazahtjevukupca.Zbogte konfuzijei
tvolniakogznaaenjaizraza"radionica<,mi se odluaujemoza ko Stenje
naziva>proizvodnja
s prekidanirntokomprocesa<.
Proizvodnja s prekidanim tokom procesaima opravdanja,kad
proizvodnijestandardiziran
i kadseradi o malomopseguproizvodnje.U
tom je sluCaju,ovakvaploizvodnjanajdjelotvornija
i ukljuaujenajmanji
rizik. Takvi su oblici proizvodnjedestiu poaetnomtoku Zivotnogciklusa
svihproizvoda,zaproizvodekoji suu svojojp rodi specijalnii zaproizvode
s malim tlzistem.
P/o,ekt.Projektniseoblikoperacija
koristikod proizvodnjepojedinaanogproizvoda,kaoStoje umjetniakodjelo,koncert,zgradaili film. Svaka
jejedinicatakvih ploizvoda stvorenakaojedini ptimjelak. Striktnogovoreci,
kod projektanematoka proizvoda,ali postojislijedoperacija.
U tom se
sluaaiu,sve pojedinaane
operacijeili zadacittebajuodvijati odredenim
sliiedom kako bi pridonosile dostizanju ciljeva zavrSenogprojekta.
Konceptualnislijed zadatakaprojektaprikazanje na Slici 6.3.,gdje su
plikazaniprioritetimedurazliaitimzadacimakojejepotrebnoostvadtiza

OI]LIKOVANJE
PROCEsA

17)

sLtKA6.3.

N
dovrsenjeprojekta. Znaaajanje Problcm kod Projekt mcnedt ent.:
planirtlnje,definiranjc slijeda oPeraci,ai kontrola Pojedintlanihzadat.rk.r
koji vodc !lo zavrteika cijelogProjekta.
Projektniscoblikoperacitakoristi kad Postojivelika potrebaza kreatir'
Tesko je Zbo!! k)ga automatiziiaii projt'kte, jer rt
noSCui jedinstvenosCu.
izvode samo jeclnom;unatot tomc, za smalljenjepotrcba za radom, moit
sc katkada korisiiti opre)na opac namjene.I'roiekii su karakteristialril'o
visokim troskovimniteakoiama u menedzerskom
Planiiarljui kolrtroli
To je zbog k)gt1,sb je projekt tcsto tesko u Poactkudcfinitati i on mo/r
biti p,'Jvrrnut \cljl,'m \lupniu pr('mien'rt in.'v,rLii.t.
Karakteristikcprocesakoje smo raspravili sumirancsu u l)rin1ieru6 l
koji dajc izravnu rrsporcdbuizmcdu vrstd Proccsaza svnkukarakteristiku
Knoodliaanrad s visedctaliamore posluzitidjeloSchnrenicra( 19t39)
Na ovom somjcstu,mozcm()Posluzitiprinlje ma industrijskcizgradnf
Na kraju kontinuumnProjekt,r)t
kuca,da bismouavrstilinckc od koncePata.
zgradaizgradcnaPremazahijcvukuPca-JedinstveniPlanmozcnacrtatiarhi
tekt, ili se pak postojeciplarurvimogu motlificirntiza svaku irgrnclonukucu
Iluduci da je izgradnjasvakekutc PrilaSoderuzahtjcvukuPca,to Planiranl.'
stijcdaoperacijai kontrola razlicitih Sradevi)rskihnktivnosti aesb Postaiu
glavlim problemima.Kupacjeukljulcn u svim fazirmaizgradnieikatkada:.e
planovimoclificirajudokjejos kuadu tijcku Sradnje.Opcracijena proicktusu
indno inienzivnr',troacmnogovrcmcnai skuPesu,nli su vrl() fleksibil)1e.
Proizv()dnjus prckidani)ntokomProcesakaraktcriziraProizvodniakuc.r
u 'sorijama!.U tom slu('ajukuPac more izabrati jednu od nckoliko
standardiziranihkuaa,s malim brojcm moguCnostiizbora,sto se titt'boja.
dijelovapokuastvai sagova.Kucasegrndi s maloobazirilnjana nacrte,buducr
veai drugclje Grad'vinski
da su seidentianeili slicnekuicEiradile,
Podu2etnil
mozekupoviti materijalu vclikim kolicinamapunih vagona,amote k)risiih
opremu i naPraveza ubrzavanjegratlnje Koristi seosoblie
i specijaliziranu
kojeje tlobroupoznatos gradnjomtakvogtiPa(vlste)kuaei cijclastrukturnosimzavrsnogurccienja mozebiti gotovaunutar nekolikotjcdanaTakvi F
kucajeftinija po tctvorn()n'\mctru negokucaizgradenaPrena zahtjevukupc.l.
ati hl ie takodermanjcfleksibilnostiu proizvodnii

POCLAVLIE
{,

IZBORPROCESA

173

PRIM'ER 6.2.

je po modularLinijskametodakod proizvodnjekudakalakteristiana
nim ili tvorniakimpostupcima.
Standardne
sekuaeproizvodeu dijelovima,
u tvornici,koristenjemrelativnojeftinograda.Koristenjeskupih vodoinstalatera,
stolalaielektridarauvelikeseizbjegava
instaliranjem
kompletnih elektritnihivodovodnihsustavau tvolnici.Strojevispecijalne
namjene
takodersekoiisteu tvornici,{ime sejosvisesmanjujutroskovi.NakonSto
su uainjeninamontaznojvipci,
dijelovisekuaeprenosena mjestomontaze
i podiZupomoCudizaliceu vreilenu od okojednogadana.Tesumodularne
kudetipiCnonajjeftinijeod svih,ali dajunajmanjulleksibilnostizboru kupca.
Ocito, gradevinski se poduzetnik suoaavas vaznom strateskom
odlukomkod izboravrsteprocesa,
koji Cekoristitiu izgradnjikuCe.Svase
td pdstupamogukoristiti,ali tadatrebabiti (vrlo)pazljiv,da seodvojeno
plomatlajute proizvodnje,zbognjihovihrazliaitihzahtjeva,s obziiomna
radnusnagu,menedzment
i kapital.Ako senudesvatd tipakuda,graditelj
mola olganiziratiodvojenedivizioneza svakitip procesa,
kaoi odvojeno
fokusiranu(usmjerenu)
proizvodnjuza svakiod njih.

'| 74

I IB LII i \ \N JE P R OC F\A

S P t( l l A l N t
r()l ()C R A F II (,.1 , k ()NS TR U K aIIA
(!a r PR rM Al A tl rl tv tl K trl ' ( S pe(i i .rl frku.i
izF.adcn.rie projckinin' liponr Prc(es.)
: M.l $n Fry,\ FnA!r/r'h{)l(,R.(.n h.r\
//v.r /'on)rfu14,

K L A S II;IK A C IJI]PITLM AVITSI' INARUI) ZBI]I( UP( ' A

u t,'me .l.l ll -(
dimcnTijakoj.rutic(c na irbor proljt'-.1
Drug,rir'pr,Jsudn.l
,'J tih prt'ct*.r
n.rrud/bi
5r.rli
rli
pr,,i,,\rd r,/rnJui('7.1
-ll.rdrct, lr(r11.r
za skladistL'
proizvodnjc
Dok
ac
proces
i
nr'dostatkc.
ima svoje prcdnosti
tt
nanju
fleksibilnost
on
nudi
i
osigurati brzu usluge uz nisko troskove,
izboru proizvoda negoli procesPremnnnrudlbi
Prmcs proizvodnjeprema narudzbi u svojojbiti odgovarana zahtjcve
kojc kupac ima na proizvod- U nckoj k)aki ProccsaProizvodnjePrema
narudz6i.mora biti moguaciderltificiratinarudzbuodredenogkuPca
Medutim, u procesuproizvodnje za sktadistcnisu Pojedinaanerarudtbe
tijekom proizvoclnje odrccleneprema kupcima Tekako sepoglcdajuradni
nalozi u procesu konverzije (transformacijc)m()zese'saznatida li se k)
proi./v('di/r rkl,rdisleili pr(mn nJru.1zbikuP('1.
'
,/J i,/rdduPromr n,rrud,'biir'<
l.rto jr-pr,'<e.proirv,'drtieorE.lrri/ir.tn
u njezinojnarudzbi U nekim
rasPd
sPecifikacija
uvijek moze osiati vetiki
nije pdmljena, i tek se tada
narudzba
seslutajcvima,nista ne radi, svedok
pristupa oblikovanju proizvoda toano Prena sPecifikaciiamakupca. U
drugim stutajevima,komponente se izraduju unaPdjed i Proizvod se jos
sam; montira u posljednji trenutak, da bi se zaclovoliiloizbor kupca U
tom jc sluaaju,gotov Ptoizvod standardiziran, ali se ne stavljau skladiste

IZBORPROCE5A

U procesuproizvodnjepremanarudzbi procesnesuakti\'nostiuskladene
premapojedinaanimnarudzbamakupaca.Ciklus naruaivanjapotinje, kad
kupac specificiraproizvod, koji on ili ona zeli. Na terneljuzah$evakupca,
proizvodaaCenavesticijenui vijeme isporule.Ponudaseu tom smislumoze
poslatiodmah,akoienarudzbastandardna,inate kod speciialnihnarudzbito
mozeuTetiodredeno
vrijeme.
Akolupat prihvaca
ponudu,tada<eseproizvod
sastavitiili od gotovih komponenata,ili konstruirati i izraditi prema
specifikacijaina
kupca.Ako snarudzbaizvrsavapremaspecifikacijama
kupca,
i akosu zato potrebnispecijalnimate jali tadaaeseoni navestiu narudzbi.
Kad mateiijali stignu, obradivat Cese i montirati koliko to kapaciteti
omogudav+. Konacno,proizvodceseisporutiti kupcu.Tajje slijeddogadaja
u biti isti, bezobziiada li je proizvod robaili usluea.
Kljucnaje mieraza mjerenjeperformanceiroizvodnje Lod procesa
premanarudzbivdjemeisporuke.Prijeslanjanarudzbe,kupacCehtjeti
znati koliko Ceviemenatrebati do isporukeproizvoda,Ako je kupac
prihvatio rok isporuke, tada bi proizvodnja trebala kontrolirati tok
ostvarivanja
narudzbe,kakobi seispuniorok isporuke.To znaai,nalavno,
da bi rokovi isporuketrebalibiti postavljenii<rozzajednitkusuradnju
ploizvodnjei marketinga,
MjerilaCezamjerenjeperformanciproizvodnje
biti parametriisporuke,kaoStosuduliina rokaisporukei postotaknarudzbi
isporuaenihna vdjeme.
Tlttka kojaproizvodizaskladidte
imapotpunodrukaijiploblem.PNo,
proizvodnjazaskladistemoraimatistandardiziranu
proizvodnuliniju.Cilj
je isporukeu tom slucajuda se kupciopskrbestandardnimproizvodima
saskladistananekojzadovoliavaju(oj
raziniusluge,recimo,95%
narudzbi
izvrgavasesaskladista.
U Zeljida dostignetu razinuusluge,kompanijaCe
akumuliratizaliheunaplijed,prije stvarnepotraznje.Zalihe ae se tada
kolistitida sezadovoljepotlebeu uvjetimanesigurnosti
potraznjei, koliko
je moguCe,
da seuskladezahtjevikoji sepostavljajunakapacitete.
Zatoza
proizvodnjukoja radi za skladiste,predvidanje,upravljanjezalihamai
planiranjekapaciteta,
postajuneophodni.
Kod kompanijekoja proizvodiza skladiste,mali dio proizvodnjeje
potaknutnarudzbama
kupaca;naprotivtezistesestavljana popunjavanje
zaliha. S rijetkim iznimkamazaostalih(backorders) narudzbi,bit ae
nemoguCeustanovitiu proizvodnomprocesunarudzbekupaca,
Kod proizvodnjeza skladiste,cikluspoainjesploizvodaCem,pdje nego
s kupcemi njegovimspecificiranjem
ploizvoda.Kupacuzirnaproizvodsa
skladista,
akojecijenaplihvatljivai onjenspoloziv.U suprotnom,semoze
plasiratinaludzba,odnosnoprednarudzba
kojanecebitiispunjena.
Potpunoodvojenood aktualnogtoka narudzbi,od proizvodnogseprocesa
trazi
da popuni zalihe,U bilo kojewijeme,mozepostojatimalakorelacijaizmedu
stvarnihnaludzbikojesu prilr jenei onogaStoseproizvodi.Proizvodni
sustavstvalaodredenurazinuzalihazabuduCenarudzbe,a neonetekuCe
kojesepopunjavaju
iz raspolozivih
zaliha.Tajjaz(raskorak)
izmeduciklusa
narudzbii ciklusapopunjavanjazalihaprikazanje na Slici6.4.Slikatakoder
prikazuje,da takavjaz (raskorak)nepostojikod sustavaproizvodnjeprena
narudZbi,buduCida proizvodnjapodinjeonda,kadjenarudzbaprimljena.

177

U situ.rciji proizvoclnje za skladiate,kljutua su mjerila performanci

iskoristcnost proizvoclnih sredstava(ralihe i kapacileti) i usluga kupcu.
T.r njcdl.r nogu ukljuaiti obrtajzaliha,iskoriStenostkapaciteta,koriStenje
prckovremenogradl i posbtak narudlbi koje se iTvriivaju sa sklacljst.r.
Cilj proizvodnjeje zacto,"rrljar.anje
Teljenerazinc usluga za kupc.r po
minimalnim troskovima.
Ukratko, proces proizyodnje prema narudzbi potican jc rokovimir
isporukei kontrolorn k)ka izvrsenjanaruclzbc.Proccsmor.rbiti flc.ksibilan
tako da zadovoJjava
narudzbekupaca.I'roccsproizvodnjL2.1skl.rdistL.
poticnn je P()punjavanjemzaliha i cljdotvornosiu proizvodnjc. Proccsjc
usmjerenna proizvodnju jecliro standtlrdnih proiz\rcda. Bihlc su rnzlikc
izrredu iih procesaukratko priknziurcrl Primjcru 6.3.
I)roccsiproizvodnjcza sklopovL'
postrjusadnsvepopulnrniji.Ovakav
proccsproizvodi sklopovcili komponcnteprelnn prognozi,n konaani
proizvoclprcmanarucltbikupctl.Proizvodje konstruirantakoda sem()Ze
prccl\'idj('ti
r!.kolikouoLrjanjcnih
sklopovn,ali senn njirn. u p()sljr{nji trerr
moTcdogricljti \'!.Likibroj opcij.rkonncnihproizvod., kad jt,rralrrilzl..r
kupcafozn.ttd.To ornoguiujcdn sc ostvnrivelik,rraznolikostproizrotl.r
z.r kLrpcn,s ogr(rniecniIn
z|lihrmn uobicajenihsklopova.l'rocesp:oizVodnjczn sklopoveje z.rprav()nljesavin.tverzijaProccsnpr()izv()dnjc
zn
sklndiStc
i procesaproizvodnjoprcmanarlrrlut'i; skkrpor.isoproizvoclt'za
sklndiste,
n konnarliproi/\()di /r kLrlrcr.
l'roiuvotlnjasc rrzvij.r prerla procosu,/,rizradu sklopovai prcnra
proccstlzn iztadlrprerrrlunrr.rdlbi,
z.rst.rndarcliziranc
kaclgrxi
proizr,oclc,
jc k) nroguac,smnnjuju.ivr(.lncn.rtrajlnl.tproi|sa u pr(rizvoclnji.
Ako so
shrniilrdi/irnui proizvodlno7cLrf,/opfoiz\'('sti,t.rLlntn no trotr.rsl.r\'l'.rti
t /nliho gok)vihpr{'i,/\'r)(ln,
voc gn sc molc izr.rditi(mcl.r,kaclga kLrp.rc
j('dini.usL,rrL(.rn
nnrLrei.
N,rprinlj('r,Allcn llr.rdk'yDrt)l('izrncliti
i isPonrr'ili
Droi()rn
Lrvi{c ()d300koniigur,lcij.r
z,rjcdnndnrrnnkonSk)je nilru('eD.
Taj
koji
izrncJivnn
izr.den
bio
zn
sklndiste,
sndn
nrole
biii
Proizvod,
ic Pr()tno
pr(\nirnaruLlZbi,
Lr/\'clikousk'dena /,rlih,rm,ri poboljtinu uslugukupclr.
Klnsia.rnjL'primjcr h tri vrste |rocesn proiT()dnjc clijan]nnlskih
prsil,nov.lr.rdraglrljirsk(n'n
posl()vnniu.
I'rocesseproizvodnjeza skladiSie

yRtMllt{ 6_3.

178

OBLIKOVANJE
PROCESA

D to 3

koristi za prstenova koji sedrze na zalihama gotovih proizvoda u draguljarnici. U tom slucaju kupac kupuje jedan od prstenova iz draguljareve zalihe.
Processe proizvodnje za sklopove kodsti, kad kupac prvo izabire dragi
kamen, a potom odvojeno izabire p$ten iz zalihe pripremljen za umetanje
dragulja. Draguljar ce tada umetnuh kamen u pIsteIL koji je izbftn u piocesu
proizvodnje za sklopove. Processe proizvodnje prema narudzbi moze
ilustrilati primjerom onih draguljara koji izraduju posebneprstenoveza
ulaganje dragulja prema zamisli kupca, nakon aega slijedi narudzba
dragulja koji zadovoljavakupteve zahtjeve.Prstenza umetanjedragulja i
dragulj tada se spajaju,da bi se izradio unikatni prsten.

ODLUKE O IZBORU PROCESA

Procese
smoklasificiralipremadviF dimenziie:prematokuproizvodai prema
tipu narudzbekupca.Te su dimenziieprikazrneu Tablici6.1.na matlicisa
s6strazlicitihproiesa.U tvrtki je,svakikonketan proizvodizradenpomo(u
iednog od tih sestprocesa;medutim, mjesavina-proizvodacestotodi do
zaorganizacije
mjesavinetipovaplocesaunutaristetvltke. Vrlo F uobiaajeno
da imaju nekolikolazliaitih tipova procesaunutar istih fiziakih postlojenja.
To,medutimmozepostatiosnovazaorganizacijuproizvodnihjedinica(Celija),
ili wolnice unutar tvomicekao6toje to opisanou 2. poglavlju.
Svihje gestkombinacijaprocesaprikazanihu Tablici 6.1.kodstenou
proizvoditiza skladilte,ali linija
praksi.Za linij8keje tokoveuobiaajeno
moze proizvoditii plemanarudzbi.Na primjer,montaznavrpcaza automobilesastavliaspecificnekombinacijerazlicitihopcijakoje zahtijevaju
ali jei osimtogaizladen
kupci,Sasvimsigurno,proizvodjestandardiziran,
premanadruzbi.Kao druga krajnost,projektise obicnoizladuju Prema
narud2bi,ali projektniobukproizvodnjeomogu(ujetakoderi proizvodniu
za skladiste.Na primjer,gradevinskipoduzetnikkoji gradinekolikokuca
zakojenemakupcaradi to zaskladiste,premdakoristi projektnitip procesa.
KARAKTERISTIXA
PROCESA
TABLICA
6,1. MATRICA
Prolzvodnia
za lkl.dilt.

Proizwdnhpo narudtbl
ir.ionrarna
vrpcaza automobile

Linihlilok

Elekniane
komunane usluBe
Renoran
sasamoposl!2
vanjem

tv.
i;dioiica srojneob,.de

Radionica
rtrojneob,!de
Drasuljamica
koiaradipmanarud2b

KuCeza nepoznatogkupca

IOCLAVLIE6

rzBoRPROCESA

179

Trebalobi istotakoprimijetitida sesvihSestprocesamoZeprimijeniti

na usluge,kaoJtoto vrijedi i za robe.
Cistausluznaproizvodnjamozestvaratisamopremanarudrbi.Ali
veainauslugaseisporutujuzajednos nekimrobama.TeprateCe
robemogu
seproizvestiza skladiste,kaou sluaajubzo pdpremljenihhamburgera.
Sustavklasifikacijeprocesakroz Sestjedinicamozeseupotrijebitiza
nekolikonamjena:
prvo,mozesekodstitizakatego zacijurazliaitihtipova
odlukao problemimana kojese nailaziu proizvodnji.Na pdmjer,odluke
o troskovima,kvaliteti,proizvodnjii kontrolizaliharazlikujuseu velikoj
mjed izmedutih tipovaprocesa.
Drugaprimjenaklasifikacije
matriceje za
izbor procesa,
StoCebiti glavnatemau ostalomdijeluovogaodjeljka.
Kodraspravljanja
o odlukamazaizborprocesa,
zapoaetCemosjednim
primjerom,a potom generalizirati
naniemu.Razmotrimosluaajgradevinskogpoduzetnikaspomenuto8
u odjeljku6.1.,a koji moze graditi kuae
kodsteCibilo projektni,prekidani,ili linijski proces.S bilo kojim od tih
procesa/on (gradevinskipoduzetnik)mozetakoderizabratida izraduje
kuaeili za skladiste,ili premanarudzbi.Koji, su ondaaimbenicikojebi
trebaloimati u vidu kod toe izbora?
Prijesvega,
ugovarateljtreba
uzetiu obzirtrzisneuvjete.Linijskipristup
zahtijeva
masovnotrzilteza kuCekoje
sujeftine.Prekidaniproceszahtiieva
trzistemanjegobujma
zakuceprosjeane
cijene,aprojektniproceszahtijeva
trzisteza skupekude.
Ali, trzistese moze razmatratii sa staialiitakonkureciie.Da li
gradevinskipoduzetnikmozeudi na trziSteu pravo vrijemei ostva ti
prednostsvogpolozaja,To ceovisiti o planovimakonkurencijei o tome
kakoona(konkurencija)
reagirana izbo! procesaod stranegradevinskog
poduzetnika.Na kraju ce povezivanjeprocesas trzistembiti kljutna
strateska
odlukakojaukljuaujeizbor i proizvodai procesa.
Drugo,gladevinskipoduzetnikmora uzeti u obzir kapital,Process
linijskimtokomzahtijevat(e mnogovisekapitala,negoliprojektni,ili prekidani
tok. Linijski tok zahtijevakapitalda seopremitvomiakamontaznawpca i za
financiranjedjelomianokompletiranihkuda.Ako sekudegradeza skladiste,
pdjeprjspijecanarudzbikupaca,mnogojevite kapitalapotrebnozafinanciranF
zalihagotovihproizvoda.Nasuprottome,projektnabi izgradnjakudaprema
zelji kupcazahtijevalamnogomanjekapitala,buduCida seodjednomgradi
samojednaili nekolikokuaai nikakvatvolnicaza to nije pohebna.
Treci timbenikkoji trebauzetiu obzirjestraspolozivost
i cijenarada.
Projektnii prekidaniplocesizahtijevajuskuplju,strutniju radnu snagu,
kaolto suvodoinstalateri,
i stolari.Pristups tvolnitkom liniiom
elektriCari
.indila ta
zahtijeva
relativnojeftinuniskostrucnu
radnusnagu.'Organizacija
mozedjelovatji nadobavui ciienuradnesnage.
koii ugovoravatelj
Cetvrticimbenik,
trebauzetiu obTir,estvjestina
upravljanjakoju zahtijevasvakiod tih procesa.
Kod projektnogpdstupa
mozese upravljatimalim obujmomposlovabez mnogosofisticiranosti.
Medutim,tak i u torn slutaju,odredenoplaniranjeprojektai kontrolne
i
tehnikebit Cekolisni,kao stoaebiti korisnanaaeladobrognadgledanja
kontrole kvalitete. Za prekidani proces,gradevinski Cepoduzetnik
zahtijevativjestineupravljanjaproizvodnjom,kao sto su predvidanja,

18 0

oBLIKOVANJEPROCESA

Dto l

terminiranjei kontrolazaliha.Gradevinskipoduzetnikmoratakoderpostati
visezainteresiran
zastandardizaciju
i konkolu troskova,buduaida sekuCe
izradujuu seritama.
LinijskiproceszahtijevanajprcIinjenije
menedzerske
vjestineod svih procesa.GradevinskiCepoduzetniktrebatiupravljatii
koordinirati tuomicom,gradnjomnamjestuizgradniei mrezomdistribucije.
Peti aimbenik,koji Cebiti vazan gradevinskompoduzetnikujest
raspolozivost
i cijenasirovina.Proiektnije oblik procesavrlo fleksibilani
mozese,ako ie potrebno,pdlagoditi razliaitimmaterijalima.Linijski je
pristupmnogomanjefleksibilani mozezahtijevatiskupepromjene,ako
dodedo prekidadobavesirovina.Na primjer,promienaod bakrenihna
plasticnevodovodnecijevimozebiti veliki problemkod lini,skogtoka,ali
u prekidanomili projektnomprocesu,to predstavljamali problem.
gradevinskipoduzetniktrebauzetiu obzir stanietehnologije
KonaCno,
proces
i za
i za pioizvod.Da li je vjerojatno,da CedoCido inovacija,zbog
kojihaeproceszastarjetiprijenegolisenadoknadenjegoviizdaci?Ocjena
je tihuvjetadio (pr)ocjene
dzikavezanouz proces.Opdenitogovoredi,ako
idemoredomod najvedeg,pa do najmanjegrizika on je najveaikod linijskog,
manjikod prekidanog,a najmanjikod projektnogprocesa.
Rezimirajudi
gorenavedeno,
aini seda na izborprocesaizmeduonih
prikazanihu Tablici6.1.utjeaeSestCimbenika
i toi
1. Uvjetitrzista
2. Potrebeza kapitalom
3. Radnasnasa
4. Menedzerikevjeltine
5. Sirovine
6. Tehnologija
Pogodanje nadinda se zapamteti dimbenicikoristenjesustavnogpromatranjaproizvodnjei razmisljanjeu srnislu razliaitih tipova inputa,
transforrnacijskih
tehnologija
i outputa.Tadadesvih6estfaktorabitija6no.
Dobraodlukao izboruprocesazahtijevapozornuanalizusvakogod
gorenavedenihtimbenikakroz nekolikovlstastudija,Studijuistrazivanja
trzistakeba izraditi da bi se procijenilopotencijalnupotraznjui ostale
trzisneuvjetekadagodjeto mogude,bududuprodajutlebapredvidjeti,ne
samou vidu jednogpodatka,veatakoderi rasponamogudihplocjena,Na
primjer,mogu se koristiti tri procjene- pesimistiana,
najvjerojatnija
i
optimistiana,
a timeje omoguCena
analizarizikakojisuukljuaeniu odluku.
Mogu(e je uzeti u obzir jos i mnogedruge Cimbenikekroz ekonomsku
analizualtemativaprocesa.Kljuaza to je uzimanjeu obzir tokanovca(,cash
flowa<)za svakualternativu,odluaivanjemo investicijama,
plihodima i
hoSkovimana godidnjojosnovi.Neto novaanitokovi za svakualtematiui,
rnoguse tadadiskontiiatinasadasnje
wijednosti,ili semozeizradunatipowat
kapitala (rentabilno6t).Altemativa s najvecomsadasnjomwijednosdu,ili
najveCimpovratomkapitala(lentabilnogdd,tadaF u plednostis ekonomske
toakegledanja.Detaljio tim proEtunima dani 6uu dodatku8,poglavlja.
U nasojlasplavi o ekonomijiizboraprocesa,bit Cetakoderkorisno
razmotriti fiksnei varijabilnetrolkove. OpaenitogovoreCi,akobi izbor bio
izmedu projektnog,plekidanogi linijskog plocesa,tada bi uspoledba

POCLAVLIE
6

iZBORPROCESA

18t

sltKA6.5.
U predn4ti

U prednolll
U Dred.osli
prelidanipro.e! linihkipro(ei
O B U IA M

troskovabilakakojeprikazanonaSlici6,5,
Ovaslikapokazujedabi projekt
imao najmanjetlodkovekod malogobujma,nakonaegaslijediprekidani
proceskod srednjeg
obujmai linijskiproceskodvelikogobujma.Projektni
proc$ ima najnizefiksnetlodkovei najvisevarijabilnetrogkove,sto tini
projektu ukupnostihoskovanajjeftinijimkod malogobujma.Linijski proces
ima najvidefiksne troskovei najnizevarijabilnetroskove,sto ga aini
najjeftinijimkod velikogobujma.
Kada6u zavrsenemarketinske
i ekonomske
studije,trebaih ukljuaiti
u procesodluCivanja.
U nekimsluaajevima,
te(e studijepokazatinedvojben
prio tet jednealternativeprccesau odnosuna drugu. Ako je to sluaaj,
tadaCesubjektivnifaktori obveznoigrati tek samomalu ulogu u izboru
procesa.
medutim,izbo! procesaaezahtijevatiznatnuprosudbu,
ObiCno,
zbogukljuaenosti
razliaitihtroskovai rizika,
PROIZVOD/PROCES STRATEGIJA
Do sadasmoizborprocesa
smatralikaostatiakuodluku.Ali onajezapravo
dinamiakau svojojplirodi, jer se nastavljaodluaivanjemkako proces
napredujeod jednefazedo dluge tijekomvremena.Osimtoga,promjene
u procesusu uskoPovezane
s promjenamaproizvoda.
Hayesi Wheelwrightsu sugeliralida bi procesi proizvod trebalo
promatratikaodvije straneistematrice,kakoje to prikazanona Slici6,5.
Na strani proizvodaje njegovzivotni ciklusu tvrtki tiji output sezeod
malog obujmapojedinaanihproizvodado velikog obujmastandardnih
potrosnihproizvoda.Kakoselinija proizvodasveviselazvija,takoseona
i pomiaeod lijevestlanematricepremadesnoj.

OBLIKOVANJE
PROCESA

t82

Dto3

STRUKTURA
PROIZVODA
C|KIUSAPROTZVODA
FAZI zTVOTNOC

Maliob{iam,

Nelolilogl.vnih

poi.din.tni

tl. Prelidanliniiltl

p
linij. )

;i

,2
*o
SLIKA6.6.Matrca oroizvod-oroces
/ z ! or i Pr iG z or ilaloder D' e - a R o b e l P . H a l e s J S t e v e n J C\ 1 | - e e l w re l ^ l u" L i l e M a . u f a l t J _ i 1 8
P,oces;and?rooJC Lit C\. ev Ha^liCSuvreb R!ie4 niecani\eliaca 1979

Na procesnojje stranimatlicetip procesakoji sekreceu rasPonuod

ladionickog(izmiie6anitok) do kontinuiranoS.Abernathyi Townsend
primijetiliEuda procesiidukrozsvoj"2ivotniciklu8Procesa',kojijeslican
iivotnom ciklusuproizvoda,U tom seslucajuproceskre(eod fluidnogi
fleksibilnogna vrhu matricedo efikasnogi visokostandardiziranogna dnu
matnce,
Tvltke su testo pozicionilane uzduz dijagonalematrice U gornjem
lijevom uglu je komercijalnipisaakoji izvodi mnogo PoslovaPrema
naludzbi kupcana oplemi op(e namjene,u radionicko,sredini Odatle
premadoljepo dijagonalinalaziseproizvodaateskeoPremekoii izladuje
DlOlZVOCleU Selllama,

U tom slucaiutok proizvodatevecegobuimai boljeje Povezan,a linija

proizvodaje standardizirana.Josvisedolieuz dijagonaluje montaznalinija

POCLAVL]E
6

IZBORPROCESA

183

za automobile,
koja predstavljaprocess linijskimtokom s nekolikolinija
glavnih proizvoda,specijaliziranomopremomi visokostrukturiianim
poslovima.Konatno, u donjem desnomuglu, tamo je secerana,koja
predstavljatip proizvodnjes kontinuiranim procesom,u kojemuseizraduje
veliki obujampohoJnihproizvoda.
Proces-proizvod
matricapomazeopisatipovezanost
izmedustrategije
procesa
i strate8ije
proizvoda.U nekimslutajevima,
korporativna
strategija
tv ku
serazvijauzimanjemu obzirsamoproizvodei trzista.To ogmniaava
na izbor duz samojednedimenzijematrice.Otkrivsidimenzijuprocesa,
tvrtka moze takoder iskoristiti sposobnostiproizvodnih procesa.To
znaaajnoprosirujeraspolozivestrateskeopcijei omogucujekoiistenje
proizvodnjekao "oruzja(korporativnestrategije.
Abemathyieishazivaoveomadetaljnobit razvojaproizvodai prccesa.
On primjeaujeda se promjeneproizvodai procesarijetko odvijaju
istodobno.Takvesepromjenezapravodogadajuu izmjenianimvertikalnim ili hodzontalnimkoracimaunutarproizvod-proces
matdce.Promjena
u strategijiproizvodamoze pomaknutitwtku udesno,izvandijagonale,
akosta prccesostaneu djelovanju(funkciji).Konkurenti,koji djeluju po
dijagonaliili ispodnje moguproizvoditipo nizim troskovima.To potiae
promjeneu procesnoj
tehnologijis ciljemda setvrtkawati natrag,tj. dolje
to bi
na dijagonalu,ili ispodnje.Ako setwtka pomakneispoddijagonale,
pospjesitidaljnjepromjeneproizvoda.
moglouzastopce
Na temeljuprethodneraspravemoglibismosezapitatida li je najbolja
ili sejednostavno
pomicatinize duz
strategijadjelovatiispoddijagonale,
Iakoova potonjastrategijaima prednosti
dijagonaleispredkonkurencije.
u troskovima,tvltka koja ju prihvati mozeosjetitimanjakfleksibilnosti.
Ako se standaldizacijaproizvodane dogodi u skladu s oaekivanjima.
plomjeneprocesamogubiti skupe,aaktakveda prisiletvrtku da sevrati
gore,nadijagonalu.
Zbogtogasetvltka nebi trebalausuditioticipredaleko
od dijagonale,
osimakoto nijedio svijesneposlovnestrategije.
Svi se alanovineke industrije nurno ne pomidu zajednodolje po
dijagonali.Na primjer,nekiproizvodacimoguizabratidabudu kompanije
preki-danog
piocesa
zaproizvodnjumalogobujmaproizvodakoristenjem
koji naglasavafleksibilnosti izladu ploizvodapremazahtjevukupca.U
meduvremenu
sedrugekomapnijemogu kretatidolje po dijagonalidajuci
naglasakna izladu standardnihproizvodapo niskojcijeni.U poslovanju
ruanimkalkulatorimacini seda je Hewlett-Packardizabraoda sezadrzi
u gornjemlijevomuglu, dok Texaslnstrumentsdjelujeu donjerndesnom
uglu.Hayesi Wheelwlightotkrivajuinfolmacijuda setijekomnekogvremenaHewlett-Packard
nastojaopomaknutiplemaizladi
standaldiziranijih
proizvodau velikomobujmu,ali bezdaljnjeautomati-zacije
procesa.
To je
uzrokovaloda Hewlett-Packard
djelujeiznaddijago-nale.
Uskoronakon
toga,turtka sepovukla nakag premasvomtradicional-nijemkraju matrice,
radijenegoda senatjeaedilektnos TexasInstruments.
Ova priaa pokazujeinteresantanfenomenspecifianihsposobnosti,
odnosnokonkurentskihplednosti.Kaostoje konstatilanou 2. poglavlju,
tvrtka definirasvojespecifiane
sposobnosti
onomskupinomposlova,koji

't84

PROCESA
OBLIKOVANJE

Dto l

je odvajaju od konkurencije. Izbor specificnih sposobnosti zaPravo ie

izbor mjestana matrici.
definirdiusamo u uvietimamarketinsle
sposobnosti
Akosespeciticne
startegije,bet obzift na proces,twtka gubi vaznu dimenziiu strategiie Osim
toga,iednodimeMionalnastrategijamozeuzrokovatida wrtka djelujeizvan
diiagonale,bez da uoci problem j Tbogtogasesukoboljavas ko nk u rentnim
wickham Skinner( lq74l tat problem naziva nePostoidnjem
teik'ocama.
usmjerenostina proir\ odnju. To se dogada,kada procesProizvodnjeniie
r aljano uskladens marketinsLjmkoncePtom.
'
Nova, fleksibilna automatizacija,omoguaavanekoliko interesantnih
promienau proizvod-procesmatrici. Tvrtka mo2e sadadjelovati u sirem
izbora proizvoda s istim fizitldm procesornTa komPju'
iosponu
-oirjcih
teirnologiiadopusta poslovanju da s istim Procesomilraduje
torizirana
pioizvode u velikom obuimu kao iproizvode, koji su
standardizirane
dielomicnooblik;vani prema zahtjevimakuPacau maniem obujmu Kao
rezultat toga,t\,Ttkamozadjelovati po horizontalnoj liniji, koja djelomicno siFae
proizvod-procesmatricu. Medutim, flekibilna tehnologiiaima svojaograniceniai wlo je skupa,tako da se mat ca ios uvijek koristijali kadase koristt
nova tehnologija,striktnopidrzavanje uz dijaSonalune mora biti nuzno.

VERTIKALNA INTEGRACIJA
Do ove smototke razmatraliodlukeo izboruPlocesaza iedanodredeni
polozai,ili lokaciju.Za taj smopolozajrazmatraliinPutei outputeProizkaodanog.Ali, tu postojijednoobuhvatnijepitanie:da Ii
vodnoqprocesa,
bi inDu-tiili outputi proizvodnogpiocesatrebalibiti dovedenitakoderu
To jJoaluka o vertikalnoiintegraciji.
vlasriistvoistogpod'uzecal
Postojedvt iipa vertikalie integracije:Prefiu naPrijedi Premanatrag
vlasnisNa'prema-natrag",PrFma
lntegraciFplemanalrdgsebaviProsirenjem
premanahagmozeseprimiienitinasvaki
Inteqratiia
izvoiimaobskrbliivanii.
input u pr6izvodnomproceiu,ukliucujucisirovine,radnri snagui kapitahu
sepremanahagiavlia,ondakada,na primjer,vlasnik
opremu.Integraciia
papiradamole kontroliratijedanod svojihnajvaznijih
kupui;woinicu
nbvina
jenovinski
papir;
proizvodaccelikakuPujerudnik zeljeznerudaae
inputa,ato
daiontrolira dobavurudace;pioizvodackonzerviranog
u 5ie"'emojir4innesoti
Motorsorvala
ili General
povrcakupujefarmei pocinjeuzgojvlaslitogPo!.raa;
obrazovni institut zasvoiemenedzerei tehnicare
vlasnistvanad
premanaprijedbaviseProsirenjem
Integracija
Plocesom
"napriied",
prema
prem;
dovodi
napriied
tada
Integraciia
*zistu.
-orema
Llnaledistiibucijefod kontroluistetvitke.lntegracija
PiemanaP iedjavlia
kuPi tvorni(u i Pocnes prerasekada,na primjer,farmerskakooPerativa
komPorepekoiusuuzgoiilifarmeri;proizvodaahardverskih
domsecerna
imarketingna tr2istekompiutorskih
svojuproizvodniu
nenataprosiruje
terminila (nakoninieglacijepremanaprijed,on vise ne Proizvodisamo
komponenteza terminale,veai sameterminale);ili, Proizvodatsirovog
aelikaprosilujesena proizvodnjugotovihaelitnih proizvoda,kaoi zeljeznih
ineota.

IZBORPROCESA

185

odlukao vertikalnojintegracijiodnosnodezintegraKadaje donesena

ciji,procesproizvodnjepostajeili veciili manji,ovisnoo tomedali setvrtka
nakonodlukeo vertikalnojintegraciji,
sid ili suzuje.U mnogosluaajeva,
Kaorezultat
ili segradenovapostroienja.
tvomiceiliuredise konsolidiraju
toga,fiziaki procesproizvodnjemijenjase toliko vise ili manje,koliko
lanacdolazipod vlasnistvotvrtke.
proizvodno-distribucijski
se
odluka
o
vertikalnojintegracijidonosiu odnosuPrema
Buducida
lancu,plvo trebadefiniratiPojedineinPutei
proizvodno-distribucijskom
outputeprocesatvrtke.Integracijapremanatragtadasejavljaduz lanca
twtke. lntegracijapremanapdjedjavljaseduz lanca
premadobavljacima
Drematrzistimatvrtke.Za bilo koiukonkretnutoakuna tom lancu,tadase
premanatragi PremanaPrijed.
mogulakoidentificiratiputoviintegracije
Ako tvrtka posjedujecijeli lanac,tada kazemoda je tvrtka komPletno
lanaca
vertikalnointegiirana.Neki primjeri proizvodno-distdbucijskih
pdkazanisu na Slici6.7.
va rajuovisnoo tome,dali serazmatm
Odlukeo vertikalnojintegraciji
integracijapremanapdjedili premanatraS.U slueajuinteglaciiePrema
dobave.
natiag,kljuanisu cimbeniciza odluaivanjetroskovii Pouzdanost
Ako je twtka glavnikorisnikodredenihinPuta,za n u mozebiti jeftiniie
U tom
proizvoditivlastiteinpute,negoih kupovatiod drugihdobavljaaa.
je
potreban
za
kuPnju
od
uzeti
u
obzir
kapital
koji
medutim,treba
aluaaju,
potreban
za
na
kapital
dobavljaiau odnosu
nekogpostojeaeg
Pokretanje
vlastiteproizvodnje.Analiza,koja je ovdje potrebna,klasidnoje Pitanje
kojegposlovanja.
odlukaovlasniStvubilo
akvizicije,
ukljucenou donosenje
Ali tak i u sluaaju,da ekonomijaovoganijesasvimpovoljnau odnosuna
ostalemogucnostiko Stenjakapitala,tvrtka 8emore integriratiunatrag.
vazno,akoseinputi
da osigulapouzdanostdobave,To mozebiti Posebno
dobavljajusamood nekolikotwtki, ili su na drugi nacinPodloznineizoko dobavei ciiene.
viesnostima
U slutajuodlukeo integracijipremanaPrijed,fokussemijenjaPrema
pitanjima marketingai kanaladistribucije.U tom seslutajuakvizacijska
akonomijaipak rnora razmatratina isti nacin.Medutim, Pouzdanost
potraznjeje viseod pouzdanostidobavePresudanaimbenik.Tvrtkamora
poboljsatisvojkonkurentskipolozajuvelikoimjeriintegrabiti sposobna
Ianca
cijompremanaprijedi time kontrolilavecidio distribucijskog
u
Odlukeo ve ikalnojintegracijiupravosesadalaspravljaju industliji
proizvodaca
predlozilisudabi proizvoRappaport
i Halevi(1991)
racunala.
aacirarunalatrebalipreititi proizvoditiracun;lai da bi seumlestotoga
trebalikoncentriratina softwarei oblikovanieratunala Oni to nazivaiu
kompaniiebez
kompiutora.. Prematirnautorimakompju"kompiutorske
posiajepokosnomiobom,s niskimmarzama.
Kaorezultat
torskihardware
toga,proizvodairadunilabi mogaopostati profitabilniiii dodavativeCu
vr"ijed'nost,
ako seusmjerina soflwaiei oblikovanjeralunalakuPujuciih
od nekolikodobavljata.Protuargumentje,da bi PloizvodacraCunalamogao
izgubiti kontlolu nad poslovanjem,ako ne izradujeraaunala Njihovi
dobavljati,koji proizvoderaaunalamogli bi provestiintegracijuPrema
u tom sluaajusveukuPno
naprijedu soltwarei oblikovanje,preuzimajuai
Doslovanie.

Is
c

5
L

s
.s

s
!

s
t
s
*

W
tl

!
E
!P

WW
WW
W

.E ^e

e
E

E 3q

E
E

<- -a

lzBr)i P,<uLLjA

la7

Vazna lekciia koiu freba nautiti iz ovog Pdmjera jest u tome, da bi se

trebdlogledatikao na 'trateskeu cvoioi
nd odlLrkeo veriikalnojintegra(iii
prirodi.One nisu iednoslavnoodlule o investicijama,
Sdie 5e naiva)niJe
povrat
{rentabilno5l).
OdluLa, lrebd
investiLiia
;romislianie svodi na
imPlikalije.aii ona mora isLotako Podrzavati
iraravno,imati financijsi.e
marketinskei proizvodne cilievetvrtke Zbog te strateskevaznosti,odluke
o vertikalnoj integraciji donoseaestoglavniairektori, uz ukljuaenostsvih
ostalih funkcija. Odluke o vertikalnoj integraciji trebaju Podrzavati
a biti i5toLakoi dio proiz\odnesLrategije.
lorporaciiskustrategiju,
'Danas,mozedoii do vertikalneinlegracijeglobalnihralmiera.Tako
se dijelovrkupuju u jednojzemlii,sklaPaiuu druSoi,d gotov se ProiTv^od
prodaieusprkoslomeu trecojTo se5adadogaddur granicuizmeduu5A
i M"krika, u meksitkim -maquiladoras'tvorni(ama Diielovise izraduju
u USA, sklapaju u Meksiku i iada vracaju natrag i Prodavajuu USA i na
svietskimtr7istima.lma lakoder mnogo PrimjeraProizvodaizradenih
diiiem sviieta,a odnosese na podrucjazdravstvenezaslite elektronike,
mozetako
industrijeautomobilaidruBih industrijaVertikalnaintegraciia
Vise ce
i
komPaniia.
prelaziti preko teritorija poiedinih drzava lao Preko
Medunarodne
se o ouorn pitanju raspravljatiu 22 poglavljuna temu
proizvodnje.

KL]UCNETOCKE
U ovom ie poglavliu naglasakstavljen na odluke o izboru procesd,
ukliucuiuii iibor tip;procela iobuhvat u vertikalneintegraciieTiPPro(esa
specificiranie u odnosima dviju kljucnih dimenzija - toka Proizvoda i
vrste narudibe kupca - sto vodi u sest glavnih tipova Procesa Proces_
-proizvod matrica uvedena je kao naain da se oPise dinamicka Priroda
iibora procesai nje8ov odnos prema trzisnoj strategiji. U Poglavliu su
obuhvacenesliedecesDecificnetocke:
. Postoiet tipa toka brocesa:Iiniiski, prekidani i proiektni Liniiskitokje
obiljeienliniarnimilijedom operaciiiiproiTvodnim(premaPloiTvodu)
proatornim rasporedomproizvodnih sredstava.Linijski Procesikoliste
ipeciializiranubpremu, vrlo su efjkasnii obicnosu vrlo nefleksibilnina
prilaeodavanie promie n a ma p ro iz v o d a i o b u jma P ro iz v o d n ie
i,roiziodnia s prdkida;im tokom procesakoristi Procesniraspored
projzvodnih sredstavau koiemu je z;iedno SruPiranaslicnaoprema,ili
;adnici slicnih viestina.Rezultiraiuciobrazactoka ie izmijesanost,buduci
da se proizvod izradujeu serijamai Prolazi gamokroz one procesekroT
koieie to potrebno.Prekidanaproizvodniaje visokofleksibilna,ali mnoSo
.uni" efika.no nego sto je to kod linijckih Ptocesa lroiekt se koristi za
izradu jedinstvenogproizvoda. Svi proizvodni zadaci teku odredenim
slijedom pruzaiuci tako podrsku kako bi poledinacni iedinstveni
proi".'od 6io i"tidut . Projekti osiguravajunajveaufleksibilnost,ali su
obicnovrlo skupi.
. Proizvodni procisi mogu setakoder klasificirati kao plocesi Proizvldnje
prema narudzbi, procesi proizvodnje za skladiste, ili kao njihova

188

OB LIK OV A NPIE
FO(E 5A

D to l

mjesavinamontazepremanarudzbi.ProcesproizvodnjepremanarudZbi
pokredese na osnovi narudzbi kupacai prilagodavaprema obvezi
izvrsavaniaisporukeu skladu sa zadanim performancama.Proces
proizvodnjeza skladisteuskladujeses potrebompopunjavanja
zaliha;
onneodgovaranaspecificne
narudzbekupaca.Proizvodnja
zaskladiste
mjeri sekoristenjem
kapaciteta,
razinomzalihai nedostatkom
zaliha.
Kombinacijatoka proizvoda s tipom narudzbe kupca dovodi do sest
vlstaproizvodnihprocesa.
Izborizmedutih procesaobavljasetako,da
se uzimajuu obzir uvjeti kzista, potrebeza kapitalom,radna snaga,
menedzerskeviestinerukovodenja,sirovine i tehnologija.Ti sefaktori
(pr)ocjenjujuizvodenjemmarketinskihi ekonornskihstudija, ali je
odlukao izboruprocesauvijeku svojojprirodi strateska.
Proizvod-proces
matricaopisujefazeu zivotnomciklusuproizvodai
procesa,Tvrtka bi trebaladefinirati specifianesposobnosti,
odnosno
konkurentneprednostiu odnosimaprocesai proizvoda, izborommjesta
namatrici.Matricapomazeda sedoveduu vezu odlukeo izboru plocesa
s odlukamao Droizvodui trzistu.
Vertikalnaintegracijadefinila pitanjevlasnistvakod izbola procesa.
Integracijapremanaprijedprodilujevlasnistvonad procesomnapriied
prematrzistu.Integracijapremanatragplosirujevlasnistvonad procesomnakagpremadobavlja{ima.
Obatipaintegracije
ukljuaujuekonomskepretpostavke;
medutim,integlacijapremanatragbavi sepouzdanoSdudobave,dok se integracijaprema naprijedbavi pouzdanogdu
potraznje.Sveodlukeo vertikalnojintegracijimorajuseplomatratiu
gtrateskornkontekstu.

PITANIA
1. Klasificirajte
sljedeae
tipoveprocesa
kaolinijski,
isprekidani
iliprojektni
:
a, lijeaniaka
ordinacija
pranjeautomobila
b. automatsko
plankolegija
c. nastavni
d, uaenje
za ispit
e. upisnastudije
f. elektritne
komunalne
usluge
2. Zastosulinijskiprocesi
obiCno
mnogoefikasniji,
ali i mnogomanjetleksibilni
procesa?
od prekjdanih
Naveditetri razloSa,
pobolj5anja
proizvodnosti
3. Indeks
u usluznim
indugtrijama
bio je mnogonizi
proizvodnje.
ne8ou industriiama
tvornidke
Mozeli seto pripisati
odlukama
o
povukloza sobomkoriStenja
izboruprocesa?
Kojebi probleme
fikasnijih
koduslurnihindustriia?
Drocesa
4, Projektniseprocestipianokoristikod izgradnjenebodera.
Da li to dovodi do
veaihtrolkova?
Mozeli sekoristiti
efikasniii
Akoda,kako?
Droces?
jedrilice,
5. Nekolikoindustrija- ukljutujuiionekojeproizvodepokudstvo,
kuC,
proizvod-proces,
iodjedu- njkadanijedosloispoddijagonale
matrice
da bi
postalevisokostandardizirane
i e{ikasne.
Zastomisliteda je tometako?Da li je
to ozbilian
oroblem?
6. Usporedite
skupirestoran,
ekspres-restoran,
restoran
sasamoposluZivanjem
u
odnosimaznaaajkiprocesa,
kao atosu kapital,vrstaproizvoda,radnasnaga,
Dlaniranie.
kontrolni
sustavi
itd.

POCLAVLiL6

IZBORPROCE5A

189

planirada ucleu poslovanje

Poduzetnik
s hranom.Kakobi on (ili ona)trebali
odluajti,da i otvoritirestoransasarnoposluzivanje, cksprcsrestoranili otmjeni
restoran?
Kojeaimbenike
trebauzetiu obzir kodtdkvihodluka?
je u poslovanju
prcmanarudubikLrpcn
koji
izradezlicaza suvenire
8. Kompanija
izabirevliainuTlicai mozc specificiftrti
dizajnkoji ae se na niih modelirat.
proizvodnj!
liviacTlica.Kompanilarazrnatradakreneu
Mozesenaruaitijcdna
i to kdosuvcnira,
zlicazn skladistc
a takoderi kaopriborza ielo.Stoae trebati
pogodnoz.rpromjenul
raditind razliati naain?Kolikojc poslovanjc
posljed
mo8lae
m.rfkelinrke
slrategijeneovisnood
Kole
su
ce
dciinirania
9.
procce?
strate8ije
prednosti,
sposobnosri,
odnosnokonkurentne
te dn li su onc
10. Kojcsu specifiane
ili pfo.esako.isljedetihorganizac
deiinirancLrlerminimdproizvo.l.r
ia?
a. M!Donald's
Co.
b. AT&TTclepohone
c. CcneralMotors
School
d. HdrvardBusiness
primjerimtr
premanaprijcdili
d.r li Eu sljedeaim
koristiintegracija
11. Ustanovile
()bjasnite.
pre'ni n.rrr.18.
cipeln,koji ide u po!lovanjes kozama
a. Proizvodn.
hrane,koji ide u poslovanje
s restoran
ma
b. Proizvodaa
papira,kupujuainakadniakukuau.
c. Proizvod,r.
d. Lan,rcre(orana,kupujuairanas govedinra.
Koiisu moguairazlozr7a to?Koilbi
12. Induslrij.u jirve(ika no je vr o integrirani.
ulja.
trebalibill eiektiza i protivdezinlegriranja
kompanla za proizvodnju
'13.Prelpostavite
premanatfagvrlo
da setv(kaintegrira
brzo,doksunjcziniproizvodi
jos u radnojfazi slog zivotnogcik !5a. Koji bi moSli biti tletni efektiove
strategije?
7.

IZABRANALITERATURA
AB ER N A T H Y
W, L L IAM,l .: ,P rodudbn P roccss
S trucl !roand Technol o8y
S hi nge,(D e(ts h r S .tc n c c s, v .7 , b ro i 4, i stopad1976.,srr.607-619.
P. T.TOWNSEND,Tcchnology,Prod!.t v ty ind ProcessChinSe,x lechnc'lc'8il i i l F o te c a s ti nagn d So (i , C hrr8e,sv 7, kol ovoz1975.,stt.377 196.
APPLETON,DAN EL5 ,A Strale8ylor M.rnu{.clurin8Automation,r Darrmarion,listopad
1 9 7 7 .,\rt 6 7 -7 4 .
C h A N : 8i EMac, N ew Y ofk,Mentor,1976.
B O A 5 ,MA X i ST E VE
Reriew,sijetanj'
BUZZELL,ROEERT
O :,h Vertica lnlegrationProfilabl?*
Hatvaftl Business
v e l i .a i , I9 8 3 ., s tr.9 2 102.
C H AS E,R IC H AR DB . i N IC H OLA SA QU ItA N o: P roducti an
and opetati on!Manaeement:
A L i feC y c l eA p p ro a c h,tev.ed.,H omew ood,l l l . rw i n, 1977.
A S),slems
Approachthtough TexI
CONSTABLE,
C.J. C.C. NEW: OperaiionsManaSernentr
a rd C a s e i ,N e w Yo rk w i ey-l nl erscence,1976.
,L n Manufactur
ng P roce$and P fod
H A Yts ,R O B ER H
T . S T EV E N
C . W H E E LW R IC H T:
j aca,1979.,str.113-140.
! c t L fe C y cl e s(, H . rk rrd 8us/ness
R evi ews,i j eaanj -ve
.
MARSHALL,PAUL W., et a .: OpetatiansMana<ement:Textand Cases,Homewood, ll .:
l rw i n , 1 9 7 5 .
RAPPAPORT,
A. S. i S. HALEVI:,The Computerless
Complter Company,(Harvardauslness
R e v re ' r,s fp a n j -k o v o z ,1991.
SCHMENNER,ROCERW.t Ptoduction/OpentionsManagenent:Conceptsand Situations,
4 . i z d a n l eN
, e w Y o rk ,Macmi l i an,1989.
ng
H aN atdA usi nk i n C orporate
S trategy,"
S KIN N E RW, IC KH AMT,Ma nufactufi ne-Mi ssiLi
,e s s R e v i e ws, v i b a n j i-p anj ,I969., str.136-145.
str.l13 l2l.
FocusedFactoty,4HaNardBusinessReview,
svibanj'lipanl,1974.,
................_:,The