Professional Documents
Culture Documents
Krug I Njegova Svojstva
Krug I Njegova Svojstva
Krug I Njegova Svojstva
SVOJSTVA
SADRAJ
Periferijski ugao kruga ........................................................................................................ 4
Potencija take u odnosu na krug ....................................................................................... 7
Radikalna osa kruga ............................................................................................................ 9
Pramenovi krugova ........................................................................................................... 10
Inverzija u odnosu na krug ............................................................................................... 12
1. Uvod
''Prava i krug ( kruna linija,krunica ) jesu od najstarijih vremena
glavne linije u geometriji. Njihov znaaj proizilazi iz njihove jednostavnosti
i iz mnogobrojnosti njihovih lako uoljivih osobina i primena, ali takoe i
otud to se krug i prava mogu najjednostavnije konstruisati: napr. prava
lenjirom, a krug estarom. Ove dve sprave uticale su bitno na razvie
geometrije u Starom veku i na utvrivanje njenog sadraja.''[3, str.194]
Geometrijske konstrukcije u ravni koje moemo izvriti pomou lenjira i
estara smatramo elementarnim.
Krug je jedna od najinteresantnijih i najznaajnijih geometrijskih
figura. Konstruisanje ostalih figura ne moe se ni zamisliti bez krugova
(itajte estara), pa su stoga krug (odnosno kruna povr), centar i
poluprenik u Euklidovim ''Elementima'' uvodeni na poetku, definicijama:
''15. Krug je ravana figura omeena takvom jednom linijom (koja se
zove periferija), da su sve prave povuene od jedne take, koja se nalazi u
samoj figuri, prema toj liniji (prema periferiji kruga) meusobno jednake.
''16. Ova taka zove se sredite kruga.
''17. Prenik kruga je svaka prava to prolazi kroz sredite kruga a
ograniena je sa svake strane periferijom kruga; on polovi krug.''[5, str.5]
''Euklid se ve u prvim stavovima ''Elemenata'' slui krugom da bi
konstruisao podudarne dui. Sam krug je lik zasnovan na podudarnosti. I
definicija kruga bi se mogla izrei tako da se neposredno pominju
podudarne dui: ''Ukupnost taaka jedne ravni, koje su jedni krajevi svih
meu sobom jednakih dui, kojima je drugi kraj izvesna taka te ravni,
nazivamo krugom.'' No definicija je jednostavnija ako se primeni izraz
''jednako udaljeno'' koji uvodimo definicijom:''[3, str.194/5]
Vai i obrnuto, ako su ACB i ADB dva podudarna ugla kojima su temena C i D
sa iste strane prave AB , tada postoji krug koji sadri take A, B, C i D. Zaista, ako su
krugovi koji sadre trojke taaka A, B, C i A, B, D mausobno razliiti, tada e sredita
O i O tih dvaju krugova da budu dve razne take koje pripadaju medijatrisi dui AB.
Ako je S sredite dui AB, uglovi AOS i AOS nee biti podudarni, pa ni njihovi
periferijski uglovi ACB i ADB nee biti podudarni. Kontradikcija!
Teorema 6.2: Svi periferijski uglovi jednog kruga koji zahvataju isti luk meusobno su
podudarni.
trouglovi PBC i PDA su slini jer su uglovi jednog podudarni uglovima drugog pa je
PA PC
=
PD PB
Dakle, PAPB=PCPD.
Proizvod PAPB koji zavisi samo od take P i kruga k, nazivamo potencijom
take P u odnosu na krug k. Primetimo da se u prethodnom razmatranju nita nee
promeniti ako pretpostavimo da su PA i PB mere orjentisanih dui.
Tada je proizvod PAPB pozitivan ili negativan u zavisnosti od toga da li su te
dve dui istosmerne ili nisu, pa je, zato, taka P izvan kruga k ako i samo ako je proizvod
PAPB pozitivan.
Teorema 7.2: Skup p svih taaka zadate ravni kojima su potencije u odnosu na
dva kruga k(O, r) i k'(O', r'), OO', meusobno jednake, je prava upravna na pravoj OO'.
Dokaz: Ako taka P pripada skupu p, na osnovu Pitagorine teoreme bie
OP2-r2=O'P2-r' 2, pa je OP2- O'P2= r2- r' 2. Ako je Q podnoje upravne iz take P na pravoj
OO, opet na osnovu Pitagorine teoreme bie
OQ-O'Q=OP-O'P=r-r'
.
Dakle taka P pripada pravoj koja je u taki Q upravna na OO'.
Obrnuto, ako taka P pripada pravoj koja je u taki Q upravna na pravoj OO', tada je
OP2= OQ2+PQ2 i O'P2 = O'Q2+PQ2, pa je OP2- O'P2 = OQ2- O'Q2 = r2- r' 2. Zato je
OP2- r2= O'P2- r' 2
pa je potencija take P u odnosu na krug k jednaka potenciji iste take u odnosu na krug
k'.Dakle, p je prava u taki Q upravna na pravoj OO'.
8
2. Krugovi se dodoruju- njihova radikalna osa je zajednika tangenta tih dvaju krugova u
njihovoj dodirnoj taki.
Pramenovi krugova
Definicija 9.1: Skup svih krugova jedne ravni od kojih svaka dva za radikalnu
osu imaju istu pravu zvaemo sistemom koaksijalnih krugova ili pramenom krugova.
Skup sredita svih krugova jednog pramena pripada jednoj pravoj i ta prava je osa
pramena.
10
2. Ako se svaka dva kruga pramena dodiruju u istoj taki, takav pramen krugova
nazivamo parabolikim.
3. Ako su svaka dva kruga pramena disjunktna, takav pramen krugova nazivamo
hiperbolikim.
4. Ako su ose dvaju pramena krugova meusobno upravne, onda emo ta dva
pramena krugova zvati meusobno upravnim pramenovima.
11
Za taku P' rei emo da je inverzna taki P u odnosu na krug k(O,r), a taj krug
emo zvati i krugom inverzije . Taku O emo zvati sredite inverzije. Iz definicije
neposredno sledi da je inverzija bijektivno preslikavanje definisano na ravni bez take
O. Ako je taka P' inverzna taki P, tada je i taka P inverzna taki P', pa je, zato,
inverzija involucij. Taka unutar kruga k (razliita od O) se inverzijom preslikava u taku
van kruga, a taka van kruga u taku unutar toga kruga. Taka e pripadati krugu
inverzije ako i samo ako je u toj inverziji invarijantna.
Ako je taka P unutar kruga k(O,r) i ako je T taka u kojoj prava koja sadri P i
upravna je na pravoj OP, see k, onda tangenta kruga k u taki T see pravu OP u nekoj
taki P'. Tada su trouglovi OPT i OTP' slini, pa je
OP OT
.
=
OT OP
Dakle, OPOP'=OT=r, pa je taka P' inverzna taki P.
Ako je P' izvan kruga k(O,r), krug iji je prenik OP' see krug k u nekoj teki T.
Ugao OTP' je prav pa je podnoje upravne prave iz T na pravoj OP' taka P koja pripada
dui OP'. Opet e trouglovi OPT i OTP' biti slini, pa e biti OPOP'=OT=r. Dakle,
taka P bie inverzna taki P'.
Terema 10.1: Proizvod dveju inverzija u odnosu na koncentrine krugove k(O,r)
i k'(O,r') je homotetija sa koeficijentom(r'/r).
Dokaz: Ako se taka P preslikava prvom inverzijom u P', a P' drugom inverzijom
u P'', tada je OPOP'=r i OP'OP''=r', pa proizvod zadatih inverzija preslikava taku P u
taku P'' takvu da je
2
OP r
= .
OP r
Teorema 10.2: Ako sadri sredite inverzije, prava se inverzijom preslikava na
sebe, a ako ne sadri sredite inverzije, preslikava se na krug kome nedostaje sredite
inverzije.
12
13