Pitalice i nadopunjavanja:

1. Nemonetarnu pasivu banke ine: novana sredstva izvan optjecaja a to su: quasi

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

novac (novac u irem smislu - novana sredstva koja ne obavljaju funkciju prometnog
sredstva, ali se svakog trenutka mogu pretvoriti u prometno sredstvo tedni (a vista)
i oroeni depoziti), ostala likvidna sredstva (ogranieni depoziti, ogranieni depoziti s
rokom do 1g. i obveznice s rokom dospijea do 1g. zajedno dio M 3), nelikvidna
sredstva (blokirani depoziti i oroeni depoziti s dospijeem duim od 1 god. depoziti
meunarodnih financijskih organizacija kod SB, duniki VP s rokom dospijea preko
1 g. zajedno dio M4 ), devizni depoziti.
Nemonetarne institucije/subjekti su:* poduzea, stanovnitvo, dravni organi i ostale
nemonetarne financijske institucije (osiguravajua drutva, mirovinski fondovi,
investicijski fondovi i dr.). Svojim aktivnostima prema monetarnim institucijama utjeu
na kretanje novane mase.
Monetarne agregate definiramo prema:
a. stavljajui u odnos novanu bazu i ponudu novca
b. razini rezervi sredinje banke
c. stupnju likvidnosti od najvieg do najnieg
d. nita od navedenog
Ukupna pasiva sredinje banke u najirem smislu predstavljala bi:
a. sekundarni novac
b. primarni novac (?)
c. primarni novac uvean za meubankarske kredite
d. sekundarni novac umanjen za meubankarske kredite
Struktura primarnog novca vidi se iz:**
a. pasive sredinje banke
b. aktive sredinje banke
c. monetarnog multiplikatora
d. strukture kredita poslovnih banaka
Otvoreno trite je:
a. trite nezatieno carinskim mjerama
b. trite zatieno robnim carinama ali slobodno za protok novca i kapitala
c. trite na kojem sredinja banka kupuje i/ili prodaje vrijednosnice u
transakcijama s poslovnim bankama (?)
d. meubankovno trite korporacijskih i dravnih vrijednosnica (*mogue da je
ovo tono! (?)
Politika javnog duga vezana je uz instrument monetarne politike pod nazivom:
a. politika otvorenog trita
b. diskontna politika
c. politika obvezne rezerve
d. selektivna kreditna politika
U situaciji ekspanzivne monetarne politike
a. sredinja banka prodaje devize poslovnim bankama
b. sb poveava stopu obvezne rezerve
c. sb prodaje vrijednosnice poslovnim bankama
d. sb kupuje vrijednosnice od pb
Prema metodi upotrebe monetarne baze primarni novac definira se kao:
a. zbroj gotovog novca u optjecaju i depozita po vienju kod poslovnih banaka
b. gotov novac u optjecaju
c. zbroj gotovog novca u optjecaju i ukupnih depozita poslovnih banaka kod
sredinje banke
d. takva metoda ne postoji (?)

10. Po definiciji HNB monetarni agregat Ma u RH uz gotov novac izvan banaka obuhvaa:
a. depozitni novac kod poslovnih banaka
b. takav monetarni agregat ne postoji u monetarnoj statistici RH
c. depozitni novac kod poslovnih banaka uvean za depozitni novac drave kod
pb (ako je rije o M1a onda je ovo tono!)

d. depozitni novac kod pb uvean za oroene depozite drave kod poslovnih i

sredinje banke
11. Zaokruite ispravan odgovor
a. ekspanzivna monetarna politika poveava kamatnjake
b. emp smanuje kamatnjake
c. emp nema utjecaja na kamatnjake
d. emp djeluje u pravcu aprecijacije deviznog teaja
12. Monetarni agregati u RH su:* M0, M1, M1a, M4 + NDA.
13. Karakteristike zlatne valute sa zlatom u optjecaju (sustav potpune zlatne
valute):******** samo zlatni novac smatra se pravim valutnim novcem i definitivnim
sredstvom plaanja; dravne novanice su novani surogat - fakultativni novac i
razmjenjive su za zlato; apsolutna sloboda kovanja zlatnog novca za privatni raun;
apsolutna sloboda uvoza i izvoza zlata (kod toga se javlja mehanizam zlatnih toaka:
gornja zlatna toka ili toka izvoza zlata i donja zlatna toka ili toka uvoza zlata koje
su devizni teaj odravale fiksnim).
14. Depozitni novac je: suvremeni oblik kreditnog novca. Predstavlja slobodna i stalno
raspoloiva sredstva nebankarskih subjekata (poduzea, stanovnitvo i drava) na
iro, tekuim i drugim transakcijskim raunima banaka kojeg njihovi vlasnici mogu
koristiti u svrhu kupovine i plaanja. Slui u transakcijske svrhe i to su a vista
sredstva. Zove se i iralni novac.
15. Klijenti PB mogu biti: svi; dok klijenti SB mogu biti samo: banke, tedionice i drava.
16. Mjenica je: instrument komercijalnog (trgovakog ili robnog) kredita koji jedan
gospodarski subjekt odobrava drugom, ona je prometno sredstvo i kao novani
surogat omoguava da se robni promet i dalje odvija ili da se razmjena obavi. Razlika
izmeu mjenice i novca je u tome to se mjenica ne mora primiti kao instrument za
izmirenje obveze plaanja; ona to i nije, ve je samo obveza da e se plaanje izmiriti
u novcu.
17. to odreuje maksimalan iznos multiplikacije depozita?* Primljeni gotovinski polog
umanjen za dio koji je zadran kao rezerva likvidnosti i obvezna rezerva / ili kreditni
potencijal banke / ili poetni depozit ili inicijalna promjena i zbroj rezerve likvidnosti i
obvezne likvidnosti na jedinicu depozita (?)
18. Autonomni tokovi su:****** nemonetarna pasiva i saldo deviznih transakcija. Nisu pod
izravnom kontrolom monetarnih vlasti, ali SB na njih moe djelovati neizravno. O
njima odluuju vlasnici novanih sredstava. SB na njih indirektno utjee politikom
kamatnih stopa, uvjetima odobravanja kredita i sl.
19. Slovo h u formuli mikro kreditnog multiplikatora oznaava:* stopu zadravanja
sredstava u banci.
20. Relombard je: posao slian reeskontu, s tom razlikom to predmet relombarda nije
mjenica, ve neka druga vrijednosnica. Relombardom banka dolazi do zajma koji
predstavlja samo jedan dio vrijednosti tih vrijednosnica.
21. Bankarsko naelo:*** engl. Banking Principle je monetarno teorijski pravac po
kojemu se u prvoj polovici 19. st. u Engleskoj zastupalo miljenje da sve novanice u
optjecaju ne moraju imati potpuno pokrie u zlatu ve mogu i u dobrim kratkoronim
mjenicama. Izdavanje novanica bankarski je posao kao i svaki drugi i njihov obujam
odreuje cijene a ne obratno. Nakon obavljenog zdravog kreditnog posla mjenice se
iskupljuju novcem koji se vraa u banku, a smanjuje se u optjecaju, pa njihovo
izdavanje ne treba ograniavati na tetu proizvodnje, prodaje itd.

22. Simboliki novac: (komadii igosane koe, koljke, zubi nekih ivotinja) novac bez
svoje upotrebne, odnosno unutarnje vrijednosti, ali koji svoju vrijednost crpi iz odnosa
reprezentacije prema pravom novcu, to jest novac kakav danas poznajemo, a ija je
vrijednost zakonski odreena.
23. M1a:**** novana masa u irem smislu. Obuhvaa gotov novac izvan banaka i
depozitni novac kod poslovnih banaka, uvean za depozitni novac sredinje drave
kod poslovnih banaka.
24. Formula kreditnog potencijala:** LP= L + E
LP kreditni potencijal banke
L iznos ranije odobrenih kredita
E iznos vika likvidnosti (viak rezervi, slobodna novana sredstva).
!//ili//!
KP = F + MK + D (1 OR) Dv x RL ; (D = Do + Dv)
KP kreditni potencijal ili maksimalni iznos kredita
F fondovi banke
MK meubankarski krediti
D ukupni depoziti
OR obvezna rezerva
Dv depoziti po vienju
RL rezerva likvidnosti
25. Rezerva likvidnosti: svaka banka ima je na svom raunu kod sredinje banke, to je
zakonska obveza banke da stalno odrava odreeni iznos sredstava u likvidnom
obliku, iznos tih sredstava je neophodna, minimalna likvidnost banke i utvruje se
visinom stope tzv. minimalne likvidnosti ili tzv. rezerve likvidnosti koju propisuje SB.
26. Na to se rauna rezerva likvidnosti? Na depozite po vienju.
27. Klasina podjela kredita: komercijalni i bankarski (?).
28. Novana sredstva izvan optjecaja je:
a. novac na raunima kod financijskih institucija
b. samo dio novane mase
c. novac u funkciji tednje
d. sve navedeno
*dodatak: u monetarnoj statistici se vode kao: a) quasi novac, b) ostala likvidna
sredstva i c) nelikvidna sredstva.
29. to se svrstava u kontrolirane novane tokove?***** Kreditni i dr. plasmani banaka i
drugih monetarnih institucija jer su oni u direktnoj zavisnosti od njihovog kreditnog
potencijala. SB svojim mjerama izravno utjee na kreditni potencijal banaka
promjenama stope rezerve i referentne kamatne stope (poveanjem stope rezerve
smanjuje se masa kredita, a time i depozitnog novca na raunima nebankarskih
sektora i obrnuto, a smanjenjem kamatne stope poveava se kreditni potencijal
banaka i obrnuto) K + Es.
30. Emisijska banka je:
a. banka svih banaka jer CB dri depozite svih poslovnih banaka i odobrava im
kredite
b. emitira gotov novac
c. provodi monetarnu politiku
d. sve navedeno
31. Monetarne institucije su:
a. centralna banka
b. poslovne banke
c. centralna i poslovne banke
d. nita navedeno
32. Meubankarski krediti utjeu na kreditni potencijal banaka: na nain da se poslovnoj
banci koja prima kredit od druge poslovne banke poveava iznos slobodnih sredstava

koje moe dalje plasirati odobravajui kredite komitentima, odnosno na taj nain se
poveava kreditni potencijal te banke, a smanjuje one koja daje kredit. (?)
33. Primarni novac sastoji se od gotovog novca u optjecaju, blagajni banaka, izdvojenih
obveznih priuva i rauna za namiru banaka.*****
34. Promjena novanih tokova koji se mogu svrstati u kontrolirane tokove je:
a. neka aktivnost izmeu CB i PB
b. neka aktivnost izmeu PB i PB
c. neka aktivnost izmeu monetarnih subjekata
d. krediti i ostali plasmani poslovne banke nebankovnom sektoru na osnovi kojih
se formira kreditni novac *(netko s foruma kae da je ovo toan odg. (?))
35. Ulaganje investicijskih fondova u dravne obveznice predstavlja:
a. smanjenje depozitnog novca
b. poveanje M1
c. poveanje depozitnog novca
d. nita od navedenog
36. Rezerve moraju biti nula (0) da bi depozitni multiplikator bio beskonaan.
Dokaz:
..."uz pretpostavku da nema nikakve rezerve likvidnosti (R = 0) depozitni multiplikator
bio bi beskonaan".....
....."kod R = 1, odnosno rezerve likvidnosti od 100% ne bi uope bilo multiplikacije
"......
37. Prednosti lombardnog kredita za komitente: takav kredit je lake realizirati u banci s
obzirom da komitent ve posjeduje odreenu pokretninu i time se lake ocjenjuje
kreditno sposobnim, jer je povrat kredita za banku potpuno osiguran tom pokretninom
(npr. automobilom). Kamatna stopa na takve kredite je relativno nia u odnosu na
ostale vrste kredita. (*neija interpretacija s foruma (?))
38. Nominalni devizni teaj:** predstavlja promjenu cijene domae valute izraenu u
stranoj valuti bez uzimanja u obzir stope inflacije.
39. Najvaniji monetarni instrument kojim raspolau SB-e u zemljama s razvijenim
financijskim sustavom predstavlja: politika otvorenog trita.
40. Aprecijacija je:**** porast vrijednosti domae valute u odnosu na stranu na deviznom
tritu. Tada se za jedinicu strane valute dobiva manje domae valute.
41. Stagflacija je: gospodarska stagnacija kombinirana s inflacijom, tj. gospodarsko
stanje u kojem istovremeno vladaju stagnacija i inflacija. Stagflacija podrazumijeva
izrazit porast cijena i visoku, sve veu nezaposlenost.
42. Stopa obvezne rezerve pri HNB-u iznosi** 13%, a rezerva se izdvaja na primljene
depozite / ili na primljene depozite i kredite u kunama (s i bez valutne klauzule),
izdane dunike vrijednosne papire u kunama, hibridne i podreene instrumente u
kunama (s valutnom klauzulom i bez valutne klauzule) i ostale financijske obveze u
kunama i na primljene devizne depozite i kredite, obveze po izdanim vrijednosnim
papirima u devizama (osim vlasnikih vrijednosnih papira banke), hibridne i
podreene instrumente u devizama i ostale financijske obveze u devizama.
43. Inflacija je:*** samopodraavajui (hrani sama sebe) razliitim imbenicima (rezultat
kombinacija nekoliko faktora, nikad samo jednog) izazvani proces rasta cijena roba i
usluga.
44. Repo ili sporazum o reotkupu je: instrument kupnje vrijednosnica kojim se diler koji
prodaje obveznice SB-e obvezuje da e odreenog dana po odreenoj cijeni i uz dogovoreni kamatnjak ponovno otkupiti te iste vrijednosnice. Isto tako, SB se moe
prilikom prodaje VP na otvorenom tritu obvezati da e nakon nekog odreenog
vremena, po odreenoj cijeni ponovno otkupiti te VP.
45. Deprecijacija je:** pad vrijednosti domae valute u odnosu na stranu na deviznom
tritu.Tada se za jedinicu strane valute dobiva vie domae valute.

46. ECB fino prilagoavanje slui za: poveanje ili smanjenje likvidnosti i to na 4 naina:
repo, obratni repo, izravna prodaja ili izravna kupnja.
47. Kamatna stopa unutardnevnih kredita kod HNB-a je****** nula (0)% i izdaje se pod
uvjetima kolateralizacije kolateraliziran i moe se koristiti u visini do 50% nominalne
vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijea do godine
dana. (?)
48. Stalno raspoloive mogunosti (ustaljene pogodnosti):** na dnevnoj razini
nadopunjuju uinke glavnih i dugoronih operacija na likvidnost financijskog sustava,
a dostupne su kao dvije pogodnosti: mogunost depozita institucije koje radni dan
zavravaju s vikovima likvidnosti mogu koristiti mogunost pologa prekononog
depozita kod SB, te kao granina mogunost posuivanja institucije koje radni dan
zavravaju s manjkom likvidnih sredstava mogu koristiti pogodnost prekononog
zaduivanja kod SB.
49. Novi aranman o posuivanju (NAB, 1998.) je nastao kao posljedica: nastojanja da
se osiguraju dodatna sredstva koja MMF moe koristiti u iznimnim situacijama
prijeteim za stabilnost meunarodnog monetarnog sustava. Predstavlja skupinu
kreditnih aranmana izmeu MMF-a i 25 zemalja ili institucija lanica.
50. Prema teoriji pariteta kupovne moi devizni teaj se odreuje kao:* posljedica
kretanja kupovne moi novanih jedinica koje se usporeuju, tj. instrument
izravnavanja cijena u razliitim zemljama.
51. Efikasnost primjene politike otvorenog trita ovisi o:
a. stupnju razvijenosti financijskog trita,
b. deficitu drave,
c. vrstama vrijednosnica kojima CB eli trgovati,
d. sve navedeno.
52. Sayov trini zakon se naziva i:
a. eljezni zakon realizacije trita
53. Varijabla V u Fisherovoj jednadbi razmjene oznaava:
a. brzinu optjecaja gotovog novca.
54. Kada CB prodaje vrijednosne papire, to znai:***
a. sterilizacija novca, (*neki tvrde ovo na forumu! (?)
b. ponitavanje primarnog novca,
c. smanjenje likvidnosti poslovnih banaka,
d. sve navedeno. (po meni logino! (?)).
55. Osnovna podjela teorija formiranja deviznih teajeva:* teorija bilance plaanja,
monetaristika (inflacionistika) teorija i teorija pariteta kupovne moi.
56. Devalvacija oznaava:*
a. mjeru kojom se podcjenjuje domaa valuta.
*dodatak: Devalvacija je smanjenje slubenog teaja valute neke zemlje u odnosu
na valutu druge zemlje ili zlato.
57. Revalvacija je: porast slubenog teaja valute neke zemlje u odnosu na valutu druge
zemlje ili zlato.
58. Devizni teaj u Hrvatskoj je:* upravljano plivajui devizni teaj bez unaprijed
odreenog smjera.
59. to se dogaa s novanom masom kada HNB kupuje dravne obveznice? Poveava
se.
60. Aktivna kamatna stopa HNB na lombardni kredit iznosi********: 9%.
61. Kamatna stopa kod kratkoronih kredita za odravanje likvidnosti jednaka je*
kamatnoj stopi za lombardni kredit uveanoj za 0,5 postotnih bodova za razdoblje
koritenje kredita do 3 mjeseca.
*dodatak: Kamatna stopa kod kratkoronih kredita za odravanje likvidnosti jednaka
je kamatnoj stopi za lombardni kredit uveanoj za 1 postotni bod za razdoblje
koritenje kredita dulje od 3 mjeseca.

62. Strukturne operacije: spadaju u kategoriju operacija na otvorenom tritu. Mogu se

provoditi na bilo koji rok dospijea; repo, obratni repo, izravna kupnja ili prodaja; bilo
koji kolateral; bilo koje aukcije; slue ispravljanju strukturnih poremeaja - previsoka
stopa inflacije, deflacije. EONIA - referentna kamatna stopa za prekonone pozajmice
na meubankovnom tritu.
63. Diskontna stopa je:** kamatna stopa po kojoj SB prima od poslovnih banaka na
eskont (tj. reeskontira) robne mjenice ili druge vrijednosnice (HNB 9%).
64. U bimetalistike sustave spadaju:*** paralelna i dvojna valuta.
65. Formula tokova kretanja i ponitavanja primarnog novca:********* B = PE + OTI +
ONA
B ... tokovi kreiranja i ponitavanja primarnog novca /ili M0
PE ... krediti iz primarne emisije (krediti banaka i krediti dravi)
OTI ... devizne transakcije s inozemstvom (politika reotkupa deviza)
ONA ... ostala nelikvidna sredstva (transakcije kupnje i prodaje (otkupa i reokupa) VP
operacije na otvorenom tritu)
66. Najvaniji kratkoroni pasivni poslovi banke su: depozitni poslovi. Njima se prikupljaju
slobodna sredstva gospodarstva, pojedinaca i drave. U takve poslove ubrajamo:
uloge na tednju, novane pologe, te ekovne i iro depozite.
67. Lombardni kredit:** kredit na osnovi zaloga pokretnih stvari ili drugih vrijednosnica,
osim mjenice.
68. Classical range:* u sluaju kad je kamatna stopa ekstremno visoka i postignut
najvei domet, postoji potranja samo za novcem kao transakcijskim sredstvom
odreena veliinom novanih transakcija (nominalni bruto domai proizvod), ali ne i
potranja za novcem kao imovinom pa su to podruja ili zone (ekstremno visoke ili
niske kamatne stope) potpuno neefikasne monetarne politike i u tim ekstremima ne
vai kejnezijanska IS-LM krivulja.
69. Financijski posrednici: univerzalne banke; depozitno-kreditne banke pod nazivom
komercijalne; tedionice; te raznovrsne financijske banke pod nazivom investicijske,
odnosno banke koje se bave emisijom i trgovinom vrijednosnicama, a ponegdje i
posebne razvojne banke; financijske kompanije, a uza sve to i mnoge specifine
financijske institucije kao to su osiguravajue kompanije, mirovinski fondovi i
investicijski fondovi, a svim tim povezani i bankarski holdinzi.
70. Izvori sredstava banaka:* fondovi banke (F), depoziti (D) i meubankovni krediti (MK).
71. Novana masa u uem smislu (M1) u RH obuhvaa:******** gotov novac izvan banaka
(G) i depozitni novac (D) Dakle, M1=G+D. U depozitni novac spadaju depoziti
ostalih bankarskih institucija i ostalih domaih sektora kod HNB-a i depozitni novac
poslovnih banaka (novana sredstva na iro i tekuim raunima, te obveze banaka
po izdanim kunskim instrumentima plaanja (ekovi) umanjene za ekove poslane
na naplatu i ekove u blagajni banaka).
72. Novac u optjecaju (novanu masu M1) ine:***** gotov novac, sredstva u platnom
prometu i depozitni novac (novac na tekuim raunima).
73. Monometalizam: se zasnivao na tzv. automatizmu zlata koji je dovodio do
automatskog reguliranja novanog optjecaja u sljedeim uvjetima: slobodnog kovanja
novca (zlata u novac, i obratno, za privatni raun), tj. slobodne monetizacije i
demonetizacije zlata; slobode uvoza i izvoza zlata; te zamjenjivosti novanica kod
emisijske banke.
74. Vuena mjenica: s monetarnog gledita predstavlja pretvaranje robe u oblik kreditnog
novca, a eskontiranje mjenice predstavlja pretvaranje tog oblika kreditnog novca u
drugi oblik kreditnog novca a to je novanica ili kredit dobiven od banke.
75. Kreditni potencijal banke je:**** viak likvidnih sredstava banke, maksimalan iznos
kredita koji ona moe odobriti, a da pri tom ostane likvidna. Taj je kreditni potencijal
odreen veliinom izvora sredstava banke.

76. Prema HNB-u minimalno potrebna devizna potraivanja iznose: 17% deviznih
obveza.
77. Vrste sidra monetarne politike: sidro teaja, sidro monetarnih agregata i sidro inflacije.
78. Restriktivni instrumenti (mjere) HNB-a:* poveanje diskontne stope, prodaja
vrijednosnica PB-ama, poveanje stopa obvezne rezerve i rezerve likvidnosti.
79. Ako SB povea diskontnu stopu onda dolazi do smanjenja (povlaenja) novane
mase to utjee na smanjenje likvidnosti banaka.**
80. Kod inflacije upotrebljavamo restriktivnu monetarnu politiku, a kod deflacije
ekspanzivnu monetarnu politiku.
81. Komercijalne banke obavljaju kratkorone i dugorone transakcije dok emisijske
samo kratkorone.******
82. Teorija pariteta kupovne moi ujednaava u zemljama:*** cijene putem deviznog
teaja / cijene koarica dobara (*tako je netko napisao na forumu! (?)).
83. Efektivni devizni teaj je vagani prosjek deviznih teajeva izmeu domae valute i
valuta zemalja najvanijih trgovakih partnera.
84. Dopunske olakice MMF-a se koriste u svrhu rjeavanja problema vezanih uz bilancu
plaanja koji nastaju kao rezultat makroekonomskih i strukturnih problema.
85. Poslovna banka kod primanja depozita je u ulozi dunika. Depoziti na tekuim, iro,
tednim i ostalim drugim raunima. (?)
86. Stopa granine obvezne rezerve:* konstanto rasla, dola do 55% izdvajanja od
porasta inozemnog zaduenja. ***ukinuta! (ne treba za ispit!)***
87. Determinante koje utjeu na izbor teajnog reima: veliina ekonomije, otvorenost
ekonomije, diversifikacija proizvodnje / strukture izvoza, divergencija izmeu domae
i inozemne inflacije, stupanj ekonomske (financijske) razvijenosti, mobilnost faktora
rada, mobilnost kapitalnih tokova, inozemni nominalni okovi, domai nominalni
okovi, realni okovi, kredibilnost nositelja makroekonomske politike.
88. Posebna obvezna priuva: identina graninoj obveznoj priuvi, ali ima drugaiju
osnovicu ini ju porast izdanih vrijednosnica u odnosu na bazno vrijeme, neovisno
jesu li te vrijednosnice izdane na domaem ili inozemnom financijskom tritu.
***ukinuta! (ne treba za ispit!)***
*dodatak: Na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke odranoj prole srijede
donesene su nove mjere kojima je cilj obuzdati rast zaduivanja banaka i plasmana
nebankovnom sektoru. Naime, HNB smatra da bi se banke mogle koristiti izdavanjem
vrijednosnih papira kako bi zaobile graninu priuvu, mjeru uvedenu sa svrhom
obeshrabrivanja inozemnog zaduivanja banaka, te se stoga uvodi nova, posebna
obvezna priuva koju e banke izdvajati na obveze po izdanim vrijednosnim papirima.
Osnovica za obraun je porast prosjenog dnevnog stanja izdanih vrijednosnih papira
u odreenom vremenskom razdoblju u odnosu na prosjeno dnevno stanje izdanih
vrijednosnih papira u sijenju ove godine, ime praktiki svako novo izdanje
vrijednosnih papira banaka podlijee ovoj mjeri. Kao i kod granine priuve, stopa
posebne priuve je 55 posto, izdvajanje sredstava na raune kod HNB-a ne nosi
kamatu, a primjena poinje od oujka.
89. ECB u provoenju monetarne politike koristi: politiku otvorenog trita, posebne
odnosno ustaljene olakice i politiku rezerve likvidnosti.
90. Greshamov zakon je specifian za:**** dvojnu valutu. /*podcijenjena valuta odlazi iz
zemlje!
91. Skraeni prikaz glavnih pozicija aktive i pasive bilance SB: A: krediti bankama, krediti
dravi, devizne transakcije, kupljene dravne vrijednosnice; P: depoziti banaka kod
SB, gotov novac kod banaka, gotov novac kod nemonetarnih subjekata, depoziti
drave.
92. Stuktura bilance SB:*
AKTIVA
PASIVA
1.Potraivanja od banaka
1.Primarni novac

2.Potraivanja od drave
3.Inozemna aktiva
4.Ostala aktiva

1.1.Gotov novac u optjecaju

1.2.Blagajna banaka
1.3.Raun za namiru banaka
1.4.Obvezna rezerva
2.Ogranieni depoziti banaka
3.Inozemna pasiva
4.Ostala pasiva
5.Kapital

93. HNB nema:* stalno raspoloive priuve. (?)

94. ECB ne provodi: selektivnu kreditnu politiku.
95. Monetarni multiplikator pokazuje koliko se jedinica novane mase dobije na 1 jedinicu
primarnog novca.**********
M
m
B
M novana masa (M1 ili M4 ovisno o gleditu)
B monetarna baza; sastoji se od gotovog novca i rezervi (B=G+R)
96. Zmija u tunelu: je odravanje teaja u granicama +/- 2,25% od sredinjeg paritetnog
teaja, maksimalna mogunost fluktuiranja je 4,5% u odnosu na neku drugu valutu.
97. U monometalizam se ubrajaju: srebrna ili zlatna valuta, a u zlatni standard (zlatnu
valutu) spadaju: zlatna valuta sa zlatom u optjecaju, valuta na bazi zlatnih poluga, te
valuta na bazi zlatnih deviza.
98. Sayov zakon (eljezni zakon realizacije trita): ponuda robe automatski stvara
odgovarajuu potranju robe (sve to je proizvedeno, bit e i potroeno).
99. Prema J.Ruffeu 3 su realna uvjeta formiranja trita i akumulacije: 1. novana
akumulacija realna je samo ako po obujmu i po strukturi ima materijalno, odnosno
robno pokrie; 2. kada takvo pokrie postoji, proces formiranja kapitala moe se
jedino odvijati ako oni koji akumuliraju hoe tu novanu akumulaciju upotrijebiti za
kupnju akumuliranih materijalnih vrijednosti; 3. oni kojima je namijenjena proizvodnja
izazvana tim investicijama, imaju novac da je kupe.
100.
Tokove promjene novane mase dijelimo na:*** kontrolirane i autonomne
tokove.
101.
Drugi naziv Fisherove jednadbe je:* transakcijska varijanta (zbog Fisherove
jednadbe razmjene po kojoj se uspostavlja eksplicitna veza novca i cijena).
102.
Fiksni devizni teaj unutar zadanog raspona plivanja moe fluktuirati u
doputenom odstupanju od +/-1% oko sredinjeg teaja.*
103.
Marksistika teorija inflacije: to je vee obilje nekog predmeta prema
potranji, to je nia njegova razmjenjiva vrijednost ili cijena i obratno.
104.
Bankarski poslovi prema bilannom pristupu se dijele na: aktivne, pasivne i
neutralne.
105.
Najvanija monetarna politika HNB-a kojom se regulira koliina novca: politika
otvorenog trita.
106.
CB emitira novac primarnom emisijom, a KB sekundarnom emisijom.**
107.
Osnovno naelo poslovanja komercijalne banke je: naelo profitabilnosti. (?)
108.
Klauzula valute spada u: paralelnu valutu. (?)
109.
U aktivi CB-e moemo pratiti tokove kreiranja primarnog novca, dok u pasivi
moemo pratiti strukturu i tokove ponitenja primarnog novca.
110.
Francuski sustav maksimiranja novanog optjecaja: zakonodavac odreuje
samo gornju granicu novanog optjecaja, prednost - nije vezan uz zlatnu rezervu i
fluktuacije u kretanju cijene zlata.
111.
Statiki kreditni potencijal:** LPs = (1 - q - r) DD + (1- q) TD + B + K - S
DD depoziti po vienju (ukljuujui depozitni novac na tekuim i iro raunima te
tedne depozite); TD oroeni depoziti; B primljeni krediti; S vrijednosnice u
portfelju banke; K kapital; q obvezna rezerva; r rezerva likvidnosti.

112.

Varijabla h u procesu multiplikacije depozita se teoretski protee u intervalu od

0 do 1.*** /*stopa zadravanja sredstava u banci tijekom nekog plasmana.
113.
Glavna razlika izmeu mjenice i novca: je u tome to se mjenica ne mora
primiti kao instrument za izmirenje obveze plaanja; ona to i nije, ve je samo obveza
da e se plaanje izmiriti u novcu.
114.
U sustavu zlatne valute sa zlatom u optjecaju novanice su fakultativni novac.
115.
Dinamiki kreditni potencijal: predstavlja maksimalan iznos kredita koji banka
moe odobriti kroz odreeno vremensko razdoblje u kojem se odvija emisija i
multiplikacija kreditnog novca.
LPt = L0+kt+1 E0
LPtdinamiki kreditni potencijal banke na kraju razdoblja t
L0 odobreni krediti u poetnom razdoblju t=0
kt+1 kreditni multiplikator u razdoblju (fazi) t+1
E0 viak likvidnosti (viak rezervi) u poetnom razdoblju.
116.
Krediti na temelju mjenice su: eskontni, akceptni i rambursni.
117.
Odnos vrijednosti kod sustava paralelnih valuta ovisi o: odnosu trinih cijena
zlata i srebra u svakom trenutku te se stalno mijenja.
118.
Devizni raun se jo naziva i: kreditni raun, iralni raun i knjini raun.
119.
Zlatni standard (valuta) se dijeli na:** zlatnu valutu sa zlatom u optjecaju,
valutu na bazi zlatnih poluga, te valutu na bazi zlatnih deviza.
120.
Depozitni novac stvaraju poslovne banke u procesu sekundarne emisije.
121.
Devizne operacije SB-e su: kupoprodaja deviza od PB-ka, te devizne
transakcije s inozemstvom.
122.
Grupu metoda temeljenih na jednadbama koje opisuju proces kreiranja
novca ine: metoda temeljena na konsolidiranoj bilanci monetarnih institucija, metoda
monetarnog multiplikatora, te metoda temeljena na raunima novanih tokova.
123.
Operacije monetarne politike ECB-e u okviru politike otvorenog trita mogu
biti:*** glavne operacije refinanciranja, dugoronije operacije refinanciranja, operacije
fine prilagodbe, strukturne operacije.
124.
Zbrajanjem neto domae aktive i neto inozemne aktive dobivamo: ukupna
likvidna sredstva (M4).
125.
Kada se stopa obvezne rezerve smanji, smanji se kamatnjak za prekonone
pozajmnice; ako se na otvorenom tritu prodaju vrijednosni papiri poveava se
kamatnjak za prekonone pozajmnice.
126.
Osim krajnjih ciljeva, postoje intermedijarni i operativni ciljevi monetarne
politike.*
127.
Uz inozemnu pasivu dijelovi konsolidirane bilance na strani pasive su novana
masa (M1) i nemonetarna pasiva (NP; ine ju quasi novac i ogranieni i oroeni
depoziti). Te dvije stavke ine domau pasivu.
128.
U RH krajnji cilj monetarne politike HNB-a predstavlja stabilnost cijena, dok se
kao indirektan cilj korist nominalno sidro deviznog teaja.*
129.
Tradicionalni instrumenti monetarne politike: diskontna politika, politika
otvorenog trita, politika obvezne rezerve i selektivna kreditna politika.
130.
Preduvjet za uspjeno provoenje operacija na otvorenom tritu je visok
stupanj razvijenosti financijskog trita.
131.
Cilj Europske sredinje banke (ECB) je: odravanje platne moi i inflacija
manja od 2% u zemljama lanicama Eurozone (17 zemalja EU-e).
132.
Prema tradicionalnoj koncepciji ukupna koliina novca u optjecaju sastoji se
samo od: onih financijskih oblika koji su u nekoj zemlji prihvaeni kao sredstvo
prometa i plaanja, a to je suma gotovog i depozitnog novca.
133.
Poveavajui diskontnu stopu raste kamatnjak na prekononom
meubankovnom tritu, a otkup vrijednosnih papira pada na prekononom
meubankovnom tritu. (?)

134.

Posljedice inflacije: negativne - dolazi do preraspodjele bogatstva i socijalnog

raslojavanja, oteava se i u nekim sluajevima potpuno onemoguuje planiranje, gubi
se osjeaj za realnost, tope se meunarodne rezerve likvidnosti, smanjuju se
inozemna ulaganja, poveava se nesigurnost, graani nepotrebno gomilaju zalihe
roba itd..; pozitivne dravni prihodi rastu bre od dravnih rashoda.
135.
Vrste inflacije prema intenzitetu: puzajua (sekularna), kotrljajua, galopirajua
i hiperinflacija.**
136.
Oblici imovine po Miltonu Friedmanu (reformulirana kvantitativna teorija
novca):**** novac, obveznice, dionice, fizika dobra i ljudski kapital.
137.
Koja od sljedeih koncepcija novane mase je najira, tj. koja obuhvaa
najvie fin. oblika:*
a. Friedmanova koncepcija,
b. tradicionalna koncepcija,
c. koncepcija Gurley-Shaw,
d. Radcliffeov izvjeta.
138.
Deflacija je:* pojava suprotna inflaciji, a oznaava pad ope cjenovne razine.
139.
Dezinflacija je: opadanje stope po kojoj raste opi nivo (razina) cijena u jednoj
ekonomiji, odnosno to je usporavanje same inflacije.
140.
Obratni REPO: funkcionira kao kolateralizirani kredit koji SB odobrava
bankama uz kolateral prihvatljivih vrijednosnica. Slui za poveanje likvidnosti
banaka.
141.
Kod PB pasiva odreuje aktivu, a kod SB aktiva odreuje pasivu.*
142.
Minimalna rezerva likvidnosti (ECB):** izdvaja se po stopi 2% na osnovicu koju
ine depoziti i druge obveze kreditnih institucija iji je rok dospijea do dvije godine.
143.
Formula kembrike varijante kvantitativne teorije novca:* M=k*Y //*ili drugi
oblik: M*V =y *p
144.
Zamka likvidnosti ukazuje na:*****
a. rast vanjskog duga,
b. lou monetarnu politiku,
c. lou fiskalnu politiku,
d. neuinkovitost monetarnog sustava.
145.
U glavne financijske instrumente MMF-a ne spadaju:* glavne trane. (?)
146.
Pasivne kamatne stope na novane depozite kod HNB-a su:* 0,25%.
147.
Ukoliko SB eli poveati likvidnost ona kupuje vrijednosne papire, a ako eli
smanjiti likvidnost ona prodaje vrijednosne papire.**
148.
Kreditni potencijal SB je:* beskonaan (neogranien); zato ona ne moe biti
nelikvidna (ima privilegiju emisije novca ex nihilo).
149.
Neto domaa aktiva (NDA):** razlika ukupnih likvidnih sredstva i neto
inozemne aktive. NDA=M4-NIA.
150.
Stalno raspoloive mogunosti HNB-a su:***** novani depozit, lombardni
kredit, te unutardnevni kredit.
151.
Sustav MMF-ove klasifikacije deviznih teajeva razlikuje: devizni teaj bez
domae valute u optjecaju, devizni teaj u uvjetima valutnog odbora (Currency
Board), ostali konvencionalni aranmani fiksno vezanog teaja, fiksni devizni teaj
unutar zadanog raspona plivanja, puzajue prilagoavanje, devizni teaj unutar
promjenjivih granica plivanja, upravljano plivajui devizni teaj bez unaprijed
odreenog smjera kretanja, slobodno plivajui devizni teaj.
152.
Formalnu granicu ekspanzije kredita banaka predstavlja: obvezna rezerva
//*putem nje SB direktno djeluje na potencijal bankovnog sustava te na jainu
multiplikacije depozita i kredita na mikro i makro razini.
153.
Koji sustav ne spada u sustav zlatne valute:* sustav na bazi nakita.
154.
Tipovi deviznih aukcija mogu biti: multiple price i uniform price.
155.
U klasifikaciju deviznih teaja MFF-a ne spada: ubrzano prilagoavanje.

156.

Ukupna novana sredstva ili ukupna likvidna sredstva (M4) obuhvaaju:* a)

novana sredstva izvan optjecaja - to su sredstva koja se nalaze na razliitim
raunima kod banaka, a koje se u monetarnoj statistici vode kao quasi novac i ostala
likvidna sredstva te nelikvidna sredstva; b) novac u optjecaju.
157.
Depozitni novac kreiraju poslovne banke, sekundarnom emisijom.
158.
Prva sredinja banka: vedska Riksbank, 1668.g.
159.
Stopa obnavljanja sredstava (kreditni multiplikator):*** z=(1-ro-rl)xh /*dr. oblik:
z=(1-q-r)xh
t=vrijeme
v=brzina optjecaja (kreditne multiplikacije
h = stopa zadravanja sredstava u banci ( 0 h 1 )
z = stopa obnavljanja sredstava (z = (1-OR-RL) x h), govori koliko e se puta
slobodna novana sredstva obnoviti (multiplicirati))
160.
Inflacija prema roku moe biti: kronina, prolazna i jednokratna.
161.
Najstariji instrument monetarne politike je: diskontna (eskontna) politika, a
razvila se u razdoblju zlatnog standarda kao pratei instrument njegova
funkcioniranja temeljenog na zlatnom pokriu izdanih novanica.
162.
Mirovinski fondovi spadaju u:nemonetarne institucije.
163.
Kad rastu trokovi proizvodnje dolazi do: rasta inflacije.*
164.
Realni devizni teaj je vaniji od nominalnog, jer je korigiran za stopu inflacije.
165.
Ciljevi ECB-a: kreiranje i provoenje monetarne politike u Eurozoni ; briga o
stabilnosti deviznog teaja eura; provedba intervencija na deviznom tritu; briga o
likvidnosti bankarskog sustava; odreivanje temeljne kamatne stope.
166.
Odrednice (determinante) potranje za novcem (imovinom): veliina
bogatstva, oekivani prinos, likvidnost imovine, rizik.
167.
Najiri monetarni agregat u RH su: ukupna likvidna sredstva (M4); a kod ECBa je M3 (obuhvaa sredstva koja se nalaze u M2 i utrive financijske instrumente koje
emitiraju monetarne institucije).
168.
Monetarni agregat je: skup financijskih instrumenata (oblika) istog stupnja
likvidnosti, pri emu irina skale od najvieg do najnieg stupnja likvidnosti zavisi od
konkretnih institucionalnih prilika, stupnja gospodarske razvijenosti i dr. (gotovina u
rukama publike, depoziti po tekuem ili iro raunu); teorijski definiran monetarni
agregat:
M0 = primarni novac (gotovina + rezerve banaka kod Centralne banke)
M1 = gotov novac + depozitni novac
M2 = M1 + quasi novac
M3 = M2 + ostala likvidna sredstva
M4 = M3 + nelikvidna sredstva
169.
Pod repo operacijama (HNB) podrazumijeva se: prodaja vrijednosnih papira
od strane HNB-a uz istodobnu obvezu njihove kupnje na ugovoreni dan, a pod
obratnim repo operacijama (HNB) podrazumijeva se: kupnja vrijednosnih papira od
strane HNB-a uz istodobnu obvezu njihove prodaje na ugovoreni dan.
170.
Koritenjem makro-kreditnog multiplikatora moemo izraunati maksimalan
iznos kredita koji bankovni sustav moe odobriti na temelju inicijalnog (poetnog)
poveanja vika likvidnosti: Lmax=1/(q+r) x E0. Porast kredita ujedno je jednak porastu
depozitnog novca, odnosno ukupne mase novca u optjecaju.
171.
Kada proces makro-multipikacije kredita tei u beskonanost, maksimalan
iznos depozita po vienju jednak je:* umnoku kreditnog multiplikatora i iznosa
inicijalnog poveanja depozita po vienju: DDmax = 1/(q+r) x DD0; pri tome vrijedi
sljedee: DDmax=Lmax + DD0, odnosno DDmax=Lmax + (OR+RL).
172.
Varijabla Es: predstavlja neto potraivanja u stranoj valuti. Javlja se u
jednadbi promjene novane mase (M1) u metodi konsolidirane bilance monetarnih

institucija (metoda identinosti): M1=K+Es-NP; predstavlja razliku potraivanja banaka

u stranoj valuti (aktive) i obveza banaka u stranoj valuti (pasiva): Es=As-Ps.
173.
Omjer nominalnog i realnog BDP-a naziva se: BDP deflator BDP
deflator=BDPnom/BDPreal
174.
Fisherov efekt: U srednjem roku nominalna kamatna stopa raste jedan za
jedan s inflacijom. Taj je rezultat poznat kao Fisherov efekt ili Fisherova hipoteza. Na
primjer, poveanje nominalne novane mase 10% rezultira s 10% poveanja stope
inflacije, 10% povenja nominalne kamatne stope, meutim bez promjena realne
kamatne stope.
175.
U sluaju kad se novac potrauje kao imovina radi se o: teoriji imovinskog
pristupa potranje za novcem James Tobin. (?)
176.
Vrijednost makro-multiplikatora kredita koja se ostvaruje nakon beskonano
mnogo faza (tj. za tv = ) moe se izraziti formulom:**
kt=1/(1-(1-q-r)h); to uz pretpostavljeni h=1 glasi kt=1/(q+r). //*ne vidi se dobro: k
t
177.
U Republici Hrvatskoj tipini transakcijski rauni na kojima se nalazi
depozitni novac su: tekui i iro rauni.
178.
Primarni novac predstavlja knjigovodstvene obveze centralne banke.
179.
Keynesova krivulja potranje za novcem se sastoji od: 3 krivulje. /*1.
transakcijska potranja za novcem, 2. potranja za novcem zbog predostronosti
(neizvjesnosti), 3. pekulativna (portfolio) potranja za novcem ili potranja za
novcem kao imovinom.
+dodatak s web-a
//os y kamatna stopa; os xzalihe gotovog novca.

Ms
iN

iE

Md(T+P+S)
Md(T+P+S)
Md(T+P)

Md(T)

potranja za novcem u arapi M funkcija stope povrata na ostalim financijskim

tritima
vea koliina smanjuje elju za dranjem gotovine (sve je nia cijena gotovine)
mogue je na isti nain dodati funkcije potranje za novanom priuvom/oprezom
P i pekulacija S
sjecite je najvie krivulje potranje i krivulje ponude (fondovi novca za zgrtanje
koje emitira sredinja banka) toka E
fondovi za zgrtanje su rezidual izmeu ukupne gotovine i novca raspoloivog za
posuivanje i kreditiranje
fondovi za zgrtanje su fiksni ne zavise o kamatnoj stopi (vertikalni)
180.
Varijabla w u Friedmanovoj jednadbi: u funkcijskom obliku Friedmanova
jednadba glasi: m4=(Yp,w,i,Pc,P,u) ime se potranja za novcem promatra kao
funkcija permanentnog dohotka (Yp), proporcije bogatstva u samom ovjeku prema

onome izvan ovjeka (w), nominalne kamatne stope (i), oekivanih promjena stope
kojom se mijenja razina cijena (Pc), stvarne razine cijena (P) i funkcije preferiranja
novca nasuprot drugim dobrima (u).
181.
Kvantitativna teorija novca: u sreditu ove teorije je pitanje vrijednost novca.
Vrijednost novca, odnosno kupovna snaga novca ovisi o odnosu ponude i potranje
roba i usluga s jedne strane i koliine raspoloivog novca s druge strane.
182.
Trea faza uvoenja eura - karakteristike: 1.1.1999. poinje 3. faza EMU,
uvoenjem eura kao bezgotovinskog novca u 11 zemalja. Rauni se mogu voditi u
euru ili u nacionalnoj valuti (po izboru vlasnika rauna), a cijene isticati istodobno u
nacionalnoj valuti i euru; nepovratno fiksiranje teajeva i uvoenje jedinstvene valute
na devizna trita i u elektronika plaanja, koja prate uvoenje novanica i kovanica
eura od 1. sijenja 2002. //*dodatak: 1. faza stvaranja EMU: 1.7.1990. - ukidanje
preostalih zapreka slobodnim tokovima kapitala i usklaivanje gospodarske, novane
i fiskalne politike u EU; slobodno kretanje kapitala meu dravama lanicama,
usklaivanje ekonomskih politika i blia suradnja ekonomskih politika i suradnja
izmeu sredinjih banaka; 2. faza valutne unije: 1.1.1994. osnovan Europski
monetarni institut, pretea Europske sredinje banke. Poveava se neovisnost
nacionalnih sredinjih banaka, zabranjuje se financiranje proraunskog deficita iz
monetarnih izvora; konvergencija ekonomskih i monetarnih politika drava lanica (s
ciljem osiguravanja stabilnosti cijena i javnih financija). + dodatak: pronaeno jednoj
ranijoj skripti faze uvoenja eura:
1. '90.-'94. puna liberalizacija kretanja kapitala se nastoji postii
kao vaan preduvjet monetarnog ujedinjenja; bolja koordinacija
ukupne ekonomske politike, posebno monetarne i fiskalne
2. '94. osnovan Europski monetarni institut, nacionalne
sredinje banke i dalje zadravaju autonomiju u provoenju
monetarne politike; '95. rezolucija vijea u Madridu
odlueno da e jedinstvena valuta biti euro; raspon fluktuacije
povean na +/-15% u odnosu na sredinji teaj zbog
intervalutarnih poremeaja; '98. rezolucija Vijea Europe
poetak Europske Monetarne Unije (EMU) 1.1.1999., odabir
lanica EMU, osnivanje ECB-a
3. 2 dijela:
a. 1999. neopozivo fiksiranje deviznih teajeva prema
eurui svake valute meusobno unutar EMU-a;
odgovornost za monet. politiku preuzima ECB sa
sreditem u Frankfurtu; poinje zamjena u euro u
financijskom sektoru
b. 2002. Poetak zamjena valuta u euro efektivan
novac; euro postaje definitivan novac u EMU; zamjena
valuta u euro novanice i kovanice; denominacija svih
financijskih instrumenata u euro
183.
Prirodna nezaposlenost: ona razina nezaposlenosti pri kojoj je sadanja razina
cijena jednaka oekivanoj, tj. tekua inflacija je jednaka oekivanoj.
184.
Krivulja koja prikazuje odnos inflacije i nezaposlenosti naziva se: Phillipsova
krivulja.
185.
Ako tedni depoziti rastu: M0 ostaje nepromijenjen, M1 ostaje nepromijenjen, a
M4 raste.
186.
Nezavisnost SB: moe se podijeliti na nezavisnost u izboru cilja i nezavisnost
u izboru instrumenata. Nezavisnost u izboru ciljeva odnosi se na mogunost sredinje
banke da bez uplitanja vlade odreuje ciljeve svog djelovanja. Nezavisnost u izboru
instrumenata, s druge strane, zahtijeva potpunu slobodu pri odabiru instrumenata koji
se koriste za postizanje ciljeva. //*izvor: rad prof. oria s weba

187.

Nezavisnost SB po ECB-u: izdvajanje 5 razina nezavisnosti kao preduvjeti za

optimalno provoenje monetarne politike: institucionalna nezavisnost, zakonska
nezavisnost, osobna nezavisnost, funkcionalna i operativna nezavisnost, te
organizacijska i financijska nezavisnost. //*izvor: rad prof. oria s weba

Esejska:

1. Monetarne institucije.* Sve one institucije koje u svojoj pasivi imaju obveze koje se

2.

3.

4.

5.

6.

mogu smatrati novcem. Sve one financijske institucije koje u transakcijama s

nebankarskim subjektima (poduzea, stanovnitvo, drava) prenose, kreiraju i
ponitavaju novac, odnosno to su sve one financijske institucije koje u pasivi svoje
bilance imaju gotov novac ili depozite koji ulaze u novanu masu. Glavna monetarna
institucija jedne drave je sredinja banka te ona ima monopol nad kreiranjem
novanica.
Multiplikacija depozita.* Proces multiplikacije depozita obino se objanjava ovako:
svaka banka kada primi stvarni, fiducijarni depozit, npr. koji netko u obliku gotovine
poloi na svoj raun u banci, mora odreeni dio zadrati kao rezervu likvidnosti (koju
sama utvrdi ili ju utvruje sredinja banka kao obveznu) kako bi na zahtjev svojih
komitenata mogla isplatiti, kad oni zatrae, svoje obveze prema njima (tj. njihova
potraivanja prema banci). Preostali dio primljenog gotovinskog pologa ona e koristit
za odobravanje kredita nekom zajmotraitelju. to je taj preostali dio vei (po odbitku
recimo nie obvezne i druge rezerve likvidnosti), to je i njezina mogunost
odobravanja kredita vea, a time i proces ekspanzije kredita i multiplikacije depozita.
Veliinom pologa za odobravanje kredita odreen je kreditni potencijal neke banke.
Razlozi osnivanja (ciljevi) MMF-a.****** MMF je osnovan s ciljem ostvarivanja
sljedeih zadataka: stabilizacija deviznih teajeva; ostvariti povjerenje zemalja lanica
u zatitnu funkciju MMF-a; promovirati me. monetarnu suradnju rjeavanjem
konkretnih problema; ubrzati razvoj me. trgovine, poveati zaposlenost i dohodak;
uspostaviti multilateralni sustav plaanja po raunu tekuih transakcija; skratiti
trajanje neravnotea u BP. Svaka zemlja lanica unosi u Fond kvotu izraenu u PPV,
koja joj daje pravo na odreenu glasaku snagu i predstavlja osnovu za maksimalni
iznos koritenja sredstava Fonda i za udjel u alokaciji PPV. Zemlja lanica danas
25%kvote uplauje u jednoj od zdravih svjetskih valuta ($, , , jen). Ostatak se
uplauje u domaem novcu ili najsigurnijim vrijednosnicama. Krajnji cilj MMF-a je
stabilnost teaja, dok je indirektan cilj nominalno sidro deviznog teaja.
Instrumenti monetarne politike koje koristi Europska sredinja banka + operacije fine
prilagodbe. ECB i nacionalne SB-e zemalja lanica EU-e koje su prihvatile euro kao
jedinstvenu valutu ine Eurosustav. U sklopu tog sustava postoje 3 instrumenta
monetarne politike: operacije na otvorenom tritu, stalno raspoloive mogunosti i
minimalna rezerva likvidnosti. Jedne od operacija na otvorenom tritu su i operacije
fine prilagodbe. Njih ECB provodi s namjerom ili poveanja ili smanjenja likvidnosti i
to na 4 naina: repo, obratni repo, izravna prodaja ili izravna kupnja.
Rambursni kredit.****** Primjenjivao se u prekomorskoj trgovini. Naziva se i
dokumentarnim kreditom ili kreditnim pismom. To je kombinacija akceptnog I
eskontnog kredita. Banka za raun kupca (uvoznika) akceptira mjenicu koju je
ispostavio prodava (izvoznik). Akceptirana mjenica dostavlja se izvozniku koji je
moe eskontirati ili prodati na burzi i time bez ekanja doi do naplate za otpremljenu
robu. Dunik je uvoznik prema banci koja je akceptirala mjenicu.
Friedmanova koncepcija o novanoj masi.* Novac slui i kao privremeno
prebivalite kupovne moi ili kao tednja (ne samo transakcijsko sredstvo). Novana
masa obuhvaa pored gotovog novca u optjecaju i sve depozite kod poslovnih

banaka depozite po vienju (ne samo na transakcijskim, ve i na tednim raunima)

i oroene depozite.
7. Obvezna rezerva (zbog ega ju SB uvodi?). U pravilu SB odreuju jedinstvenu stopu
OR, iako katkada primjenjuju sustav diferenciranih stopa s obzirom na vrstu i visinu
depozita. OR izdvaja se na poseban raun kod SB, ime se osigurava stabilnost
bankovnog sustava. Naime, iako se trenutana nelikvidnost pojedine banke moe
lako namiriti zaduivanjem na tritu novca, bankarski sustav kao cjelina uvijek treba
drati odreene rezerve kao pokrie depozita svojih komitenata. U tom smislu ukupna
sredstva OR predstavljaju svojevrsnu zatitu deponenanta od rizinog ponaanja
banaka, odnosno smanjujui kreditni potencijal banaka spreavaju prekomjerno
odobravanje kredita. Druga i vanija uloga OR je u obuzdavanju pretjerane kreditne
aktivnosti PB, odnosno izbjegavanju situacija da pretjerana koliina novca u optjecaju
izazove inflaciju.
8. Kreditni multiplikator (napisati formulu i objasniti!).* Mikro multiplikator kredita pokazuje za koliko e se jedinica poveati iznos novoodobrenih kredita banka ako se
viak likvidnosti banke povea za jednu jedinicu.
tv
1
1 z tv
1 1 q r htv
1 k
kt
=
q
r
1 z
1 1 q r h
kt - kreditni multiplikator u t-toj fazi multiplikacije
q - stopa obvezne rezerve, koja se obraunava na sve vrste depozita
r - stopa rezerve likvidnosti, koja se obraunava na depozite po vienju
h - stopa zadravanja sredstava u banci
t - broj vremenskih jedinica promatranja, pri emu vrijedi da je t0 i t
v - brzina kreditne multiplikacije
z - stopa obnavljanja sredstava u banci.
9. Granice kreditne ekspanzije.* Razlikujemo dvije osnovne vrste granica kreditne
ekspanzije: formalne i makroekonomske. Formalne se dostiu instrumentima
monetarne politike: politikom obvezne rezerve kreditna aktivnost banke, kreditni
multiplikator, multiplikator depozita; centralna banka koi ili ubrzava monetarno
kreditne proces u drutvu; politikom obvezne stope reguliranje eskontne stope,
lombardne stope, centralna banka refinancira monetarni sustav; politikom na
otvorenom tritu kupnja i prodaja vrijednosnih papira od strane centralne banke.
Makroekonomska granica je odreena mogunostima odreenog drutva da se u
danim okolnostima razvija, tu spadaju razna makroekonomska ogranienja zbog kojih
investicije, tednja, potronja, kreditna aktivnost mogu biti vee ili manje, razlikuju se
od prilika do prilika.
10. Akceptni kredit.* Kredit koji banka daje akceptirajui mjenicu svog komitenta da bi se
ona bre realizirala. Ne dolazi do odobravanja kredita u knjigama, kao kod
kontokorentnog kredita, niti do odobravanja kredita u gotovu novcu (kao kod
eskonta). Za akcept banka naplauje odreenu proviziju, a akceptiranjem mjenice
banka postaje glavni mjenini dunik.
11.Kako se u Hrvatskoj definira monetarni agregat M0 (primarni novac)?*** Prema
definicija HNB-a, primarni novac (M0) ukljuuje: gotov novac izvan banaka (tj. u
optjecaju) (G) te rezerve i druge depozite banaka, ostalih bankarskih institucija i dr.
(R) u to pripadaju: novana sredstva u blagajni banaka, depoziti banaka kod HNB
(iroraun i raun obvezne rezerve), depoziti ostalih bankarskih institucija (stambene
tedionice, tedno-kreditne zadruge i investicijski fondovi) kod HNB, depoziti ostalih
domaih sektora (drava, poduzea i stanovnitvo) kod HNB, pa moemo pisati da je
M0 = G+R.
12. Razlika izmeu nominalnog i efektivnog teaja.* Nominalni devizni teaj predstavlja
promjenu cijene domae valute izraenu u stranoj valuti bez uzimanja u obzir stope
inflacije. Realni devizni teaj je nominalni devizni teaj korigiran za stopu inflacije i on
je mnogo vaniji, jer inflacija obezvrjeuje vrijednost novca, smanjuje njegovu

kupovnu mo. Efektivni devizni teaj je vagani prosjek deviznih teajeva izmeu
domae valute i valuta zemalja nama najvanijih trgovakih partnera.
13. Selektivna kreditna politika.* Predstavlja kvalitativnu mjeru kontrole upotrebe kredita
iz primarne emisije i ukupnih novanih tokova, npr. za financiranje potreba turizma,
poljoprivrede i sl. Njezinim koritenjem, tj. kad SB odobrava selektivne kredite
bankama postie se kontrola upotrebe sredstava iz primarne emisije za tono
odreeno namjene. Na taj se nain neposredno mogu ostvariti ciljevi tekue
gospodarske politike usmjerene na jaanje odreenih grana i djelatnosti koje su
posebno vane za neku dravu uz istodobno ograniavanje kredita pojedinim
privrednim sektorima ili poduzeima ije se napredovanje eli iz odreenih razloga
zaustaviti. //*dalje u tekstu kritike selektivne kreditne politike jedno od pitanja!//**
Osnovni razlog ukidanja prakse selektivnog kreditiranja je diskriminacijski uinak koji
instrument ukljuuje. Naime, selektivni kredit odobren po povoljnijim uvjetima
svojevrstan je oblik subvencije koji se kosi s naelima slobodne konkurencije i
trinog natjecanja. Drugi vaan razlog zbog kojega suvremena praksa monetarne
politike zaobilazi direktnu primjenu selektivnog kreditiranja je postizanje vee politike
i ekonomske neovisnosti SB.
14. Izraunavanje SPV vrijednosti + objanjenje (aka PPV posebna (specijalna) prava
vuenja).******* PPV nije valuta, tj. gotov novac. Rije je o nematerijalnom novcu,
odnosno samo o pravu potraivanja prema MMF-u koje se realizira u nekoj od
konvertibilnih svjetskih valuta. Predstavlja obraunsku jedinicu s ponderiranim
udjelima valuta 4 najvanije ekonomije (Dolar, Euro, Jen i Funta). Svaka zemlja
lanica unosi u MMF odreenu kvotu izraenu u PPV koja joj daje pravo na odreenu
glasaku snagu i predstavlja osnovu za maksimalni iznos koritenja sredstava Fonda
i udjel u alokaciji PPV - utvrena kvota koja se unosi u Fond ima slijedeu strukturu:
25% u zlatu (od 1978 g. u SPV ili drugim valutama), a 75% u nacionalnoj valuti. Kod
izrauna kvote za pojedinu zemlju uzima se u obzir: BDP, transakcije tekueg rauna
i meunarodne priuve.
15. REPO. SB esto primjenjuju mehanizam kupnje vrijednosnica uz sporazum o
reotkupu (REPO sporazum) kojim se diler koji prodaje obveznice SB obvezuje da e
odreenog dana po odreenoj cijeni i uz dogovoreni kamatnjak ponovno otkupiti te
iste vrijednosnice. Isto tako, SB se moe prilikom prodaje VP na otvorenom tritu
obvezati da e nakon nekog odreenog vremena, po odreenoj cijeni ponovno
otkupiti te VP. Instrumentom repo SB djeluje u smjeru smanjenja likvidnosti banaka.
Repo funkcionira kao kolateralizirani depozit koji SB prima na polog od
zainteresiranih PB. Provodi se aukcijama na koje PB dostavljaju iznose svojih vikova
likvidnosti koje uz ponuene kamatnjake ele poloiti kod SB. Dospijee moe biti
prekonono, tjedan dana, mjesec dana ili due, ali manje od jedne godine.
16. Stand-by aranmani.**** Kratkoroni kredit koji dobivaju od MMF-a zemlje lanice za
premoivanje vanjske likvidnosti. Odobrenje kredita je uvjetovano podastiranjem
odgovarajuih makroekonomskih programa od zemlje traioca kredita, koji se veoma
strogo ocjenjuju. Odobrenje kredita MMF-a je znak drugim bankama da mogu ulaziti
u kreditne aranmane, i upravo stoga je vanost stand-by aranmana velika.
Uvedeni su prvobitno radi skraivanja i izbjegavanja procedure odobravanja kredita
za svaku novu tranu (od ukupno njih 4) iznad rezerve trane, a rok trajanja bio im je
6 mj. Najvei dio sredstava koje MMF odobrava u obliku kredita svojim lanicama
odnosi se na ove aranmane. Oni su namijenjeni za kratkoronu podrku
uravnoteenja BP. Sredstva iz stand-by aranmana obino se povlae u tranama u
roku 12-24 mjeseca, a rok otplate je izmeu 3-5 godina.
17. Formula Irvinga Fishera (transakcijska varijanta kvantitativne teorije novca).**********
Odnosi se na kvantitativnu teoriju novca. Razvila se u razdoblju istog zlatnog
standarda. Jednadba razmjene: M*V=P*T; M-koliina novca, V-brzina optjecaja
gotovog novca, P-opa razina cijena, T-obujam transakcija. Promjene koliine novca
u jednadbi razmjene, dok brzina kolanja i opseg trgovanja ostaju jednaki, moe

poveati ili smanjiti razinu cijena. Uzlazno gibanje moglo bi se zaustaviti

smanjivanjem. Drugi naziv Fisherove jednadbe je transakcijska varijanta (zbog
Fisherove jednadbe razmjene po kojoj se uspostavlja eksplicitna veza novca i
cijena).
18. Monetaristika (inflacionistika) teorija formiranja deviznih teajeva.** Prema ovoj
teoriji se smatra da je porast deviznih teajeva uzrokovan porastom koliine novca u
optjecaju. Kad se koliina novca poveava imamo porast cijena, zbog toga smanjenje
izvoza, deficit BP i porast deviznih teajeva. Po ovoj teoriji nije primarna BP ve
inflacija kao uzrok, dok je stanje BP posljedica.
19. Razlika izmeu hiperinflacije i sekularne inflacije. Hiperinflacija predstavlja inflaciju
iznimno brzog rasta cijena (i to ak u visini 50% mjeseno). Najee je posljedica
politikih poremeaja i sukoba i time izazvanog nereda koji se pretvara u kaos,npr.
ratne inflacije. Sekularna inflacija je puzajua, "stoljetna" inflacija, stalno prisutna i nije
dramatina po svojim razmjerima (porast cijena za 3-5% godinje); nije tetna.
*dodatak: Postoji i galopirajua inflacija, a ona je inflacija naglog ubrzanja rasta cijena
i obino ima poznate, objanjive uzroke koji su izazvali taj inflatorni ok. esto moe
prerasti u hiperinflaciju. //* + negdje se spominje i kotrljajua inflacija!
*dodatak: Ovo je podjela inflacije s obzirom na intenzitet!
20. Teorija pariteta kupovne moi******* + Negativne strane teorije pariteta kupovne moi.
Razvila se iz monetaristike teorije i tvrdi da kretanje deviznog teaja zavisi od
kretanja kupovne moi novanih jedinica koje se usporeuju. Devizni teaj, prema toj
teoriji, izravnava cijene u razliitim zemljama. Teaj se mijenja zavisno od razlike
stupnja obezvrjeenja novca dviju zemalja. To se shvaanje smatra nedovoljno
realnim jer statiki pojednostavnjuje problem, zanemaruje razliitu strukturu
gospodarstva i razliitu strukturu potronje u pojedinim zemljama, a pogotovo ne vodi
rauna ni o jednom od faktora koji takoer imaju utjecaja na devizni teaj.
21. Karakteristike politike refinanciranja. Politika refinanciranja je jedan od instrumenata
monetarne politike za reguliranje koliine novca u optjecaju, prethodila je politici
otvorenog trita. Pojedina banka moe ponuditi SB na prodaju prihvatljive
vrijednosnice. Ako banka ponudi mjenice, SB e joj odobriti eskontni kredit, a ako se
radi o nekoj drugoj vrijednosnici lombardni kredit. Prema tome radi se o eskontnoj
(esto se zove diskontna) politici i lombardnoj politici, a obje su dijelovi politike
refinanciranja sredinje banke. SB pri tome odreuje kvantitativne i kvalitativne
elemente. Kvantitativni: odreivanje visine diskontne i lombardne stope i max. iznos
refinanciranja. Kvalitativni: kvaliteta mjenice, te vrste i kvaliteta drugih vrijednosnica.
Lombardna stopa je uvijek via od eskontne (ako je npr. rije o zalogu pokretnine
trokovi uvanja su vei). Kupnjom mjenica SB emitira dodatnu koliinu primarnog
novca.
22. Uzroci inflacije.** U literaturi uzroci inflacije se svode na: rast koliine novca u
optjecaju, rast potranje, promjene na strani ponude, rast trokova proizvodnje,
kontinuirani deficit bilance plaanja, pad produktivnosti, oekivanja, rat, socijalna
previranja i prirodne katastrofe.
23. Objasni kada koliina novca u opticaju utjee na devizni teaj. Prema monetaristikoj
(inflacionistikoj) teoriji formiranja deviznih teajeva smatra se da je porast deviznih
teajeva uzrokovan porastom koliine novca u optjecaju. Kad se koliina novca
poveava imamo porast cijena, zbog toga smanjenje izvoza, deficit BP i porast
deviznih teajeva. Po ovoj teoriji primarna BP nije uzrok ve je to inflacija, dok je
stanje BP posljedica.
24. Monetarni transmisijski mehanizam.** Definira se kao prijenosni mehanizam utjecaja
monetarnih kretanja na realna kretanja u gospodarstvu kao to su investicije,
potronja, zaposlenost, realni nacionalni dohodak i razina cijena. Monetarna
ravnotea definira se kao stanje u kojemu je ponuda novca (MS) tj. postojee koliina
novca jednaka potranji novca (MD) (MS=MD). Ako se promijeni potranja novca (uz
nepromijenjenu ponudu novca) ili ponudu novca (uz nepromijenjenu potranju) ili ako

doe do promjene i ponude potranje novca, ali po razliitima stopama, dolazi do

monetarne neravnotee. Ponovna ravnotea izmeu ponude i potranje novca,
uspostavlja se preko monetarnog transmisijskog mehanizma. Openito govorei taj
mehanizam djeluje kroz nekoliko segmenata povezivanja monetarnih i ostalih
(financijskih i realnih) varijabli i njihovu povratnom utjecaju na proces uravnoteenja,
a to su: monetarne transakcije - preko njih se oituje priroda i mjere monetarne
politike koju provodi SB; realne transakcije - s domaim i inozemnim subjektima; te
financijske transakcije - s domaim i inozemnim subjektima. Pri tome je vano
napomenuti da transakcije s domaim subjektima izazivaju povratne efekte na potranju novca, dok transakcije s inozemnim subjektima utjeu na promjenu koliine
novca.
25. Obvezni blagajniki zapisi. Neprenosivi obvezni blagajniki zapisi nominirani u
kunama (nematerijalizirani). Osnovica se sastoji od bilannog i izvanbilannog dijela.
Stopa upisa iznosi 75% osnovice, a rok dospijea je 360 dana. Stopa renumeracije je
0,25%. Obveznici mogu biti: domae i tedne banke, podrunice stranih banaka.
26. Manipuliranje teajem. Manipuliranje deviznim teajevima provodi se na razliite
naine, a izraava se deprecijacijom ili aprecijacijom domae valute. U prvom se
sluaju devizni teaj strane valute dri iznad ravnotenog teaja i imamo
podcijenjenost domae valute odnosno precijenjenost deviznog teaja strane valute.
Deprecijacija je pad vrijednosti domae valute u odnosu na stranu na deviznom
tritu. Tada se za jedinicu strane valute dobiva vie domae valute. Aprecijacija je
porast vrijednosti domae valute u odnosu na stranu na deviznom tritu. Tada se za
jedinicu strane valute dobiva manje domae valute. Devalvacija je smanjenje
slubenog teaja valute neke zemlje u odnosu na valutu druge zemlje ili zlato.
Revalvacija je porast slubenog teaja valute neke zemlje u odnosu na valutu druge
zemlje ili zlato. Aprecijacija i deprecijacija se dogaaju na deviznom tritu dok se
devalvacija i revalvacija donose odlukom monetarnih vlasti. Aprecijacija prethodi
revalvaciji, a deprecijacija prethodi devalvaciji.
27. Razlika izmeu lombardnog i unutardnevnog kredita.*** Lombardni kredit - mogui
korisnici: banke, tedne banke te podrunice stranih banaka; odobrava se na zahtjev
banke na kraju radnog dana; nevraeni unutardnevni kredit smatra se zahtjevom za
lombardni;
mogunost
koritenja:
svakodnevno;
dospijee:
prekonono;
kolateraliziran i moe se koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih
zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijea do godine dana; kamatna stopa: 9%;
Unutardnevni kredit - mogui korisnici: banke, tedne banke te podrunice stranih
banaka; odobrava se u obliku limita na raunu za namiru banke tijekom dana;
mogunost koritenja: svakodnevno; dospijee: do kraja dana kada je koriten;
kolateraliziran i moe se koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih
zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijea do godine dana; beskamatno.
28. Uloga javnog duga u politici otvorenog trita. Javni dug je vaan uzrok rasta
primjene otvorenog trita. Koliki e biti godinji iznos emisija dravnih vrijednosnica
ovisi o stanju gospodarstva, saldu dravnog prorauna, koliini novca u optjecaju,
inflaciji itd. Javni dug je posljednjih 20-tak godina u porastu zbog drave blagostanja
rast izdvajanja za socijalnu i zdravstvenu zatitu, okoli, obrazovanje.. Zbog svoje
sigurnosti i likvidnosti instrumenti javnog duga postali su vanom komponentom
financiranja gospodarskih subjekata. SB koristei dravne vrijednosnice provodi
monetarnu politiku bez radikalnih restriktivnih ili ekspanzivnih mjera u cilju reguliranja
koliine novca u optjecaju, kratkoronih kamatnih stopa i kreditne aktivnosti banaka.
Drava kao najvaniji kreator javnog duga strukturira rokove dospijea, kamatnjake i
iznose emisija, nastoji smanjiti trokove zaduenja te takvom diversifikacijom potie
razvoj sekundarnog trita vrijednosnica.
29. Ciljevi olakica za smanjenje siromatva i poticanje rasta (PRGF). Glavni cilj je
stvarno i odrivo jaanje pozicija bilance plaanja, poticanje dugotrajnog
gospodarskog rasta te pomo strukturnim promjenama i makroekonomskim

prilagodbama to bi trebalo dovesti do rasta ivotnog standarda i smanjenja

siromatva. Jedan od ciljeva je i poveanje transparentnosti voenja drave. Prema
stanju gospodarstva trenutno 77 zemalja moe koristiti ove olakice (npr. Albanija,
Indija, Kenija, Nigerija, Afganistan..., dohodak smije biti najvie 88US$ , dobivaju se
trogodinji zajmovi do 140% uplaena kvote, u posebnim uvjetima 185% kvote, uz
kamatu od 0,5%, uz grace-peroid od 5 i pol godina; to je razdoblje poetnog roka
kredita u kojem dunik nije obvezan zapoeti s vraanjem, tzv. vrijeme milosra
vjerovnika prema duniku). Otkup valute obavlja se polugodinje od pete do desete
godine nakon isplate zajma.
30. Devizni teaj bez domae valute u optjecaju.**** Prema sustavu klasifikacije deviznih
teajeva MMF-a to je teaj u kojem valuta strane zemlje ili nadnacionalna valuta
egzistira kao jedino zakonsko sredstvo plaanja ili odreena zemlja pripada
monetarnoj / valutnoj uniji u kojoj dijeli isto zakonsko sredstvo plaanja s ostalim
lanicama.
31. Sustav zlatne valute na bazi zlatnih poluga.********** Kod ovog sustava novac se ne
kuje iz zlata, ali je vezan za zlato. U ovom sustavu ne cirkulira u prometu zlato, ve
na osnovi njega izdane novanice koje slue kao zakonsko i definitivno sredstvo
plaanja, a zlato je koncentrirano kod SB kao emisijske ustanove. Nain pokria
novanica isti je kao i kod zlatnog standarda, samo se ukida njegova apsolutna
razmjenjivost za zlato (razmjenjive su za zlato samo u odreenim iznosima ili
uvjetima).
32. Paralelna valuta.***** Spada u kategoriju bimetalistikih valutnih (novanih) sustava.
Kod nje, novac kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja, kuje se iz oba valutna
materijala: zlata i srebra, te u prometu postoje i ravnopravno cirkuliraju dvije vrste
novca zlatni i srebrni novac. Izmeu tih dviju vrsta novca nije zakonski utvren
nikakav odnos, plaanje ovisi o volji i ugovoru sudionika u prometu.
33. Wicksellova ravnotea i model inflatornog jaza. Inflatorni jaz pojavljuje se kao
posljedica takva porasta globalne potranje koju ne prati odgovarajui porast
globalne ponude. K. Wicksell - odbacio kvantitativnu teoriju novca i u razmatranje
uveo obujam potronje i investicija. Novana e ravnotea biti ostvarena ako su
ispunjena ova dva uvjeta: ako su prirodni i bankarski kamatnjak jednaki, te ako su
investicije jednake tednji.

U kombinaciji akcije i reakcije tih etiriju faktora Wicksell vidi osnovne probleme
gospodarskog kretanja, pa i kretanja vrijednosti novca. Za objanjenje promjena u
odnosu navedenih etiriju faktora (potroaka potranja, tednja, proizvodnja dobara
potronje i investicije) Wicksell se posluio kamatnom stopom.Kad je novani
kamatnjak ispod prirodnog, investicije premauju tednju, te se s tim u vezi
potroaka potranja poveava u odnosu prema proizvodnji dobara potronje.
Posljedica toga je rast cijena.
34. Dvojna valuta (alternativni sustav).** Spadaju kategoriju bimetalistikih valutnih
(novanih) sustava. Kod sustava dvojne valute novac se kuje iz obaju valutnih

materijala (zlata i srebra) ali se meu njima uspostavlja zakonski omjer, npr. 1kg
zlata: 15,5kg srebra. Taj se sustava jo naziva alternativnim. Naime,dok je valutnim
sustavom na jednoj strani bio uspostavljen odreeni iznos izmeu zlata i srebra,s
druge je strane dolazilo do mijenjanja tog odnosa vrijednosti na slobodnom tritu
izvan zemlje.Ako je zlato tim slubenim odnosom bilo podcijenjeno u odnosu na
situaciju drugdje,dolazilo je do izvoza zlata radi kupovanja srebra u inozemstvu.
Kupljeno se srebro uvozilo i davalo prekovati u novac.Na taj je nain bolji novac
odlazio iz prometa,a ostajao loiji,pa se zato taj sustav naziva alternativnim. Tamo
gdje zakonski dvije robe imaju funkciju mjere vrijednosti,faktiki uvijek samo jedna
ostaje kao takva na popritu - navedena pojava obiljeena je kao Greshamov zakon.
Prijelaz na monometalizam rijeio je navedeni problem.
35. Kontokorentni kredit.**** Kredit po tekuem raunu. Vrsta kredita koji banka odobrava
korisniku preko njegova tekueg rauna, te korisnik realizira svoje pravo izdajui
banci nalog. Danas je najvanija vrsta kratkoronog kreditiranja, popularan s obzirom
na pogodnosti koje prua banci i klijentu. Klijentu smanjuje blagajniko poslovanje,
omoguuje mu ukljuivanje u bezgotovinski platni promet, a uz to omoguuje
elastinu i racionalnu upotrebu kredita prema stvarnim periodinim potrebama.
Bankama ovaj posao donosi najvei i najstabilniji prihod. Naziva se i kreditna linija.
36. Reeskontiranje mjenice (reeskont).* Reeskont je kratkorona pasivna operacija koja
se obavlja izmeu dviju banaka, obino izmeu emisijske banke i kreditne banke. To
je operacija to je obavlja neka banka, u pravilu kreditna, kad mjenice iz svog
portfelja koje su ve eskontirane, ponovno eskontira kod emisijske banke. Reeskont
je pasivna operacija samo za kreditnu banku, koja reeskontirajui odreenu mjeninu
sumu dolazi do novih sredstava, a za emisijsku je banku to aktivna operacija na
temelju koje ona plasira svoja sredstva.
37. Devizni teaj.** Intervalutni teaj predstavlja razmjenu efektivnog novca (valute) jedne
zemlje za efektivni novac (valutu) druge zemlje. Devizni teaj predstavlja razmjenu
potraivanja u valuti zemlje A, za potraivanje u valuti zemlje B, jer je po definiciji
deviza potraivanje u stranoj valuti. Devizni teaj predstavlja cijenu domaeg novca
izraenu u stranom novcu, odnosno koliko jedinica domaeg novca treba dati za
jedinicu stranog novca i to je tzv. sustav direktnog kotiranja. Devizni teaj ima
informacijsku, redistributivnu, alokativnu i razvojnu funkciju. Nominalni devizni teaj
predstavlja promjenu cijene domae valute izraenu u stranoj valuti bez uzimanja u
obzir stope inflacije. Realni devizni teaj je nominalni devizni teaj korigiran za stopu
inflacije i on je mnogo vaniji, jer inflacija obezvrjeuje vrijednost novca, smanjuje
njegovu kupovnu mo. Efektivni devizni teaj je vagani prosjek deviznih teajeva
izmeu domae valute i valuta zemalja nama najvanijih trgovakih partnera. Devizni
teajevi razliito se formiraju u uvjetima zlatnog standarda i papirne valute. Za
razdoblje zlatnog standarda vee se i sustav fiksnih deviznih teajeva.
38. Devizni teaj u uvjetima valutnog odbora (Currency Board). Temelji se na
eksplicitnoj zakonskoj obvezi zamjene domae valute, odreenom stranom valutom
uz fiksni devizni teaj. To znai da se domaa valuta emitira samo ako ima potpuno
pokrie u stranoj valuti.
39. Teorija bilance plaanja.*** Uzrok porasta teaja strane valute je pasivnost bilance
plaanja. Deficit BP izaziva porast deviznog teaja, a kasnije i porast cijena. Kako
odreeno vrijeme promjena teaja ne dovodi do promjena apsolutnih cijena, cijene
domae robe padaju to stimulira izvoz. Kako ta pojava destimulira uvoz, dolazi do
novog kretanja i izravnanja BP .Prema tome, promjene teaja posljedica su promjena
u BP.
40. Razlike izmeu SB i PB.**** SB ne moe biti nelikvidna, za razliku od komercijalne
banke. SB ne postoji da bi ostvarivala maksimalni profit to je glavni cilj komercijalne
banke. SB jedina kreira primarni novac (stvara gotov novac primarnom emisijom),
dok komercijalna banka stvara novac sekundarnom emisijom (odobravanjem kredita
u obliku depozitnog novca). Komercijalne banke obavljaju kratkorone i dugorone

transakcije, dok SB obavlja samo kratkorone (dugorone su joj zabranjene). Klijenti

komercijalne banke mogu biti svi, a SB samo drava, banke i tedionice. U
komercijalnoj banci veliina pasive odreuje aktivu, dok je kod SB obrnuto. SB ima
neogranien kreditni potencijal, dok poslovne banke imaju ogranien kreditni
potencijal.
41. Kada i zato se naputa penzatorijski sustav?* Penzatorijski sustav je sustav u kojem
je svaki komad metala trebalo vagati. Ovaj sustav se naputa u razdoblju kad
zapoinje kovanje novca jer je ono omoguilo odvajanje njegove nominalne od realne
vrijednosti.
42. Razlika izmeu vrste novca koju emitira SB i PB. Emisija novca ukljuuje dva
zasebna, ali meusobno povezana procesa kreiranja i ponitavanja novca. To su:
primarna emisija novca koju provodi sredinja banka i sekundarna emisija novca koju
provode banke. Banke kao monetarne institucije kreiraju i multipliciraju novac.
Odobravanjem i isplatom kredita banke stvaraju depozitni novac - koji se zbog prirode
nastanka naziva kreditni novac. Sveukupni depozitni novac nije ujedno i kreditni
novac. Pretpostavka za emisiju kreditnog novca je sustav bezgotovinskog plaanja.
43. Sustav zlatne valute na bazi zlatnih deviza.** U sustavu na bazi zlatnih deviza
optjecaj novanica zasniva se na devizama koje glase na neku zlatnu valutu ili pak na
neku vanu svjetsku valutu, premda ona formalno nije zasnovana na zlatu. Tu vrstu
valutnog sustava najprije su uvele neke ovisne zemlje koje nisu mogle organizirati
svoj novani sustav ni kao sustav sa zlatom u optjecaju ni kao sustav na bazi zlatnih
poluga, jer nisu imale dovoljno zlata. Kod ovog se sustava valutnim novcem smatra
novanica emisijske banke jer je zakonsko i definitivno sredstvo plaanja.
44. Metoda konsolidirane bilance monetarnih institucija (metoda identinosti):****** Aktivu
svih banaka dijelimo na domau Ad (krediti banaka domaim nebankarskim
subjektima i drugi plamani (K)), te inozemnu As (potraivanja banaka u stranoj
valuti). Pasivu svih banaka dijelimo na domau Pd (novana masa (M1) i
nemonetarna pasiva quasi novac i ogranieni i oroeni depoziti (NP)), te inozemnu
pasivu Ps (obveze banaka u stranoj valuti). M1=K+Es-NP Es=As-Ps neto
potraivanja u stranoj valuti.
Promjena novane mase zavisi od promjene kredita banaka koji vode njezinom
porastu, od promjene nemonetarne pasive (iji porast dovodi do njezina smanjenja) i
od promjena salda stransakcija u stranoj valuti (ako je saldo pozitivan, tj. ako su
potraivanja vea od obveza, on e znaiti porast novane mase i obratno).
M1 = K NP + Es
45. Ciljevi monetarne politike. Ciljevi monetarne politike mogu biti: krajnji, intermedijarni i
operativni ciljevi. U RH krajnji cilj monetarne politike HNB-a predstavlja stabilnost
cijena, dok se kao indirektan cilj korist nominalno sidro deviznog teaja. Hrvatska je u
reimu upravljano plivajueg deviznog teaja, to znai da teaj nije fiksan,niti je SB
ikad objavila razinu teaja koju brani. Krajnji cilj monetarne politike veine sredinjih
banaka je stabilnost cijena. Intermedijarni ciljevi mogu biti monetarni agregati (M 1, M2,
M3, M4), trine kamatne stope ili druge varijable prema izboru SB. Kao operativni cilj
na koji djeluju instrumenti monetarne politike mogu se koristiti vikovi likvidnosti
banaka, ukupni primarni novac ili kratkorone kamatne stope na meubankovnom
tritu. Instrumentima monetarne politike SB izravno djeluje na ostvarivanje
operativnih ciljeva te indirektno na ostvarivanje intermedijarnih ciljeva.
46. Metoda temeljena na konsolidiranoj bilanci monetarnih institucija (pravila). Pravila: 1.
koliina novca u cirkulaciji moe promijeniti samo u odnosima izmeu monetarnih
institucija i nemonetarnih subjekata; 2. kreiranje primarnog novca od strane SB
predodreuje maksimalni iznos kreiranja novca u optjecaju (M1) od strane ostalih
monetarnih institucija; 3. novac u optjecaju (M1) kreira se na osnovi primarnog novca
koji se nalazi (knjii) u pasivi monetarnih financijskih institucija (to predstavlja
njihovu obvezu), s jedne strane, a s druge strane, u aktivi nemonetarnih financijskih
institucija i nemonetarnih subjekata; 4. pravilo govori da se primarni novac (kreiran od

strane SB) nalazi u pasivi bilance SB, s jedne strane, a istovremeno, s druge strane,
u aktivi ostalih monetarnih institucija i svih drugih nemonetarnih subjekata.
47. Operacije na otvorenom tritu (HNB).* Mogu biti redovite operacije, operacije fine
prilagodbe i strukturne operacije. Redovite operacije - provode se putem obratnih
repo operacija; slue za poveanje likvidnosti u sustavu; izvravaju se svaki tjedan
(srijedom), s rokom dospijea od jednog tjedna; izvravaju se na aukcijama putem
standardnih ponuda; sudionici: banke, tedne banke te podrunice stranih banaka
koje ispunjavaju odreene ope kriterije; prihvatljiv kolateral: trezorski zapisi MF-a
izdani s izvornim rokom dospijea do godine dana. Operacije fine prilagodbe provode se putem repo/obratnih repo operacija, izravnih kupnji/prodaja vrijednosnih
papira (VP); slue za poveanje ili smanjenje likvidnosti u sustavu; frekvencija i
dospijee nisu standardizirani; provode se na aukcijama (putem nestandardnih
ponuda) ili bilateralnim putem; ogranien broj sudionika: osim opih kriterija za
redovite operacije, sudionici moraju zadovoljiti i druge kriterije; prihvatljiv kolateral:
trezorski zapisi MF-a izdani s izvornim rokom dospijea do godine dana. Strukturne
operacije - provode se putem izravnih kupnji/prodaja VP-a te repo/obratnih repo
operacija; slue za poveanje ili smanjenje likvidnosti; frekvencija: redovita ili
neredovita; dospijee nije standardizirano; provode se na aukcijama (putem
standardnih ili nestandardnih ponuda) ili bilateralnim putem; sudionici: banke, tedne
banke te podrunice stranih banaka koje ispunjavaju odreene ope kriterije;
prihvatljiv kolateral: dravni vrijednosni papiri.
48. Politika obveznih rezervi. Sastoji se u utvrivanju stope obvezne rezerve i drugih
uvjeta koji odreuju visinu obveznih rezervi koje PB trebaju obraunati i izdvojiti na
depozite. U pravilu SB odreuju jedinstvenu stopu OR, iako katkada primjenjuju
sustav diferenciranih stopa s obzirom na vrstu i visinu depozita. OR-e izdvaja se na
poseban raun kod SB, ime se osigurava stabilnost bankovnog sustava. Naime,
iako se trenutana nelikvidnost pojedine banke moe lako namiriti zaduivanjem na
tritu novca, bankarski sustav kao cjelina uvijek treba drati odreene rezerve kao
pokrie depozita svojih komitenata. U tom smislu ukupna sredstva OR predstavljaju
svojevrsnu zatitu deponenanta od rizinog ponaanja banaka, odnosno smanjujui
kreditni potencijal banaka spreavaju prekomjerno odobravanje kredita, odnosno OR
slui izbjegavanju situacija da pretjerana koliina novca u optjecaju izazove inflaciju.
Visoka razina OR administrativno propisuje SB ovisno o monetarnoj situaciji na tritu
i stupnju zasienosti novanim sredstvima. Kada se ocijeni da je kreditna aktivnost
komercijalnih banaka prevelika i da vodi inflaciji, stope OR se poveavaju, dok se u
suprotnoj situaciji, deflacije i ope recesije u privredi smanjuju. Sniavanjem stope
OR postiu se suprotni uinci. Za razliku od politike otvorenog trita kao finog
instrumenta za upravljanje likvidnou monetarnog sustava i regulaciju novane
ponude, politika OR predstavlja grub i administrativan instrument. Ukoliko neka PB
ne ispunjava svoje obveze polaganja odreenog iznosa rezervi na svoj raun kod SB,
ona dolazi pod pojaan nadzor SB. Njezino znaenje posebno dolazi do izraaja u
zemljama s manje razvijenim financijskim tritem. U RH OR predstavlja glavni
instrument restriktivnog djelovanja SB, usmjerenog na ouvanje stabilnosti cijena i
financijskog sustava.
49. Lombardni kredit (HNB).*** Spada u stalno raspoloive mogunosti. Mogui korisnici:
banke, tedne banke i podrunice stranih banaka; odobrava se na zahtjev banke na
kraju radnog dana; nevraeni unutardnevni kredit smatra se zahtjevom za lombardni;
mogunost koritenja: svakodnevno; dospijee: prekonono; kolateraliziran i moe se
koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih s
izvornim rokom dospijea do godine dana; kamatna stopa: 9%; mogunost
suspenzije odobravanja i ogranienja iznosa diskrecijskom odlukom HNB-a.
50. Trojni grafikon.

Drava je ta koja treba destimulirati tednju, stimulirati investicije, a osim toga svojom
akcijom puniti deflatorni jaz sve dok spontani odnosi ne budu u stanju to postii.
Smatra se da je za taj intervencionizam tzv. politika jeftinog novca pogodnija od
politike budetskog deficita (jer punjenje tog deflatornog jaza budetskim deficitom
stvara potronju, a inflacionira gospod. proces)
Objanjenje trojnog grafa:
1. graf:
pokazuje prednosti likvidnosti koja dovodi do opadanja kamatne stope
poveanje koliine novca N s toke A na toku B
2. graf:
kao posljedica poveanja likvidnosti, nia se kamatna stopa reflektira na
graninu efikasnost investicija koja se poveava s toke A na toku B i tako
dovodi do poveanja investicija
3. graf:
poveanje investicija s toke A na toku B dovode do nove gospodarske
aktivnosti (poveanje neto nacionalnog proizvoda - NNP)
51. Operacije fine prilagodbe (HNB).* Provode se putem repo/obratnih repo operacija,
izravnih kupnji/prodaja vrijednosnih papira (VP); slue za poveanje ili smanjenje
likvidnosti u sustavu; frekvencija i dospijee nisu standardizirani; provode se na
aukcijama (putem nestandardnih ponuda) ili bilateralnim putem; ogranien broj
sudionika: osim opih kriterija za redovite operacije, sudionici moraju zadovoljiti i
druge kriterije; prihvatljiv kolateral: trezorski zapisi MF-a izdani s izvornim rokom
dospijea do godine dana.
52. Model inflatornog jaza (objanjenje + graf)*****.
Ako se izmeu raspoloivog dohotka (ukupna potranja) i ukupne ponude pojavi
nesklad jaz, dolazi do porasta odnosno pada cijena
Inflatorni jaz pojavljuje se kao posljedica takva porasta globalne potranje koji ne prati
odgovarajui porast globalne ponude
Ponuda i potranja same e se izjednaiti bilo porastom cijena, bilo drugaijom
upotrebom suvinog dohotka (dravni zajam, porez, tezauracija)
Grafiki prikaz:

Objanjenje grafa:
Kod cijene p0 ponuda i potranja su uravnoteene
Kod cijene p1 postoji deflatorni jaz: O1 > D1, razlika meu njima predstavlja deflatorni
jaz (O1 D1 = deflatorni jaz)
Obratno, kod cijene p2 imamo O2 < D2, te postoji inflatorni jaz (D2 O2 = inflatorni jaz),
koji dovodi do porasta cijena
*ne vodi rauna o odnosima cijena, vrsti robe i njezinoj namjeni, o supstituciji,
elastinosti ponude i potranje niti trokovima proizvodnje

U radovima praktinog znaaja primjenjivale su se 2 metode procjene inflatornog jaza

1. usporeivanje predvienih globalnih rashoda i predviene globalne proizvodnje
2. uzima u obzir samo rashode za potrona dobra i predvienu proizvodnju
potronih dobara
53. Blagajniki zapisi (HNB). Nematerijalizirani prenosivi blagajniki zapisi nominirani u
kunama; prodaja preko multiple price tipa aukcija uz diskont; Hrvatska narodna banka
utvruje datum odravanja aukcije i obavjetava sudionike najkasnije na dan
odravanja aukcije; rok dospijea: 35 dana; namira: T + 0; pristup primarnom tritu
imaju banke, tedne banke, podrunice stranih banaka i HBOR; poslove depozitorija
blagajnikih zapisa obavlja Sredinje klirinko depozitarno drutvo d.d.
54. Naruavanje ravnotee na tritu novca uinak dohotka + uinak likvidnosti (graf)**.

1. graf: uinak dohotka - porast dohotka dovodi do pomaka krivulje potranje za

novcem udesno i uz nepromijenjenu koliinu ponude novca uzrokuje rasta
kamatnjaka.
2. graf: budui da do sniavanja kamatnjaka dolazi kao rezultat poveanja likvidnosti
monetarnog sustava, uinak porasta ponude novca na pad kamatnjaka naziva se
uinkom likvidnosti.
55. Keynesijanski model agregatne ponude i potranje (graf).*

Model uvodi intervencionizam kao nadomjestak dugotrajnom ekanju spontanog

uravnoteenja kako bi se mjerama makroekonomske politike potaknuli rast investicija,
dravne potronje i li neto izvoza roba i usluga. Ukoliko cijena i nadnice nisu
fleksibilne te ako ne postoji savrena informiranost ekonomskih subjekata, monetarna
politika nije neutralna. Model pokazuje adaptivna oekivanja. (?)
56. Uinak likvidnosti i uinak realnog pomaka (graf).****

Uinak realnog novca (uinka realnog pomaka) podrazumijeva djelovanje rasta cijena
na pad realne ponude novca te lanani slijed promjena koje potiu formiranje nove
ravnotee i pomak LM krivulje u lijevo.
//* - ne znam jel to drugi pojam, nisam naao graf, ali sam naao neiju interpretaciju:
Uinak likvidnosti - uinak pada/rasta kamatne stope zbog poveanja/smanjenja
ponude novca. Ms ide desno/lijevo -> kamatna stopa pada/raste.

57. Keynesov plan (pretpostavke iz Bretton Woods-a)**. John Maynard Keynes predviao
je osnivanje Meunarodne klirinke unije unutar koje bi se obavljala prebijanja salda
koncem svakog mjeseca, dok bi SB uzajamno odobravale mjesene kredite. Keynes
je predvidio uvoenje svjetske novane jedinice (bancor) koja bi imala teaj prema
zlatu i drugim valutama tj. bancor bi bio zamjenik zlata koje bi se demonetiziralo.
58. Dohodovna ili kembrika varijanta kvantitativne teorije novca Alfred Marshall.***
Temelji se na istim pretpostavkama na kojima se temelji i Fisherova teorija s tom
razlikom to se novac ovdje ne promatra iskljuivo kao sredstvo razmjene ve i kao
imovina. Novac nije vaan kao novac, nego je poanta u njegovoj kupovnoj moi.
Pojedinci nee cijeli svoj dohodak drati u obliku novca, pretvoriti e ga u drugi oblik
imovine, oportunitetni troak dranja novca je kamatna stopa. Nastoje jedan dio
novca rasporediti u oblik imovine kao novca, a drugi dio u neki drugi oblik imovine
(obveznica, dionica, itd.).
M=k*Y
//*negdje se zapisuje kao Md
M ... koliina novca (ponuda), stavlja u odnos ukupan dohodak i dio dohotka
zadranog u novcu
Y ... ukupan dohodak po tekuim cijenama
k * Y ... dio dohotka zadran u novcu
Y=y*p
p ... cijene
k ... Marshallov koeficijent
k=1/V
V ... brzina optjecaja novca
to je brzina optjecaja vea k je manji i obrnuto.
u vrlo kratkom roku V je stabilna i moe se tretirati kao konstanta.
utjecaji i odnosi ponude novca i cijene oituju se preko dohotka, a isto ovisi i o
brzini optjecaja novca, odnosno k.
M = ( 1 / V ) * y * p dohodovni oblik Fisherove teorije
M*V=y*p
59. Monetaristika koncepcija agregatne ponude i Phillipsove krivulje u kratkom i dugom
roku (graf).*

Prema monetaristima kratki rok je vremensko razdoblje dovoljno kratko da u njemu

radnici nemaju potpune informacije o agregatnim cijenama i inflaciji, tako da se
oekivane cijene i oekivana inflacija razlikuju od stvarnih cijena i stvarne inflacije. U
dugom roku javnosti su dostupne potpune informacije o stvarnom razvoju dogaaja u
ekonomiji, zbog ega se oekivanja o razini cijena podudaraju sa stvarnim cijenama i
stopama inflacije. Pojam prirodna zaposlenost vezan je uz koncepciju prirodne stope
nezaposlenosti (NARU natural rate of unemployment) koja se ne moe smanjiti
poveanjem agregatne potranje. Prirodna stopa nezaposlenosti moe se prikazati
vertikalnom Phillipsovom krivuljom u kojoj ne postoji izbor izmeu smanjenja
nezaposlenosti i poveanja inflacije.
60. Jednadba Friedman-Schwartz.* Temelji se na dvije grupe determinanti promjene
koliine novca:
a. prva grupa - ovisi o utjecaju SB na promjenu koliine novca (MS) promjenom
iznosa primarnog novca (H)
b. druga grupa - sadri dvije determinante koje ovise o ponaanju banaka (D/R) i
o ponaanja nebankarskih subjekata (D/C), one predstavljaju monetarni
multiplikator.
D
C
1
R
R
MS H
D C

R R
m = [D/R x (1 + C/R)] / [D/R + C/R]

61. Inflacija trokova.* Pripada podjeli inflacije po uzorcima. Kad rastu trokovi
proizvodnje dolazi do rasta inflacije. Uzroci inflacije trokova mogu biti: porast plaa i
nadnica iznad produktivnosti rada; situacija kada se smanji drastino produktivnost
rada, a plae ostanu na jednakoj razini; deprecijacija; poveano optereenje kojim
drava optereti proizvoaa, te monopolistiki poloaj proizvoaa.
62. Utjecaj poveanja novca tokom vremena**.

Uinak razine cijena proizlazi iz tumaenja inflacije kao monetarnog fenomena u

skladu s klasinom i monetaristikom koncepcijom kvantitativne teorije novca. Ukoliko
porast ponude novca izazove rast razine cijena, poveat e se nominalna potranja
za novcem (pomak krivulje potranje novca Md udesno), to e posljedino izazvati
rast kamatnjaka. Uinak oekivane inflacije dolazi do izraaja kad javnost oekuje
porast stope inflacije zbog spoznaja o rastu ponude novca.

63. Diskontna (eskontna) politika.*** Ili politika diskontnog prozora predstavlja najstariji
instrument monetarne politike SB. Razvila se jo u razdoblju zlatnog standarda kao
pratei instrument njegova funkcioniranja temeljenog na zlatnom pokriu izdanih
novanica. Ovisno o kretanju zlata iz zemlje ili u zemlju, diskontna stopa se sputala i
dizala, pa je rezultat bio viestruk. Promjenom u visini diskontne stope SB mogu
indirektno djelovati na visinu novane ponude i usmjeravati kretanje potranje za
novcem. Ukoliko na primjer SB eli smanjiti ponudu novca kako bi obuzdala ili
sprijeila inflaciju, ona moe odrediti diskontnu stopu na vioj razini od trenutane
razine trinih kamatnjaka. Za sudionike novanog trita to znai direktni signal da je
novac postao skuplji, jer za isti iznos zaduenja kod SB treba platiti veu kamatu.
Porast diskontne stope predstavlja najavu SB o veoj restriktivnosti njezine
monetarne politike. Javnost veu diskontnu stopu shvaa ne samo kao signal
mogueg daljnjeg rasta cijene novca u budunosti, nego i kao signal opasnosti od
razvoja inflacije, na koju je SB reagirala pravodobno viom kamatnom stopom. Uz
ostale uvjete nepromijenjene, porast cijene zaduivanja (aktivne kam. stope)
smanjuje interes baninih komitenata za kreditima, to dovodi do formiranja nove
ravnotee na tritu kredita uz viu razinu trinih kamatnjaka. Nadalje, kad novac
postane oskudniji, rast diskontne stope djeluje i na rast pasivnih kamatnih stopa, pa
posljedino i na smanjenje potranje javnosti za gotovinom i depozitnim novcem. U
obratnoj situaciji, kad SB eli poveati ponudu novca kako bi poveanjem
potraivanje za kreditima potaknula privrednu aktivnost, ona e sniziti diskontnu
stopu ispod trine kamatne stope. Uz niu cijenu zaduivanja poslovne banke mogu
pribaviti vikove likvidnosti posuivanjem od SB, to djeluje na pad kamatnjaka na
meubankovnom tritu. Smanjenje diskontne stope utjecat e i na smanjenje
pasivnih kamatnih stopa, pa e se smanjiti interes za tednjom, a poveati potranju
za novcem kao transakcijskim sredstvom. Manipulacije diskontnom stopom
predstavljaju, s jedne strane, vrlo efikasan instrument stabilizacije unutarnjih kretanja,
a s druge, vrlo rizian instrument s aspekta imbenika vanjske nestabilnosti. Danas je
u monetarnoj praksi zamjenjuju suvremeni oblici pogodnosti zaduivanja kod SB i
sve vie operacije pod nazivom repo poslovi.
//slideovi prof. oria: Najstariji instrument monetarne politike (see u razdoblje
zlatnog standarda). Pod nazivom diskontna politika tradicionalno se podrazumijevalo
ne samo manipuliranje visinom diskontne stope ve i odreivanje rokova, limita i
ostalih uvjeta reeskonta robnih mjenica i drugih vrijednosnica na temelju kojih su se
banke zaduivale kod sredinje banke. Promjenom u visini diskontne stope sredinje
banke mogu indirektno djelovati na visinu novane ponude te usmjeravati kretanje
potranje za novcem. Npr. SB eli smanjiti ponudu novca kako bi sprijeila inflaciju
via diskontna stopa.
64. Neoklasini model ekspanzivne monetarne politike (graf) + racionalna oekivanja.****

Neoklasina teorija polazi od pretpostavke da na tritima postoji savrena

konkurencija te da su nadnice i cijene fleksibilne, kao to podrazumijeva i klasina
teorija. Ona takoer prihvaa klasinu pretpostavku o racionalnom osobnom interesu
u okviru kojega svaki ekonomski subjekt nastoji maksimalizirati svoje ukupno
blagostanje i razinu zadovoljstva. No, za razliku od klasine teorije koja je
pretpostavljala odsutnost novane iluzije, neoklasina teorija pretpostavlja da su
informacije nesavrene, ali da su oekivanja ekonomskih subjekata racionalna. U
neoklasinom modelu ekonomski subjekti shvaaju da porast ponude novca nakon
odreenog vremena dovodi do rasta cijena, zbog ega je funkcija ponude rada
determinirana oekivanjima radnika o nominalnoj ponudi novca. Osim to na temelju
informacija o kretanju ponude novca oblikuju oekivanja razine cijena i inflacije, dio
ekonomskih subjekata u neoklasinom modelu predvia budue akcije monetarne ili
fiskalne politike. U tom sluaju mogue je da je mjere monetarne politike anticipirala
javnost, to znai da e javnost prilagoditi svoje ponaanje i ekonomske odluke
buduoj promjeni ponude novca i razina cijena. Kada je javnost anticipirala
ekspanzivnu monetarnu politiku, krivulja ponude rada NS pomie se ulijevo u isto
vrijeme kad se krivulja agregatne potranje AD pomie udesno. Pomicanje krivulje

ponude rada NS ulijevo uzrokuje pomak krivulje agregatne ponude AS ulijevo, zbog
ega se ravnotea uspostavlja uz:

istu razinu dohotka i zaposlenosti kao i prije provoenja

ekspanzivnih mjera

veu razina cijena.

U sluaju da javnost ne raspolae informacijama na temelju kojih bi mogla predvidjeti
budui rast ponude novca i razine cijena, monetarna politika moe biti uinkovita u
kratkom roku unato tome to su oekivanja javnosti racionalna. Kada je porast
nominalne ponude novca neoekivan, krivulja ponude rada NS i krivulja agregatne
ponude AS ostaju nepromijenjene, zbog ega se nova ravnotea formira uz veu
proizvodnju i zaposlenost, odnosno vei realni dohodak.
65. Zamka likvidnosti (objanjenje + graf).*** U situaciji kad se kamatna stopa spusti
ispod nekog minimuma, cjelokupna potranja za novcem svodi se na novac kao
imovinu (a ne i kao transakcijsko sredstvo), koja postaje beskonano elastina i
grafiki se svodi na vodoravni pravac. Ispod te razine kamatnjaka nikakva dodatna
ponuda novca nema utjecaj na kamatnu stopu to znai da u toj zoni (zamka
likvidnosti) koliina novca nema nikakav utjecaj na realna gospodarska kretanja,
investicije, zaposlenost itd. To je zona neefikasnosti monetarne politike.

66. Razlika naela optjecaja i bankarskog naela naela emisije i pokria

novanica.***** Oko pitanja emisije novanica tj. sustava njihova pokria vodile se se
u prolom stoljeu velike diskusije, u vezi kojih je potrebno spomenuti dvije teorije,
odnosno naela to je imalo veliki utjecaj na praksu, a to su Currency Principle i
Banking Principle. Currency Principle (naelo optjecaja) je monetarno-teorijski
pravac po kojemu se u prvoj polovici 19. st. u Engleskoj zastupalo miljenje da sve
novanice (bankonote) u optjecaju moraju imati potpuno pokrie u zlatu, osim
odreenog kontigenta koji se unaprijed odreuje zakonom. Ako je u optjecaju previe
novca tj. zlatnika ili novanice koje ga predstavljaju, dolazi do rasta cijena, porasta
uvoza robe i odljeva zlata iz zemlje, ime se po logici zlatnog standarda automatski
regulira visina cijena i potrebna koliina novca u optjecaju. Banking Principle
(bankarsko naelo) takav je monetarno-teorijski pravac po kojemu se u prvoj polovici
19. st. u Engleskoj zastupalo miljenje da sve novanice u optjecaju ne moraju imati
potpuno pokrie u zlatu ve i u dobrim kratkoronim mjenicama. Izdavanje novanica
bankarski je posao kao i svaki drugi i njihovo obujam odreuje cijene a ne obratno.
Nakon obavljenog zdravog kreditnog posla mjenice se iskupljuju novcem koji se vraa
u banku, a smanjuje se u optjecaju, pa njihovo izdavanje ne treba ograniavati na
tetu proizvodnje, prodaje itd.
67. Politika otvorenog trita.*** Politika otvorenog trita danas predstavljaju najvaniji
instrument monetarne politike kojim raspolau SB u zemljama s razvijenim
financijskim sustavom. Plasman i kupovina vrijednosnica na otvorenom tritu
provode se sustavom aukcija, iji je inicijator i organizator SB. Kao kupci i prodavatelji
vrijednosnica javljaju se ovlateni primarni dileri, a to su u pravilu velike banke, te

posredno institucionalni investitori. Primarni dileri kupuju na otvorenom tritu za svoj

i tui raun te dalje rasprodaju, dok se institucionalni investitori dravnim
obveznicama najee koriste kao unosnim oblikom plasmana prikupljenog kapitala.
Budui da dravne vrijednosnice predstavljaju visoko likvidni financijski instrument
koji ujedno nosi solidan nerizini prinos, postoji veliki interes za njihovu kupovinu i
razvijeno sekundarno trite. Sigurnost vrijednosnica zajamena ugledom drave te
visoka likvidnost sekundarnog trita glavni su razlog zbog kojega se primjena
operacija na otvorenom tritu vee upravo uz dravne vrijednosnice, a tek
eventualno i uz druge financijske oblike. Bit provoenja operacija na otvorenom
tritu vezana je uz upravljanje likvidnou bankovnog i financijskog sustava na
dnevnoj, tjednoj, mjesenoj i viemjesenoj razini. Ovisno o namjeri SB kupuju
dravne vrijednosnice od PB ili prodaju dravne vrijednosnice PB. Transakcije kupnje
vrijednosnica od PB izravno poveavaju likvidnost bankarskog sustava. Uz veu
likvidnost banaka smanjuje se cijena novca na meubankovnom tritu i poveava
kreditni potencijal onih PB koje su, prodajom vrijednosnica SB, pribavile likvidna
sredstva. Time se stvaraju preduvjeti za mogui porast ponude novca vezan uz veu
kreditnu aktivnost PB. U uvjetima kad monetarna politika eli djelovati restriktivno i
smanjiti likvidnost bankovnog sustava, SB prodaje dr.vrijed. PB. Uinak manje
likvidnosti oituje se u ponitavanju primarnog novca te u smanjenju kreditnog
potencijala banaka. Politika otvorenog trita moe se provoditi na tritu novca
putem trezorskih zapisa i na tritu kapitala putem dravnih obveznica. Preduvjet za
uspjeno provoenje operacija na otvorenom tritu je visok stupanj razvijenosti
financijskog trita. SB esto primjenjuju mehanizam kupnje vrijednosnica uz
sporazum o reotkupu (REPO sporazum) kojim se diler koji prodaje obveznice SB
obvezuje da e odreenog dana po odreenoj cijeni i uz dogovoreni kamatnjak
ponovno otkupiti te iste vrijednosnice. Isto tako, SB se moe prilikom prodaje VP na
otvorenom tritu obvezati da e nakon nekog odreenog vremena, po odreenoj
cijeni ponovno otkupiti te VP.
68. Razlike izmeu statikog i dinamikog kreditnog potencijala.
Statiki kreditni potencijal
LPs = (1- q r) DD + (1- q) TD + B + K S
DD depoziti po vienju (ukljuujui depozitni novac na tekuim i iro raunima te
tedne depozite)
TD oroeni depoziti
B primljeni krediti
S vrijednosnice u portfelju banke
K kapital
q obvezna rezerva
r rezerva likvidnosti
Pravila koja emo pretpostaviti:
OR izdvaja se na poseban raun otvoren kod SB. RL odraava se na raunu za
namiru banke. Stopu OR propisuje SB, dok stopu RL samostalno odreuju banke.
OR obraunava se i izdvaja na sve oblike depozita, dok se RL obraunava i odraava
samo na depozite po vienju. Na primljene kredite i kapital ne izdvaja se ni jedan
oblik rezerve. Banka je profitno orijentirana institucija pa ne dri nepotrebnu razinu
rezervi.
Dinamiki kreditni potencijal predstavlja maksimalan iznos kredita koji banka moe
odobriti kroz odreeno vremensko razdoblje u kojem se odvija emisija i multiplikacija
kreditnog novca.
LPt = L0+kt+1 E0
LPtdinamiki kreditni potencijal banke na kraju razdoblja t
L0 odobreni krediti u poetnom razdoblju t=0
kt+1 kreditni multiplikator u razdoblju (fazi) t+1
E0 viak likvidnosti (viak rezervi) u poetnom razdoblju.
69. Definicija krajnjih ciljeva HNB-a; ECB-a i FED-a.*

 HNB - odravanje stabilnosti cijena

ECB - srednjorona stabilnost cijena, mjerena harmoniziranim indeksom potroakih
cijena ispod 2%, ali blizu 2%
Sustav federalnih rezervi ostvarivanje maksimalne mogue zaposlenosti,
stabilnosti cijena i umjerenih dugoronih kamatnjaka
70. Whiteov plan.* Polazio je od stabilnih deviznih teajeva, smanjivanja deviznih
restrikcija, osnivanja posebnog, meunarodnog stabilizacijskog fonda ija bi se
sredstva formirala na naelu kvota, a davale bi pravo na odreeni broj glasova u:
skuptini fonda i pravo na kupovinu od fonda valuta drugih zemalja radi otklanjanja
neravnotee u platnoj bilanci. Na temelju dva plana (+ Keynes) izraen je zajedniki
plan ijim je prihvaanjem 22.7.1944. osnovan Meunarodni monetarni fond MMF.
71. Novani depozit (HNB). Spada u stalno raspoloive mogunosti HNB-a. banke,
tedne banke i podrunice stranih banaka na kraju dana viak sredstva mogu
deponirati kod HNB-a; mogunost koritenja: svakodnevno; dospijee: prekonono;
kamatna stopa: 0,25%; sredstva novanog depozita ne ulaze u izraun obveze
odravanja obvezne priuve; mogunost suspenzije diskrecijskom odlukom HNB-a.
72. Teorija inflacije potranje. Teorija inflacije potranje razvila se na osnovi teorija koje
polaze od vane uloge koliine novca. Kvantitativna teorija novca je zato drugi oblik
teorije inflacije koja polazi od potranje, s tim da je ona iskljuivo vezana za koliinu
novca i brzinu optjecaja novca. Prema tome, pritisak potranje ovisi o prethodnom
poveanju koliine novca. Friedman primjerima potvruje ovu tezu, no navodi i druge
razloge kao to je poveanje potranje zbog proporcionalno veeg porasta
proizvodnje od financijskih aktivnosti. Smatra da porast proizvodnje, kao i porast
koliine ponude novca, izravno utjeu na porast potranje za realnom koliinom
novca po jedinici proizvodnje (pad brzine optjecaja novca). Spomenuta situacija se
promatra kao inflacija. Drugim rijeima, ukoliko doe do poveanja potranje pri istoj
razini proizvodnje doi e do poveanja inflacije jer je danoj situaciji potranja vea od
ponude pa proizvoai diu cijene kako bi vie zaradili. //* neija slobodna
interpretacija s foruma!//
73. Prednosti i nedostaci eurizacije/dolarizacije. Prednosti: transparentnost cijena i
njihovo izjednaenje tokom vremena; nii transakcijski trokovi (nema valutnog rizika,
nema mjenjakih poslova);stabilnije cijene (sigurnost stranim investitorima, zatita
realne vrijednosti imovine); vea gospodarska otvorenost; tendencija izjednaavanja
kamatnih stopa. Nedostaci: nestanak sredinje banke kao davatelja posljednjeg
utoita; gubitak nezavisne monetarne politike; trokovi jednokratne konverzije cijena,
programa, registara blagajni iz postojee valute u novu; gubitak prihoda
seigniorage (emisijske dobiti) od vlastite valute.
74. Deflacija.* Deflacija je pojava suprotna inflaciji, a oznaava pad ope cjenovne razine.
Najei uzrok deflacije je velik pad cijena koji nije rezultat vee produktivnosti rada.
Pad cijena nije ravnomjerno rasporeen jer on stvara strukturni rebalans poto
razliito pogaa razne grane gospodarstva. Deflacijska politika vlade oznaava njenu
intervenciju u sluaju da ukupna ponuda nadmauje potranju te se ekspanzivnom
kreditno-monetarnom i fiskalnom politikom utjee na poveanje potranje i potronje.
Mjere koje se koriste protiv deflacije: su poveanje monetarne tranje putem javnih
radova, poboljanje uvjeta za dobivanje kredita, poticaj izvoza, smanjivanje poreza
itd.. Uglavnom isti imbenici koji su uzroci inflacije mogu biti i uzroci deflacije ako
djeluju u obrnutom smjeru. Zato imamo najvaniju novanu deflaciju koja obuhvaa
sljedee uzroke: restriktivna kreditna politika, blokada dijela novane mase,
smanjenje optjecaja novca koji izdaje Centralna banka, opadanje sklonosti za
kupovinom, budetski suficit i porezi kao uzrok deflacije. Dakle, obino deflacija dolazi
nakon velikih gospodarskih poremeaja, poslije recesije kada se ljudi odluuju za
manju potronju. //*slobodna interpretacija koristei vie izvora s weba//
75. Novana iluzija.** Situacija kada su ekonomske jedinice osjetljive na promjenu
vrijednosti novca zbog promjene ope razine cijena. Do iluzije dolazi zbog

izjednaavanja nominalne vrijednosti novca s njegovom stvarnom vrijednou. Ljudi

esto temelje svoje reakcije na iluziji novca, ne uoavajui promjene u stvarnoj
vrijednosti novca. //* + dodatak:
Kada u zemlji doe do porasta razine cijena (inflacije), sindikati vre pritisak na
poslodavce i vladu da im povisi plau sukladno porastu inflacije. Napokon kad uspiju
u tome, radnici su zadovoljni jer misle da su iz mjeseca u mjesec sve bogatiji, a
zapravo je rije o novanoj iluziji jer iako im plaa raste, inflacija raste jo bre, pa oni
zapravo bivaju sve siromaniji. //*slobodna interpretacija s foruma//
Novana iluzija je stanje u kojemu se na tritu stalno diu cijene, pa tako radnici
smatraju da bi se i njihove plae trebale dii kako bi imali istu realnu razinu plae.
Nakon to se njihovi zahtjevi ostvare sindikalnim putem, dogaa se novana iluzija razina cijena se uvijek die bre od razine podignutih nadnica. Radnici misle da se
njihova realna plaa nije promijenila jer im se sad poveala nominalna nadnica
(plaa), a zapravo samo imaju iluziju da imaju vie novca, kad realno imaju
manje //*druga slobodna interpretacija s foruma//
76. Kratkoroni kredit za likvidnost (HNB).
Za banke i tedne banke i podrunice stranih banaka koje imaju likvidnosnih
potekoa, uz uvjet da su solventne; kredit se moe koristiti najdulje dvanaest
mjeseci.
Odobrava se uz financijsko osiguranje sljedeim instrumentima:
blagajnikim zapisima Hrvatske narodne banke;
vrijednosnim papirima Ministarstva financija Republike Hrvatske;
obveznicama za koje je Republika Hrvatska zakonom preuzela obvezu da
ih amortizira ili za koje garantira;
ostalim instrumentima osiguranja koje Hrvatska narodna banka ocijeni
prihvatljivima.
Kamatna stopa jednaka je:
- kamatnoj stopi na lombardni kredit uveanoj za 0,5 postotnih
bodova za razdoblje koritenja kredita do tri mjeseca;
- kamatnoj stopi na lombardni kredit uveanoj za 1 postotni bod za
razdoblje koritenja kredita dulje od tri mjeseca.
77. Devizne aukcije. Provode se prema diskrecijskoj odluci HNB-a radi ouvanja
stabilnosti domae valute i odravanja likvidnosti plaanja u zemlji i inozemstvu.
Mogu biti obostrane (HNB kupuje i prodaje devize) i jednostrane (HNB kupuje ili
prodaje devize). Tip aukcije moe biti multiple price ili uniform price. Pristup
aukcijama imaju samo banke koje imaju ovlatenje za obavljanje poslova platnog
prometa s inozemstvom.
78. Razlike izmeu slubene i neslubene dolarizacije/eurizacije. Pojava kada se u
(monetarnim) granicama jedne drave u veoj ili manjoj mjeri koristi strana valuta. U
ovisnosti od intenziteta pojave, opseg koritenja strane valute kree se od
neslubenog (ak ilegalnog) do slubenog, kada se odbacuje nacionalna valuta.
Najee koritena valuta je US dolar stoga i naziv pojave, iako se moe koristiti
bilo koja stabilna strana valuta. Neslubena dolarizacija postoji u sluajevima kada
stanovnitvo znaajan dio svojih sredstava dri u stranoj valuti, bilo u zemlji ili u
inozemstvu, iako ta pojava nije slubeno priznata. Unutar ovog termina razlikujemo
sluajeve kada je dranje sredstava u stranoj valuti doputeno, kao i sluajeve kada
je ono zakonski zabranjeno. Motiv za koritenje strane valute je pokuaj ouvanja
realne vrijednosti svoje imovine u razdobljima visoke i rastue stope inflacije u
domaem gospodarstvu koja svakim danom sniava vrijednost nacionalnoj valuti.
Neslubena dolarizacija ukljuuje:
strane obveznice i drugu nemonetarnu imovinu, koja se u pravilu dri u
inozemstvu
inozemne depozite denominirane u stranoj valuti

 domae depozite denominirane u stranoj valuti

stranu valutu (kovani i papirni novac) koja neslubeno cirkulira u opticaju
Slubena dolarizacija strana valuta ima iskljuivu i dominantnu ulogu domaeg
novca i vri sve funkcije novca, ukljuujui i onu prometnog i platenog sredstva, i to u
svim plaanjima bez izuzetka.
Zemlja se u potpunosti odrekla svoje nacionalne valute, ali i svoje sredinje banke
i nacionalne monetarne politike.
Ako domaa valuta postoji, ona igra sekundarnu, gotovo beznaajnu ulogu.
Neke od slubeno dolariziranih zemalja uope ni ne emitiraju nacionalnu valutu, ili
emitiraju samo kovanice, kao kompromisno rjeenje.
79. Diskontna politika (HNB). Marginalizirana. Ima samo indikativno znaenje i ne slui
kao referentna stopa. Diskontna (eskontna) stopa //izvor s weba nedovoljni izvori;
povezati s pitanjem 63. pitalice i 63. esejska!
80. Kretanje kamata na meubankovnom tritu uz diskontnu stopu (graf) / utjecaj
poveanja stope obvezne obvezne rezerve na kamatnjak (graf). *
Politika kamatnjaka radi ouvanja stabilnosti cijena potrebna je implementacija
instrumenata kojima je mogue izazvati reverzibilna kretanja u financijskoj i realnoj
sferi gospodarstva. Praktino to znai koritenje instrumenata kojima je u kratkom
vremenskom roku mogue izazvati rast trinih kamatnjaka i smanjenje likvidnosti.
Utjecaj poveanja diskontne stope i operacija izravne kupnje vrijednosnica na
otvorenom tritu na kamatnjak na meubankovnom tritu prekononih
pozajmica

kamatnjak na
meubankovnom tritu
prekononih pozajmica, ir

koliina rezervi, R

Utjecaj poveanja stope obvezne rezerve na kamatnjak na meubankovnom

tritu prekononih pozajmica

kamatnjak na
meubankovnom tritu
prekononih pozajmica, ir

koliina rezervi, R
81. Papirna valuta. Papirna valuta je takva valuta kod koje je iz prometa istisnut metalni
novac, te je kao zakonsko sredstvo plaanja ustanovljen nekonvertibilni papirni
novac. Papirni novac je dakle, novanica koja ima prisilan teaj ili prisilan kurs to
znai da se moe zamijeniti za novac pune materijalne vrijednosti (zlatnike, zlatne
poluge). Papirna valuta ima neogranienu platenu mo i moe se primati u
neogranienim koliinama. Papirni novac sam po sebi gotovo da i nema nikakve
vrijednosti. Njegova vrijednost je posredna, samo toliko koliko predstavlja zlato i
druge robe, kao utjelovljenje drutveno potrebnog rada.
82. pekulativna potranja za novcem. Oblik potranje za novcem kao imovinom. Ona je
jednaka iznosu novca koji ljudi dre iznad iznosa potrebnog za obavljanje redovitih ili
izvanrednih plaanja. Ljudi dre novac (ne samo kao sredstvo razmjene) nego i kao
instrument pohrane zalihe vrijednosti bogatstva. U originalnoj Keynesovoj teoriji
postoje dva oblika imovne u kojima je alternativno pohranjeno bogatstvo - to su
obveznice i novac. Ljudi pekuliraju drei svoje bogatstvo ili u novcu ili u
obveznicama. Kako je oekivani povrat od dranja novca jednak nuli, pekulativna
potranja za novcem mijenjat e se ovisno o visini oekivanog povrata na obveznice
kao alternativnu imovinu. Ako je zbog rasta trinih kamatnjaka oekivani povrat na
dranje obveznica negativan, dok je oekivani povrat na dranje novca jednak nuli,
ljudi e radije drati novac nego obveznice. pekulativna potranja za novcem je
negativno korelirana s kretanjem kamatnjaka.
83. Problem vremenske nekonzistentnosti i inflacijske pristranosti i diskrecijske
MP (graf).*

Teorija vremenske konzistentnosti razmatra nesrazmjer izmeu najavljenog i stvarnog

ponaanja nekog ekonomskog agenta. Problem vremenske nekonzistentnosti javlja
se kada neki ekonomski agent, recimo drava, ima povod da unaprijed obea kako e
poduzeti neku akciju u budunosti, ali naknadno to ne uini ili pak poduzme neku
drugu akciju, ak iako u meuvremenu nije dolo do nekog vanjskog oka ili novih
informacija koje bi utjecale na promjenu plana.
Veza
vremenske
konzistentnosti
i
kredibiliteta
monetarne
politike.
Kad bi monetarna politika bila "kredibilna" tada bi optimalna inflacija iznosila 0 kada
nema oka, a drava bi istodobno "dozvoljavala" inflaciju u sluaju oka. Tri su
metode postizanja kredibilnosti monetarne politike:
stvaranje reputacije (vremenska dinamika) - drava prihvaa kratkoroni gubitak
kako bi ostvarila dugoroni dobitak
drava moe postii bolji rezultat ako voenje monetarne politike prepusti
neovisnoj konzervativnoj sredinjoj banci
ugovor za bankara sredinje banke (poticaji) - jednake preferencije u pogledu
inflacije, ali dodatni osobni poticaj bankaru sredinje banke da ostvari nisku
inflaciju
Veza
vremenske
konzistentnosti
sa
neovisnou
centralne
banke.
Neovisne sredinje banke u prosjeku dovode do nie stope inflacije - drutvo
osjetljivije na inflaciju moe radi smanjenja inflacije povui veliki broj institucionalnih
poteza i mjera ekonomske politike meu koje se ubraja i institucionalna neovisnost
sredinje anke. U tom sluaju preferencije drutva pokreu i inflaciju i stupanj
neovisnosti sredinje banke.
//*neije objanjenje s foruma: Ako sredinja banka neto obeava (npr. stabilnost
cijena) i to ostvaruje, ona ima povjerenje stanovnitva i vremenski je konzistentna,
ako ne ostvari to obea vremenski je nekonzistentna.
1
2
3
4
5
6
7

Koji

Od
potvruje

Allah
Blagi
Milostivi
Vladar
Sveti
mana
obeanje

isti
i

daje

sigurnost

Allah
Er-Ra
Er-Rahm
El-Melik
El-Kudds
Es-Selm
El-Mumin

8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77

Koji

sve

pazi
Snani
Silni
Uzvieni
Stvoritelj
divno
likove
mnogo

prati

El-Muhejmin
El-Azz
El-Debbr
El-Mutekebbir
El-Halik
Koji
stvara
El-Bri'
Koji
daje
El-Musavvir
Koji
prata
El-Gaffr
Koji
savladava
El-Kahhr
Koji
mnogo
poklanja
El-Vehhb
Koji
obilno
nafaku
daje
Er-Rezzk
Koji
rjeava
i
otvara
El-Fetth
Sveznajui
El-Alm
Koji
stee
El-Kbid
Koji
prua
El-Bast
Koji
sputa
El-Hfid
Koji
die
Er-Rfia
Koji
uzdie
El-Mu'iz
Koji
poniava
El-Muzil
Koji
uje
Es-Sem'a
Koji
vidi
El-Besr
Sudac
El-Hakim
Pravedan
El-'Adl
Dobri
El-Latf
O
svemu
obavjeten
El-Habr
Blagi
El-Halm
Veliki
El-'Azm
Koji
prata
El-Gafr
Koji
je
zahvalan
E-akr
Visoki
El-'Al
Veliki
El-Kebr
Branitelj
El-Hafz
Koji
pazi
i
izdrava
El-Mukt
Koji
obraun
vodi
El-Hasb
Velianstveni
El-Dell
Plemeniti
El-Kerm
Koji
prati
na
svaku
kretnju
Er-Rekb
Koji
molbe
prima
El-Mudb
Koji
Milou
i
Znanjem
sve
zauzima
El-Vesi'a
Mudri
El-Hakm
Koji
voli
El-Vedd
Slavljeni
El-Medd
Koji
proivljava
El-Bais
Koji
je
svemu
svjedok
E-ehd
Vrhovna
Istina
El-Hakk
Koji
se
stara
i
brine
El-Vekl
Jaki
El-Kavij
vrsti
El-Metn
Zatitnik
El-Velj
Hvaljeni
El-Hamd
Koji
i
sitnice
obuhvata
i
broj
im
zna
El-Muhsj
Koji
iz
poetka
stvara
El-Mubdij'
Koji
poslije
smrti
u
ivot
vraa
El-Mu'd
Koji
ivot
daje
El-Muhj
Koji
smrt
daje
El-Mumt
ivi
El-Hajj
Koji
sve
odrava
El-Kajjm
Imuni
El-Vdid
Slavni
El-Mdid
Jedini
El-Vhid
Kome
se
svako
obraa
Es-Samed
Moni
El-Kdir
Koji
sve
moe
El-Muktedir
Koji
unapreuje
El-Mukaddim
Koji
zapostavlja
El-Muahir
Prvi
El-Evvel
Posljednji
El-hir
Jasni
Ez-Zhir
Skriveni
El-Btin
Upravatelj
El-Velj

78
Preuzvieni
79
Dobroinitelj
80
Koji
pokajanje
mnogo
prima
81
Osvetnik
82
Koji
prata
83
Samilosni
84
Vlasnik
svake
vlasti
i
carstva
85
Kome
pripada
velianstvo
i
ast
Zul
delali
86
Koji
pravdu
dijeli
87
Koji
sakuplja
88
Bogati
89
Koji
bogatstvo
daje
90
Koji
bogatstva
liava
91
Koji
stvara
tetu
92
Koji
daje
korist
93
Svjetlost
94
Koji
upuuje
na
pravi
put
95
Besprimjerni
Tvorac
iz
nita
96
Vjeni
97
Nasljednik
98
Koji
upuuje
na
potrebe
i
koristi
99 Strpljivi, koji ne uri sa kaznom Es-Sabr

El-Mutel
El-Ber
Et-Tevb
El-Muntekim
El-'Afvu
Er-Raf
Mlikul-mulk
vel
ikram
El-Muksit
El-Dami'a
El-Ganj
El-Mugnj
El-Mani
Ed-Dr
El-Hd
En-Nr
Es-Sabr
El-Bedia'
El-Bk
El-Vris
Er-Rid