Professional Documents
Culture Documents
Odabir Glavnih Parametara He Postrojenja
Odabir Glavnih Parametara He Postrojenja
Odabir Glavnih Parametara He Postrojenja
TEHNIKI FAKULTET
Preddiplomski sveuilini studij strojarstva
Zavrni rad
Ivan amani
0069041989
SVEUILITE U RIJECI
TEHNIKI FAKULTET
Preddiplomski sveuilini studij strojarstva
Zavrni rad
Ivan amani
0069041989
IZJAVA
Sukladno lanku 10. Pravilnika o zavrnom radu i zavrnom ispitu na preddiplomskim
sveuilinim i strunim studijima Tehnikog fakulteta Sveuilita u Rijeci, izjavljujem
da sam samostalno izradio zavrni rad u razdoblju od 21. veljae 2011. do 14. srpnja
2011. Rad sam izradio iz kolegija Hidrauliki strojevi prema zadatku Povjerenstva za
zavrne ispite Preddiplomskog sveuilinog studija strojarstva br. 602-04/11-01/35 pod
vodstvom mentora: Doc. dr. sc. Zorana arije, dipl. ing. stroj.
______________________
Rijeka, srpanj 2011.
Ivan amani
0069041989
na
podrci
realizaciji
ovog
rada.
mog
dosadanjeg
studiranja
na
Tehnikom
fakultetu.
Takoer
se
zahvaljujem
dr.
sc.
Marku
na
suradnju
pomo,
svojim
idejama
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 5
RIJEKA
SADRAJ
1.
UVOD................................................................................................................... 7
1.1 Opis stanja i definicija problema ........................................................................ 7
1.2 Cilj i tema rada .................................................................................................. 7
1.3 Struktura zavrnog rada ..................................................................................... 7
2.
HE POSTROJENJE ............................................................................................ 21
3.1 Osnovni dijelovi HE postrojenja ...................................................................... 21
3.2 Osnovne vrste turbina ...................................................................................... 22
3.2.1
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 6
RIJEKA
3.2.2
3.2.3
4.
Francisova turbina................................................................................ 23
Peltonova turbina ................................................................................. 24
6.
7. ZAKLJUAK ..................................................................................................... 75
8. LITERATURA ................................................................................................... 77
9. POPIS OZNAKA ................................................................................................ 78
10.
POPIS SLIKA I TABLICA ............................................................................. 79
11.
PRILOG KOD PROGRAMA U MATLAB-U ................................................ 81
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 7
RIJEKA
1. UVOD
1.1 Opis stanja i definicija problema
ivimo u danima kad je pitanje iskoritenja energije vrlo aktualno pitanje. Resursi
kojima se koristimo nisu nepotroivi, ve su ogranieni. ovjeanstvo se zbog toga sve vie
okree prema obnovljivim izvorima energije. Hidroenergija i njezino iskoritenje dio su te
prie. Energija vode se u hidroelektranama pretvara iz mehanike energije vrtnjom rotora
turbine u elektrinu energiju na etkicama generatora. Ta pretvorba energija iz jednog oblika
u drugi dogaa se uz prisutnost odreenih gubitaka. Cilj je smanjiti te gubitke, kako bi
iskoritenje energije bilo maksimalno.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 8
RIJEKA
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 9
RIJEKA
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 10
RIJEKA
2.2 Hidroelektrane
Hidroelektrane se mogu podijeliti prema njihovom smjetaju, padu vodotoka, nainu
koritenja vode, volumenu akumulacijskog bazena, smjetaju strojarnice, ulozi u
elektroenergetskom sustavu, snazi, itd.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 11
RIJEKA
reverzibilne ili crpno-akumulacijske, kod kojih se dio vode koji nije potreban
pomou vika struje u sustavu crpi na veu visinu, odakle se puta kada je
potrebnije.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 12
RIJEKA
na morske valove
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 13
RIJEKA
Energija plime i oseke spada u oblik hidroenergije koja gibanje mora uzrokovano
morskim mijenama ili padom i porastom razine mora, koristi za transformaciju u elektrinu
energiju i druge oblike energije. Za sad jo nema veih komercijalnih dosega na eksploataciji
te energije, ali potencijal nije mali. Energija plime i oseke ima potencijal za stvaranje
elektrine energije u odreenim dijelovima svijeta, odnosno tamo gdje su morske mijene
izrazito naglaene. Morske mijene su predvidljivije od energije vjetra i solarne energije. Taj
nain proizvodnje elektrine energije ne moe pokriti svjetske potrebe, ali moe dati veliki
doprinos u obnovljivim izvorima energije. Na pojedinim mjestima obale u zapadnoj
Francuskoj i u jugozapadnom dijelu Velike Britanije amplituda dostie i vie od 12 m. Za
ekonominu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m. Procjenjuje se da na svijetu
postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 14
RIJEKA
niskotlane
srednjotlane
visokotlane
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 15
RIJEKA
velike
male
mikro
piko
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 16
RIJEKA
Razlika izmeu velikih i malih hidroelektrana, odnosno donji i gornji granini iznosi
snage u cijelom svijetu pri tome nisu jednoznano odreeni pa se, na primjer, mogu kretati od
5 kW (u Kini) do 30 MW (SAD-u), dok se kod nas malom smatra HE snage izmeu 50 i 5000
kW. Takoer valja rei da u nekim zemljama postoji i dodatna podjela hidroelektrana malih
snaga na mikro, mini i male hidroelektrane.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 17
RIJEKA
od pola milijuna ljudi. Visina brane je visoka 185 i duga 2309 metara, na vrhu iroka 18
metara, a uz dno 124 metra. Akumulacijom je nastalo jezero dugo vie od 600 kilometara.
Poveat e se plovnost Yangtzea, ista hidroenergija smanjit e uporabu najprljavijeg fosilnog
goriva, ugljena, olakat e se slanje vode s juga na suni srednji i sjeverni dio Kine.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 18
RIJEKA
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 19
RIJEKA
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
LIST: 20
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 21
RIJEKA
3. HE POSTROJENJE
3.1 Osnovni dijelovi HE postrojenja
Osnovne dijelove, kao i ulogu svakog dijela postrojenja HE objasnit u na primjeru
jedne protone hidroelektrane. Osnovni dijelovi su: gornja akumulacija, vodna brana, dovodni
(horizontalni) tunel, vodna komora, zasunska komora, tlani (vertikalni) cjevovod, rava,
strojarnica, odvodni kanal.
Gornja akumulacija korisne zapremine vode stvara se vodnom branom. Ostvaruje se
nasipavanjem ili izgradnjom betonskih gravitacijskih brana. Voda se iz gornje akumulacije
putem ulazne graevine i horizontalnog dovodnog tunela transportira prema turbinskom
postrojenju. Na kraju dovodnog tunela, izvedenog od betona, nalazi se vodna i zasunska
komora. Vodna komora sprjeava ulazak zraka u cjevovod. Zasunska komora nalazi se iza
vodne komore, a prije tlanog cjevovoda. Ima ulogu potpunog zatvaranja horizontalnog
cjevovoda i odvajanja od tlanog cjevovoda.
Tlanim cjevovodom se voda transportira do strojarnice. Postavljen je koso ili u nekim
sluajevima okomito. Voda nakon tlanog cjevovoda ulazi u spiralno kuite, iji je zadatak
da ravnomjerno rasporedi vodu po obodu sprovodnog aparata. Sprovodni aparat se sastoji od
dva reda lopatica i to nepominih predprivodeih te pominih privodeih. Predprivodee
nazivamo statorskim jer su nepomine, a privodee nazivamo regulacijskim radi njihove
uloge reguliranja protoka (snage) kroz vodnu turbinu. U strojarnici se najee nalazi vie
istih jedinica turbo-generatora. Turbo-generator predstavlja vodnu turbinu koja je vratilom
vrsto povezana s rotorom generatora. Opstrujavanjem rotorskih lopatica ostvaruje se okretni
moment koji se direktno prenosi rotoru generatora. Generatorom se proizvodi elektrina
struja. Preraena voda se nakon rotora putem odvodne cijevi, difuzora odvodi u donju vodu.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 22
RIJEKA
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 23
RIJEKA
Na slici su prikazane: (1) rotorske lopatice, (2) glavina s konusnom kapom, (3)
vratilo, (4) statorske lopatice, (5) regulacijske lopatice, (6) spirala, (7) difuzor.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 24
RIJEKA
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
LIST: 25
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 26
RIJEKA
za 50 Hz
za 60 Hz
gdje je
(4.1)
broj polova generatora koji mora biti paran, te ako je taj broj vei od 24 poeljno je
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 27
RIJEKA
Svi rotirajui dijelovi turbogeneratora, lopatice rotora i rotor turbine, vratilo, rotor
generatora, rotiraju u zajednikom sustavu leajeva. Potrebna su dva tipa leajeva: vodei
leajevi, koji sprjeavaju samo radijalan pomak rotirajuih dijelova, i odrivni leajevi koji
preuzimaju aksijalna optereenja. Aksijalna optereenja u vertikalnim turbo generatorskim
jedinicama definirana su kao suma teine rotacijskih dijelova i aksijalnog djelovanja
hidrodinamikog opstrujavanja lopatica.
Postoje razliiti nosai, tj. oslonci rotirajuih dijelova. Slika 4.1a prikazuje generator
iji odrivni leaj (TB) i gornji vodei leaj (GB1) lee na gornjem nosau (10) prenosei
optereenje na statorski blok koji je uvren u betonskoj konstrukciji. Drugi vodei leaj
(GB2) je smjeten u donjem nosau (11) koji je uvren u betonu, i trei turbinski vodei
leaj je smjeten na kuitu turbine(12). Shema 4.1b i 4.1c prikazuju generator tipa kiobran
iji odrivni leaj se nalazi ispod rotora generatora i smjeten je na vrstom donjem nosau
(11) ( shema 4.1b). Preuzima optereenje na kuite turbine (12) preko potporne konstrukcije
(13) ( shema 4.1c). Vrlo vaan zakljuak je da iako turbogenerator HE se sastoji od dva
zasebna dijela: turbine i generatora, on ima zajedniki sustav leajeva.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 28
RIJEKA
Slika 4.3 prikazuje strojarnicu HE Nurek Hydro na rijeci Vakhsh s radijalnoaksijalnom turbinom. Ovi primjeri jasno pokazuju da turbina i turbo generator odreuju
dimenzije potopljenog dijela strojarnice te je njihov oblik usko povezan s ostalim dijelovima.
Dijelovi strojarnice HE na slici 4.3 su (1) generator, (2) rotor, (3) difuzor, (4) kuglasti
zatvara, (5) transformator, (6) mosna dizalica.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 29
RIJEKA
hidroelektrane. Svaka velika tvornica turbina ima svoje nazivlje za raspoloive vrste
hidraulikih turbina. Nazivlje u obliku dijagrama, ije su osi pad i snaga pokazuje
preporueno podruje za svaki tip turbine. Standardne metode za obiljeavanje turbine ne
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 30
RIJEKA
postoje, ve svaka tvrtka slui se vlastitim sistemom. Ovdje, i openito govorei, oznaka mora
dati osnovne informacije kao to su tip turbine, maksimalno dozvoljen pad, te informacije
koje definiraju turbine.
Oznaka turbine moe biti sljedea: K20-800- Kaplanova turbine za maksimalan pad
800 cm (promjer moe biti napisan i u inima) ; F170-500-
do 20 metara, promjera
napomenuti da za istu oznaku, moe postojati vie turbine koje se razlikuju po svojstvima i
karakteristikama.
Ove razlike kao pravilo su nedovoljne, ali ponekad su vane u praksi. Razliite vrste
turbina mogu biti oznaene:
Pr
Dijagonalne
Radijalno-aksijalne (Francis)
Impulsne (Pelton)
Pt
Maksimalni pad moe se navesti poslije slova koja definiraju tip turbine.Kao
dimenzija koja definira turbine, promjer ulaza u rotor
naznaen i izlazni promjer
karakteristikama turbine
jer izravno utjee na brzine
.
200 cm kod
10 000 kW) ; i
male turbine. Praktian znaaj ovakve podjele je u tome to su velike turbine u veini
sluajeva konstruirane i proizvedene individualno, pa je tako omogueno vie slobode pri
definiranju njegovih parametara.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 31
RIJEKA
, jer za isti pad i snagu turbine mogue je smanjiti promjer turbine, to jest, veliinu turbine i
strojarnice, smanjujui masu turbine, a poveavajui brzinu jedinice. Podruje stvarne
specifine brzine prikazano je na slici 4.5. Preporuene vrijednosti specifinih brzina,
temeljene na trenutnim podacima, prikazane su sekcijama ravnih linija. Specifina brzina
odreena je sljedeim formulama.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 32
RIJEKA
200 m
0,6
0,5
0,4
0,4
(4.2)
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 33
RIJEKA
dane su za nazivnu snagu i pad turbine, koje imaju srednje vrijednosti, blie minimumu.
Dvije odgovarajue vrijednosti
i koeficijent kavitacije
od 1.4 do 0,28.
Tablica 4.1 Osnovni konstrukcijski podaci aksijalnih turbina s podesivim lopaticama (Izvor [1])
= 0,21 ;
,05 ;
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 34
RIJEKA
dostie vrijednost od 1400) i protok. Ovakve se turbine koriste za najnie nazivne padove.
=6,8m , kuta
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 35
115 MW,
RIJEKA
= 0,35,
za padova do 200m, i
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 36
RIJEKA
Gdje je
a-b
2,7
0,45
max
m) i
max
(4.3)
je maksimalni pad (u
metrima).
Ako se turbina sastoji i od elinog spiralnog kuita (spirale), kuite tei:
s,c
a-b
s,c
a-b
GT a-b
(4.3a)
a-b
a-b
do
GT a-b
(4.3b)
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 37
RIJEKA
Gdje je
r-a
2,5
s,c
m) i
1
r-a
(
max
max
0,2
(4.4)
r-a
=0,25
r-a
(4.4a)
s,c
r-a
treba biti 25
do 40 % manja.
Teina rotora radijalno-aksijalne protone turbine je priblino definirana:
r
r-a
=(0,55 do 0,65)
(4.5)
s,t=
(kilogram
40 do 50 m
Kaplanove turbine imaju manju masu nego Francisove za jednaku snagu. Zanimjivo je rei da
dimenzija turbine
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 38
RIJEKA
- neto pad
- maksimalan pad
- minimalni pad
- potrebna konstrukcijska snaga turbine
-apsolutna visina gornje vode
Vrijednosti
Id
It
2. Protok
0,9 do 0,92.
3. Promjer turbine
1:
(4.7)
Za radijalno-aksijalne turbine, smanjeni protok
jednak je protoku
na liniji od 5%
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 39
RIJEKA
s odgovarajuim vrijednostima
poeljan maksimalan
Srednje vrijednosti
. Uvijek je
interpolacijom.
smanjena brzina
5.
bez rezerve.
7. Teina turbine
Izraunata je prema priblinim formulama 4.3 do 4.5 ili se upuuju na sline konstrukcije.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 40
RIJEKA
max
prema dodijeljenom
d,
i padova
min,
Za
nai
. Izraunamo i protok
(vrijednost je pretpostavljena).
Treba iscrtati rezultirajue toke na univerzalnoj krivulji karakteristika kao i na slici 4.9,
iscrtavajui i iskoriteno podruje. Podruje je definirano linijama a,b,c,d,e. Vrlo je pogodno
kada se podruje visoke efikasnosti nalazi unutar iskoristivog podruja.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 41
RIJEKA
Primjer 4.1
Odabrati turbinu prema danim uvjetima:
=70 MW,
=95 m,
vode je 250m.
Rjeenje:
1. Odabrati radijalno-aksijalnu turbinu F115 iz tablice 4.4.
2. Pronai protok za
90 % prema:
m3/s
m3/s
cm.
rpm (tablica 4.4). Prema jednadbi
Za radijalno-aksijalnu turbinu
4.8 odreeno je:
rpm
rpm
rpm.
za
iznosi:
m
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 42
RIJEKA
-visina ulaza
Primjer 4.2
Odabrati vertikalnu turbinu prema danim uvjetima:
MW,
m,
m,
2. Pronai protok za
88 % prema:
m3/s
Uzimamo
za
uvjete nalazimo
Za ove
m
Dubina turbine je prihvatljiva. Ako se dubina smanjuje, odnosno, visina
vrijednost
se moe pretpostaviti.
cm.
se poveava, nia
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 43
RIJEKA
rpm
rpm.
m
m
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 44
RIJEKA
Primjer 4.3
Odrediti karakteristike horizontalne cijevne turbine po uvjetima iz primjera 2.
Rjeenje:
Protok ostaje nepromijenjen
formulu 4.7:
m
Prema tablici 4.2,
rpm
i
m
m i
, te
s=
-13,2 m iznositi:
m
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 45
RIJEKA
itd., uzimamo iz
mi
m:
rpm
Gdje je
Slika 4.10 Univerzalne karakteristike Pelton turbine (s jednom mlaznicom, 18 lopatica, D=380 mm, a0=pomak
igle)
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 46
RIJEKA
Gdje je
jednadbe s
, te dobijemo:
Za smanjene parametre
mi
m:
(4.10)
i omjerom
odreen brojem
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 47
RIJEKA
Raspon vrijednosti
za najpovoljnije omjere
pretpostavljamo koristnost
2. Odrediti vrijednost
i pada
i promjer rotora
odstupa
mijenja se
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 48
RIJEKA
(4.16)
-promjer mlaznice
(4.17)
(4.18)
gdje je
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 49
RIJEKA
Primjer 4.4
Odabrati Pelton turbinu snage
MW i pada
m.
Rjeenje:
1. Odrediti
.
m3/s
m3/s i
2. Za
za razliite
broj
mlaznica
D1
n
6,3
4,45
3,63
3,15
2,57
161,8
229,2
280,9
323,7
396,8
rpm
. Tu
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 50
RIJEKA
; omjer
m
m
Primjer 4.5.
Odabrati Pelton turbinu snage
kW i pada
m.
Rjeenje:
1. Odrediti
.
m3/s
rpm i
dobivamo:
m
rpm
m3/s, za
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 51
RIJEKA
rpm. Nai
iz jednadbe 4.15 :
m
U tom sluaju:
m3/s
to je znatno manje nego prema krivulji prema slici 4.10.
3. Nai
prema (4.16) :
m
U ovom sluaju
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 52
RIJEKA
u cijevima.
i hidraulikim gubicima
, prvenstveno
, pa imamo vezu:
)
Kako se poveava
Gubici
uglavnom ovisi o
, poveava se i
(4.21)
HE.
Kada protok raste, odnosno kada snaga turbine
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 53
RIJEKA
Maksimalan pad
, minimalan pad
biti e manji od
i pad
i manja je od
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 54
RIJEKA
matematiku i izraune,
razvoj algoritama,
njegov programski jezik omoguava izgradnju vlastitih alata za viekratnu uporabu. Moete
lako sami kreirati vlastite funkcije i programe (poznate kao M-datoteke) u kodu Matlab-a.
Skup specijaliziranih M-datoteka za rad na odreenoj klasi problema naziva se Toolbox. S
Matlab-om dolazi nekoliko Toolbox-ova koji su i vie od kolekcije korisnih funkcija; oni
predstavljaju rezultate istraivanja vrhunskih strunjaka iz podruja upravljanja, obrade
signala, identifikacije procesa, i drugih. Dakle uz pomo Matlab-a moete sami razviti nove
ili adaptirati postojee Toolbox-ove za rjeavanje odreenih problema
Naredbe za Matlab unosimo u komandni prozor, osnovni prozor Matlab-a. Taj je
prozor neka vrsta terminala operacijskog sustava i u njemu vrijede i osnovne terminalske
operacijske komande za manipulaciju datotekama. Trenutni direktorij moemo promijeniti
poznatom naredbom cd, a izvravati moemo funkcije/naredbe koje su u path-u. Pored toga
uz Matlab novije verzije dolazi i vlastiti editor M-datoteka s debugerom.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 55
RIJEKA
prozora
kvadratii za odabir i tipa (mogue je odabrati vie kvadratia - eng. check box)
kruii za odabir ili tipa (mogue je odabrati samo jedan krui - eng. radio button)
Pomou grafikog suelja uporaba dananjih raunala je mnogo jednostavnija nego u
doba DOS operativnog sustava koji je bio prilino negostoljubiv prema novim korisnicima
raunala. Veina dananjih operativnih sustava ima mogunost uporabe grafikog suelja,
dakle kursora, ikona, prozora i drugih elemenata.
Moj zadatak u zavrnom radu bio je koritenjem dostupne literature kreirati rutinu za
odabir glavnih parametara HE postrojenja. U prethodnom poglavlju to je prikazano raunski,
korak po korak, s pripadajuim objanjenjima. Zadatak emo sada izvesti koritenjem Matlaba i njegovih naprednih mogunosti izrade korisnikog grafikog suelja (Matlab GUI).
Matlab omoguava da se GUI kreira programski i interaktivno, pomou GUIDE-a, koji je
interaktivni GUI builder. Na taj sam nain i ja napravio grafiko suelje, pa u ga objasniti
kroz korake. Funkcija koju smo napisali u programskom dijelu programa (m-file) pomou
GUI-a grafikog suelja, stvara odabir_HE.fig.
Ona se sastoji od funkcija koje ju pokreu, funkcija za unos argumenata od strane
korisnika (edit-funkcije) i funkcija koje postepeno pokreu odreene dijelove programa
(pushbutton, listbox-funkcije). Konani rezultat funkcije je izraun, tj. prikaz traenih
podataka.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 56
RIJEKA
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 57
RIJEKA
- neto pad
- maksimalan pad
- neto pad
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 58
RIJEKA
Pritiskom na gumb Push Button, koji se nalazi odmah ispod polja za unos vrijednosti,
unesene se vrijednosti provjeravaju. Ukoliko su vrijednosti izvan normalnih granica (jako
veliki ili mali, te negativni broj) javlja se poruka koja o tome obavjetava korisnika. Pad
kree se u granicama od 6 do 700 m. Ukoliko je vrijednost izvan tih granica, a pozitivan je
broj program automatski uzima najblii broj unutar granica, o tome obavjetava korisnika i
nastavlja se izvrenje programa. Npr. ako upiemo pad od 4 m, program uzima vrijednost 6 m
i s njim nastavlja proraun. Ukoliko je bilo koji upisani broj manji od nule, javlja se poruka
upozorenja, te e korisnik morati ponovno upisivati broj.
U sluaju da su sve etiri vrijednosti ispravno napisane, program nastavlja s radom.
Crta se graf kojem je na apscisi ucrtan pad
s.
Graf je u
logaritamskom mjerilu po bazi 10. Na grafu se prikazuju i etiri pravca (plave boje) koja
prikazuju podruje rada pojedine turbine. Pravci su sljedeih jednadbi:
200 m
0,6
0,5
0,4
0,4
Na grafu se dodatno crta vertikalni pravac (crvene boje) koji sijee jedan ili dva gore
navedena pravca, te horizontalni pravac (crvene boje) okomit na vertikalni u toki sjecita
vertikalnog s gore navedenim pravcima. Ta sjecita su na grafu oznaena crvenim kruiima, i
predstavljaju radne toke turbine. Ukoliko imamo dva sjecita moemo birati izmeu dvije
turbine, a ukoliko je samo jedno u obzir dolazi samo jedna od ponuenih turbina.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 59
RIJEKA
Nastavak rada programa je sam odabir vrste turbine, to je kljuni dogaaj programa.
Odabiremo turbinu pritiskom na ponuene gumbove, ili ponueni gumb u desnom gornjem
kutu.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 60
RIJEKA
Nakon pritiska gumba program vri izraun traenih vrijednosti za odabranu turbinu.
Ovisno o padu ispisuju se tablini podaci kao i naziv tipa turbine za izabranu vrstu turbine. Ti
podaci su matrino pohranjeni, te ih program raznim naredbama iznosi korisniku. Raunaju se
vrijednosti karakteristine za odabranu turbinu: npr.: protok, promjer turbine, brzina rotacije,
broj polova generatora, dozvoljena sisna visina, minimalna visina difuzora, teina, osnovne
dimenzije turbine, itd. Prikazuje se i slika same turbine s dimenzijama.
Iznimka su Peltonove turbine i njihov odabir. Za razliku od aksijalnih i radijalno
aksijalnih turbina, odabir Peltonovih turbina vri se na temelju dvije, a ne etiri veliine.
To su:
-
- neto pad
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 61
RIJEKA
Unesemo li samo te dvije veliine, i pritisnemo gumb Push Button, program vri
provjeru tonosti upisa, tj. provjerava ako su brojevi pozitivni. Ukoliko nisu o tom
obavjetava korisnika. Pad
izvan tih granica, a pozitivan je broj, program automatski uzima najblii broj unutar granica, o
tome obavjetava korisnika i nastavlja se izvrenje programa.
Jedini mogui odabir je Peltonova turbina, te pritiskom na gumb Peltonova turbina
program rauna protok. Korisnik tada sam odabire broj mlaznica, te odabire najpovoljniju
varijantu s obzirom na brzinu rotacije. Ponueni brojevi mlaznica su: 1, 2, 3, 4, 6. U sluaju
da je brzina prevelika, vea od 750 rpm, program obavjetava korisnika i uzima tu brzinu za
daljnji proraun. Korigira se ve izraunati promjer turbine i protok, te raunaju ostale
osnovne dimenzije turbine. U sluaju kada je brzina manja od 750 rpm, program razmatra
dobivene vrijednosti, te u skladu s najbliom sinkronom brzinom usvaja i rauna konane
vrijednosti, te osnovne dimenzije turbine.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 62
RIJEKA
Slika 5.6 Odabir broja mlaznica kod Peltonove turbine i ispis traenih podataka
, koji su
prikazani, s obzirom na broj mlaznica. Program rauna taj omjer, a to je omjer promjera
mlaza i promjera rotora turbine
najpovoljnijim omjerima.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 63
RIJEKA
Na temelju zadanih vrijednosti imamo samo jedan mogui odabir - radijalno aksijalnu
turbinu. Traene vrijednosti dobivene kao rezultat programa su identine vrijednostima
dobivenim raunskim putem.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 64
RIJEKA
Slika 5.8 Odabir aksijalnih turbina: aksijalna horizontalna turbina s pominim lopaticama
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 65
RIJEKA
Slika 5.9 Odabir aksijalnih turbina: aksijalna vertikalna turbina s pominim lopaticama
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 66
RIJEKA
U primjeru 4.5 postoji problem s prevelikom brzinom vrtnje turbine. U programu je taj
problem vrlo jednostavno rijeen. Na temelju zadanih vrijednosti imamo samo jedan mogui
odabir - Peltonovu turbinu. Nakon to smo odabrali Peltonovu turbinu, javlja se opcija
odabira broja mlaznica. U ovom sluaju najpovoljnija varijanta je 1 mlaznica, te odabiremo tu
vrijednost. Javlja se upozorenje (Slika 5.11.). Dobivena brzina vrtnje iznosi 1628,1 rpm, te je
ona previsoka. Usvajamo vrijednost od 750 rpm i s njom nastavljamo izraun. Traene
vrijednosti dobivene kao rezultat programa su identine vrijednostima dobivenim raunskim
putem, to moemo vidjeti na slici 5.11.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
LIST: 67
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 68
RIJEKA
HE Rijeka
HE Rijeka je visokotlano derivacijsko postrojenje koje koristi vode vodotoka Rjeina.
Strojarnica HE Rijeka smjetena je na koti 5 m.n.m. uz korito Rjeine blizu morske obale, a u
centru grada. Zahvat vode smjeten je nekoliko kilometara uzvodno u koritu Rjeine na koti
229,50 m.n.m. Izgradnjom betonske gravitacijske brane visine 35 m ostvaren je zahvat vode
za elektranu i akumulacijski bazen korisne zapremnine 470000 m3. Neposredno uz branu
smjeten je ulazni ureaj dovodnog tunela opremljen finom reetkom i tablastim zatvaraem.
Dovodni tlani tunel promjera 3,20 m i duine 3117 m, dovodi vodu do vodne i zasunske
komore smjetene u brdu Katarina iznad Rijeke gdje poinje tlani cjevovod. elini tlani
cjevovod, promjera 2,3 m pri vrhu i 2,2 m pri dnu, dugaak je 803 m. Ispred same strojarnice
tlani cjevovod rava se prema dvije proizvodne jedinice. Turbine se tipa Francis, snage 19,28
MW, instaliranog protoka 10,5 m3/s i konstruktivnog pada turbine 213 m. Generatori su snage
23 MVA, faktora uinka 0,8 i generatorskog napona 10,5 kV.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 69
RIJEKA
HE Rijeka ima dvije proizvodne jedinice, tj. dvije turbine. U izraunu raunamo s jednom
turbinom.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
izraunati
podaci
stvarni
podaci
Q [m3/s]
10,5
9,9
D1 [mm]
1519
1000
D2 [mm]
1071
880
D0 [mm]
1720
1200
b [mm]
214
150
n [rpm]
600
750
LIST: 70
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 71
RIJEKA
6.2 HE Orlovac
HE Orlovac je derivacijsko postrojenje i dio hidroenergetskog sustava sliva rijeke
Cetine. Objekti hidroelektrane nalaze se u dvije drave: akumulacije s pripadajuim objektima
i jedan dio dovodnog tunela u Bosni i Hercegovini, a drugi dio dovodnog tunela, vodna
komora, tlani cjevovod, strojarnica i odvodni kanal strojarnice u Republici Hrvatskoj.
Osnovna koncepcija tehnikog rjeenja HE Orlovca je da se povrinske vode krkih polja
jugozapadne Bosne, koje su se u prirodnom stanju gubile u ponorima i podzemnim putevima
dolazile u Cetinu, zahvate u akumulacijsko jezero Buko blato, tunelom kroz masiv
Kamenice prevedu prema Sinjskom polju i kontrolirano koriste na padu od oko 400 m, a
zatim dovedu u rijeku Cetinu za daljnje koritenja na nizvodnim hidroelektranama do mora.
Buko blato zapremine 800 mil. m3 praktiki moe preuzeti volumen dvogodinjeg srednjeg
dotoka u akumulaciju i na taj nain vriti potpuno godinje vodno izravnavanje, to HE
Orlovac omoguuje da radi iskljuivo kao vrno postrojenje i da prema potrebi kontrolirano
isputa vodu prema HE Zakuac, najveoj hidroelektrani sliva rijeke Cetine. Osim
akumulacije Buko blato, postoji jo akumulacija Mandak iz koje se vode prebacuju kanalom
u Buko blato. Mreom kanala dovode se vode do kompenzacijskog bazena Lipa iz kojeg idu
prema hidroelektrani, odnosno ako je dotok s Livanjskog polja vei od potreba elektrane,
reverzibilnim kanalom Lipa-Buko blato prebacuju se u akumulaciju Buko blato, pomou
reverzibilnog postrojenja crpne stanice Buko blato.
Iz bazena Lipa voda se odvodi preko ulaznog ureaja dovodnim tunelom duine 12100
m, promjera 5,5 m i propusne moi 70 m3/s, te tlanim cjevovodom do strojarnice HE
Orlovac. Na kraju dovodnog tunela smjetena je vodna komora se vertikalnim oknom na koje
se u donjem dijelu nadovezuju dvije horizontalne komore svaka duine 60 m. Iza vodne
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 72
RIJEKA
HE Orlovac ima tri proizvodne jedinice, tj. tri turbine. U izraunu raunamo s jednom
turbinom.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
izraunati
podaci
stvarni
podaci
Q [m3/s]
23,3
23,5
D1 [mm]
2520
2100
D2 [mm]
1740
1365
D0 [mm]
2860
2520
b [mm]
224
168
n [rpm]
600
500
LIST: 73
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 74
RIJEKA
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 75
RIJEKA
7. ZAKLJUAK
U ovom zavrnom radu opisan je nain na koji se energija vode pretvara u elektrinu
energiju u hidroelektranama. Izvrena je podjela hidroelektrana s obzirom na razne faktore:
prema smjetaju, snazi, padu vodotoka, itd. Sve to s ciljem opisa pojedinog dijela HE
postrojenja. Navedeni su dijelovi HE postrojenja od akumulacijskog bazena do strojarnice i
difuzora, te opisana njihova funkcija. No, glavni dio rada odnosi se na sam odabir dijelova HE
postrojenja, tj. njihovih karakteristika. Odabiru turbine, kao najvanijem dijelu svake
hidroelektrane, posveena je najvea pozornost.
Iz ovog rada se moe zakljuiti da je pad vodotoka najvanija veliina prema kojoj se
biraju dijelovi HE postrojenja. Ovisno o padu vri se odabir turbine. Openito, za male
padove do 70 m koriste se aksijalne turbine. Radijalno-aksijalne se koriste za srednje padove
do priblino 600-700 m. Za one najvie padove koristimo Peltonove impulsne turbine. S
obzirom na pad vodotoka, razinu donje vode i konstrukcijsku snagu HE u radu je opisana
procedura izrauna glavnih parametara HE postrojenja.
Praktian dio rada odnosi se na stvaranje grafikog korisnikog suelja u Matlab-u.
Bilo je potrebno kreirati grafiko suelje koje e na temelju zadanih podataka izvriti pravilan
odabir turbine HE, te na temelju toga izraunati traene vrijednosti: protok, promjer turbine,
brzina rotacije, broj polova generatora, dozvoljena sisna visina, minimalna visina difuzora,
teina, osnovne dimenzije turbine, itd. Kod odabira Peltonovih turbina prisutan je jedan
meukorak: odabir broja mlaznica. Nakon to smo odabrali najpovoljniju varijantu (s obzirom
na brzinu vrtnje turbine koja ne smije biti previsoka) program rauna osnovne parametre HE
postrojenja. Drugi dio praktinog dijela rada vezan je za usporedbu parametara postojeih HE
Rijeka i HE Orlovac, s podacima izraunatim prema preporuenim postupcima. Zakljuak je
da se stvarne i izraunate vrijednosti znaajno razlikuju, zbog koeficijenata i parametara koji
se razlikuju od turbine do turbine, i od proizvoaa do proizvoaa, a dobivaju se temeljem
preliminarnih ispitivanja i istraivanja.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 76
RIJEKA
Cijeli rad mogao bih podijeliti u dva dijela: analizu procedure izrauna i odabir turbine
HE postrojenja, te izradu grafikog suelja za odabir i izraun glavnih parametara HE. Nakon
to smo prouili proceduru samog izrauna i odabira turbine, potrebno je bilo to znanje
sintetizirati u obliku grafikog suelja. Usporeujui izraeno grafiko suelje u odnosu na
proraun iz knjige dolazimo do zakljuka da se suelje moe primijeniti pri odabiru turbina uz
mnotvo prednosti. Kao osnovnu prednost naveo bih jednostavan i brz odabir turbostroja, na
temelju unesenih podataka. Tu osnovnu prednost omoguuje vizualna implementacija i
interaktivnost prorauna u obliku grafikog suelja. Sve u svemu, izraeno grafiko suelje
moe biti vrlo koristan alat pri odabiru turbine postrojenja HE.
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 77
RIJEKA
8. LITERATURA
[1]
G. Krivchenko, Hydraulic machines: Turbines and pumps, CRC Press, Inc., U.S.A.,
1994.
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrane
[7]
http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/rijeka.aspx
[8]
http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/orlovac.aspx
[9]
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
9. POPIS OZNAKA
Oznaka
Mjerna jedinica
Naziv
a0
b0
D0
D1
D2
Dc
Dout
dc
dc,s
dj
dn
G
g
H
Hd
Hmax
Hs
h
h1
hloss
k
N
Nd
Nins
n
n'I
ns
nsyn
p
Q
Qd
Q'I
zj
zhw
zhw
gen
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
m
kg
ms-2
m
m
m
m
m
m
m
W
W
W
rpm
rpm
rpm
rpm
m3/s
m3/s
m3/s
m
m
%
%
-
LIST: 78
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 79
RIJEKA
Naziv slike
Slika 2.1
Slika 2.2
Slika 2.3
Slika 2.4
Slika 2.5
Slika 3.1
Slika 3.2
Slika 3.3
Slika 4.1
Slika 4.2
9
12
17
18
20
23
24
25
27
35
37
40
Slika 4.3
Slika 4.4
Slika 4.5
Slika 4.6
Slika 4.7
Slika 4.8
Slika 4.9
Slika 4.10
Slika 4.11
Slika 4.12
Slika 4.13
Slika 5.1
Slika 5.2
Slika 5.3
Slika 5.4
Slika 5.5
Slika 5.6
Slika 5.7
Slika 5.8
Slika 5.9
Slika 5.10
Slika 5.11
Stranica
28
29
31
32
33
45
48
51
52
56
57
59
60
61
62
63
64
65
66
67
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 80
RIJEKA
Slika 6.1
Slika 6.2
Slika 6.3
Slika 6.4
Broj tablice
Naziv tablice
Tablica 4.1
Tablica 4.2
Tablica 4.3
Tablica 4.4
Tablica 4.5
Tablica 6.1
Tablica 6.2
69
70
72
73
Stranica
33
34
36
47
49
70
73
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
LIST: 81
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 82
RIJEKA
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 83
RIJEKA
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 84
RIJEKA
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 85
RIJEKA
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
00000195
00000196
00000197
00000198
00000199
00000200
00000201
00000202
00000203
00000204
00000205
00000206
00000207
00000208
00000209
00000210
00000211
00000212
00000213
00000214
00000215
00000216
00000217
00000218
00000219
00000220
00000221
00000222
00000223
00000224
00000225
00000226
00000227
00000228
00000229
00000230
00000231
00000232
00000233
00000234
00000235
00000236
00000237
00000238
00000239
00000240
00000241
00000242
00000243
00000244
00000245
00000246
00000247
00000248
axes(handles.axes1);
plot(x,y,'ro');
axes(handles.axes1);
plot([a a], [80 y],'r')
axes(handles.axes1);
plot([0.1 a], [y y],'r')
y=2300/(x^0.4);
axes(handles.axes1);
plot(x,y,'ro');
axes(handles.axes1);
plot([a a], [80 y],'r')
axes(handles.axes1);
plot([0.1 a], [y y],'r')
set(handles.pushbuttonRAT, 'Visible', 'Off');
set(handles.pushbutton5, 'Visible', 'Off');
end
end
if x>=17
if x<33
y=2300/(x^0.4);
axes(handles.axes1);
plot(x,y,'ro')
axes(handles.axes1);
plot([a a], [80 y],'r')
axes(handles.axes1);
plot([0.1 a], [y y],'r')
set(handles.pushbuttonHAT, 'Visible', 'Off');
set(handles.pushbuttonRAT, 'Visible', 'Off');
set(handles.pushbutton5, 'Visible', 'Off');
end
end
if x>=33
if x<=70
y=2300/(x^0.4);
axes(handles.axes1);
plot(x,y,'ro')
axes(handles.axes1);
plot([a a], [80 y],'r')
axes(handles.axes1);
plot([0.1 a], [y y],'r')
y=2600/(x^0.5);
axes(handles.axes1);
plot(x,y,'ro')
axes(handles.axes1);
plot([a a], [80 y],'r')
axes(handles.axes1);
plot([0.1 a], [y y],'r')
set(handles.pushbuttonHAT, 'Visible', 'Off');
set(handles.pushbutton5, 'Visible', 'Off');
end
end
LIST: 86
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 87
RIJEKA
00000249 if x>70
00000250
if x<200
00000251
y=2600/(x^0.5);
00000252
axes(handles.axes1);
00000253
plot(x,y,'ro')
00000254
axes(handles.axes1);
00000255
plot([a a], [80 y],'r')
00000256
axes(handles.axes1);
00000257
plot([0.1 a], [y y],'r')
00000258
set(handles.pushbuttonHAT, 'Visible', 'Off');
00000259
set(handles.pushbuttonVAT, 'Visible', 'Off');
00000260
set(handles.pushbutton5, 'Visible', 'Off');
00000261
end
00000262 end
00000263
00000264 if x>=200
00000265
if x<=700
00000266
y=4400/(x^0.6);
00000267
axes(handles.axes1);
00000268
plot(x,y,'ro')
00000269
axes(handles.axes1);
00000270
plot([a a], [80 y],'r')
00000271
axes(handles.axes1);
00000272
plot([0.1 a], [y y],'r')
00000273
set(handles.pushbuttonHAT, 'Visible', 'Off');
00000274
set(handles.pushbuttonVAT, 'Visible', 'Off');
00000275
set(handles.pushbutton5, 'Visible', 'Off');
00000276
end
00000277 end
00000278
00000279 %ograniavamo unos vrijednosti x u granice od 0 do 700
00000280 if x>700
00000281
x=700;
00000282
set(handles.edit1,'String','700');
00000283
y=4400/(x^0.6);
00000284
axes(handles.axes1);
00000285
plot(x,y,'ro')
00000286
axes(handles.axes1);
00000287
plot([x x], [80 y],'r')
00000288
axes(handles.axes1);
00000289
plot([0.1 x], [y y],'r')
00000290
set(handles.pushbuttonHAT, 'Visible', 'Off');
00000291
set(handles.pushbuttonVAT, 'Visible', 'Off');
00000292
set(handles.pushbutton5, 'Visible', 'Off');
00000293
m=msgbox ('vrijednost Hmax mora biti u granicama od 6 do 700
m, pa uzimamo Hmax=700m ');
00000294 end
00000295
00000296 if x<=0
00000297
m=msgbox ('vrijednost Hmax treba biti > 0');
00000298
set(handles.pushbuttonHAT, 'Visible', 'Off');
00000299
set(handles.pushbuttonVAT, 'Visible', 'Off');
00000300
set(handles.pushbuttonRAT, 'Visible', 'Off');
00000301
set(handles.pushbutton5, 'Visible', 'Off');
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 88
RIJEKA
00000302 end
00000303
00000304 %Hd , TW i Nd uzimamo iz unesenih vrijednosti
00000305 Hd=get(handles.edit2,'String');
00000306 Hd=str2double(Hd);
00000307 TW=get(handles.edit3,'String');
00000308 TW=str2double(TW);
00000309 Nd=get(handles.edit4,'String');
00000310 Nd=str2double(Nd);
00000311
00000312 %ograniavnje ostalih vrijednosti u sluaju da su manje ili
jedanke 0
00000313 if Hd<=0
00000314
m=msgbox ('vrijednost Hd treba biti > 0');
00000315
set(handles.pushbuttonHAT, 'Visible', 'Off');
00000316
set(handles.pushbuttonVAT, 'Visible', 'Off');
00000317
set(handles.pushbuttonRAT, 'Visible', 'Off');
00000318
set(handles.pushbutton5, 'Visible', 'Off');
00000319 end
00000320 if TW<0
00000321
m=msgbox ('vrijednost TW treba biti > ili = 0');
00000322
set(handles.pushbuttonHAT, 'Visible', 'Off');
00000323
set(handles.pushbuttonVAT, 'Visible', 'Off');
00000324
set(handles.pushbuttonRAT, 'Visible', 'Off');
00000325
set(handles.pushbutton5, 'Visible', 'Off');
00000326 end
00000327 if Nd<=0
00000328
m=msgbox ('vrijednost Nd treba biti > 0');
00000329
set(handles.pushbuttonHAT, 'Visible', 'Off');
00000330
set(handles.pushbuttonVAT, 'Visible', 'Off');
00000331
set(handles.pushbuttonRAT, 'Visible', 'Off');
00000332
set(handles.pushbutton5, 'Visible', 'Off');
00000333 end
00000334
00000335 %pritiskom na pushbuttonHAT odabiremo aksijalnu horizontalnu
turbinu s pominim lopaticama, te slijedi izraun traenih vrijednosti
00000336 function pushbuttonHAT_Callback(hObject, eventdata, handles)
00000337 set(handles.uipanel6, 'Visible', 'On');
00000338 set(handles.uipanel7, 'Visible', 'On');
00000339 set(handles.uipanel8, 'Visible', 'On');
00000340 set(handles.uipanel9, 'Visible', 'On');
00000341 set(handles.uipanel13, 'Visible', 'On');
00000342 set(handles.uipanel14, 'Visible', 'On');
00000343 set(handles.uipanel3, 'Visible', 'Off');
00000344 set(handles.uipanel4, 'Visible', 'Off');
00000345 set(handles.uipanel5, 'Visible', 'Off');
00000346 set(handles.uipanel11, 'Visible', 'Off');
00000347 set(handles.uipanel12, 'Visible', 'Off');
00000348
00000349 %u GUI ubacujemo sliku pripadajue turbine
00000350 t=strcat(pwd,'\..\slike\','BULB.jpg');
00000351 axes(handles.axes3);
00000352 im=imread(t);
00000353 image(im)
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
00000354
00000355
00000356
00000357
00000358
00000359
00000360
00000361
00000362
00000363
00000364
00000365
00000366
00000367
00000368
00000369
00000370
00000371
podatke,
00000372
00000373
00000374
00000375
00000376
00000377
00000378
00000379
00000380
00000381
00000382
00000383
00000384
00000385
00000386
00000387
00000388
00000389
00000390
00000391
00000392
00000393
00000394
00000395
00000396
00000397
00000398
00000399
00000400
00000401
00000402
00000403
00000404
00000405
00000406
axes(handles.axes3);
axis off
%raunanje traenih vrijednosti
Hd=get(handles.edit2,'String');
Hd=str2double(Hd);
Nd=get(handles.edit4,'String');
Nd=str2double(Nd);
%protok Qd
eta=0.88;
Qd=(Nd*1000)/(9.81*Hd*eta);
Qd=round(Qd);
Qd=num2str(Qd);
set(handles.answer1,'String',Qd);
guidata(hObject, handles);
%prema padu Hmax (x) vri se odabir tipa turbine za unesene
te nam se ispisuju standardizirani podaci (iz matrice)
a=get(handles.edit1,'String');
a=str2double(a);
x=a;
if x<6
if x>0
set(handles.text118,'String','Tip turbine: K(HB)10');
M=[10 170 210 4000 3.2 0.875 ];
f1=M(1,1);
set(handles.text107,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.text109,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.text121,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.text111,'String',f4);
f5=M(1,5);
set(handles.text115,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.text123,'String',f6);
end
end
if x>=6
if x<=10
set(handles.text118,'String','Tip turbine: K(HB)10');
M=[10 170 210 4000 3.2 0.875 ];
f1=M(1,1);
set(handles.text107,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.text109,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.text121,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.text111,'String',f4);
f5=M(1,5);
LIST: 89
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
00000407
00000408
00000409
00000410
00000411
00000412
00000413
00000414
00000415
00000416
00000417
00000418
00000419
00000420
00000421
00000422
00000423
00000424
00000425
00000426
00000427
00000428
00000429
00000430
00000431
00000432
00000433
00000434
00000435
00000436
00000437
00000438
00000439
00000440
00000441
00000442
00000443
00000444
00000445
00000446
00000447
00000448
00000449
00000450
00000451
00000452
00000453
00000454
00000455
00000456
00000457
00000458
00000459
00000460
set(handles.text115,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.text123,'String',f6);
end
end
if x>10
if x<=16
set(handles.text118,'String','Tip turbine: K(HB)16');
M=[16 155 175 3000 2.0 1.125 ];
f1=M(1,1);
set(handles.text107,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.text109,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.text121,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.text111,'String',f4);
f5=M(1,5);
set(handles.text115,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.text123,'String',f6);
end
end
%raunanje ostalih traenih vrijednosti
%promjer D1
Qd=str2double(Qd);
D1=sqrt(Qd/((f4/1000)*sqrt(Hd)));
D1=round((D1*10))/10;
set(handles.text23,'String',D1);
set(handles.text26,'String',f3);
%brzina rotacije n
n=(f3*sqrt(Hd))/D1;
n=round (n*10)/10;
set(handles.text28,'String',n);
%broj polova generatora p
v=n;
p=6000/v;
P=p/4;
P=round(P);
l=P*4;
k=6000/l;
k=(round (k*10))/10;
set(handles.text30,'String',k);
set(handles.text32,'String',l);
set(handles.text34,'String',k);
%doputena sisna visina Hs
TW=get(handles.edit3,'String');
TW=str2double(TW);
k=1.15;
LIST: 90
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 91
RIJEKA
00000461 Hs=10-(TW/900)-k*f5*Hd;
00000462 Hs=(fix(Hs*100))/100;
00000463 set(handles.text36,'String',Hs);
00000464
00000465 %minimalna visina difuzora
00000466 medt=Hs-D1;
00000467 set(handles.text124,'String',medt);
00000468
00000469 %pritiskom na pushbuttonVAT odabiremo aksijalnu vertikalnu turbinu
s pominim lopaticama, te slijedi izraun traenih vrijednosti
00000470 function pushbuttonVAT_Callback(hObject, eventdata, handles)
00000471 set(handles.uipanel5, 'Visible', 'On');
00000472 set(handles.uipanel6, 'Visible', 'On');
00000473 set(handles.uipanel7, 'Visible', 'On');
00000474 set(handles.uipanel8, 'Visible', 'On');
00000475 set(handles.uipanel9, 'Visible', 'On');
00000476 set(handles.uipanel12, 'Visible', 'On');
00000477 set(handles.uipanel14, 'Visible', 'On');
00000478 set(handles.uipanel3, 'Visible', 'Off');
00000479 set(handles.uipanel4, 'Visible', 'Off');
00000480 set(handles.uipanel11, 'Visible', 'On');
00000481 set(handles.uipanel13, 'Visible', 'Off');
00000482 set(handles.axes3, 'Visible', 'On');
00000483
00000484 %u GUI ubacujemo sliku pripadajue turbine
00000485 t=strcat(pwd,'\..\slike\','TPL.jpg');
00000486 axes(handles.axes3);
00000487 im=imread(t);
00000488 image(im)
00000489 axes(handles.axes3);
00000490 axis off
00000491
00000492 %izraun traenih vrijednosti
00000493 Hd=get(handles.edit2,'String');
00000494 Hd=str2double(Hd);
00000495 Nd=get(handles.edit4,'String');
00000496 Nd=str2double(Nd);
00000497 eta=0.88;
00000498 %protok Qd
00000499 Qd=(Nd*1000)/(9.81*Hd*eta);
00000500 Qd=round(Qd);
00000501 Qd=num2str(Qd);
00000502 set(handles.answer1,'String',Qd);
00000503 guidata(hObject, handles);
00000504
00000505 %prema padu Hmax (x) vri se odabir tipa turbine za unesene
podatke, te nam se ispisuju standardizirani podaci
00000506 a=get(handles.edit1,'String');
00000507 a=str2double(a);
00000508 x=a;
00000509 if x>=10
00000510
if x<=15
00000511
set(handles.text82,'String','Tip turbine: K15');
00000512
M=[15 160 180 2300 1.2 4 0.42 0.35];
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
00000513
00000514
00000515
00000516
00000517
00000518
00000519
00000520
00000521
00000522
00000523
00000524
00000525
00000526
00000527
00000528
00000529
00000530
00000531
00000532
00000533
00000534
00000535
00000536
00000537
00000538
00000539
00000540
00000541
00000542
00000543
00000544
00000545
00000546
00000547
00000548
00000549
00000550
00000551
00000552
00000553
00000554
00000555
00000556
00000557
00000558
00000559
00000560
00000561
00000562
00000563
00000564
00000565
00000566
f1=M(1,1);
set(handles.text71,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.text73,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.text85,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.text75,'String',f4);
f5=M(1,5);
set(handles.text79,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.text87,'String',f6);
f7=M(1,7);
set(handles.text80,'String',f7);
f8=M(1,8);
set(handles.text81,'String',f8);
end
end
if x>15
if x<=20
set(handles.text82,'String','Tip turbine: K20');
M=[20 145 155 2200 1.1 4 0.4 0.37];
f1=M(1,1);
set(handles.text71,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.text73,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.text85,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.text75,'String',f4);
f5=M(1,5);
set(handles.text79,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.text87,'String',f6);
f7=M(1,7);
set(handles.text80,'String',f7);
f8=M(1,8);
set(handles.text81,'String',f8);
end
end
if x>20
if x<=30
set(handles.text82,'String','Tip turbine: K30');
M=[30 125 140 2000 0.825 5 0.4 0.41];
f1=M(1,1);
set(handles.text71,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.text73,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.text85,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.text75,'String',f4);
LIST: 92
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
00000567
00000568
00000569
00000570
00000571
00000572
00000573
00000574
00000575
00000576
00000577
00000578
00000579
00000580
00000581
00000582
00000583
00000584
00000585
00000586
00000587
00000588
00000589
00000590
00000591
00000592
00000593
00000594
00000595
00000596
00000597
00000598
00000599
00000600
00000601
00000602
00000603
00000604
00000605
00000606
00000607
00000608
00000609
00000610
00000611
00000612
00000613
00000614
00000615
00000616
00000617
00000618
00000619
00000620
f5=M(1,5);
set(handles.text79,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.text87,'String',f6);
f7=M(1,7);
set(handles.text80,'String',f7);
f8=M(1,8);
set(handles.text81,'String',f8);
end
end
if x>30
if x<=40
set(handles.text82,'String','Tip turbine: K40');
M=[40 120 135 1700 0.625 6 0.375 0.43];
f1=M(1,1);
set(handles.text71,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.text73,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.text85,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.text75,'String',f4);
f5=M(1,5);
set(handles.text79,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.text87,'String',f6);
f7=M(1,7);
set(handles.text80,'String',f7);
f8=M(1,8);
set(handles.text81,'String',f8);
end
end
if x>40
if x<=50
set(handles.text82,'String','Tip turbine: K50');
M=[50 115 125 1500 0.475 7 0.375 0.47];
f1=M(1,1);
set(handles.text71,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.text73,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.text85,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.text75,'String',f4);
f5=M(1,5);
set(handles.text79,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.text87,'String',f6);
f7=M(1,7);
set(handles.text80,'String',f7);
f8=M(1,8);
set(handles.text81,'String',f8);
LIST: 93
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
00000621
00000622
00000623
00000624
00000625
00000626
00000627
00000628
00000629
00000630
00000631
00000632
00000633
00000634
00000635
00000636
00000637
00000638
00000639
00000640
00000641
00000642
00000643
00000644
00000645
00000646
00000647
00000648
00000649
00000650
00000651
00000652
00000653
00000654
00000655
00000656
00000657
00000658
00000659
00000660
00000661
00000662
00000663
00000664
00000665
00000666
00000667
00000668
00000669
00000670
00000671
00000672
00000673
00000674
end
end
if x>50
if x<=60
set(handles.text82,'String','Tip turbine: K60');
M=[60 110 125 1300 0.375 8 0.35 0.51];
f1=M(1,1);
set(handles.text71,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.text73,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.text85,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.text75,'String',f4);
f5=M(1,5);
set(handles.text79,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.text87,'String',f6);
f7=M(1,7);
set(handles.text80,'String',f7);
f8=M(1,8);
set(handles.text81,'String',f8);
end
end
if x>60
if x<=70
set(handles.text82,'String','Tip turbine: K70');
M=[70 105 120 1250 0.34 8 0.35 0.57];
f1=M(1,1);
set(handles.text71,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.text73,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.text85,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.text75,'String',f4);
f5=M(1,5);
set(handles.text79,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.text87,'String',f6);
f7=M(1,7);
set(handles.text80,'String',f7);
f8=M(1,8);
set(handles.text81,'String',f8);
end
end
%promjer D1
Qd=str2double(Qd);
D1=sqrt(Qd/((f4/1000)*sqrt(Hd)));
D1=round((D1*10))/10;
set(handles.text23,'String',D1);
LIST: 94
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
00000675
00000676
00000677
00000678
00000679
00000680
00000681
00000682
00000683
00000684
00000685
00000686
00000687
00000688
00000689
00000690
00000691
00000692
00000693
00000694
00000695
00000696
00000697
00000698
00000699
00000700
00000701
00000702
00000703
00000704
00000705
00000706
00000707
00000708
00000709
00000710
00000711
00000712
00000713
00000714
00000715
00000716
00000717
00000718
00000719
00000720
00000721
00000722
00000723
00000724
00000725
00000726
00000727
00000728
set(handles.text26,'String',f3);
%brzina rotacije n
n=(f3*sqrt(Hd))/D1;
n=round (n);
set(handles.text28,'String',n);
%broj polova generatora p
v=n;
p=6000/v;
P=p/4;
P=round(P);
l=P*4;
k=6000/l;
k=(round (k*10))/10;
set(handles.text30,'String',k);
set(handles.text32,'String',l);
set(handles.text34,'String',k);
%doputena sisna visina
TW=get(handles.edit3,'String');
TW=str2double(TW);
k=1.15;
Hs=10-(TW/900)-k*f5*Hd;
Hs=round(Hs);
set(handles.text36,'String',Hs);
%osnovne dimenzije turbine
b0=f7*D1;
b0=round(b0*10)/10;
set(handles.text92,'String',b0);
D0=1.2*D1;
D0=round(D0*10)/10;
set(handles.text96,'String',D0);
Dc=0.973*D1;
Dc=round(Dc*100)/100;
set(handles.text94,'String',Dc);
dcs=f8*D1;
dcs=round(dcs*100)/100;
set(handles.text99,'String',dcs);
dc=(f8-0.05)*D1;
dc=round(dc*100)/100;
set(handles.text102,'String',dc);
h1=0.21*D1;
h1=round(h1*10)/10;
set(handles.text105,'String',h1);
%teina turbine
set(handles.text44,'String','Gt =');
Hmax=get(handles.edit1,'String');
Hmax=str2double(Hmax);
Gt=0.37*(D1+1.6)^2.7 *(Hmax+6)^0.45;
set(handles.text45,'String',Gt);
Gr=0.2*Gt;
set(handles.text49,'String',Gr);
%minimalna visina difuzora
medt=Hs-2.3*D1+0.21*D1;
medt=fix(medt*10)/10;
LIST: 95
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 96
RIJEKA
00000729 set(handles.text124,'String',medt);
00000730
00000731 %pritiskom na pushbuttonRAT odabiremo radijalno aksijalnu turbinu,
te slijedi izraun traenih vrijednosti
00000732 function pushbuttonRAT_Callback(hObject, eventdata, handles)
00000733
00000734 set(handles.uipanel3, 'Visible', 'On');
00000735 set(handles.uipanel4, 'Visible', 'On');
00000736 set(handles.uipanel5, 'Visible', 'On');
00000737 set(handles.uipanel6, 'Visible', 'On');
00000738 set(handles.uipanel7, 'Visible', 'On');
00000739 set(handles.uipanel8, 'Visible', 'On');
00000740 set(handles.uipanel9, 'Visible', 'On');
00000741 set(handles.uipanel11, 'Visible', 'Off');
00000742 set(handles.uipanel12, 'Visible', 'Off');
00000743 set(handles.uipanel13, 'Visible', 'Off');
00000744 set(handles.uipanel14, 'Visible', 'Off');
00000745 set(handles.axes3, 'Visible', 'On');
00000746
00000747 %u GUI ubacujemo sliku pripadajue turbine
00000748 t=strcat(pwd,'\..\slike\','RAT1.jpg');
00000749 axes(handles.axes3);
00000750 im=imread(t);
00000751 image(im)
00000752 axes(handles.axes3);
00000753 axis off
00000754
00000755 %izraun traenih vrijednosti
00000756 Hd=get(handles.edit2,'String');
00000757 Hd=str2double(Hd);
00000758 Nd=get(handles.edit4,'String');
00000759 Nd=str2double(Nd);
00000760 eta=0.9;
00000761 %protok Qd
00000762 Qd=(Nd*1000)/(9.81*Hd*eta);
00000763 Qd=round(Qd*10);
00000764 Qd=Qd/10;
00000765 Qd=num2str(Qd);
00000766 set(handles.answer1,'String',Qd);
00000767 guidata(hObject, handles);
00000768
00000769 %prema padu Hmax (x) vri se odabir tipa turbine za unesene
podatke, te nam se ispisuju standardizirani podaci
00000770 a=get(handles.edit1,'String');
00000771 a=str2double(a);
00000772 x=a;
00000773 if x>=33
00000774
if x<=45
00000775
set(handles.text21,'String','Tip turbine: F45');
00000776
M=[45 85 1400 0.22 0.35 1.15];
00000777
f1=M(1,1);
00000778
set(handles.textHmax,'String',f1);
00000779
f2=M(1,2);
00000780
set(handles.textnopt,'String',f2);
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
00000781
00000782
00000783
00000784
00000785
00000786
00000787
00000788
00000789
00000790
00000791
00000792
00000793
00000794
00000795
00000796
00000797
00000798
00000799
00000800
00000801
00000802
00000803
00000804
00000805
00000806
00000807
00000808
00000809
00000810
00000811
00000812
00000813
00000814
00000815
00000816
00000817
00000818
00000819
00000820
00000821
00000822
00000823
00000824
00000825
00000826
00000827
00000828
00000829
00000830
00000831
00000832
00000833
00000834
f3=M(1,3);
set(handles.textQl,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.textcavitation,'String',f4);
f5=M(1,5);
set(handles.textbo,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.textD2,'String',f6);
end
end
if x>45
if x<=75
set(handles.text21,'String','Tip turbine: F75');
M=[75 80 1250 0.17 0.3 1.1];
f1=M(1,1);
set(handles.textHmax,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.textnopt,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.textQl,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.textcavitation,'String',f4);
f5=M(1,5);
set(handles.textbo,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.textD2,'String',f6);
end
end
if x>75
if x<=115
set(handles.text21,'String','Tip turbine: F115');
M=[115 75 1050 0.13 0.25 1.0] ;
f1=M(1,1);
set(handles.textHmax,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.textnopt,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.textQl,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.textcavitation,'String',f4);
f5=M(1,5);
set(handles.textbo,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.textD2,'String',f6);
end
end
if x>115
if x<=140
set(handles.text21,'String','Tip turbine: F140');
M=[140 72 900 0.11 0.23 0.98] ;
f1=M(1,1);
LIST: 97
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
00000835
00000836
00000837
00000838
00000839
00000840
00000841
00000842
00000843
00000844
00000845
00000846
00000847
00000848
00000849
00000850
00000851
00000852
00000853
00000854
00000855
00000856
00000857
00000858
00000859
00000860
00000861
00000862
00000863
00000864
00000865
00000866
00000867
00000868
00000869
00000870
00000871
00000872
00000873
00000874
00000875
00000876
00000877
00000878
00000879
00000880
00000881
00000882
00000883
00000884
00000885
00000886
00000887
00000888
set(handles.textHmax,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.textnopt,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.textQl,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.textcavitation,'String',f4);
f5=M(1,5);
set(handles.textbo,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.textD2,'String',f6);
end
end
if x>140
if x<=170
set(handles.text21,'String','Tip turbine: F170');
M=[170 70 770 0.09 0.2 0.95] ;
f1=M(1,1);
set(handles.textHmax,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.textnopt,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.textQl,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.textcavitation,'String',f4);
f5=M(1,5);
set(handles.textbo,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.textD2,'String',f6);
end
end
if x>170
if x<=230
set(handles.text21,'String','Tip turbine: F230');
M=[230 67 570 0.07 0.15 0.88] ;
f1=M(1,1);
set(handles.textHmax,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.textnopt,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.textQl,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.textcavitation,'String',f4);
f5=M(1,5);
set(handles.textbo,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.textD2,'String',f6);
end
end
if x>230
if x<=310
LIST: 98
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
00000889
00000890
00000891
00000892
00000893
00000894
00000895
00000896
00000897
00000898
00000899
00000900
00000901
00000902
00000903
00000904
00000905
00000906
00000907
00000908
00000909
00000910
00000911
00000912
00000913
00000914
00000915
00000916
00000917
00000918
00000919
00000920
00000921
00000922
00000923
00000924
00000925
00000926
00000927
00000928
00000929
00000930
00000931
00000932
00000933
00000934
00000935
00000936
00000937
00000938
00000939
00000940
00000941
00000942
LIST: 99
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
00000943
00000944
00000945
00000946
00000947
00000948
00000949
00000950
00000951
00000952
00000953
00000954
00000955
00000956
00000957
00000958
00000959
00000960
00000961
00000962
00000963
00000964
00000965
00000966
00000967
00000968
00000969
00000970
00000971
00000972
00000973
00000974
00000975
00000976
00000977
00000978
00000979
00000980
00000981
00000982
00000983
00000984
00000985
00000986
00000987
00000988
00000989
00000990
00000991
00000992
00000993
00000994
00000995
00000996
if x>500
if x<=700
set(handles.text21,'String','Tip turbine: F700');
M=[700 55 180 0.035 0.06 1.1] ;
f1=M(1,1);
set(handles.textHmax,'String',f1);
f2=M(1,2);
set(handles.textnopt,'String',f2);
f3=M(1,3);
set(handles.textQl,'String',f3);
f4=M(1,4);
set(handles.textcavitation,'String',f4);
f5=M(1,5);
set(handles.textbo,'String',f5);
f6=M(1,6);
set(handles.textD2,'String',f6);
end
end
%promjer D1
Qd=str2double(Qd);
D1=sqrt(Qd/((f3/1000)*sqrt(Hd)));
D1=fix((D1*10))/10;
set(handles.text23,'String',D1);
set(handles.text26,'String',f2);
%brzina rotacije
n=(f2*sqrt(Hd))/D1;
n=fix(n);
set(handles.text28,'String',n);
%broj polova generatora
v=n;
p=6000/v;
P=p/4;
P=round(P);
l=P*4;
k=6000/l;
set(handles.text30,'String',k);
set(handles.text32,'String',l);
set(handles.text34,'String',k);
%doputena sisna visina
TW=get(handles.edit3,'String');
TW=str2double(TW);
k=1.1;
Hs=10-(TW/900)-k*f4*Hd;
Hs=(fix(Hs*100))/100;
set(handles.text36,'String',Hs);
%osnovne dimenzije turbine
D2=f6*D1;
set(handles.text38,'String',D2);
b0=f5*D1;
set(handles.text40,'String',b0);
D0=1.2*D1;
set(handles.text42,'String',D0);
LIST: 100
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 101
RIJEKA
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 102
RIJEKA
00001044
00001045 %izraun traenih vrijednosti
00001046 Nd=get(handles.edit4,'String');
00001047 Nd=str2double (Nd);
00001048 Hd=get(handles.edit2,'String');
00001049 Hd=str2double (Hd);
00001050 %protok Qd
00001051 Qd=(Nd*1000)/(9.81*Hd*0.88);
00001052 Qd=round(Qd*100)/100;
00001053 set(handles.text153, 'String',Qd);
00001054
00001055
00001056 %odabirom jedne od ponuenih vrijednosti u listbox4 (broj mlaznica
turbine) nastavljamo s proraunom
00001057 function listbox4_Callback(hObject, eventdata, handles)
00001058
00001059 %QIj i nopt su usvojeni podaci koji su nam ve zadani
00001060 QIj=0.022;
00001061 nopt=40;
00001062 %Hd uzimamo iz unesenih vrijednosti
00001063 Hd=get(handles.edit2,'String');
00001064 Hd=str2double (Hd);
00001065 %Qd uzimamo iz izraunate vrijednosti koju smo unijeli u text153
00001066 Qd= get(handles.text153, 'String');
00001067 Qd=str2double (Qd);
00001068 %vrimo ispitivanje kako bi saznali koja e se ponuena vrijednost
odabrati, te vrimo proraun koristei tu vrijednost
00001069 f=get(handles.listbox4,'Value');
00001070 if (f==1)
00001071
zj=1;
00001072
D1=sqrt(Qd/(zj*QIj*sqrt(Hd)));
00001073
D1=fix(D1*100)/100;
00001074
n=(nopt*sqrt(Hd))/D1;
00001075
n=fix(n*10)/10;
00001076
set(handles.text177,'String',D1);
00001077
set(handles.text178,'String',n);
00001078
set(handles.text176,'String',zj);
00001079
elseif (f==2)
00001080
zj=2;
00001081
D1=sqrt(Qd/(zj*QIj*sqrt(Hd)));
00001082
D1=fix(D1*100)/100;
00001083
n=(nopt*sqrt(Hd))/D1;
00001084
n=fix(n*10)/10;
00001085
set(handles.text177,'String',D1);
00001086
set(handles.text178,'String',n);
00001087
set(handles.text176,'String',zj);
00001088
elseif (f==3)
00001089
zj=3;
00001090
D1=sqrt(Qd/(zj*QIj*sqrt(Hd)));
00001091
D1=fix(D1*100)/100;
00001092
n=(nopt*sqrt(Hd))/D1;
00001093
n=fix(n*10)/10;
00001094
set(handles.text177,'String',D1);
00001095
set(handles.text178,'String',n);
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
LIST: 103
RIJEKA
00001096
set(handles.text176,'String',zj);
00001097
elseif (f==4)
00001098
zj=4;
00001099
D1=sqrt(Qd/(zj*QIj*sqrt(Hd)));
00001100
D1=fix(D1*100)/100;
00001101
n=(nopt*sqrt(Hd))/D1;
00001102
n=fix(n*10)/10;
00001103
set(handles.text177,'String',D1);
00001104
set(handles.text178,'String',n);
00001105
set(handles.text176,'String',zj);
00001106
elseif (f==5)
00001107
zj=6;
00001108
D1=sqrt(Qd/(zj*QIj*sqrt(Hd)));
00001109
D1=fix(D1*100)/100;
00001110
n=(nopt*sqrt(Hd))/D1;
00001111
n=fix(n*10)/10;
00001112
set(handles.text177,'String',D1);
00001113
set(handles.text178,'String',n);
00001114
set(handles.text176,'String',zj);
00001115 end
00001116
00001117 %ograniavnje brzine rotacije n ukoliko je vea od 750 rpm-a
00001118 if n>=750
00001119
n=750;
00001120
set(handles.text179,'String',n);
00001121
set(handles.text181,'String','
n
= ');
00001122
set(handles.text180, 'Visible', 'Off');
00001123
set(handles.text182, 'Visible', 'Off');
00001124
set(handles.text222, 'Visible', 'On');
00001125
%izraun traenih vrijednosti
00001126
D1=(nopt*sqrt(Hd))/n;
00001127
D1=fix(D1*10)/10;
00001128
set(handles.text183,'String',D1);
00001129
set(handles.text185, 'Visible', 'On');
00001130
set(handles.text186, 'Visible', 'On');
00001131
QI=Qd/(D1^2*sqrt(Hd));
00001132
QI=fix(QI*10000)/10000;
00001133
set(handles.text186, 'String', QI);
00001134
m=msgbox ('brzina n je prevelika pa uzimamo n=750 rpm');
00001135 end
00001136
00001137 %izraun traenih vrijednosti ukoliko je brzina rotacije manja od
750 rpm-a
00001138 if n<750
00001139 set(handles.text185, 'Visible', 'Off');
00001140 set(handles.text186, 'Visible', 'Off');
00001141 set(handles.text180, 'Visible', 'On');
00001142 set(handles.text182, 'Visible', 'On');
00001143 set(handles.text222, 'Visible', 'Off');
00001144 set(handles.text181,'String','nsyn
= ');
00001145
00001146 v=n;
00001147 p=6000/v;
00001148 P=p/2;
TEHNIKI FAKULTET
ZAVRNI RAD
RIJEKA
00001149 P=fix(P);
00001150 l=P*2;
00001151 k=6000/l;
00001152 k=fix(k);
00001153 set(handles.text179,'String',k);
00001154 set(handles.text180,'String',l);
00001155 D1=D1*n/k;
00001156 D1=round(D1*10)/10;
00001157 set(handles.text183,'String',D1);
00001158 end
00001159
00001160 %izraun ostalih traenih vrijednosti
00001161 dj=sqrt((4*Qd)/(3.14*zj*0.98*sqrt(2*9.81*Hd ) ) );
00001162 dj=round(dj*1000)/1000;
00001163 set(handles.text188,'String',dj);
00001164 omjer1=1/dj;
00001165 omjer2=D1*omjer1;
00001166 omjer2=round(omjer2*10)/10;
00001167 set(handles.text192,'String',omjer2);
00001168
00001169 dn=1.3*dj;
00001170 dn=round(dn*100)/100;
00001171 set(handles.text196,'String',dn);
00001172
00001173 a=3.2*dj;
00001174 a=round(a*100)/100;
00001175 set(handles.text197,'String',a);
00001176
00001177 Dout=D1+a;
00001178 set(handles.text207,'String',Dout);
00001179
00001180 function listbox4_CreateFcn(hObject, eventdata, handles)
00001181 if ispc && isequal(get(hObject,'BackgroundColor'),
get(0,'defaultUicontrolBackgroundColor'))
00001182
set(hObject,'BackgroundColor','white');
00001183 end
LIST: 104