Professional Documents
Culture Documents
Međunarodni Sistem Jedinica
Međunarodni Sistem Jedinica
Simbol
m
kg
s
A
K
kandela
mol
cd
m
Veliina
duina
masa
vreme
elektrina struja
termodinamika
temperature
jaina svetlosti
koliina supstance
Njutnovi zakoni
Njutnovi zakoni kretanja su tri zakona fizike koji predstavljaju osnovu klasine
mehanike, direktno povezujui sile koje deluju na telo sa kretanjem tela. Najpre ih je
objavio Ser Isak Njutn, u svojoj knjizi Philosophiae Naturalis Principia matematica, koja
je prvi put objavljena petog jula 1687. godine. Njutn ih je iskoristio da objasni i istrai
kretanje mnogih fizikih objekata i sistema. Npr. u treem tomu teksta Njutn je
pokazao da ovi zakoni, udrueni sa njegovim zakonom univerzalne gravitacije,
objanjavaju Keplerove zakone kretanja planeta.
Kada je Isak Njutn sastavio njutnovsku mehaniku, otkrio je i tri osnovna zakona
kretanja. Kasnije je Albert Ajntajn dokazao da su ovi zakoni samo zgodna priblinost.
Ovi zakoni, meutim, dosta pojednostavljuju raunicu, i koriste se pri prouavanju tela
ije su brzine male u poreenju sa brzinom svetlosti.
Sa druge strane, trenje je sila koja se suprotstavlja relativnom kretanju ili tendenciji
relativnog kretanja izmeu dve povrine, u kontaktu koji je predstavljen silom. Kada
se dve povrine relativno kreu jedna prema drugoj, ili imaju tendenciju da se
relativno kreu jedna prema drugoj, na taki (ili povrini) kontakta nastaje sila
suprotna relativnom kretanju ili tendenciji relativnog kretanja izmeu dve povrine u
kontaktu. Deluje na obe povrine u kontaktu, jednakih intenziteta I suprotnih pravaca
(Trei Njutnov zakon). Sila trenja pokuava da zaustavi relativno kretanje izmeu dve
povrine u kontaktu, ukoliko ono postoji, i kada su dve povrine u kontaktu u stanju
relativnog mirovanja, sila trenja pokuava da zadri ovo relativno mirovanje. Sila
Sila je jednaka proizvodu mase I ubrzanja. Ovaj oblik Drugog Njutnovog zakona
kretanja pretpostavlja da se masa tela ne menja tokom vremena, I kao takva ne
predstavlja opti matematiki oblik zakona. Stoga se ova jednaina ne moe primeniti
npr. na raketu u pokretu, ija se masa smanjuje (odbacivanjem zadnjih delova rakete)
tokom vremena.
Primer: ako hoemo da izraunamo gravitacionu silu Zemlje koja deluje na neko telo,
koristimo sledeu formulu:
FORMULA (8.3)
Dakle, ako m zamenimo vrednou mase, I pomnoimo je sa 9,806 65 m/s 2, dobiemo
vrednost sile kojom gravitacija deluje na dato telo, izraenu u njutnima (drugim
reima, teinu tela).
Trei Njutnov zakon kretanja. Prema treem zakonu, sile se pojavljuju u parovima
jednakog intenziteta, ali suprotnog pravca. To znai da sila kojom telo B deluje na telo
A, isto tako deluje I na telo B, samo u suprotnom pravcu. Ovo proizilazi iz injenice da
sile mogu delovati na neko telo samo preko drugog tela. Bitno je zapamtiti da par sila
deluje na dva razliita tela, i utie na njihovo stanje kretanja.
Takoe je bitno istai da ne postoje spontane sile. Veoma je vano rei da sile
Njutnova tri para opisane iznad, nikada ne mogu delovati na isto telo. Jedna deluje
na A, druga na B. Tipina je greka pretpostaviti da su sila gravitacije koja deluje na
telo u stanju mirovanja, i kontaktna sila, kojom povrina na kojoj se telo nalazi
deluje na samo telo, jednake prema treem Njutnovom zakonu. Ovo nije tano. One
mogu biti jednake, ali zbog drugog zakona njihov zbir mora biti jednak nuli, budui da
telo ne ubrzava, a ne zbog treeg zakona.
Njutnova tri para sile gravitacije (Zemljine tee) na telo jednaka su sili kojom telo
privlai Zemlju navie.
Pogledajte sledee jednaine:
FORMULE
Jednaine (8.4) i (8.5) koristimo da izraunamo brzinu.
Sledeu jednainu koristimo da izraunamo silu, kada se masa promeni:
FORMULA (8.6)
Izraunavanje sile kada je masa konstantna:
FORMULA (8.7)
Promenljive
F - Sila (N)
m - masa (kg)
a - ubrzanje (m/s2)
p - impuls (kg x m/s)
t - vreme (s)
T - napon (N)
g - ubrzanje prouzrokovano gravitacijom blizu Zemljine povrine FORMULA
Definicije
Sila (F): Sila je jednaka promeni impulsa u toku vremena. (Drugi Njutnov zakon).
Vektor; jedinica: njutn (N)
Njutn (N): definie se kao koliina sile potrebne za ubrzanje mase jednog kilograma
kroz jedan metar u sekundi na kvadrat, odnosno udar, potreban da se jedan kilogram
ubrza od stanja mirovanja do brzine 1 m/s u jednoj sekundi. 1N = 1kg x m/s 2
Masa (m): Naziva se jo i inercija. To je tendencija tela da se odupre promeni
kretanja i odgovor tela na gravitaciono polje. Skalar; jedinica: kilogram (kg)
Ubrzanje (a): Kolinik promene brzine (simbol) i vremena (t). Vektor; jedinica: metar
po sekundi na kvadrat (m/s2)
Impuls (p): Proizvod mase i brzine. Izraava kretanje tela i otpor promeni tog
kretanja. Vektor; jedinica: kg x m/s
Zadatak 1. Odgovorite na sledea pitanja.
1. ta prema tekstu formiraju Njutnovi zakoni?
2. ta izraava Prvi Njutnov zakon?
3. ta izraava Drugi Njutnov zakon?
4. ta izraava Trei Njutnov zakon?
5. Definiite silu.
6. Definiite masu.
7. Definiite ubrzanje.
8. Definiite impuls.