Professional Documents
Culture Documents
Projektiranje Vodoopskrbnih Sustava - Za Web PDF
Projektiranje Vodoopskrbnih Sustava - Za Web PDF
Qsr ,dn = q sp M k
Kod hidraulikog dimenzioniranja
mjerodavne su sljedee koliine vode:
vodoopskrbnih
objekata
Qmax,dn = K d Q sr , dn
Qmax,dn,
je
mjerodavna
za
vodozahvata
crpnih stanica (za sve vodoopskrbne sustave osim potisnih)
ureaja za kondicioniranje vode
vodosprema
glavnih dovodnih cjevovoda koji povezuju ove objekte
b) Maksimalna satna potronja qmax,h (l/h) u odnosu na Qmax,dn
izraava se koeficijentom neravnomjernosti najvee satne
potronje:
q max,h =
K h Qmax,dn
24
K h K d Q sr , dn
24
Koeficijenti neravnomjernosti
Kd
Kh
Ljetovalita i toplice
1.6 do 1.7
2.5
1.5 do 1.6
2.0
1.4 do 1.3
1.6
1.3 do 1.4
1.4
1.3
1.3
1.2
1.2
industrije
te
primijenjenom
tehnolokom
Specifina potronja
qsp
30 do 50
125 do 150
150 do 230
250 do 400
Tablica 3.
Tablica 4.
Primjer 1:
Za naselje s procijenjenim brojem stanovnika (za plansko razdoblje
do 2030. godine) od 50 000 stanovnika, treba odrediti potronju
vode po pojedinim kategorijama potroaa pretpostavljajui:
specifinu potronju vode za kuanske potrebe
qsp = 200 l/st/d
konstantnu industrijsku potronju
qIND,6-14h = 20 l/s
qIND,14-22h = 15 l/s
qIND,22-6h = 10 l/s
Potronja vode za stanovnitvo
Qsr ,dn = q sp M k
q max,h =
q max,h
K h Qmax,dn
K h K d Q sr , dn
24
24
3
= 758,33 m / h = 210,65 l / s
DIMENZIONIRANJE SUSTAVA
Razmotrit emo gravitacijski i kombinirani sustav opskrbe vodom s
obzirom na njihovo dimenzioniranje:
Protok
Tsati
Q (l/s)
8 sati
Q1 =
16 sati
Q2 =
24 sata
Q3 =
Qmax, dn
8 3 600
h
Q max, dn
16 h 3 600
Qmax, dn
24 h 3 600
=
=
=
Qmax, dn
28 800
Q max, dn
57 600
Qmax, dn
86 400
Q max, dn
Tcr
ili
Varijanta II.
Q max, dn
Tcr
Varijanta II.
Varijanta III.
Primjer 2:
Naselje 'A' opskrbljuje se vodom iz izvorita 'I1' iz kojeg se voda
preko crpne stanice i cjevovoda 'I1-R' dovodi do vodospreme 'R' te
dalje gravitacijski raspodjeljuje unutar naselja. Za plansko
razdoblje do 2025. godine procjenjuje se da e naselje imati 24000
stanovnika sa specifinom potronjom vode od qsp = 340 l/st/d.
Takoer je pretpostavljena stalna potronja vode u industriji u
iznosu qind = 25 l/s.
Uz uvjet da brzina teenja u oba cjevovoda ne bude vea od 1,5 m/s
te vrijeme crpljenja od Tcr =16 h/d , potrebno je dimenzionirati
cjevovode 'I1-R' i glavni opskrbni cjevovod 'R - 1'.
Specifino poarno optereenje za sve objekte iznosi 500-1000
MJm-2, s tlocrtnom povrinom objekata u rangu 501-1000 m2.
Dnevne i satne koeficijente neravnomjernosti potronje uzeti iz
tablice 1.
Qmax,dn = K d q sp M k
q max,h
K h Qmax,dn
1,6 10608
24
24
= 707,20 m 3 / h = 196,44 l / s
q max,h =
Qind , dn = 25 l / s = 25
86400
= 2419,2 m 3 / d
1000
Q' I 1 R ' =
Q max, dn ,uk
Tcr
Q max, dn ,uk
16 h 3600
13027 ,2 1000
= 226,16 l / s
57600
D' I 1 R '
4Q' I 1 R '
4 0,22616
=
= 0,438 m
v
1,5
D' R 1'
4q max,h ,uk
4 0,25144
= 0,462 m
1,5
Obiljeja cjevovoda
Promjer cijevi
D
(mm)
Brzina protjecanja
v
(m/s)
Gravitacijski
0,60 v 1,00
1,00 v 1,30
1,50 v 2,00
Tlani
biti
gravitacijsko
kombinirano
L v2
H tr =
D 2g
( m)
gdje su:
...................
L ...................
v ...................
D ..................
g ...................
koeficijent trenja
duljina dionice (m)
srednja brzina strujanja (m/s)
unutarnji promjer cjevovoda (m)
ubrzanje uslijed sile tee (m/s2)
H tr v 2
I=
=
L
D 2g
Zakljuak:
Hidrauliki proraun promatrane dionice vodovodne mree poznate
duljine i vrste cijevi svodi se na odreivanje sljedea tri parametra:
za zadani protok, Q, i unutarnji promjer cjevovoda, D, treba
odrediti hidrauliki pad, I
za zadani hidrauliki pad, I, i unutarnji promjer cjevovoda, D,
treba odrediti protok, Q
za zadani hidrauliki pad, I, i protok, Q, treba odrediti
unutarnji promjer cjevovoda, D
Primjer 3:
Odrediti najniu razinu vode, hA (m.n.m.), na izlazu iz ureaja za
kondicioniranje vode (A), da bi se do vodotornja (B) s najviom
razinom vode, hB = 135 m.n.m, moglo ljevanoeljeznim
gravitacijskim cjevovodom ( = 0,1 mm), duljine L = 6000 m i
unutarnjeg promjera, D=450 mm, transportirati Q=240 l/s.
Pretpostavka je da nema usputne potronje vode.
h A = hB + H tr
(m.n.m.)
v=
Re =
Q 4Q
4 0,24
= 2 =
= 1,51
A D 0,45 2 3,14
vD
(m / s)
1,51 0,45
= 5,19 10 5
6
1,31 10
0,1
= 2,2 10 4
450
L v2
6000 1,512
H tr =
= 0,0156
24 m
D 2g
0,45 2 9,81
I=
H tr
24
=
0,004 = 4 %o
L
6000
Primjer 4:
Zadan je uzduni profil gravitacijskog cjevovoda (Slika) kroz koji
treba transportirati Qmax,dn = 30 l/s od izvora do vodospreme.
Apsolutna hrapavost cjevovoda je 0,15 mm. Treba dimenzionirati
cjevovod tako da se za transport Qmax,dn iskoristi pad kojim se
raspolae uz uvjet da je minimalna tlana visina u cjevovodu 2,0m.
Piezometarska kota na mjestu izvora iznosi 160,0 m.n.m.
I max =
H tr 160 150
=
= 1,666 10 3 = 1,6 %o
L
6000
v2
= 0,02 m
2g
I max =
H tr 150,34 110,00
=
= 6,21%o
L
6500
Granati sustav
Kod prorauna granatog sustava raspodjele vode mjerodavne su
dvije veliine u odnosu na protok:
qmax,h i Qpo
Koliina vode potrebna za gaenje poara je mjerodavna u
sluajevima kad je:
Qpo qmax,h
Mjerodavni protok za dimenzioniranje mree, moe se izraunati za
svaku dionicu mree na vie naina:
poznavanjem vrste i broja potroaa uz svaku dionicu
(najtoniji pristup)
linearnim uprosjeivanjem potronje na jedinici duljine
vodoopskrbne mree
uprosjeivanjem potronje po udjelu pripadne naseljene
povrine uz dionicu
Uglavnom se koristi pristup linearnog uprosjeivanja potronje.
Mjerodavni protok (qmax,h ili Qpo) dijeli se linearno na cijelu
vodoopskrbnu mreu i ta vrijednost predstavlja specifini protok
na metar duine cjevovoda:
q0 =
Qmjerodavno
(l / s / m' )
li
gdje je:
li ....................... duljine dionica na kojima se troi voda
Vlastiti protok dionice duine li iznosi:
qi = q0 li
(l / s )
DIMENZIONIRANJE CIJEVI
Cijevi se dimenzioniraju na mjerodavni protok. Za odabranu vrstu
cijevnog materijala odreuje se pogonska hrapavost i mjerodavna
temperatura za odabir kinematikog koeficijenta viskoznosti.
Popreni presjek cijevi odreuje se na temelju prihvaenog kriterija
ekonominih brzina strujanja (v = 1-2 m/s).
Za odabrani profil cijevi, mjerodavni protok, hrapavost i kinematiki
koeficijent viskoznosti, iz tablica, prema Darcy-WeisbachColebrook-White-u odreuje se pad piezometarske linije.
Primjer 5:
Potrebno je u satu najvee potronje dimenzionirati cjevovode i
odrediti tlakove u ljevanoeljeznoj granastoj mrei kojom se naselje
iz vodospreme (V), s najniom razinom vode, hv = 240,0 m.n.m.
gravitacijski opskrbljuje vodom.
Minimalni tlak u mrei treba iznositi 2,0 bara, a maksimalni 6,0 bara.
Maksimalna satna potronja vode iznosi qmax,h = 200 l/s, ukljuujui
i potroae s koncentriranom potronjom u vorovima 1, 3 i 4.
Visinske kote vorova su takoer poznate.
q0 =
Qmjerodavno
li
qmax,h qk ,i
i =1
li
200 25
= 0,05
3500
(l/s/m')
qi = q0 li
(l / s )
Qmjer = qi + qtranz
(l / s)
H td = hV ht H tr
i =1
( m)
gdje je
Htr suma linijskih gubitaka od vodospreme do
promatrane toke.
Na osnovu proraunate hidrodinamike tlane visine odreuje se
ukupni raspoloivi tlak u promatranoj toki.
Tablica 7.
Crpna stanica
Crpna stanica je graevina s pripadnom elektrostrojarskom
opremom, kojom se voda crpi i podie (potiskuje) na tlanu visinu
potrebnu za osiguranje zahtijevane raspodjele vode potroaima.
Mjerodavni protok za dimenzioniranje crpki iznosi Qmax,dn , dok
koliina crpljenja ovisi o reimu rada crpki, odnosno trajanju
crpljenja:
Qcr =
Qmax,dn
Tcr
gdje su:
Qcr ................................ koliina crpljenja
Qmax,dn ........................... maksimalna dnevna potronja vode (m3/d)
Tcr ................................. vrijeme crpljenja (sati/dan)
Vrijeme crpljenja je kod prorauna crpnih stanica vrlo znaajan
ekonomski faktor.
H man,us = H g ,us + H us
( m)
gdje su:
Hg,us ...........geodetska visinska razlika zmeu razina vode u
vodospremi (zahvatu) i osovini crpke (m)
H us ukupni gubitak energije u usisnom cjevovodu (m)
H man,tl = H g ,tl
vtl2
+ H tl +
2g
( m)
gdje su:
Hg,tl ............geodetska visinska razlika izmeu razine (preljevne) u
opskrbnoj vodospremi i osovine crpke
(m)
2
v tl .brzina istjecanja vode u tlanom cjevovodu (m/s)
P=
P=
gQH
9,81 Q H
(W )
(kW )
gdje su:
Q ................ protok (koliina crpljenja)
(m3/s)
Hman .. manometarska visina dizanja
(m)
................ koeficijent korisnog djelovanja crpke
(m)
Primjer 6:
Za sustav sa slike potrebno je odrediti snagu crpke ako je poznato:
Q = 80 l/s ............ koliina vode koja se crpi iz bazena
= 0.1 mm .......... apsolutna hrapavost ljevanoeljezne usisne cijevi
uk = 3,5 ............... koeficijent lokalnog gubitka usisne koare
zk = 0,2 ............... koeficijent lokalnog gubitka koljena pod 90
= 0,7 ................ koeficijent korisnog djelovanja crpke
= 1,3110-6 m-2/s . kinematski koeficijent viskoznosti
vtl2
+ H tl +
2g
( m)
Lus vus2
vus2
vus2
= us
+ uk
+ zk
Dus 2 g
2g
2g
vus =
Re =
Q
4Q
4 0,080
= 2 =
= 0,83
Aus Dus 0,35 2 3,14
vus Dus
(m / s)
0,83 0,35
= 2,22 10 5
6
1,31 10
0,1
= 2,86 10 4
350
us = 0,0176
slijedi:
H us
12,0
0,83 2
=
(0,0176
+ 3,5 + 0,2) = 0,15 m
0,35
2 9,81
H tl = H lin ,tl
Ltl vtl2
= tl
Dtl 2 g
Dtl = Dus
v tl = v ts = 0,83 m / s
tl = us = 0,0176
1600 0,83 2
H tl = 0,0176
= 2,83 m
0,35 2 9,81
geodetska tlana visina:
( m)
brzinska visina:
v 2tl
0,83 2
=
= 0,035 m
2 g 2 9,81
manometarska visina dizanja:
vtl2
+ H tl +
= 6,0 + 0,15 + 61,0 + 2,83 + 0,035 = 70,0 m
2g
snaga crpke:
P=
9,81 Q H
(kW )
Vodosprema
Vodosprema je graevina koja posreduje izmeu postojane dobave
vode (izvorita) i opskrbnog podruja, potroaa promjenjive
potronje.
Njezina uloga u sustavu opskrbe je vieznana:
izjednauje dnevnu potronju koju obiljeava minimalna i
maksimalna satna potronja qmin,h i qmax,h
osigurava i ravnomjerno raspodjeljuje zahtijevani pogonski tlak
du opskrbnog podruja
osigurava koliinu vode potrebnu za sluaj poara
osigurava odreenu koliinu vode za sluaj nepredvienih
zbivanja du sustava opskrbe (prekid napajanja strujom,
oteenja na cijevnim vodovima i sl.)
(m3)
Operativne rezerve
Odreivanje operativne rezerve, VOR , odnosi se na proraun
volumena vodospreme kojim se osigurava izravnanje oscilacija u
potronji vode za kuanske i industrijske potrebe.
Potronja se u tijeku dana iskazuje u postocima (%) maksimalne
dnevne potronje (% Qmax,dn) u pojedinim satima.
Protupoarne rezerve
Odreivanje protupoarne rezerve, VPR, provodi se prema Pravilniku
o tehnikim normativima za hidrantsku mreu za gaenje poara
(Tablica 2.).
Sigurnosne rezerve
Sigurnosna rezerva, VSR , se predvia za sluaj prekida dotoka u
vodospremu, za vrijeme dok se ne otkloni uzrok prekida (kvar,
oteenje, prekid napajanja strujom).
Preporuka je da se ova rezerva uzme kao vrijednost od 25% zbroja
operativne i protupoarne rezerve:
V SR = 0,25 (VOR + V PR )
Primjer 7:
Proraun treba provesti za grad od 50 000 stanovnika i maksimalnu
dnevnu potronju od Qmax,dn=300 l/stan-dan, analitiki i grafiki uz
pretpostavku gravitacijske ili tlane dobavne opskrbne koliine
vode.
U tablici 6. proraun operativne rezerve je proveden za
pretpostavljenu raspodjelu potronje u pojedinim satima tijekom
dana i gravitacijski dotok u koliini od 4,17% Qmax,dn .
U tablici 7. proraun operativne rezerve je proveden za raspodjelu
potronje u danu za vremena crpljenja T1=8h i T2=16h.
Na temelju predviene varijacije potronje u koraku od jednog sata i
konstantnog crpljenja, proraunati su vikovi i manjkovi vode u
pojedinim vremenskim odsjecima.
Sumiranjem vikova i manjkova proraunat je volumen vode u
vodospremi.
Pri tom su dobivene pozitivne i negativne vrijednosti volumena.
Dobivene su negativne vrijednosti jer proraun tee od
pretpostavke potpuno prazne vodospreme.
Operativna rezerva dobije se zbrajanjem apsolutnih vrijednosti
najveeg vika i manjka vode u vodospremi.
Pri proraunu prozupoarne rezerve uzeti da je vrijednost
specifinog poarnog optereenja jednaka 1500 MJm2-, a
maksimalna veliina tlocrtne povrine objekata 1500 m2.
Prema trajanju crpljenja, specifino optereenje crpnog postrojenja
s obzirom na Qmax,dn iznosi, kako pokazuje tablica 5:
Specifino optereenje
% Qmax,dn
8 sati
12,50
16 sati
6,25
24 sata
4,17
Gravitacijski dotok
Dotok crpljenjem
Tablica 10. Proraun operativne rezerve dotok uz crpljenje vode T1=8h i T2=16h
Tonost analitikih
postupkom:
rjeenja
moe
se
provjeriti
grafikim
V PR = q po 2 h
3600
= 25 2 3,6
1000
V PR = 180,0 m 3
Proraun sigurnosne rezerve
Proraun se provodi prema jednadbi:
V SR = 0,25 (VOR + V PR )
Ukupan volumen vodospreme
Dotok opskrbne
koliine
VOR
VPR
VSR
Total
(m3)
(m3)
(m3)
(m3)
25,0
3750
180
1028
4958
8h
55
8250
180
2153
10583
16 h
10,25
1538
180
475
2193
Gravitacijski 24 h
Crpljenje
Volumen vodospreme
u % Qmax,dn
k i Q = k i Q + xQ
x
i
x
i0
( x 1)
i0
Jedn. 3
+ ...
k Q
i
= k i Q ix0 + xk i Q (i0x 1) = 0
x
i
k Q
i
x
i0
xk Q
i
( x 1)
i0
x h i Q i0
hi = k iQ ix0
7. Izrauna se, bez obzira na predznak, suma:
n
k Q
i
( x 1)
i0
Primjer 8:
gdje je:
C
R
S
S=
0,63
0,849 C R
1,85
v2
D 2g
k /D
2,51
= 2 log
+
3,71 Re
Chezy-eva jedn.
v = C RS
Manning-ov C za
Chezy-evu jedn.
1
C = R 1/ 6
n
Manning-ova jedn.
v=
1 2 / 3 1/ 2
R S
n
0.011
0.011
0.015
HazenWilliams-ov
C
140
135
100
Hrapavost
po D-W
(mm)
0.0015
0.0015
0.6
0.012
130
0.26
0.011
0.015
0.013
0.011
0.022
0.016
0.011
0.011
0.009
140
120
135
135
120
140
135
150
0.18
0.6
0.36
0.0015
45
0.15
0.0015
0.0015
0.0015
0.010
0.011
0.019
0.012
148
145
110
120
0.0048
0.045
0.9
0.18
Manning-ov
n
2,2 m 3 /min
300 mm
Dotok
25 m 3 /min
2,5 m 3 /min
1250 m
400 mm
1000 m
300 mm
1000 m
H
25
0
1100
0,5 m 3/min
mm
200 mm
1250 m
II
III
200 mm
400 m
400 m
E
200 mm
300 mm
2,0 m /min
350 mm
500 m
3
500 m
300 mm
14 m /min
1000 m
600 m
350 mm
1,5 m 3 /min
2,3 m 3 /min
Prva iteracija
Prsten I
Cijev
Protok
(m3/min)
Promjer
(m)
Duljina
(m)
AB
BH
HI
IA
13
2
-9,8
-12
0,40
0,25
0,30
0,30
1250
1100
1000
1000
I =
h
(m)
0,0110
0,0033
-0,0260
-0,0380
SUMA:
13,75
3,63
-26,00
-37,80
-46,42
h/Q
m/(m3
min)
1,058
1,815
2,653
3,150
8,676
46,42
= 2,9
1,85(8,676 )
Prsten II
Cijev
Protok
(m3/min)
Promjer
(m)
Duljina
(m)
BE
EF
FG
GH
HB
7,5
7,0
4,7
-9,3
-2,0
0,35
0,35
0,30
0,30
0,25
400
600
1000
1250
1100
II =
h
(m)
0,0075
0,0066
0,0067
-0,0236
-0,0033
SUMA:
3,00
3,96
6,68
-29,54
-3,63
-19,53
h/Q
m/(m3
min)
0,400
0,566
1,423
3,177
1,815
7,381
19,53
= 1,4
1,85(7,381)
Prsten III
Cijev
Protok
(m3/min)
Promjer
(m)
Duljina
(m)
BC
CD
DE
EB
1,5
1,0
-0,5
-7,5
0,20
0,20
0,20
0,35
500
400
500
400
III =
h
(m)
0,0058
0,0028
-0,0008
-0,0075
SUMA:
2,91
1,10
-0,38
-3,00
0,63
0,63
= 0,1
1,85( 4,209 )
h/Q
m/(m3
min)
1,937
1,110
0,762
0,400
4,209
Druga iteracija
Prsten I
Cijev
Protok
(m3/min)
Promjer
(m)
Duljina
(m)
AB
BH
HI
IA
15,9
3,5
-6,9
-9,1
0,40
0,25
0,30
0,30
1250
1100
1000
1000
I =
h
(m)
0,0157
0,0094
-0,0136
-0,0227
SUMA:
19,65
10,34
-13,60
-22,70
-6,31
h/Q
m/(m3
min)
1,236
2,954
1,971
2,495
8,656
6,31
= 0,4
1,85(8,656 )
Prsten II
Cijev
Protok
(m3/min)
Promjer
(m)
Duljina
(m)
BE
EF
FG
GH
HB
9,0
8,4
6,1
-7,9
-3,5
0,35
0,35
0,30
0,30
0,25
400
600
1000
1250
1100
II =
h
(m)
0,0105
0,0093
0,0108
-0,0175
-0,0094
SUMA:
4,20
5,58
10,80
-21,88
-10,34
-11,64
h/Q
m/(m3
min)
0,467
0,664
1,770
2,769
2,954
8,624
11,64
= 0,7
1,85(8,624 )
Prsten III
Cijev
Protok
(m3/min)
Promjer
(m)
Duljina
(m)
BC
CD
DE
EB
1,4
0,9
-0,6
-9,0
0,20
0,20
0,20
0,35
500
400
500
400
III =
h
(m)
0,0051
0,0023
-0,0011
-0,0105
SUMA:
2,55
0,92
-0,55
-4,20
-1,28
1,28
= 0,2
1,85( 4,227 )
h/Q
m/(m3
min)
1,821
1,022
0,917
0,467
4,227
Trea iteracija
Prsten I
Cijev
Protok
(m3/min)
Promjer
(m)
Duljina
(m)
AB
BH
HI
IA
16,9
3,2
-6,5
-8,7
0,40
0,25
0,30
0,30
1250
1100
1000
1000
I =
Protok
(m3/min)
Promjer
(m)
Duljina
(m)
BE
EF
FG
GH
HB
9,5
9,1
6,8
-7,2
-3,2
0,35
0,35
0,30
0,30
0,25
400
600
1000
1250
1100
20,63
8,80
-12,20
-20,90
-3,67
h
(m)
0,0116
0,0107
0,0132
-0,0147
-0,0080
SUMA:
4,64
6,42
13,20
-18,38
-8,80
-2,92
h/Q
m/(m3
min)
0,488
0,705
1,941
2,552
2,750
8,436
2,92
= 0,2
1,85(8,436 )
Prsten III
Cijev
Protok
(m3/min)
Promjer
(m)
Duljina
(m)
BC
CD
DE
EB
1,6
1,1
-0,4
-9,5
0,20
0,20
0,20
0,35
500
400
500
400
III =
0,0165
0,0080
-0,0122
-0,0209
SUMA:
h/Q
m/(m3
min)
1,265
2,750
1,877
2,402
8,294
3,67
= 0,2
1,85(8,294 )
Prsten II
Cijev
II =
h
(m)
h
(m)
0,0066
0,0033
-0,0005
-0,0116
SUMA:
3,30
1,32
-0,25
-4,64
-0,27
0,27
= 0,03
1,85( 4,376 )
h/Q
m/(m3
min)
2,063
1,200
0,625
0,488
4,376
2,2 m 3/min
I
Dotok
25 m 3 /min
1,5
1,4
1,6
1,6
2 ,0
(1 )
3 ,5
(2 )
3 ,2
(3 )
3 ,2
(4 )
(1)
(2)
0,5 m 3/min
(3)
(4)
C
2,0 m 3/min
II
1,0
0,9
1,1
1,1
0,5
0,6
0,4
0,4
7,0
8,4
9,1
9,3
G
3
14 m /min
F
4,7
6,1
6,8
7,0
(1)
(2)
(3)
(4)
(1)
(2)
(3)
(4)
9,3
7,9
7,2
7,0
(1)
(2)
(3)
(4)
7,5
9,0
9,5
9,7
(1)
(2)
(3)
(4)
III
(1)
(2)
(3)
(4)
9,8
6,9
6,5
6,3
2,5 m 3 /min
13 (1)
15,9 (2)
16,3 (3)
16,5 (4)
(1)
(2)
(3)
(4)
12 (1)
9,1 (2)
8,7 (3)
8,5 (4)
(1)
(2)
1,5 m 3 /min
(3)
(4)
2,3 m 3 /min
Zadatak:
Potrebno je projektirati vodoopskrbni sustav za novo naselje
shematski prikazano na Sl.1.
Naselje je smjeteno na vrlo blago nagnutoj rijenoj dolini u ijem se
zaleu uzdie brdo.
Istraivanjima je utvren postojani silazni izvor kvalitetne podzemne
pitke vode u blizini naselja.
Procijenjeni broj stanovnika za plansko razdoblje do 2020.god je:
Mk = 55000 st
Specifina potronja
procjenjuje se na:
vode
za
navedeno
plansko
razdoblje
1.1
2.1
KRITINO MJESTO
POTRONJE
KT =110 mnm
H6 = 135 mnm
00
JE
NI C
VOV
5
12
5
700
30
250 m
125
250
INDUSTRIJSKA
ZONA
1.2
OD
m
1800
600
TLA
20
500
m
400 m
400
350 m
250
m
1
50
650
500
15
0
600 m
50
0m
300 m 150
1100 m 500
GLAVNI OPSKRBNI
CJEVOVOD
650
m
VODOSPREMA
00
3.1
2.2
VODOZAHVAT
SA CRPNOM STANICOM
5.1
Potronja (%)
6
5
4
3
2
1
0
1
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vrije m e (h)
Potrebno je:
a) odrediti koliine mjerodavne za dimenzioniranje sustava
b) odrediti korisni volumen vodospreme (analitiki i grafiki)
c) odrediti najniu kotu vode u vodospremi i nacrtati uzduni profil
piezometarske linije od vodospreme do vora s najveim gubitkom
tlaka
vode
za
navedeno
plansko
razdoblje
Sati
od-do
0-1
1-2
2-3
3-4
4-5
5-6
6-7
7-8
8-9
9-10
10-11
11-12
12-13
13-14
14-15
15-16
16-17
17-18
18-19
19-20
20-21
21-22
22-23
23-24
24 h
%
1
1
1
2
3
5
5
6
4
4
4
5
6
7
7
6
4
4
4
5
6
5
3
2
100
P O T R O NJ A
Stanovnici
Industrija
m3/h
m3/h
148,50
36,00
148,50
36,00
148,50
36,00
297,00
36,00
445,50
36,00
742,50
36,00
742,50
79,20
891,00
79,20
594,00
79,20
594,00
79,20
594,00
79,20
742,50
79,20
891,00
79,20
1039,50
79,20
1039,50
57,60
891,00
57,60
594,00
57,60
594,00
57,60
594,00
57,60
742,50
57,60
891,00
57,60
742,50
57,60
445,50
36,00
297,00
36,00
14850,00
1382,40
Ukupno
m3/h
184,50
184,50
184,50
333,00
481,50
778,50
821,70
970,20
673,20
673,20
673,20
821,70
970,20
1118,70
1097,10
948,60
651,60
651,60
651,60
800,10
948,60
800,10
481,50
333,00
16232,40
Dotok
m3
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
676,35
16232,40
Viak
dotoka
m3
491,85
491,85
491,85
343,35
194,85
Manjak
dotoka
m3
-102,15
-145,35
-293,85
3,15
3,15
3,15
-145,35
-293,85
-442,35
-420,75
-272,25
24,75
24,75
24,75
-123,75
-272,25
-123,75
194,85
343,35
Volumen vode
u vodospremi
m3
491,85
983,70
1475,55
1818,90
2013,75
1911,60
1766,25
1472,40
1475,55
1478,70
1481,85
1336,50
1042,65
600,30
179,55
-92,70
-67,95
-43,20
-18,45
-142,20
-414,45
-538,20
-343,35
0,00
Sum.volumen
Sum. volumen
crpljenja
troenja
m3
m3
676,35
184,50
1352,70
369,00
2029,05
553,50
2705,40
886,50
3381,75
1368,00
4058,10
2146,50
4734,45
2968,20
5410,80
3938,40
6087,15
4611,60
6763,50
5284,80
7439,85
5958,00
8116,20
6779,70
8792,55
7749,90
9468,90
8868,60
10145,25
9965,70
10821,60
10914,30
11497,95
11565,90
12174,30
12217,50
12850,65
12869,10
13527,00
13669,20
14203,35
14617,80
14879,70
15417,90
15556,05
15899,40
16232,40
16232,40
14880
14203
14000
12851
12174
16232
-538
12000
12869
11498
10822
10145
10000
9469
8000
11566
10914
8869
7440
6764
12218
9966
8793
8116
13669
7750
6087
6000
6780
5411
5958
4734
5285
4058
4000
4612
3382
3938
2705
2029
2000
+2014
1353
2968
2147
676
1368
0
0
185
369
554
887
10
12
Vrijeme (h)
14
16
18
20
22
24
7. DIMENZIONIRANJE CIJEVI
Cijevi se dimenzioniraju na mjerodavni protok. Za odabranu vrstu
cijevnog materijala odreuje se pogonska hrapavost i mjerodavna
temperatura za odabir kinematikog koeficijenta viskoznosti.
Popreni presjek cijevi odreuje se na temelju prihvaenog kriterija
ekonominih brzina strujanja (v = 1-2 m/s). Za odabrani profil cijevi,
mjerodavni protok, hrapavost i kinematiki koeficijent viskoznosti,
iz tablica, prema Darcy-Weisbach-Colebrook-White-u odreuje se
pad piezometarske linije. Tonije i bre, do istih se podataka moe
doi primjenom gotovih raunalnih kalkulatora (Na pr. FLOWMASTER od Haested Metods-a)
Za lijevano-eljezne cijevi odabrana je pogonska hrapavost k=0,4
mm i koeficijent kinematike viskoznosti za 10 C, = 1,3110-6
m2/s.
8. ODREIVANJE NAJNIE KOTE VODE U VODOSPREMI
DULJINA
(m)
V-1
1-1.1
1-1.2
1-2
2-2.1
2-2.2
2-3
3-3.1
3-IZ
3-4
4-5
5-6
5-5.1
1100
650
500
600
650
600
400
500
300
700
350
250
250
6850
qlin
(l/s/m)
0,0530
0,0530
0,0530
0,0530
0,0530
0,0530
0,0530
0,0000
0,0530
0,0530
0,0530
0,0530
VLASTITI
34,44
26,49
31,79
34,44
31,79
21,19
26,49
22,00
37,09
18,54
13,25
13,25
310,75
P R O T O K (l/s)
TRANZITNI
STANOVNICI
INDUSTRIJA
UKUPNI
PROTOK
(l/s)
288,75
0,00
0,00
196,03
0,00
0,00
108,61
0,00
0,00
45,03
26,49
0,00
0,00
22,00
0,00
0,00
22,00
0,00
0,00
22,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
310,75
34,44
26,49
249,82
34,44
31,79
151,81
26,49
22,00
82,12
45,03
13,25
13,25
POARNI
PROTOK
(l/s)
MJERODAVNI
PROTOK
(l/s)
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
316,75
40,44
32,49
255,82
40,44
37,79
157,81
32,49
28,00
88,12
51,03
19,25
19,25
ODABRANI
BRZINA
PROFIL
PROTICANJA
(m/s)
(mm)
500
200
150
500
200
200
400
150
150
300
250
125
125
1,62
1,30
1,88
1,30
1,30
1,21
1,27
1,88
1,60
1,26
1,04
1,57
1,57
PAD TLANE
LINIJE
(mVS/m)
GUBITAK
TLAKA
h (mVS)
0,0051
0,0105
0,0313
0,0033
0,0105
0,0091
0,0042
0,0313
0,0227
0,0059
0,0051
0,0278
0,0278
5,61
6,83
15,65
1,98
6,83
5,46
1,68
15,65
6,81
4,13
1,79
6,95
6,95
157,14 mnm
5,61
1,98
1,68
4,13
1,79
6,95
135,00 mnm
110,00 mnm
1
6
NAJUGROENIJI POTROA
HIDRANT
CRPNA STANICA
Crpna stanica nalazi se izvan naselja neposredno iznad zahvata vode.
Crpna stanica radi 24h/dan.
Potrebni najvei kapacitet Qmaxdn/24 = 16232,40/24 = 676,35 m3/h
676,35 1000/3600 = 187, 875 l/s = 188 l/s
Zahvat vode je kopani bunar.
Voda se crpi centrifugalnom dvostepenom visokotlanom crpkom.
Jedna crpka je radna, a druga je u priuvi.
Tlani i usisni cjevovod je od nodularnog lijeva, k = 0,4 mm
Prema podacima iz prethodnog prorauna i skice slijedi:
Hgus = 92.00 86,00 = 6,00 m
Hgtl = 161,00 92,00 = 69,00 m
Hg = 161,00 86,00 = 75,00 m
Manometarska visina dizanja vode odreena je jednadbom:
Hman = Hg + Hus + Htl
0,188
= 1,18 m / s
0,45 2
4
0,188
Vtl =
= 1,50 m / s
2
0,4
4
0,188
Vcr =
= 1,95 m / s
2
0,35
4
2
v us
1,18 2
=
= 0,071 m
2g 2 9,81
v 2tl
1,50 2
=
= 0,115 m
2g 2 9,81
v cr2
1,95 2
=
= 0,194 m
2g 2 9,81
161,0 mnm
400
L=1800,0 m
350
92,0 mnm
450
L=9,0 m
86,0 mnm
0,3
____________________________________________________________
____
Ukupno:
0,5
2
v us
= 0,5 0,071 = 0,036 m
2g
v cr2
Gubitak tlaka na otvorenom zasunu
0,1
2g
v cr2
Gubitak tlaka na smanjenju profila 450/350 0,04
2g
____________________________________________________________
____
Ukupno:
Lokalni gubici tlaka ukupno:
0,14
v cr2
= 0,14 0,194 = 0,027 m
2g
v 2tl
2g
v 2tl
7 0,15
2g
2
v
1 tl
2g
3 0,2
____________________________________________________________
Ukupno:
Gubitak tlaka na
5,25
0,4(v 1 v 2 )
0,4 (1,95 1,50 )
=
= 0,004 m
2g
2 9,81
2
v 2tl
= 5,25 0,115 = 0,604 m
2g
Q/0,188
(Q/0,188)2
(Hus +Htl)
Hg
Hman
0,000
0,000
0,000
0,00
75,00
75,00
0,050
0,266
0,071
0,79
75,00
75,79
0,100
0,532
0,283
3,15
75,00
78,15
0,150
0,798
0,637
7,09
75,00
82,09
0,188
1,000
1,000
11,14
75,00
86,14
0,200
1,064
1,132
12,61
75,00
87,61
0,250
1,330
1,768
19,70
75,00
94,70
m3/s
(m)
(%)
0,00
123
0,05
117
70
0,10
108
77
0,15
98
82
0,20
86
84
0,25
71
82
0,30
53
76
140
90
120
85
H (m)
100
80
80
75
60
70
40
65
20
0
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
60
0,30
Protok (m3/s)
Zadatak:
Naselje sa slike opskrbljuje se vodom sa ureaja za kondicioniranje
vode u voru 1. Stanovnitvo je ravnomjerno prikljueno du
cjevovoda vodovodne mree. U voru 22 na vodovodnu mreu
prikljuen je industrijski pogon. Gradska vodosprema (vor 23) se
nalazi sa suprotne strane naselja u odnosu na ureaj za
kondicioniranje. Kota preljeva vode u vodospremi je 446,5 m.n.m., a
kota dna je 442,5 m.n.m.
Hrapavost cijevi je 0,1 mm.
Procijenjeni broj stanovnika iznosi:
Mk = 18000 stan
Specifina potronja vode za navedeno plansko razdoblje procjenjuje
se na:
qsp = 317,5 l/st/d
Koeficijenti neravnomjernosti potronje uzeti su iz tablice 3:
Kd = 1,3 .. koeficijent dnevne neravnomjernosti potronje
Kh = 1,6 .. koeficijent satne neravnomjernosti potronje
Zadana je maksimalna satna potronja industrijskog pogona:
qind = 31,2 l/s
Porebno je dimenzionirati i hidrauliki proraunati vodoopskrbni
sustav naselja na slici koristei se programskim paketom EPANET 2
uz uvjet da je:
Maksimalni protok od ureaja za kondicioniranje prema naselju
jednak 130,0 l/s
Minimalni promjer cjevovoda unutar mree 100 mm
Minimalni doputeni tlak u vodovodnoj mrei iznosi 2,5 bara
U satu maksimalne potronje dogodila su se dva poara ( u
vorovima 5 i 14) i za gaenje svakog je potrebno 20 l/s.
Slika
Rjeenje:
Ukupna duljina mree:
L = 4082,5 m
Specifina potronja po metru dunom cjevovoda iznosi:
q0 =
q max,h
L
137,6
= 0,034 l / s
4082,5
Potrebno je:
a) skicirati shemu
izljevnog mjesta:
kune
vodoopskrbne
mree,
do
svakog
Rjeenje:
a) Kuna vodoopskrbna mrea slui za raspodjelu vode pod pritiskom
do svih izljevnih mjesta. Izvodi se od elinih pocinanih cijevi,
polietilenskih cijevi, a koriste se i bakrene cijevi. Za spajanje slavina
na umivaonicima, vodokotliima i drugim armaturama na objektima
koji nisu uzidani i nepokretni, upotrebljavaju se metalne ili savitljive
plastine cijevi.
Vodovodne cijevi se polau ispod poda, ako je pod drven, u
meukatnu konstrukciju izmeu rebara, u posebno ukopane kanale u
zidu. Promjena smjera cijevi uvijek je pod pravim kutom. U naim
klimatskim prilikama cijevi treba postavljati s unutranje strane zidova
da se voda u njima ne bi zimi smrznula.
U ovom primjeru izabrane su eline pocinane cijevi. Horizontale su
voene po zidu, na 20 cm visine mjereno od nivoa poda. Shema
kunog vodoopskrbnog sustava prikazana je na slici:
b)
Kuna vodoopskrbna mrea se prikazuje aksonometrijskom
shemom. Na njoj je prikazan svaki prolaz cijevi kroz zid ili meukatnu
konstrukciju.
Aksonomerijska shema s upisanim kune vodoopskrbne mree sa
upisanim duinama cijevi, prikazana je na sljedeoj slici:
vor
izljevno mjesto
perilica rublja
tu (topla voda)
sudoper
12
13
14
16
vodokoltli
Q = 0,25 j. p.
l/s
d)
Najmanja potrebna visina na kunom prikljuku odreuje se
primjenom Bernoulijeve jednadbe (u kojoj se zanemaruje lan
kinetike energije) koja se postavlja za prikljuno mjesto kunog
vodoopskrbnog sustava na ulini dovodni cjevovod i kritino izljevno
mjesto:
z1 +
p1
p
= z2 + 2 + hi
g
g
gdje su:
z1 kota terena (na prikljuku kunog vodovoda)
p1/g - visina tlaka na prikljuku
z2 kota kritinog izljevnog mjesta (u odnosu na kotu terena)
p2/g - potrebna visina tlaka vode na samom izljevnom mjestu
hi - suma hidraulikih gubitaka od izljevnog mjesta do presjeka 1
(linijski + lokalni)
z1 +
p1
p
= z 4 + 4 + hi + hv + hb
g
g
gdje su:
p4
= 4,5 m
g
Lokalni gubici (hlok):
vodomjer: hv=5 m
bojler: hb (zbog redukcije cijevi sa 20 mm na 15 mm) u bojler
ulazi Q=0,35 l/s (tablica-hidrauliki proraun, dionica 8-9) kroz
cijev 15mm. Brzina teenja kroz cijev 11-10 i 9-8 je:
v=1,98 m/s
Usvojeni su koeficijenti lokalnih gubitaka na ulazu i izlazu iz
bojlera ul=iz=1,0 tako da je lokalni gubitak na bojleru hb:
v2
hb = ( ul + iz )
= 0,40 m
2g
Linijski gubici: od vora 1 do vora 4 (linija topple vode):
p1
= 2,6 + 4,5 + 6,42 + 5,0 + 0,40 = 18,92 m 19 m
g
Kritino izljevno mjesto je ono za koje se dobija najvea potrebna
visina tlaka na prikljuku p1/g. Kritino mjesto se mora u svakom
sluaju posebno odrediti primjenom Bernoulijeve jednadbe
proraunom koji obuhvaa I druga izljevna mjesta koja bi mogla biti
kritina. U nastavku je u obliku tablica prikazana vrijednost minimalne
visine tlaka u voru 1 za razliite puteve vode: