Professional Documents
Culture Documents
Intervju,Nikolа Teslа, 1899
Intervju,Nikolа Teslа, 1899
godine
vidim, ujem, osem, miriem, dotiem i mislim. Misliti je kod mene esto
ulo. estice Svjetlosti su ispisne note. Jedn munj moe biti itv sont. Tisuu
munj je koncert. Z tj koncert j sm stvorio loptste munje koje se uju n
ledenim vrhovim Himlj.
O Pitgori i mtemtici, nunik se o to dvoje ne moe i ne smije ogrijeiti. Brojevi
i jedndbe su znkovi kojim se obiljev Muzik Sfer. D je Einstein uo njene
zvuke, ne bi stvro Teoriju Reltivnosti. Ti zvuci su poruk umu d ivot im
smisl, d u svemiru postoji svren skld, i d je ljepot uzrok i posljedic
Stvrnj. T Muzik je vjeno kruenje zvjezdnih nebes. Njmnj zvijezd je
zvren kompozicij i ujedno, dio nebeske simfonije. Otkucji ovjekovog src su
dijelovi te simfonije n Zemlji. Newton je szno d je tjn u geometrijski
prvilnom rsporedu i kretnju nebeskih tel. On je spozno d je hrmonij vrhovni
zkon u svemiru. Zkrivljeni Prostor je kos; kos nije Muzik. Einstein je glsnik
vremen Buke i Bijes.
NOVINAR: Gospodine Tesl, d li vi ujete tu Muziku?
TESLA: Uvijek je ujem. Moje duhovno uho je veliko ko nebo koje vidimo iznd ns.
Svoje fiziko uho uveo sm Rdrom. Po Teoriji Reltivnosti dve prlelne linije
sste se u Beskrju. Time e i Einstein-ova kriv postti prv. Jednom stvoren,
zvuk trje vjeno. Z ovjek on moe d iezne, li nstvlj d trje u tiini koj
je njegov njve mo. Ne, nemm nit protiv gospodin Einsteina. On je ljubzn
ovjek i uinio je izvjesne dobre stvri; od tog e neto postti dio Muzike. J u mu
pisti i pokuti d objsnim d Eter postoji, i d su njegove estice ono to dri
svemir u hrmoniji i ivot u vjenosti.
NOVINAR: Recite, molim vs, koji su uvjeti prilgoavnj jednog Anel n Zemlji?
TESLA: J ih imm deset. Biljeite pljivo.
NOVINAR: Zpisu svku vu re, potovni gospodine Tesl.
TESLA: Prvi uvjet je visok svijest o svom poslnju i djelu koje treb izvriti. On
mor, mkr i mutno, postojti u njrnijoj mldosti. Ne budimo lno skromni;
hrst zn d je hrst, grm pored njeg d je grm. Ko djek od dvnest godin
bio sm sigurn d u doi n Nijgrine Vodopde. Z veinu svojih otkri zno
sm jo u djetinjstvu d u ih ostvriti, premd ne ssvim jsno... Drugi uvjet
prilgoavnj je istrjnost. Sve to sm poduzimo, zvrvo sm.
NOVINAR: Koji je trei uvjet prilgoavnj, gospodine Tesl?
TESLA: Usmervnje svih vitlnih i duhovnih energij n djelo. Otud i oienje od
mnogih stvri i potreb koje im ovjek. J time nit nism izgubio, ve smo
dobio. Toliko sm dobio d sm se rdovo svkom svom dnu i noi. Zpiite:
Nikol Tesl je bio sretn ovjek... etvrti uvjet je prilgoavnje tjelesnog sklop
djelu.
NOVINAR: Kko to mislite, gospodine Tesl?
TESLA: Njprije, to je odrvnje tog sklop. ovekovo tijelo je svren min. J
poznjem svoj sklop i t je dobro z njeg. Hrn veine ljudi meni je tetn i
opsn. Zbog tog ktkd umiljm d su svi kuhri svijet u zveri protiv mene...
Dotknite moju ruku.
NOVINAR: On je hldn.
TESLA: D. Krvotokom se moe uprvljti, ko i mnogim procesim u nm i oko
ns. Zto ste problijedjeli, mldiu?
NOVINAR: To je pri d je Mrk Twain npiso Tjnstvenog strnc, onu divnu
knjiicu o Stni, inspirirn vm.
TESLA: Rije Lucifer mi je dr. Gospodin Twain voli d se nli. U djetinjstvu
sm jednom ozdrvio itjui njegove knjige. Kd smo se ovdje upoznli i to mu
isprio, bio je toliko gnut d je zplko. Postli smo prijtelji i esto je dolzio u
moj lbortorij. Jednom je ztrio d mu pokem minu koj je vibrcijm
izzivl osjenje blenstv. Bio je to jedan od onih izum z zbvu, kojim sm
se ponekd bvio. Opomenuo sm gospodin Twaina koliko smije d ostne pod tim
vibrcijm. Nije me posluo i osto je due. Zvrilo se time to je, poput rkete,
drei se z hlae, odjurio u izvjesnu prostoriju. Bilo je to avolski smijeno, li j
sm suvo ozbiljnost. Vrtimo se n prilgoavnje tjelesnog sklop. Pored hrne,
vrlo vn je i sn. Od dugog i iscrpljujueg rd, koji je iziskivo ndljudski npor,
j bih se poslije jednog st spvnj potpuno povrtio. Steko sm sposobnost d
uprvljm snom, i zspim i budim se u s koji sm sebi odredio. Ako mi neto u
onome to rdim nije jsno, primorvm sebe d mislim o tome u snu i n tj nin
nlzim reenje.
TESLA: Peti uvjet prilgoavnj je pmenje. Mod je kod veine ljudi mozk
uvr spoznj o svijetu i znnj koj stiu u ivotu. Moj mozk se bvi vnijim
stvrim od pmenj; kod mene on lovi ono to mu je u odreenom trenutku
neophodno. To je oko ns i treb g smo uzeti. Sve to smo jednom vidjeli, uli,
proitli i sznli prti ns u vidu svjetlosnih estic. Meni su te estice poslune i
vjerne. Goetheovog Fust, moju njmiliju knjigu, nuio sm npmet n
njemkom ko student, i sd g cijelog mogu recitirati. Svoje izume sm
godinm nosio u glvi, tek potom ih ostvrivo.
NOVINAR: esto spominjete mo vizualizcije.
TESLA: Njoj mod imm d zhvlim z sve to sm stvorio. Dogaaji iz mog ivot
i moj otkri su pred mojim oim stvrni, vidljivi ko svk pojv i predmet. U
mldosti sm se tog plio, ne znjui t je to zprvo, li ksnije sm tu mo
primio ko izuzetn dr i bogatstvo. Njegovo sm g i ljubomorno uvo.
Vizualizcijom sm n veini izum vrio i isprvke, ond ih, tko zvrene, prvio.
Njome rjevm i komplicirane mtemtike jednadbe, d ne ispisujem brojeve.
N Tibetu bih zbog tog dr dobio in visokog Lme.
TESLA: D, to se tko rdi. Moj vid i sluh su svreni i, smijem to slobodno rei, ji
nego kod ostlih ljudi. J ujem grmljvinu n sto pedeset milj, i vidim boje u nebu
koje drugi ne vide. To uvenje vid i sluh imo sm i ko dete. Kasnije sm to
svijesno rzvijo.
NOVINAR: U mldosti ste nekoliko put bili teko bolesni. D li je i bolest jedn od
uslov prilgoavnj?
TESLA: Je. On je esto posljedic nedosttk ili iscrpljenosti ivotnih sil, li esto
je i oienje duh i tijel od otrov koji su se nkupili. Neophodno je d ovjek
boluje s vremen n vrijeme. Izvor veine bolesti je u duhu. Zto duh i moe d
izlijei veinu bolesti. Ko ak rzbolio sm se od kolere koj je hrl u Lici. Izlijeio
sm se time to je otc dozvolio d upiem studije tehnike, to je predstvljlo moj
ivot. Privienj z mene nisu bolest, ve sposobnost um d prodre izvn tri
zemljske dimenzije. Imo sm ih itvog ivot, i primo sm ih ko sve druge
pojve oko sebe. Jednom, u detinjstvu, eto sm s ujkom pored rijeke i rekao: Iz
vode e se pojviti pastrva, j u bciti kmen i njime je presjei. To se i dogodilo.
Uplen i zprepten, ujk je poviko: Bde retro Stns! Bio je uen ovjek i
govorio je ltinski... Nlzio sm se u Prizu kd sm vidio Mjinu smrt. U nebu,
punom svjetlosti i muzike, lebdjel su prekrsn stvorenj. Jedno od njih je imlo
Mjin lik, koji me je gledo s beskrjnom ljubvlju. Poto je vizij iezl, zno
sm d je moj Mjk umrl.
NOVINAR: t je sedmo prilgoavnje, gospodine Tesl?
TESLA: Znnje kko d se psihike i vitlne energije pretvore u ono to elimo, i
postignemo vlst nd svim osjenjim. Hindusi to nzivju Jogom Kundlini. Ov
znnj se mogu nuiti, z t su potrebne mnoge godine ili se stiu roenjem. J
sm ih veinu steko roenjem. On su u njblioj vezi s polnom energijom, koj je
poslije Svjetlosti njrsprostrnjenij u svemiru. en je njvei krdljivc te
energije, time i duhovnih moi. J sm to oduvek zno i uvo se. Od sebe sm
stvorio ono to sm htio: misonu i duhovnu minu.
NOVINAR: A deveto prilgoavnje, gospodine Tesl?
TESLA: Sve uiniti d se nijednog dn, nijednog trenutk ko je to mogue ne
zborvi ko smo i zto smo n Zemlji. Izuzetni ljudi koji se u ivotu mue boleu,
oskudicom ili ih drutvo previe rnjv svojom glupou, nerzumevnjem,
progonom i ostlim potekoama kojim Zemlj vrvi ko movr insektim,
ostvljju iz sebe djelo neostvreno do krj. Im mnogo plih Anel n Zemlji.
NOVINAR: t je deseto prilgoavnje?
TESLA: Ono je njvnije. Npiite d se gospodin Tesl igro. Igro se itvog svog
ivot i uivo u tome.
NOVINAR: Gospodine Tesl! D li se to odnosi i n v otkri i ve djelo? Je li i to
bil igr?
TESLA: Je, drgi mldiu. J sm tko volio d se igrm Elektricitetom! Uvjek se
njeim kd slum o onom Grku koji je ukro vtru. Grozn pri o okivnju i
orlovim koji mu kljuju jetru. Zr Zeus nije imo dovoljno munj i gromov, p je bio
oteen z jedn ar? Tu je neki nesporzum... Munje su njljepe igrke koje se
mogu ni. Ne zborvite d u vem tekstu istknete: Nikol Tesl je bio prvi
ovjek koji je stvorio munju.
donose blgorodnu kiu ili ple ume i ljudsk nselj. Postoje munje i gromovi, i to
oni njsjjniji i njmoniji, koji ne iezvju. Oni se vrju i j ih prepoznm meu
tisuama.
NOVINAR: Po vm, Znanost i Poezij su isto?
TESLA: To su dv ok jednog lic. William Blake je uio d je cijeli univerzum roen
iz Mte, d g on odrv i d e on postojti dokle god n Zemlji bude postojo i
jedn ovjek. S njome je ko Kotaem stronom u koju se mogu skupiti zvijezde
svih glksij. On je stvrlk energij rvn svjetlosnoj.
NOVINAR: Mt je z vs stvrnij od ivot?
TESLA: On raa ivot. J sm se hrnio svojim mislim, nuio sm d uprvljm
osjejim, snovim i vizijm. Oduvjek sm je njegovo, ko to sm njegovo i
svoj znos. Cjeli svoj dugi vijek proveo sm u znosu. To je bio izvor moje sree. On
mi je pomogo i d tokom svih ovih godin podnesem rd, koji je bio dovoljn z
pet ivot. Njbolje je rditi nou, jer su zvjezdn svjetlost i misli u bliskoj vezi.
NOVINAR: Rekli ste d sm i j, ko svki stvor, Svjetlost. To mi lsk, li,
priznjem, nije mi ssvim jsno.
TESLA: Zto bi i treblo d vm bude jsno, gospodine Smith? Dovoljno je d
povjerujete u to. Sve je Svjetlost. U jednom njenom zrku je sudbin nrod; svki
nrod im svoj zrk u onom velikom svjetlosnom izvoru koji vidimo ko Sunce. I
zpmtite: nijedn ovjek koji je postojo, nije umro. Pretvorili su se u Svjetlost i ko
tkvi postoje i dlje. Tjn je u tome d se te svjetlosne estice povrte u prvobitno
stnje.
NOVINAR: To je uskrsnue!
TESLA: J to radije nzivm: Vrnje u neku od prethodnih energij. Krist i jo neki
znli su tu tjnu. J sm trgo z time kko d se ouv ljudsk energij. On je
jedn od vidov Svjetlosti, ktkd rvn vrhunskom nebeskom svjetlu. Nism trgo
z time rdi sebe, ve rdi dobr svih. Vjerujem d e moj otkri uiniti ljudim
ivot lkim i snoljivim, i usmjeriti ih n duhovnost i morlnost.
NOVINAR: Smtrte li d se vrijeme moe ukinuti?
TESLA: Ne ssvim, jer prv osobin energije je d se preobrv. On je u vjeitim
preobrjim, ko oblci toist. Ali mogue je utjecti u tome d ovjek ouv
svijest i poslije zemljskog ivot. U svkom kutku svemira postoje energije ivot;
jedn od njih je i besmrtnost ije porijeklo je izvn ovjek i ek g. Svemir je
duhovan; mi smo tek npol tkvi. Svemir je morlniji od ns; zto mormo
spoznti njegovu prirodu i svoj ivot usklditi s njime. J nism znanstvenik;
Znanost je mod njpogodniji nin d naem odgovor n pitnje koje me oduvek
progoni, i koje je moje dne i noi pretvorilo u vtru.
NOVINAR: Koje je to pitnje?
TESLA: Kko su vm oi zsjle!... Ono to sm htio saznati je: t se dogaa s
zvijezdom koj pd i suncem koje se ugsi? Zvijezd pdne ko prin ili sjeme
Dijete grom
N veliki znastvenik bio je uvjeren d mu je smo Provienje ve n roenju
podrilo izuzetnu sudbinu i ntprirodne moi. Postoji legend, drg Tesli, po kojoj
je izumitelj nizmjenine struje, roen u jednoj zstrujuoj, olujnoj ljetnjoj noi
kd su sijevle munje i udrli gromovi. Bbic koj je poraal njegovu mjku,
preplen tim sijevnjem, protumil je ove nebeske pojve ko znmenj
izuzetne sudbine novoroenet i rekl je rodolji d e ono biti dijete grom. Kko
pie jedn Teslin biogrf, ov neobrzovn en iz nrod nije mogl ni
pretpostviti koliko je bio ton ovj njen opis ovjek kojega e sudbin uiniti
kretorom umjetnih munj, dovoljno jkih d prodrmju cijeli svijet (Loms, ovek
koji je izumeo dvdeseti vek, DN Centr, 2000).
Mlz mistine svjetlosti
Z ovj mistini doivljj bijele golubice, vno je ono to Tesl ke o snnim
mlzevim svjetlosti koji su izbijli iz njenih oiju. Ono to Tesl nije zno, ve je
smo slutio, o smislu tjnstvene svjetlosti, mi dns znmo. U mnogim
mitologijm i religijm, svjetlost je univerzlni, rhetipski simbol duh, bonstv
i mistine spoznje. Svjetlost simbolizira prosvjetljenost, dobrotu, bonsku prirodu i
ivot nsuprot tmi koj simbolizira neznnje, zlo i smrt.
U Strom zvjetu Bog rijeju stvr svjetlost i odvj svjetlost od tme. I u
hinduizmu, budizmu i drugim religijm svjetlost simbolizira istinu, spoznju i
psolutnu, onostrnu relnost. U drevnom indijskom pjevu Bhgvd-git uzor
teofnije je blistv bujic svjetlosti. Buenje neobine svjetlosti je dkle,
numinozni doivljj, susret s bonskom sngom i onostrnom, psolutnom
stvrnou. U poglvlju Doivljj mistine svjetlosti, slvni istorir religije pie:
Onj ko je upozno tkv doivljj (mistine svjetlosti) pretrpio je ontoloku
mutciju: steko je drugi nin bivstvovnj koji mu omoguuje pristup svijetu
duh(Elijde, Mefistofeles i Androgin, Grdc, 1996).
Susret s tjnstvenom svjetlou je z Teslu bio tko upetljiv zto to je izzvo
u njemu rdiklnu unutrnju promijenu, tonije, duboki i trjni duhovni preobrj.
S obzirom n to d Tesl nije imo djece, njegov nek Sv Kosnovi dn nkon
ujkove smrti doo je u sobu hotel New Yorker, gde je Tesl ivio, kko bi
prono oporuku. Iz sef je uzeo Tesline fotogrfije, ztim je nepoznti brvr
nmjestio novu kombinciju n sefu. Dn poslije, uz prtnju osobe iz Slube z
kontrolu imovine strnc, sv imovin je zpeen i odnesen u skldite n
Manhattan. Nekoliko godin ksnije, Kosnovi je od rdnik u sklditu szno d
su ljudi iz FBI dolzili nou i snimli. Tdnji direktor FBI Edgr Hoover demantirao
je bilo kkvu umjenost, li vrijeme je pokzlo suprotno.
Nime, vld SAD je tokom rt u Vijetnmu poel istrivati tzv. rtovnje
vremenom. Cilj je bio d se produi sezon monsun i uspori kretnje neprijtelj.
Istrivnje se temeljilo n Teslinoj teoriji o obilju elektrine energije koj slobodno
plut u Zemljinom ionskom omotu. Od projekt se odustlo zbog zbrne UN-a,
li desetk godin ksnije, tokom hldnog rt, progrm je obnovljen. Rusi su ve
znli kko d se utie n gornji dio tmosfere. Prem jednoj verziji, njim je Tesline
vlastitiom telu utvrdio je d ove struje mnogu izzovati, osim toplotnog efekt,
veliki umor, snjivost i promjene u disnju i cirkulciji krvi. Osim tog, vjerovo je i u
bktericidnu mo svojih struj.
Drugo podruje Teslinih istrivnj od interes z medicinu bili su X zrke. Izvodio
je pokuse s cijevim punim rzreenog plina i elektrodom od rubin, pri emu je
dobio snop elektron, dns znnih kao X zrke. Suvremenici su tvrdili d je bio
jednostavno opinjen ovim misterioznim zrkama, li je eksperimente moro
npustiti zbog por u svojem lbortoriju.
Miso n mrenici
Jedn od prvih fotogrfij pomou X zrk koj je nprvljen u SAD, kko se nvodi
u Phlogistonu, sopisu z povijest znanosti, djelo je drugog fizir srpskog
porijekl Mihjl Pupin, profesor n Sveuilitu u Columbiji. Prem dosjetki ovog
znanstvenika, juri n eksperimentirnje X zrkama podsje n juri n Zpd z
vrijeme zltne groznice. Uzbuenje je vldlo u lbortorijim Edison, Pupin,
Hering, Frost, Thompson i Tesle. Smo je Tesl, meutim, koristio veliku
prednost to je mogo dptirti svoje prte visoke frekvencije u mone izvore X
zrk. Ipk, u tekstu objvljenom 1896. iskzuje veliko potovnje Rendgenu z
njegovo divno otkrie i opisuje usvrene metode z dobijnje rendgenskih
snimk.
Tesl je ksnije vie put dotico i probleme ope biologije. Kretnje je z njeg
osnova ivot. Ponnje bi potpuno odreuju vanjski fktori. Ko prvi inenjer,
Tesl nlizir utomtizm ivih bi. Bez nunog obrzovnj iz fiziologije i
biologije on se gubi, nroito krjem ivot, u metfizikim spekulcijm koje su
zprepivle ondnju jvnost mjevinom grndioznosti i nivnosti.
Nikol Tesl je bio orn i osobinm ljudskog ok. Zbog pogrene interpretcije
jednog nunog tekst povjerovo je u postojnje neke vrste fluoroscencije ok z
vrijeme modne ktivnosti. Posvetio je mnogo npor elji d fotogrfira ljudsku
miso, jer je bio uvjeren d se intelektuln ktivnost vjerno odraava n mrenici.