II ciklus studija

Dravno-pravni smjer
akademska 2014/2015.godina

Pravo socijalne sigurnosti

Prof.dr Jasminka Gradaevi-Sijeri

Pravo socijalne sigurnosti-opi pristup

Sarajevo,21.11.2014.godine

Sadraj
1. Uvodne napomene (problemi
definiranja,terminoloki aspekti)

2. Pojmovno odreenje socijalne sigurnosti

2.1.Teorijska osnova
3. Novi socijalni rizici
4. Odnos s drugim granama prava
5. Determinantne socijalne sigurnosti
6. Ostvarivanje socijalne sigurnosti

Otvorena pitanja:definicije
pravo socijalne sigurnosti (novi naziv);
problemi definiranja zbog raznovrsnosti
obuhvaenih institucija;
brojnosti zakona i meunarodnih ugovora;
prisustva i pravnih i nepravnih elementa;
definiranje samo odreenih dijelova socijalnog
prava (zdravstvenog, penzionog, socijalne skrbi)
njem. Socialrecht, engl. Social security;

Pravo socijalne sigurnosti

terminoloki aspekt
Pojam socijalna zatita u Evropi sve vie se
koristi u irokom znaenju;
......socijalna sigurnost kao socijalno
najrazvijenije sredstvo socijalne zatite...
(socijalna zatita obuhvatnija od socijalne
sigurnosti);

Anglosaksonsko znaenje pojma socijalna sigurnost(social security)

= kontinentalnoevropsko znaenje pojma socijalno osiguranje
(socijal insurance);
U naem pravnom sistemu tradicionalno socijalna zatita je
tretirana kao ui dio socijalne sigurnosti.
Neophodno rjeavati i mnoge terminoloke probleme u socijalnoj
politici.

2.Pojmovno odreenje u okviru MOR-a

Socijalna sigurnost podrazumijeva
zatitu koju drutvo osigurava svojim
lanovima kroz razliite javne mjere protiv
ekonomskih i socijalnih nedaa koje bi ih
inae pogodile zbog gubitka ili znaajnog
smanjenja zarade usljed: bolesti,
materinstva, nesree na radu,
nezaposlenosti, invalidnosti, starosti ili smrti;
te osiguranje zdravstvene (medicinske) njege
i pomoi porodicama s djecom.

Definicija D.Pietersa
Socijalna sigurnost obuhvaa ukupnost
aranmana kojima se izraava solidarnost s
ljudima suoenim s (stvarnim ili prijeteim)
gubitkom zarade (tj. dohotka od plaenog
rada) ili posebnim trokovima.
Odnosi se to prije svega na aranmane kojima
se osiguravaju davanja u novcu nakon nastupa
(uobiajeno) priznatih 'socijalnih rizika'.

Definicija S.Dedia
Socijalno pravo skup pravnih pravila kojima se
regulira iroko podruje koje obuhvata
socijalnu sigurnost ljudi, odnosno pravo koje
fizikim licima kao titularima prava omoguuje
da od nadlenog organa zahtjeva odreene
socijalne prestacije/davanja kojima bi osigurao
svoju socijalnu sigurnost.
Objektivni /subjektivni aspekt definiranja

Definicija A.Ravnia
Socijalno pravo ureuje javnopravnim normama prava i dunosti
pojedinaca i javnih vlasti, odnosno javnih ustanova.
Ono obuhvaa odreena davanja i usluge to su namijenjeni
pojedincima pogoenim osiguranim sluajem, zatienom potrebom i
Drugim zatienim opasnostima (eventualnostima).
Socijalno pravo sastoji se od sadraja koji su ureeni sistemom:
- socijalnog osiguranja
- javnih fondova
- opim socijalnim sistemom
- socijalne pomoi/skrbi
- socijalne odtete

Definicija .Potonjaka
Socijalno pravo je grana prava koja
ureuje drutvene odnose u vezi s
mjerama koje poduzima drava u cilju
(solidarnog) pomaganja, putem pruanja
socijalnih davanja, osobama pogoenim
socijalnim rizicima.

Elementi pojmovnog odreenja

Grana prava
Javno pravo
Solidarnost
Socijalni rizik
Socijalna davanja

1.1.Teorijska osnova
Socijalna sigurnost u najirem smislu podrazmijeva
stvaranje jednakih mogunosti pojedincima da sebi i
svojoj porodici mogu obezbijediti uvjete ivota koji e im
pruiti ansu da zadovolje svoje osnovne i druge
potrebe.
U institucionalnom smislu, socijalna sigurnost je temelj
organizacije socijalne drave sa svim ustanovama koje
takve mogunosti obezbjeuju.

 Socijalna sigurnost podrazumijeva i obavezu

drutva da svakom pojedincu obezbijedi fiziki
integritet i odgovarajue obrazovanje, stvaranje
uvjeta za zaposlenje i stanovanje kao i pravnu
sigurnost u sluajevima gubitka neke sposobnosti.
Socijalna sigurnost obuhvata razliite vrste
zatite i pomoi koje drutvo prua svojim
lanovima, posredstvom drave.
Cilj sistema socijalne sigurnosti je zatita
stanovnitva od rizika kao to su bolest,
starost, invalidnost, materinstvo i
nezaposlenost.

3.Novi socijalni rizici u suvremenom

svijetu

siromatvo,
dugotrajna nezaposlenost,
dugotrajna bolest u porodici,
jednoroditeljske porodice,
socijalne potrebe starijih osoba.

Siromatvo
Dva razliita pristupa siromatvu:
koncept apsplutnog siromatva i
koncept relativnog siromatva

Apsplutno siromatvo
Vezuje se za osnovne uvjete koji se
moraju zadovoljiti kako bi se odrala
fiziki zdrava egzistenicija (zdravlje i
tjelesne funkcije)
Ideja preivljavanja
Mjerenje apsolutnog siromatva: prema
cijeni osnovnih dobara potrebnih da se
preivi u odreenom drutvu.

Relativno siromatvo
Siromatvo se povezuju s opim
standardom ivota koji prevladava u
odreenom drutvu
Procjena jaza izmeu ivotnih uvjeta
pojedinih skupina stanovnika i veine
ostale populacije.

Ko su siromani?
Raznolika skupina;meutim u pravilu, vrsto
jezgro vezuje se za pojedince koji su
deprivilegirani u mnogim aspektima ivota
(starije osobe, djeca, ene, pripadnici etnikih
manjina).
Objanjenje siromatva:
Kultura siromatva i kultura ovisnosti: siromani
odgovorni za vlastitu deprivilegiranost.
Siromatvo posljedica irih socijalnih
procesa/irih strukturalnih neujednaenosti.

BiH i siromatvo
Zvanino oko 40% stanovnitva
nezaposleno.
Oko 20% ivi ispod granice siromatva,
a 30% na samoj granici.
Pokazatelji siromatva u BiH ukazuju
dijelom na nemogunost sistema
socijalne sigurnosti da zadovolji potrebe
ekonomski najugroenijih kategorija.

Jednoroditeljske porodice
Tokom 20.stolja tradicionalna nukleusna
porodica (kuanstvo u kome ive brani

par/samohrani roditelj s vlastitom ili usvojenom

djecom) postepeno nestaje u veini
industrijaliziranih drutava.
Danas postoji velika raznolikost porodinih
oblika.
Alternative braku: kohabitacija (vanbrana
zajednica), homoseksualne veze.

Jednoroditeljske porodice-statistike
20% maloljetne djece ivi u kuanstvima s jednim
roditeljem, pri emu velika veina oko 90 %
takvih roditelja su ene. U prosjeku
jednoroditeljske porodice smadaju meu
najsiromanije skupine suvremenog svijeta.
Samohrano roditeljstvo je esto promjenjljivo
stanje (sama,udovica,razvedena)
60% jednoroditeljskih porodica posljedica
razvoda,
Statistika ukazuje da sve vie pojedinaca svjesno
odabiru sami odgajati djecu samohrane majke
prema vlastitom izboru.

Starija populacija
Gerontologija-prouavanje starenja i starijih
osoba;fiziki,kulturni, socijalni aspekt
Dva kontradiktorna procesa:
(a) u modernim drutvima starija populacija ima nii status i
manje moi nego u predmodernim kulturama/akumulirano
znanje starih ljudi esto se mlaima ne ini vrijednim
izvorom mudrosti, nego jednostavno zastarjelim;
(b) starenje vie nije prihvaeno kao neizbjena
manifestacija ivotnog vijeka/napredak u medicini i
prehrani pokazuje da se neto to se nekada smatralo
neizbjenim moe sprijeiti ili usporiti/.
Gerontolozi govore o populaciji koja sijedi.

Statistika
Svaki 7 ovjek u razvijenoim svijetu
stariji od 65 godina, a za 30 godina to e
biti svaki 4 ovjek.
U Australiji e do 2030.godine biti
33%ljudi starijih od 65 godina,a u
Njemakoj gotovo 55%.
Broj starih starijihraste jo bre nego
broj mlaih starijih.

Fiziki uenici starenja

Starenje-nije sinonim za loe zdravlje i
invalidnost, iako starija dob znai i sve
vie zdravstvenih problema.
Starenje tijela je pod drutvenim
uticajem, ali njime upravljaju i geni.
Biolozi prihvataju stanovite da ljudskim
biima maksimalni ivotni vijek odreuju
geni-i misli se da iznosi oko 120 godina.

Problemi starenja
Kombinacija fizikih,emocionalnih i
materijalnih problema.
Klasa,rod i rasa znaajno utjeu na
starenje.
Uzroci nejdnakosti iz prethodnog ivota
nastavljaju se i u kasnijim godinama.
Najvei problemi:
loe zdravlje/nedostatak novca.

Budunost starenja
Trea dob vrijeme slobodno od roditeljskih
dunosti i trita rada.
U drutvu koji visoko vrednuje mladost,
vitalnost i fiziku privlanost- stariji ljudi
postaju nevidljivi.
ine veliki dio populacije u industrijaliziram
dravama-zahtjevi za priznanje interesa i
potreba starije populacije.
Borba protiv gerontoizma- diskriminacije
starijih osoba zbog njihovih godina-vaan
aspekt budueg razvoja drutva.

4. Odnos s drugim granama prava

Razgranienje od:
Karitativnih djelatnosti
Poreznih olakica
Mjera demografske politike

Posebnosti odnosa:

Ustavno pravo
Radno pravo
Porezno pravo
Upravno pravo

5.Determinante socijalne sigurnosti

promjena aktera socijalne sigurnosti

Osnova: relacija drave (i demokratije) i
trita (i svojine).
Teorijski stavovi:
-marksistiki kolektivizam,
-socijalni reformizam,
-umjereni individualizam,
-umjereni kolektivizam i
-nova desnica.

Marksistiki kolektivizam
javni sistem socijalne sigurnosti-instrument ostvarivanja
ideolokih ciljeva, a ne cilj po sebi;
vizija egalitarnog drutva lienog svih nedostataka, iji bi
svaki pripadnik podjednako uestvovao u raspodjeli dobiti,
pretpostavljala je i distribuciju u skladu sa potrebama, te
eliminiranje svih oblika drutvenih nejednakosti;
sistem socijalne sigurnosti treba da predstavlja sastavni
dio socijalistikih drutava, kao praktina manifestacija
klasne solidarnosti uz finansiranje sistema od strane
poslodavaca (nasuprot komunistikom naelu raspodele
prema potrebama, socijalistiki princip raspodele prema
radu, objektivizovan je posredstvom principa uplate doprinosa
za socijalno osiguranje).

Socijalni reformizam
Preuzimajui ideje o dostojanstvu i
pravima pojedinaca, humanistike
etike principe i potrebu za odranjem
drutava i njihovoj stabilnosti, ideologija
socijalnog reformizma koriena je u
liberalnim demokratijama kao opravdanje
za odstranjivanje onoga to je Freud
opisivao kao drutvene izvore naeg
nezadovoljstva, primenom dravne
intervencije

 Pravo na socijalnu sigurnost imaju svi graani.

Javni sistem socijalne sigurnosti treba da poiva na
univerzalizmu, a ne na uvjetovanosti prava prethodnom
zaposlenou i nivoom i duinom uplate doprinosa i
motivisanou za rad uopte.
Princip univerzalnosti primenjuje se i na nivo socijalnih
naknada, koje treba da budu jednakog iznosa za sve
graane.
Uloga trita je, prema ovoj koncepciji, dovoena u vezu sa
realizovanjem tzv. ekonomskog dohotka,koji e se
(re)distribuisati u drutvu, a u domenu obezbjeivanja
socijalne sigurnosti svedena je na minimalni udeo tzv.
regulisanog trita.

 Prema teorijskim postavkama socijalnog

reformizma, dravnim intervencijama
unapreuju se i socijalna kohezija,integracija i
inkluzija-stvaranje drava blagostanja.
Drava blagostanja, smatrano je meu
teoretiarima ove orijentacije,garantuje svim
graanima odgovarajui ivotni standard, zbog
ega udeo drave u obezbeivanju socijalne
sigurnosti i mora biti velik.

Umjereni individualizam
Prvo je konstituisan autoritarni umjereni
individualizam, tokom 1980-ih godina, kao
reakcija na tada oigledan predstojei
raspad socijalistikih drutava i njihovih
ideologija.
Poetkom 1990-ih, nastao je i drugi
pravac liberalno-demokratski umjereni
individualizam, zbog trenda uveanja
rashoda za sisteme socijalne sigurnosti.

 Prenos odgovornosti sa drave na individue, treba da bude,

samo ogranien, a trite u tu svrhu treba da bude
regulirano, a ne potpuno slobodno.
Dravne djelatnosti trebalo bi u potpunosti da budu
usmerene ka tzv. gubitnicima tranzicije odnosno
stanovnitvu koje je najvie izloeno socijalnim rizicima.
Uplate doprinosa od strane zaposlenih, provjeru dohodaka i
prihoda kao osnova za ostvarivanje prava, a zatim i voenje
principa, koji bi ostvarivanje prava na naknade, treba
uvjetovati prihvatanjem zaposlenja.

Predstavnici liberalno-demokratskog umjerenog

individualizma su se zalagali za usklaivanje socijalnih prava
sa individualnim odgovornostima (Dixon, Hyde, 2001: 10).
Sistem socijalne sigurnosti treba da predstavlja kombinaciju
(i partnerstvo) privatnog i dravnog, pri emu javni sistem
treba da bude usmjeren ka onima koji nisu u stanju, na druge
naine, da zadovolje potrebu za socijalnom sigurnou.
Nasuprot tome, sposobni za rad treba da budu podstaknuti
da se zaposle, i to, izmeu ostalog, sistemom kazni za
neizvravanje obaveza, kako bi se eliminisale mogunosti za
podsticanje zavisnosti od drave i da bi se afirmisala etika
samopomoi.
Znaaj trita kod liberalno-demokratskih umjerenih
individualista je naglaeniji, ali i dalje umeren.

Umjereni kolektivizam
Prema stavovima umjerenog kolektivizma,
drava treba da obezbedi odgovarajui makroekonomski okvir za razvoj privrede i podizanje
stope zaposlenosti, ime bi se smanjila
dugotrajna zavisnost od naknada u sistemu
socijalne sigurnosti, te dozvoljavaju, pa ak i
preporuuju, izvesne dravne mjere u pravcu
redistribucije prihoda (Nedovi, 1995: 12).

 Osnovna pretpostavka umjerenog kolektivizma je da

dravne mjere i politike treba da predstavljaju podrku
individualnoj i porodinoj odgovornosti i da podstiu ulogu
trita u obezbjeivanju socijalne sigurnosti.
Osnovni izazov, predstavlja koncipiranje dravnog sistema
socijalne sigurnosti, kojim bi se onemoguilo kreiranje
kulture zavisnosti od socijalnih naknada i podstakla etika
samopomoi, tj. oslanjanje individua na sopstvene snage.
Privatna inicijativa,treba da bude maksimalizovana, a
obavezni sistem socijalne sigurnosti trino posredovan,
kako bi u najveoj mjeri bio u javnom interesu.

Nova desnica

(neoliberalizam i neokonzervativizm)
Krajem 1970-ih afirmisale su se ideje koje predstavljaju
obnavljanje, ali ne i doslovno ponavljanje klasinih desnih
ideja liberalizma i konzervativizma.
Stavovi nove desnice poivaju na idejama o trinoj
dominaciji i individualnim odgovornostima u obezbeivanju
socijalne sigurnosti, odbacivanju dravnih intervencija,
kojima se sputavaju slobode i okviri slobodnog trita.
Djelatnosti drave blagostanja su, prema njihovom
miljenju skupe, rasipnike, birokratske, centralizujue
i neefikasne; njima se iri mo drave o troku
individualnih sloboda i izbora; zavisni se stavljaju u
povoljniji poloaj na raun produktivnih [] ime se,
konano, slabi stvaranje blagostanja, a novac oduzima
od onih koji su ga zaradili (Beresford, 2005: 467).

 Povlaenje drave iz oblasti socijalne

sigurnosti trebalo bi koncipirati
sutinskim mijenjanjem pozicije drave
(u pravcu rezidualizma) i proirenjem
domena trino orijentiranih socijalnih
usluga.

6.Ostvarivanje socijalne sigurnosti

Socijalna sigurnost se sprovodi kroz:

programe socijalnog osiguranja i
programe socijalne zatite.
Osnovni oblici socijalnog osiguranja su:
penzijsko i invalidsko osiguranje;
zdravstveno osiguranje;
osiguranje za sluaj nezaposlenosti;
Osnovni oblici socijalne zatite su:

opa socijalna zatita

djeija zatita;
Specifina socijalna sigurnost
borako-invalidska zatita
zatita civilnih rtava rata.

Literatura
Beresford, P. (2005), Redistributing profit and loss: the
new economics of the market and social welfare. Critical
Social Policy, 25(4): 464-482.
Dixon, J. E. Hyde, M. (2001). The Marketization of Social
Security. London: Quorum Books.
Gilbert, N. (2002). Transformation of the Welfare State.
Oxford: Oxford University Press.
Gilbert, N. (2005). Transformation of the Welfare State
The Silent Surrender of Public Responsibility,Oxford:
Oxford University Press.
Hegyesi, G. (2004). Od socijalne drave do socijalnoga
drutva: model partnerstva. Revija za socijalnu politiku,
11(2): 141-158.