Psiho test: Jeste li otporni na frustraciju?

Pred vama se nalazi osam izmiljenih situacija, a za svaku od njih su

ponuene tri vrste reakcija. Kako svi mi reagujemo na razliite naine,
vjerovatno je da za neke situacije nee biti ponuen odgovor koji bi vi izabrali.
U tom sluaju odaberite odgovor najsliniji vaoj zamiljenoj reakciji.
Zapiite odgovore.

1) Na poslu su Vam na vrijeme zadali rok za zadatak koji ako odmah sad
ponete raditi sigurno neete stii da zavrite. Vi ete:

A) shvatiti to kao izazov, marljivo raditi i pokuati odgoditi rok za jo koji dan

B) odustati od zadatka i pritom se ivcirati to nisi ranije poeo/poela

C) odustati od zadatka, neete se puno nervirati jer ste sigurni da ete sledei
zadatak poeti na vrijeme

2) Va partner ima namjeru da prekine vau vezu, Vaa reakcija je:

A) pokuati zajedno s partnerom uoiti najbitniji problem i raditi na vaem

odnosu

B) izvikati se na partnera ili se zaplakati pred njim/njom

C) objasniti sebi da u sutini niste jedno za drugo i da je bolje razdvojiti se na

neko vrijeme

3) Uslijed nevremena odlomilo se drvo i palo na vae auto. Nastala je velika

teta. Vae misli su:

A) Desilo se iznenada, nisam to mogao/la predvidjeti. Polako u popravljati

auto, to se moe...

B) Kud ba na moj auto! Kako u sada to platiti? Znao/la sam da sam ga

trebao/la osigurati protiv ovakvih stvari!

C) Hvala Bogu da je samo auto, moglo je pasti na ovjeka. Materijalno se

moe nadoknaditi.

4) U velikoj ste urbi a autobus vam pobjegne pred nosom. Razmiljate:

A) Nita sad, vano mi je da stignem pa u uzeti taxi, stopirati ili zvrcnuti

komiju s autom. Jo nije sve izgubljeno.

B) Znao/la sam! Mogao/la sam krenuti minut ranije, pa da stignem na

vrijeme. Sigurno u propustiti najbitnije kad kasnim.

C) Sad ne mogu nita promijeniti, barem u sad stii da kupim pecivo i

proitam novine do sljedeeg autobusa.

5) ekate ve sat vremena u poti i neka ena se progura ispred vas bez
pitanja. Vi ete:

A) mirno joj objasniti koliko dugo svi ekate ovdje i pokazati joj kraj reda

B) ivano se izvikati na nju da je bude sram i da to vie ne ponovi

C) pomisliti u sebi kako ena ima valjani razlog za guranje, zasigurno bi

uredno ekala da joj nije tako vano

6) Neko od ukuana Vam je bez pitanja uzeo vanu knjigu koja Vam upravo
sada treba. Kroz glavu Vam prolazi:

A) Idem brzo pogledati u knjiaru ili do susjeda, moda imaju tu knjigu.

B) Nevjerovatno je bezobrazan, sve mi je upropastio. Vie nita neu stii da

zavrim.

C) Pogledau druge knjige, moda naem neto jo zanimljivije to mogu

iskoristiti.

7) Pet godina radite sa prijateljem u firmi i shvatite da Vas je zakinuo za dvije

plate. Razmiljate:

A) Popriau s njim i ispitati situaciju. Moda je sluajno zaboravio.

B) Imala/o sam povjerenje u njega, ne mogu vjerovati da me tako prevario.

Moda sam mogla/o to predvidjeti.

C) Do sad je sve bilo u redu, trebam biti srean/na zbog dosadanjeg

zaposlenja. Ovo je moda znak da promijenim posao.

8 ) Neko Vama vrlo blizak oboli od smrtne bolesti. Vaa reakcija je:

A) Treba otii svim moguim doktorima, raspitati se za lijekove. Moda i

otkriju lijek prije nego bude prekasno.

B) Zato se ba njemu/njoj to dogodilo? Kako u ja bez nje/njega?

C) Treba biti snaan i misliti na nju/njega. Moramo to ljepe i kvalitetnije

iskoristiti vrijeme to nam je preostalo zajedno.
______________________________________________________________________________
__

Pogledajte koji su vai najei odgovori i u skladu s tim proitajte

interpretaciju.

Najei odgovori A ili C - otporni ste na frustracije:

Kad se naete u frustrirajuoj situaciji, ona vas ne izbaci iz takta, ve

najee traite naine kako zaobii prepreku, kako ukloniti potekou ili
promijeniti cilj koji se pokazao nedostinim. Traite alternativna rjeenja u
datoj situaciji i ne zamarate se onime to je nepromjenjivo, na to ne moete
uticati. Zbog toga vam ostaje vie energije koju moete usmjeriti na
rjeavanje situacije. Imate realan uvid u vlastite sposobnosti i mogunosti
svladavanja odreene situacije, tako da ve u startu postavljate izvodive
ciljeve. Samim time smanjujete vjerovatnost pojavljivanja frustrirajue
situacije. esto znate preokrenuti situaciju u svoju korist i "prijetnju" pretvoriti
u izazov. Dakle, za vas vrijedi poslovica, "to te ne slomi, te ojaa".

Ipak, i unutar skupine onih koji su otporni na frustracije, mogu se uoiti dvije
pomalo razliite podskupine, i to upravo zavisno od toga prevladavaju li
odgovori A ili odgovori C., pa tako:

Pripadate li podskupini s najvie odgovora A skloni ste prihvatiti situaciju

kakva jeste i traiti nova rjeenja kako bi doli do eljenog cilja. Na odlinom
ste putu, jer nastojite promijeniti ono to moete, a prihvatiti ono to ne
moete promijeniti.

Pripadate li podskupini s najvie odgovora C, skloni ste traiti alternativna

objanjenja i pozitivne strane dogaaja, makar to koji put zavri kao
svojevrsno samozavaravanje (vjerovatno nismo jedno za drugo; moda je to
znak da naem drugi posao ili sigurno ena ima valjani razlog...). Ne brinite,
to je jedna vrsta odbrambenog mehanizma koji smo skloni koristiti da sebi
olakamo teku situaciju. Ionako je veina naih doivljaja odreena naim

interpretacijama i linim objanjenjima, stoga su odbrambeni mehanizmi

korisni. No morate paziti da to ne bude jedini nain suoavanja sa
problemima, jer ete tako previe zaobilaziti stvarnost.

Najei odgovor B - niska tolerancija na frustraciju:

Vi ste skloni ovakve i sline situacije doivljavati kao ugroavajue i prijetee,

burno reagujete bez puno razmiljanja. Lako vas se izbaci iz takta, pa vam se
teko vratiti u stanje gdje bi mogli mirno razmisliti o tome to dalje uiniti.
Stanje frustracije je najee izazvano raskorakom koji stvaraju naa
oekivanja i tenje u odnosu na nae realne sposobnosti i mogunosti. esto
vam se dogaa da ste se precijenili i postavili sebi nerealne ciljeve, pa ste
frustrirani kad ih ne postignete, ili pak podcjenjujete svoje sposobnosti pa u
mnogim sluajevima ni ne reagujete, iako ste vjerojatno sposobni prei
prepreku i profitirati.

Bilo bi korisno da to objektivnije razmislite o svojim sposobnostima i

mogunostima, te o tome to vas dovodi do (ne)uspjeha. To e vam pomoi
da realnije odredite ciljeve i na kraju krajeva, da ih i postignete. Takoe ste
vjerovatno skloni brinuti se o stvarima koje vie ne moete mijenjati
(proputeni bus, vremenski rok...) i tu gubite najvie ivaca. Za vas bi bilo
jako dobro shvatiti da nema smisla aliti za neim to je sada nepromjenjivo,
ve treba izvui pouku i sljedei put na vrijeme reagirati. Energiju koju troite
na ivciranje, usmjerite ka nekoj akciji, nemojte je potratiti na samosaaljenje
ili bijes.
______________________________________________________________________________
__

Stres je stanje koje nastaje kada su ljudi suoeni s dogaajima koje smatraju
prijeteima za svoju dobrobit ili koji od njih trae ulaganje posebnih napora
kako bi udovoljili zahtjevima. O naoj interpretaciji dogaaja ovisi koliko emo

neku situaciju percipirati kao ugroavajuu, te u skladu s time kolika e biti

nivo doivljenog stresa. Ono to nam esto izaziva napetost je nepredvidivost
dogaaja, zbog toga smo tjeskobni i strepimo. Zato je korisno uoiti da o
veini situacija u ivotu odluujemo sami, te da zaista moemo uticati na nivo
doivljenog stresa.