O Jacobsthalovu nizu | math.

Vol. 25

math.e
Hrvatski matematiki elektroniki asopis

O Jacobsthalovu nizu
Jacobsthalov niz

stanini automati

Bojan Kovai,
Tehniko veleuilite u Zagrebu, Zagreb
Marijana poljari
Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u
Virovitici, Virovitica
Luka Marohni
Tehniko veleuilite u Zagrebu, Zagreb
Saetak
U lanku se definira Jacobsthalov niz, te se ukratko opisuje
njegova veza s Lucasovim brojevima. Detaljno se izvodi
formula za opi lan niza, te pripadna funkcija izvodnica.
Potom se navode i dokazuju neka osnovna svojstva toga niza,
kao i neke jednakosti vezane uz lanove niza. Zakljuno se
opisuje
veza
Jacobsthalova
niza
i
elementarnih
staninih automata.

1 Definicija
i
Jacobsthalova niza

osnovna

svojstva

Jacobsthalov niz svoj naziv duguje njemakom matematiaru Ernstu

Jacobsthalu (1882.1965.). Spomenimo da je, osim po prouavanju
ovoga niza, Jacobsthal poznat i po dokazu da se svaki prost broj
oblika
, pri emu je
, moe prikazati kao zbroj kvadrata
dvaju prirodnih brojeva. Taj je dokaz Jacobsthal 1906. godine izloio
u svojoj doktorskoj disertaciji ,,Primjena jedne formule iz teorije
kvadratnih ostataka.
Jacobsthalov niz definiran je rekurzivno s:
(1)
Iz (1) se lako dobiva prvih nekoliko lanova Jacobsthalova niza: 0, 1,
1, 3, 5, 11, 21, 43, \dots
Osnovna rekurzija reda 2 navedena u (1) moe se pojednostavniti
svoenjem na rekurziju reda 1. Tonije, vrijedi sljedea propozicija:
Propozicija 1. Za svaki prirodan broj

vrijede jednakosti:
(2)

i
(3)

O Jacobsthalovu nizu | math.e

Vol. 25

Dokaz. Obje jednakosti najjednostavnije se dokazuju matematikom

indukcijom. Dokaimo najprije (2). Za
dobivamo

ime smo provjerili valjanost baze indukcije. Pretpostavimo da (2)

vrijedi za neki
i sve prirodne brojeve manje od , pa pokaimo
. Koristei osnovnu rekurziju iz (1) i
da je (2) valjana i za broj
izreenu pretpostavku, dobivamo redom:

pa (2) vrijedi i za broj

, a to smo i htjeli pokazati.

Jednakost (3) se dokazuje potpuno analogno kao i (2), pa taj dokaz

preputamo itatelju.
U nastavku emo odrediti zatvorenu formulu za opi lan niza,
tj. propis realne funkcije jedne realne varijable takve da je
. Vrijedi sljedea propozicija:
Propozicija 2. Za svaki

vrijedi jednakost:
(4)

Dokaz. Pokazali smo da jednakosti (2) i (3) vrijede za svaki prirodan

broj n. Pomnoimo li jednakost (3) brojem 2 i zbrojimo dobivenu
jednakost s jednakosti (2), zakljuujemo da jednakost

odnosno
(5)
vrijedi za svaki
. Zamijenimo li
s , vrijednost varijable
bit e neki cijeli broj iz skupa
. Preostaje jednakost (5) podijeliti s
3, ime se dobiva jednakost (4).
Formula (4) moe se izvesti i pomou funkcije izvodnice za
Jacobsthalov niz. Izvedimo najprije zatvorenu formu za tu funkciju.
Podsjetimo, funkcija izvodnica za niz
je izraz

(6)
Desna strana te jednakosti je formalni red potencija. Ako je mogue,
treba odrediti zatvoreni oblik funkcije , odnosno prikazati je kao
izraz koji se sastoji od konano mnogo lanova i faktora. Pritom
problem konvergencije desne strane jednakosti (6) zanemarujemo.
Propozicija 3. Funkcija izvodnica za niz (1) je
(7)
Dokaz. Koristei osnovnu rekurziju iz (1) imamo redom:

File failed to load: file:///C:/Users/Luka/Dropbox/MATH_E/Vol25/HTML/Jacobstal/O%20Jacobsthalovu%20nizu%20_%20math.e_files/extens

O Jacobsthalovu nizu | math.e

Vol. 25

Prema definiciji funkcije izvodnice za Jacobsthalov niz vrijedi

pa slijedi

odakle je

Lako se vidi da su

nultoke polinoma

, pa konano dobivamo

Prethodnu propoziciju dokazat emo na jo jedan nain.

Alternativni dokaz propozicije 6. Rastavimo funkciju na parcijalne
razlomke. Traimo realne brojeve
i
takve da vrijedi

Odavde je

to se nakon kraenja svodi na

Posljednja jednadba predstavlja jednakost dvaju polinoma. Ona

mora vrijediti za svaki
. Uvrtavanjem
odmah
dobivamo
, dok uvrtavanjem
slijedi
. Stoga
vrijedi
(8)
Razvijmo lanove unutar zagrade u redove potencija. Primijenit emo
poznati razvoj

File failed to load: file:///C:/Users/Luka/Dropbox/MATH_E/Vol25/HTML/Jacobstal/O%20Jacobsthalovu%20nizu%20_%20math.e_files/extens

O Jacobsthalovu nizu | math.e

Vol. 25

Uvrstimo li umjesto

izraz

odnosno

, dobivamo redom

Konano dobivamo

odakle, prema (4), slijedi da je koeficijent uz

dokaz zavren.

jednak

, ime je

Napomenimo da je niz (1) poseban sluaj poopenoga Lucasova niza

. Taj se niz zadaje tako da se odaberu
sa svojstvom
, pa se definira redom:

Lako se provjeri da izborom

i
dobivamo Jacobsthalov
niz. Detalje ovdje izostavljamo, a mogu se nai u [1].

2 Neke
jednakosti
Jacobsthalov niz

vezane

uz

U ovoj emo toki dokazati nekoliko zanimljivih jednakosti vezanih uz

Jacobsthalov niz. Najprije emo izraunati zbroj prvih lanova toga
niza. Vrijedi sljedea propozicija.
Propozicija 4. Za svaki prirodan broj

vrijedi jednakost

(9)
Dokaz. Jednakost (9) se klasino moe dokazati matematikom
indukcijom, to preputamo itatelju za vjebu. Mi emo (9) dokazati
metodom teleskopiranja koristei jednakost (3). Napiimo jednakost
(3) za
:

Zbrajanjem tih

jednakosti dobivamo

Lijevoj i desnoj strani ove jednakosti dodajmo broj

pa dobivamo

Odavde slijedi

File failed to load: file:///C:/Users/Luka/Dropbox/MATH_E/Vol25/HTML/Jacobstal/O%20Jacobsthalovu%20nizu%20_%20math.e_files/extens

O Jacobsthalovu nizu | math.e

Vol. 25

(10)
U okruglim zagradama napisan je zbroj prvih lanova
geometrijskoga niza kojemu su prvi lan i kolinik jednaki 2. Taj je
zbroj jednak

pa jednakost (10) moemo zapisati u obliku

Podijelimo li jednakost (3) s brojem 2, dobit emo

Piemo li u ovoj jednakosti

umjesto
, dobivamo

umjesto

umjesto

Stoga je

to je i trebalo pokazati.
Poznato je da za niz Fibonaccijevih brojeva

definiran s

vrijedi Cassinijev identitet:

(11)
(Detalji se mogu nai npr. u [4]). Analogon Cassinijeva identiteta za
Jacobsthalov niz izrie sljedea propozicija.
Propozicija 5. Za svaki prirodan broj

vrijedi jednakost
(12)

Dokaz. Koristei (4) imamo redom:

File failed to load: file:///C:/Users/Luka/Dropbox/MATH_E/Vol25/HTML/Jacobstal/O%20Jacobsthalovu%20nizu%20_%20math.e_files/extens

O Jacobsthalovu nizu | math.e

Vol. 25

to je i trebalo pokazati.
Posljednju propoziciju mogue je dokazati i na drugaiji nain.
Pokazat emo najprije da Jacobsthalove brojeve moemo izraunavati
pomou -matrice

koja je analogon

-matrici1

za Fibonaccijeve brojeve.

Tonije, vrijedi sljedea propozicija.

Propozicija 6. Za sve prirodne brojeve

vrijedi
(13)

Dokaz. Tvrdnju ove propozicije jednostavno dokazujemo

matematikom indukcijom koristei osnovnu rekurziju (1). Zbog
i
oito je

ime smo pokazali valjanost baze indukcije. Pretpostavimo da

. Koristei (1), dobivamo:
jednakost (13) vrijedi za neki

ime je dokaz zavren.

Alternativni dokaz propozicije~11. Na matrice iz Propozicije 12
primijenimo Binet-Cauchyev2 teorem. Determinanta desne strane
jednakosti (13) je

a determinanta lijeve strane

File failed to load: file:///C:/Users/Luka/Dropbox/MATH_E/Vol25/HTML/Jacobstal/O%20Jacobsthalovu%20nizu%20_%20math.e_files/extens

O Jacobsthalovu nizu | math.e

Vol. 25

pa izjednaavanjem tih izraza dobivamo

to je upravo jednakost (12).

U sljedee dvije propozicije povezat emo lanove Jacobsthalova niza
i binomne koeficijente. Najprije emo pokazati da se svaki element
Jacobsthalova niza moe dobiti kao svojevrsna linearna kombinacija
potencija broja 2 s nenegativnim cjelobrojnim eksponentom iji su
koeficijenti odreeni binomni koeficijenti.
Propozicija 7. Za svaki prirodan broj

Dokaz. Pokazat emo da niz

vrijedi jednakost

iji je opi lan

(14)
zadovoljava sve jednakosti u (1). Znamo da je prva jednakost u (1)
zapravo rekurzija reda 2 koja uz dva zadana poetna uvjeta ima
jedinstveno rjeenje. Prema definiciji, ta rekurzija i poetni uvjeti
definiraju Jacobsthalov niz. Dokaemo li da ista tri svojstva ima i niz
, slijedit e
, za svaki
.
Koristit emo jednakosti
(15)
Napomenimo da, zbog (15), ne moramo paziti na gornju granicu
indeksa sumacije. Drugim rijeima, sve razmatrane sume idu od
pa dokle god mogu (tj. dok nazivnik binomnoga koeficijenta
ne postane strogo vei od brojnika). Tako najprije imamo:

Dakle, niz (14) zadovoljava poetne uvjete iz (1). Koristei poznato

svojstvo binomnih koeficijenata

dobivamo redom:

U posljednjoj sumi zamijenimo

, odnosno
. Tada
File failed to load: file:///C:/Users/Luka/Dropbox/MATH_E/Vol25/HTML/Jacobstal/O%20Jacobsthalovu%20nizu%20_%20math.e_files/extens

O Jacobsthalovu nizu | math.e

je nejednakost
zbog jednakosti

Vol. 25

ekvivalentna nejednakosti

. Meutim,

najmanja vrijednost indeksa sumacije u drugoj sumi je

Stoga dobivamo:

Iz (14) slijedi da je prva suma jednaka

, a druga

. Stoga je

a to je upravo rekurzija iz (1).

Iz Propozicija 3 i 13 izravno slijedi sljedei identitet.
Korolar 1. Za sve prirodne brojeve

vrijedi

Promotrimo sada svojevrsni obrat Propozicije 13, tj. linearnu

kombinaciju lanova Jacobsthalova niza iji su koeficijenti binomni
koeficijenti iz istoga retka Pascalova trokuta. (Detaljnije o binomnim
koeficijentima i Pascalovu trokutu moe se nai u [5].) Pomou takvih
linearnih kombinacija mogu se dobiti sve potencije broja 3 kojima je
eksponent nenegativan cijeli broj. Tonije, vrijedi sljedea propozicija.
Propozicija 8. Za svaki prirodan broj

vrijedi

Dokaz. Primijenit emo binomni pouak:

Uvrstimo li u binomni pouak

dobit emo:

, odnosno

Koristei jednakost (4) dobivamo redom:

File failed to load: file:///C:/Users/Luka/Dropbox/MATH_E/Vol25/HTML/Jacobstal/O%20Jacobsthalovu%20nizu%20_%20math.e_files/extens

O Jacobsthalovu nizu | math.e

Vol. 25

to je i valjalo pokazati.
Posebno je zanimljiva veza lanova Jacobsthalova niza s
alternirajuim konvergentnim geometrijskim redom. Koristi se
jednakost

(16)
koja se dobiva tako da se u formulu za zbroj konvergentnoga
geometrijskoga reda

uvrsti

. Meutim,

-ti djelomini zbroj reda (16) definiran s

usko je povezan s Jacobsthalovim brojevima. O tome govori

sljedea propozicija.
Propozicija 9. Za svaki nenegativan cijeli broj

vrijedi:

Dokaz. Jednakost se najbre i najlake dokazuje matematikom

indukcijom. Za
imamo:

ime smo pokazali valjanost baze indukcije. Pretpostavimo da tvrdnja

vrijedi za neki
, pa pokaimo da vrijedi za broj
. Koristei
jednakost (2) dobivamo redom:

pa tvrdnja propozicije vrijedi i za broj

Iz razmatranja ispred Propozicije 16 ili iz Propozicije 3 slijedi

Korolar 2.
.

Veza Jacobsthalova niza i elementarnih

File failed to 3
load: file:///C:/Users/Luka/Dropbox/MATH_E/Vol25/HTML/Jacobstal/O%20Jacobsthalovu%20nizu%20_%20math.e_files/extens

O Jacobsthalovu nizu | math.e

10

Vol. 25

staninih automata
Grubo reeno, stanini automat je model dinaminog fizikalnog
sustava u kojem su vrijeme i prostor diskretizirani, a interakcije su
samo lokalne. Svaki stanini automat sastoji se od regularne
-dimenzionalne reetke, odnosno -dimenzionalnog polja stanica
(elija) od kojih je svaka u jednom od moguih stanja. Ukupan broj
takvih stanja je konaan.
Najjednostavnija klasa jednodimenzionalnih staninih automata su
elementarni stanini automati. Njegove stanice mogu biti u tono dva
mogua stanja (0 ili 1). Stanice smjetene neposredno lijevo i
neposredno desno od promatrane stanice nazivamo susjedne stanice.
Stanica i njezine dvije susjedne stanice tvore strukturu koju nazivamo
konfiguracija. Svaka konfiguracija moe imati ukupno
stanja.
Za svaku konfiguraciju definiramo pravilo odluivanja o vrijednostima
stanica u sljedeem retku reetke. To pravilo je funkcija koja svakoj
stanici u 2., 3., 4,\dots, retku reetke pridruuje 0 ili 1 zavisno o
konfiguraciji smjetenoj neposredno iznad te stanice. Zbog toga
postoji ukupno
moguih pravila pridruivanja.
Pravila za izgradnju reetke elementarnih staninih automata
definirao je i opisao Stephen Wolfram 1983. godine. (Za detalje
vidjeti [3].) Mi emo izdvojiti tzv. Pravilo 28. Ovo pravilo prikazano je
na slici 1 kao i razvoj jedne crne elije nakon 15 koraka. Istaknimo da
se izgradnja reetke zasniva na jednakosti
.

Slika 1: Pravilo 28.

Formalno gledajui, Pravilo 28 je funkcija
definirana propisom

(Detaljnije o Pravilu 28 moe se nai u [2] ili [3].) Ovo pravilo

pregledno moemo zapisati u obliku tablice 1.

File failed to load: file:///C:/Users/Luka/Dropbox/MATH_E/Vol25/HTML/Jacobstal/O%20Jacobsthalovu%20nizu%20_%20math.e_files/extens

O Jacobsthalovu nizu | math.e

11

Vol. 25

Tablica 1: Tablino zadavanje Pravila 28.

Promotrimo sliku 1, pa zakljuimo kako smo na temelju prvoga retka
dobili drugi redak. Kao osnovnu stanicu najprije uzimamo jedinu crnu
eliju u prvom retku. Njezini lijevi i desni susjedi su bijele elije, pa
imamo konfiguraciju bijelacrnabijela (vidjeti sliku 2).

Slika 2: Prvi redak reetke elementarnih staninih automata.

Primjenom Pravila 28 na navedenu konfiguraciju kao rezultat
dobivamo jednu crnu eliju (vidjeti sliku 3).

Slika 3: Rezultat primjene Pravila 28 na konfiguraciju bijela

crnabijela.
To znai da e prva elija u drugom retku reetke biti crna (vidjeti
sliku 4).

Slika 4: Prva elija drugoga retka reetke elementarnih staninih

automata.
Pomaknimo se za tono jedno mjesto udesno od crne elije u prvom
retku reetke. Sada je osnovna stanica bijela elija. Njezin lijevi
susjed je crna, a desni bijela elija, pa imamo konfiguraciju crna
bijelabijela. Primjena Pravila 28 na tu konfiguraciju kao rezultat
daje crnu eliju (vidjeti sliku 5).

Slika 5: Primjena Pravila 28 na konfiguraciju crnabijelabijela.

Zbog toga e druga elija u drugomu retku reetke takoer biti crna
(vidjeti sliku 6).

File failed to load: file:///C:/Users/Luka/Dropbox/MATH_E/Vol25/HTML/Jacobstal/O%20Jacobsthalovu%20nizu%20_%20math.e_files/extens

O Jacobsthalovu nizu | math.e

12

Vol. 25

Slika 6: Prikaz druge elije drugoga retka reetke elementarnih

staninih automata.
Pomaknimo se za jo jedno mjesto udesno. Osnovna stanica je bijela
elija iji su i lijevi i desni susjed takoer bijele elije. Stoga imamo
konfiguraciju bijelabijelabijela. Primjena Pravila 28 na ovu
konfiguraciju kao rezultat daje bijelu eliju (vidjeti sliku 7).

Slika 7: Primjena Pravila 28 na konfiguraciju bijelabijelabijela.

Stoga e trea elija u drugom retku reetke biti bijela (vidjeti sliku
8).

Slika 8: Trea elija drugog retka reetke elementarnih staninih

automata.
Daljnjim pomicanjem udesno u prvom retku reetke opet dolazimo na
bijelu eliju kojoj su susjedi bijele elije, pa primjenom Pravila 28 kao
rezultat opet dobivamo bijelu eliju. Tako zakljuujemo da e sve
ostale elije u drugom retku biti bijele i ne moramo ih dalje
promatrati. U svakom retku reetke uoimo blok elija koji poinje i
zavrava crnom elijom, te takav da su lijevo i desno od toga bloka
iskljuivo bijele elije. Takav blok sigurno postoji jer se u svakom
retku reetke nalazi barem jedna crna elija (dobivena primjenom
Pravila 28 ili na konfiguraciju bijelacrnabijela ili bijela
crnacrna). Svakoj crnoj eliji uoenoga bloka pridruimo broj 1, a
svakoj bijeloj broj 0. Na taj nain svakom bloku bijektivno
pridruujemo binarni broj koji poinje i zavrava znamenkom 1.
Zapiemo li te binarne brojeve u dekadskom zapisu,
dobivamo redom:

Dobiveni brojevi tvore niz

Iz ispisa prvih nekoliko
lanova Jacobsthalova niza nasluujemo da je dobiveni niz zapravo
podniz Jacobsthalova niza. Pokazat emo da je ova slutnja tona, tj.
da reetka elementarnih staninih automata dobivena primjenom
Pravila 28 na gore opisani nain zapravo generira podniz
Jacobsthalova niza.

File failed to load: file:///C:/Users/Luka/Dropbox/MATH_E/Vol25/HTML/Jacobstal/O%20Jacobsthalovu%20nizu%20_%20math.e_files/extens

O Jacobsthalovu nizu | math.e

13

Vol. 25

Slika 9: Generiranje Jacobsthalova niza pomou elementarnih

staninih automata.
Pogledajmo najprije koje se sve konfiguracije mogu pojaviti unutar
jednoga bloka. Pokaimo da se ni u jednom bloku ne mogu pojaviti
jednobojne konfiguracije, tj. konfiguracije bijelabijelabijela i
crnacrnacrna, kao ni konfiguracije bijelabijelacrna i crna
bijelabijela. Najprije dokaimo da se ni u jednom bloku ne moe
pojaviti konfiguracija crnacrnacrna. Radi jednostavnosti,
oznaimo tu konfiguraciju s .
Pretpostavimo suprotno, tj. neka je prvi redak u kojemu se
pojavljuje . Pogledajmo kako iz elija u
-vom retku reetke
moe nastati . Prema Pravilu 28 postoje tri mogunosti.
Prva crna elija u
ne moe nastati iz konfiguracije crnabijela
bijela. Primjena Pravila 28 na konfiguraciju bijelabijelabijela,
odnosno bijelabijelacrna kao rezultat daje bijelu, a ne crnu eliju.
Zbog toga druga elija u
mora biti bijela, to je suprotno
pretpostavci da
sadri blok od tri crne elije.
Prva crna elija u
ne moe nastati ni iz konfiguracije bijela
crnacrna. Primjena Pravila 28 na konfiguraciju crnacrnabijela
kao rezultat daje bijelu eliju. Stoga je drugu crnu eliju u
mogue
dobiti iskljuivo primjenom Pravila 28 na konfiguraciju crna
crnacrna. To bi znailo da se
pojavljuje i u
-vom retku,
to je suprotno pretpostavci da je prvi redak u kojemu se pojavljuje
.
Prva crna elija u
ne moe nastati ni iz konfiguracije bijela
crnabijela. Drugu crnu eliju u
tada bismo mogli dobiti iskljuivo
iz konfiguracije crnabijelabijela, pa kao u prvoj mogunosti
zakljuujemo da iz konfiguracije koja poinje dvjema bijelim elijama
ni u kojem sluaju ne moemo dobiti treu crnu eliju u .
Tako smo pokazali da se unutar jednoga bloka ne moe pojaviti
konfiguracija . Potpuno analogno se pokazuje da se unutar jednoga
bloka ne mogu pojaviti preostale tri spomenute konfiguracije. Detalje
preputamo itatelju.
Oznaimo s
prirodan broj iji binarni zapis korespondira bloku u
-tom retku tablice elementarnih staninih automata. Ne istaknemo li
drugaije, pretpostavljamo da je bilo koji prirodan broj.
Pretpostavljamo i da je
zapisan u binarnom, a ne u dekadskom
zapisu. Uoimo da je broj
neparan jer njegov binarni zapis
zavrava znamenkom 1. (Dokaz tvrdnje da je prirodan broj neparan
ako i samo ako njegov binarni zapis zavrava znamenkom 1
preputamo itatelju.)

File failed to load: file:///C:/Users/Luka/Dropbox/MATH_E/Vol25/HTML/Jacobstal/O%20Jacobsthalovu%20nizu%20_%20math.e_files/extens

O Jacobsthalovu nizu | math.e

14

Vol. 25

Primjedba 1. Broj
ima tono jednu binarnu znamenku vie od
broja
. Preciznije, za neparne
broj
dobiva se tako da
se broju
zdesna dopie 1, dok se za parne
broj
dobiva tako da se izmeu posljednje dvije jedinice (gledajui slijeva
nadesno) u zapisu broja
umetne nula. Te su injenice takoer
izravne posljedice Pravila 28, odnosno jednakosti
i
. Njihovu provjeru preputamo itatelju.
Budui da je
, iz Primjedbe 1 izravno slijedi da broj
svojem zapisu ima tono binarnih znamenaka.

Izraunajmo zbroj
. (S
oznaeno je binarno
zbrajanje.) Broj
je zbroj dvaju strogo pozitivnih prirodnih brojeva
od kojih prvi ima , a drugi
znamenaka, pa
ima ili
ili
znamenaka. Tvrdimo da je
ima tono
znamenaka i da
je jedino vodea znamenka broja
jednaka 1.
Brojevi
i
imaju posljednju znamenku jednaku 1. Stoga je
posljednja znamenka broja
jednaka
. Navedenim
zbrajanjem nastaje jedinica koja se prenosi u zbroj znamenaka na
pretposljednjim mjestima brojeva
i
.
Prema konstrukciji brojeva
navedenoj u Primjedbi 1, tono jedan
od brojeva
i
ima pretposljednju znamenku 1, a drugi
pretposljednju znamenku 0. Tonije, ako je paran broj, onda je
pretposljednja znamenka broja
jednaka 1 (jer smo broju
zdesna nadopisali 1), a pretposljednja znamenka broja
jednaka
je 0 (jer smo izmeu posljednje dvije znamenke broja
umetnuli
nulu). Ako je neparan broj, onda
ima pretposljednju znamenku
0, a
pretposljednju znamenku 1. U svakom je sluaju, dakle,
pretposljednja znamenka broja
jednaka
. I na ovom
mjestu opet nastaje jedinica koja se prenosi u zbroj znamenaka na
neposredno sljedeoj poziciji.
Neka je prva pozicija (gledajui zdesna nalijevo) na kojoj broj
ima znamenku 1. Pretpostavimo da je
. (Iz gornjih razmatranja
slijedi
.) Na -toj poziciji broja
dobit emo znamenku 1 ako i
samo ako brojevi
i
na -toj poziciji imaju jednake
znamenke. Naime,
-va znamenka broja
jednaka je nuli, pa
se -ta znamenka broja
dobiva zbrajanjem -te znamenke broja
, -te znamenke broja
i jedinice nastale zbrajanjem kojim
je dobivena nula na
-voj poziciji. Ako bi brojevi
i
na
-toj poziciji imali razliite znamenke, onda bi -ta znamenka broja
bila jednaka nuli, to je suprotno pretpostavci da je prva pozicija
na kojoj broj
ima znamenku 1.
Uzmimo najprije da brojevi
i
na -toj poziciji imaju nule. To
znai da je bijela elija koja odgovara nuli na -toj poziciji broja
dobivena primjenom Pravila 28 na konfiguraciju koja zapoinje
bijelom elijom (koja odgovara nuli na -toj poziciji broja
). Jedine
dvije konfiguracije koje dolaze u obzir su bijelabijelabijela i
bijelabijelacrna. Ranije smo pokazali da se te konfiguracije ne
mogu pojaviti unutar jednoga bloka reetke. Stoga na -toj poziciji u
brojevima
i
ne mogu biti nule.

Uzmimo sada da brojevi

i
na -toj poziciji imaju jedinice. To
znai da je crna elija koja odgovara jedinici na -toj poziciji broja
dobivena primjenom Pravila 28 na konfiguraciju koja zapoinje
crnom elijom (koja odgovara jedinici na -toj poziciji broja
).
Jedina konfiguracija koja dolazi u obzir je crnabijelabijela. Ranije
smo pokazali da se ta konfiguracija ne moe pojaviti unutar jednoga
bloka reetke. Stoga na -toj poziciji u brojevima
i
ne mogu
biti jedinice.
File failed to load: file:///C:/Users/Luka/Dropbox/MATH_E/Vol25/HTML/Jacobstal/O%20Jacobsthalovu%20nizu%20_%20math.e_files/extens

O Jacobsthalovu nizu | math.e

15

Vol. 25

Time smo iscrpili sve mogue sluajeve, pa zakljuujemo da je

pretpostavka
bila pogrena. Dakle,
. Gledajui zdesna
nalijevo, znamenka na
-vom mjestu broja
jednaka je 0
(jer
ima tono znamenaka), dok je znamenka na
-vom
mjestu broja
jednaka 1 (to je vodea znamenka broja
).
Stoga je
-va znamenka broja
jednaka
.
(Posljednja jedinica u ovom zbroju nastaje zbrajanjem kojim je
dobivena nula na -toj poziciji broja
.) Odatle slijedi da broj
ima tono
znamenaka, te da vrijedi jednakost:

Tako smo pokazali da niz brojeva

jednakosti:

zadovoljava sljedee

(17)
Iz (1), (3) i (17) proizlazi da je niz
Jacobsthalova niza iji je prvi lan
svaki
vrijedi jednakost:

zapravo podniz
. Preciznije, zakljuujemo da za

(18)
Iz (4) i (18) odmah slijedi zatvorena formula za opi lan niza
:

(19)
Odaberemo li npr.

i uvrstimo tu vrijednost u (19), dobit emo

Stoga e 21. redak reetke elementarnih staninih automata izgledati

kao na slici 10.

Slika 10: Dvadesetprvi redak reetke elementarnih staninih

automata.
Zakljuno napomenimo sljedee. Budui da nam konfiguracija crna
crnacrna nije bitna u postupku izgradnje reetke elementarnih
staninih automata, toj konfiguraciji umjesto broja 0 (kao u
Pravilu 28) moemo pridruiti broj 1, a da se postupak izgradnje
reetke elementarnih staninih automata time nimalo ne promijeni.
To pridruivanje zapravo znai da broj
zamjenjujemo brojem
, odnosno umjesto
Pravila 28 primjenjujemo Pravilo 156. Tako smo dokazali
sljedeu tvrdnju.
Propozicija 10. Pravila 28 i Pravilo 156 generiraju istu reetku
elementarnih staninih automata, odnosno isti podniz Jacobsthalova
niza.

itatelja zainteresiranoga za daljnja svojstva i primjene Jacobsthalova

nizatoupuujemo
na literaturu navedenu u donjem popisu.
File failed
load: file:///C:/Users/Luka/Dropbox/MATH_E/Vol25/HTML/Jacobstal/O%20Jacobsthalovu%20nizu%20_%20math.e_files/extens

O Jacobsthalovu nizu | math.e

16

Vol. 25

Bibliografija
[1]
Eric W. Weisstein: Jacobsthal Number, javno dostupno na
http://mathworld.wolfram.com/JacobsthalNumber.html (20. 7. 2013.)
[2]
Eric W. Weisstein: Rule 28, javno dostupno na
http://mathworld.wolfram.com/Rule28.html (20. 7. 2013.)
[3]
Stephen Wolfram: New Kind of Science, Wolfram Media, Champaign
(SAD), 2002.
[4]
A. Dujella: Fibonaccijevi brojevi, Hrvatsko matematiko drutvo,
Zagreb, 2000.
[5]
D. Veljan: Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam,
Zagreb, 2001.
[6]
http://en.wikipedia.org/wiki/Jacobsthal_number (20. 7. 2013.)
[7]
F. Koken, D. Bozkurt: On the Jacobsthal numbers by matrix methods,
International Journal of Contemporary Mathematical Sicences 3(13)
(2008.), 605-614.
[8]
H. W. Gould: A history of the Fibonacci -matrix and a higherdimensional problem}, javno dostupno na www.fq.math.ca/Scanned
/19-3/gould.pdf (10. 9. 2013.)

1Naziv

,, -matrica prvi je upotrijebio Charles H. King koji ju je detaljno prouavao u

svom magistarskom radu ,,Some properties of Fibonacci numbers, objavljenom
1960. godine na San Jose State College. Za detalje o -matrici vidjeti u [8].

2Poznata

tvrdnja da je determinanta umnoka dviju kvadratnih matrica jednaka

umnoku determinanti tih matrica, odnosno
za sve
,
.

ISSN 1334-6083
2009 HMD

File failed to load: file:///C:/Users/Luka/Dropbox/MATH_E/Vol25/HTML/Jacobstal/O%20Jacobsthalovu%20nizu%20_%20math.e_files/extens