Professional Documents
Culture Documents
Gramatika Engleski Jezik
Gramatika Engleski Jezik
ENGLESKOG JEZIKA
Ekonomski fakultet u Sarajevu
Imenice stranog porijekla koje se u jednini nisu prilagodile engleskom jeziku zadrale su
svoju prvobitnu mnoinu. Meutim, u savremenom engleskom uoava se tendencija da
se mnoina i ovih imenica, naroito onih koje su u jeziku este, tvori pomodu nastavka
s. U sljededoj tabeli prikazani su oblici jednine i mnoine nekih estih imenica grkog i
latinskog porijekla:
Zavretak u jednini
-a
-us
Nastavak za mnoinu
-ae
-i /ai/
-um
-a
- ex, -ix
-ices
-is
-es /i:z/
-on
-a
Primjeri
formula formulae (ali i formulas)
alumnus alumni
focus foci
stimulus stimuli
syllabus syllabi (ali i syllabuses)
addendum addenda
datum data
medium media
symposium symposia, (ali i symposiums)
appendix appendices (ali i appendixes)
index indices (u tehnikom, matematikom
ili statistikom znaenju); indexes (u optem
znaenju, npr. Index in a book)
analysis analyses
axis axes
basis - bases
crisis crises
emphasis emphases
parenthesis - parentheses
criterion criteria
phenomenon - phenomena
Izvjestan broj imenica koje su u naem jeziku brojive, u engleskom se ponaaju kao
nebrojive. Takve su imenice:
advice = savjeti
information = informacije
Jednina ovakvih imenica izraava se oznakom za koliinu ispred imenice, na primjer:
a piece of advice
a bit of information
Slina njima je imenica news, koja ima samo oblik i znaenje mnoine (=vijesti), ali joj se
jednina izraava takoe pomodu oznake za koliine:
a piece of news
Neke imenice zavravaju se slovom 's' ali imaju znaenje jednine i nikad se ne koriste u
mnoini. Takve su imenice koje oznaavaju kolske predmete, bolesti, igre itd.:
mathematics, physics
mumps
billiards, darts
samo mnoinu
U ovu grupu imenica spadaju one koje oznaavaju predmete sastavljene od dva dijela,
prvenstveno odjedu i instrumente:
trousers, glasses, jeans
binoculars, scissors
Neke imenice mogu se koristiti i kao brojive i kao nebrojive, ali im se znaenje u
zavisnosti od toga mijenja. Na primjer:
She has had three years of experience as a manager.
(= Ima tri godine iskustva kao menader.) ali
The visit to Microsoft was an unforgetable experience.
(= Posjeta Microsoft-u bila je nezaboravan doivljaj.)
Students learn about all aspects of business.
(= Studenti ue o svim aspektima poslovanja.)
ali
He has set up a small fashion business.
(=Osnovao je malu modnu firmu.)
The countrys industry is in decline.
Engleske imenice NEMAJU gramatiko obiljeje roda, tako da se u jeziku razlikuje samo
prirodni rod. To znai da se samo imenice koje se odnose na ene i mukarce (i kudne
ljubimce) mogu zamijeniti zamjenicama 'he' ili 'she': SVE OSTALE IMENICE ZAMJENJUJU
SE ZAMJENICOM 'IT', BEZ OBZIRA DA LI SU KOD NAS MUKOG ILI ENSKOG RODA.
Npr:
John is a great manager. He always gives good bonuses.
(=John je odlian menader. On uvijek daje dobre bonuse.)
This woman works for an airline. She travels a lot.
(=Ova ena radi u avio-kompaniji. Ona mnogo putuje.)
ALI
my brothers'
Ovakav nain tvorbe posesivnog genitiva prvenstveno imaju imenice koje oznaavaju
iva bida. Posesivni genitiv ostalih imenica tvori se pomodu prijedloga ' of':
roof of the house
end of century
U savremenom jeziku, meutim, konstrukcija apostrof + s ('s) sve ede se koristi i za
imenice koje oznaavaju predmete i apstraktne pojmove:
company's manager
education's failure
Sloene imenice (Compound nouns)
Sloene imenice veoma su este i u optem i u poslovnom engleskom, jer su krade i
ekonominije od imenskih sintagmi. Kad se u engleskom jeziku dvije imenice nau jedna
pored druge, prva imenica ima ulogu pridjeva i opisuje drugu.
Npr.
Sloene imenice mogu biti sline imenici koja se koristi sa prisvojnim pridjevom. Razlika
je u tome to se imenica sa prisvojnim pridjevom odnosi na jedan konkretni sluaj, dok
njoj slina sloena imenica oznaava opti pojam:
a company's manager = ef odreene kompanije
a company manager = ef kompanije kao generalni pojam
LANOVI (ARTICLES)
Osobenost engleskog jezika je upotreba lana ispred imenica i imenskih sintagmi. To
znai, ako je imenica upotrijebljena sa pridjevom, lan stavljamo ispred cijele sintagme,
tj. ispred pridjeva.
U engleskom postoje dva lana:
neodreeni a / an
odreeni the
Neodreeni lan (Indefinite article) ima oblik a ispred rijei iji izgovor poinje
suglasnikom (a company, a university), a an ispred onih iji izgovor poinje
samoglasnikom (an accountant, an hour). To je zapravo skradeni oblik 'one', tako da se
upotrebljava iskljuivo ispred brojivih imenica u jednini.
Upotreba:
a. Uz neodreene pojmove, kada se ispred imenice na naem jeziku moe
upotrijebiti 'jedan' ili 'neki'. Imenica je neodreena ili ako predstavlja cijelu vrstu,
tj. ako je upotrijebljena u optem smislu, ili ako se javlja prvi put u tekstu ili
govoru, kada oznaava neto to je ranije bilo nepoznato i govorniku i
sagovorniku:
I want to buy a book. = Hodu da kupim (jednu, neku) knjigu.
Greg is an accountant. = Greg je (jedan) raunovoa.
I saw a man there. = Tamo sam vidio (jednog, nekog) ovjeka.
He paid a thousand dollars for this course. = Platio je (jednu) hiljadu
dolara za taj kurs.
b. Poslije rijei such i what:
such a lovely day = tako divan dan
what a beautiful girl = kakva divna djevojka
U mnoini, neodreeni lan se gubi, tako da u svim ovim sluajevima sa imenicama u
mnoini ne koristimo lan (tj. koristimo tzv. nulti lan):
They are accountants.
What beautiful girls!
Odreeni lan (Definite article) 'the' izgovara se // ako se nalazi ispred imenica iji
izgovor poinje suglasnikom (the book, the university) a /i/ ispred rijei iji izgovor
poinje samoglasnikom (the accountant, the hour).
Odreeni lan koristi se ispred imenica u jednini i mnoini, brojivih i nebrojivih, kad god
je imenica na neki nain odreena. Ovaj lan historijski je nastao skradivanjem 'that',
lan se ne koristi:
ispred vlastitih imena
ispred imena kontinenata, drava, gradova, pojedinanih jezera
ispred nebrojivih imenica i imenica u mnoini u neodreenoj upotrebi
ispred imena praznika
ispred zajednikih imenica koje oznaavaju ustanove:
He is going to school. ALI He was standing in front of the school.
She is at hospital (because she is sick). ALI She saw the hospital today.
ZAMJENICE (PRONOUNS)
Vrste
U engleskom jeziku koriste se sljedede vrste zamjenica:
line (I, you, they ...)
prisvojne (my, your; mine, yours ...)
pokazne (this, that ...)
povratne (myself, yourself ...)
uzajamno-povratne (each other, one another)
relativno-upitne (who, which ...)
neodreene (some, any ...)
Vedina gramatika engleskog jezika naziva zamjenicama samo zamjenske rijei koje u
reenici stoje samostalno (This book is mine; Take this) dok one koje stoje uz imenicu
(my book; this book) naziva pridjevima.
Line zamjenice (Personal pronouns)
Line zamjenice imaju posebne oblike za lice, rod (u tredem licu jednine) i broj, kao i dva
padea: nominativ, ili subjekatski pade i objekatski pade, koji se koristi kad god
zamjenica nije subjekat.
Jednina
Mnoina
Subjekat
Objekat
Subjekat
Objekat
Prvo lice
me
we
us
I
Drugo lice
you
you
you
you
Trede lice
he, she, it
him, her, it
they
them
Zamjenica I uvijek se pie velikim slovom.
Primjeri upotrebe:
I live in England.
Give me the book.
They never invited us for dinner, although we invited them several times.
Pazite, sve imenice osim onih koje se odnose na mukarce i ene zamjenjuju se
zamjenicom IT
Prisvojne zamjenice i prisvojni pridjevi (Possessives)
Za razliku od naeg jezika, engleske prisvojne zamjenike rijei imaju razliite oblike kada
se nalaze ispred imenice (prisvojni pridjevi) i kada se koriste bez imenice (prisvojne
zamjenice).
jednina
pridjev
my
your
his, her, its
Prvo lice
Drugo lice
Trede lice
zamjenica
mine
yours
his, hers, its
mnoina
pridjev
our
your
their
zamjenica
ours
yours
theirs
Primjeri upotrebe:
My company is very successful. = Moja kompanija je vrlo uspjena.
This briefcase is mine. = Ova aktovka je moja.
It is her desk, not yours. = To je njen sto, ne tvoj.
Prisvojne zamjenike rijei ne mijenjaju se po padeima, tj. oblik im je isti bez obzira na
njihovu funkciju u reenici.
Pokazne zamjenice i pokazni pridjevi (Demonstratives)
U engleskom jeziku postoje dvije pokazne zamjenike rijei:
Jednina
this
that
Mnoina
these
those
This / these koristi se da oznai blizinu u odnosu na govornika, prostornu, vremensku ili
figurativnu:
I want these consultants, and no others.
I will graduate this year.
This se moe odnositi i na neto prethodno reeno, npr:
The boss told us that we would get a raise. This made us happy.
This / these se na na jezik prevodi kao 'ovaj / ovi', ali i kao 'taj / ti'.
Pvo lice
Drugo lice
Trede lice
Jednina
myself
yourself
himself, herself, itself
Mnoina
ourselves
yourselves
themselves
one another
Ove zamjenice takoer odgovaraju naem 'se', kada se koristi u znaenju 'jedno drugo /
jedan drugog,' itd.
They love each other. = Oni se vole.
Naravno, i ovdje ima izuzetaka kod izraza koji se esto koriste, tako da je nae 'Vidimo
se' na engleskom jednostavno '(I'll) See you'.
Odnosno-upitne zamjenice (Relative pronouns)
Upitne zamjenice u engleskom su:
what
which
who
whose
Jedina zamjenica iz ove grupe koja ima padene oblike je who, iji je objekatski pade
whom. Meutim, u savremenom engleskom ovaj oblik je sve rjei jer ga potiskuje
upotreba nominativa who za sve funkcije u reenici.
Who do you work for?
Who did you hire? ILI Whom did you hire?
Which najede znai 'koji'. Kao samostalna zamjenica ono moe znaiti i 'ta' samo kada
se radi o izboru izmeu dvije ili vie ranije spomenutih stvari ili bida:
We have tea and coffee. Which do you want?
= Imamo aj i kafu. ta elite?
U svim ostalim sluajevima, nae 'ta' je what.
U upotrebi sa imenicom, which se takoer moe upotrijebiti samo ako govorimo o
odreenom broju poznatih stvari ili bida. Tako, na primjer, ako znamo koji brendovi
nekog proizvoda postoje, pitamo:
Which brand did you buy?
a ako ne znamo, pitademo:
What brand did you buy?
Odnosne zamjenice su one koje se odnose na neto prije njih, najede na neku imenicu.
U engleskom jeziku to su:
who
whom (koja se sve manje koristi)
whose
which
that
U odnosnim (pridjevskim) reenicama, who-whom se koristi za iva bida, a which za
neive pojmove. Umjesto obje zamjenice moe se upotrijebiti that. Whose se moe
odnositi i na bida i na neive pojmove.
The man who / that is standing over there is my boss.
= ovjek koji/to tamo stoji je moj ef.
The products which / that you ordered were sent yesterday.
some
any
no
every
-body
somebody
anybody
nobody
everybody
-one
someone
anyone
no one
everyone
-thing
something
anything
nothing
everything
Ove zamjenice imaju oblik jednine, te se zato koriste sa glagolom u jednini, i ne odnose
se ni na kakvu prethodnu rije ili izraz u reenici ili tekstu.
Somebody was looking for you while you were out.
= Neko te je traio dok si bio vani.
No one is allowed in the lab.
= Nikom nije dozvoljen pristup u laboratoriju.
Everything is possible these days.
= Sve je mogude ovih dana.
b. koliinu
all, another, any, both, each either, (a) few, least, less, (a) little, a lot (of), lots (of),
many, more, most, much, neither, none, one, other(s), plenty (of), several, some
Sve ove zamjenice mogu se koristiti i kao samostalno i ispred imenice, tj. kao pridjevi.
Jedini izuzetak je zamjenica none, koja se koristi iskljuivo samostalno. Njen pridjevski
ekvivalent je no.
Primjeri upotrebe:
All his money was gone.
= Sav njegov novac je otiao.
She knows all about it.
= Ona zna sve o tome.
They don't have much money.
= Oni nemaju mnogo para.
I don't need much.
= Ne treba mi mnogo.
Neither parent cares what happens to the child.
= Nijednog roditelja nije briga ta se deava s djetetom.
We went to see two houses, but neither was suitable.
PRIDJEVI (ADJECTIVES)
Engleski pridjevi NEMAJU posebne oblike za lice, broj, rod i pade. Jedini sluajevi kada
mijenjaju oblik je prilikom poreenja.
Poreenje pridjeva (Comparison of adjectives)
Poreenje po jednakosti vri se pomou konstrukcije as (PRIDJEV) as:
My car is as fast as his.
= Moj auto je isto toliko brz kao i njegov.
Ili, u odrinom obliku, pomodu konstrukcije not as (PRIDJEV) as:
My salary is not as high as his.
= Moja plata nije toliko visoka kao njegova.
U odrinom obliku, umjesto prvog as moe se upotrijebiti so.
Komparativ (comparative) jednoslonih i kradih dvoslonih pridjeva tvori se
dodavanjem sufiksa er:
small smaller
fast faster
Ako se pridjev zavrava slovom 'e', u komparativu se dodaje samo r:
large larger
Ako je samoglasnik u pridjevu kratak, zavrni suglasnik se udvostruava:
big
bigger
Ako se pridjev zavrava na y, u komparativu se y mijenja u 'i':
easy easier
Komparativ vieslonih pridjeva tvori se pomodu priloga more, koji se stavlja ispred
pridjeva:
beautiful
more beautiful
Superlativ (superlative) jednoslonih i kradih dvoslonih pridjeva tvori se dodavanjem
sufiksa est:
small the smallest
large the largest
big
the biggest
easy the easiest
Viesloni pridjevi tvore superlativ pomodu priloga the most:
beautiful
the most beautiful
Mjesto
Vrijeme
N a in
Uestalost
Vjerovat noda
Fokusni
Stupanj
Komentar
Prilozi
here, there, away
now, yesterday,
nowadays, yet
silently, hard
always, often, never
possibly, potentially
only, even, especially
very, quite, highly
frankly, naturally
Priloke odredbe
over there, at home
at the time, not long ago
In a nice way
once in a while, at times
almost certainly
to a great extent
to be honest, all being well
Vezni
therefore, consequently
Glagol
Prilog za nain
Prilog za
mjesto
Prilog za
uestalost
Beth
swims
enthusiastically
Dad
walks
impatiently
into town
in her
room
Melinda
naps
Prilog za
vrijeme
Svrha
before
dawn
to keep in
shape.
every
afternoon
before
supper
to get a
newspaper.
every morning
before
lunch.
U praksi se veoma rijetko srede vie od dva ili tri priloga u istoj reenici. Ako ih
trebamo upotrijebiti, obino je najbolje jedan staviti na sam poetak reenice
i odvojiti ga zarezom.
Kradi prilozi i priloke odredbe obino se stavljaju ispred duih, bez obzira na tip.
Our boss takes a break before noon every day in the week.
= Na ef ide na pauzu prije podne svakog dana u sedmici.
Takoer, ako se u reenici nau dva priloga ili priloke odredbe istog tipa, odre eniji se
stavlja ispred onog sa uoptenijim znaenjem.
She promised to meet him for lunch next Tuesday.
= Obedala je da de se nadi s njim na ruku idudeg utorka.
POREENJE PRILOGA
Poput pridjeva, i prilozi imaju komparativ i superlativ, i mogu se porediti po jednakosti,
na isti nain kao i pridjevi.
PRILOZI I PRIDJEVI
U pogledu upotrebe pridjeva sa prilozima, postoje dvije vrste pridjeva:
a. ljestviasti pridjevi (scale adjectives), tj. oni koji se mogu koristiti sa prilozima
za stepenovanje (very, a bit)
Takvi pridjevi su:
small
important
sure
funny
long
bad
interesting
busy
happy
b. granini pridjevi (limit adjectives), koji sami po sebi iskazuju krajnji stupanj
neke osobine, i zato se ne mogu koristiti sa prilozima za stepenovanje. Takvi su:
minute crucial
hectic ecstatic
convinced
hilarious
interminable
disastrous
fascinating
GLAGOLI (VERBS)
Klasifikacija
Podjela glagola na osnovu obaveznih dodataka:
U zavisnosti od dodataka sa kojima se koriste u reenici, engleski glagoli dijele se na:
a. vezne ili predikativne (linking verbs): be, become, get, appear, look, seem
b. prijelazne (transitive verbs): take, give, have, remember
c. neprijelazne (intransitive verbs): sleep, go, talk
d. povratne: express oneself, avail oneself
Neki glagoli mogu se koristiti i kao prijelazni i kao neprijelazni:
He wrote a letter. = Napisao je pismo.
He writes legibly. = On pie itko.
Neki neprijelazni glagoli poeli su se koristiti i kao prijelazni, u uzronom znaenju ili
kada je objekat rije izvedena iz istog korijena:
He walks his dog in the morning.
He dreamed a strange dream.
Prijelazni glagoli mogu se ponekad koristiti kao neprijelazni, da izraze pasivno znaenje:
The book sold out in a week.
Such houses rent easily.
Podjela glagola na osnovu oblika
Prema ovoj klasifikaciji, glagoli u engleskom jeziku dijele se na:
a. leksike (main verbs), tj. one koji nose znaenje,
b. pomodne (auxiliary verbs), tj. one koji slue za tvorbu gramatikih oblika: be,
have, do
c. modalne (modal verbs), tj. one koji semantiki boje glavni glagol: can, must,
should
Posebnu grupu glagola u ovoj klasifikaciji predstavljaju oni koji su nastali od dvije ili vie
rijei (tzv. multi-word verbs). Ova grupa sastoji se od dvije vrste glagola:
a. sloenih glagola (compound verbs), tj. glagola nastalih spajanjem dvije rijei: illtreat, dry-clean, waterproof
b. fraznih glagola (phrasal verbs), tj. kombinacija glagola i prijedloga u cjeline sa
potpuno novim znaenjem. Ova grupa je vrlo produktivna kategorija u
engleskom jeziku. Takvi glagoli su: give up, lay off, find out.
Gramatika svojstva glagola
Poput imenskih rijei, engleski glagoli imaju gramatika obiljeja lica i broja, i u tom
pogledu se moraju slagati sa subjektom.
She works for IBM.
They are standing in front of the office building.
Oblici glagola tvorba i upotreba (Verb forms)
Pomodni glagoli (Auxiliary verbs)
Pomodni glagoli koji slue za tvorbu sloenih vremena su be, have i do, iako svaki od njih
moe biti i leksiki glagol.
Glagol BE
Kada ima funkciju pomodnog glagola, be se koristi za tvorbu trajnih glagolskih vremena i
pasiva.
Oblici
Obini prezent (Simple Present Tense)
Jednina
Mnoina
Prvo lice
I am (I'm)
we are (we're)
Drugo lice
you are (you're)
you are (you're)
Trede lice
he / she / it is (he's / she's / they are (they're)
it's)
Obino prolo vrijeme (Simple Past Tense)
Jednina
Prvo lice
I was
Drugo lice
you were
Trede lice
he / she / it was
Mnoina
we were
you were
they were
Glagol HAVE
U ulozi pomodnog glagola, have se koristi za tvorbu svrenih vremena.
Oblici
Obini prezent
Jednina
Mnoina
Prvo lice
I have
we have
Drugo lice
you have
you have
Trede lice
he / she / it has
they have
Mnoina
we had
you had
they had
Glagol DO
Do se koristi kao pomodni glagol za tvorbu odrinih i upitnih reenica u obinom
sadanjem i prolom vremenu:
I watch TV every day.
I don't watch TV every day. .
Do you watch TV every day?
I watched TV last night. .
I didn't watch TV last night. .
Did you watch TV last night?
Oblici
Obini prezent (Simple Present Tense)
Jednina
Prvo lice
Drugo lice
Trede lice
I do
you do
he / she / it does
Mnoina
we do
you do
they do
Mnoina
we did
you did
they did
ought to
obaveza / moranje
must
have to
zabrana
mustn't
be not allowed to
ought to
ought to
infinitiv
must
have to
had to
had to
must
shall / will have to
mustn't
am / is / are not
allowed to
svreni
ought to
mogudnost
may
may
might
may
Ostali modalni glagoli su will/ would, dare, need, used to, had better
Iza modalnih glagola uvijek slijedi goli, infinitiv glavnog glagola, bez to.
Ako se reenica odnosi na sadanjost ili bududnost, iza modalnog glagola slijedi nulti
infinitiv:
She can type a hundred words per minute.
= Ona moe otkucati 100 rijei u minuti.
I may go on a business trip tomorrow. = Moda du sutra idi na slubeni put.
Ako se reenica odnosi na trenutak u kojem komuniciramo, koristi se trajni infinitiv:
She's not answering her phone, she may be speaking on another line.
= Ne javlja se na telefon, moda govori na drugoj liniji.
Ako govorimo o prolosti, modalni glagoli mogu se koristiti na dva naina:
1. sa nultim infinitivom, u sljededim sluajevima:
- would/wouldnt
kad govorimo o uobiajenom ponaanju ili radnjama u prolosti, ili o prolim navikama:
She would come to work every Saturday.
= Dolazila bi na posao svake subote,
- could/ was able to/ managed to/ was allowed to
kada govorimo o sposobnosti, ili ostvarenoj mogudnosti u prolosti:
I could drive when I was 16. = Znao sam da vozim auto sa 16 godina.
I could contact him at his office. = Mogao sam ga dobiti u kancelariji.
- must/ mustnt
Jednina
I am reading
You are reading
he / she / it is reading
Mnoina
We are reading
You are reading
They are reading
Upotreba:
za radnju koja se deava u trenutku kad komuniciramo:
She is talking with a client. = Ona razgovara sa klijentom.
za bududu radnju koja je ved dogovorena / ugovorena:
I am meeting a client this afternoon. = Popodne se nalazim s klijentom.
Obino prolo vrijeme (Simple Past Tense)
Tvorba:
Infinitiv nastavak ed
Meutim stotinjak engleskih glagola ima nepravilne oblike za prolo vrijeme, koji se
moraju nauiti napamet.
U obinom prolom vremenu, glagol ima isti oblik u svim licima.
Naprimjer:
He walked to work yesterday.
= Jue je iao na posao pjeice.
He went to Australia on business last Friday.
= Prolog petka je otiao u Australiju poslom.
Upotreba:
da oznai radnju koja je poela i zavrila se u odreeno vrijeme u prolosti:
He moved to London two years ago.
= Preselio se u London prije dvije godine.
I sent you the invoice last Wednesday.
= Poslao sam vam fakturu prole srijede.
Prilozi i priloke odredbe koje se esto koriste sa glagolima u obinom prolom vremenu
su:
yesterday
last week / month / May / year / spring
a month / two days / three weeks / five years / a long time ago
Trajno prolo vrijeme (Past Continuous)
Tvorba:
Prolo vrijeme glagola be glagol sa nastavkom ing
Primjer:
Jednina
Mnoina
Prvo lice
I was reading
We were reading
Drugo lice
You were reading
You were reading
Trede lice
he / she / it was reading
They were reading
Upotreba:
da oznai prolu radnju koja je trajala kada se desila neka druga radnja:
I was reading a book when he phoned.
= itao sam knjigu kad je on telefonirao.
da oznai dvije istovremene prole radnje:
He was talking on the phone while I was waiting.
= Govorio je telefonom dok sam ja ekao.
Da se istakne trajanje prole radnje ili procesa:
It was raining all day yesterday.
= Juer je cijeli dan padala kia.
Svreni prezent (Present Perfect)
Tvorba:
Prezent glagola have
Proli particip pravilnih glagola tvori se dodavanjem nastavka ed, a kod nepravilnih
glagola to je oblik u tredoj koloni.
Primjer:
Jednina
Mnoina
Prvo lice
I have read
We have read
Drugo lice
You have read
You have read
Trede lice
he / she / it has read
They have read
Upotreba:
da oznai prolu radnju za koju se ne zna tano kada se desila, ili to nije vano:
I have already seen this movie.
= Ved sam gledao taj film.
I have been to Turkey many times.
= Mnogo puta sam bio u Turskoj.
U ovoj upotrebi, svreni prezent se esto koristi sa prilozima ever, never, already, yet,
still, just.
da oznai radnju koja je poela u prolosti i jo traje, obino sa prepozicijskim
sintagmama ili zavisnim reenicama koje poinju rijeima for i since, ili sa prilozima so
far, up to now, until now:
I have liked horror movies since I was a child.
= Volim filmove strave i uasa od djetinjstva,
da oznai prolu radnju ije se posljedice jo osjedaju:
Someone has stolen the office computer.
= Neko je ukrao uredski kompjuter.
Trajni svreni prezent (Present Perfect Continuous)
Tvorba:
Svreni prezent glagola be glagol sa nastavkom ing
Primjer:
Jednina
Mnoina
Prvo lice
I have been living
We have been living
Drugo lice
You have been living
You have been living
Trede lice
he / she / it has been living They have been living
Upotreba:
da oznai radnju koja je poela u prolosti i jo traje:
I have been living here for ten years.
= ivim ovdje deset godina.
da se istakne trajanje radnje koja je poela u prolosti i jo traje:
I have been studying all morning.
= Uim cijelo prije podne.
Pluskvamperfekt (Past Perfect / Pluperfect)
Tvorba:
Prolo vrijeme glagola have proli particip glavnog glagola
Glagoli u pluskvamperfektu imaju isti oblik za sva lica jednine i mnoine:
Sam had left before Ann got there.
= Sam je otiao prije nego to je dola Ann.
We had left before it started to rain.
= Otili smo prije nego to je poela padati kia.
Upotreba:
da oznai prolu radnju koja se desila prije neke druge prole radnje:
They arrived only after we had finished the report.
= Stigli su tek nakon to smo mi zavrili izvjetaj.
Trajni pluskvamperfekt (Past Perfect Continuous)
Tvorba:
Pluskvamperfekt glagola be proli particip glavnog glagola
Glagoli u ovom vremenu imaju isti oblik u svim licima jednine i mnoine:
They had been looking for a new CEO for two years before they found a
suitable person for the job.
= Traili su novog direktora dvije godine prije nego to su pronali
odgovarajudu osobu.
I had been living here long before you moved in.
= ivio sam ovdje nego to si se ti doselio.
Ovaj glagolski oblik koristi se da bi se istaklo trajanje radnje koja je poela prije neke
druge prole radnje.
Obino budude vrijeme (Simple Future Tense)
Tvorba:
Pomodni glagol 'will' + infinitiv glavnog glagola
U govoru se 'will' obino skraduje u 'll.
Ranije se za prvo lice koristio pomodni glagol 'shall', i taj oblik se jo moe nadi u starijim
tekstovima na engleskom jeziku. Meutim, u savremenom engleskom 'shall' je postalo
stilski obiljeeno i koristi se uglavnom da ukae na moranje (u tekstovima ugovora) ili
odlunost, ili u utivim pitanjima kad elite da neto sugeriete. U tom znaenju, moe
se koristiti za sva lica.
The parties shall abide by the contract.
Shall I open the window?
Obino budude vrijeme koristi se da se iskau predvianja, ili volja da se neto uradi:
According to the weather report, it will be cloudy tomorrow.
Ask your teacher if you have a problem. She will (She'll) help you.
'GOING TO' oblici za izraavanje bududnosti
Tvorba:
Trajni prezent glagola 'GO' + infinitiv glagola sa 'to'
Primjer:
Jednina
I am going to work
You are going to work
he / she / it is going to work
Prvo lice
Drugo lice
Trede lice
Upotrea:
a. Da se izrazi predvianje:
It is going to rain tomorrow.
b. Da se izrazi namjera:
I am going to write the report tomorrow.
Mnoina
We are going to work
You are going to work
They are going to work
Obini infinitiv koristi se za sadanje I budude radnje, I na na se prevodi ili infinitivom ili
linim glagolskim oblicima.
I'm glad to see you. = Drago mi je to te vidim.
I hope to see you soon. = Nadam se da du te uskoro vidjeti.
Trajni infinitiv koristi se za radnje koje se odvijaju u trenutku komunikacije:
He seems to be laughing at me. = Izgleda da mi se smije.
Svreni infinitiv se odnosi na radnju koje je prethodilo radnji glagola u linom glagolskom
obliku:
The incident is supposed to have happened two days ago.
= Pretpostavlja se da se incident dogodio prije dva dana.
Upotreba:
Kao imenica, tj. u ulozi subjekta, objekta ili imenskog dijela predikata.
Infinitiv kao subjekat nalazi se na poetku reenice, ispred glagola:
To err is human = Grijeiti je ljudski. (Svi ljudi grijee)
Infinitiv moe biti pravi subjekat reenice u kojoj 'it' slui kao formalni (prazni) subjekat:
It is easy to see the reason for his popularity.
Infinitiv se upotrebljava kao objekat ispred velikog broja glagola, kao to su:
attempt, begin, continue, dare, decide, desire, expect, forget, hope, intend, learn, like,
love, mean, offer, prefer, pretend, promise, propose, refuse, regret, remember, start, try,
want, wish
Poslije glagola kao to su:
learn, teach, tell, understand, explain, ask, discover, find out, decide, remeber, forget
infinitivu esto prethodi 'how':
He doesn't know how to spell this word.
Poslije modalnih glagola, uvijek se koristi infinitiv BEZ 'to':
He should go to the meeting tomorrow.
Kao dodatak imenici ili pridjevu. Takav infinitiv se na na jezik obino prevodi
zavisnom reenicom:
Did you hear of his intention to leave the company?
= Jesi li uo za njegovu namjeru da napusti kompaniju?
We are ready to go. = Spremni smo da krenemo (za polazak).
Infinitiv se koristi i poslije superlativa i rednih brojeva:
I was the last to leave the office. = Bio sam posljednji koji je otiao iz ureda.
Kao priloka odredba za uzrok, namjeru ili posljedicu:
He went out to see what was going on. = Izaao je da vidi ta se deava.
Participi (Participles)
Participi su bezlini glagolski oblici koji imaju osobine pridjeva i glagola. U engleskom se
koriste dva participa:
Sadanji particip (Present participle)
Tvorba:
Upotreba:
Kao pridjev, da oznai neto to imenica radi:
working woman = ena koja radi
sleeping dog = pas koji spava
Kao prilog (za nain, vrijeme, uzrok), esto da iskae radnju istovremenu sa radnjom
glagola u reenici:
He came in smiling. = Uao je smijeedi se.
I saw him crossing the street. = Vido sam ga kako prelazi ulicu.
Having nothing to do, I went for a walk.
= Poto nisam imao ta raditi, otiao sam u etnju.
Proli particip (Past participle)
Tvorba:
Pravilni glagoli:
glagol nastavak ed
Nepravilni glagoli:
tredi oblik (treda kolona)
Upotreba:
Kao pridjev, da oznai neto to je imenica pretrpjela:
broken chair = slomljena stolica
bored audience = publika kojoj je dosadno
Kao prilog (skradena priloka reenica):
Worn out by work, he sat down by the road.
= Iscrpljen radom, sjeo je kraj ceste.
Kao dodatak objektu, poslije glagola kao to su:
feel, find, have, keep, make, see, want, wish
John heard his name called. = John je uo kako ga neko proziva.
Sadanji i proli particip esto se nazivaju i aktivnim i pasivnim, jer zapravo i imaju takvo
znaenje. Zato treba dobro paziti kako se koriste:
Npr.
I am not interesting. = Nisam interesantan.
I am not interested. = Nisam zainteresiran.
Gerund glagolska imenica
Tvorba:
glagol nastavak 'ing'
living, reading, talking
Upotreba
Kao subjekat reenice:
Playing tennis is fun. = Igranje tenisa (Igrati tenis) je zabavno.
Kao objekat izvjesnog broja glagola:
appreciate, avoid, consider, discuss, delay, enjoy, finish, keep, mention,mind, postpone,
quit, stop, suggest
They stopped talking when the teacher came in.
= Prestali su priati kad je nastavnik uao.
NAPOMENA: Neki glagoli kao objekat mogu imati bilo infinitiv bilo gerund, da im se
znaenje ne promijeni. Takvi su:
begin, start, continue, hate, like, love, prefer, can't stand, can't bear
He began to talk / talking. = Poeo je priati.
Neki glagoli koriste se i sa infinitivom i sa gerundom, ali se znaenje zavisno od toga
mijenja. Takvi su:
remember, forget, regret, try
I remember seeing him yesterday. = Sjedam se da sam ga juer vidio.
Remember to lock the door. = Sjeti se da zakljua vrata.
I'll never forget seeing the Alps for the first time.
= Nikad nedu zaboraviti prvi put kad sam vidio Alpe.
Sam often forgets to mail letters.
= Sam esto zaboravlja da poalje pisma.
I regret telling him about the incident.
= Kajem se to sam mu rekao za taj incident.
I regret to tell you that you failed the test.
= ao mi je to vam moram redi da ste propali na testu.
The room was hot. I tried opening the window, but it didn't help. =
U sobi je bilo vrude. Pokuao sam s otvaranjem prozora, ali nije pomoglo.
I'm trying to learn Chinese. = Pokuavam nauiti kineski.
Uvijek poslije prijedloga:
He was accused of stealing the file.
= Bio je optuen da je ukrao dosije.
Thank you for sending me the information.
= Hvala to ste mi poslali informacije.
Poslije glagola go kad se izraava neka aktivnost:
go shopping, go fishing, go dancing, go skating
Poslije izvjesnih idioma:
have fun / good time; have trouble / difficulty / a hard time
We had fun playing soccer with them.
= Bilo nam je zabavno igrati fudbal s njima.
REENICA
Red rijei
Red rijei u engleskom jeziku je strogo odreen:
Subjekat Glagol ( Objekat)
Drugo lice
Trede lice
Ako u reenici upotrijebimo did, glavni glagol vie nije u prolom vremenu, nego u
infinitivu.
Upitne reenice
Upitne reenice tvore se tako da se prvi pomodni glagol stavi pred subjekat. Tamo gdje
je potrebno, na poetak reenice treba staviti upitnu rije.
Will you meet with the client tomorrow?
= Hode li se sutra sastati sa klijentom?
Where will you meet?
= Gdje dete se sastati?
Za tvorbu upitnih oblika u Obinom sadanjem i obinom prolom vremenu koristi se
pomodni glagol DO:
Do you often work late?
= Da li esto radi dokasno?
Where does he keep his records?
= Gdje dri svoju evidenciju?
Did he go by train?
= Da li je otiao vozom?
Primjer:
Jednina
Mnoina
Prvo lice
Do I read?
Do we read?
Drugo lice
Do you read?
Do you read?
Trede lice
Does he / she / it read?
Do they read?
Jedini sluaj kad upitna rije NIJE ispred pomodnog glagola su pitanja o subjektu
reenice:
Who did you see? = Koga si vidio? (pitanje o objektu)
ODGOVOR: I saw the President.
ALI
Who saw the President? = Ko je vidio Predsjednika? (pitanje o subjektu)
ODGOVOR: I saw him.
Zavisno-sloene reenice
Imenske zavisno-sloene reenice
To su reenice gdje zavisna reenica vri funkciju koju inae ima imenica, tj. funkciju
subjekta, objekta, ili objekta prijedlone sintagme:
What he said was interesting. = Ono to je rekao bilo je zanimljivo.
I heard what he said. = ula sam ta je rekao.
I don't agree with what he said. = Ne slaem se s onim to je rekao.
Veznici kojima poinju imenske reenice:
upitne rijei (who,whose, what, when, where, why, how, whether / if)
that
NAPOMENA: u imenskim reenicama red rijei ostaje isti kao u potvrdnim, tj. pomodni
glagol se ne stavlja ispred subjekta kao u pitanjima.
Tell me when I should come. = Reci mi kad trebam dodi.
I think that he's a good manager. = Mislim da je on dobar menader.
Upravni govor (Reported speech)
est sluaj upotrebe imenskih reenica je upravni govor, tj. prepriavanje onog to je
neko rekao, bez znakova navoda.
Kada koristimo upravni govor vae sljededa pravila:
potvrdne reenice uvode se veznikom that
pitanja se uvode upitnom rjeju kojom poinje i pitanje, a ona gdje nema upitne rijei,
veznikom whether ili if
red rijei u zavisnoj reenici isti je kao u potvrdnim reenicama, a ne kao u pitanjima
line zamjenice I, we postaju he / she, they
ako je glagol u glavnoj reenici u prolom vremenu, glagolsko vrijeme zavisne reenice
se mijenja:
sadanje
prolo
prolo pluskvamperfekt
budude
kondicional
ako je glagol u glavnoj reenici u prolom vremenu, mijenjaju se prilozi i priloke
odredbe:
yesterday a day ago
last year/week/month a year/week/month before
two/three/five days/months/years ago
Two/three/five
days/months/years before
today that day
tomorrow the next day
next Monday/year the following Monday/year
here
there
Odnosne zavisno-sloene reenice (Relative clauses)
Ovdje zavisna reenica vri funkciju pridjeva, tj. govori neto vie o nekoj imenici u
glavnoj reenici.
The woman who is sitting there is my boss.
Veznici kojima poinju odnosne reenice su zapravo upitno-odnosne zamjenice who,
whom, which, that i whose.
Postoje dvije vrste odnosnih zavisno-sloenih reenica:
odredbene (defining), tj. one koje blie odreuju imenicu i time je izdvajaju od ostalih
stvari/osoba na koje se moe odnositi:
My brother who lives in New York is a doctor.
= Moj brat koji ivi u Njujorku je doktor.
(Imam vie brade, ali onaj koji ivi u Njujorku je doktor.)
U ovakvim reenicama uvodna zamjenica se moe izostaviti ako se odnosi na objekat:
I liked the people that I met last night. ILI
I liked the people I met last night.
ALI
I liked the people who live next to me.
I liked the people live next to me.
umetnute (non-defining), tj. one koje samo kau neto vie o imenici koja je ved
odreena. Ovakve reenice UVIJEK se odvajaju zarezom.
My brother, who lives in New York, is a doctor.
= Moj brat, koji ivi u Njujorku, je doktor.
(imam samo jednog brata, a on ivi u Njujorku)
Priloke zavisno-sloene reenice (Adverb clauses)
Ovdje zavisna reenica ima funkciju priloga, za vrijeme, nain, uzrok posljedicu itd.
Veznici kojima poinju priloke zavisne reenice:
Vrijeme
Uzrok/posljedica
Kontrast
Uslov
after
because
even though
if
before
since
although/though
unless
when
while
only if
while
whereas
whether or not
as
even if
as soon as
in case
since
in the event that
until/till
Uslovne/pogodbene zavisno-sloene reenice (Conditional clauses)
Tip
Zavisna reenica (IfGlavna reenica
Primjer
clause)
(Main clause)
I tip:
Obino sadanje
Obino sadanje ili
If I have enough
Tano u sadanjosti vrijeme
budude vrijeme
time, I answer eili bududnosti
mails.
If I have enough
time, I'll answer emails later in the
day.
II tip:
Obino prolo
Kondicional
If I had enough
Netano u
vrijeme
time, I would
sadanjosti ili
answer e-mails.
bududnosti
III tip:
Netano u prolosti
Pluskvamperfekt
Proli kondicional