FB grupa Kako motivirati uenike

Kaycie D. je dizajnerica, animatorica i ilustratorica. Jedan

od zanimljivih projekata na kojima je radila u posljednje tri
godine je i projekt dizajniranja animiranih likova za 112
kemijska elementa. Ilustracije podsjeaju na Pokemone.

Kaycie D. animirala je samo onu znaajku kemijskog

elementa koja je na neki nain najpovezanija sa
svakodnevnim ivotom. To najee nije najvanija
znaajka, ali obino jest najzanimljivija onima koji se s
kemijskim elementima prvi put susreu i treba ih
motivirati da poele neto o njima nauiti.

Link sa stranicom na kojoj su Kyciene ilustracije podijeljen

je na stranicama FB grupe Kako motivirati uenike i u hipu
se rodila ideja da kartice prevedemo, prilagodimo i
ponudimo uenicima da istrae pojedini element i poleini
njegove kartice dopiu sve to smatraju da je jo potrebno
o njemu znati. Prevoenja i prilagodbe kartica prihvatile su
se tri nae lanice: Sandra, Lana i Ana.

Atom vodika je najlaki i najrasprostranjeniji element u svemiru.

Helij je inertan; njegov je atom

najlaki od svih plemenitih plinova.

Metal litija tako je mekan da ga

moemo rezati noem.

Berilij
Helij je
senereaktvni
nalazi u sastavu
plin, najlaki
dragog
kamenja
od svih plemenitih
smaragda iplivnova.
akvamarina.

Bor gori jarkim zelenim

plamenom.

Ugljik moe biti u obliku ugljena,

grafita i dijamanta.

Neki oblici duika su otrovni, a neki

izazivaju laganu oamuenost.

isti kisik dolazi u obliku

dvoatomnih molekula O2.

Fluor je tako reaktivan da zapali

sve to ga dotakne.

Neon bljeti naranasto kad

kroz njega prolazi struja.

Elementarni natrij burno reagiras vodom,

no u obliku spojeva javlja se u oceanima.

Jedino to moe ugasiti

zapaljeni magnezij je pijesak.

Aluminij je vrlo lagani metal od

kojeg se prave limenke za sokove.

Silicij se koristi za kompjutorske

mikroipove i ostalu elektroniku.

Od crvenog se fosfora prave

zapaljive glave na igicama.

Sumpor je eksplozivan element u

bombama i barutu. Ima neugodanmiris.

Udisanje plinovitog klora izaziva

peckanje u oima i sinusima.

Rije argonznai neaktivan (inertan).

Tim su plinom napunjene arulje.

Kalij je vrlo reaktivan element koji

gori ljubiastim plamenom.

Kalcij iz mlijeka pomae da nam

kosti budu vre.

Kau da bejzbolske palice u kojima

ima skandija imaju vri udarac.

Titanij ne izaziva alergijeske reakcije

pa se od njega prave igle za piersing.

Vanadij se dodaje u elik kako bi

postao vri.

Auti iz 50-ih i 60-ih godina esto su

bili prekriveni slojem kroma.

Manganizam je trovanje manganom

popraeno halucinacijama.

eljezo lako hra pa mu se dodaju

primjese kako bi se dobio elik.

Kobalt se nalazi u sastavu jednog

od najjaih magneta na svijetu.

Ime nikla znai vraji bakar.

Staklu daje zeleno obojenje.

Bakar je crveni metal koji je dobar

vodi elektrine struje.

Budui da brzo hra, cink se dodaje

eliku radi poveanja dugovjenosti.

lica od galija e se rastaliti ako se

njom promijea vrui napitak.

Germanij je poluvodi koje se koristi

u mobitelima i drugoj elektronici.

Arsen je vrlo toksian element; ima

ga u sredstvu za trovanje takora.

Ako krave pojedu selenij, ponu

posrtati i izgleda kao da su slijepe.

Brom je jedan od dva elementa koji

su pri sobnoj temperaturi tekuine.

Plemeniti plin kripton poznat je po

svojoj ulozi u stripovima o Supermanu.

Rubidij znai crven. U dodiru s

vodom dolazi do eksplozije.

Stroncij (po kotskom selu Strontian)

vatrometu daje crvenu boju.

Itrij navodno ima neuobiajena i

mistina sojstva.

Cirkonij je element koji se koristi kao

imitacija dijamanata i kao zubni nakit.

Niobij je ime dobio po grkoj boici

kanjenoj zbog svoje tatine.

Molibden je teki metal koji se

esto nalazi u elektrinim alatima .

Tehnicij se koristi pri rentgenskom

otkrivanju raka kostiju.

Rutenij je rijetki metal kojim se

oblae nakit kako bi postao tamniji.

Metal rodija jedan je od elemenata

najveeg sjaja.

Paladij je katalizator pri razgradnji

nekih opasnih kemikalija.

Srebro je najbolji vodi struje

meu metalima.

Kadmij se moe pronai u nekim

pigmentima.

Kad ga se brzo savije, indij

proizvodi glasan pitavi zvuk.

Kositar je prethodio aluminiju u

proizvodnji limenki.

Antimon je krti, otrovni metal koji se

dodaje olovu u proizvodnji metaka.

Neki spojevi telurija smrde po

povarenom enjaku.

Jod je ljubiast u plinovitom stanju.

Koristi se za dezinfekciju rana.

Ksenon je rijetki plemeniti plin ije

ime zvui pomalo svemirski.

Cezij je jedan od najreaktivnjih elemenata; eksplodira u dodiru s vodom.

Barij je reaktivni metal, lako zapaljiv

na zraku.

Lantan je prvi u nizu elemenata

koje nazivamo rijetke zemlje.

Cerij se esto ugrauje u penice

jer spreava stvaranje naslaga.

Oksid praseodimija zelene je boje,

a ime mu znai zeleni blizanac.

Neodimij znai novi blizanac.

Oksidi neodimija su boje rue.

Ime je dobio po grkom bogu

Prometeju koji je bogovima ukrao vatru.

Samarij se moe nai u icama

elektrinih gitara.

Nazvan je po Europi, a zasluan je za

crvenu boju na ekranu raunala i TV-a.

Legure gadolinija koriste se pri

izradi CDa.

Slui za dobivanje zelene boje pomou

fosfora, na ekranima TVa i raunala.

Ime mu dolazi od gr.dysprositos

to znai teko se dobiva.

Jedan od nekoliko elemenata

otkrivenih u Stockholmu (vedska).

Oksidi erbija daju ruiastu

boju nakitu.

Tulij je rijedak i skup element to

pojanjava njegovu rijetku uporabu.

Iterbij ime duguje Ytterbyju, selu u

vedskoj.

Lutecij je prvotno trebao biti

imenovan po sazvijeu Cassiopeia.

Hafnij je po svojim kemijskim

svojstvima jako slian cirkoniju.

Imenovan po junaku grke mitologije

Tantalu zbog tekog naina dobivanja.

Volfram se koristi pri izradi alata za

rezanje.

Renij slui u proizvodnji dijelova

zrakoplova i mlaznih motora.

Jedna od najvanijih uporaba

osmija jest u tintama za nalivpera.

U mnogim asteroidima koji su sletjeli

na Zemlju moemo nai iridij.

Platina je jedan od najdragocijenijih i

najcjenjenijijih metala na svijetu.

Zlato, mekan i lijep metal, cijenjen je

tisuama godina.

iva je tekui metal opasan po ivot.

Uzrokuje oteenja ivanog sustava.

Povrina talija stalno korodira tj. gubi

gornji sloj kao da zmija izlazi iz svoje koe.

U srednjem vijeku ljudi su pili iz olovnog

posua ne znajui da je otrovno.

Bizmut je vaan sastojak lijekova koji

pomau kod eluanih bolova i smetnji.

Polonij je jako radioaktivan i jedan

je od najsmrtonosnijih elemenata.

Vrijeme poluraspada ovog iznimno

rijetkog elementa je 8,3 sata.

Uzrokuje rak plua. Ima ga u

granitnim kamenim blokovima.

Zbog svoje iznimno velike

radioaktivnosti unitava sam sebe.

Radij se esto koristio sve dok nije

otkrivena njegova radioaktivnost.

Zbog velike radioaktivnosti njegov

sjajni odsjaj moemo vidjeti golim okom.

Prije otkria njegove radiokativnosti

esto se koristio u zubnim pastama.

Vrlo je rijedak i samo je u malim

koliinama dostupan za testiranje.

Koriten je pri izradi nuklearnih

bombi u Drugom svjetskom ratu.

Svi elementi iza Uranija umjetno su stvoreni.

Neptunij je prvi takav element.

Glavni sastojak nuklearne bombe

baene na Nagasaki.

Nazvan po Americi, moe se pronai

u kunim detektorima za dim.

Imenovan po Marie Curie koja je

otkrila radij i polonij.

Nazvan po Kalifornijskom
Sveuilitu Berkeley gdje je stvoren.

Nazvan, kao to mu i ime kae,

po amerikoj dravi Kaliforniji.

Ime je dobio ime poznatom

fiziaru Albertu Einsteinu.

Imenovan po fiziaru Enricu Fermiju

koji je razvio nuklearni reaktor.

Nazvan po Dimitriju Mendeljejevu,

tvorcu periodnog sustava.

Nazvan po Alfredu Nobelu, ije

ime nosi i Nobelova nagrada.

Dobio je ime po Ernestu O.

Lawrencu, izumitelju ciklotrona.

Nazvan po Ernestu Rutherfordu koji

je otkrio da elementi imaju jezgru.

Nazvan po Dubni, ruskom institutu

za nuklearna istraivanja.

Nazvan po Glennu T. Seaborgu koji je

pomogao pri otkrivanju mnogih elemenata.

Nazvan po Nielsu Bohru koji je napravio

revolucionarno istraivanje o atomu.

Dobio ime po Hessenu, njemakoj

pokrajini u kojoj je stvoren.

Nazvan po Lisi Meitner, koja je pomogla

pri otkrivanju nuklearne fuzije.

Dobio je ime po njemakoj pokrajini

Darmstadt u kojoj je stvoren.

Nazvan po Wihelmu Rntgenu, izumitelju

elektromagnetskog zraenja (rendgena).

Nazvan po velikom poljskom

astronomu Nikoli Koperniku.

Originale ovih kartica moete pronai na

http://kcd-elements.tumblr.com/

Za prevoenje i prilagodbu kartica zahvaljujem:

SANDRI II
LANI ARI
i ANI NIDAREC UKOVI

FB grupa Kako motivirati uenike