Professional Documents
Culture Documents
Turski Jezik
Turski Jezik
Upoznavanje sa jezikom
Turski jezik spada u grupu uralo-altajskih jezika. Postoje neke jezike slinosti sa finskim, maarskim,
estonskim, korejskim, mongolskim, japanskim i uzbekistanskim jezikom.
ABECEDA - Trk alfabesi
U turskom jeziku postoji 29 slova, 21 suglasnik i 8 samoglasnika.
A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Y Z
Svako slovo predstavlja jedan glas pa u turskom jeziku vai isto pravilo kao u srpskom:
Pii kako govori, itaj kako je napisano.
Razlika postoji samo u nekoliko slova i kada to nauite moete bez problema da itate turski.
Ova dva slova su ista kao u srpskom, jedina razlika je poloaj crtice.
U turskom se pie sa donje strane slova.
meko G, ovo slovo se praktino ne uje ali menja izgovor rei u kojima se nalazi.
Primeri:
u rei deil ovo slovo se uje kao slabo y.
Ako se nalazi iza samoglasnika onda taj samoglasnik dobija na duini.
da (planina), izgovara se kao daa.
oul (sin), izgovara se kao ooul.
I
Ovo slovo je i bez take.
Izgovara se kao neodreen lan a u engleskom (a boy, a book).
kap - vrata
Ne ita se kapi jer na kraju nije slovo i ve je slovo .
( i veliko i malo slovo se piu bez take, slovo i ima taku i kad je veliko slovo)
I
U srpskom jeziku je svejedno da li emo slovo i pisati sa takom ili bez nje ali u turskom je to veoma vano jer
su u pitanju dva razliita slova-glasa.
Izgovaraju se slino kao u nemakom jeziku.
........................................
harf - slovo
nsz harf - suglasnik
nl harf - samoglasnik
...................................................................................
Pravila vezana za suglasnike
PKT
kada se na re koja se zavrava ovim suglasnicima dodaje sufiks koji poinje samoglasnikom, slova p k t
prelaze u druga slova.
p --> b
mektup - pismo, benim mektubum - moje pismo
--> c
aa - drvo, aacn tepesi - kronja drveta
k -->
ocuk - dete, ben ocuum - ja sam dete
t --> d
drt - etiri, drdnc - etvrti
Izuzetak
hayat - ivot, benim hayatm - moj ivot
Ovo pravilo ne vai za kratke rei (jednoslone rei)
sa - kosa, benim sam - moja kosa
FPKHST
posle ovih slova sufiksi koji poinju sa d i c se menjaju.
d --> t c -->
Ako su sufiksi da, de, ca, ce, posle ovih slova postae ta, te, a, e.
Ova slova ete lake zapamtiti koristei reenicu:
Fe Paa oK HaSTa.
Fe paa je mnogo bolestan.
(sigurno ne postoji ime Fe, ali, reenica pomae da se zapamte ovi suglasnici)
U nekoliko lekcija na blogu imate primere ovog pravila.
snf - uionica
snfta - u uionici, lekcija 4
komak - trati
Ben kotum - Trao sam, lekcija 5
................................................................................
Gramatika struktura
Gramatika struktura je potpuno drugaija od indo-evropskih jezika.Turska gramatika postaje jednostavna kada
se naviknete na njen stil.Sve je precizno odreeno, postoje jasna pravila koja treba nauiti. Osnovne
specifinosti po kojima se turski razlikuje od evropskih jezika su: red rei u reenici, sufiksi, harmonija
samoglasnika, nema roda.
Red rei u reenici
Tipina turska reenica ima sledei redosled:
subjekat - objekat - glagol
Arkadam araba ald.
Moj drug
kola kupio je.
arkada - drug
arkadam - moj drug (prisvojni sufiksi, lekcija 2)
araba - kola
almak - kupiti
ald - kupio je (prolo vreme, lekcija 5)
Sufiksi (nastavci)
Turski jezik spada u aglutinativne jezike.To znai da se na koren rei dodaju razliiti sufiksi
ime se dobijaju rei razliitog znaenja. Line zamenice, prisvojne zamenice, predlozi, vremena... sve se gradi
dodavanjem sufiksa na koren rei.
Neki pojmovi koji se u veini jezika iskazuju sa nekoliko rei, pa i celom reenicom, u turskom jeziku se iskau
jednom reju na iji koren je "zalepljeno" nekoliko sufiksa.
Primeri:
Evimden - Iz moje kue
Ev - im - den
kua-moja-iz
Kalbimdesin - Ti si u mom srcu
Kalb im - de - sin
srce - moje - u - ti si
kalp-srce (ispred samoglasnika p prelazi u b)
Kalp je re stranog porekla pa predstavlja izuzetak kada je dodavanje sufiksa u pitanju.
Po vokalnoj harmoniji trebalo bi da bude kalbmdasn, ali nije tako.
Posetilac bloga Senzen je ovo objasnila u komentarima ispod lekcije, 15.02.2013.
OU
Koji samoglasnik e biti u prvom sufiksu zavisi od poslednjeg samoglasnika u rei na koju se dodaje sufiks.
araba - kola
arabada - u kolima
da - sufiks za lokaciju
ev - kua
evde - u kui
de - sufiks za lokaciju
evim - moja kua
im - prisvojni sufiks
evimde - u mojoj kui
ev - im - de
kua moja u
Samoglasnik iz prvog sufiksa nije uvek isti kao poslednji samoglasnik u rei na koju se dodaje sufiks, ali mora
da bude iz iste grupe.
arabada - ovde imamo isti samoglasnik
evimde - ovde imamo razliite samoglasnike, e i (u istoj su grupi).
U vokalnoj harmoniji postoje jasna pravila upotrebe samoglasnika u sufiksima, nema nagaanja. U svakoj lekciji
u napisati ta pravila.
Jednina i mnoina
Nastavci za mnoinu su lar i ler.
aou
lar
ei
ler
kitap - knjiga
kitaplar - knjige
ocuk - dete
ocuklar - deca
kpek - pas
kpekler - psi
kedi - maka
kediler - make
Kada se u mnoini navodi broj onda se ne dodaju nastavci lar ler.
yaprak - list
yapraklar- lie
yaprak - tri lista
Izuzetak
saat - sat
saatler - sati
Re saat je re stranog porekla pa dolazi do odstupanja u vokalnoj harmoniji.
Mnoina bi trebala da bude saatlar ali nije tako, mnoina je saatler.
Nema roda
U turskom jeziku nema roda u linim zamenicama.
on, ona, ono = o
On dolazi.
Ona dolazi.
O geliyor.
Ono dolazi.
...........................................................................................................................
GRAMATIKA
Line zamenice - ahs zamirleri
eng: Personal pronouns
ahs - lice, osoba
zamir - zamenica
Ben avukatm
Avukatm
Ja sam advokat
Advokat sam
Sen retmensin
retmensin
Ti si uitelj
Uitelj si
Siz doktorsunuz
Napomena
Avukat nije turska re pa za nju ne vai pravilo po kojem slovo t postaje d kada je ispred sufiksa koji poinje
samoglasnikom.
Ako se re zavrava samoglasnikom, kao u kt, tada se ispred sufiksa koji poinje samoglasnikom dodaje
slovo y.
Dva samoglasnika ne mogu da budu jedan do drugoga.
Zato je ben ktym, biz ktyz.
Jo jedan primer:
anne (majka)
Ben anneyim
Ja sam majka
Biz anneyiz
Mi smo majke
Negacija
Za negaciju se koristi re deil. Na nju se lepe lini sufiksi.
Uvek se koriste sufiksi iz kolone ei zbog poslednjeg samoglasnika u rei deil.
imenica, pridev ..... deil + lini sufiksi (ei kolona)
Ben doktor deilim
Ja nisam doktor
Sen doktor deilsin
Ti nisi doktor
O doktor deil
On,ona nije doktor
Biz doktor deiliz
Mi nismo doktori
Siz doktor deilsiniz
Vi niste doktori (Vi niste doktor, persiranje)
Onlar doktor deiller
Oni nisu doktori
Nema potrebe da se naglaava Ben,Sen... i u srpskom je dovoljno rei- Nisam doktor.
Da li sam ja doktor?
Da li si ti doktor?
Da li je on doktor?
Da li smo mi doktori?
Da li ste vi doktori? (Da li ste Vi doktor, persiranje)
Da li su oni doktori?
REI
Pozdravi
Selam - zdravo, pozdrav
Merhaba - zdravo
Gnaydn - dobro jutro
yi gnler - dobar dan (pogledajte napomenu)
yi akamlar - dobro vee
yi geceler - laku no
Ho geldiniz - Dobrodoli (mnoina i persiranje)
Ho geldin - Dobro doao
Ho bulduk - Bolje vas naao, Bolje te naao
Hoakaln - Dovienja, kae onaj koji odlazi
Gle gle - Dovienja, kae onaj koji ostaje
Grrz, Grmek zere -Vidimo se
Napomena:
iyi gnler moe da se kae i na rastanku, tada nema znaenje Dobar dan, ve- elim ti lep dan. Have a nice
day.
Zahvaljivanje
yi gnler.
yi gnler.
Naslsnz?
yiyim, teekkr ederim.
Siz naslsnz?
Ben de iyiyim, teekkrler.
nasl - kako
naslsn - kako si
naslsnz - kako ste
iyi - dobro
iyiyim - dobro sam
ben de - i ja, i meni, takoe
iyi -y-im, dva samoglasnika ne mogu da budu jedan do drugog pa se izmeu ubacuje y.
Turski jezik 2
Nove rei, gramatika: prisvojne zamenice
Merhaba :)
evet - da
hayr - ne
var - ima
yok - nema
Yok se moe koristiti i kao ne. I kod nas ne i nemam mogu biti odgovori na pitanje:
Ima li tu knjigu?
Ne/Nemam
Ne?
ta?
Neden? Zato?
doru - tano, ispravno
yanl - netano, pogreno
...............................................................................................................
Dani
gn - dan
gnler - dani
Hafta - nedelja, sedmica
pazartesi - ponedeljak
sal - utorak
aramba - sreda
perembe - etvrtak
cuma - petak
cumartesi - subota
pazar - nedelja
Mrzim ponedeljak
Mrzim ponedeljak
bugn - danas
dn - jue
yarn - sutra
evvelki gn, evvelsi gn - prekjue
br gn - prekosutra
Bugn gn ne?
Koji je danas dan?
ki gn nce.
Mrzim ponedeljak
Bu ay hangi ay?
Koji je ovo mesec?
be ay nce - pre pet meseci
yarm sene - pola godine
geen yl - prole godine
...........................................................................................................
Porodica i familija
Aile ve akraba
ocuk - dete
kz se koristi i za: devojica, devojka
torun - unuk, unuka
..........................................................................................................................
GRAMATIKA
Prisvojne zamenice - yelik zamirleri
eng: Personal possessive pronouns
Bez poznavanja prisvojnih zamenica nemogue je sastaviti i prostu reenicu:
Kako se zove?
U turskom se to pitanje postavlja kao u engleskom:
What is your name ( Koje je tvoje ime)
Da bi mogli da zaponemo razgovor- upoznavanje, moramo da nauimo prisvojne zamenice. Naravno, i
prisvojne zamenice su u formi sufiksa. Nije teko, videete.
Prisvojni sufiksi - yelik ekler
a) re na koju dodajemo sufiks se zavrava suglasnikom
Moji drugovi
Tvoji drugovi
Njegovi/njeni drugovi
Nai drugovi
Vai drugovi
Njihovi drugovi
ad - ime
Benim adm Onur.
Senin adn Kerem.
Onun ad Deniz.
Upitni oblik
Zavisno od poslednjeg samoglasnika u prethodnoj rei na kraju reenice se dodaju:
m mi mu m + lini sufiksi
m mi mu m = da li
a ei ou
Sen benim arkadam msn?
Ben senin arkadan mym?
Deilsin!
O senin arkadan m?
Da li si ti moj drug?
Da li sam ja tvoj drug?
Nisi!
Da li je on tvoj drug?
teyze - tetka
Sen benim teyzem misin?
Da li si ti moja tetka?
.....................................................................................
Da vidimo kako izgleda to tursko skraivanje reenica korienjem sufiksa:
Benim arkadam.
Moj drug.
Ti si moj drug.
Arkadamsn
drug
moj si
Benim annem.
Sen benim annemsin.
Annemsin.
Moja majka
Ti si moja majka.
Annemsin
majka moja si
..............................................................................................
Vebanje
Upoznavanje
yi gnler. Benim adm Onur. Sizin adnz ne?
Benim adm Sedef.
Memnun oldum.
Ben de memnun oldum.
Sizin adnz ok gzel.
Teekkrler.
Dobar dan. Moje ime je Onur. Kako se Vi zovete?
Moje ime je Sedef.
Drago mi je.
I meni je drago.
Vae ime je veoma lepo.
Hvala.
Prevedite reenice:
Ti si moja majka.
Ti nisi moja majka.
Da li si ti moja majka?
Moja majka je advokat.
Tvoja majka nije advokat.
Da li je njegova majka advokat?
Ne. Njegova majka nije advokat.
Njegova majka je doktor.
Turski jezik 3
Fiiller - glagoli
fiil - glagol
U turskom jeziku glagoli se zavravaju sa mak i mek.
Deo ispred mak i mek je koren glagola. Na koren se dodaju razliiti sufiksi.
aou
mak
ei
mek
Ako u korenu glagola postoji samo jedan samoglasnik, on se uzima kao polazna taka za dodavanje sufiksa.
Lista glagola
sa leve strane su glagoli koji se zavravaju sa mak, sa desne glagoli koji se zavravaju sa mek, postavila sam
primere za svaki samoglasnik (crveno obojeno)
Glagolske imenice
Jednostavno se formiraju, samo se izostavi slovo k na kraju glagola.
yazma - pisanje
renme - uenje
okuma - itanje
.....................................................................................................................
imdiki zaman
Sadanje vreme
eng: Present continuous tense
imdi - sada
imdiki zaman se gradi tako to se na koren glagola dodaju odreeni sufiksi na koje se zalepe lini sufiksi.
Sufiksi za imdiki zaman su: yor, yor, iyor, uyor, yor
Razlikujemo dva sluaja: kada se koren glagola zavrava suglasnikom i kada se koren glagola zavrava
samoglasnikom.
1.Koren glagola se zavrava suglasnikom
glagol + yor iyor uyor yor + lini sufiksi
Vokalna harmonija - pravilo
a
yor
ei
iyor
ou
uyor
yor
Ja volim
Ti volis
On,ona,ono voli
Mi volimo
Vi volite
Oni vole
Seni seviyorum.
Volim te.
gelmek -doi
Ben geliyorum.
Ja dolazim.
komak - trati
Ben kouyorum.
Ja trim.
2.Koren glagola se zavrava samoglasnikom
glagol + yor + lini sufiksi
yrmek - hodati
yr - yor -um
Ben yryorum
Sen yryorsun
O yryor
Biz yryoruz
Siz yryorsunuz
Onlar yryorlar
Ja hodam
Ti hoda
On hoda
Mi hodamo
Vi hodate
Oni hodaju
Ja poinjem
Ti poinje
ei
mi
mi mu m
ou
mu
Ben gelmiyorum
Sen komuyorsun
O sevmiyor
Ja ne dolazim
Ti ne tri
On ne voli
Upitni oblik
glagol + ( i u ) yor ...
mu + lini sufiksi
Da li ja znam?
Da li ti zna?
Da li on zna?
Da li oni znaju?
Turski jezik 4
Padei
tur: smin halleri
isim - imenica, hal - stanje
U turskom jeziku postoji 5 padea i ne zovu se kao nai padei (na kraju lekcije sam postavila sliku sa nazivima
turskih padea).
Meutim, osim ovih pet, ima jo sluajeva kada se na imenicu dodaju nastavci.
Da bi bilo jednostavnije za razumevanje, padee u objasniti koristei nau podelu.
Padei u srpskom jeziku su: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental, lokativ.
Ovoj listi emo dodati jedan turski pade - ablativ.
.......................................................................................
Iza imena osoba, gradova i drava stavlja se apostrof pre sufiksa.
1. Nominativ
Ko?
ta?
Kim? Ne?
Nominativ nema sufikse (nastavke).
Bu bir ev.
Ovo je jedna kua.
ev - kua
U srpskom jeziku ne naglaavamo da je to jedna kua, ali, u turskom se menja znaenje ako se izbaci re bir.
Bu ev.
Ova kua.
........................................................................
2. Genitiv
Pade koji oznaava pripadnost.
Od koga? iji? Od ega?
Kimin?
a
n
nn
ei
in
nin
ou
un
nun
n
nn
eng: whose
Rahmi Ketenci
Fatmagl'n abisi, Mukaddes'in kocas
Mukaddes Ketenci
Fatmagl'n yengesi, Rahmi'nin kars
abi - stariji brat
yenge - snaja
koca - mu, suprug
kar - ena, supruga
Umesto koca i kar moe da se kae i e (mu, ena)
Rahmi'nin ei, Mukaddes'in ei (Rahmijeva ena, Mukadesin mu)
Genitivne veze je sjajno objasnio neko ko se potpisao sa S.
Pogledajte u komentarima ispod lekcije, 28 nov 2013.
3. Dativ
Oznaava kretanje ka neemu.
Kome? Ka emu?(Gde)
Kime? Nereye?
a o u
a ya na
gitmek - ii
Yarn stanbul'a gidiyorum.
Sutra idem u Istanbul.
Eve gidiyorum.
Idem kui.
Evime gidiyorum.
Idem mojoj kui.
4. Akuzativ
Koga? ta?
Kimi? Ne?
kimi- za ljude i ivotinje, ne-za stvari, objekte...
a ei ou
i
u
Bir ev grdm.
Videla sam jednu kuu. (neku, bilo koju)
I saw a house.
Kediyi grdm.
Videla sam maku. (odreenu maku, ne bilo koju)
Bir kedi grdm.
Videla sam jednu maku. (neku, bilo koju)
kedi-maka
kedi-y-i
ubacuje se y jer dva samoglasnika ne mogu da budu jedan do drugoga.
...........................
Kada sufiks za pade dodajemo iza prisvojnih sufiksa koji se zavravaju samoglasnikom (tree lice jednine i
mnoine) pre sufiksa za pade ubacuje se slovo n.
Evlerini grdm.
Video sam njihovu kuu.
ev-leri-ni
...................................................................
5. Lokativ
Pade za lokaciju, gde se neko, neto nalazi.
Gde? Gde je? Kod koga?
Nere? Nerede? Kimde?
a o u
da ta nda
e i
de te nde
Kitap masada.
Knjiga je na stolu.
kitap - knjiga
masa - sto
Anne nerede? Anne evde.
Gde je majka? Majka je u kui.
Hasan okulda deil.
Hasan nije u koli.
okul - kola
Nastavci ta te kada se re zavrava slovima f p k s t.
(Fe Paa oK HaSTa)
Snfta oturuyorum.
Sedim u uionici.
snf - uionica
Nastavci nda nde, ako postoje dve imenice onda se drugoj imenici dodaje nastavak.
Dil kursunda.
Na kursu jezika.
ocuk parknda.
U dejem parku.
....................................
Ben neredeyim?
Sen neredesin?
O nerede?
Biz neredeyiz?
Siz neredesiniz?
Onlar neredeler?
Ben okuldayim.
Ja sam u koli.
.............................................
6. Vokativ
Dozivanje, pozivanje, uzvik, obraanje nekome. Ne postoji u turskom. Kada se nekome obraamo, kada nekoga
zovemo, kaemo:
Milan gel - Milane doi
Hasan gel - Hasane doi
Abla gel - Sestro doi
............................................
7. Instrumental
S kim? S im?
Kimle?
a o u
la yla
8. Ablativ
e i
den ten nden
evden - iz kue
evimden - iz moje kue
Nastavci ndan nden se dodaju iza prisvojnih sufiksa koji se zavravaju samoglasnikom (tree lice jednine i
mnoine).
evlerinden - iz njihove kue
ev-leri-nden
.........................
dan, den, tan, ten + beri = od
(since)
ben - ja
benim - moj
bana - meni
beni - mene
bende - kod mene
benimle - sa mnom
benden - od mene
Beni seviyor musun?
Da li me voli?
Gel benimle.
Poi sa mnom.
E sad, zato je ovo ovako, ne znam, ali sufiksi za ablativ se koriste i u ovim reenicama:
Senden nefret ediyorum.
Mrzim te.
Ne moe da se kae: Seni nefret ediyorum.
Benden neden nefret ediyorsun?
Zato me mrzi?
Senden nefret etmiyorum.
Ne mrzim te.
Pazartesi'den nefret ediyorum.
Mrzim ponedeljak.
........................................
Vebanje
2. On ivi u Ankari.
a) O Ankara'ya yayor.
b) O Ankara'da yayor.
c) O Ankara'dan yayor.
d) O Ankara'de yayor.
3. Dolazim iz Izmira.
a) zmir'de geliyorum.
b) zmir'dan geliyorum.
c) zmir'e geliyorum.
d) zmir'den geliyorum.
.............................
smin halleri
Da ste uenik u Turskoj, padee bi uili po nazivima na donjoj slici.
Turski jezik 5
Gemi zaman - di
Prolo vreme
eng: Past simple tense
gemek - proi
I prolo vreme se gradi dodavanjem nastavaka na koren glagola.
Nastavci za prolo vreme su d di du d.
glagol + d di du d + lini nastavci
Lini nastavci za prolo vreme nisu isti kao lini nastavci iz prve lekcije:
Ben - m
Sen -n
O-/
Biz - k
Siz - nz niz nuz nz
Onlar - lar ler
Vokalna harmonija
a ei ou - poslednji samoglasnik u glagolu
d di du d
aou
lar
eiou
ler
anlamak - razumeti
anla-d-m
Ben anladm
Razumeo sam
Sen anladn
Razumeo si
O anlad
Razumeo je
Biz anladk
Razumeli smo
Siz anladnz
Razumeli ste
Onlar anladlar
Razumeli su
sevmek - voleti
Ben sevdim
Sen sevdin
O sevdi
Biz sevdik
Siz sevdiniz
Onlar sevdiler
Voleo sam
Voleo si
Voleo je
Voleli smo
Voleli ste
Voleli su
gelmek -doi
Ben geldim
Sen geldin
O geldi
Biz geldik
Siz geldiniz
Onlar geldiler
Doao sam
Doao si
Doao je
Doli smo
Doli ste
Doli su
komak - trati
Ben kotum
Sen kotun
O kotu
Biz kotuk
Siz kotunuz
Onlar kotular
Trao sam
Trao si
Trao je
Trali smo
Trali ste
Trali su
almak - raditi
Ben altm
Radio sam
Sen altn
O alt
Biz altk
Siz altnz
Onlar altlar
..........................................................................
Negacija
glagol + ma me + d di + nastavci m n / k nz niz lar ler
Nastavci za negaciju su ma me.
Po vokalnoj harmoniji iza ma me slede nastavci za prolo vreme d di.
Znai, u negaciji nemamo nastavke du d, zato u drugom licu moine (siz-vi) nema nastavaka nuz i nz.
Vokalna harmonija
a ou
ei
ma
me
Primeri:
anlamak
Ben anlamadm
Sen anlamadn
O anlamad
Biz anlamadk
Siz anlamadnz
Onlar anlamadlar
sevmek
Sevmedim
Sevmedin
Sevmedi
Sevmedik
Sevmediniz
Sevmediler
Nisam razumeo
Nisi razumeo
Nije razumeo
Nismo razumeli
Niste razumeli
Nisu razumeli
Nisam voleo
Nisi voleo
Nije voleo
Nismo voleli
Niste voleli
Nisu voleli
napomena:
nema potrebe da se koriste ben,sen,o,biz,siz,onlar zato to se po nastavku vidi o kojem licu se radi, sevdim,
sevmedim, zbog slova m na kraju jasno je da je u pitanju prvo lice jednine. Isto je i u srpskom, ne moramo da
kaemo ja nisam voleo, dovoljno je rei nisam voleo.
......................
Upitni oblik
Gradi se veoma jednostavno.
Posle pozitivnog oblika dodaju se rei m mi mu m (da li)
Ben anladm m?
Ben sevdim mi?
Ben kotum mu?
Ben grdm m?
Da li sam razumeo?
Da li sam voleo?
Da li sam trao?
Da li sam video?
grmek - videti
................................................
Tabela linih sufiksa za prolo vreme
olmak - biti
zengin - bogat
Zengin oldum
Zengin deildim.
Zengin miydim?
Evdeydik.
Evde deildik.
Evde miydik?
Evde-ydik
mi-ydik
Kada se re zavrava samoglasnikom, ispred sufiksa za prolo vreme se ubacuje slovo y.
.....................
gen - mlad, mlada
Gentm.
Bio sam mlad, bila sam mlada
Gen deildim. Nisam bio mlad
Gen miydim?
Da li sam bio mlad?
FPKHST
posle ovih slova, slovo d prelazi u t pa su lini sufiksi: tm tim tum tm
Reenica koja moe da vam pomogne da zapamtite ova slova:
Fe Paa oK HaSTa
Fe paa je mnogo bolestan
itd...
Turski jezik 6
Gelecek zaman
Budue vreme
Budue vreme se gradi tako to se na koren glagola dodaju nastavci acak, ecek i na njih se zalepe lini sufiksi.
glagol + acak, ecek + lini sufiksi
Vokalna harmonija
aou
ei
acak
ecek
.......................................................................................
Kada se koren glagola zavrava suglasnikom
k -
kada lini sufiks poinje samoglasnikom, slovo k u acak ecek se pretvara u .
kapatmak - zatvoriti
kapat - aca - m
Ben kapatacam
Sen kapatacaksn
O kapatacak
Biz kapatacaz
Siz kapatacaksnz
Onlar kapatacaklar
gelmek - doi
gel - ece - im
Ja u zatvoriti
Ti e zatvoriti
On e zatvoriti
Mi emo zatvoriti
Vi ete zatvoriti
Oni e zatvoriti
Ben geleceim
Sen geleceksin
O gelecek
Biz geleceiz
Siz geleceksiniz
Onlar gelecekler
Doi u
Doi e
Doi e
Doi emo
Doi ete
Doi e
t- d
u glagolu gitmek, ako je iza t samoglasnik, t prelazi u d.
gitmek - ii, otii
gid - ece - im
Ben gideceim
Sen gideceksin
O gidecek
Biz gideceiz
Siz gideceksiniz
Onlar gidecekler
Otii u
Otii e
Otii e
Otii emo
Otii ete
Otii e
Ja u traiti
Ti e traiti
On e traiti
Mi emo traiti
Vi ete traiti
Oni e traiti
Ja u priati
....................................................................................
Negacija
glagol + ma me + acak, ecek + lini sufiksi
aou
ma
ei
me
Poto su sufiksi za negaciju ma me, uvek se ispred acak, ecek ubacuje slovo y.
gelmek
gel-me-y-ece-im
Ben gelmeyeceim
Sen gelmeyeceksin
Ja neu doi
Ti nee doi
O gelmeyecek
Biz gelmeyeceiz
Siz gelmeyeceksiniz
Onlar gelmeyecekler
On nee doi
Mi neemo doi
Vi neete doi
Oni nee doi
unutmak - zaboraviti
unut-ma-y-aca-m
Ben unutmayacam
Sen unutmayacaksn
O unutmayacak
Biz unutmayacaz
Siz unutmayacaksnz
Onlar unutmayacaklar
Ja neu zaboraviti
Ti nee zaboraviti
On nee zaboraviti
Mi neemo zaboraviti
Vi neete zaboraviti
Oni nee zaboraviti
Turski jezik 7
Vebanje
U ovoj lekciji emo vebati neke do sada nauene stvari. Preveemo tekst audio lekcije
Gospodin Bari - Bar bey
U turskom jeziku re gospodin dolazi posle imena, a ne ispred prezimena.
..........................
U tekstu postoje: prisvojni sufiksi, imdiki zaman, padei (lekcije 2,3,4).
Zadatak:
pauzirajte video i na papiru napiite:
a) rei u kojima postoje prisvojni sufiks i pade
b) rei u kojima postoji pade
c) glagol u sadanjem vremenu, pozitivan oblik
d) glagol u sadanjem vremenu, negativan oblik
Koliko padea je korieno u ovom tekstu i koji su to padei?
Koliko glagola postoji u ovom tekstu i koji su to glagoli?
........................
Nemojte da gledate tekst ispod slike, probajte sami :)
Prisvojni sufiks i pade
iine, evine
i - posao
ii - njegov posao
iine - ka njegovom poslu ( mi kaemo - na posao)
ev - kua
evi - njegova kua
evine - ka njegovoj kui
Padei
okulda, evde
u koli, u kui (lokativ)
okula
ka koli, u kolu (dativ)
Glagoli u sadanjem vremenu, imdiki zaman
gitmek - ii
gidiyor, gitmiyor
yemek - jesti
yiyor
gelmek - doi
geliyor
yapmak - raditi, praviti
yapyor, yapmyor
okumak - itati
okuyor
dinlemek - sluati
dinliyor
oturmak - sedeti
oturuyor
resim yapmak - crtati, slikati
resim yapyor
Moda su vas zbunile rei yiyor- on jede, dinliyor- on slua.
Podseanje, trea lekcija, slova a,e ispred yor postaju i.
yemek - jesti
Ben yiyorum
Ja jedem
Sen yiyorsun
Ti jede
O yiyor
On jede
Biz yiyoruz
Mi jedemo
Siz yiyorsunuz
Vi jedete
Onlar yiyorlar
Oni jedu
Turski jezik 8
Ev ve daire
Kua i stan
ev - kua
pencere - prozor
kap - vrata
tavan aras - potkrovlje
bodrum - podrum
garaj - garaa
at - krov
kiremit - crep
baca - dimnjak
duman - dim
bahe - bata
bahe kaps - kapija
it -ograda
eme - esma
ip - konopac
mandal - tipaljka
hortum - crevo za zalivanje
avlu - bata ispred kue, okruena zidom visine 2m
................................
apartman - zgrada
daire - stan
kat - sprat
zemin kat - suturen, prizemlje
en st kat - poslednji sprat
asansr - lift
merdiven - stepenice
balkon
teras
Bu apartman on katl.
Prostorije i nametaj
oda - soba, prostorija
eyalar - nametaj
Mutfak - kuhinja
buzdolab - friider
frnl ocak - poret
ocak - plinski poret
bulak makinesi - maina za pranje sudova
tezgah - element gde je sudopera, radna ploa
mutfak lavabo - sudopera
musluk - slavina, esma
deterjan, snger
p kutusu,p kovas - kanta za ubre
Yemek odas - trpezarija
masa - sto
sandalye - stolice
Pribor za jelo
kak - kaika
atal - viljuka
bak - no
bardak - aa
fincan - olja
tabak - tanjir
cezve - dezva
aydanlk - ajnik
tencere - erpa, lonac
tepsi - posluavnik
Banyo - kupatilo
Tuvalet - toalet, wc
lavabo
kvet - kada
du kabin
klozet - wc olja
sifon - vodokotli
fayans - ploice
kombi - bojler
amar makines maina za ve
sa kurutma makinasi - fen za kosu
kurutmak suiti
havlu - pekir
pekr - stara re, nije vie u upotrebi
di fras etkica za zube
di macunu - pasta za zube
ampuan ampon
tra kp pena za brijanje
traolmak brijati se
kait papir
tuvalet kaidi toalet papir
Hol, koridor - hodnik
asklk - iviluk
ask - vealica
ayna - ogledalo
t masas - daska za peglanje
t -pegla
Turski jezik 9
U ovoj lekciji emo uiti brojeve i pojmove vezane za brojeve: koliko je sati, u koliko sati...
Brojevi
say - broj
saylar - brojevi
saymak - brojati
rakam - cifra
0 sfr
1001 binbir
2000 iki bin
10.000 on bin
1.000.000 bir milyon
1.000.000.000 bir milyar
buuk - polovina, pola
virgl - zarez
1,3 - bir virgl
1,5- bir buuk
0,5 - sfr virgl be( ovo je izuzetak )
buuk se koristi i za vreme, tada oznaava polovinu sata, 30 min.
yarm - polovina, pola, koristi se kao pridev, ne koristi se sa brojevima.
yarm saat - pola sata
yarm ekmek al - kupi pola hleba
........................................................................
ikimiz
ikimizin
ikimize
ikimizi
mz
mzn
mze
mz
lokativ:
instrum:
ablativ:
ikimizde
ikimizle
ikimizden
mzde
mzle
mzden
Saat ka?
Koliko je sati
saat - sat
dakika -minut
saniye sekunda
eyrek - 15 minuta
buuk - 30 minuta
Kada se govori vreme re saat moe da se izostavi.
07:00 - saat yedi
07:05 - yediyi be geiyor
07:15 - yediyi eyrek geiyor
07:20 - yediyi yirmi geiyor
07:30 - yedi buuk
07:40 - sekize yirmi var (do osam dvadeset ima)
07:45 - sekize eyrek var
07:55 - sekize be var
08:00 - sekiz
08:05 - sekizi be geiyor
08:15 - sekizi eyrek geiyor
08:20 - sekizi yirmi geiyor
08:30 - sekiz buuk
08:40 - dokuza yirmi var
08:45 - dokuza eyrek var
08:55 - dokuza be var
09:00 - dokuz
Za okrugle sate i pola sata nema nastavaka, u ostalim sluajevima ima.
Kada se broj zavrava samoglasnikom, ubacuje se slovo y pre nastavaka.
Do tridesetog minuta na sat se lepe sufiksi za akuzativ.
sat + , i, u, ... minut geiyor
a ei ou - poslednji samoglasnik u broju
i
u
...........................................................................................................................
Saat kata?
U koliko sati?
Konser saat kata?
Yarn akam sekiz buukta.
U koliko sati je koncert?
Sutra uvee u 20:30.
aou
da ta
Govorila sam brojeve, za jutro dodam sabah, za vee akam i kraj prie.
08:40 sabah sekiz krk
Ipak, moda e nekada nekome od vas ovo zatrebati, pa eto...nek' se nae...
.................................................................
Igrica, vraanje kusura.
da zatvorite poetni prozor i pokrenete igricu, kliknite na plavu strelicu dole desno gde pie kapat. Kliknete na
novi ili papirnatu novanicu i miem prevucite na dlan, na kraju kliknite na zeleno dugme (kontrol et -proveri)
da vidite da li ste dobro vratili kusur. Ako jeste, pisae kutlarm (estitam). Jedna lira ima 100 kurua.
Igrica
.................................................................................
Vebanje:
27 - yirmi yedi
51 - elli bir
87 - seksen yedi
104 - yz drt
138 - yz otuz sekiz
229 - iki yz yirmi dokuz
300 - yz
1765 - bin yedi yz altm be
25.000 - yirmi be bin
3.000.000 - milyon
8,52 - sekiz virgl elli iki
14,8 - on drt virgl sekiz
48,012 - krk sekiz virgl sfr on iki
104,25 - yz drt virgl yirmi be
Turski jezik 10
ei
ou
Sen - nema sufiks, samo se koristi koren glagola (deo ispred mak i mek).
O - ima sufiks koji je inae sufiks za sen - ti. Ovo moe malo da vas zbuni.
Siz - krai sufiksi se koriste u svakodnevnom govoru, dui sufiksi se koriste u nekom formalnom obraanju, npr:
Molimo vas veite pojaseve.
kapatmak - zatvoriti
Kapat
Zatvori
Kapatsn
Neka zatvori
Kapatn
Zatvorite
Kapatsnlar Neka zatvore
gelmek - doi
Gel
Doi
Gelsin
Neka doe
Gelin
Doite (mnoina i jednina, persiranje)
Gelsinler Neka dou
gitmek - otii
Git
Idi,Odlazi
Gitsin
Neka ide, Neka ode
Gidin
Idite, Odlazite
Gitsinler
Neka idu, Neka odu
Bana bir kahve getir.
Donesi mi kafu.
Lepe zvui ako se doda i re molim - ltfen.
getirmek - doneti, poneti
Beni dinle.
Sluaj me.
dinlemek - sluati
Negacija
koren glagola + ma me + nastavci iz tabele (kolone a ei)
Poto se ma i me zavravaju sa a i e, u negaciji se ne koriste sufiksi iz kolona ou .
Gelme
Gelmesin
Gelmeyin
Gelmesinler
Ne dolazi
Neka ne doe
Ne dolazite
Neka ne dolaze
Kapatma!
Ne zatvaraj!
Gitme!
Ne idi!
Siz, sufiks poinje samoglasnikom pa se izmeu ubacuje slovo y.
kapatmayn - ne zatvarajte
gitmeyin - ne idite
gelmeyin - ne dolazite
.........................................
Gelme! Gitme!
Lii na glagolske imenice, iz konteksta reenice se vidi da li je gl.imenica ili imperativ u pitanju.
Napomena: u imperativu ne postoji upitni oblik.
Turski jezik 11
ABLR - EBLR
Moi
Kada neto moemo, znamo da radimo, uradimo, napravimo...
eng: can, be able, be capable, to know how
glagol + abilir, ebilir + lini sufiksi (kolona ei)
aou
abilir
ei
ebilir
Lini sufiksi su iz ei kolone zato to je slovo i poslednji samoglasnik u reima abilir, ebilir.
....................................................................
konumak - priati
konu-abilir-im
Ben konuabilirim
Sen konuabilirsin
O konuabilir
Biz konuabiliriz
Siz konuabilirsiniz
Onlar konuabilirler
Ja mogu da priam
Ti moe da pria
On moe da pria
Mi moemo da priamo
Vi moete da priate
Oni, one mogu da priaju
ngilizce konuabilirim.
Ja mogu da priam engleski. (I can speak english)
gitmek - ii
(kada je iza slova t neki samoglasnik, t prelazi u d )
gid-ebilir-im
Ben gidebilirim
Ja mogu da idem
Sen gidebilirsin
Ti moe da ide
O gidebilir
On moe da ide
Biz gidebiliriz
Mi moemo da idemo
Siz gidebilirsiniz
Vi moete da idete
Onlar gidebilirler
Oni, one mogu da idu
Kada se koren glagola zavrava samoglasnikom, onda se slovo y ubacuje ispred abilir, ebilir (poznat razlog,
dva samoglasnika ne mogu da budu jedan do drugoga).
havlamak - lajati
havla-y-abilir-ler
Kpekler havlayabilirler.
Psi mogu da laju.
............................
Negacija
ei
eme, emez
konumak
konu-ama-m
Ben konuamam
Sen konuamazsn
O konuamaz
Biz konuamayz
Siz konuamazsnz
Onlar konuamazlar
Ja ne mogu da priam
Ti ne moe da pria
On ne moe da pria
Mi ne moemo da priamo
Vi ne moete da priate
Oni, one ne mogu da priaju
Hayvanlar konuamazlar.
ivotinje ne mogu da priaju.
gitmek - ii
gid-eme-m
Ben gidemem
Sen gidemezsin
O gidemez
Biz gidemeyiz
Siz gidemezsiniz
Onlar gidemezler
Ja ne mogu da idem
Ti ne moe da ide
On ne moe da ide
Mi ne moemo da idemo
Vi ne moete da idete
Oni,one ne mogu da idu
Kada se koren glagola zavrava samoglasnikom, onda se slovo y ubacuje ispred ama, amaz, eme, emez.
yalan sylemek - lagati
syle-y-eme-m
Ben yalan syleyemem
Sen yalan syleyemezsin
O yalan syleyemez
Biz yalan syleyemeyiz
Siz yalan syleyemezsiniz
Onlar yalan syleyemezler
.........................
Ja ne mogu da laem
Ti ne moe da lae
On ne moe da lae
Mi ne moemo da laemo
Vi ne moete da laete
Oni, one ne mogu da lau
Upitni oblik
glagol + abilir, ebilir ... mi + lini sufiksi ( ei kolona)
m mi mu m - da li
U upitnom obliku se koristi samo mi jer je poslednji samoglasnik u abilir i ebilir slovo i.
gitmek
Ben gidebilir miyim?
Da li mogu da idem?
Da li moe da ide?
Da li moe da ide?
Da li moemo da idemo?
Da li moete da idete?
Da li mogu da idu?
umak - leteti
ku - ptica
Kular uabilirler.
Kartal uabilir.
Her ku uabilir mi?
Hayr.
Hangi kular uamazlar?
Deve kuu uamaz.
Penguenler uamazlar.
Ptice mogu da lete.
Orao moe da leti.
Da li svaka ptica moe da leti?
Ne.
Koje ptice ne mogu da lete?
Noj ne moe da leti.
Pingvini ne mogu da lete.
.........................................................................................................
Promena po vremenima
gelmek - doi
Sadanje vreme, Geni zaman
Ben gelebilirim.
Ja mogu da doem.
Ben gelemem.
Ja ne mogu da doem.
Ben gelebilir miyim?
Da li mogu da doem?
Sadanje vreme - imdiki zaman
Izbaci se ir iz abilir, ebilir, znaenje je isto kao u geni zaman.
gel-ebil-iyor-um
Ben gelebiliyorum.
Ben gelemiyorum.
(ne moe da se kae gelemeyorum, ovo je objanjeno u lekciji 3)
Ben gelebiliyor muyum?
Prolo vreme, Gemi zaman - di
Ben gelebilirdim.
Mogao sam da doem.
Ben gelemedim.
Nisam mogao da doem.
Ben gelebilir miydim? Da li sam mogao da doem?
Prolo vreme, imdiki zamann hikayesi
gel-ebil-iyor-dum
Ben gelebiliyordum.
Ben gelemiyordum.
Ben gelebiliyor muydum?
Budue vreme, Gelecek zaman
Ben gelebileceim.
Moi u da doem.
Ben gelemeyeceim.
Neu moi da doem.
Ben gelebilecek miyim? Da li u moi da doem?
....................................................................
Podseanje, da uoite razliku izmeu negativnih oblika.
geldim - doao sam
gelmedim - nisam doao
gelemedim - nisam mogao da doem
geleceim - doi u
gelmeyeceim - neu doi
gelemeyeceim - neu moi da doem
.....................................................................
Ben kendime gelemiyorum! Sen bana bunu nasl yapabilirsin?
Ne mogu da doem k sebi! Kako moe ovo da mi radi?
yapmak - raditi, uraditi, napraviti neto...
....................................................................................................................................
Kivi umak istedi
Kivi je eleo da leti
Turski jezik 12
Geni zaman
Sadanje vreme
eng: Present simple tense
(ako znate engleski razlika izmeu geni i imdiki zamana e vam biti lako razumljiva, pogledajte kraj
lekcije)
geni - irok
ovo sadanje vreme se koristi za radnje koje se ponavljaju:
svakog dana - her gn, svake nedelje - her hafta, svakog jutra, meseca, godine...
Ide uz rei:
uvek - her zaman
esto - sk sk
ponekad - bazen
nikad - asla
uglavnom - genellikle
Her gn st ierim.
Svakog dana pijem mleko.
imek - piti
Genellikle ie otobsle giderim ama bazen yrrm.
Uglavnom idem autobusom na posao ali ponekad hodam (idem peke).
yrmek - hodati
Geni zaman moe da se koristi i za dogaaje koji e se desiti u budunosti ( i u srpskom imamo tu varijantu).
Na kraju razgovora, kada se pozdravljaju Turci kau:
Grrz.
Vidimo se.
grmek - videti se, sastati, se, nai se
I mi se nekada tako pozdravljamo, ne kaemo videemo se, ve kaemo, vidimo se.
Evo jo jednog primera gde se sadanje vreme koristi za neto to e se desiti u budunosti:
Snav yarn 10'da balar.
Ispit poinje sutra u 10.
...........................................................................
U ovom sadanjem vremenu postoje etiri grupe glagola:
1) Jednosloni glagoli iji se koren zavrava samoglasnikom.
glagol + r + lini sufiksi
okumak - itati
oku -r-um
Ben okurum
Sen okursun
O okur
Biz okuruz
Siz okursunuz
Onlar okurlar
Ja itam (I read)
Ti ita
On ita
Mi itamo
Vi itate
Oni,one itaju
er
ei
bakmak - gledati
bak-ar-m
Ben bakarm
Sen bakarsn
O bakar
Biz bakarz
Siz bakarsnz
Onlar bakarlar
Ja gledam
Ti gleda
On gleda
Mi gledamo
Vi gledate
Oni gledaju
komak - trati
Biz her sabah koarz.
Mi trimo svako jutro.
yapmak - raditi (eng: to do)
Ne yaparsn?
ta radi?
Ne yapyorsun? (im.zam)
ta sada radi?
ir
ei
ur
ou
almak- kupovati
al-r -m
Ben alrm
Sen alrsn
O alr
Biz alrz
Siz alrsnz
Onlar alrlar
Ja kupujem
Ti kupuje
On kupuje
Mi kupujemo
Vi kupujete
Oni kupuju
me mez
ei
O bira imez.
On ne pije pivo.
imek - piti
Primeujete da vam je ova negacija nekako poznata...to je zato to lii na negaciju odmoi. Razlika je samo u
jednom slovu i na osnovu toga postoji razlika u reenicama.
Primer:
Ben ingilizce konuamam - Ja ne mogu da priam engleski (abilir ebilir)
Ben ingilizce konumam - Ja ne priam engleski (geni zaman)
........................................................................
Upitni oblik
glagol + r, ar, er, r, ir, ur, r ..... m mi mu m + lini sufiksi
okumak - itati
oku-r mu-y-um
Ben okur muyum?
Sen okur musun?
O okur mu?
Biz okur muyuz?
Siz okur musunuz?
Onlar okurlar m?
Da li ja itam?
Da li ti ita?
Da li on ita?
Da li mi itamo?
Da li vi itate?
Da li oni itaju
.........................................................................................................................
Gazete okur musun?
Evet, her gn okurum. Sen?
Hayr, gazete okumam.
Da li ita novine?
Da, svakog dana itam. Ti?
Ne, ne itam novine.
Gramatiki bi bilo ispravnije rei gazete'yi... ali, u govoru nekada nema sufiksa za pade.
( u ovom sluaju akuzativ -koga,ta).
Turci nekada koriste idiki zaman i kada bi po gramatici trebalo koristiti geni zaman, pa tako uz rei her gn,
her hafta... moe da stoji glagol u imdiki zamanu.
Gore napisan dijalog moe da se odvija i korienjem imdiki zamana.
Gazete okuyor musun?
........................................
Za one koji znaju engleski jezik, evo razlike izmeu ova dva sadanja vremena:
Present simple tense (Geni zaman)
I do
I read, I do not read, Do I read?
Present continuos tense ( imdiki zaman)
I am doing
I am reading, I am not reading, Am I reading?
Turski jezik 13
Ovo prolo vreme se dosta koristi ali malkice je nezgodno za objanjavanje pa sam ga zato ostavila za kraj
lekcija o vremenima. Kao i prethodno prolo vreme (obino prolo vreme, lekcija 5) i ovo se zove Gemi
zaman.
Najjednostavniji nain da se napravi razlika je ako se iza naziva vremena doda -di ili -mi.
Ovo prolo vreme Turci uglavnom zovu Mi'li Gemi zaman a obino prolo vreme zovu
Di'li Gemi zaman. Znai, razlika u nazivu se pravi naglaavanjem sufiksa koji su tipini za ova dva prola
vremena (mi, di).
Gemi zaman
- mi
Prolo vreme
eng: story past tense
Ovo je poslednje vreme od pet glavnih vremena koja postoje u turskom jeziku.
Ovaj oblik prolog vremena lako ete prepoznati u govoru jer ima specifian nastavak mi.
E sad, kada se koristi ovo "pripovedako" vreme...
Koristi se kada se pria o neemu to nismo videli ili uli lino pa prenosimo ta smo uli od drugih, ili ta smo
proitali u novinama, videli na televiziji.
Koristi se i kada priamo o neemu ali nismo sasvim sigurni da li je tako bilo. Znai, pretpostavlja se da je neto
bilo, da je neko neto rekao, uradio...ali, moe da postoji dilema, sumnja...
glagol + m mi mu m + lini sufiksi
Merhaba. Nasilsin?
Iyiyim, sen?
Ben de iyiyim saol.
Ali neden gelmedi?
Onu aradm, annesiyle konutum. Okula gitmi.
Ama bugn cumartesi?!
aramba gun okulda yangn kt ve ders yoktu.
Vay, inanamyorum! Yangn neden kt?
Yangn elektrik kontandan km.
Be dakika sonra...
Sedef:
Kazim:
Sedef:
Kazim:
yangn - poar
kmak - izai
yangn kmak - izbijanje poara
vay - oh! (eng: wow!)
inanmak - verovati
inanmyorum - ne verujem
inanamyorum - ne mogu da verujem
hastaym - bolesna je (reeno je u prolom vremenu a odnosi se na sadanje)
Nurcan teyze - Ali'nin annesi
demek - rei
Kazim je priao sa Alijevom majkom, to je injenica, on je priao i zato je to izreeno
u obinom prolom vremenu koje ima sufikse - d di du d konutum
podseanje, lekcija 5
kada su poslednja slova u korenu glagola f p k h s t, nastavci su t ti tu t.
Verovatnoa je velika da je Ali otiao u kolu, ali, ko zna, moda i nije...moda je njegova
majka slagala, moda je Ali slagao majku... zato nije reeno gitti ve gitmi.
U Alijevoj koli je u sredu izbio poar, to je injenica, yangn kt.
Kau da je poar izbio zbog elektrinih instalacija, da li ba zato? Zato je yangn km.
......................
Evo jo jednog primera sa glagolom kmak:
Kerem evden kt m?
Da li je Kerem izaao iz kue?
Evet, kt.
Izaao je. (lino si video da je izaao iz kue)
Evet km.
Izaao je. (nisi video momenat kada je Kerem izaao ali pretpostavlja da je izaao jer ga nema u kui).
..............................
Zeynep Aliden ayrlm.
Zejnep je raskinula sa Alijem (razila se od Alija).
ayrlmak - razii se, razdvojiti se, rastati se,
Pria se da su se razili, ali, da li je stvarno tako ili je ogovaranje u pitanju...
...........................
Negacija
glagol + ma me + m mi + lini sufiksi
okumak - itati
Ben okumamm
Sen okumamsn
O okumam
Nisam itao
Nisi itao
Nije itao
Upitni oblik
glagol + m mi mu m .... m mi mu m + lini sufiksi
okumak
Ben okumu muyum?
Sen okumu musun?
O okumu mu?
Da li sam itao?
Da li si itao?
Da li je itao?
.....................................
Lepa pesma u kojoj postoji Gemi zaman -miFerhat Ger - Unutmu oktan
Turski jezik 14
Dnya
Mavi gezegen
Re dnya ima dva znaenja:
dnya - svet world
gne - sunce
kamer, ay - mesec
yldz - zvezda
yldzlar - zvezde
gk - nebo
..............................................................................................................................................
Dnya haritas
harita - mapa
Ktalar ve okyanuslar
kta - kontinent
okyanus - okean
ktalar:
Avrupa, Asya, Amerika, Afrika, Avustralya, Antarktika
okyanuslar:
Komparacija prideva
pozitiv
gzel
byk
komparativ
daha gzel
daha byk
superlativ
en gzel
en byk
nsanlar
Ljudi
insan - ovek
erkek - mukarac
kadn - ena
bebek - beba
ocuk - dete
olan, erkek ocuk - deak
kz - devojica, devojka
gen - mlad
yal - star
iyi - dobar
kt - lo
davran - ponaanje
karakter - karakter
mutlu - srean
mutsuz - nesrean
neeli - veseo
zgn - tuan
sinirli - nervozan
kzgn - ljut
kskan - ljubomoran
gerizekal - idiot, moron
Sen bir gerizekalsn. Ti si idiot.
deli, lgn - lud
Sen deli misin? Da li si lud? Are you crazy?
...........................................................................................................................
Vcut
vcut - telo
vcudumuz - nae telo
can - dua
ruh - duh
kafa, ba - glava
yz - lice
sa - kosa
aln - elo
gz - oko
gzler - oi
ka - obrva
kirpik - trepavica
gz bebei - zenica
burun - nos
kulak - uho
az - usta
dudak - usna
di - zub
dil -jezik
yanak - obraz
ene - brada chin
byk - brkovi
sakal - brada beard
boyun - vrat
omuz - rame
kol - ruka
dirsek - lakat
el - aka
parmak - prst
ba parmak - palac
trnak - nokat
ggs - grudi
..........................
srt - lea
karn - stomak
kala - kuk
popo - zadnjica
bacak - noga
diz - koleno
ayak - stopalo
topuk - peta
ayak parmaklar - noni prsti
nsan anatomisi
deri - koa
iskelet - skelet
kemik - kost
kafatas - lobanja
omurga - kima
omur - prljen
kaslar - miii
beyin - mozak
kalp - srce
akcierler - plua
sa akcier - desno pluno krilo
sol akcier - levo pluno krilo
mide - eludac
karacier - jetra
safra kesesi - u
pankreas - pankreas
barsak - crevo
ince barsak - tanko crevo
kaln barsak - debelo crevo
bbrek - bubreg
mesane, idrar kesesi - beika
rahim - materica
rahim boynu - grli materice
Srtnz m aryor?
Da li vas bole lea?
Srtm aryor.
Bole me lea.
................................................................................................................
evlenmek - udati se, oeniti se
bekar - slobodan, neoenjen, neudata
evli - oenjen, udata
single
boanmak - razvesti se
boanm - razveden, razvedena
urski jezik 16
Bitkiler
Biljke
bitki - biljka
kk - koren
gvde - stablo
yaprak - list
iek - cvet
imen - trava
aa -drvo
orman - uma
Meyveler
Voe
ceviz - orah
fndk - lenik
badem - badem
fstk - pista
yer fst - kikiriki
kestane - kesten
hindistan cevizi - kokos
.................................................................................................................................................
Sebzeler
Povre
karpuz - lubenica
kavun - dinja
..................................................................................................................................
buday - penica
msr - kukuruz
eker pancar - eerna repa
Buday ekmei - penini hleb
Turski jezik 17
Hayvanlar
ivotinje
hayvan - ivotinja
yavru - mladunac
etiller - mesojedi
otullar - biljojedi
hem etil hem otul hayvanlar - svatojedi
omurgallar - kimenjaci
memeliler - sisari
kular - ptice
srngenler - gmizavci
balklar - ribe
amfibiler - vodozemci
........................................................................
evcil hayvanlar - domae ivotinje
kpek - pas
tavuk - kokoka
horoz - petao
civciv - pile
hindi - urka
rdek - patka
kaz - guska
....................................................................................................................................................
kurt - vuk
ay - medved
tilki - lisica
geyik - jelen
tavan - zec
kirpi - je
fil - slon
zrafa - irafa
deve - kamila
maymun - majmun
empanze - impanza
goril - gorila
orangutan - orangutan
su aygr - nilski konj
kanguru - kengur
kemiriciler - glodari
sincap - veverica
kunduz - dabar
inilla - inila
hamster, crlak san - hrak
fare - mi
san - pacov
Byk kediler - velike make
link: Turska vikipedija, make
aslan - lav
erkek aslan - lav mujak
dii aslan - lavica
kaplan - tigar
kular - ptice
Kuadas - ostrvo ptica
gvercin - golub
(ostrvo/poluostrvo u Kuadasiju na turskom se zove Gvercin adas)
kartal - orao
bayku - sova
kuu - labud
papaan - papagaj
karga - vrana
srngenler - gmizavci
ylan - zmija
kertenkele - guter
timsah - krokodil
kaplumbaa - kornjaa
amfibiler - vodozemci
kurbaa - aba
semender - dadevnjak
bcekler - insekti
ar - pela
yaban aris - osa
sarca, eek ars - strljen
bombus - bumbar
uur bcei - buba mara
sinek - muva
sivri sinek - komarac
kelebek - leptir
akrep - korpija
rmcek - pauk
karnca - mrav
salyangoz - pu
solucan - glista, crv
..............................................................................
Sajt sa prelepim fotografijama ivotinja
Male slike koje sam postavila su sa sajta kaliteliresimler
U galeriji ima mnogo fotografija raznih ivotinja, slike su u velikom formatu sa turskim nazivima.
.....................................................
Turski jezik 18
Nereli
Odakle
Nereli
odakle
Nerede
Gde
where from
Nerelisin?
Odakle si?
imenica + l li lu l + lini sufiksi
Ben nereliyim?
Sen nerelisin?
O nereli?
Biz nereliyiz?
Siz nerelisiniz?
Onlar nereliler?
Odakle sam
Odakle si
Odakle je
Odakle smo
Odakle ste
Odakle su
Yer edatlar
Prilozi za mesto
Trkiye
Ben Trkiyeliyim
Sen Trkiyelisin
O Trkiyeli
Biz Trkiyeliyiz
Siz Trkiyelisiniz
Onlar Trkiyeliler
Ja sam iz Turske
Ti si iz Turske
On je iz Turske
Mi smo iz Turske
Vi ste iz Turske
Oni su iz Turske
Yer edatlar
Prilozi za mesto
Prepositions of place (in, on, between, in front of...)
edat - prilog
edatlar - prilozi
.......................
stnde - na
altnda - ispod
zerinde - iznad, na
yannda - pored
arkasnda - iza
nnde - ispred
yakn, yaknnda - blizu
arasnda - izmeu
ortasnda - u sredini neega (npr. u sredini prostorije)
karsnda - naspram
kesinde - u oku (ke - oak)
iinde - u , unutra
dnda - napolju, izvan
napomena:
kada je neto na neemu, u govoru ne prave razliku izmeu stnde i zerinde.
..............................
imenica +
a
n nn
ei
in nin
masa - sto
Pored stola.
ou
un nun
n nn
Masann yannda.
Ti si pored stola.
Sen masann yanndasn.
aa - drvo
Ispod drveta.
Aacn altnda.
Ti si ispod drveta.
Sen aacn altndasn.
sinema - bioskop
Ispred bioskopa.
Sinemann nnde.
Mi smo ispred bioskopa.
Biz sinemann nndeyiz.
nnde-y-iz
ev - kua
Pas je ispred kue.
Kpek evin nnde.
..............................................
Knjiga je na stolu.
Moe da se kae na tri naina:
Kitap masada. Kitap masann stnde. Kitap masann zerinde.
yldz - zvezda
yldzlar - zvezde
Ispod zvezda.
Yldzlarn altnda.
..................................
Veba
Poveite reenice sa slikama.
avize - luster
top - lopta
kutu - kutija
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
Turski jezik 19
Yemek
Kuvana jela
Za nazive kuvanih jela potrebno je da znate nazive povra (lekcija 16).
dolmak - napuniti, popuniti
dolma - re dolma se odnosi na jelo gde je neto napunjeno, sa mesom, bez mesa.
punjene paprike, punjene tikvice, punjen patlidan...
biber dolma - punjena paprika
biber - paprika
Na slici:
etli kabak dolmas - punjena tikvica (fil sa mesom)
et - meso
tavuk eti, pili eti - piletina
civciv - pilence, malo uto
ecekler - Pia
tartmak - izmeriti
kartrmak - meati
kzartmak - priti
blmek - presei na pola, prepoloviti
tatmak - probati
srmak - gristi, zagristi
inemek - vakati
Lokanta - restoran
yemek listesi, yemek mens, men
iecek mens
tatl men
fiyat listesi - cenovnik
hesap - raun
garson - konobar
afiyet olsun - prijatno
erefe! iveli!
Kada zovete konobara:
Garson, bakar msnz. Yemek listesi ltfen.
Trk mutfa
Turska kuhinja
Turkish cuisine
Turski jezik 20
VAR
YOK
Imate kuu
Imaju kuu
Da li ima kuu?
Ti nema kuu?
Imao si kuu.
Nisi imao kuu.
Postavljanje pitanja
Senin evin var myd?
Senin evin yok muydu?
Da li si imao kuu?
Nisi imao kuu?
Ne moe da se kae yokdu zato to se slovo d pretvara u slovo t kada se nalazi posle fpkhst.
Fe Paa oK HaSTa
Fe paa je mnogo bolestan.
Ve sam ranije napisala da ova reenica ba i nije neka, svakako ne postoji neko ko se zove Fe, ali, reenica je
sjajna da se zapamte slova - suglasnici za koje vai ovo pravilo.
Budue vreme
Za iskazivanje pripadnosti u buduem vremenu ne koriste se rei var i yok ve se koristi re olacak (budue
vreme od glagola olmak - biti). Budue vreme, lekcija 6
olacak - bie, postojae
olmayacak - nee biti, nee postojati
Senin evin olacak.
Senin evin olmayacak.
Imae kuu.
Nee imati kuu.
Postavljanje pitanja
Senin evin olacak m?
Senin evin olmayacak m?
......................
Da li e imati kuu?
Nee imati kuu?
Postojanje
Sokakta ne var?
Sokakta arabalar var.
Evde ka oda var?
Evde oda var.
Bahede kpek var.
Turski jezik 21
ei
lik
ou
luk
lk
(arkada -drug)
Ovaj sufiks postoji i kod nas, nekada je zalepljen na rei koje su turskog porekla a nekada i na nae rei:
komiluk, ortakluk, nestaluk, lopovluk, bezobrazluk...
.....................................................................................
Sufiks: ken
ken - dok
eng: while
gitmek - ii
giderken - dok je iao/ila/ilo
Sabah okula giderken grdm seni.
Video sam te jutros dok si iao u kolu.
.........................................................................
Sufiks: inca
Audio lekcija 2
................................
Deminutiv
Deminutiv se takoe formira dodavanjem sufiksa.
a ei ou
ck cik cuk ck
Kod imenica koje na kraju imaju slovo k, slovo k se gubi.
iek - cvet
iecik - cveti
bebek - beba
bebecik - bebica
anne - majka, mama
anneciim - mamice, moja mamice (im- prisvojni sufiks)
anne - cik - im
k iz sufiksa cik prelazi u jer posle dolazi sufiks koji poinje samoglasnikom (im).
(Pravila za suglasnike, Turski jezik 1 )
baba - otac, tata
babacm - tatice, moj tatice
U govoru se uju kao: annecim, babacm
Mnogi tako i piu, ali, gramatiki je ispravno napisati: anneciim,babacm.
....................................
ay - medved
ayck - medvedi
oyuncak - igraka
Turski jezik 22
Treba ti novac.
Ne treba ti novac.
Da li ti treba novac?
Za glagole
koren glagola + ma me + prisvojni sufiksi lazm
gitmek - ii
gitmem lazm
gitmen lazm
gitmesi lazm
gitmemiz lazm
gitmeniz lazm
gitmeleri lazm
treba da idem
treba da ide
treba da ide
treba da idemo
treba da idete
treba da idu
Gerek
Umesto rei lazm moe da se koristi re gerek/gerekiyor.
Eve gitmem gerekiyor.
Treba da idem kui.
Eve gitmem gerekmiyor.
Ne treba da idem kui.
Eve gitmem gerekiyor mu? Da li treba da idem kui?
Okula gitmen gerek/gerekiyor.
Treba da ide u kolu.
gerek yok - nema potrebe
gerekirse - ako je potrebno
..................................................
htiya - potreba
Benim ihtiyacm
Senin ihtiyacn
Onun ihtiyac
Bizim ihtiyacmz
Sizin ihtiyacnz
Onlarn ihtiyalar
moja potreba
tvoja potreba
njegova potreba
naa potreba
vaa potreba
njihova potreba
Potrebna mi je olovka.
Nije mi potrebna olovka.
Potrebna mi je pomo.
Potrebna mi je tvoja pomo.
Potrebna mi je vaa pomo.
Da li ti je potrebna pomo?
Da li vam je potrebna pomo?
almak - raditi
ali-mal-y-m
almalym - Moram da radim.
Slovo y se ubacuje ispred linih sufiksa koji poinju samoglasnikom (prvo lice jednine i mnoine)
koren glagola + meli mal + d di + lini sufiksi za prolo vreme
Gitmeliydim.
Trebao sam da idem/ Trebalo je da odem
Gitmemeliydim. Nisam trebao da idem.
Gitmeli miydim? Da li sam trebao da idem?
.................................................
zorunda, mecbur
zorunda olmak, mecbur olmak
biti primoran na neto, morati uraditi neto, oseati obavezu da se neto uradi.
zorunda
Sadanje vreme
glagol (infinitiv) .... zorunda + lini sufiksi
Gitmek zorundaym.
Gitmek zorunda deilim.
Gitmek zorunda mym?
Moram da idem.
Ne moram da idem.
Da li moram da idem?
Prolo vreme
glagol (infinitiv) .... zorunda + y + d + lini sufiksi
Sufiks za prolo vreme je uvek d zbog slova a na kraju rei zorunda, ostali sufiksi za prolo vreme (di du d) se
ne koriste.
Eve gitmek zorundaydm.
Morao sam da idem kui.
Budue vreme
glagol (infinitiv) .... zorunda ...olacak + lini sufiks
olmak - biti
Eve gitmek zorunda olacam.
Morau da idem kui.
Eve gitmek zorunda olmayacam.
Neu morati da idem kui.
k -->
mecbur
koren glagola + maya meye..... mecbur + lini sufiksi
Eve gitmeye mecburum.
Moram da idem kui.
Hibir eyi yapmaya mecbur deilsin.
Nisi prinuen ni na ta / nita nisi u obavezi da uradi.
yapmak - raditi, uraditi
hibir ey - nita
................................
zorunda kalmak, mecbur kalmak
uradili ste neto nevoljno, niste imali nijednu drugu mogunost, bili ste primorani na neto
Zato si to uradio? Zato si otiao?
Odgovor na ovakva pitanja:
Mecbur kaldm - Morao sam
Zorunda kaldm - Morao sam
Kada nije u kombinaciji sa reima zorunda i mecbur, glagol kalmak ima drugaije znaenje.
kalmak - ostati, biti negde, boraviti negde
Turski jezik 23
Kondicional
eng: Conditional (if)
Ovo je poslednja stvar koju sam uila iz turskog. Kaem uila, jer ga jo nisam nauila. Teak je i za uenje i za
objanjavanje. U jednoj diskusiji o kondicionalu (meu nama amaterima, ne meu filolozima), gde su nakon
svakog objanjenja sledila pitanja u kojima je traeno da se to objanjenje objasni, jedan Turin je napisao: ''Ni
meni sada nita nije jasno. Ne znam zato je to tako, ali, tako je.''
Kada gledam serije na turskom, prepoznam kondicional pa mogu da razumem smisao izgovorenih reenica to
mi svakako stvara kompletniju sliku situacije koju gledam.
Onoliko koliko sam ga ja nauila, eto toliko u vama preneti ovde jer je ipak vaan za konverzaciju. Pa da
krenemo.
Kondicional, to su reenice ovog tipa:
Ako budem uio, poloiu ispit.
Da sam uio, poloio bih ispit.
U turskom jeziku kondicional se formira korienjem sufiksa sa se koji se kombinuju sa
sufiksima za vreme i linim sufiksima.
Lini sufiksi su isti kao u prolom vremenu Gemi zaman -di.
Ben - m
Sen - n
O- /
Biz - k
Siz - nz niz nuz nz (zbog vokalne harmonije nuz i nz se ne koriste)
Onlar - lar ler
aou
sa
ei
se
Osnova kondicionala
koren glagola + sa se + lini sufiks
gelmek - doi
gel-se-m
gelsem
gelsen
gelse
gelsek
gelseniz
gelseler
gelmesem
gelmesen
gelmese
gelmesek
gelmeseniz
gelmeseler
ako ne doem
ako ne doe
ako ne doe
ako ne doemo
ako ne doete
ako ne dou
U istim reenicama mogue je videti glagol u osnovnom kondicionalu ili glagol u Geni zaman kondicionalu.
Primeri
Biraz erken gelsen iyi olur.
Biraz erken gelirsen iyi olur.
Bilo bi dobro ako doe (ako bi doao) malo ranije.
biraz - malo
erken - rano
Bana sorsan, cevap vereceim.
Bana sorarsan, cevap vereceim.
Ako me pita, odgovoriu ti.
sormak - pitati
cevap vermek - odgovoriti
ako ne doem
ako ne doe
ako ne doe
ako ne doemo
ako ne doete
ako ne dou (moe da se kae i gelmezlerse)
gel-se-y-di-m
Da nisam doao
Gelmeseydim
gel-me-se-y-di-m
Keke gelseydin.
Eh, kamo sree da si doao / voleo bih da si doao
Keke gelmeseydin.
Kamo sree da nisi doao/ voleo bih da nisi doao/ bolje da nisi doao
Turski jezik 24
Zamenice
tur: zamirler
Line i prisvojne zamenice su obraene na samom poetku, u prvoj i drugoj lekciji.
U ovoj lekciji u obraditi ostale zamenice:
-pokazne
-povratne
-opte, neodreene, odrine
-upitne
......................................................................
Pokazne zamenice
eng: Demonstrative pronouns
Bu u O
Bu - ovaj, ova, ovo (neto to je blizu, moe da se dodirne)
u - taj, ta, to
(neto to je malo dalje)
O - onaj, ona, ono (neto to je daleko)
Bu kitaplar
u kitaplar
O kitaplar
Ove knjige
Te knjige
One knjige
Bunlar kitaplar
unlar kitaplar
Onlar kitaplar
Ovo su knjige
To su knjige
Ono su knjige
Bu, u, O ne?
Za stvari i ivotinje
Bu ne? ta je ovo?
u ne? ta je to?
O ne? ta je ono?
Bu ne? Bu bir kitap.
ta je ovo? Ovo je jedna knjiga.
Bu, u, O kim?
Za ljude
Bu kim? Ko je ovo?
u kim? Ko je to?
O kim? Ko je ono?
Bu kim? Bu bir yazar.
Ko je ovo? Ovo je jedan pisac.
Bu ev kimin? Bu ev benim.
ija je ovo kua? Ovo je moja kua.
Ah, u kadnlar...
Ah, te ene....
buras - ovde
uras - tamo
oras - onde
Pokazne zamenice se menjaju po padeima.
Napravila sam tabelu sa svim kombinacijama.
Povratne zamenice
eng: Reflexive pronouns
Kendi - lino self,own
Na re kendi se dodaju prisvojni sufiksi, iza njih mogu biti sufiksi za padee.
Kendim - ja lino
Kendin - ti lino
Kendi(si) - on lino
Kendimiz - mi lino
Kendiniz - vi lino
Kendileri - oni lino
myself
yourself
himself/herself/itself
ourselves
yourselves
themselves
every,each
thing
everything
a,one
someone,somebody
something
everyone,everybody
anyone,anybody
anything
no one,nobody
nothing
all
some
Birisi geldi.
Neko je doao.
Ben byle bir ey grmedim.
Ovako neto nisam video.
Herkes burada m?
Da li su svi ovde?
I don't care
Napomena:
i u turskom postoje jezike nedoumice oko pisanja:
hibir ey +
hibirey hi bir ey hi birey .....................................
Upitne zamenice
eng: Interrogative pronouns
Kim? Ko?
Ne? ta?
Who?
What?
U kombinaciji sa padeima
kim-ko, kimin-iji, kime-kome, kimi-koga, kimde-kod koga, kimle-sa kim, kimden-od koga
Kim temizledi bu oday?
Ko je oistio ovu sobu?
Kimi bekliyorsun?
Koga eka?
.............................
Yarn ne yapacaksn?
Yarn Ankara'ya gidiyorum.
Kimle gidiyorsun?
Babamla.
Ankara'da ne kadar kalacaksn?
Be gn.
ne kadar - koliko
..........
Napomena
Ovde ima i imenikih i pridevskih zamenica. Pokuala sam da ih razdvojim, ali, lekcija se onda mnogo
komplikuje. Oni koji studiraju turski to moraju da znaju, za nas ostale ovo je sasvim ok.