Propisno Ucenje Kur'Ana

Nedim Harai
Adabi uenja Kur'ana,sufara i tedvid
lt_LnntRJJ m lD m mnh
KUTU BHAII
Naziv djela
Propisno uenje Kur'ana
izgovor, pisanje harfova i praktine vjebe,
Autor
hfz. Nedim Harai, prof.
Nedim Harai
PROPISNO UCENJE KUR'ANA

izgovor, pisanje harfova i praktine vjebe
Sarajevo,
2011.
Bismillahi-r-rahmani-r-rahim
ldzaza za tedivid i kiraete
Hvala Allahu koji poduava Kur'anu, stvorio je ovjeka i poduava
ga govoru, i neka je salavat i selam na Njegovog roba i poslanika,
naeg prvaka Muhammeda, i prvaka svega stvorenog, koji je ka
zao: "Najbolji je od vas onaj koji naui Kur'an pa poduava druge",
i salavat i selam na njegovu porodicu, ashabe i na one koji ga u do
bru slijede do Sudnjeg dana.
Potvrujem da je brat Nedim Fahrije Harai prouio Kur'ani
kerim ispred mene, od prvog do zadnjeg ajeta, uei po rivajetu
Hafsa od Asima i po rivajetu 'ubeta od Asima, po senedu (lancu)
koji neisprekidan see od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., do mene.
Poto sam uvidio njegovu preciznost i potpunost i uvjerio se u nje
govu umijenost u kiraetu i tedvidu, dajem mu idazu (dozvolu)
da ui i poduava kiraetu po uvjetima koje su postavili uenjaci, u
svakom m jestu u kojem se bude nalazio. Oporuujem mu bogobo
jaznost u tajnosti i javnosti, stalno uenje Kur'ana i ponaanje po
njemu. Oporuujem mu da istrauje kur'ansku decidnost, trud i
kontinuiranost u stjecanju znanja i rad po nauenom. Molim Gos
podara Plemenitog da on bude od koristi dini-islamu i muslimani
ma. Izdao sam ovu idazetnamu nakon to je okonao uenje (ha
trnu) uzvienog Kur'ana.
17. rabi'u-l-evvel1422
09.06.2001
Idazu izdaje
Ali ibn Hani ibn Abdu-l-Hamid
Propisno uenje Kur' ana
Predgovor
Najvea blagodat koja je ljudskom rodu data uzviena knjiga
Kur'an, Boija rije i uputa, ustav i zakonik u ovjekovom ivotu.
Pored toga je Kur'an temeljni sastav stuba vjere - namaza. Kur'an
je potom izvor svakog bereketa i koristi, to ajet iz sure Qaf poja
njava poredei ga sa palmom od koje ljudi imaju mnotvo razno
vrsnih koristi.
takoer, njegovo uenje nosi mnogobrojne nagra
de, kako se to u hadisu kae, za svaki prouen harf deset sevapa.

Mnotvo je hadisa koji ukazuju na vrijednost i obavezu izuavanja
Kur'ana, izmeu ostalih i hadis: "Najbolji su od vas oni koji naue
Kur'an pa poduavaju druge:'
Na bosanskom je jeziku napisano vie djela koji obrauju te
matiku propisa uenja Kur'ana, izgovora i pisanja harfova ili kako
se to kod nas popularno zovu
tedvidi. Naalost, osim o qiraetu ri
vajet Hafsa od Asima, a koji se iskljuivo prakticira kod nas, malo

se ta zna i gotovo nita nije pisano o ostalih devet qiraeta. A svih
je deset
qiraeta
vjerodostojno i nijedan nije vrijedniji od drugog.
Namaz je ispravan kada se ui bilo koji od vjerodostojnih
qiraeta.
Sami su naini uenja Kur'ana kao i nauka ustanovljeni od Allaho

vog Poslanika, s.a.v.s., kojem je melek Dibril od Gospodara svje
tova donosio ajete. Allahov je Poslanik, s.a.v.s., potom uio Kur'an
pred ashabima onako kako je njemu bio objavljen, a oni su dalje
prenosili onako kako su uli od Poslanika. Dakle, nauka o qiraeti
ma ustanovljena je po principu kategorikih propisa
t-tewqifijj)
(elh ukmu
- propisa koji se doslovno uzimaju iz poslanikih po
stupaka, a koji su preneseni
mutewatir
predajom (koju prenosi
toliki broj prenosilaca iz generacije u generaciju da je nemogue

da se sloe na neistini ili grjeci), u kojoj nema kolizije sa arapskim
jezikom, te da odgovara bar jednom od rukopisa mushafa prepi
sanih u Osmanovo doba, a s kojima su se sloili svi ahsabi, r.a.1 A
predaj om
ahad tj. da se prenosi vjerodostoj nom predajom preko
pojedinca i da zadovoljava spomenuta dva uvjeta, poznata su jo

tri qiraeta , tako dio uleme uzima za vj erodostoj ne deset qiraeta.2
Tedvid je nauna disciplina o ispravnom uenju Kur'ana ij i
su propisi ustanovljeni upravo iz vjerodostoj nih qiraeta i njegova
pravila ne izlaze iz tih okvira. Bez obzira to je ova nauka limiti
rana i na jedan nain ablonizirana, nisu suvine knj ige koje obra
uj u ovu tematiku. Naroito na naem jeziku. Naime, iako djela o
propisima i vrstama uenja Kur'ana nee mimoii odreena po
navljanja koj a su sami dio ove znanosti, ipak su nain objanjenja i
metod koj i m se prezentira ova oblast kljuni u pogledu potrebe i
talatva za nj om. To je jedan od razloga to je ovo djelo namjenje
na da na jednostavnij i nain prezentira propise uenja Kur'ana sa
praktinim vjebama koje su snimljene na
CD.
Redoslijed izlaga
nja same materije plod je praktinog predavanja koja su drana na

razliitim kursevima autora ovog djela u koj ima se teilo formu
lirati najprihvatljiviji metod poduavanja na to praktinij i nain.
Iz ovog je razloga izostavljeno nekoliko poglavlja koja ne donose
novo pravilo, nego potvruju osnovne propise. Ukratko se moe
opisati da djelo sadri sva pravila koja su dovolj na, kada ih itatelj
savlada i prakticira, da ispravno i upotpunjuj ui sve propise ui iz
cijele Allahove knj ige.
1
1
ltqan
fi 'ulumi-1-Kur'an. od Suju!ija. 1/21 O.
Ibid. 1/211.
lO

U djelo je uvrtena i oblast naina pisanja harfova , jer je od ve
like vanosti pri samom nj ihovom uenj u znati u odnosu na ne
vidljivu horiznotalnu liniju pravilno pisati i meusobno vezivati
harfove. Po principu srodnosti pisanja su i nainjene grupe harfo
va ime se uveliko, kako se to pokazalo u praksi, olakalo njhovo
pamenje.
I na kraju, elim posebnu dovu uputiti za svoga uitelja i z qira
eta, hafiza ejha 'Alijja ibn Hanija ibn 'A bdu-1-Hamida, inae ima
ma u jednoj od ammanskih damija, nosioca seneda od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., za hifz i poduku deset qiraeta. Njegov su trud i
divan ahlak uzrokom m notvu plodova kod uaa Kur'ana, kao i
kod samog autora ovog uvodnika. Molim Uzvienog Allaha da mu
podari bereket u njegovu ivotu i radu, i da ga viestruko nagradi
za svako uinjeno djelo.
Nedim Harai
l l
SU FARA
Arapski hartovi i nain pisanja
t:s" J' JJ)-1
Solara i pisanje arapskih harfova

Kur'anski jezik ima dvadeset osam (28) harfova, koj i se piu s de
sna na lijevo. Od toga se dvadeset dva harfa veu sa obje strane,

dok se preostalih est veu samo sa desne strane. Pravilno pisa
nja harfova jedan je od osnovnih uvjeta brzog i valjanog uenja

kur'anskog pisma i potom arapskog j ez ika. Naime, harfovi su po
sebni, izmeu ostalog, i zbog nj ihovog poloaja u odnosu na ne
vidljivu horizontalnu lin iju pisanja (u knjizi je tokom svih lekcija iz
pisanja harfova ova linija nacrtana) i zbog posebnog oblika i nai
na vezivanja s drugim harfovima.
U ovom je djelu uenje arapskih harfova rasporeeno u gru
pe, po nainu i obliku pisanja, srodnih harfova . Takvih je grupa
pet, a ovakav njihov raspored po kojem se u jednoj lekcij i obradi
cijela jedna grupa, omoguava da se savladaju vrlo brzo i odmah
pone sa samim uenjem Kur'ana. Vano je napomenuti da se kod
arapskih slova oblik harfa ponekad m ijenja s obzirom na poloaj
u rijei, tj . u zavisnosti da li je harf uvezan ili neuvezan s drugim
harfom. Naime, s obzirom da postoj i est harfova koj i se ne veu s
lijeve strane, praktino to omoguuje da odreen harf pripada do
tinoj rijei, ali nije uvezan u nju, bilo da stoj i sam ili uvezan s nekim harfom koj i takoe pripada istoj rijei. Na primjer, rije
_. ;'
JJ
(rezeqa) sastavljena je od tri harfa koja se piu neuvezano jedni s

drugima, zato jer je ine dva ha rfa, .J (ra) i
s lijeve strane. Harf
(zaj), koja se ne veu
J (qaf) vee se s obje strane, ali kako je pred
nj im harf koj i se ne vee s lijeve strane, on ostaje samostalan.
Naravno, latinica i latinina pravila su potpuno razliita od arap

skog pisma tako da je za njeno savladavanje potrebna redovna vjeba.
IS

Radi lakeg itanja i openito radi oznaavanja termina na bosanskom
jeziku koritena je transkripcija arapskih harfova.
Slijedi tabela transkripcije harfova:
.
......
.!J
./
j;
t.
'
'a
(.
.)
..r
..r
./
lJ
.!l
.A
4$
(.
.)
Transkripcija vokala:
Prva grupa
Prvu grupu ine etiri harfa: fa-
, sa
, ta
ba o-o .
-
Zajedniko im je tijelo harfa poput tanj ira iji se donji dio pie
na nevidlj ivoj horizontalnoj liniji pisanja. Taj donji dio se uvijek
pie na horizontalnoj linij i, kada harf samostalno stoj i, na poetku,
u sredini i na kraj u rijei.
nain pisanja harfa kada doe samostalno
16

na poetku rijei
u.
sredini rijei
na kraju. rijei
Napomenu t emo da se harf ta kada doe na kraju rijei, uglav

nom enskog roda, i kada je samostalno, pie u ovom obliku:
a.
ako je uvezano s prethodnim harfom, u ovom:

samostalno
uvezan s prethodnim harfom
o,
ili,
..
..
Druga grupa
Drugu grupu ine pet harfova:
gajn
b 'ajn
t.:. ha
b ha
dim C: Zajedniki im je "stomak" ij i se vei dio pie ispod ne

-
vidlj ive horizontalne linije pisanja i glava harfa koja se pie iznad.
Kada se ovi harfovi nau na poetku ili u sredini rijei i vezuj u se
sa drugim harfovima, onda se "stomak" gubi, a linija vezivanja ide
od glave ha rfa po nevidljivoj horizontalnoj liniji.
17

na poetku rijei
.
'> ,.> '"" '""
u sredini rijei
a'->--
'a '.A.
.
'.A.
.
na kraju rijei
t't
.
Trea grupa
Treu grupu ine est harfova: dva od nj ih: ial
- i dal -
, piu
su cjelokupni iznad nevidlj ive linije, s tim da im se podnoje tijela

pie na samoj linij i, a cijeli gornj i dio koso od linije na gore.
Kod tri harfa:
ra - J waw - J zaj j, dvije treine nj ihovog ti

-
jela, koje je inae cjelokupno u obliku luka, pie se ispod horizon

talne linije, a preostali dio iznad.
esti je harf ha - A koj i je uvrten u ovu grupu zbog srodnosti

sa gornjih pet harfova koja se ogleda shodno tome da li je harf sa
mostalan ili uvezan s drugim harfovima.
Kada je harf ha
- .A
samostalan i na poetku rijei, podnoje
njegovog tijela je na horizontalnoj liniji.

Kada doe u sredini, pola je harfa ispod, a pola iznad horizon
talne linije.
Na kraju je rijei cijelo tijelo harfa ha iznad nevidljive horizon
talne linije. Radi specifinosti ovog harfa, prikazat emo ga samo
stalno u svim poloaj ima.
18

nain pisanja harfova kada dou samostalno
.
,.')
L,.')
LO
C.J C.J C.J
c.A
C.J "J "J
na poetku rijei
,.')
e,,.')
u sredini rijei
(,
na kraju rijei
e,
l
.
(,
(,
e,
e,
e,
(,
e,
Izgled harfa shodno poloaju u rijei

samostalno
na poetku
rijei
u sredini
rijei
na kraju
rijei
4
Cetvrta grupa
etvrtu grupu ine sedam harfova: ja-
, ad
, in
J- , sin-
If'
t..$ , min- , qaf- J, gad
, a zajedniki su im tijelo harfa
i "stomak" ije se dvije treine piu ispod, a preostali dio iznad ho

rizontalne linije pisanja, i to kada ti harfovi dou samostalno.
Dok je ovoj grupi kada je uvezana s drugim harfovima zajed
niko to to "stomak" nestaje, a ostaje tijelo ije se cijelo podnoje
pie na horizontalnoj liniji, dok preostali dio iznad nje.
19
Pro p isno uenje Kur'ana

na poetku rijei
.
.J
'
-d
u sredini rijei
na kraju rijei
.;
'- L
Peta grupa
Petu grupu ine est harfova: a - j; , !a - .b , mim - , lam - J ,
kaf - .!.l' elif - i' a zajedniko im je da imaju "tap", koji se kod harfa
mim
- r
pie ispod horizontalne linije pisanja, a kod preostalih pet

harfova iznad nje. " tap" se na poetku i u sredini rijei kod harfa kaf
.!J pie izlomljen, a kod harfa mim se
kompletan gubi.
!l
na poetku rijei
u sredini rijei
20
l.
l.
.k
(.
J;

na kraju rijei
Nain pisanja harfova kada se pojavljuju samostalno

Prva grupa
Druga grupa
Trea grupa
"
"
"J
")l.)
etvrta grupa
Peta grupa
Nain pisanja harfova na poetku rijei

j
.
Prva grupa
Druga grupa
Trea grupa
etvrta grupa
Peta grupa
(.
e.
..
l. j
(.
.
,__
:.
(. j
"
'. -"'
..S ,.J
l.
J
.
1.
(.
l.
(. ..&- l. ..&-
"""'
(. ..0
"
l.
,;
l.
) l.)
l. J
l.
l.
....J
..
21
Pro p isno uenje Kur' ana
Nain pisanja harfova u sredini rijei

Prva grupa
...
.
Druga grupa
.>y.
Trea grupa
etvrta grupa
..l
"
"
:.
-
"
(,
..l " +
" ..,.:a
"
;.
" .>y.
"s:. " 1
Peta grupa
(, .::.
(, .A
" ""
" ""
"
"
"
(,A-
.
.J
" .J
..
" A.
"
..6.
"
;,
"
...
-
Ja
"
Naini pisanja harfova na kraju rijei

Prva grupa
"..o
. o.
22
\
'
!...A
..l
Trea grupa
Peta grupa
'
'e'e 't't
Druga grupa
etvrta grupa
'
v-
"
' v:.
"
..l " 4 " .J

'vA 'vA
"
" \
"
.
.J
' '-'
" .J
'
.
l,.}
,,.6. , Ja
'
'-?
Hartovi koii sa vau samo s desna suana

Kada se naue pisati harfovi, potrebno je znati jo jedno pravilo da
bi mogli pisati uvezane harfove u odreene rijei. Ovo je pravilo
specifino za arapski jezik, a tie se meusobnog vezivanja harfo. va . Naime, od dvadeset osam harfova est nj ih vee se samo s de
sne strane, a harf koj i pripada odreenoj rijei i dolazi s lijeve stra
ne spomenutih est harfova p ie se kao da dolazi s poetka r ijei.
To su slijedeih
est harfova:
elif - 'dal -
'
zal - 'ra - J ' zaj- j ' waw - J
Primjeri
djeak (weledun)
rua (werdetun)
kopa (biiretun)
" "'
..Uj
1. ........
O.}JJ
.".
oJ
.... ....
....
trag (eserun)
:;i
opskrba (rizqun)
j.)
... .
23
Hareketi - samoglasnici
U arapskom jeziku svi su harfovi suglasnici dok samoglasnici, ko
j ih ima samo etiri (a, e, i, u), izraavaju se pomou hareketa - po
sebnih pisanih znakova koj i stoje iznad ili ispod harfa. Postoje tri
takva z naka: fetha, damma i kesra.
Fetha ( ) oznaava kratki samoglasnik e, osim kada stoji na

'
tzv. jakom harfu kada oznaava kratki samoglasnika. Jakih je har
L. ha- t gad- vP,

'ajn - t. gaj n- t. qaf- J .
fova devet i valja ih odmah zapamtiti: ha-
ta- .1, ad - '-"", a - J:; ,
Damma ( ' ) oznaava samoglasnik u, a kesra ( ) oznaava sa

moglasnik i.
Prikaz hareketa ( samoglasnika e ili a,
fetha
(e ili a)
dam ma
(u )
stanovati (sckene)
uiti (dcrcse)
biti stvoren (huliqa)
nije rodio ( lemjclid)
24
i)
kesra
(i)
Primjeri
nevjerstvo (el-kuftu)
u,
o ,
_.
-l
Sokon i tedid
Jo se dva znaka mogu nai na harfu, to su sukun i tedid.
Sukun
je u obliku kruia koj i stoj i iznad harfa (' ) i oznaava da je doti

ni harf bez samoglasnika (iza sebe).
Primjeri
opskrba (rizqun)
"o "l
naredba ( emrun)
- .r
predavanje (dersun)
Tedid ( ) ili udvostruenje praktino znai da je harf koj i ga
nosi dupli, i u mjesto da se napiu dva ista harfa jedan kraj drugog,
pie se samo jedan sa tedidom na sebi. Harf sa tedidom ita se
kao dva ista harfa.
Primjeri
lj udi (cnnasu)
tekoa (.Qarra 'u)
istina (ll.aqqun)
Prikaz sukuna i tedida
sukun
tedid
25
Dugi samoulasnici
Ovdje emo ukratko kazati o dugim samoglasnicima ili duinama, to
se u tedvidu zove
mudiid. Hareketi, koje smo spominjali u prethod

nom podnaslovu, grade duge samoglasnike. Hareket fetha koju nepo
sredno slijedi elif sakin ( '1 ) ili elif maiire sakin ( ) ini dugi samo
glasnik a, i ita se u trajanju od dva hareketa (jedne duine). To a je dugo
kao kada na bosanskom kaemo rad, ili nada, ili drag i sl.
Damma poslije koje neposredno doe harf waw sakin ( j )

ini dugi samoglasnik ii koj i se takoe izgovara dva hareketa (j ed
na duina), poput rijei na bosanskom: put, ud, sud itd.
Kesra koju neposredno slijedi harf ja sakin ( ) ini dugi sa

moglasnik i koj i se, isto kao prethodna dva harfa koja prave dui
nu, izgovara dva hareketa (jedna duina), poput bosanskih rijei:
fin, kip, in itd.
Ustaljena praksa je da se sukun na harfovima koj i uestvuju u
gradnj i dugih vokala ne pie, ve harfovi
elif, ja i waw dolaze bez
ikakvog znaka.
Prikaz dugih samoglasnika (a, ii, i)
fetha i poslije nje

elif grade (dugo) a
<..S
_,
ili
_,
kesra i poslije nje

damma i poslije
waw grade (dugo) ii ja grade (dugo) i
1.$
Primjeri
Stvoritelj (Haliq)
Vladar (Malik)
uputa (huda)
26

Lut (Lli!)
velik (kebir)
Tenvini
Na kraju rijei katkad dolaze udvostrueni gore navedeni hareketi,
zovu se tenvini. Udvostruena fetha se uglavnom pie zajedno sa eli"
fom ( l ) , a ita se en ili an ako stoji iznad jakih harfova, udvostruena

damma ( ") ita se un i udvostruena kesra ( ) ita se in.
Prikaz tenvina
tenvin en ili
an
tenvin
tenvin
un
in
".
tl
Primjeri
pjeke (mejen)
mudar (11akimen)
knjige (kutubun)
jedini (el1ad)
(od) poslanika (rusulin)
sa vijeu (bi haberin)
l ' .)J
u....
.... .
....
27
Tedfvid - propisno uenie

Kur'ana
Deliniciia tedivida
Termin
tedvid nije koriten u periodu Objave, i nema nijednog
ajeta koj i spominje ovu rije ili izvedenicu istog korijena a da se

odnosi na uenj e Kur'ana, bilo posredno ili neposredno. Ustvari
je on ustanovljen tokom tzv. etvrtog razdoblja razvoja pravne na
uke, u periodu izmeu poetka drugog i polovice treeg hidret
skog stoljea, kada su ustanovlj eni i sami mezhebi i kada su kolek
tivno pisana djela iz hadisa, fikha, akide i tefsira.
Kur'an koristi termine tertil, tilavet i qir'aet pa je neophodno
upoznati se s njihovim znaenjem. Posljednja dva,
tilavet i qir'aet,
imaju ope znaenje - uiti, itati, a spomenuti su, izmeu ostalih, u

slijedeim ajetima: kada se ui (quri'e) Qur'an, vi ga sluajte'1
"Nareeno mi je da budem posluan i da Qur'an uim (etlu)m.
Inae, zajedno sa svojim izvedenicama koje nose slino znaenje,
spomenuti su u Kur'anu preko pedeset puta, to evidentno ukazuje
na vanost i obavezu uenja i izuavanja Allahove Knjige.
Meutim, tertil znai i podrazumijeva kakvou uenja, a kao
i prethodni termini, upotrijebljen je, u vie sluajeva, u imperativ
noj formi. Kae Uzvieni: "I izgovarajui (rettil) Qur'an palji
vo- po tedvidu (tertilen)'";.
Mufesir El-Bejgavi ovako tumai ovaj ajet: "To znai, upotpuni
ga (uenje Kur'ana) tedvidom: Mnogi drugi uenjaci kau da ajet
podrazum ijeva polagahno uenje Kur'ana, sa smirenou i razmi
ljajui o njegovom znaenju i porukama, izgovarajui ga pravilnim
pokretima jezika i usana. Alija, r.a., kae da je tertil upotpunj avanje
(izgovora) harfova i poznavanj e mjesta za stajanje (pri uenj u).
3
4
1
Prijevod znaenja sure El-E'araf, ajet 204.
Prijevod znaenja sure En-Nem!, ajeti 91-92.
Prijevod znaenja sure EI-Muzzemmil, ajet 4.
31

U hadisima Allahovog Poslanika takoe nalazimo imperative
u pogledu naina uenja Kur'ana. U hadisu koj i prenosi Ebu Hu
zej fe stoj i da je Vjerovjesnik, s.a .v.s., rekao: "Uite Kur'an
s melo
dioznou s kojom ga ue Arapi, a uvajte se da ga ne bi uili
na nain kojim ga ue razvratnici i veliki grijenici. Jer, zaista
e poslije mene doi narodi koji e uiti Kur'an poput pjevanja
pjesme, (neki) poput pjevanja svetenika i (neki) poput narica
nja naricaljki - nee im prelaziti grkljane. Srca su im zavedena,
kao i srca onih kojima se svidi ono to rade".6 Pod pj evanjem
pjesme misli se na otezanje i skraivanje rijei s ciljem melodi
nosti, odstupaj ui od utvrdenih pravila. A pod pjevom svetenika
misli se na pjevaj ui nain molitve, koju krani prakticiraj u u cr
kvama. Rijei nee im (njihovo uenje) prelaziti grkljene znae
da im to uenje nee biti primljeno, jer uenje Kur'ana, koje nije u
skladu sa pravilima po kojima je objavljen ne smatra se uenjem, i
kako kae hafiz Ibn Hader, kao takvo kvari namaz .
Postoje mnoge predaje koje govore o tedvidu. Sujuti navo
di da je Ibn Mesud govorio: "Uite Kur'an po tedvidu'; a na tei
nu njegovih rijei upuuje hadis:
"Ko voli da ui Kur'an onako

kal'o je objavljen, neka ga ui kao Ibn Ummi 'Abd:' lj. kao Ibn
Mes'ud. El-Kurra rekao je da je tedvid ukras Kur'ana, a to po
drazumijeva svaki harf izgovoriti sa svim njegovim osobinama i iz
njegovog ishodita, uljepavajui izgovor u skladu sa kompaktno
u samog harfa , bez pretjerivanja i prenemaganja .
Moemo dakle zakljuiti d a j e propisano uenje Kur'ana
tertilom to podrazumijeva uenje po tedvidu, i da vea odstu

-
panja od tedvida kvare uenje, a ako se radi o uenju sure Fatihe u

namazu, odstupanja koja mijenjaju njeno znaenje kvare namaz.
6
Hadis biljee Nesai u
svom
iman i Iaberani u EI-Ewa1-u.
32
Sunenu, Malik u Muve.Ua'-i, Bejheqi u u'abu-1-
Propisi primiene tedivida

Primjena tedvida obavezna je pri uenju Kur'ana, a to je posebno bit
no u namazu. Postoje razliiti stavovi u pogledu granice odstupanja
od tedvida koje kvari namaz, a primarno je kazati da namaz kvari
svako uenje Fatihe koje mijenja njeno znaenje kao i svako isputa
nje harfa pri uenju Fatihe, makar se radilo i o hemzetu (qafi). Ovaj je
stav usklaen s hadisom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u kojem kae:
"Nema namaza bez (uenja) Fatihe", to znai da pogreno proue

na Fatiha, tako da se bude promijenilo njeno znaenje, kvari namaz.
Takav namaz treba obnoviti. Ako se pri uenju Fatihe ispusti harf, na
primjer hemze u rijei ( ..::-....ui .i.JI) ellezine en 'amte i proui se elle

zine n 'amte, potrebno je ponoviti rije en 'amte, u suprotnom ue
nje e biti nepotpuno. Isto vai i za uenje drugih ajeta i sura, s tim
to njihovo eventualno pogreno uenje nee pokvariti namaz, jer je
uenje sura ili ajeta, izuzev sure Fatihe, sunnet, a isputanjem sunne
ta namaz se ne kvari. Dakle, ako se iz zaborava ili neznanja pogreno
proui neki ajet iz Kur'ana, to ne kvari namaz. Naravno, nije za oso
bu koja nema znanja o pravilnom uenju Kur'ana da predvodi demat
ako ima uenijih, a na svakome je pojedinana obaveza da naui pra
vilno uiti, u najmanju ruku, Fatihu, i ako moe nekoliko sura kako bi
mogao obaviti ispravan i cjelovit namaz.
Cili tedivida
Cilj ove nauke prije svega je postizanje ispravnog uenja Kur'ana, koje
je obaveza u namazu i van namaza i od kojeg ovisi njegova ispravnost.
U isto vrijeme, nas upuuje da primjenjujemo
qiraet onako kako ga
je uio Allahov Poslanik, s.a.v.s. Svi propisi, koji su sastavni dijelovi
33

nauke o tedvidu, bez obzira o kojoj se vrsti uenja radilo, usmjere
ni su da ue qiraetu kakvog nam je prenio Allahov Poslanik. Naravno,
ispravno uenje Kur'ana nosi veliku nagradu uau to ulazi u priori
tetne ciljeve ove nauke. O tome kazujemo u narednom dijelu.
Vrijednost uenja Kur'ana

Spomenuli smo nekoliko citata iz Kur'ana i sunneta koj i upuu
ju na vrij ednost uenja Kur'ana, a ovdj e emo navesti jo neke.
Uzvieni kae: "Zaista oni koji ue Allahovu Knjigu i koji na
maz obavljaju i dijele od onoga ime smo ih opskrbili, taj
no i javno, mogu se nadati nagradi koja nee nestati, da ih
On prema onome to su radili nagradi i jo im iz obilja Svog
da
...
"7
Aia, r.a., prenosi hadis da je Resulullah, s.a.v.s., kazao:
"Onaj koji ui Kur'an i u tome je poduen (ne grijei) sa (me

lekima) pisarima je, asnim, estitim . A onaj koji ui Kur'an,
i pri tome zamuckuje i teko mu ide ima dvije nagrade.'7d Od
Ebu Umame, r.a., prenosi se da je rekao: " uo sam Resulullaha,
s.a .v.s., da kae: "Uite Kur'an, zaista e on na Sudnjem danu
doi kao zagovornik onima koji su ga uili (pamtili)!' 9 A Ab
dullah ibn A mr prenosi da je Vj erovj esnik, s.a .v.s., rekao: "Rei
e se ovjeku koji je uio Kur'an, ui i penji se, i ui pravil
no kao to si na Dunjaluku uio, tvoj je stepen (u Dennetu)
kod posljednjeg ajeta kojeg proui."
10
A Omer ibnu-1-Hattab
pre nosi od Vj erovj esnika , s.a .v.s., da je rekao: ''Zaista Uzvieni

Allah uzdie ovom Knjigom narode, a unizuje druge.
7
8
9
10
11
Prijevod znaenja sure Fa!ir, 29 i 30 ajet.
Biljee ga Buhari i Muslim.

Biljei ga Muslim.
Biljee ga Ebu Davud, Nesai i Tinnii. koji kae da je hadis sahih.

Biljee ga Ebu Davud. Nesai i Tirmizi. koji kae da je had is sahih.
34
n 11
Pro p isno uenje Kur ' ana

Dakle vidimo da je Kur'an uzrok sree i uspjeha i na ovom i na
buduem svijetu, uzrok je asnog ivota, zatiti i bereketa u djeli
ma. l uzrok je nagrade i stepena u Dennetu.
Vrste lpravilnoul uenja Kur'ana

Ulema je uenje Kur'ana shodno brzini podijelila na tri vrste: tertil,
tedvir i hadr.
Tertil je, moe se kazati, najpoelj nij i nain uenj a .
Tempo p r i uenju tertilom je odmjereno spor, svaki s e harf jasno

uj e i razgovijetno izlazi iz svog ishodita, a pri tom brzina uenja
omoguuje razmilja nje o znaenju ajeta . Ummu Seleme opisala
je da je Allahov Poslanik, s.a .v.s., uio Kur'an razgovijetno, (da se
jasno razaznavao) harf po harf.12 To je doslovan opis tertila.
Najbri nain uenja je h adr, s tim da se uvaju tedvidski pro
pisi i da se ispuni pravo svakog harfa, kako se to kae u literaturi
na arapskom jeziku. A to podrazu mijeva da se izgovara u svom
ishoditu i da se upotpune sva svojstva harfa.
Tedvir je uenje koje je po brzini izmeu tertila i hadra. Mo

emo dakle kazati da je tertil sporo uenje Kur'ana, tedvir odmje
reno, a hadr ubrza no.
Melodioznost pri uenju i uljepavanje glasa
JMelodioznost pri uenju Kur'ana ulazi u Sunnet uenja, jer je sam

Allahov Poslanik upuivao da se ui melodiozno: "Uite Kur'an
s melodioznou s kojom ga ue Arapi, a uvajte se da ga ne bi
uili na nain kojim ga ue razvratnici i veliki grijenici!' D ak11
Biljei ga Tirmizi i kae da je vjerodostojan (11asenun lial1il1).
35

le, traena melodioznost pri uenj u Kur'ana je, ustvari, prirodnost
arapskog jezika, onako kako ga govore Arapi, posebito Kurejije
- pleme koje ivi u Mekki i njenoj okolini, jer je Kur'an objavljen
na dijalektu ovog plemena. To pojanjava naredna predaja: "Re
kao je Osman trojici Kurejija (koj i su bili u komisij i za sakuplja
nje Kur'ana u Mushaf}: "Ako se mimoiete u neemu iz Kur'ana sa
Zejdom ibn Sabito m, vi ga zapiite jezikom (po narjeju) Kurejija,
jer je zaista (Kur'an) objavlj en na nj ihovom jeziku (narjeju):'13
To podrazu mijeva da se s melodioznou ne mijenja znae
nje, ne gutaj u i ne dodaj u harfovi, da se ne mijenjaju hareketi, te da
se ne skrauju propisane niti dodaju nepropisne duine
(mudud).
Ua ovakvim uenjem ini haram.

Uljepavanje glasa pri uenju ulazi u lijep obiaj koj i je prepo
ruen hadisima od kojih emo navesti slijedee: "Ukrasite Kur'an
vaim glasovima:' 14 Ebu Hurej re je rekao: "uo sam Resululla
ha, s.a.v.s., da kae: "Ne slua Allah nita kao to slua Vjerovje
snika, lijepoga glasa, uljepava glas pri uenju Kur'ana i ui
ga glasno." 15 I takoe, hadis od E bu Musaa, da je rekao Vj erovj e
snik, s.a.v.s.: "Zaista mi je dat mizmar1r; od mizmara porodice
Davudove." 17 I na kraju ovog dijela, navest emo jo dva hadisa
koj i jo jasnije upuuj u na va nost uljepavanja uenja. Prvi pre
nosi S'ad ibn Ebi Vekkas, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko
ne uljepava glas pri uenju Kur'ana nije od nas." 1
hadis od
Bera'a koji kae: "uo sam Resulullaha kako na jaciji ui sunt

Predaju biljei Bunari u Saliiliu, Iaberi u svom tefsiru.
Biljee ga Ebu Davud, Nesai i drugi.
15 Biljei ga Auhari.
16 Mizmiir je melodioznost pri uenju koju je Davud, a.s., primjenjivao uei iz
Zebura. (El-Qiimlis el-mulii!)
11
Biljee ga Auhari i Muslim.
18
Biljei ga Ebu Davud.
11
14
36

Ve-t-tini ve-z-zejtun, i nisam uo nikoga ljepeg glasa od njeg:'19
Naravno, uz sve preporuke o uljepavanju glasa, nije dozvolj eno
pretjerivanje koje e izmijeniti znaenje, harfove ili harekete, skra
titi ili produiti propisane duine.
Najee grjeke pri uenju

U naem podneblju poj avlj uj u se razliite vrste grjeaka pri ue
nj u Kur'ana na koje pojedini uai ne obraaju posebnu panju.
Naravno da veina grjeaka nastaje usljed teine izgovora glasova
koj ih nema u bosanskom jeziku. Meutim, dio je njih posljedica
neponavljanja tedvidskih pravila i nepoznavanja arapskog jezika.
Ovdje emo spomenuti najee i najkrupnije grjeke.
- Neispunjavanje komponenti harfa pri izgovoru, tj . izgovara
nje sa pogrenog ishodita i isputanje pojedinih osobina harfova .
Ovo je najea pogrjeka koj a s e moe primjetiti kod uaa. Ona
se prevazilazi vjebom, a neophodno je osnove izgovora uzeti od
uitelj a karije, ili bar sa audio plejera. Naime, izgovor sa upotpu
njavanjem osobina harfova i pravilnim ishoditem je praksa koj a
se prenosi s koljena na koljeno i nezamjenljiv je nain poduke. Po
grean izgovor koj i dovodi do mijenjanja znaenja rijei grjeka je
koja kvari namaz.
- Primjena melodioznosti i izmjena glasa zbog koje se gutaju har
fovi ili hareketi, ili dodaju nepostojei, smanjuju propisane duine i
poveavaju nepropisane, te mijenja akcent rijei do te mjere da se ne
moe razumijeti njeno stvarno znaenje takoe je esta grjeka.
- Pogreno je ime Uzvienog
(l)
izgovoriti sa produenim
glasom a, dakle Aallah, jer to ak ima suprotno znaenje, u mjesto

19
Biljee ga Bunari i Muslim.
37

Allah je, ovako izgovoreno znai je li Allah? Ova grjeka po veini
uenjaka kvari namaz.
- Pogreno je rije ekber (
i )
proitati sa produenim gla
som e, dakle eekber, jer to ima negativno znaenje. Ove dvij e pret
hodne grjeke se katkad ine pri donoenju tekbira u namazu i
pri uenju ezana. Ovo je krupna grjeka jer rijei tako izgovorene
imaju znaenje: je li Allah najvei?
- Potrebno je voditi rauna o tedidu, jer pogreno je izgovara
ti odreene harfove radi melodioznosti pri uenju tako da izgleda
kao da je harf udvostruen, a isto vrijedi i suprotno. G rjeka je na
primjer u suri Fatiha dio ajeta en 'amte prouiti en 'ammte ili ijjake
prouiti ijake, to ine uai koje koncentracija na melodioznosti
odvede da dodaju tedid ili ga ispuste.
- Med 'arid li-s-sukun tj . duine koje se koriste pri zastajanju

trebaju biti identine. Naime, kada se zastaje na kraj u ajeta ili na
nekoj rijei koja ima duinu, moe se uiti dva, etiri ili est hare
keta, pa koja se duina uini u prvom zastajanj u tu duinu treba
koristiti na svakom slijedeem zastajanju, ako se zavri oduiva
njem dva ha reketa, tako zavravati sve duine, ako se zavri sa e
tiri onda sve duine zavravati sa etiri, ako sa est onda sa est.
- Takoe je nuno paziti na znakove koji upuuj u na stajanje
ili produetak uenj a. Znak (
i ) kada se nae na pojedinim rijei
ma upuuje na obavezu zastajanja na njima, a znak ( ::,) upuuje na
obavezu prelaska preko odreenih rijei.

- Otezanje duina preko dozvoljenog nije ispravno i u najbla
em sluaju nije l ijepo, a prije da je mekruh. I mam Tirmizi biljei
hadis da je mekruh otezati sa selamom prilikom zavretka nama
za, a ajete iz Kur'ana je sigurno obaveznije uiti prema vaeim
38

propisima. Duine koje su ustanovljene pri uenju su dva, eti
ri, pet ili est hareketa. Postoj e jednostavna pravila koja upuuju
kad se koja duina koristi, a niukom sluaju nije dozvoljena duina
vea od est hareketa.
- Grjeka je stajati na harfovima lam
did tako da ispadne kao da se kae lli ili
..
( J) ra ( ) kada nose te-
rrr,
a oni se ne izgovaraj u
sa nazalizacijom poput harfa nun.
39
ISHODIITA HARFOVA
J..rl'
Ishodita lmeharidil harlova

-J)-1 [.J
Mahred (ishodite) harfa je mjesto iz kojeg harf izlazi i na ko
jem se formira. Valjanost i tanost izgovora harfa u neposrednoj je
vezi sa ishoditem - ako je ishodite odreenog harfa pravilno, uz
ispravnu postavku govornih organa - izgovor je harfa u tom slua
ju ispravan. Zato je neophodno poznavati ishodite svakog harfa
ponaosob i, nakon toga, osobine dotinog harfa. Naroito zato jer
postoje harfovi koje poznaje samo arapski jezik, poput harfa gad,
kojeg nema ni u jednom drugom jeziku. Stoga se arapski jezik jo
zove i lugatu-g-gad (jezik harfa gad).
Tri su losnovnaJ ishodita harlova

1. Grlo [fialqJ
fl'
Ovaj centar tvorbe daj e est harfova, a podijeljen je, shodno

dijelu grla u kojem se harf tvori, na tri ishodita, u svakom nastaje
po dva harfa:
l.
2.
Donj i dio grla
Srednji dio grla (weatiu-1- halq)- iz kojeg ishode dva harfa:
'ajn (
3.
(aqsa- halq) - iz kojeg ishode dva harfa:
elif ( 1 ) i ha ( ,.11) ) ;
tJ i h a ( C,.);
Gornji dio grla
(edna-1- halq) iz kojeg ishode dva harfa:
ha (t) i gajn (t/
43
2. Jezik llislnJ
l) UJI
Ovaj centar tvorbe sadri osamnaest harfova, a podijeljen je, shod

no dijelu (ili mj estu) jezika iz kojeg harf izlazi, na deset ishodita:
l.
Mjesto izmeu donjeg dijela jezika i gornjeg dij ela grla - iz

ovog ishodita ishodi harf: qaf ( J );
2.
Donj i dio jezika

harfa qaf-
3.
4.
(aqsa-1-lisan), odmah poslije ishodita

iz koj eg ishodi harf: kaf (!J );
Sredina jezika -
iz kojeg ishode tri
( ) , in ( J- ) , ja ( '-.? ) ;
harfa:
dim
Dvije strane jezika, ili jedna od nj ih, s tim da je vjerodo

stoj n ije lij eva priljubljena uz kutnjake - iz kojeg ishodi
harf: g ad
5.
( ._;:, );
Gornj i dio jezika i prvi dio jedne nj egove strane - iz kojeg

ishodi harf:
6.
lam ( J );
Gornji dio jezika, malo ispod ishodita harfa lam - iz kojeg

ishodi harf:
nun ( .:" );
ra (J),
7.
Vrh jezika - iz koj eg ishodi harf:
8.
Gornji dio jezika kada je priljubljen uz korijen gornj ih sjeku
9.
10.
44
tia - iz kojeg ishode tri harfa: ta ( ), dal (),!a ( J:,);
Gornj i dio j ezika postavljen uz gornj e i donj e sjekutie - iz

njeg ishode tri harfa: a ( ..7' ),
zaj ( j ) sin ( J"" );

,
Gornj i dio jezika i vrhovi gornj ih sjekutia - iz kojeg ishode

tri harfa: a ( j;
), ial ( ), sa ( ..:... ).
3. Usne lefetanJ - bi..!JI

Ovaj centar sadri etiri harfa, a podijeljen je, shodno dijelu (ili
mj estu ) usana iz kojeg harf izlazi, na dva ishodita:
l.
Srednj i unutranji dio donje usne i vrhovi gornj ih sj ekutia

- iz kojeg ishodi harf:
2.
Obje
usne
iz
fa ( ._j );
ovog
ishodita
ba ( ), mim ( r ) , waw ( J ) .
ishode
tri
harfa:
Nabrojali smo ishodita svih dvadeset i osam harfova, koliko

ih sadri arapski jezik, meutim, postoje jo dva ishodita koja su
povezana sa tedvidskim pravilima prilikom oduivanja izgovora
samoglasnika
a, i, u, i osobina koju, u odreenim situacijama, po
sjeduj u harfovi
mim
i nun.
Dva preostala ishodita su grlena i nosna upljina. S obzirom

da ona nisu ishodita samih harfova ve duina i osobina harfova,
to je razlogom razmimoilaenja dijela uenjaka u pogledu nj iho
vog ukupnog broja. Mi emo izbjei razlike, koje su vie formalne
prirode, koncentriraj ui se na praktian dio uenja kada se primje
njuj u duine i osobine harfova koje izlaze iz navedena dva ishodi
ta . Moemo rei da postoji uz tri osnovna jo dva ishodita harfo
va , to je ukupno pet, ili, s obzirom na unutranje podj ele, ukupno
sedam naest ishodita .
Grlena uplJina ldzewfl ...;";;. 1

-
Ovo ishodite nije ishodite samih harfova ve duina (mudud)

produenih samoglasnika: a, i, u, koje, kako smo ve naveli u pr
vom poglavlju knjige, u a rapskom jeziku grade tri harfa: elif ( l ), ja

(
'..$ ) i waw ( J )
Dakle, ovo je ishodite u neposrednoj zavisnosti

45

od poloaja navedena tri harfa i hareketa koj e nose. O duinama i
nj ihovim vrstama e biti rijei u posebnom podnaslovu.
Nosna upliina lkhaJumJ i

-
Ovo ishodite je ustvari mj esto tvorbe osobine gunneta (nazaliza

cija) koj u imaj u dva harfa: nun ( ) i mim
( i ) i tri tenvina (en, in,
un). Kao to je sluaj sa duinama, i gunne se tvori samo u odree

nim prilikama koje utvruju tedvidska pravila.
nosna upljina-
jezik
grlena upljina
Slika ishodita
46
OSOBINE l NACIN
IZGOVORA HARFOVA
Svaki harf ima svoje odreene osobine koje ga karakteriziraju i

time razlikuju od drugog, i one su, uz odreeno mjesto tvorbe gla
sa i poloaj govornih organa, sutina ispravno i zgovorenog harfa.
Ovo se najjasnije uoava kod harfova koj i imaju isto ishodite - po
loaj govornih organa odredit e osobine glasu, tako da e dva har
fa koja imaju isto ishodite zadobiti neke razliite osobine. To e
biti nj ihova osnovna razlika. Svaki harf ima naj manj e pet osobina,
a najvie osam, dok veina harfova ima est ili sedam osobina.
1. Osobine podiJeljene prema uzaJamnim suprotnosuma

lllfat mutedlddel oL.;a;:.l. l Li...al l
-
U ovoj grupi postoji deset osobina koje su meusobno suprotne, svaka

osobina ima svoju paricu, a harf moe imati ili jednu ili drugu osobinu.
Dakle, svih dvadeset osam harfova podijeljeni su prema ovim osobina
ma na parove, posjedujui po pet osobina, iz svakog para po jednu.
Osobine "supromosu po parovima"
1. EI-Hems l ei-Dehr
- _#.- l
El-Hems (umnost) ova osobina se javlja kod harfova koji nisu vr

-
sto oslonjeni na svoje ishodite. Definira se kao protok (nezaustav

ljanje) ili nastavak strujanja izdisajnog zraka prilikom izgovora harfa.
Naime, oslonac na ishodite glasa toliko je slab da ne moe zaustaviti
strujanje izdisajnog zraka koji nosi glas i ne moe ga prekinuti u mo
mentu. Osobinu hems posjeduje deset harfova sadranih u rijeima:
. (..::.$.- )
Sl
El-Dehr (zvonkost)
ova je osobi n a parica prvoj, to
znai da ima suprotno z naenje i da je posj eduj u preostali

harfovi osim deset gore spome nuti h. D e fi n i ra se, suprotno od
osobine
hems, kao z austavlj a nj e p rotoka ( i l i struj a nja) izdi
saj nog zraka pr ilikom i zgovora har fa . R a zlog ovome j e vrst

oslonac na ishodite harfa to ne dozvolj ava izdisaj nom z raku
da nastavi struj a nj e . Drugim rij eima, zaustavlj a protok i zdi
saj nog z raka, ili nj egovog veeg d ij el a . Osobinu zvonkosti po
sj eduje preostalih osa m naest harfova koj i ne p osj eduju osobi
nu um nosti.
2. E-Sidde l er-reblwe E-idde (jaina)
iJ l>-
)l ." o...L.:.l l
ova je osobina po definiciji slina
dehru,
samo to se ovdje radi o zaustavljanj u struj anja glasa, a ne izdi

saj nog zraka.
idde se, dakle, definira kao zaustavljanje protoka
(struj anja) glasa prilikom izgovora harfa, to je posljedica potpu

nog oslonca na njegovo ishodite. Ovu osobinu posjeduje osam
harfova sadranih u rijeima:
...l>i )
. ( .ki
Et-Tewessu! (srednja jaina)
.
j e osobina koja j e slina
pretho dnoj , ali j oj nij e suprotna i ona, uz prethodnu, ima

zaj e dn iku paricu - nj ima suprotnu osobinu. Osobina
U!
tewes
defi n ira se kao nepotpuno zaustavlj anj e protoka (strujan
j a ) glasa p r ilikom i zgovora harfa ili, drugim rijeima kazano,

dj elimino ( kratkotraj no) struj anj e glasa pril ikom izgovo
ra harfa . Ovu osobinu posj eduje pet harfova, a sadrani su u
,
r ij e i m a :
. < J rs-)
52
Er-Rehawe (mehkoa) - ova je osobina suprotna prethodnim

dvjema. Posjeduju je harfovi kod koj ih, prilikom njihova izgovora,
tee (struj i) glas to se deava zbog slabog oslonca na ishodite.
Rehawe posj eduje petnaest harfova, dakle preostali harfovi koj i ne

posjeduju osobine idde i tewessuf.,
3. El-lsUfll l el-lsflla'-
J \.4::...
El-Istifal (tankost) - definira se kao sputanje jez ika (od gornjeg

nepca prema donjem) prilikom izgovora harfa. Ovu osobinu po
sjeduje dvadeset jedan harf, tj. harfovi koj i ne posjeduju narednu
osobinu krupnoe (isti'la'), ij i opis slijedi.
El-Ist'ila' (krupnoa) - suprotna je prethodnoj osobini, dakle,

prilikom izgovora harfa, jezik se die (k gornjem nepcu). Ist'ila'
posjeduje sedam harfova: ha, ad, !!ad,
gajn, !a, qaf, !ci - sadra
nih u rijeima:
.( )
4. El-Ilbau l el-lnHtlfi
e. J\.:kl
J
El-l!haq (zatvorenost) je osobina koju posjeduju zatvoreni kon

-
sonanti {emfatici) - harfovi kod koj ih se dio jezika dodiruje s gorn

jim nepcem prilikom nj ihova izgovora, zatvarajui tako usneni ot
vor. Sadri etiri harfa:
sad, dad, ta, za - < .l:; ' .k ' vP ' vP ).
El-Infitah (otvorenost) - je osobina koj u imaju harfovi pri i

jem se izgovoru otvara usna uplj ina izmeu jezika i gornjeg nep
ca, i kroz taj otvor izlazi izdisaj n i vazduh. Ovu osobinu sadre
ostalih dvadeset etiri harfova.
53
5. EIIiiiQ I IIIImlt El-lilaq (tenost)
J J;l
j e osobina harfova ije je mjesto tvorbe na
vrhu jezika ili na usnama. Ova su mjesta tvorbe zbog svoje jedno
stavnosti uzrokom da se harf teno i lahko izgovara. Sadrava je
est harfova:
fa, ra, mim, nim, lam, ba, sadranih u rijeima:
El-Imat (zapreenost) - ova je osobina nazvana ovim ime

nom jer se sprij eava formiranje rijei od etir i ili pet harfova bez,
bar jednog, harfa sa osobinom tenosti
fova sa osobinom
(ielaqa). Postoj anje har
ieleqa nuno je zbog nj ihove blagosti, ime se
ujednauje teina samih etveroharfnih i peteroharfnih rijei. Sa

dravaju je ostalih dvadeset i dva harfa.
Ostale osobine l&lllfat elleU la dldde lehal

li.,a.JI
- \j .J..;,
&. Ellahr lplsllavosu -

Ovu osobinu posj eduju tri harfa, a prilikom nj ihova izgovora for
mira se piskavi zvuk poput glasa ptice. Harfovi su:
.(J
'
Wo
1. EI-Qalqala lodslloCnosu -
'
za;, sin, ad -
4..l.a.W I
Qalqala je odskakanje glasa na ishoditu harfa koj i nosi sukun. Po

sjeduje ju pet harfova: qaf, !a, ba,
dim, dal, sadranih u rijeima:
. ( ..l.>
)
.
.
54
Propisno uenje Kur ' ana
a. El-lin lrastezliivosu -
Ova osobina ustvari j e rastezanje glasa, ili oduivanj e harfa kada

se na njemu nalazi sukun, prije njega harf sa fethom, a poslije
harf sa stalnim ili nestalnim sukunom. Upotreblj ava sa samo
kada se staje na rij ei koja nosi harf - lin. Posj eduje je dva harfa:
ja, waw;
.(
J)
9. El-lnfilrlf ldaVIJaciJal 1 _rw; 1

-
Ovu osobinu nose dva harfa, a predstavlja (lagani) prijelaz harfova

iz njihovih ishodita prema vrhu jezika. Ova su dva harfa:
.(J
10. Et-Telllfr IVIbrlranJel -
J)
ra, lam;
.r-1
Ova je osobina (kratkog) vibriranja j ezika pri izgovoru harfa . Ova

se osobina navodi da bi se izbjegla, a ne da bi se primjenila. Posje
duje je jedan harf:
ra;
11. EI-Gunne lnazallzaciJaJ
Gunne je osobina harfa pri ijem izgovoru zrak struj i kroz nos.
Imaju je dva harfa: min i mim;
. <r
55
12. Et-tafalll lllltanlel -
Ova je stalna osobina harfa in, a to je itav um koji ujemo dok

struji vazduh pri izgovoru ovog harfa.
Posjeduje je j edan harf:
in
( ).
13. El-lsdllla lduuouaJnosu - 4.1 \.k:.....,'ll

Ovo j e osobina u kojoj artikulacija harfa traje due, a razlog tome
je postavljanje jezika na kutnjake i nepce izmeu koj ih se skupi
z rak koji izlazi pri izgovoru harfa.
Posjeduje je jedan harf: ,4ad
56
( ._;:, ).
Propno ufee Kuiana
Izgovor harfova
Harfove j e u arapskom j eziku izuzetno vano izgovarati iz nj iho
vih ishodita i primj enjujui spomenute osobine svakog harfa .
Ako s e koj i harf u rij ei izgovori pogreno, i z ishodita koj e nije
njegovo, to moe promij eniti rij e tako da imadne potpuno su
protno znaenj e. Ako se takvoto uradi namj erno ini se grijeh, a
ako se ui u namazu kvari namaz. Naprimjer, rije halaqa
znai stvoriti, a rije halaqa
(.J-i )
(;..i.;.) obrij ati, pogrenim izgovo
rom harfa ha promij enilo bi se znaenje ajeta iz Onaj koji je stvo
rio u onaj koji je obrijao. Ovakvi h i ekstremnij ih primj era u koj i

ma se znaenj e dijametralno mij e nja j e m notvo, to ukazuj e na
nunost ispravnog izgovora i poznavanja ish odita svakog harfa.
U narednim redovima poj asnit emo posebice kako se i zgovara
svaki harf, to je uz poznavanj e ishodita i osobina harfova do
volj no za ispravan izgovor.
57
Vielba 1
Izgovor l Ishodita hartova
Harf elif
( i ) ishodi iz dna grla. I zgovara se poput naeg samo
glasnika e, s tim da se izgovara kratko i odsjeno, i usne se blago

razvuku pri izgovoru.
Elif
sa
( i ) ima ishodite u donj em dijelu grla .

Harf ba (
) ishodi sa obje usne, izgovara se poput naeg slova b.
Harfu ba ( ) ishodite su obje usne.
59

Harf ta
ishodi sa gornjeg dijela vrha jezika kada dodiruje
korijene gornj ih sjekutia, izgovara se poput naeg slova t.

o
' ' , , , :
-;;r
l'
l'
Ta ( ) ima ishodite u gornj em dijelu j ezika kada je prilju
bljen uz korij e n gornjih sjekutia.
60

Harf sa ( ) ishodi sa gornjeg dijela vrha jezika kada dodiruje vrho
ve gornjih sjekutia. Izgovara se tako to se vrh jezika postavi izme
u donj ih i gornjih sjekutia, a zatim se brzo i odsjeno izgovori harf
- kao da se hoe izgovoriti nae slovo s pri emu je jezik jae prislo
-
njen na gornje sjekutie.
Ishodite harfa sa ( ) je gornj i dio j ezika kad je prislonjen
na vrhove gornj ih sjekutia.
61

Harf dim ( ) ishodi sa sredine jezika kada dodiruje srednj e nep
ce. Izgovara se priblino kao nae d s tim da zvui blago, jer je
sredi na jezika priljublj ena uz gornja nepca.
Ishodite harfa dim

bljen uz gornje nepce.
62
( [.. ) je sredina jezika kada je prilju

Ha rf h a (
C.. ) ishodi iz sredina grla. I zgovara se tako to suzim o
drij elni kanal, p ovuemo jezik nazad i kroz napregnuti govo r

ni organ pustimo z rak iz plua da lagahno struj i izmeu gla
snih ica.
-:!
e
41
(,
f
,,
:.r-
(,
r-:,.-
(,
ol
a
.,.,.
..l
;. l . ,..
"v
.,.,.
sred i na
grla
Ishodite harfa h a ( (. ) je srednji dio grla.
63

H arf ha (
t ) ishodi iz gornjeg dijela grla. Izgovara se tako to se
zadnj i dio j ezika podigne prema mehkom nepcu te kroz sueni ka
nal drij ela pusti hrapavi um, energino izgovaraj ui glas poput
naeg slova .
Ishodite harfa ha
64
t) je gornji dio grla.

Harf dal (
) ishodi sa gornjeg dijela vrha j ezika kada dodiru
je korijene gornj ih sjekutia. Izgovara poput naeg slova d.
Harf
dal (
) ima ishodite u gornjem dijelu jezika kada je
priljubljen uz korijen gornjih sjekutia.
65

Harf iai ( ; ) ishodi sa gornjeg dijela vrha jezika kada dodiruje vr
hove gornjih sjeku tia. Izgovara se tako to se vrh j ezika postavi iz
medu gornj ih i donj ih sjekutia tako da zubi vre blagi pritisak na
njeg, a zatim se odsj eno izgovori nae slovo z.
'
,...
' I..Ls' '
,...
,.,
..!L) ;
' ;l ' ;l
Ishodite harfa iai ( ; ) je gornji dio jezika kada je prislonjen

na vrhove gornjih sjekutia.
66

Harf ra ( J ) ishodi sa vrha jezika. Izgovara se poput naeg slova r.
r ,, '-?A- ) l l : )
o "'
; >
".,
Ishodite harfa
,.,.
""'
"
",
ra ( J ) j e vrh jezika.
67

Harf zaj
) ishodi sa vrha jezika
kada je izmeu sastavljenih
gornjih i donj ih sjeku tia. I zgovara se poput naeg slova z.

" -; ....
J _r;
'
Ishodite harfa
r:
zaj (
gornje i donje sjekutie.
68
,.
' e_jj ' jl ' j l : j
) j e gornji
,.
,.
dio jezika postavljen uz

Harf sin ( ) ishodi sa gornjeg dijela jezika postavljenog uz gor
nje i donje sjekutie. Izgovara se poput naeg slova s.
Ishodite harfa
sin ( ) je gornji dio jezika postavljen uz
donje sjekutie.
69

Harf in
,_,;, ) ishodi sa sredine jezika kada se priblii srednjem
nepcu. Izgovara se poput naeg slova .
Ishodite harfa in
70
) je sredina jezika.

Harf ..ad
( ".r' )
ishodi sa gornjeg dijela jezika prislonjenog uz
gornje i donje sjekutie. Izgovara se tako to se prednji dio jezika

prisloni uz ivicu donj ih sjekutia, srednj i se dio malo uvije, a zadnji
se dio podigne prema mehkom nepcu.
"
" t :'.....
"
o
" o
.....
Ishodite harfa ..ad
" "
::,1
" "-".1' " t...r
::,1
..l t...r
.J:'
v
.
( ".r' ) je gornji dio jezika prislonjen uz
gornje i donje sjekutie.
71

Harf ad
ishodi sa rubova j ezika prislonj enih na gornje
desne i lijeve kutnj ake. Izgovara se tako to se srednji dio jezika

prisloni na prednje i srednje nepce, a rubovi jezika pritisnu gornje
kutnjake.
1 :
gornja vilica
Ishodite harfa ad (
) su rubovi jezika (ili jedan od njih
s tim da je ispravnije da bude lijevi) priljubljeni uz kutnjake.
72
Harf ta ( j, ) ishodi sa gornjeg dijela vrha jez ika kada dodiruje

korijene gornj ih sjekutia. Izgovara se tako to se vrh jezika pri
sloni na gornje sjekutie, a srednj i se dio podigne prema gornjem

nepcu.
Ishodite harfa
ta ( b ) je gornji dio jezika kada je prilju
bljen uz korijen gornjih sjekutia.
73

Harf !a
( j; )
ishodi sa gornjeg dijela vrha jezika kada dodiruje
vrhove gornjih sjekutia. Izgovara se tako to se vrh jezika prislo

ni na gornje sjekutie tako da malo izviri, a srednji se dio podigne
prema gornjem nepcu.
o
" .l;t "
"
Ishodite harfa !a
sjekutia.
74
( j; ) je gornji dio jezika i vrhovi gornjih
Harf 'aj n ( t_) ishodi iz sredine grla. Izgovara se stiskajui miie

grkljena i putajui glas iz plua.
Ishodite harfa 'ajn (
t_) je srednji dio grla.

75

Harf gajn
( t_ ) ishodi iz gornjeg dijela grla. Izgovara se tako to
se zadnji dio jezika podigne prema mehkom nepcu, te kroz sue
ni kanal sa vrha drijela pusti hrapavi um, energino izgovarajui

glas. (Slian je naem slovu g s tim da je malo hrapav i krupniji.)
.J ,...
.
"-.,:
,...
"
". "'. l .)"'

r..).
"
. .. "'
-d
.o
e.,
"
tlr-
,...
o
.
"
Ishodite harfa gajn
76
( t_ ) je gornji dio grla.
l :
\.:"' "

Harf fa
J ) ishodi sa unutranjosti donje usne kada su na nju
prislonjeni gornj i sjekutii. Izgovara se poput naeg slova/

r.
ULGJt
"' :;i
Ishodite harfa fa (
r.
"'
IJ J """J-...Ioal.'lo
r.
Jl J l : J
r.
J ) je srednji unutranji dio donje usne
i vrhovi gornjih sjekutia.
77

Ha rf qaf (
J ) ishodi sa korijena jezika kada se prislanja na mehko
nepce. Izgovara se podizanjem zadnjeg dijela jezika prema meh

kom nepcu, gdje se eksplozivno izgovori nae slovo k. ,
'-'
Ishodite harfa qaf (

njeg dijela grla.
78
J ) je izmeu donjeg dijela jezika i gor

Harf kaf
( .!J )
ishodi iz korijena jezika kada ga prislonjamo na
mehko nepce. Izgovara se podizanjem zadnjeg dijela jezika pre

ma mehkom nepcu i odmjerenim razvlaenjem usana, izgovaraju
i glas poput naeg slova k samo dosta meke.
Ishodite harfa kaf (
.!J ) je donji dio jezika.

79

Harf lam (
J ) ishodi sa rubova vrha jezika postavljenih na gornje
sjekutie. Izgovara se postavljanjem vrha jezika na sjekutie i nje
govog (desnog) ruba na onjake i prednj i dio nepca. Poput naeg

slova l mehko izgovorenog.
,
" JI " JI . J
J. l
.
Ishodite harfa
.....
lam (
jednog njegovog ruba.
80
J ) je gornji dio (vrh) jezika i prvi dio

Harf mim
(\)
ishodi sa usana. Izgovara se poput naeg slova m.
Ishodite harfa mim
( \ ) su obje usne.
81

Harf nun
) ishodi sa vrha jezika kada je prislonjen na prednje
nepce. Izgovara se poput naeg slova n.
Ishodite harfa
82
nun ( ) je gornji dio jezika.

Harf ha
slova h.
) ishodi iz donjeg dijela grla. Izgovara se poput naeg
Ishodite harfa
ha ( ) je donji dio grla.
83

Harf waw ( J ) ishodi sa usana. Izgovara se tako to se usta ispu p
e i zaokrue, a usneni miii napregnu {kao kad izgovaramo slovo

u), isputaj ui glas kao da hoemo izgovoriti nae slovo v.
Ishodite harfa waw ( J ) su obje usne.
84

Harf ja
) ishodi sa sredine jezika kada se prislanja na gornje
nepce. Izgovara se poput naeg slova j.
Ishodite harfa ja (
) je sredina jezika.
85
PRAVIlA UCENJA KUR'ANA
Krupno izgovaranje harfova
Ovo je vrlo vano pravilo tedvida koje se prakticira sa izgovorom

svakog harfa. Naime, svi se harfovi itaju ili krupno ili mehko ili
obino (shodno bosanskom jeziku), tako da je jasnost i razgovijet
nost uenja najvie u zavisnosti od vladanja ovim pravilom. Dvije
osobine harfova uzrokuju da li e se harfovi izgovarati krupno ili
tanko: krupnoa
(isti'la') i mehkoa (istifal). Krupno se izgovara

devet harfova - harfovi koji nose osobinu ist'ila' - (.la.i .JaA..,.:. ),
harf ra - ( ; ) kad je na njemu fetha ili damma i elif ( 1 ) koj i tvori du
inu kada doe neposredno poslije jednog od harfova sa osobinom
ist'ila i poslije harfa ra -
<;
). Nain ukrupnj ivanja je poput naeg
namjernog krupnog izgovora pri kojem se usne zaokrue (skupe)

i otvore toliko da se razgovijetno uje glas. Ovaj glas pri izlasku je
zik usmjerava da struji uz gornje nepce. Izuzetak je ako ovi harfo
vi nose kesru, kada se, pri izgovoru samoglasnika 'i' usne malo raz
vlae. Ovo je krupno izgovaranje obavezno pri uenju spomenutih
harfova, naroito kada poslije njih dolazi elifkoji tvori duinu ili ako
je na njimafetha ili damma. Neprimj enj ivanje ovoga pravila kod nas
je najrairenija grjeka medu uaima i imamima. Njenu vanost i
preciznost potvruje i injenica da ulema spominje pet stepeni koj i
su poredani po krupnoi.
l.
Najveim stepenom krupnoe izgovara se devet harfova sedam harfova ist'ila'
(.la.i .JaA..,.:. ) i harf ni ( ; ) kada posli
je nj ih doe
.s
elif koj i tvori duinu, (tj. oba njegova oblika:

ili l ), gradei duil).l,! samoglasnika a. Takoe se taj elif
izgovara istim stepenom krupnoe.
89

Primjeri
b 4 4_;:W 4 4 t; 4l..a.I1 4L.,;, 4L>

""
2.
". ....
..,",.
....
...
Za jedan stepen manje krupno izgovaraj u se harfovi

i harf ra ( .J ) kada na sebi nose
3.
Kada harfovi
ist'ila'
fethu.
ist'ila' nose dammu izgovaraju se za jedan
stepen manje krupno u odnosu na prolu grupu.

Primjeri
".
, ....
-:: ... ...
1.;#1 4 J..L.p, 4 J .aJ.I 4 1)J 4 J"J..lAII
4.
Jo manj im stepenom krupnoe izgovaraju se harfovi
ist'ila' kada nose sukun. U sluaju harfa ra ( .J ) potrebno

je da harf prije njega nosi fethu, a o ovom harfu e biti po
sebno govora.
Primjeri
5.
Naj manj im stepenom krupnoe izgovoraju se harfovi
ist'ila' kada nose kesru. Harf ra ( .J ) koj i nosi kesru izgo

vara se tanko.
Primjeri
90
Viaiba 2
Krupno Izgovaranje
Krupno, sa najveim stepenom krupnoe, izgovaraju se svi harfo

vi ist'ila' i harf ra kada nose fethu i kada poslije njih doe harf elif
koji nosi sukun, a koj i se takoer izgovara krupno:
".
". - .:;;
".
",.
o;. ' \ ;all J ' ;,:)\

l
;'
<"".
Krupno, za jedan stepen manjom krupnoom, izgovaraju se

svi harfovi ist'ila' i harf ra kada nos.e fethu:
Krupno, za dva stepena manjom krupnoom, izgovaraju se svi

harfovi ist'ila' i harf ra kada nose dammu:
,
t,.)"'J J
;;JI
} "'
} ;'
...
' '"':"l ' \j#l

;'
Krupno, sa jo niim stepenom krupnoe, izgovaraju se svi

harfovi
ist'ila' kada nose sukun:

".
.) I..L.a.o."
- .
'*
"". ;"
, ".
o -::
a.;..;J
' t::.
- l,C
- ...::J. l
",
Krupno, sa najniim stepenom krupnoe, izgovaraju se svi

harfovi ist'ila' kada nose
kesru:
91
Mehko izgovaranje hartova - ;JI

Preostali harfovi;
(J ' ' .lb ' ' ,_r ' ..;. ' t' ....; ' !l ' J ' i j ' ' .) ' e.' e.' ..!J ' ' i ""':'"' )
dakle, osim spomenutih sedam harfova ist'ila', harfovi su koj i
nose osobinu tankoe (istifal). Svi navedeni harfovi itaju se sa
tankoom, izuzev harfa lam ( J ) u rijei Allah. O preostalim pravi
lima vezanim za harf ra ( .; ) govorit e se u posebnom podnaslovu.
4
Ovih se dvadeset harfova ustvari izgovara obino, sa mehkoom

(et-terqiq) koja je sama osobina harfa. Pri njihovom izgovoru i iz
govoru samoglasnika koje nose, usta se normalno razvlae i zrak
slobodno struji kroz usta. To je otprilike neto nii nivo krupnoe
ili ista tankoa koja se obino moe uti u naem jeziku.
Primjeri
...
.
.. - ..... .
tll
rt"
.
l
-r"
...
, . :ll
92
ViBba 3
Mehko IzgovaranJe harfovaHarfovi koj i imaju osobinu
JJ ;J 1
istifal izgovaraju se sa tankoom.
't . "
Q
, ""
"",.
:.: :
r . -: ' '
,_,... t"
'
93
Sunevi i mieseevi harlovi

Arapska se slova, dijele, s obzirom na njihov odnos spram odree
nom lanu el (JI) na suneva i mjeseeva. Naime, u arapskom je
ziku, kao i u nekim evropskim jezicima, postoji odreeni lan ko
j i m se odreuju imenice, a koj i se stavlja na njen poetak.
Sunevl hartovt
11 JJ.r'-- '
- ;_
Kada je poetni harf imenice jedan od sunevih harfova (el-huruf
e-emsijje), drugi harf odreenog lana -
him ( J )
pretvara se (de
klinira) u poetni harf imenice, tako da se J uope ne ita, a poet

ni harf nosi tedid na sebi i ita se
udvostruen.
Suneve harfove ine slijedeih etrnaest harfova:
C:.> 4 J 4 J;, 4 .b 4 vi:' 4 4 J- 4 V"' 4..J 4 ) 4 4 4 4 )
Primjeri
' --.-81
:;;
l
..Ul
lu
J 'l
d : i l ll
L; :;; ll
L!}
:;;
--
94
:;;
-u
'-'
-- --"' \
..LQ
.a.:l
.e
.;.,._..kl l
l
:;;
j-;UI J
Q ll
.
'-'
:;;
Vieiba 4
sunevl harfovl
;;_
11 ...;_, _;.1
Kada uz jedan od
sunevih harfova doe odredeni lan, izgova

ra se kao da nosi na sebi znak udvostruenja (tedid), a odreeni
lan se uope ne ita.
J.H
.
'
-;:;
oLS)I
"
,.,.. -;;
J.- .aH
'
""'
95
Kada je poetni harf imenice jedan od mjeseevih harfova
(el-hu
ruf el-qamerijje), drugi harf odreenog lana him (J) ne deklini
ra u poetni harf imenice. Odreeni lan i imenica se, dakle, itaj u
kako su i napisani.
Mjeseevi harfovi su slijedeih etrnaest harfova:
(A , '-?
'J
, r , !l , J , J , t., t., t, e. , e. , , i )
Primjeri
.. ..-.L l
-:
.... .
JJ I
l
Jl
96
- Vieiba 5
MJeseevi harfovi - r-Al' ".,;.. ,
Kada
ha rf
odreeni lan doe uz mjeseev harf, itaju se i lan i
'
;." a !JI
j
,.,.
rJ a\1
'
,.,.
o .Al
!..!..W I
J l
'
--o
97
Propis uenJa isti'aze i bismille

Neposredno prije uenja Kur'ana obaveza je prouiti isti'azu
(e'uzu), shodno rijeima Uzvienog:
11A kada (poe) Kur'an (da)

ui, utjei se Allahu od prokletog ejtana :
20
Postoj i vie verzija uenja isti'aze, a najpoznatija je gornjim

kur'anskim i mperativom nareena:
)l .JJ4 ji
'
e'uzu
billahi mine--ejtani-r-radim to znai utjeem se Allahu (kod

-
Allaha zatitu traim) od ejtana prokletog.

Dakle, prije samog uenja Kur'ana, obaveza je prouiti isti'azu,
kao to je uimo i na poetku namaza, prije samog uenja sura, a
veina je uleme stanovita da je njeno uenje vadib. Ako nas u
uenju prekine neto to nije vezano za samo uenje, ili ako to nije
stanka zbog k ihanja ili kaljanj a, kao npr. govor, pravljenje due
pauze, zabaviti se im drugim osim Kur'ana i sl., potrebno je prije
nastavka ponovo prouiti isti'azu.
Uenje bismille je sunnet ako uimo s poetka sure, i ui se od
mah nakon isti'aze. Izuzetak je sura Tewbe prije koje se bis milla ne
ui. Bismilla se moe uiti poslije isti'aze i kad zapoinjemo uenje
od sredine sure.
Bismilla glasi: - r-:->)1 ,y-)1 JJI bismillahi-r-rahmani-r-ra

him
u ime Allaha, Milostivog, Samilosnog, to znai, poinjem
(svoje djelo) u Allahovo ime, tj . radi Allaha, Milostivog (svim stvo

renj ima), Samilosnog (samo vjernicima na Sudnjem danu).
10
Prijevod znaenja sure En-Nahl, 98.
98
Vialba &
ucenle lsU'aze [e'uzeJ l blsmllle
Prije samog poetka uenja Kur'ana treba prouiti
e'uzu, a na
poetku svake sure, osim sure Tewbe, treba prouiti bismillu.
99
Pravila uenia nun saklna l tenvina
Nun sakin i tenvini (en, in, un) i maju etiri pravila: idgam, ihfa;
iqlab, ihar, koja su ustvari nj ihov odnos spram harfa koj i ih slijedi.
Naime, svaki harf, kada se nae neposredno poslije nuna sakina ili
tenvina, ima odreen odnos prema njima i pravilo itanja. Prvo je
pravilo vezano za est, drugo za petnaest, tree za jedan harf i e
tvrto za preostalih est.
Nun sakln
Definicija
Nim
sakin Z; je nun koji nema hareketa (samoglasnika) na sebi, tj .
nosi sukun. Moe biti u imenici, glagolu ili estici.

Primjeri
"..
Tenvln
Definicija
Tenvin je dopunski nim bez hareketa koji dolazi na kraju imenice
- kad se ne zastaje pri uenju na toj imenici. U sluaj u zastajanja,
nun se uope ne ita .
Primjeri
1 00
1 Utauanie Udgaml - 1
Idgam jeziki znai utapanje, asimilacija, a struno predstavlja u tapanje niin sakina (ili niin tenvina) u drugi harf koj i nosi neki
hareket tako da dobijemo jedan harf sa tedidom iji su korijeni od
drugog harfa. est je harfova idgama koje sadrava rije:
.<.,L_r.. )
Sama realizacija idgama, zavisno da l i se izgovara uz nazaliza

ciju (gunne) ili ne, dijeli idgam na dvije vrste: idgam sa nazalizaci-
jom < rP i idgam bez nazalizacije <4.:S. i u.,)p.
UtapanJe uz nazalizacllu < i u.,)p

Definicija
Definira se kao utapanje niin sakina (ili niin tenvina) u drugi
harf, tako da se ita samo jedan udvostruen harf (sa tedidom), ij i
s u korijeni o d drugog harfa, primj enjujui nazalizaciju (gunne).
Primjena
Kada se nae niin (sakin ili nun tenvina) prije jednog od etiri harfa:
ja, niin, mim, waw - sadranih u r ijei: (), utapa se u njih
tako da se oni itaj u udvostrueno (sa tedidom na sebi), s tim da
njihov izgovor polazi iz ishodita harfa niin .:" . I to je uz nazalizaci
ju jedino to ostaje od nuna kada je u pitanj u izgovor, iako se pie.
Izgovor jednog od etiri spomenuta harfa traje dva hereketa Qed
na duina) uz obaveznu nazalizaciju - strujanje vazduha kroz nos,
ali tako da se ne izgube nj ihove osobine. Ovdje se deava nepotpu
no utapanje -
el-idgamu en-naqis (\.:JI i \$,)1).
Primjeri
101
VJeba l
UtapanJe uz nazallzacllu
Kada se nae harf .;,
etiri harfa:
lP.)l
(nun sakin ili nun tenvina) prije j ednog od

utapa se u njih tako da se oni itaju udvo
strueno (sa tedidom}, s tim da nj ihov izgovor polazi iz ishodita

harfa
1 02
nun .;,.
UtapanJe lidulmJ bez nazallzaciJe
rt&-.)1
Definicija
Definira se kao utapanje harfa
niin <.) u jedan od dva harfa: lam
ra J , tako da se prvi harf uope ne ita, a drugi se ita udvo

struen (sa tedidom).
ili
Primjena
Kad se harf
<.) (niin sakin ili niin tenvina) nae prij e harfa lam J
ra J , prvi se utapa u drugi, tako da drugi itamo udvostruen

(sa tedidom). U ovom je sluaju utapanje potpuno - el-idgamu
et-tam ( \.:.H U. l), bez nazalizacije, a harfovi J i J itaju se
ili
udvostrueno.
J J '
..LJ (min ledunhu) izgovorit emo kao da je

napisano 6\.i (milledunhu) .
yp
Npr. r e
....
....
Primjeri
1 03
VJeiba B
UtapanJe baz nazallzaclle - A i U:. l
Kad se harf
ili
(nun sakin ili nun tenvina) nae prije harfa lam J
ra .J prvi se utapa u drugi, tako da ga itamo kao jedan udvo

struen harf (sa tedidom).
1 04
ll Skrivanie llhfa'J
l4>'11
Ovo j e drugo pravilo neposredno vezano za harf {nun sakin ili

nun tenvina), i ima izuzetnu vanost jer uz harf nun obuhvata jo
petnaest harfova, te je tako zastupljeno gotovo u svakom ajetu.
Definicija
Jeziko znaenje i.hfa'a je pokrivanje, a u tedvidskoj terminologij i
predstavlja skrivanje harfa
{nun sakin ili nun i z tenvina) u iz

govoru posredstvom nazalizacije, kada se nae ispred jed nog od
petnaest odreenih harfova.
Primjena
Kada se harf
(nun sakin ili nun tenvina) nae ispred jednog od
petnaest harfova;
(.!.\ ,J ' J ' .l; ' J:, ,.._;, ' 'J. ' ...r 'j ' 4 .) 't.' ' )
ne izgovaramo ha rf nun nego samo njegovu osobinu nazalizacije
(gunne) tj . da struji glas kroz nos u trajanj u od jedne obine dui
ne, i iz ishodita harfa koji slij edi.
Primjeri
l OS
Skrivanje
Li> 1
Vieba 9
Kada se harf C,)
(nun sakin ili nun tenvina) nae ispred jednog od

petnaest harfova, ne izgovaramo harf nun nego samo njegovu
osobinu nazalizacije (gunne) u trajanju od jedne obine duine, i
iz ishodita harfa koj i slijedi.
1 06
111 PromJena llqlabJOvo j e naredno pravilo harfa

za jedan ha rf ha rf
ba ( '"':"' ).
-jJ 'i '
nun () i tenvina, a vezano j e samo
Definicija
Jeziko znaenje iqlaba je transformacija mjesta i pozicije neega.
U tedvidskoj terminologiji predstavlja promjenu harfa nun sakin
ili nun tenvina kada se nae ispred harfa ba u harf mim nad kojim
primijenj ujemo pravilo skrivanja
Primjena
Kada se
(ibfa').
nun sakin ( ) ili nun tenvin nae ispred harfa ba ( '"':"' ),

transformi ra se u harf mim ( \ ), od kojeg izgovaramo samo jednu
njegovu osobinu nazalizaciju (gunne), da, dok su usta zatvorena,
mim struj i kroz nos u trajanju koliko j edna obina duina.
Primjeri
1 07
PromJena
t..-J":)J'11
VJeiba 10
nun sakin (6) ili nun tenvin nae ispred harfa ba (),
transformira se u harf mim ( ), od kojeg izgovaramo samo jed
\
nu njegovu osobinu - nazalizaciju (gunne), da, uz zatvorena usta,
kroz nos mim struji u trajanj u koliko jedna obina duina.
Kada se
1 08
IV Isticanie n1hiirJ- J lfb 1

l_!har je poslj ednje pravilo iz ove grupe i na odreen je nain su
protno prethodnim pravilima koja se zasnivaju na utapanju harfa
nun ili njegovih osobina u drugi harf. U ovom pravilu nema asimi
lacije nego svi harfovi zadravaju svoje osobine i ishodita.
Definicija
Jeziki, i!har je pojava, pokazivanje, a u praksi predstavlja (razgo
vijetno) izgovaranje i
ili
isticanje, bez nazalizacije, harfa nun sakin
nun iz tenvina kada doe ispred est odreenih harfova .

Primjena
Kada se iza
nun sakina (:" ) ili nun tenvina nae est harfova -
( t... ' t ' C..' t. 4 A , j )
potrebno ga je izgovoriti iz njegovog ishodita i
bez nazalizacije
(gunne), ne izostavljaj ui ni jednu njegovu osobinu . .

Primjeri
1 09
Viaiba 11
IsticanJe
Kada se iza
.; \# 1
o
nun sakina (<J) ili nun tenvina nade est harfova -
( t_ <. t <. C." t<. A <. 1 )
nun izgovaramo i z njegovog ishodita i bez nazalizacije (gunne).
--
til
--
t; l l!..:..!,
,.
--
--
yt;. 1\,;
--
l iO
Pravila uenja mim sakln

Uz
mim sakin
< r ) vezana su tri pravila: ihfa' efevi, idgam mislej
ni agir i ihar efevi. Prva su dva vezana za po jedan harf, a tree

za ostalih dvadeset est harfova.
Definicij a
H ar f mim
sakin
< r ) je h ar f mim bez samoglasnika iza sebe, a pra
vila vezana za ovaj harf primijenjuju se bez obzira da li se zastajala

na rijei iji je zadnji harf mim ili ne.
1. Usneno skrivanJe (lJila' efeWIJ
u.>)l l
Definicija
U jezikom z naenj u
i.hfa' efevi je usneno skrivanje, a u praksi

predstavlja poluizgovor harfa mim sakin
uz primjenu nazali
zacije u trajanju koliko jedna obina duina.
Primjena
Kada se nae ha rf mim sakin
(r)
< r ) prije harfa ba
izgovara se samo njegova osobina
("7"),
od harfa mim
nazalizacije (gunne) da vaz

-
duh struj i kroz nos i uz malo otvorena usta u traj anju od jedne
obine duine.
Primjeri
l l i
Vieiba 12
":?P l U>
Kada se nae harf mim sakin < f) prije harfa ba (), od harfa
Usneno sakrivanJe
mim izgovara se samo njegova osobina
nazalizacije (gunne) - da
vazduh struj i kroz nos i malo otvorena usta u trajanj u od jedne

obine duine.
1 12
Utapania ldantlnih harlova

llduam mislainl r\S.
Definicija
Jeziki ovo pravilo predstavlja malo utapanje dva harfa, a termino
loki je to utapanje dva ista harfa, prvi sakin, a drugi muteharrik,
u jedan koj i postaje i ita se udvostruen.
Primjena
sakin ( ) prije harfa mim koj i nosi are

ket, dolazi do utapanja te se izgovara udvostrueno mim <r) sa
nazalizacijom u traj anju koliko jedna obina duina.
Kada se nae harf mim
Primjeri
1 13
Vleiba 13
UtapanJe ldenUnlh harfova lldglm mlsleJnJ
- l \S.')'l
Kada se nade harf mim
sakin
<f) prije harfa mim
reket, dolazi do utapanja te se izgovara udvostrueno mim
nazalizacijom u trajanju koliko jedna obina duina.
--
, o
--
_90,_,
(J
1 14
koj i nos ha
( ) sa
lslicanie harta mim lllhiir elewil

-
'-?pt .;Lf,l;'ll
Ovo je pravilo vezano za sve harfove osim harfa
ba ( ).
Definicija
Jeziki i.!har efevi je usneno isticanje, a u praksi predstavlja isti
canje harfa mim sakin kada se nae ispred svih harfova osim har
fova mim i
ba. Nazvan je usneni jer se mim izgovara sa usana.
Primjena
Kada se pri uenju Kur'ana nae harf mim sakin
jeg harfa, osim harfa ba
<f) prije bilo ko
( ) i mim ( \ ), potrebno je izgovoriti ga
razgovijetno sa svim njegovim osobinama.

Primjeri
.. ,... o
.d
..
l iS
Viaiba 14
lsUcanJa harfa mim llzhar efewll
..?P 1
.)
\#)' 1
Kada se pri uenju Kur'ana nade ha rf mim sakin
jeg harfa, osim harfa
ba () i harfa mim ( \ ),
<r) prije bilo ko
potrebno je izgo
voriti ga razgovijetno sa svim njegovim osobinama.
"..
Lp-:
1 16
Pravilo udvostuenih (mueddedel

niin <5) i mim < r )
Definicija
Svaki harf u arapskom jeziku moe nositi tedid, pa tako i harfo
vi
niin (j) i mim ( r ) Meutim, za razliku od ostalih harfova od
koj ih se svaki, kada nosi tedid, jednostavno izgovara kao dupli

harf,
niin () i mim
od jedne duine.
<f) izgovaraju se uz nazalizaciju u traj anju
Primjena
<f).
nun sa tedidom () ili mim sa tedidom

obavezno je izgovoriti ih uz nazalizaciju da struji vazduh kroz
Kada se nae
nos u trajanju od jedne duine.

Primjeri
::
..
l
;
... ..
::;..
u
:;
l-il
:;
tl
i
"'
..
-::J...
;
.
"'
1 17
Vieiba 15
Pravilo poJaCnlh lmueddedeJ nun
< ) l mim < p

< f ),
nim sa tedidom () ili mim sa tedidom

obavezno je izgovoriti ih uz nazalizaciju da struj i vazduh kroz
Kada se nae
nos u traja nj u od jedne duine.
1 18
tl a
Pucketanje lqalqalaJ -
aH
Definicija
Qalqala je pucketanje (odskakanje) harfa na njegovom ishoditu,
kada se nae sakinom, na kraju ili u sredini rijei. Ovu osobinu po
sjeduje pet harfova koji su sadrani u rijei
( 6 ; ).
Primjena
Kada se jedan od pet harfova (
" [... " " b " J ) nae i bude sa

kin, obavezno ga je izgovoriti sa pucketanjem na njegovom isho
ditu. Shodno intenzitetu qalqala se dijeli na tri vrste: mala, sred
nja i velika.
Mala qalqala ( ll4li) je sluaj kad j edan od pet harfo

va doe u sredini rijei, srednja (J lllli ) , pri kojoj je puc
ketanje veeg intenziteta od male, predstavlja jedan od pet harfova

kada doe na kraju rijei, i trea
velika qalqala (
.;:S ll4li ) ,
pri kojoj je intenzitet pucketanja najvei, predstavlja jedan od pet

harfova kada udvostruen (sa tedidom) doe na kraju rijei.
Primjeri
Mala qalqala
Srednja qalqala
.1 11
Velika qalqala
'
"""
Jla..!,
;
;
'
, 1
,
,.,
1 19
Vieiba 1&
PucketanJe - tl ;; 1 ;; H
harfova ( .) C.. ' b J) nae da je sakin,

obavezno ga je izgovoriti sa pucketanjem na njegovom ishodi
Kada se jedan od
tu. Ako doe u sredini rijei puketanje je manjeg intenziteta, ako

doe na kraju rijei intenzitet je vei, a kada doe na kraju rijei i
nosi tedid na sebi intenzitet pucketanja je najvei.
Mala qalqala
Srednja qalqala
1 , .L;.t , ::;,a :.
"..
Velika qalqala
1 20
Duine - ,),.,..u.1
Du ine (mudud) su jedno od najvanijih poglavlj a u tedvid
skoj nauci. Zastupljene su kroz sve aj ete asne Knj ige i vrlo su
precizno ustanovlj ene, a samo nj ihovo prakticiranje je pri ue
nj u obavezno.
Definicija
U arapskom j eziku medd znai oduenje, duina, a u tedvid
skoj terminologij i predstavlj a oduenj e izgovora harfa radi

odreenog razloga koj i je prouzroio duinu. Tri su harfa koj i
grade duinu, tkz. harfovi medd: waw sakin (j) kad prije nj ega
doe harf sa damom, ja sakin (
) kad prije njega doe harf
sa kesrom i elif sakin ( i ) kad prije nj ega doe harf sa fethom.
Ova tri harfa , koj i su jo zovu hurufu-1-'ille ( ll"J I ...J J _r ) , u

navedenim sluajevima, grade duine (mudud). I nae obina
duina u tedvidskoj nauci moe biti sa tri samoglasnika:
u,
i,
a, a ta j e duina poput duine samoglasnika u naim rijeima:

luka, sin, nana.
Meutim, duine se javljaju i u nekim drugim sluaj evima,

koj e emo jedan po jedan pobrojati i opisati. Sve se duine dije
le na dvije vrste: obina ( ) i izvedena ( )), a svaka od
nj ih ima podvrste koje je -potrebno pojedinao savladati i pri
mjenj ivati prilikom uenj a kur'anskih aj eta.
121
1 ..4.-JI
l Osnovna loblnaJ dolina -
Ova je duina (medd asli) obina duina iji je uzronik jedan od
tri harfa medda u narednim sluajevima: waw (., ) kad prije njega
doe harf sa dammom, elif (l) kad prij e njega doe harf sa fet
horn i ja e-?) kad prije njega doe ha rf Sa kesrom, a SVe UZ uvjet
da poslije ne dolazi hemze niti harf sa sukunom ili tedidom. Ovaj

medd traje jednu duinu i obavezno ju je primjenjivati pri uenju.
Primjena
Kada doe harf koj i nosi dammu, a poslije njega waw sakin
(j),
harf je obavezno prouiti produujui njegov samoglasnik u jednu

duinu (dva hareketa) izgovarajui
o
ii,
ili kada doe harf koj i nosi
fethu i poslije njega elif sakin (l) , samoglasnik a ui se u trajanju od jedne duine a, ili kada doe harf sa kesrom i poslije nje
ga harf ja sakin ( ), njegov samoglasnik i obavezno je prouiti u
trajanj u od jedne duine -
i.
Primjeri
o
.S ili l
o
_..
"'
"
J
"'
,.
' "'
.;p
jo
"
,.
.)j-J
-;;:;
"
"'
U ovim primjerima smo radi lakeg razumijevanja duine sta
vili sukune na huruful medd iako se oni inae ne piu.
1 22
Vieba 11
Obina duilna -
..Lli
Kada doe harf koji nosi dammu i poslije njega harf waw sakin
(j), obavezno je samoglasnik u prouiti u trajanju od jedne du*i

ne - u. Kada doe harf koj i nosi fethu i poslije njega elif sakin (1),
ui se jedna duina samoglasnika a - a. Kada doe ha rf sa kesrom

i poslije njega harf ja sakin (
trajanju od jedne duine -
i.
), obavezno je samoglasnik i uiti u
",
", ' l -Jt

"'
Q.
..
,...--.
--
1 23
Duina spojene zamjenice lmedd sile sugraJ

-"" l ll..,aJ l ...\.4
U obinu duinu spadaju jo dvije vrste duina: duina spojene za
mjenice (medd sile ugra) i kompezacijska duina (medd 'iwed).

Duina spojene zamjenice ini lina zamjenica treeg lica jed
nine mukog roda ( 4) spojena sa rijei ili veznikom. Potrebno je

naglasiti da svaki harf ha ( 4) nije lina zamjenica, nego moe biti
sastavni dio neke rijei. Ko ne moe prepoznati zamjenicu, na oba
vezu itanj a jedne duine aludira mali znak (.:!..) ili drugi znak po
put zareza koji stoji iza rijei i ukazuje da se zamjenica ita dugo.
Primjena
Kada se na kraju rijei nae zamjenica treeg lica mukog roda
( 4), da nosi dammu ili kesru, a harf prije zamjenice nosi !).eki ha
reket (dakle, da nije sakin i ne nosi fethu) , zamj enicu je obavezno

uiti u trajanju od jedne duine. Izuzetak je situacija da nakon za
mjenice doe harf hemze, kada se zamjenica ui etiri heteketa
(dvije obine duine), a ako doe harf sa sukunom onda se ita
samo jedna duina . O ovom e biti posebno govora.
Primjeri
1 24
Vieiba 18
Duina spoJene zamJenice
- <.S -lo
Kada se na kraju rijei nae zamjenica treeg lica mukog roda
( 4\), da nosi dammu ili kesru, a harf prije zamjenice nosi neki ha
reket (dakle, da nije sakin i ne nosi fethu), zamjenicu je obavezno

uiti u trajanj u od jedne duine.
o ,.-
"
J ,.-
" o
, 1J.J I
o ;_r" --
""
".,
....
r'
---;7_...
1 25
Pro p isno uenje Kur'.ana
Kompezaciiska duina [medd 'iwedJ

."..-Jl .M
-
U obinu duinu svrstava se i
medd 'iweg kompezacijska dui

-
na, to predstavlja tenvin en koji, prilikom stajanja na njemu, za

mjenjuje izgovor jedne duine (samoglasnika a) a.
-
Primjena
Kada zastanemo na rijei ij i zadnj i harf nosi tenvin en, obave
zno je umjesto tenvina en izgovoriti jednu duinu samoglasnika
-
a. Ovo se duina izgovara samo ako stanemo na rijei koja nosi
tenvin en, a ako prelazimo preko rijei, tenvin en itamo kako je i

napisan.
Primjeri
1 26
. Propisno uenje Kur'ana
Viefba 19
Kompezacl)ska dolina- "_,JI .M
Pri zastaj anju na rijei ij i zadnji harf nosi tenvin en, obavezno je
umjesto tenvina izgovoriti jednu duinu samoglasnika
a.
1 27
Propisno uenje K ur' ana
Napomena
Vezano za duine valja napomenuti na dva mogua rasporeda har
fova koje sreemo u Kur'anu. Jedan je da nakon rijei koja se zavr
ava obinom duinom dou harfovi .J ili 1.$ koji grade duinu.
U ovom se sluaju prva rije ita sa obinom duinom - dva hare
keta, a naredni se harf ita bez utjecaja na prethodnu rije. Drugi je
sluaj kada nakon jednog od harfova koji ine duinu, a koji nose
znak udvostruenja (tedid) doe isti harf. Udvostrueni harf se ita
udvostrueno, a duina koja slijedi ne odstupa od osnovnih pravila
duina. Kod oba sluaja se sastaju harfovi koji ine duinu, ime se
potvruje postojanje duine, a po emu je i nazvana potvrena du
ina (medd temkin - l .M ). Stavljena je u napomenu jer ne
nosi nikakvo novo niti odstupajue pravilo od osnovnog.
Primjena
Kada prilikom uenj a dou jedan do drugog harfovi, koj i grade
duine, ui se shodno osnovnim pravilima o duinama bez ika
kvog odstupanja.
Primjeri
".. "."
".,.
,.,
')j l J / i- ')j
...
1 28
Viaiba 20
Potvraena duina lmedd temkinJ -1
.M
Kada prilikom uenja dou jedan do drugog harfovi koj i grade du
ine, ui se shodno osnovnim pravilima o duinama bez ikakvog

odstupanja.
1 29
11 Izvedena duina- .,411 .M.J I

Ova je duina izvedena i z obine, a njeni s u uzronici hemze i su
kun kada dou nakon harfa koj i gradi obinu duinu, ili u situaciji
da se sastanu dva hemzeta.
1. Duina prouzrokovane hemzatom

SastavlJena dolina lmedd mune1111
(t}O I ...U I
Kada u istoj rijei poslije harfa, koj i gradi duinu doe hemze, na
staje sastavljena duina (medd mutteil). Upravo zbog sastajanja
harfa duine i hemzeta u istoj rijei ovaj je medd i dobio ime m u
tte.il. to znai sastavljen. Obaveza je ovu duinu uiti etiri ili pet
hare keta.
Primjena
Kada se u istoj rijei nae harf, koj i gradi obinu duinu i nepo
sredno poslije njega hemze, obina se duina transformira u sa
stavljenu
medd mutteil, i obavezno je produiti njen izgovor
etiri ili pet hareketa. Produenje vrijedi za sva tri samoglasnika:

a, i, u.
Primjeri
o
'-'4 J
.....
1 30
Vieba 21
Sastavljena lill obaveznaJ dolina -
e.-= l.,JI) J.a;ii ..UI
Kada se u istoj rijei nae harf koj i gradi obinu duinu i nepo
sredno poslije njega hemze, obina se duina transformira u sa
stavljenu, i obavezno ju je uiti etiri ili pet hareketa.
'
;T :-!i 5P
,...
,...
131
Rastavljena duina [medd munlesiiJ

J.a.cll Jll
-
Ako na kraju rijei doe harf, koji gradi duinu, a hemze bude
prvi harf u narednoj rijei nastaje rastavljena duina. Zove se ras
tavljenom jer se uzronici ove duine rastavljaju dvjema rijeima
iji su oni sastavni dijelovi. Ova se duina takoe obavezno ui e
tiri ili pet hareketa.
Primjena
Kada se na kraju rijei nae harf medd koj i je uzrokovao obinu
duinu, a hemze na poetku rijei koja je slijedi, obina duina na
njenom kraju pretvara se u rastavljenu - med munfeil, te se izgo
vara etiri ili pet hareketa. Neki uai ovo produenje ne smatraju
obaveznim, dozvoljavajui da se ui samo jedna duina (dva hare
keta), meutim, imaj ui u vidu da postoji mutevatir rivajet kako je
Hafs uio po prvoj verzij i, rukovodit emo se po njoj . Produenje
takoe vrijedi za sva tri samoglasnika: a, i, u.
Primjeri
_.,.
1 32
':J
_
.,. _
_.,.
;i ':J .,J
,.
_.,.
Vieiba 22
Rastavljena duina
j...a.cl l ..u 1
Kada na kraju rijei doe harf medd koj i je uzrokovao obinu du

inu, a hemze na poetku rijei koja je slijedi, obina duina na
njenom kraju pretvara se u rastavljenu - med munfeil, te se izgo
vara etiri ili pet hareketa.
J.
.;Uli t;
.!li:J;i t J
.,;
.,;
1 33
Velika duiina spoJena zamJenica

[madd sila kubral
'-'1
a.all ..l4 -
Ako na kraju rijei doe spojena zamjenica treeg lica muko
ga roda ( 4) koja je uzronik obine duine, a prvi harf u narednoj

rijei bude stalno hemze (qafi), nastaje velika duina spojene za
mejnice
medd ile kubra Ova se duina naziva velikom dui
nom, jer se u odnosu na obinu duinu spojene zamjenice uenje

produava na etiri ili pet hareketa.
Primjena
Kada se na kraju rijei nae zamjenica treeg lica mukoga
roda ( 4) koj a gradi obinu duinu, i slijedi je rije koja poinje sa
stalnim hemzetom (qat'i), obina duina na njenom kraju pretva

ra se u veliku duinu spojene zamjenice medd ile kubra, te se
-
izgovara etiri ili pet hareketa. Ve smo kazali da kod spojene za

mjenice duina nastaje samo u sluaju samoglasnika
sno nakon damme ili kesre.
Primjeri
1 34
il
i i , odno
Vieiba 23
Velika duina zamJenice -
'-'' ll...al l .M
Kada se na kraj u rijei nade spojena zamjenica treeg l ica mu
koga roda ( 4)1 koja je uzronik obine duine, i slijedi je rije koja
poinje sa stalnim hemzetom (qa t'i), obina se duina iz prve ri
jei pretvara u veliku duinu spojene zamjenice, te se izgovara e

tiri ili pet hareketa.
1 35
2. Izvedene duine prouzrokovan&

sukunom ili tedidom
Duilna prouzrokovan& udvostruenlm harfom
lmedd IIZim kellml museqqall
j4!1.1 .J')Ul ..ll i
Ovoj je duini uzronik udvostrueni harf koji doe u jednoj rijei

nakon harfa, koji gradi obinu duinu. Ako nakon harfa meddJ har
U\.J.-1
fa koj i gradi obinu duinu) doe udvostrueni harf, npr.
(el-haqqah), nastaje duina prouzrokovana udvostruenim har
fom koju je obavezno uiti est hareketa.

Primjena
Kada nakon harfa, koj i gradi obinu duinu {harf medd) doe
u istoj rijei harf sa tedidom, obina se duina transformira u
duinu prouzrokovan u udvostruenim harfom medd lazim ke
-
limi museqqal, koju j e obavezno izgovarati u traj anj u od est

hare keta.
Primjeri
1 36
Vieiba 24
Obavema dolina sa poJaCanlm harfom u riJeCI
-
J.a!l l l fj l J.l.l
Kada nakon obine duine koju je prouzrokovao harf medd u istoj

rijei doe harf sa tedidom, obina se duina transformira u du
inu prouzrokovanu udvostruenim harfom i ui se est hareketa.
J o J ,.,_ '
'-'1
GL.b.ll
.
-
1 37
Duilna prouzrollovana sullunom

lmedd llzim llellml munanen
-
,;,;..;.J. I j-jJI J.l.l
Ova je duina uzrokovana sukunom, a grade je harf koj i tvori

obinu duinu i harf sa sukunom kada ga slijedi. Obavezno ju je
uiti est hareketa. Ovaj medd je u Kur'anu doao samo na dva
mjesta, oba u suri }unus.
Primjena
Kada nakon obine duine koju je prouzrokovao harf medd doe
harf sa sukunom u istoj rijei, obina se duina transformira u

duinu prouzrokovanu sukunom - medd Hizim kelimi mu.haffef,
koj u je obavezno izgovarati est hareketa .
Primjeri
"" ,\ o
.,.
1 38
".
o ::
l
Vielba 25
Duina prouzrokovana sukunom
-
.?.??J. I
l \.)l ..ll l
Kada nakon obine duine koju je prouzrokovao harf medd doe
harf sa sukunom u istoj rijei, obina se duina transformira u

duinu prouzrokovanu sukunom, koju je obavezno izgovarati est
hare keta.
...
..
L
w
,.-
}
...
...
-
o ,.- ...
.as...
o '
""
.
,.-_,
o ...
.. ,.-
51
o ..
" ...
.;.,J
51
1 39
Duilna riJei na killi se staJe lmedd 'arid 11-s-sukOnJ

-
.;WI ..ll l
Ova duina nastaje kada se staje na rijei u kojoj nakon harfa,

koj i gradi obinu duinu (harf medd) dolazi posljednj i harf rije
i. Zbog staj anja na toj rijei posljednji je harf sakin, koji na takav
nain utjee na samu duinu. Po tome ova vrsta nosi ime. Kada
stajemo na toj rijei, dozvoljeno je duinu uiti dvije, etiri ili est
hareketa. Isti broj hareketa trebamo koristiti pri svakom staj anju
u istom uenju.
Primjena
Kada u jednoj rijei nakon harfa koji gradi duinu doe posljednj i
harf rijei, kod stajanja na njoj duinu moemo uiti u trajanju od
dva, etiri, ili est hareketa.
Primjeri
Napomena: Sukun na zadnj im harfovima ovih rijei se ne pie
jer u osnovi on tu i ne stoj i, nego se ita samo u sluaju kada sta

nemo na dotinoj rijei. U ovim primjerima je napisan radi lakeg
razumijevanja duine.
1 4o'
VJeiba 26
Duilna riJeCI na koJoJ se stale - .;WI
..Ul
Kada u jednoj rijei nakon harfa, koj i gradi duinu doe posljednji
harf rijei, kod stajanj a na njoj duinu moemo uiti u trajanju od
dva, etiri, ili est hareketa.
141
Duina harfon Rn:
WIW l li lmedd ROJ
.M
Ova duina nije klasina duina samoglasnika, nego je to rasteza
nje harfova lin waw J i ja 1.$ , u odreenim situacijama. Dobi

-
la je naziv po osobini koja se na arapskom zove lin {njenost, bla
gost) ij i harfovi waw i ja,. kada su sakin, budu posebno mehki i

blagi. Nastaje pri stajanju na rijei kada harf lin (waw ili ja) bude
predzadnj i harf u njoj i usto sakin, a prije njega harf sa fethom.
Stojei na toj rij ei, produit (rastegnut) emo izgovor harfa lin (J
ili '-$ ) u traj anju od dva, etiri ili est hareketa. Ovdje treba obrati
ti panju da se pri rastezanju harfa lin ne ubaci koj i samoglasnik,
to je esta grjeka kod pojedinih uaa, npr. da se izgovori .ajjif

umjesto .ajjf
Primjena
Kada harf lin (J ili '-$) bude sakin i predzadnj i u rijei, a prije nje
ga harf sa fethom, pri staj anju na toj rijei izgovor harfa waw ili ja
rasteemo u trajanju od dva, etiri ili est hareketa.
Primjeri
..A
1 42
,..
Vieiba 21
Dolina rastezanJa harfa
.M
Kada harf lin (J ili '-$ ) bude sakin i predzadnj i u rijei, a prije nje
ga harf sa fethom, pri staj anj u na toj rijei izgovor harfa waw ili ja
rasteemo u trajanju od dva, etiri ili est hareketa .
o
u :.;-o
o
:;
..
tl
,_;
"'
: l J
1 43
Duilne harfova s poCellla poJedinih sura

-
JrJI lj JJ? J.M
Na poetku nekih sura prvi su ajeti harfovi, koji ne ine klasine

rijei, nego su to tkz. hurufu fevatihissuver - harfovi kojima po
inju sure, i oni imaj u svoje posebno znaenje. Dio uenjaka kae
da su ovi harfovi jedna vrsta izazova za one, koji ne vjeruju u Alla
hovu Knj igu - kao da se nj ima kae: Evo od ovih su harfova sai
njene kur'anske sure i ajeti, pa ako ste kadri, napiite vi ta slino ...
Ima i drugih m ilje nja, ali je u svakom sluaju njihovo itanje pre
cizno ustanovljeno i svi harfovi koji su doli s poetka nekih sura,
osim elija, itaj u se dva, etiri ili est hareketa.
Ovih harfova ima ukupno etrnaest, a sadrani su u rijei:
-.k; (.;.4 l
i oni grade duine. itaj u se po imenu, npr. qaf, sin, ha... a gra
medd elifat (duina elifa), medd Hizim harfi

museqqal (duina harfa koji gradi utapanje) i medd lazim harfi
muh.affef (duina harfa koj i ne gradi utapanje). Praktina razlika
de tri vrste duina:
meu nj ima je u trajanj u duine koje nose u svom imenu, a ukrat

ko moemo rei da duinu elifa, iji su harfovi sadrani u rijei:
# if'
izgova ramo u trajanju od dva hareketa, a duine svih
ostalih harfova ue se u trajanju od est hareketa osim harfa

kojeg je harf lin
(ja) iz njegovog imena dozvoljeno izgovoriti (ra
stegnuti) etiri ili est hareketa.
1 44
t_kod
VJeba 28
Duina ellfa lmedd ellfaU
Kada se na poetku sure nau samostalni harfovi: b ' l.$ ' C..' ./b 4 .J
elif, koj i je u njihovom imenu izgovara se u trajanju od dva hare
keta.
'-'
..
>-
1 45
VJeiba 29
Duflna harfa koJI uradi utapanJe
lmedd llzlm fiarn museqqall -
t-l \.;">Ul ..lli
Kada se na poetku sure nae harf, koj i u svom imenu ima duinu,
a nakon duine harf koji tvori utapanj e
(idgam), obavezno se ui
est hareketa. Ova duina nastaje samo ako nakon tog harfa doe
harf nad koj im se primjenjuj e utapanje.
r JI
JI
I.)Q
1 46
- -
Viefba 30
Duina harfa koJI ne gradi utapanJe
lmedd 11z1m fiarn munanen - .;.;Jt
Jr' \ .;".>Ut ..Ul
Kada se na poetku sure nae harf, koj i u svom i menu ima duinu,
a nakon duine harf koj i ne tvori utapanje
(idgam), obavezno se
ui est hareketa.
1 47
Izgovor imena Allah

Harf lam
u arapskom je jez iku, kao to smo ve kazali, mehak,
i to je njegova osnovna osobina koju treba stalno primjenj ivati pri

izgovoru ovog harfa. Izuzetak su dva sluaja, oba su u rijei, imenu
naeg plemenitog G ospodara, A llah, kada prije nje doe rije ij i
posljednj i harf nosi fethu ili dammu. Tada s e u rijei lam izgovara
krupno. Ovaj je krupan izgovor primjeren imenu Uzvienog, to
uenjaci dre za razlog ukrupnj ivanja harfa
Allah doe harf s kesrom,
lam. Ako prije rijei
lam se izgovara tanko.
Primjena
Kada se prije rijei Allah nae rije iji posljednj i harf nosi fet
hu ili dammu, lam se izgovara krupno, kao i elif, koji ga slijedi.

Ovaj elif se inae ne pie, ali se izgovara u trajanj u obine duine
(dva hareketa samoglasnika -
a) i obavezno krupno.
Primjeri
Kada prije rij ei Allah doe kesra,

Primjeri
lam se ui tanko.
.:.
l
.:Ul l -
----;r
1 48
pl
Vieiba 31
Izgovor Imena Allah
Kada se prije rijei Allah nae rije ij i posljednji harf nosi
ili
fethu
dammu, lam se izgovara krupno, kao i elif, koji ga slijedi. Ovaj
elif se inae ne pie, ali se izgovara u traj anju obine duine i oba
vezno krupno.
Kada prije rijei Allah doe kesra, him se ui tanko.
1 49
Izgovor harfa ra
Spomenuli smo da se harf ra, zavisno od hareketa koji nosi i koje
nose harfovi prije i poslije njega, moe izgovarati krupno i meh
ko. Ove je sluajeve neophodno zapamtiti, jer je nj ihova primjena
ustanovljena prijenosom od Poslanika, s.a.v.s.
Primjena
Krupan izgovor harfa ra

Kada r a nosi dammu ili fethu
2. Kada je ra sakin, a prije njega harf sa
l.
hom
dammom ili fet
Kada je ra sakin, a prije njega hemze sa nestalnom ke

sram
4. Kada je ra sakin, prije njega harf sa stalnom kesrom, a
poslije harf isti'la' koj i nosi dammu ilifethu
5. Kada je ra sakin zbog zastaj anja na rijei, a prije je harf
sa dammom ili kesrom
6 . Kada je ra sakin, a prije doe harf sakin prij e kojeg je
harf sa dammom ili kesrom
3.
Primjeri
lJ i
5J --- 0::
-
"
i_::.aH ,
ISO
b
'
_,
l '
5
'
'
'
Vieba 32
Krupan Izgovor harfa ra
Kada ra nosi dammu ili
fethu
o
'
"'
o "'
"'
l J! a! <i .k !
....
'
....
....
"'
; :;" A vPj"1 1 .:-!
Kada je ra sakin, a prije njega

J ..,
'
harf sa dammom ili fethom
"'
ji j 1;Gj1 el 1ji l
Kada je ra sakin, a prije njega hemze sa nestalnom kesrom

"'
Kada je ra
"'
sakin, prije njega harf sa stalnom kesrom, a poslije
harf isti'la koj i nosi dammu ilifethu

V'"'
\b;-.;
____,.
-1-
",
---.".
",..
L;,.:,...t
""'
----
Kada je ra sakin zbog zastajanja na rijei, a prije je
"'
harf sa da
mmom iliJethom
Kada je
ra sakin, a prije doe harf sakin prije kojeg je harf sa
dam mom ilifethom
151
Mehki Izgovor harfa rl

Kada ra nosi kesru
2. Kada je ra sakin, a prije njega harf sa stalnom kesrom,
i ne slijedi ga harf isti'la'
j a sakin
3. Kada je ra sakin, a prije njega harf lin
4. Kada je ra posljednje u rijei na kojoj zastajemo, a prije
je harf sa kesrom
S. Kada je ra posljednje u rijei na kojoj zastajemo, a prije
je harf sakin i prije njega harf sa kesrom
l.
Primjeri
I na kraju ovog pravila treba rei da je harf ni dozvoljeno izgovoriti

na dva naina, i krupno i mehko, u slijedeim rijeima:
1 52
"'
Vieba 33
Mehki Izgovor harfa rl
Kada ni nosi
kesru
Kada je ra sakin, a prije njega harf sa stalnom
kes rom
Kada je ra sakin, a prije njega harf ja sakin
Kada je ra posljednje u rijei na kojoj zastajemo, a prije je
harf
sa kesrom
Kada je ra posljednje
rij ei na kojoj zastajemo, a prije je
harf sakin i prije njega harf sa kesrom

o
o o
(, .)..L.,., (,
1 53
Pravila identinih, slinih i harlova sa istim

ishoditem
Idgam je i u ovom pravilu utapanje harfa sakin u harf sa hareketom,
tako da nastane udvostrue ni harf. Na osnovu razloga koj i uzrokuj u
utapanje (idgam); dijeli se na tri vrste: utapanj e ij i je uzronik su
sret dva ista harfa (istog ishodita i osobina) - idgam mutemasilejn,
susret dva harfa istog ishodita - idgam mutedanisejn, susret dva
harfa bliskih ishodita i osobina - idgam muteqaribej n.
Pravilo dva identina harfa lldalm mutemlllelnl

Primjena
Kada doe
harf sakin prije harfa koji nosi hareket, a podudare
se u ishoditu i osobinama, drugim rijeima kada se sastanu dva

identina harfa, nastaj e utapanje prvog u drugi harf koji se izgova
ra kao
udvostruen harf (sa tedidom).
Primjeri
1 54
Vieiba 34
Pravno dva ldanucna harfa
Kada se sastanu
dva identina harfa, nastaje utapanj e prvog u

drugi harf koj i se izgovara kao udvostruen harf (sa tedidom).
1 55
Pravilo dva harta istog ishodita

(fiukm mutedlniseinJ
Kada se nae
harf sakin i nakon njega harf sa hareketom, oba iz

istog ishodita, a razliitih osobina, nastaje h ukm mutedanisejn
utapanje prvog u drugi harf koji se ita sa tedidom. Ovo se pra
vilo javlja kod tri grupe harfova.
.k , a utapanje nastaje kad harf

doe prije harfova i .k i kada harf sakin doe prije harfa
. Takoer, kada harf .k sakin doe prije harfa .
e.
Prva grupa su harfovi
e.
J:; e. e. a utapanje nastaje kad harf

sakin doe prije harfa J:;, i kad harf sakin doe prije harfa ..
Druga grupa su harfovi
harfovi i \ a nastaje kad harf bude

sakin i doe prije harfa \ .
Trea grupa su
Primjena
Kada harf sakin doe prije harfova i .k, drugi harf (dakle ili
b) izgovara se sa tedidom, a prvi se uope ne ita. I kada harf

sakin doe prije harfa ..;...t izgovara se sa tedidom a se uop
e ne ita. Kada harf sakin doe prije harfa J:;, harf J:; se izgova
ra sa tedidom a se uope ne ita. I kada harf sakin doe pri
je harfa . harf se ita sa tedidom a se uope ne ita. l kada
harf sakin doe prije harfa \ utapa se u \ i izgov;a 9a sa
tedido l!y raks i to je kao da je npr. umjesto rijei Jj na
" "'
..
pisano Nema idgama ako se desi drugaij i raspored harfo-
va. Treba jo rei da.

se k9d sluaj a pretvaranja harfa j, u ..;...t , to je
,
dolo u primjeru
...:_..6,;.j , od harfa j, ostaje samo to da se iz nje-
govog ishodita poinje izgovarati harf ..;...t ,

1 56

Primjeri
.
".,
'
".,
v-=- .
,
::
-
-:; o
..
, ..... :

h
-:;
...-
;.j
o
l_t--U; ;l
1 57
Vieiba 35
Pravilo dva harfa Istog lshodllta
Kada harf sakin doe prije harfova ili
b, prvi se utapa u dru
gi koj i se izgovara sa tedidom.

I kada harf
sakin doe prije harfa . utapa se u i izga

varamo ga sa tedidom. I kada harf j, sakin doe p rije harfa
izgovara se sa tedidom s tim da od harfa j, ostaje samo to da se
iz njegovog ishodita poinje izgovarati ha rf .
b, utapa se u b i izgova
ramo ga sa tedidom. I kada harf sakin doe prije . utapa se
u i izgovaramo ga sa tedidom.
I kada harf sakin doe prije harfa
I kada harf sakin doe prije harfa \' utapa se u \ i izgovar
amo ga sa tedidom.
1 58
Utapanje dva slina harta

nduam muteaaribeinl
Ovaj idgam podrazumijeva da su dva harfa koja se susretnu bliska
po osobinama i ishoditima. Nj ihov susret uzrokuje utapanje pr
vog harfa, koji je i nae sakin, u drugi. U Kur'anu do ovoga pravila
dolazi samo kod dvije grupe harfova:
(J i .;) i (J i .!l).
Primjena
harf J sakin nae ispred harfa J dolazi do utapanja pr

vog u drugi tako da se izgovara harf .) sa tedidom, a harf J uope se ne ita. t;Jpr. rije .J j.iJ (we qui rabbi) itat emo kao da je
napisano ;-.:;J (we qurrabbi). I kada se harf J sakin nae prije
l!arfa 1!1 , dolazi do utapanja prvog u drugi, tako da itamo harf
!l, dakle sa tedidom, a harf J uope ne izgovaramo. Nema sliva
Kada se
....
,.
nja (idgama) ako raspored harfova bude drugaij i. U pogledu po
sljednjeg primjera, preneseno je spojenim senedom (lancem) pre

nosilaca, da od harfa
ne ostaje nita pri izgovoru osim to iz
njegovog ishodita poinje izgovor harfa
:J.
Primjeri
1 59
Viefba 3&
UtapanJe dva slina harfa
.
harf J sakin nae ispred harfa .J utapa se u harf .J kojeg
izgovaramo sa tedidom: .J
Kada se
"'
harf J sakin nae.,prije harfa .!l, utapa se u harf .!l

kojeg izgovaramo sa tedidom: .!l.
l
kada se
t$ o
." ,..- o
.) Lj.Jj
;; tl
"
..
1 60
".,
",.
,.
o ".. ..........
Vrste zastajanja pri uenju
JJ I ;i
Ovo pravilo ukazuje na vrste zastajanja prouzrokovane odree

nim potrebama i shodno znaenj u koje se dobija zastajanjem na
kon odreenih rijei. Naime, zastajanje
(jJI) u Kur'anu uslov
ljeno znaenjem koje se nj im postie podijeljeno je na pet vrsta:

lazim (obavezno), tam (upotpunjeno), kati (zadovoljavaj ue), ha
sen (dobro), qabih (nepoelj no, runo). Stajanja u Kur'anu su na
ravno uzrokovana i spolj nim okolnostima i psiho-fizikim sta
njem, poput potrebe za vazduhom, kihanjem i sl. a kao takva dijele
se na etiri vrste: prinudno (idtirari), po izboru (ihtijari), ispitno
(ihtibari) i primjenjeno (intiari). Prinudno je zastajanje na koje je
ua prinuen, bilo zbog spoljnih okolnosti bilo zbog psiho-fizi
ke potrebe. Po izboru je zastaj anje koje ua sam izabere, ispitno
je zastajanje ono koje u ispitu trai uitelj od uenika, a primjenje
no zastajanje je u kojem se zastaje radi primjene uenja po drugim
qiraetima.
161
Vieiba 37
Obavemo zastatante iiiZimJ \j')U 1 ,JJ I
-
Ovo je zastajanje na rijei koj om se zavrava ciljano znaenje a
prije rijei koja nije u svezi sa prij anjim tekstom ni po znaenj u ni

jeziki. U Kur'anu se ovo zastajanje oznaava malim harfom
koji
stoj i iznad rijei na kojoj je obaveza stati.
Vieiba 38
UPOIPunteno zastaJanJa lllmmJ
- \ Wl ,JJ I
Ovo je zastajanje upotpunjeno u dva pogleda, u znaenju i u za

vretku teme koja je zapoeta u ajetu. Zato nosi ime upotpunjeno
zastajanje i naravno pripada vrsti dozvoljene stanke.
11
Prijevod glas i : Zaista e se odazva t i oni koj i uj u, a
onda
1 62
e se
Njemu v ra t i t i .
mrtve proivjet e
Allah, i
Vieiba 39
ZadovolJavaJue zastaJanJa llliDJ -
JL>JI .JJ I
Kada prilikom uenja upotpunimo jedno od osnovnih znaenja te

stanemo, a u nastavku ajeta postoji jo jedno znaenje, uinili' sino
zadovoljavajue zastajanje (kafi). I ovo je zaustavljanje dozvoljeno.
1 63
Vieiba 40
Dobro zastaianie lfiasenJ -
.JJ I
U ovom je sluaju zastajanje dobro i ispravno jer je znaenje po

stignuto zastajanjem dobro i ispravno, ali ne pripada osnovnom
znaenju koje nosi ajet. I zastajanje hasen pripada dozvolJenoj vr
sti stanke pri uenj u.
.:
,.
"' o
>,, ,, . '
".,
tl""
;;r-,.
. \
;"
Neispravno lnepoleiJnoJ zastaJanJa lqablfiJ -
;"
.JJI
Ovo je zastaj anje zabranjeno, jer se nj ime m ijenj a z naenje koje

nosi aj et ili unosi nejasnou i kontradikciju u nj egov sm isao.
Dakle, od prethod nih spomenutih zastaj a nj a , jedino je ovo nei
spravno, a haram je onome ko zastane elei postii drugo zna
enje aj eta.
1 64
Viefba 41
SpaiaJue hemze lhemzetu-1-va&IJ
}l oy
Kada naiemo na spajajue ( nestalno) hemze koje je prvi harf u

pojedinim rijeima, pri zapoinjanj u uenja od te rij ei uimo
hemze, a kod vezivanja s prethodnom rijeju prelazimo preko nje
ga ne uei ga.
Pri poinj anju, ako trei harf u rij ei nosi dammu, hemze i
tamo kao da nosi dammu, a ako nosi fethu ili kesru itamo ga kao
da nosi kesru.
U sedam imenica
(r-'1 ofl jl l JI 81 t:i l ) kada
dou bez odreenog lana i u infinitivima glagola od pet i est har,.

fova, spajajue se hemze ita sa kesrom.
"'
"'
J lj; 81
1 65
Spajanje bismille i sure -
tl
" J t.J>
Spajanje e'uze, bismille i dvije sure mogue je uiniti na etiri na

ina. Tri su dozvoljena, jedan nije.
Prvi je nain da uimo svaki dio posebno, dakle posljednji ajet
sure posebno, potom bismillu posebno i prvi ajet naredne sure
posebno.
Drugi je nain da se posljednj i ajet proui posebno, potom bis
milla uvee sa poetkom naredne sure.
Trei je nain da se uveu svi dijelovi, dakle posljednji ajet sure
sa bismillom i bismilla sa prvim ajetom naredne sure.
etvrti nain je da uveemo poslj ednj i ajet sure sa bismillom,
a da odvoj eno uimo prvi ajet sljedee sure. Ovaj nain nije doz
voljen jer se za posljednji ajet vezuje bismilla koja ne pripada toj
suri. A kako smo kazali, bismilla po rivajetu koji se koristi u naem
podneblj u je uinjena na poetku sura, osim sure Tewbe, a ne na
njihovom kraju.
Primjena
Dozvoljeno je da zavretak odreene sure okonamo na tri naina.
Moemo je okonati uenjem posljednjeg ajeta na kojem zastaje
mo te posebno uimo bismillu i potom posebno uimo prvi ajet
sljedee sure, ili uveemo bismillu sa prvim ajetom sljedee sure.
I trei nain je da zavravaj ui uenje odreene sure uveemo po
sljednj i ajet sa bismillom i potom bismillu uveemo sa prvim aje
tom naredne sure.
1 66
POJEDINACNA PRAVILA
Vieiba 42
Kada se staJe na riJei ui se kao da Je na nJoJ sokon
Kada pri uenj u zastanemo, izgovaramo rije na kojoj smo stali
kao da nj en posljednji harf nosi sukun, (osim ako rije nosi tenvin
en), npr. illa beer.
Vieiba 43
Okruglo 11 lmerbutel o kod staJanJa ui se kao hl

Kada pri uenju zastanemo na rijei iji je posljednj i okrugli harf
ta (o), izgovaramo tu rije kao da se zavrava sa harfom ha (A) sa

kin. Npr. pruit emo hudewwe rah meh.
1 67
Vieiba 44
Citanie dugih samoglasnika o. I kod staJanJa na riJei koia
se zavrava sa harfom J lli '-? .
Kada zastajemo 11-a rijei koja se zavrava sa harfom waw ili ja, ui
mo ga u svojstvu harfa koj i gradi duinu u trajanju od dva hare
keta. Npr. prouit emo
mewali.
1 68
Allahu la ilahe illa hu, ili we inni .hiftu
Viaiba 45
Duine pri zastaJanJu su dva. Cetiri ill est hareketa
Zastajui na ajetima, dozvolj eno je initi duinu od
dva (osim ri
jei koje je obavezno prouiti due), etiri ili est hareketa. Po..
trebno je koristiti istu duinu pri istom uenju bilo dva, ili etiri ili
est hareketa.
Dva hareketa
etiri hareketa
est hareketa
1 69
Viefba 46
Ako Je nad harfom teldld, naglalava se pri staJanJu
Kada zastaj emo na rijei iji posljednji ha rf nosi tedid, naglaavamo
tedid.
Viefba 47
UCenJe riJeCI sa tenvlnom nakon koie dolazi hemzetu+va11
Kada rije koja nosi
tenvin slijedi rije iji je prvi harf hemzetu-
1-val (spaj aj ue hemze), prvu rije izgovaramo dodavaj ui joj sa

moglasnik i, kao da nosi kesru. Npr. eh adunilhihu--amed, ili
adninilleti . . .
1 70
Vieiba 48
Elif koli se ui kad se staJe a u suprotnom ne ui
Kada se pri uenj u Kura'na naie na rije ij i je posljednji harf elif,
zastajui na njoj itamo i elif, ako preemo preko nj e, elif ne ita
mo. U treem dole navedenom primjeru pri zastajanju dozvoljena
su dva naina kod stajanja, da itamo elif ili da ga ne itamo nego
stanemo na harfu lam sakin.
Vieiba 49
ZaokruivanJe usana pri uenJu Ulmlml
U suri Jusuf nailazmo na rije
te'menna u kojoj prilikom izgov
aranja tedida na harf nun trebamo uiniti imam
zaokruiti
nakratko usne, bez promjene u zvuku harfova. Ovo je pravilo samo
vizuelno.
21
J u suf, ajet
ll.
171
Vieba 50
Naglaavanje sakin
kada u jednoj riJei doile priie harfova '-$ i J .

Harf nun () kad se nae
ba naglasiti pri uenju.
1 72
sakin u istoj rijei prije harfa '-? ili J tre
Vieba 51
Stanka lsekteJ u istom dahu u trajanJu od Jedne duine
Na pet mj esta u Kur'anu, kada na nj ima ne zastajemo, obavezno se

primjenjuje stanka u trajanj u od j edne duine, nakon koje u istom
dahu nastavljamo uenje. U posljednjem dole navedenom primje
ru dozvolj en je i drugi nain, da upotrijebimo pravilo utapanja dva
identina harfa. Stanka se ubiljeava znakom poput harfa sin (
...,.,
koji stoji iznad rij ei na kojoj se kratko zastaane.
....
2 74 .
-
11
El- Kehf, ajeti l i 2.

14 El-Qijiimc, ajet 27.
11 El-M uiaffifl'm, ajet 14.
16
Iii -sin, ajet 52.
n El- Haqqa, ajeli 28 i 2Cj.
1 73
Vieiba 52
ucenie riJei hin u atetu <L; J)
Obaveza je u narednom ajetu prouiti rije fihi sa dva hareketa sa
moglasnika i
-i
poslije spoj ene zamjenice
28L;I-e--
o J o ,.-
w
.. J-..
( 4.) .
-::r-7
Vieiba 53
Kada p osme zamJenice hu ( 4...) doae hari sa sukunom ne
primJenJuJe se duina spoJene zamJenice
Kada nakon zamjenice treeg lica
hu (4....) doe rije iji prvi harf
nosi sukun samoglasnik u uimo u trajanj u od jednog hareketa .
,.,
o ,; J
J , .d
"'
El-Furqan, 69.
1 74
<
::1 "' ,.,
.. ' f- J
Vieba 54
} ....
UenJe riJei U rijei
,. ,... } /
{jergahu lekum) uimo spojenu zamej nicu
s jednim hreketom samoglasnika
u.
Vieba 55
Uenje rijei aleJhullah < .& 1
Rije
alejh ui s e kao da nosi dammu n a kraju ako je slijedi rije
Allah.
Vieba 56
lmaletu elif lmehko riJ u aietu ( l,-: .&1 )
Harf
ra
.J
ui se mehko sa samoglasnikom
ha reketa.
19
Jo
(l)
koj i traje dva
Ez-Zumer, ajet 7 .
Hud, aj et 42.
1 75
Vieiba 57
o
1
U ajetu (""'"'"' l (bi'se lismu-l-fusuqu) ne ita se hemze ( ). a
Cltanje rijei
.
....
liim (J) ita se kao da ima kesru.

3l
J..
- J
'l
J o
r-'
l
/
"'
Vieba 58
Kada posliJe harfa koli uradi d uzinu dole hart sa sukunom
m spaJajue hemze ne primJenjuJe se duina
Kada nakon harfa koj i na kraju neke rijei gradi duinu, doe rije
iji je prvi harf spajajue
hemze, posljednji harf uimo u trajanju
jednog hareketa .
..9o
,..
_,
.-
_,-:JI i j
/
11
El-Huduriit, ajet
1 76
l l.
,...
- ..
/
..-
"
l i j
o:-> 1 j l
",
J
/
Vialba 59
Na Clta sa blsmma priJe uCenJa sura Et-TaWba
Nije propisano uiti bismillu na poetku sure Et-Tewbe, ovu s uru
ovako poinjemo uiti:
1 77
Pro p isno uenje K ur' ana
Adabi uenia Kur'ana

Uenje Kur'ana, kao jedan od najvrijednijih ibadeta, valj a ukrasiti i
ukazati mu posebnu vanost sa sunnetskim i mustehab radnjama.
Uenj e Kur'ana zahtijeva iskrenost prema Allahu, subhanehu
we te'ala, a to podrazumijeva da se nagrada oekuje samo od Nje
ga, elei Njegovu uputu. To praktino znai da je zabranjeno uiti
Kur'an za novac ili da bi lj udi vidjeli i uli l ijepa uaa, da nas Allah
sauva od toga. Poznat je hadis u kojem se kae da e se prvi baciti
u dehen nemsku vatru ua koji je uio Kur'an da bi ljudi kazali
kako lijepo ui.
Nakon iskrenosti treba uskladiti svoj odnos prema Kur'anu,
ispunjen potovanjem, sa svijeu da nas Allah vidi dok uimo.
Lijepo je imati abdest pri uenju Kur'ana, mada je dozvoljeno
uiti i bez abdesta, osim dunubu. eni koja ima mjesenicu je po
jaem stavu takoe dozvoljeno uiti Kur'an. To je stav velikog bro
ja uenjaka, a Ibn Tej mijje obrazloio je to slijedeim rijeima: Os
nova je dozvoljenost, a nema jasnih dokaza da je zabranjeno, na
dalje, mjesenica uglavnom traje nekoliko dana to je dug period
da se ne ui Kur'an, a Allah je naredio njegovo uenje. Takoe, nije
umjesna analogija sa dunubom koj em zabrana uenja traje rela
tivno kratko dok se ne okupa za nastali vakat namaza.32
Mustehab je oistiti zube misvakom, ili ih oprati etkicom i
pastom za zube.
Mustehab je da mjesto na kojem uimo Kur'an bude isto, a
najbolje je mjesto za uenje damija i vlastita kua.
Prije samog uenja treba prouiti e'uzu, shodno rijeima Uzvi11
EI-Fetawa, od Ibn Tej mijje, 2 1 /460.
1 78
Pro p isno uenje K ur' ana

enog: "A kada ui Kur'an zatrai zatitu Allahovu od prokletog
ejtana:'33 A ako poinjemo s poetka sure onda uimo i bismillu, s
tim da se ona moe prouiti i pri uenju sa sredine sure.
Najbolje je uiti Kur'an u sjedeem poloaju, sa skruenou i
razmiljanjem o ajetima, a nikakve smetnje nema uiti ga stojei
ili leei, jer se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a .v.s., uio Kur'an
leei na krilu Aie, r.a.
I na kraj u, molimo Allaha da nas uini iskrenim sljedbenicima
Njegove plemenite K njige, i molimo Ga da ovo djelo bude od ko
risti dini-islamu i muslimanima. Hvala Allahu Gospodaru svjeto
va i salavat i selam na posljednjeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s.
JJ
Prijevod znaenja sure En-Nali!, 98.
1 79
Transkripcija harrova
U nie navedenim tabelama slijedi transkripcija arapskih harfova
u latinina slova . Napomenut emo da se navedena transkripcija
razlikuje od meunarodne koja je pogodnija za englesko govor
no podruje. Naime, odabrali smo oznake za arapska slova koja je
lahko zapamtiti i koja su po izgovoru najblia slovima na bosan
skom jeziku.
l
......
..:.-
...:.,
.lo
l>
.)
.)
.)
..r
._t
"
.!l
e:
e.
e.
t_
'
TranskripciJa vokala
1 80
..r
...r'
-?
Tabela ishodita i osobina hartova

umnost
(el-hems)
zvonkost
(el-dehr)
e-idde
(jaina)
er-retlawe
(mehkoa)
et-teweuut
(sred.ja.)
el-istifal
(tankost)
el-ist'ila'
(krupnoa)
el-infitati
(otvorenost)
el-ilbaq
(zatvorenost)
el-iilaq
(tenost)
el-i1mat
(zapreka)
Harf
Ishodite
l.e
donji dio gl'ia
zvonkost
jaina
tan kost
otvore nost
zapreka
.,.. _ b
obje usne
zvonkost
jaina
tan kost
otvorenost
tenost
.:.. - t
b ije n uz korijen sjekutia
or nj i dio j ezika prilju-
um nost
jaina
tankost
otvorenost
zapreka
.!J . s
gornji dio jezika i vrhovi

gornji h sjekutia
um nost
mchkoa
tankost
otvorenost
zapreka
<: - d
sredina j ez ika
z vonkost
jaina
tankost
otvorenost
zapreka
e - li
srednji dio grla
um nost
meh koa
tan kost
otvorenost
zapreka
t -h
gornji dio grla
um nost
mehkoa
krupnoa
otvorenost
zapreka
gornji dio jezika priljubijen uz korijen sjeku tia
zvon kost
jaina
tan kost
otvoren ost
1.apreka
j<Z
gornji dio jezika i vrhovi

gornjih sjekutia
zvon kost
meh koa
tankost
otvorenost
zapreka
;- r
vrh jezika i nepca
zvunkOst
r d jai na
ta nkost
otvorenost
tel' nost
n k os t
meh kou
lan kost
otvorenost
zapreka
Sum nost
meh koa
tan kost
otvorenost
zapreka
tvo renost
zapreka
-d
j-
z vo
s e .
gornji dio jezika uz gornj e i donje sjeku tie
J' . s
gornji dio jeziku uz gor-
..; .
sredina jezika
umnost
meh koa
tan kost
....... .
gornji dio jezika uz gOl'nje i donje sjekutie
umnost
meh koa
krupnoa
zatvorenost
zapreka
zvon kost
meh koa
krupnoa
zatvorenost
zapreka
jaina
krupnoa
zatvorenost
zapreka
meh koa
krupnoa
zatvorenost
zapreka
..;:. :g
J. . !
..b . !
nje i donje sjekutie
lijevi rub jezika pri lj

bijen uz kutnjake
u-
gornji dio jezika prilju

bijen uz korijen sjeku tia
j k i vrhovi
gornjih sjckutia
gornji dio ez i a
zvon k
os t
zvon kost
181
Harf
Ishodite
umnost
(el-hems)
zvonko st
(el-dehr)
e-idde
Uaina)
er-reJlawe
( meh koa)
et-tewe.uu1
el-istifal
(tankost)
el-ist'ila'
(krupnoa)
el-inlitah
(otvorenost)
el-i!baq
(zatvorenost)
el-ltlaq
(tenost)
el-i1mat
(zapreka)
(sred.;a.)
t - 'a
srednji dio grla
zvonkost
sred. jaina
tan kost
otvorenost
zapreka
t - li
gornji dio grla
zvonkost
mehkoa
krupnoa
otvorenost
zapreka
...; - f
unutranji dio donje usne i

vrhovi gornjih sjeku tia
um nost
mehkoa
tankost
otvorenost
tenost
.j - q
Izmedu donjeg dijela jezika i

gornjeg dijela grla
zvon kost
jaina
krupnoa
otvorenost
zaprek a
donji dio jezika prije ishodita harfa J
um nost
jai na
tan kost
otvorenost
zapreka
vrh jezika i prvi dio desnog

ruba pri ljubljenog uz sjekuti
e i kutnjak
zvonkost
sred. jaina
tan kost
otvorenost
tenost
r - m
obje usne
zvonkost
sred. jaina
tan kost
otvorenost
tenost
w-n
gornji dio jezika priljubljen

uz nepce
zvonkost
sred. jaina
tankost
otvorenost
tenost
.. - h
donji dio grla
um nost
meh koa
tan kost
otvort_)nost
.apreka
obje usne
zvon kost
meh koa
tankost
otvorenost
laprtka
sredina jezika
zvon kost
rneh kot.l
tan kost
otvorenost
zapreka
.!) _ k
J-1
".j
1 82
Tabela osobina harfova

H.
Piskavost
(a fir)
.......
Odskakanje
(qalqala)
Rastezljivost
(lin)
Devijacija
(inhir:if)
Nazalizacija
( gunne)
itanje
(tefei)
Dugotrajnost
(isti!ile)
DA
DA
t.
J
DA
DA
DA
DA
..r
DA
..;
Vibriranje
(tekrir)
DA
DA
DA
.1
DA
...,
DA
DA
DA
r
.)
DA
DA
.;
DA
1 83
Iz recenzije
Nasuna potreba irokih muslimanskih masa, posebno u dana
nje vrijeme iskuenja, jeste da se drui to vie sa Kur'anom, uei
ga, prouavaj ui, razumijevaj ui, radei po Allahovim, s.w.t., upu
tama i slijedei Njegove propise. Put do toga je upoznati pravil
no uiti Kur'ani kerim primjenj ujui tedvidska pravila u prak
si. Ovo djelo na lahak, pristupaan i jednostavan nain vodi nas
ka tome, a navedeni primjeni olakavaju shvatanje mnogobrojnih
razgranatih tedvidskih pravila. Posebno je bitno to to se na po
etku, u nekoliko podnaslova, objanj avaju arapski harfovi, tako
da onaj koji prije nije dolazio u kontakt sa nj ima ima priliku da
ovlada itanjem.
Prema cilju neke nauke odreuje se i njena vrijednost i va
nost. Ostavljamo itatelju da razmisli o vanosti Kur'ana i vanosti
nauke koja olakava njegovo uenje.
Valja napomenuti da je prednost ovog djela o tedvidu njego
va jednostavnost i praktina strana, kako teorija ne bi bila sama
sebi cilj.
Hfz.mr. Muhammed Pora
1 85
SADRAJ
IDIZA ZA TEDIVID l KIRAETE
PREDGOVOR
SU FARA
Arapski hartovi i nain pisanja
13
Prva grupa
16
Druaa arupa
11
Trea arupa
18
Cetvrta grupa
19
Peta arupa
20
Hartovl lloll se velu samo s desne strane
23
Harelletl - samoglasnici
24
Sullun 1 teldld
25
Dual samoolasnlci
26
Tenvtnl
Tedvid - propisno uenje Kur'ana
21
29
oennlciJa tedlvlda
31
Propisi prlmJene tedlvlda
33
CilJ tedlvlda
33
VriJednost uCenJa Kur'ana
34
Vrste lpravtlnogJ uCenia Kur'ana
35
Melodloznost pri uCenJu 1 uiJeplavanle glasa
35
NaiCele arJelke pri uCenJu
37
1 87
ISHO BISTA HARFOVA
41
Tri su losnovnaJ lshodilta harlova
OSOBINE l NACl N IZGOVORA HARFOVA
43
49
1. Osobine podiJelJene prema uzaJamnim suprotnostlma

lllfat mutedlddeJ - oL.a.:.LI GLQ..al l
51
3. El-lslllll l el-lsflla' -
.)k;.... 'l/l , J'll l
4. El-ltbaq l el-lnHIIfi - r'll l , 'll l
53
5. El-lzllq 1 e1-11mlt
54
0 , 'll
6. ElSatrr lPiskavosu -
1. EI-Qalqala lodskoCnosU - 4lili.l l

8. El-lin lrasteziJivosU
-:JJ I
9. El-lnfilrll ldeviJaciJaJ -
..31_,:>U'll l
54
54
55
55
10. Et-Tekm lVIbrlranJeJ - Y.
55
11. EI-Gunne lnazalllaciJaJ -
55
.w.11
12. Et-telelll lllltanJeJ -
56
VJefba 1
Izgovor l lshodllta harlova
58
87
PRAVIlA UCENJA KUR'ANA
Krupno IzgovaranJe harlova -

Mehko IzgovaranJe harlova -
1 88
53
;11
89
92
sunCeVI I mJeseCevl harlovl
94
sunCeVI harlovl - -.3,1
94
MJeseCevl harlovl - _r<>AJI ..3,_r>JI
96
Propis ucenla isti'aze i blsmllle
98
Pravna uCenJa nun saklna i tenvina
100
Nun sakln
100
Tenvln
100
l UtapanJe lidglmJ - r!
101
UtapanJe uz nazallzaciJu l r!J
101

103
UtapanJa lldalmJ baz nazallzaclla -
ll SkrivanJa llhfa'J - .
105
IV IsticanJa lllhlrJ - J
109
111 PromJena (lqllbJ - ""')(91
107
Pravila uCanJa mim sakln
111
1. usneno skrivanJa llbla' lalawiJ
111
UtapanJa ldantiCnlh harlova
113
Udglm mlslaJnJ .J:UI r.)
113
UtapanJa ldantiCnlh harlova lldalm mlilaJnJ
114
lsUcanJa harta mim lilblr lalawiJ
115
lsUcanJa harta mim lllhar lelawiJ
116
Pravilo udvostuCenlh lmuladdedeJ non lJ 1 mim lfl
111
Pravilo poJaCnlh lmuleddadeJ nun CJ 1 mim lfl
118
PuckatanJa lqalqalaJ - lli..l..A..J I
119
Duline -
121
.)_9-U.I
l Osnovna lobiCnaJ dolina

ObiCna dolina - .u.1
wl
122
123
Bulina spoJena zamJenica lmedd III& IUUraJ

KompazaciJska duflna lmedd 'IWatiJ- J>
J..o
Potvraana dullna lmadd tamlllnJ - J..o

ll Izvedena duflna
""'?JI
wl
124
126
129
130
1. Duline prouzrokovan& hamzatom
130
sastaVlJena dolina lmedd munesiiJ -
130
SastavlJena lill obavaznaJ duflna -
131
L,."""" l yi) J.a;.l,l J.l,l
RastaVlJena duina lmedd munlestiJ -
J..aU I J.l,l
132
Velika duina spoiena zamientce lmadd lll& kubriJ
134
2. 1ZVedene dUline prouzrokovane sullUnom 111 teldldom
136
Bulina prouzrokovan& udvostruCentm harfom

lmedd llllm kallml musaqqaiJ - JA!.l.l rjWI J.l,l
136
Obavezna duina sa poJaCanlm harlom u riJeCI
137
Dolina prouzrokovan& sukunom
1 89

(medd llzim kellml mubaftefl
l l rjWI .ll i
138
Duina riJeCI na koJoj se stale lmadd 'arld ll-s-sukOnJ
140
Duina harfova Rn: wlw l JI lmadd DnJ
142
Duina rastezanJa harfa
143
J..o
Duline harfova s poCetka poJedinih sura
144
Duina alila lmedd elllaU - H lT"
145
Duina harfa koJI uradi utapanJe

lmedd llzlm fiarfl museaaall
14&
Duina harta koli ne uradi utapanl8

lmedd llllm fiarll munanen
147
Izgovor Imena Allah
148
Izgovor harfa rl
150
Krupan Izgovor harfa ra
151
Mehkl lzaovor harfa rl
152
Pravila ldentiCnlh, siiCnlh 1 hartova sa Istim ishodlltem 154

154
Pravilo dVa ldentiCna harfa lldalm mutemlslleinl
Pravilo dVa harfa lstoa lshodllta lfiukm mutedlnlseJnJ 156

UtapanJe dva siiCna harfa lidalm mutealrlbelnJ
159
Vrste zastaJanJa pri uCenJu
161
- Ul3;JI tl ,ii
Obavezno zastaJanJa lllzlmJ - rjWI Ul3;JI
162
UpotpunJeno zastaJanie ltlmmJ
162
zadovolJavaJue zastaJanJa lkllll
u1 ....Q3;J I
-
ts:! l ....Q3 ;J I
163
Dobro zastaJanja lfiasenJ - Ul3;JI
164
Neispravno lnepoeljnoJ zastaJanja laablfiJ - Ul3;JI

SpaJaJue hemze lhemzetu-1-vaIJ
SpaJanJe blsmille l sure - J l ,.. i
J..o l
164
o :,....a>
165
166
167
POJEDINACNA PRAVILA
Kada se staja na riJeCi ui se kao da je na nJoJ sukun
167
Okrualo tl lmerbuteJ
167
kod statanJa oCi se kao hl
Citanle dugih samoglasnika o, I

kod staJanJa na riJeCI koJa se zavrlava sa harfom , lli -? 168
Duline pri zastaianju su dva, etiri lll lest hareketa

1 90
169

Allo Je nad harfom teldid, naulalava se pri stajanJu
Uenje rijei sa tenvlnom nakon
koJe dolazi hemzetu-1-vasl
Elll koli se ui kad se staJe a u suprotnom ne ui
zaokruflvanJe usana pri uenJu UlmlmJ
NaulalavanJe .; sakln kada u Jednol riJei
dole priJe hartova 9 l
.
110
110
111
.111
112
Stanka lsekteJ u Istom dahu u traJanJu od Jedne duline 113

UenJe riJei nhi u aJetu l;
Kada posliJe zamJenice hu l<Ll dole hart sa sullunom

ne primJenJuJe se duflna spoJene zamJenice
114
114
UenJe riJei .;.::,
115
lmaletu elll lmehllo riJ u aietu l .r."-" .u.11 J
115
UenJe rijei aleJhullah l.u.11 J

CltanJe riJei
Kada posliJe harta koli uradi dolinu

dole hart sa sukunom lli spaJaJue hemze
ne primJenJuJe se duflna
Ne ita se blsmllla priJe uenJa sure Et-Tewbe
Adabi uenJa Kur'ana
TranskripciJa hartova
TranskripciJa vollala
Tabela lshodllta l osobina hartova
Tabela osobina harlova
Iz recenziie
115
11&
116
1n
118
180
180
181
183
185
191

Propisno Ucenje Kur&#39;Ana

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Propisno Ucenje Kur&#39;Ana

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nedim Harai

Adabi uenja Kur'ana,sufara i tedvid

hfz. Nedim Harai, prof.

PROPISNO UCENJE KUR'ANA

Propisno uenje Kur'ana

Propisno uenje Kur' ana

takoer, njegovo uenje nosi mnogobrojne nagra

de, kako se to u hadisu kae, za svaki prouen harf deset sevapa.

tedvidi. Naalost, osim o qiraetu ri

vajet Hafsa od Asima, a koji se iskljuivo prakticira kod nas, malo

vjerodostojno i nijedan nije vrijedniji od drugog.

Namaz je ispravan kada se ui bilo koji od vjerodostojnih

Sami su naini uenja Kur'ana kao i nauka ustanovljeni od Allaho

- propisa koji se doslovno uzimaju iz poslanikih po

stupaka, a koji su preneseni

predajom (koju prenosi

toliki broj prenosilaca iz generacije u generaciju da je nemogue

Propisno uenje Kur'ana

ahad tj. da se prenosi vjerodostoj nom predajom preko

pojedinca i da zadovoljava spomenuta dva uvjeta, poznata su jo

nja same materije plod je praktinog predavanja koja su drana na

fi 'ulumi-1-Kur'an. od Suju!ija. 1/21 O.

Propisno uenje Kur'ana

Propisno uenje Kur'ana

Solara i pisanje arapskih harfova

sna na lijevo. Od toga se dvadeset dva harfa veu sa obje strane,

nja harfova jedan je od osnovnih uvjeta brzog i valjanog uenja

(rezeqa) sastavljena je od tri harfa koja se piu neuvezano jedni s

(zaj), koja se ne veu

J (qaf) vee se s obje strane, ali kako je pred

nj im harf koj i se ne vee s lijeve strane, on ostaje samostalan.

Naravno, latinica i latinina pravila su potpuno razliita od arap

Propisno uenje Kur'ana

Propisno uenje Kur' ana

Napomenu t emo da se harf ta kada doe na kraju rijei, uglav

ako je uvezano s prethodnim harfom, u ovom:

uvezan s prethodnim harfom

dim C: Zajedniki im je "stomak" ij i se vei dio pie ispod ne

Propisno uenje Kur'ana

'> ,.> '"" '""

su cjelokupni iznad nevidlj ive linije, s tim da im se podnoje tijela

ra - J waw - J zaj j, dvije treine nj ihovog ti

jela, koje je inae cjelokupno u obliku luka, pie se ispod horizon

esti je harf ha - A koj i je uvrten u ovu grupu zbog srodnosti

samostalan i na poetku rijei, podnoje

njegovog tijela je na horizontalnoj liniji.

Propisno uenje Kur'ana

C.J C.J C.J

C.J "J "J

Izgled harfa shodno poloaju u rijei

t..$ , min- , qaf- J, gad

, a zajedniki su im tijelo harfa

i "stomak" ije se dvije treine piu ispod, a preostali dio iznad ho

Pro p isno uenje Kur'ana

pie ispod horizontalne linije pisanja, a kod preostalih pet

.!J pie izlomljen, a kod harfa mim se

nain pisanja harfa kada doe samostalno

Propisno uenje Kur'ana

Nain pisanja harfova kada se pojavljuju samostalno

Nain pisanja harfova na poetku rijei

Pro p isno uenje Kur' ana

Nain pisanja harfova u sredini rijei

Naini pisanja harfova na kraju rijei

..l " 4 " .J

Propisno Ucenje Kur'Ana

Propisno Ucenje Kur'Ana