Professional Documents
Culture Documents
Tedzvid - Pravila o Ucenju Kur'Ana Za Studente FIN-A
Tedzvid - Pravila o Ucenju Kur'Ana Za Studente FIN-A
ZA IZDAVAA:
SELIM }ARKO
RECENZENTI:
LEKTOR:
MIRZET HAMZI
KOREKTOR:
ZIJAD LJEVAKOVI
DTP:
EL-KA LEM
TEHNIKO UREENJE:
AIDA MUJEZIN
DIZAJN KORICA:
TARIK JESENKOVI
TAMPA:
MIZANTUZLA
ZA TAMPARIJU:
ADIL PEZEROVI
SARAJEVO, 1997.
TIRA 3000
CIF-Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna 1 univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine,
Sarajevo
UDK297.18
FAZLI, Fadil
TEDZVID
PRAVILA o
UENJU
-------------------
KuR'ANA, A..
za studente Fakulteta islamskih nauka
ELKALEM
PREDGOVOR
PREDGOVOR
~JI~JIJJI~
.i'
""
...
".
""
...
TEGWlD
Napomene:
l) O transkripciji
~(s)
~
a) Konsonanti:
s z r
<.f<.f
g (z)
~
.:>
y G)
w (v)
<.S
r J
l k
!.1
g (d) ! (s) t
..;..,
g (g) '(ajn)
q (k) f
J
..:..,
~(z)
j;
H t) 4 (d)
J,
./
Vokali i nunacija:
kratki - '
'
l _'
nunacija
~
u e/a
u a
in un en/an
PREDGOVOR
4) Kratice i znakovi
a.s.
'aleyhisseHim
a..
'a~Imuan
dr.
drugo
d.. gelleanuhu
g.
godina
h.
hazreti
ibid. ibidem (u istom djelu)
itd.
i tako dalje
npr. na primjer
>
prelazi u
<
izvedeno od
=
znai
o.c.
r.a.
sl.
slino
str.
strana
sv.
svezak
tj.
to jest
tekst prije poinje ili tekst se nastavlja
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
PRVI
DIO
-UVOD
-lMAM 'A~IM I NJEGOV RAWIYA J:IAF~
-IZGOVARANJE ISTI'AJ)E
-UENJE BESMELE
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
UVOD
UVOD
Na poetku uenja Kur'ana, a.., a prije nego to se izgovore isti 'acja i be
smela, preporuuje se uenje ove dove:
t;
.,.
.".
"
,.,.",.
,.".
". .",
Si ."
o~
o .",.
".
o '1 ,..."".
.,...
."
'!J"'"'
"'
o o; ." "'
.".
o o;."
TEGWlD
l)
Rije
Jeziko znaenje
tegwfda (tedt.vrda)
izmeu
1 Dr. Kemal Mul)ammed ai-Mehdi, Tegwldu-1-Qur'iini min ~uli edii'ihlwe wuguhi i'giizihl, Kairo, 1988., str.l4.
21bid, str.!!.
12
UVOD
3) Defmicije tegw'ida
Tegwfd je kur'anska disciplina koja se slui fonetskim zakonitostima i
ali se ne svodi samo na ovu oblast, i ne iscrpljuje se na njenom
polju istraivanja. Uloga ovjeka u nastanku tegwidske znanosti je transmisio
na, a njegova znanstveno-kreativna uloga svodi se samo na to, da ve postojee
(objavljene) norme sistematizira, definira i metodoloki iznijansira. O tegwfdu
dostignuima,
4 Mr. Mesud Hafizovi, Zbornik radova ITF u Sarajevu, 3/1990, Fonetske studije u ranom periodu Islama, str.l28.
6 Nestalne akustike osobine glasova najbolje se mogu pratiti kroz asimilaciju, nazalizaciju, preobrazbu glasovnih
svojstava i sl.
7 Tegwfdu-1-Qur'iin ... str. 12.
13
TEGWlD
znaenje,
a u naj
I definicija:
"Tertfl (tegwzd) je pravilno i precizno izgovaranje glasova, i poznavanje
(i praktina primjena) pauzalnih formi (Et-tertllu tegwidu-1-Q.uriifi we
ma 'rifetu-1-wuquf). " 8
n definicija:
"Tegwzd je znanstvena disciplina koja izuava izgovomo-akustiku bazu i
njene centre u kojima glasovi nastaju, ~ koji opet u uzajamnoj vezi proizvode
vie akustikih varijanti i nijansi, kao to su: nazalizacija, asimilacija, na
glaenost i nenaglaenost glasovnih osobina, duine i produavanje vokala, al
ofoni (varijante izgovora) vokala, kao i sve ostale pojedinosti koje su vezane za
uenje Kur'ana, a.." 9
m definicija:
"Tegwzd je umijee recitiranja (uenja) Kur'ana, tako da svaki suglasnik
postie svoju punu zvunost i da se istodobno izgovara bez napora ili pretjeri
vanja... Pored prouavanja artikulacije suglasnika, on se bavi poznavanjem za
kona koji odreuju stanku (imalu) ili prijevoj glasa ii u glas z, te kontraho
vanje."10
IV definicija:
"Tegwzd je kur'anska ortoepija (pravilno izgovaranje glasova) koja
izuava sve relevantne i irelevantne finese i nijanse artikulacije konsonanata i
vokala, njihovu uzajamnu vezu i uticaje koji se posredno ili neposredno reflek
tuju na znaenje, smisao, pouku i poruku kur' anskih ajeta. Praktina izvedba
efektivno se odraava i na specifino-melodijskom planu (tengim), pri emu se
moraju poznavati i primjenjivati kako primarna, tako i sekundama pravila i kri
terijumi, to opet zavisi od uroene sposobnosti, dugotrajne vjebe i odgovor
nosti svakog pojedinca." 11
U svim navedenim definicijama naglaava se precizno izgovaranje glaso
va, o emu treba posebno voditi rauna, u toku uenja Kur'ana, a..
8 Ovu definiciju je izrekao H. Alija, r.a., tumaei 32. ajet sure El-Furqlin (eyb Mal}rniid ljalll El-I:Iu~ari, Me'a-l
qur'iini-l-kerlm, Kairo, 1965, str. 37.).
9 El-ltqiin ... o.c., str. 132.
l ONerkez Smailagi, Leksikon/slama, Sarajevo,
ll Ova definicija je pokuaj da se objedini
14
klasino
UVOD
15
TEGWlD
5) Podjela tegw'ida
U toku objave Kur'ana, a.., melek Gibril je nauio Muhammeda, a.s.,
praktinoj primjeni tegwidske znanosti koja do tada nije bila poznata meu
Arapima.
Allahov poslanik je nauio ashabe izgovoru i razumijevanju kur' anskih
rijei, a oni su kao misionari, putnici ili trgovci, steeno znanje iz oblasti
tegwida i drugih islamskih disciplina prenosili na sljedeu generaciju.
irenje Islama meu nearapske narode, podstaklo je islamske mislioce da
i u pisanoj formi sublimiraju, definiraju i metodoloki utemelje ve postojee
~).
meusobno
ne zamijene
slijedee
~).
(Q !! h), (d <;(), (g z
14 Kao primjer nedozvoljene pauzalne forme, moe posluiti i ovaj ajet: O vjernici, nemojte obavljati namaz u pija-.
nom stanju... (En-Nisa 43). Ukoliko se pauzira poslije rijei namaz, onda se dobije sasvim pogreno znaenje, po kome
se vjernicima zabranjuje namaz. Meutim, namaz je nareen, a zabrana se odnosi na osobe koje su u pijanom stanju.
15 EI-Burhiinufitegwldi-1-Qur'tin, o.c. str. ll.
16 U hadisu koga prenose: Ebii Dawiid Nesa'i i Ibn Mage, Muhammed a.s. kae: "Uljepavajte
a., vaim glasovima" (Me'a-1-Qur'tini-1-kerlm, o.c., str. 68.).
16
uenje
Kur'ana,,
UVOD
a)Kur'in
Allah, d.., nareuje: Izgovaraj Kur'an paljivo (tert'flom). 19 To znai:
ui ga pravilno i precizno, paljivo i odgovorno, smireno i skrueno, raz
miljajui o kur' anskim poukama i porukama. U citiranom ajetu, rije rettil
(izgovaraj, ui) pojaana je infinitivom tert'fla. Cilj ovakvog naina izraavanja
je razvijanje interesa za pravilnim uenjem Kur'ana, a u isto vrijeme i elja da
se ivi po njegovim uputama. Naredba u navedenom ajetu je u kategoriji
wagiba (obaveze), zato to je tertfl (preciznost, nadnaravnost, mudrost,
savrenost) svojstvo Kur'ana, a.., kao to se kae u ajetu: I mi ga sve ajet po
ajet objavljujemo (tertflom). (El-Furqan, 32)
17 Tegwidu-l-Qur' iin ... str. 13-14.
18 Et-Tewba- 122.
19 El-Muzzemmil- 4.
17
TEGWlD
b) Sunnet
Drugi izvor koji govori o obavezi primjene tegwida su hadisi Mohamme
da, a.s., i njegov sunnet. Prema vjerodostojnim predajama, Poslanik je rekao:
"Uite Kur'an arapskom melodijom i tonovima. " 20
Kada se uzme u obzir daje on objavljen na arapskom jeziku, onda je sas
vim jasno da mu jedino i odgovara melodija i tonalitet dotinog jezika. U tom
smislu nisu dozvoljeni niti mogui bilo kakvi muziki uticaji, niti se uenje
moe podvesti pod bilo koji anr u muzici.
S druge strane, Mohammed, a.s., je nauio ashabe primjeni pravila
tegwidske znanosti, a oni su to svoje znanje prenosili na mlau generaciju. U
predajama se navodi da je 'Abdullah ibn. Mes 'ud uo nekog ovjeka koji je
uei Kur'an, a.., u rijei lil-fuqara'i21 ispustio duinu el-mute~~il, pa gaje up
ozorio, rekavi mu: "Allahov poslanik nas nije uio da tako izgovaramo duine
vokala." Potom je 'Abdullah ibn. Mes'iid prouio ajet u kome se nalazi naved
ena rije, primjenjujui pravilo o produavanju vokala. Dakle, u ovom drugom
izvoru imamo kao argument i Poslanikove rijei, a i njegovu praksu.
e) Igmi' (idma)
Trei izvor, prema kome je obavezno primjenjivati pravila tegwidske
znanosti, je Igma'. To znai da su svi islamski mislioci suglasni da se Kur'an,
a.., mora uiti onako kako je objavljen, tj. tertilom. Ovaj termin podrazumijeva
obavezu primjene pravila tegwida. 22
Poetnici u uenju, naroito u prvoj fazi obrazovanja iz ove oblasti, mo
raju imati mentora koji e ih praktino uvjebavati primjeni tegwidskih pravila.
Samo na ovaj nain, potom svakodnevnom vjebom i samodisciplinom,
poetno znanje iz ove znanosti moe se savladati i za krae vrijeme. Da bi se
dostigao visok stepen u uenju Kur'ana, a.., pored studioznog i dugotrajnog
izuavanja tegwida, potrebno je baviti se i ostalim islamskim disciplinama.
Najvrednije je ono uenje u kome uestvuju: jezik, razum i srce. Je
zik uva ispravnost glasova, razum tumai njihova znaenja, a srce uva
njihove upute, savjete i opomene. Dakle, jezik izgovara, razum spoznaje, a
srce pouke prima.23
20 Tegwid uva kur'iinsku (objavljenu) melodiju (tengim) od uticaja bilo kojeg anra u muzici, na bilo kojem pros
toru, i u bilo kojem vremenu. U tom smislu treba shvatiti preporuku u navedenom hadisu.
21 Et-Tewba - 60.
22 Tegwldu-l-Qur'iin ... str. 15-17.
23J:Iusni eyb 'U1miin, lfaqqu-t-tiliiwe 'alii riwiiyeti ljaJ~ 'an 'A~im we Qiilun we Wer we-d-Duri, Aman, 1990.,
str.23.
18
UVOD
sljedee:
19
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
n
IMAM 'A~IM I NJEGOV RAWIYA l;IAF~
Od sedam mutewatir (potpuno vjerodostojnih) verzija uenja Kur'ana,
a.., u svijetu se praktino primjenjuju samo etiri verzije. Veina muslimana u
svijetu, meu kojima smo i mi sa ovih podruja, ue Kur'an, a.., prema verziji
imama 'A~ima i predaji njegovog uenika i rawiye (prenosioca) I:Iaf~a. U jed
nom dijelu Sjeverne Mrike, muslimani slijede qira'et (verziju) imama Nafi'a
El-Medeniya i riwayet njegovih uenika Qaliina i Wera. U pojedinim dijelovi
ma Sudana i Jemena, Kur'an, a. ., ~ ui po Ebii 'Amrovoj verziji koju prenosi
Ed-Diirt. 25
l) Imam 'A~im b. Ebi En-Negiid
U qira'etu Kur'ana, a.., na imam je Ebii Bekr 'A~im b. Ebi En-Negiid
El-Esedi. U izvorima se ne navodi mjesto i godina njegovog roenja. Zna se da
je ivio u Kuti, a preselio je na Ahiret 127. g. po Higri. A~im pripada genera
ciji tabi'ina. Na imam je svojevremeno u iroj regiji bio jedan od najboljih
poznavalaca arapskog jezika, tegwida i drugih islamskih znanosti, a osim toga,
imao je i lijep glas. Slovio je kao najbolji qariya svog vremena. Ebu-Ishaq Es
Sebi'i je za njega rekao: "Nisam uo nikoga da tako dobro ui Kur'iin, a..,
kao
'A~im."
21
TEGWlD
2)
l:laf~
b. Suleyman
22
IST/'Al)A I BESMELA
Ill
ISTI'AJJA I BESMELA
Uenju
l) Verzije isti'i4e
Izgovaranje isti'age temelji se na Kur'anu, a.., i sunnetu Muhammeda,
a.s., Allah, d.., kae:
ui
23
TEGWlD
Tekst isti'age moe biti i dui i krai. U svom Giimi'u El-~ulwanl kae:
"Isti'aga nema odreenu formu koja bi bila obavezujua, pa ko hoe neka je
proiri, a ko eli da je skrati i to mu je dozvoljeno."
U Sunenu Ebii Dawiida nalazi se hadis koga prenosi Gubyer b. Mufam,
a prema ovoj predaji, jedna od verzija isti 'age glasi:
_;:J
_;:J
33.
...
...
Uenje i prouavanje
34Ibn. Ketir, TefsTru-1-Qur'iin, I sv., Kairo, (bez_ godine izdanja), str. IS.
24
ISTI'ApA I BESMELA
2) Da li je isti'i4u obavezno
uiti
36 En-Nal)l- 98.
37 En-Niiri E~-~afiiqisi, Gaytu-n-nefi'i fi-1-qirii'iiti-s-seb'i, Ma\ba' Mus\afii El-J:Ialebi bi Mi~r. 1304., g. po Higri,
str.l9.
381bn Ke!ir, Tefslr, sv. ill. o.c. str. 586.
25
TEGWlD
ui
26
ISTI'Al)A I BESMELA
4)
Uenje
isti'a4e glasno i
beujno
27
TEWiD
5)
Uenje
najee ini.
28
UENJE BESMELE
IV
UENffi BESMELE
50Ajet30.
29
TEGWlD
svih sura, izuzev sure "Et-Tewba". Zato se ona izvan namaza ui ispred sto tri
naest sura. 53
Ne ulazei u tefsirska tumaenja ovog pitanja, treba napomenuti da su
ona ostavila traga i u qira' e tskim verzijama.
l) Izgovaranje besmele na poecima kur'anskih sura
Kako je napomenuto, besmela je napisana na poecima sto trinaest sura.
Prema pojedinim miljenjima ona se moe i izostaviti ukoliko se izmeu dvije
sure primjenjuje kontekstualna forma (vezivanje sura). Imajui u vidu rasprave
meu mufessirima i uzimajui u obzir injenicu da je besmela napisana ispred
svih sura (osim prije sure ,,Et- Tewba"), meu imamima qira' eta i njihovim
uenicima postoje tri miljenja, a to su:
a) Besmelu treba uiti na poetku svih sura (osim ispred sure ,,Et
Tewba"). Ovaj stav zastupaju imami: Ibn Ketir, Kisa'I, 'A~im i Qaliin (rawiya
imama Nati 'a). 54
Prema predaji koju prenosi El-Mekki, ovoj grupi pripada i imam Nati'. 55
Spomenuti imami ue besmelu na poetku svih sura (osim prije sure ,,Et
Tewba"), zato to je ona u svim mu~Q.afima napisana. Prenosi se daje H. Aia,
r.a., rekla: "Prouite sve to se nalazi u mu~!Jafu. "56
Sasvim logino pitanje postavlja Ibn Omer kada kae: "Zato se ne bi iz
govaralo neto to je napisano u mu~!Jafu?" Drugim rijeima, sve to pripada
kur' anskom tekstu, ili je za njega neposredno vezano, treba prouiti. Na osno
vu ovog miljenja, Ebii Tahir zakljuuje, da je izostavljanje besmele isto kao
kada bi se izostavila neka druga rije ili ajet iz Kur'ana, a.. 57
b) Prema drugom miljenju, besmelu treba uiti, ali se ona moe i izosta
viti, posebno onda kada se primjenjuje kontekstualna (vezujua) forma, s tim
da izmeu pojedinih sura treba prekinuti glas, a zadrati dah (sekta). Ovo pra
vilo primjenjuju imami: Ebii 'Amr, Ibn 'Amir i Wer (rawiya imama Nafi'a). 58
El-mulel]l]a~u-1-mufidufi
30
El-l:lalebi bi
Mi~r
1347., g. po
Mu~~
UENJE BESMELE
2) Izostavljanje besmele na
poetku
sure ,,Et-Tewba"
poetak
i zavretak oznaeni su
dijakritikim
znakom (
uenje.
31
TEGWlD
32
UENJE BESMELE
Izmeu sura "El-EnfiH" i "Et-Tewba" mogue su u pauzalna (waqf) i
kontekstualna forma (wa~l). U qira'etima Kur'ana, a.., pojavljuju se sljedee
varijante:
a) Pauzirati poslije sure "El-Enfiil", a potom nastaviti suru ,,Et-Tewba",
uz mogunost uenja isti'age, ali bez besmele.
b) Kraj prve i poetak druge sure prouiti u jednom ritmikom dahu,
primjenjujui pravilo sekte.
e) Primijeniti kontekstualno formu, odnosno u toku uenja spojiti kraj i
poetak jedne i druge sure, ne uei isti'agu i ne primjenjujui sektu. 69
3)
Uenje
besmele
izmeu
dvije sure
Kada se zavri jedna sura i besmelom se pone uiti druga, moe se pos
tupiti na jedan od sljedea etiri naina:
a) Odvojiti besmelu od obje sure, odnosno, pauzirati nakon zavretka
prethodne sure, a i nakon prouene besmele.
b) Pauzirati nakon zavrene sure, a zatim spojiti besmelu s prvim ajetom
sure koja slijedi.
e) U jednom ritmikom dahu prouiti i kraj prethodne sure i besmelu i
poetak slijedee sure.
d) Spojiti kraj sure i besmelu, potom pauzirati, a onda nastaviti uiti
sljedeu suru. 70
Prva varijanta je najbolja i ona se preporuuje uaima Kur'ana, a.., tj.
da pauziraju poslije zavretka prethodne sure i nakon prouene besmele, a pot
om da nastave uenje.
Posljednja verzija, odnosno spojiti besmelu samo s prethodnom surom pa
pauzirati, pokuena je (mekruh) varijanta, jer besmela dolazi na poetku sure, a
ne na njenom kraju. 71
uenja
besmele
71
/briizu-l-me'iinlmin~irzi-1-emiinlfi-l-qirii'iiti-s-seb'i,
33
TEGWlD
a) El-Muddenir i El-Qiyame
b) El-Infitar i El-Mutaffifin
e) El-Fegr i El-Beled
d) El- 'A~r i El-HumezeY
U ovim sluajevima spomenuti imami i rawiye izostavljaju besmelu a
primjenjuju sektu iz dva razloga:
l) Bez sekte bi se dobila nejasna, neprecizna i zamrena
kur' anskih ajeta, a ona bi kao takva glasila:
znaenja
77 Dr. Ragi El- Hiiimi, f!amluferin fi merwiyyi-1-imiimi Wer, Da 'wetu-1-i)aqqi, br. l 0., decembar, 1978., Maroko.
34
UENJE BESMELE
.(Sj :ili ~ :;.J :i!.~ '.ill ~J ~ :Jl1 ~ ~;~J Y,J j;_ :JJ1 ~ :;.
"Onaj ko se pokorava Allahu i Njegovom poslaniku na pravom je putu, a
ko prema njima grijei, taj je zalutao. "
Ako nas Allahov poslanik upozorava da u obinom govoru budemo do
kraja jasni, koliko tek trebamo voditi rauna o preciznosti i odgovornosti u
toku uenja Kur'ana, a.. 78
Izlaganje o besmeli moe se rezimirati na sljedei nain:
a) Besmela se izgovara na poetku uenja Kur'ana. U namazu se ui
beujno (u sebi) prije sure ,,El-FatiQ.a", dok se besmela izostavlja na poetku
ostalih sura, a izvan namaza, u prisustvu slualaca ona se izgovara glasno.
b) Na poetku svih sura, ukoliko se ui izvan namaza, besmelu treba
prouiti, osim prije sure ,,Et-Tewba". Ispred ove, a nakon zavretka sure ,,El
Enfiil," moe se izgovoriti samo isti'aga, iako to nije obavezno, jer je uenje u
kontinuitetu. Ukoliko se sura ,,Et-Tewba" pone uiti sa nekog drugog mjesta,
a ne od njenog poetka, besmelu treba izgovoriti, jer je u pitanju sami poetak
uenja.
35
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
DRUGI DIO
IZUUVANJE GLASOVA I NJIHOVIH SVOJSTAVA
39
TEGWiD
, -
4$, JI , l .
Zbog
vazdunog strujanja iz dubine plua do usne duplje i vani, ovi glasovi se zovu
gewfiyye (dubinski) ili hewa' iyye (strujni). 83
l) Dugi vokal l
~=w~
!J,~.
4. g,(, q, ~
0))~ 0~\1.
0;11 0~~
0)(., 0)~~
0~~
. 0;u
..
.
..
..
""
sljedei
izvori:
e) Mesud Hafizovi, Lingvistiko djelo lbriih'ima Enisa, FIN-Sarajevo, 1994., str. 49-62.
40
::r-!\5'
u ~ \i-:1~
3) Dugi vokal
4.S 'i
86 'Abdu-r-RaJ:!man b. Mul)ammed b. Zen gele, lfuggetu-1-qirii 'iit, Bejrut, 1974., str. 89-90.
41
TEGWlD
$..
88
Ovim konsonantima
Sibeweyh dodaje i elif, jer po njegovom miljenju dugi, vokali nemaju zaseban
izgovorni centar. 89
l) Konsonant
hemze
$.
o~
odskae( 0::,Y-
",.
.J A"'
0rl4
).
2) Konstonant o h
Ovaj glas je glotal (duboko grleni) po mjestu tvorbe i frikativ (strujni) po
nainu tvorbe. Zbog mirovanja glasnica u toku izgovora, konsonant h je bez
vuan.
89 Sibeweyh, Kitiib, sv. II, Ma~be'a Mu~tara El-l;lalebi bi Mi~r 1317., po Higri, str. 405.
42
plua
lina
nai
sljedeim pozicijama:
o J o.-
,J.
o.,"
~..u~~ ~
e) /)amma i kesra s glasom h, prema jednoj verziji, uvijek se izgovaraju
kao dugi vokali, bez obzira koji je vokal ili znak ispred ovog konsonanta. Ovaj
princip slijedi imam Ibn Ke1ir, npr.:
J o
43
TEGWlD
94
1}/h
2) Konsonant
'ayn/ajn
~_,7. ~;
0;J~ \'e.
t , t
44
l) Konsonant
t i t.
95
b/h
1.>-1
Jo
..
C;>--1.
..
:il
..
' )1
..
.-
..
JJ..J\..>.
meusobno
..
-tl.>'-':
J J
IJ.i.;..
.- ",.,
-t-=-
zamjenjivati konsonanti:
t. t
~.
2) Konsonant
t gig
"'
l&. t;
". o ". J
')\>.\
, o
...
tree
"'
J o ,".
;S
... J
!)1 ~
~ iJ ' ,
i etvrte skupine zovu se
~t;..;,\
J.
t:.. .
\A~~~ ~tf.)\
Kada su konsonanti:
~ ~ ~~ ~ \A~ ~l~~~
tvre
i otvore
45
TEGWlD
nije (usta vie otvorena). Pri ovoj realizaciji, usta se otvore vie nego to je to
uobiajeno, a usne se umjereno ispupe i zaokrugle, npr.:
~ljf.J10:-) 1_,11) ~~ ~ ~
Ako su navedeni konsonanti vokalizirani kesrom, tad se primjenjuje tzv.
prednja realizacija, tj. glasovi
nije.
U toku izgovora ove glasovne varijante, usta su umjereno otvorena, a us
neni miii su zategnuti, npr.:
l. Vjeba
Tabela br. l
od I - IV ishodita
- .;ti~~J~~:~~~~~p~~~~\
II
46
tc
tt
IV
uee
zadnjeg dijela je
Konsonant J q/k
Ovaj konsonant je uvulo-velar (resino-zadnjonepani) po mjestu izgovo
ra i ploziv (praskav) po nainu izgovora. Prilikom njegove tvorbe glasnice rrii
ruju, pa je zbog toga konsonant q bezvuan.
U toku artikulacije, jezik se pomjeri nazad, a njegov zadnji dio se uz
digne prema zadnjem nepcu u predjelu resice. Zrak koji naie iz plua savlada
va ve formiranu prepreku, a jezik se naglo sputa. U tom trenutku se uje ek
splozivan um, npr.:
.~~~' ~-:
J~""J
"'J . .
""
..
_;..1'
.... o...
W>-
JJ
...
"'
li ~
0}_):;.->
J"..
(J_,J~
""
.. :;:;
o.~...
~\_,..all ~f.J
...
J:i
J o... o
j;; .:.r:
, npr.:
47
TEGWlD
VI Mehko nepce
Na mehkom nepcu (velumu), u blizini konsonanta J, ali blie usnoj duplji
tvori se konsonant !l .99
Konsonant !l k
Po mjestu izgovora, .ovaj glas je velar (zadnjonepani) a po nainu izgo
vora je ploziv (praskav). S obzirom da u toku artikulacije glasnice miruju, kon
sonant k je bezvuan.
Pri samoj artikulaciji ovog glasa, zadnji dio jezika se uzdigne prema
mehkom nepcu. Nakon to vazduna struja iz plua otvori, ve formiranu pre
gradu, uje se karakteristian zvuk, priblino isti kao u naim rijeima: kia,
kiobran, kilometar, kiselina i sl.
Primjeri:
:J~ ~~lj
48
Kada je konsonant
odskae, npr.:
0;.:::~~~0--~1
~I'Ji ~?.l ~j
...
.
""
.,.
"..
-:::.
""
Na izgovor glasa g treba naroito paziti kada je bez vokala (sakin), a pos
lije njega dou konsonanti t, z, s, kako se ne bi dogodilo da poprimi osobinu
naeg glasa , 101 npr.:
2) Konsonant J>
Po mjestu tvorbe ovaj konsonant je isti kao i prethodni, a po nainu
tvorbe, on je frikativ (strujni). S obzirom da u toku izgovora glasnice miruju,
glas je bezvuan.
Prilikom artikulacije ovog konsonanta, vrhom jezika se pritisne na kori
jen donjih zuba, prednjim dijelom jezika se dodiruje prednji dio tvrdog nepca,
a donji i gornji zubi se meusobno priblie, npr.:
~.J
J ,...o"
o" ....
..ul
o,...
~-. 0::-i
.,. ~J
J o ,...
JI
c.r:y..
""A'
0
0
'
'.
.. ,, .... ~
4. <.JJ>
102
J .... o "" ..
Jer: ~~ ..;~
J ... o ....
l'
103
< ~~ ..;~ .
101 Hfz. amil Silajdi i hfz. Ibrahim Trebinjac, Tedvid, Sarajevo, 1973., str. 27.
49
TEGwlD
Konsonant JP qld
Glas 4 je dental (zubni) po mjestu izgovora i ploziv (praskav) po nainu
izgovora. Imajui u vidu da, prilikom njegove tvorbe, glasnice trepere, on je
zvuan. Osim toga konsonant 4 ima i posebno naglaenu artikulaciju (emfatik).
Prilikom izgovora ovog glasa, vrhom jezika se pritisne osnova gornjih
sjekutia, prednji dio jezika se pripoji uz korijen gornjih zuba (alveole), zadnji
dio jezika se podigne prema zadnjem nepcu, a usne se umjereno zaokrugle, sa
neto veim otvorom usta. U toku artikulacije uje se eksplozivan um, npr.:
!l~:.,.,).1
kae,
~ Jl1
>)
~ ~~ 'y'? ~ ~:;.
ovaj glas ne asimilira, u poziciji kada poslije njega doe konsonant .b, npr.:
2. Vjeba
50
Tabela br. 2
od V - VIII ishodita
VI
VII
. ~j~~
d~ j:..
- -
VIII
Konsonant
51
TEGWlD
Su;
1 ~: --~~
. ~
"'
"~ ~l
.r.> ""
.';:11 '
Cf
'->r"" v , J
l
0)~ \1 L. 0Y.r'
i ~: ~r 1
""
no-akustikih
kada prije rijei .uli budu konsonanti vokaliziranifetJ:zam ili 4ammom. 107
3) Prema pojedinim verzijama uenja Kur'ana, a.., na konsonantu l se
primjenjuje specifina pauzalna forma (sekta) i to onda kada poslije odreenog
lana JI doe
hemze, npr.:
I:Iaf~ ini
sluaju
i to u
rijei
0C J. (El-Mu~affifin- 14).
Kada je bez vokala (sakin), konsonant l ne smije odskakati (qalqala), niti
se na njemu smije pauzirati (sekta), osim u navedenom sluaju.
Konsonant
l)
52
o",.,.
"
o ."o.-
".
~ ~~ _;j
"oJ
,J
~~
"o
JI~
:;;...
:::='o,.,
"
:;i
...
Kada je n bez vokala (sakin) ili je nunacija (tenwln), mora se paziti da,
prilikom izgovara, ovaj konsonant u i:z,hiir poziciji ne odskae. Takoer se ne
'
'
smije na njemu pauzirati (sekta) osim, po naem qira'etu, u rijei: _JIJ ,;r (El
Qiyame- 27.). 109
uee
110
Konsonant J r
Glas r je alveolar (desnini) po mjestu izgovora, a vibrant (treptav) po
izgovora. S obzirom da prilikom tvorbe glasnice vibriraju, ovaj konso
nant je zvuan.
U toku izgovora ovog glasa, vrh jezika se prisloni na tvrdo nepce, uz ko
rijen gornjih zuba, usne se ispupe i umjereno zaokrugle, a usneni miii se oi
ahave, npr.:
nainu
l 09 Vidi naslov:
Specifina pauzalnaforma
53
TEGWlD
reeno,
na osnovi gornjih
sjekutia,
a uz
l) Konsonant
'
u.
2) Konsonant
.J
.J"' o
.uu 1_,~~
"'
0~_,
~ ...
o .J o, ...
L;~~ ~~lj
...
...
...
.!.1}~~
".
.:..L.:-J~
...
~ ......
0 _,~y
54
3) Konsonant
{lt
J,
3. Vjeba
Tabela br. 3
od XID - XVII ishodita
' Gt.;j
~J o.
t5:.r. oGL.;..
"
. . }J
. 0~ ~ ~.;)~ ( Jlj
::
J J.r.
""
"'
"'
"" """"
""
IX
XI
"'
1J.
,-r."
..
.. ""
o ... ""
""
:;i
.; _.
J.
J,
;)
..::.,..
XII
Odskonikonsonanti.
55
TEGWiD
XIII Donji
Na ivici donjih
1.)1',
~' j
sjekutia,
sjekutii
i vrh jezika
.115
l) Konsonant j
nainu
zjezvuan.
2) Konsonant
3) Konsonant d'
~ls
56
Konsonanti z, s i
sjekutia,
uz
sjekutii
uee
i vrh jezika
~. ~. 118
l) Konsonant
!ls
2) Konsonant
tj/z
1~) ..::..4):U(,
3) Konsonant J;
1/z
57
TEGWlD
- : _J
JJ ~~i:.
r-:-
i'. i~
'"6-'
~U1 --.~:.
~
sjekutii
Konsonat J f
Ovaj glas je labio-dental (usneno-zubni) po mjestu izgovora, frikativ
(strujni) po nainu izgovora. S obzirom da u toku artikulacije glasnice ne vibri
raju, konsonant f je bezvuan.
Pri samom izgovoru, gornji sjekutii se prislone na unutarnju stranu
donje usne. Ivice zuba vre blagi pritisak na usnu, i na taj nain se proizvodi ri
bajui um, npr.:
0);..
IL
l) Konsonant y
r.
y. 120
58
t1 ~"'
~u~
2) Konsonant
Ovaj glas izgovara se tako da se usne spoje i na taj nain prave pregradu,
a zadnje nepce je oputeno. Vazduna struja iz plua slobodno prolazi kroz
nosnu upljinu, savladavajui prepreku na usnama, npr.:.
o
.._D
:.
"
JJ
JJ
"
o... J.
"
J ..
o~ y. ~_J:-.>J
Ukoliko konsonant m bez vokala (sakin) bude u tzv. iz;har efewf poziciji,
on u toku artikulacije ne smije odskakati. 122
3) Konsonant J w/v
I ovaj glas je bilabijal po mjestu artikulacije, poluvokal po nainu artiku
lacije i zvuan po ueu glasnica prilikom izgovora.
Pri samoj artikulaciji, zadnje nepce se sputa, pa je time otvoren prolaz
vazdunoj struji kroz nosnu upljinu. Usne se ispupe i umjereno zaokrugle, a
usneni miii su napregnuti, npr.:
~ rY-J
~-
Odskoni
konsonanti.
59
TEGWID
60
4. Vjeba
Tabela br. 4
. 0;:_.
'.
.431)j~~\rl 4J)j 111
"'..
"'
i f J'
XIII
j;, ~ ~
XIV
xv
...
Jo ..-o
...
:;:i
. 0 j .Y--i- <../'WI
""""
Js-
.0~w1j~~~~
~
J '
' ..
J o
...
"'
::::
. 0_;_i;.J1
~l ~~ C.j
..
.
JJ t;'
.. ...
. 0:JWI ~:"
".
XVI
XVII
Haflzovi,
61
II
AKUSTIKE OSOBINE I STALNA SVOJSTVA GLASOVA
'' o
'
"
( J J.rJI ~lA..P )
Od rijei
~....
~.
mnoina je
...
....
..::...\.i.,..,
to
znai:
znaenje.
l) Stalna svojstva (
::;
.. .,
.... o ,.
""
4oj~l~lA..411
., ..
akustike
.,.. '
) i
,
63
TEWlD
l. Sibilanti (~afir)
2. Odskoni glasovi (qalqala)
3. Laterali (inl)irat)
4. Vibranti (tekrir)
5. Mehki glasovi (lin)
6. umni glasovi (tefe)
7. Konsonanti duge tvorbe (isti~ale)
8. Nazali (gunne). 141
A) SKUPINE GLASOVA KOll IMAJU PARNJAKE
l)
Bezvuni
konsonanti
o .. o....
(~l)
Klasina
...
...
'
...
l:... . . .
64
h.
142
, o ""
2)
Zvuni
konsonanti
o ..
(~l)
""
3) Plozivi ( o..L.!JI )
Plozivi su konsonanti prilikom ije artikulacije dolazi do odreenih
smetnji u njihovim izgovomo-akustikim centrima.
Ovi konsonanti se izgovaraju trenutano, asovito, a kada su asimilirani,
glas se pri njihovom izgovoru na trenutak prekida.
U ovoj skupini su konsonanti iz sljedee sintagme:
65
TEiWiD
,, ",. ot ...
4) Prikativi (OJ\,;-)1 )
Prilikom tvorbe frikativa, zrana struja iz plua ne nailazi ni na kakvu
prepreku u govornom aparatu. Zbog nestabilnosti svog izgovomo-akustikog
centra, ovi konsonanti se artikuliraju blago i vremenski sporo.
Prema klasinim izvorima, frikativa ima petnaest, odnosno esnaest, za:
visno od toga da li se elif smatra zasebnim glasom. Ovi konsonanti sadrani su
u sintagmi:
., "", '
o...
""
., ...
"
..
.,
"'
.,
..
~~JJA~~~
(lj,
plua
, ... ,
Ovdje se ubraja pet konsonanata, sadranih u sintagmi: ~J (l, n, ', m, r). 149
Konsonante iz grupe tewessu( Sibeweyh ne svrstava u zasebnu grupu,
nego ih analizira u okviru neke druge odgovarajue skupine.
J ..
6) Emfatici
.....
(s-~ 'll
Pri izgovoru emfatika, jezik se podie prema nepcu, odnosno, zadnji dio
jezika pravi pregradu na odgovarajuem dijelu nepca. Kada se potisne zrak iz
plua, pregrada se otvori, a u tom trenutku se uje eksplozivan um, tj. tvori se
konsonant visoke artikulacije (isti 'Hi). U toku izgovora ovih glasova usne su
zaokrugljene, usneni miii olabavljeni, a otvor usta je neto vei nego pri arti
kulaciji ostalih konsonanata.
q, -<:).150
Neemfatici su pamjaci emfatika.
148 Hfz.
Silajdi
66
7) Neemfatici ( J~~~
;;; ..
J. ... o
...
...
, o ..
...
"'"'
8) Velari (
.. o
...
JL:k~l)
"' o
1..
9) Nevelari ( t~~~
J o
... o
..
67
TEWiD
rijeima
mora biti jedan ili vie glasova iz grupe likvida (igHiq). Ukoliko se do
godi da su u osnovi rijei od etiri ili pet konsonanata samo nelikvide, onda to
znai
,.
"''";
~.)
da je
dotina rije
o...
.J. ...
..,
..,.
(zlato).
Nelikvide su sadrane u sintagmi:
...
~J",.JJo.-o
...
~~J ~l
--~
',~.h,
y,
:; ...
.-:;o
w ~.hiL.,.,~
y;
..
...
-:::
o J.
...
1.5
poziciji kada su bez vokala (sakin) a prije njih bude neki konsonant vokaliziran
fetl]om. 156
68
'
4) Laterali ( Jl_rLil )
Ovdje se ubrajaju konsonanti:
o'
5) Vibrant ( .r...f.J )
Ovdje pripada samo konsonant J Pri tvorbi ovog glasa vrh jezika vibrira.
Ibn Gezer! smatra da je to vibriranje najslabije kada je glas r geminiran (tedid)
i kada je asimiliran (idgam). 16
6) umni konsonanti .( ~ )
Karakteristian
um koji se
uje
sonanta ji. U toku njegove tvorbe vazduna struja iz plua nailazi na prepreku i
savladava je, a pri tom se uje itav um. Ima miljenja da ovoj grupi pripada
ju i glasovi: 1, r, s,~. 4,J, alije prvo miljenje argumentovanije. 161
'!ll ......
(~U:::.....I)
157 Mr. Mesud Hafizovi, Zbornik radova ITF, Sarajevo, 3/1990., Fonetske studije o ranom periodu Islama, str.
158 Vidi naslov: Poluvokalnaduina.
159 El-Burhiinu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 45.
69
TEWlD
kom nepcu, na ovaj nain je omogueno strujanje zraka koje se protee od jed
ne do druge strane jezika. Ovakva artikulacija je sporija i vremenski dua nego
to je to sluaj kod drugih konsonanata. To se naroito uoava onda kada je 4
gemini ran i kada je bez vokala. 162
",:;iJI
8) Nazali ( ~ )
Nazali su konsonanti
'-'i~
Prema jaini
akustikog
.-o'
... .;
..
~_,All ~~.A....:=.~ l )
5. Vjeba (l i II dio)
70
Tabela br. 5
,..~.) wl .:."li....2]1
,"
:.
' "'~ ...
4.. j ')Ul .:."li....2]1
s parnjacima
bez parnjaka
~~-~~
:il
...
""
~1'qj'JI
J~~~-~~'11
JI?J~I
'
'
-!. "":;...
'
J :il
'
-t
'
o :il"'
~l
~l
'"" . . ~ ""
.. ~
o :O ""
~_;:ll
J
;;; "'
~_rd l
'
c~~~-J~~~
~)31
::_,~~~-J~~'l\
~~
~a';;\\
~l
.. :;:; ...
:.c..Jr
iJ\ld...~l
~41~1
'
0~~~
'
'
'
j!
'
'
ti.J'l
o o
r~~~~
(~~~~)~\
~~'il
'
~~
71
TEGWlD
Tabela br. 6
J.~
... o J
... .,.
"
~~~..::...~\
~~
~
J:li
...
:li
...
~~
J ...
...
...
o_,l>-)l
~~~~
;J\1:. ~~
'-d,~f
"'
~~~~
:li
"'
~l
~1;1~1
JI:,.J':Jf
~)31
.",:;o ...
~l
~\k::..~~
.. l
t;.r
...
~1..::...~1
o..L.!.JI
72
J."
...
...
e~:''
J\'~ ':JI
'
.-
U;lll
III
NESTALNE AKUSTIKE OSOBINE GLASOVA
J...
...
... ot
o '
...
( ~)WI..:J\A...all )
o $i
;jj ...
(~.rJIJ~I)
:_,.,\1.
:.,.,G
:.;w,
ji~
73
TEGWlD
( ~~~~)
Intenzitet
Prema jaini
akustikog
emfatinosti
su:
l) Pozicija kada se poslije emfatika, a njima u ovom sluaju pripada i
konsonant r (neemfatik), nae dugi vokal ii. U ovoj poziciji emfatinost naved
enih glasova je najintenzivnija, npr.:
""
"
""
0j~l_)
'
""
"
",.
",.
"'
",.
'
~ ~ ~~
3) Ukoliko su spomenuti konsonanti vokalizirani 4ammom intenzitet em
fatinosti se jo za nijansu smanjuje, npr.:
74
C~(, 0~ ~&
5) Najslabiju naglaenost spomenuti konsonanti imaju u
kada su vokalizirani kesrom, 165 npr.:
sluajevima
(J~~~)
Svi glasovi koji ne pripadaju emfaticima, imaju nisku (umekanu) artiku
laciju (terqiq). I u ovoj skupini postoji vie alofona, s tim da treba voditi
rauna, da u toku izgovora svaki konsonant (ernfatik i neemfatik) sauva svoje
stalno i nestalno akustiko svojstvo. Posebno treba obratiti panju na sljedee
sluajeve:
"
::.
J. o
..
75
TEGWlD
~. j, meusobnim
Definicija:
"Qalqala (odskakanje) e biti kada konsonanti iz grupe geddu qu(b, u sre
dini ili na kraju rijei, budu bez vokala (sakin, stalni ili nestalni)", npr.:
~
~~
Jli
~r ~~j
76
...
,",. o...
.J~
_l.:.._
Vrste qalqale
S obzirom na to da li se odskoni konsonanti u siikin poziciji nalaze u
sredini ili na kraju rijei, qalqala moe biti:
sluaj
kada su
odskoni
o'
(~~)
rijei,
npr.:
J ... o
..
...
...
(~~
l.:.._...u
o ...
..LO.,
.r---J.
J .. o .......
Oo
.;
.-
"
"'
4~'~
U toku primjene svih vrsta qalqale, glasovi odskau prirodno, bez napora,
naprezanja ili prenaglaavanja.
170 'Abduhu- 'Abbas El-Welidi, EI-Megmu 'u-1-muj'iduj'i 'ilmi-t-tegw"id, Gcdda, 1990., str. 89.
77
TEGWlD
Prema klasinim izvorima ovi glasovi se, uz pritisak vrhom jezika, tvore
na ivici donjih sjeku tia. Jedna od karakteristika ove skupine je, da se konso
nanti, u odreenim sluajevima meusobno ujedinjuju, pribliavaju ili zamjen
juju, ali se pri tom ne mijenja znaenje kur'anskih ajeta. To se dogaa u
sljedeim rijeima:
(El-Fatil)a- 5 - 6.),
(El-Beqare- 245.)
l,i~T
i,C-JT
J.,1)2JT
(El-A'raf- 69.)
(EFfiir- 37.)
'
~
., J
.
(El-Gaiye- 22.)
l) Ortografija
U svim
rijei
kao argument
.-'1
""
2) Etimologija
rijei
kao argument
~~~~~J~~~~~~ 'J
78
znaenje
navedenih
rijei.
Smisao ajeta, u
Izgovorno-akustike
o..-
o...
~...
...
akustikom
utisku naj
79
TEGWiD
( :U\.AI )
nain JetiJa
se artikulira:
...._;J\.,
"'kJ....
,.o ...
.
. ..r-P _r->
i J, vokalizirani
J):'..
Ukoliko su glasovi:
.J
lJ :6.:,;:. ~ (bez
ti
~ ~~~: ~ ~
njih ima otvoren izgovor. To znai da su usta neto vie otvorena, usne umjere
no ispupene i zaokrugljene, a usneni miii su olabavljeni, npr.:
80
- Kao
~
4lll.
U ovom
sluaju
..
...
o ...
..
"
znaenja
kur'anskih ajeta.
Kao ifet~a i dugi vokal ii ima tri akustike varijante izgovora. O otvore
noj i zatvorenoj artikulaciji ovog vokala bilo je govora ranije (Vidi II dio, lzgo
vorna baza glasova, I ishodite).
Imala je specifian izgovor vokala ii i ona kao takva je poznata meu
Arapima. Najee su je koristili stanovnici Negda i to plemena: Teniim, Qays
i Esed, dok se u dijalektima l:ligaza, imala nije primjenjivala. Kao dijalektska
fonoloka varijanta izgovora, imala je sauvana u qira'etima Kur'ana, a.., bilo
u pojedinanim sluajevima ili kao ope pravilo. 173
Definicija:
,,Imala je neuobiajen izgovor, vokala ii koji se prema akustikom dojmu
pribliava dugim vokalima: e i t'.
Prema ovoj definiciji, vokal ii uva svoju fonemsku vrijednost, ali dolazi
do "zamuenosti" njegovih izgovorno-akustikih osobina. Prema stepenu preo
brazbe i "zamuenosti" ovog vokala, imala se dijeli na: imalu ~ugra i imalu
kubra. 174
... o J
Djelimina specifinost
vokala
'lli.- ...
a ( ~.>~alLo l
81
TEGWlD
... oJ
Potpuna
specifinost
vokala ii (
... ...
.rf 4.JI.ol
(.5
rijei
(~(JI~~~ )
Kada ga okruuju krupni glasovi (emfatici) i vokali, dugi ili kratki, kon
sonant r trpi odreene fonoloke promjene, iz kojih proizilaze dvije osnovne
varijante izgovora:
a) Visoko-naglaena (krupna) varijanta izgovora (tefhim) i
b) Nisko-nenaglaena (umekana) varijanta izgovora (terqiq).
175Hud-41.
176 a) Huggetu-1-qirti'tit, o.c., str. 339-340.
b) El-Ke>'fu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i, o.c., str. 528.
82
3) Ako je ovaj konsonant bez vokala (sakin), a prije njega bude nestalna
kesra, bilo u istoj ili na kraju prethodne rijei, npr.:
,;t;~,
r'
4) Kada jer bez vokala (sakin, nestalni), prije njega bude konsonant bez
vokala (sakin, stalni) a prije ovog doefet!J,a ili 4amma, npr.:
~~
"'
bl,..-':"
tll..-o
jJ~
Meutim,
sljedee rijei,
'lli
"' o
u"\1.~
". .,.
Karakteristino
je napomenuti da se r ujednom
sluaju
,:)L,..)~
poetku
moe izgovarati i
. 177
'
83
TEGWiD
(~j)
I_Y..J
".
".o
....
C!! J'-'=:-.J J j .J
2) Ukoliko je konsonant r bez vokala (sakin, stalni ili nestalni) a prije nje
ga bude kesra ili dugi vokal f, npr.:
o
.",
_;:!Jj
".,..o
~..r"
'!JI
~~__,.;.
_r<2-!l
oo.-
oo..
U RUEI .uli
(JJI~)
Konsonant l je neemfatik. Nisko-nenaglaena (umekana) varijanta izgo
vora je njegova osnovna akustika osobina. Ipak, u rijei lli, u odreenim
sluajevima, ovaj konsonant se artikulira kao emfatik. Ove promjene uslov lja
vaju vokali, a prema verziji rawiye Wera na konsonant l utiu i emfatici """''J,
i J;. Konsonant l u rijei ;JJT izgovara se na dva naina:
...
o,
..lli Jo
179 Haqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 127-130.
84
;jj,~~ ;JJ,~
onim
U ovim i
slinim rijeima,
o '
JJ
JJ~
JJ ~~ JJ\
------.- r
emu
6. Vjeba (l i ll dio)
85
TEGW!D
Tabela br. 7
od skoni
konsonanti
.;-T~+ ~(~j
.~WI ~~~~~~rl 0~
.:l
izgovor rijei
:JJI - JJ\ ~
pozicije
:JJL
krupan
izgovor
:Jj''
\_
:JJL
-
86
mehak
izgovor
Tabela br. 8
pozicije
'
-!.
o.....
'
.".
.J '
'
""
""
""
'
'
....
. _;_,.:.JI 41J
o
nestabilna
.J '
krupan
izgovor
kesra
o
'
.)--'_)-
emfatik
-.J
.J t..S.J .J
'
'
J.. .J
'
'
mehak
izgovor
oo
J..
imala -_;
87
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
TREI DIO
VOKALIZACIJA KON S ON AN AT A, DUINE
VOKALA, GLASOVNE PROMJENE
-MOBILNOST I NEMOBILNOST GLASOVA
-DUINE VOKALA
-GLASOVNE PROMJENE
- ASIMILACUAKONSONANATA
-PREOBRAZBA GLASOVNlli OSOBINA
- NAZALIZACUA GLASOVA
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
(~~~lj~~~)
'
'
znai:
"
'
" ' )
2) Artikulaciju vokala uz spojenu linu zamjenicu h ( ~
181
rad u rukopisu.
91
TEGWlD
'
o..-
U"~
o J
,11.,.. .....
0'"Y-
o JI.
o..L.,.:>_;...
,sto
..f!
' o
~ill< ~ill
"
Cl;.;<
Cl;.~
'
~),npr.:
o '
Prema naem gira' etu, hemze se umeka va ( "~)
samo u jednom sluaju
" o'
(~),npr.:
"
'
183 Vidi: Mu~~af prema Weru (EI-Beqara- 4., Yiisuf- 13., El-Fil- 5.)
186 Vidi: Mu~l)af prema Weru (Et-Tewba- 37.) i Qa:Iiinu (Yiisuf- 53.).
92
'
Kao to je reeno, hemze se prema naem qira' etu, sasvim jasno i preciz
no izgovara, neovisno od toga da li je ovaj konsonant vokaliziran ili je bez vo
kala(sakin). Samo u jednom sluaju hemze se urnekava (teshil) i to u rijei
';l
'
o "
~~~.
188
...
o """'
Zato se, prema naem qira' etu, primjenjuje teshfl samo u rijei ~~~ a
ne i u drugim sluajevima u kojima su dva hemzeta jedno do drugog?
Razlog je u torne to su u spomenutoj rijei prva tri konsonanta iz grupe
duboko grlenih glasova (el-~uriifu-1-~alqiyye) i doli su jedan do drugog. Da bi
se olakao izgovor, srednji konsonant, u ovom sluaju drugo hemze se olakava
ili urnekava (teshil).
Ovo pravilo se u nekim qira'etima redovno primjenjuje kada dva hemzeta
budu jedno do drugog. 189
2) IZGOVOR VOKALA UZ SPOJENU LICNU ZAMJENICU o
"'
'
(~)
93
TEGWlD
, Y
""
o Jo
,".
....o
~l
'
..
~h
'
""'"'
oy.~
u rijei
J,
o..
.4>..T-
o..-
Jo,
o,
....;:...T-< YI-
...
,. ,... o."
(~) ....W
~....
... ,.
(~I) ~lj
,. ..-o
,o, o ...
C..s~~) ~ ~
94
J o
U Kur'anu, a.., se nalazi vie primjera ove vrste, gdje je u osnovi rijei
dugi vokal, a prema naem qira' etu izgovara se samo kratki, zato to je tako
napisano. Na primjer: ~:.Ul (u osnovi je ~1:.UI ), ~~~(u osnovi je ~~~). 192
3) NEOBINA LABUALIZACUA l)AMME
Imam, dakle nije izgovor 4amme, nego samo aluzija da se ona nalazi u
korijenu rijei. Prema naem qira' etu, ovo pravilo se primjenjuje samo na jed
nom mjestu u Kur' anu, a.., i to u rijei: L.t; 'J (Yiisuf- ll.).
Nakon to se izgovori konsonant n s tedidom a prije izgovora vokala ti,
usne se prilagode za izgovor 4amme, uz podizanje gornje usne, ali se 4amma ne
artikulira. lmtim je dakle, izmeu geminiranog konsonanta n i dugog vokala ti.
Spomenuta rije u prvobitnom obliku glasi Ct; 'J . Geminacijom konso
nanata n dobila se navedena verzija. Da bi ukazao na prvi konsonant n koji je u
osnovi vokaliziran 4ammom, I:Iaf~ primjenjuje imtim.
192 Vidi:
Mu~~af prema
193/brazu-l-me'iinlmin~irzi-l-emiinl,
95
TEGWlD
96
DUINA VOKALA
II
DUINA VOKALA
oznaiti
potrebni su
sljedei
l) Da prije elija, koji je bez vokala (siikin), bude fet/yl (i.:_). U ovom
sluaju dobija se dugi vokal ii, npr.:
0\5' j \i
2) Da ispred konsonanta w, koji je bez vokala (sakin),
Pod ovim uvjetom nastaje dugi vokal u, npr.:
doe
~~
:;.1
'
qamma ( _,o -).
97
TEWlD
J.
JJ.
J.
""
~.v
J.
J..-
...,.,~
J""
l_,lu
:.Lo)
rijeima
0-.G <
197 Dr. a'ban Mu~ammed Ismli'II, A~kmu-t-tegwld, Kairo, 1990., str. 37.
98
~_r..G
DUINA VOKALA
oJI
Primjeri:
,l
...
0~1
<
,l
3) Kontaktna duina
U ovom
sluaju,
(~l
.... o
".
~ _,1
0Loll
I:Iaf~
<
...
oJ
~~~
.... ...
r~l,
<
,. ""o..
r~ll
primjenjuje osnovnu du
~ "'
.lo)
line
dou
J""~
~l
;G ~.....iy(~
0-"
......
,
:!.ltl~lj
odreenim sluajevima
-.:Jr
U:..
99
TEGWiD
b) Ukoliko poslije dugog vokala "i doe konsonant y ili poslije dugog vo
kala ubude konsonant w. Npr.:
7. Vjeba (I i ll dio)
Tabela br. 9
.. -
pozicije
r--P
, ~~J~ ;.-_,
. ~~ ~ ~ ~GJj(~l
-
...
izgovara
se
dugo
.y
-o-1
""
~~~J~~~j~_,ti~j
o- _,1
.y :.;.~\J ~Gsj1 ~m
o- t.>
.~w~~~;~~
100
'll
izgovara
se
kratko
DUINA VOKALA
Tabela br. l O
pozicije
\~
"'
~~~~
J"""'
. 0~":1~ li_,.4.-.
<~-;1)
($
'
_,1
<
vrste
.,
li
~ < ~~
o.P
.L>_,....:.11
.,. .,.J
Y.)
J:O"...
<li l_,
o.-.
. ~~_,
o.,..-J
~~
J:;i,....,.
<li l_,
.:)."~\\~IS> ~f~l)
2) IZVEDENA DUINA
101
TEGWlD
_r-li
r;.,
, , r "; :;.
\.jj Lo.;\
odreuje
",..... ' ,
l;...\' \}\j
~ ",...
~G:-
i vrsta izvedene du
ine.
2) Drugi
uzronik
biti:
a) Vidljiv, kao u primjeru ::,'1\
b) Skriven, a takav
sluaj
~4
<
r~
o,.... JI
0y <
,.. '
sluaj
sa
suldin ( ('/~ 0~
alnoj formi.
2) Nestalni sukiin ( ~_;~ 0~ ). On nije ortografski oznaen i funkcio
nalan je samo u izgovoru prilikom pauze.
Izvedenih duina ima pet: spojena, rastavljena, stalna, nestalna i polu
vokalna.
102
DUINA VOKALA
Spojena duina
Definicija:
,,Medd mutte~il e biti kada u istoj
hemze kao uzronik." Npr.:
rijei
o--
,.r, ~
~ ~l_,.....
<TG:r
doe
t~t:\,
r--- .J r--- .
uzronik
etiri
!l~ G:.
~w
~~1?.
~~4 ~e
Rastavljena duina
Definicija:
,,Medd munfe~il e biti kada poslije osnovne duine koja je na kraju jed
ne rijei, doe hemze kao uzronik na poetku sljedee rijei." Npr.:
103
TEGWlD
:; ...
' o...
(~l
J:,rll
.,
sonantu (
o ...
skranicama.
...
J. o...
~l ).
Npr.:
104
DUINA VOKALA
~
.,
,. ~""'o ....
JA.WI ).
se u kur' anskim
skraenicama,
:. ,., o ..
(~l
~;JI). Npr.:
;-.:'Y ~~ <
L.l ~ :JJ1~
0 A
..
201
J.J'~1 ~
..
. .ti . , 1:~
. l~
105
TEGWlD
Poluvokalna duina
C:t.-1' ~ )
Definicija:
,,Medd lin e biti kada se konsonanti w i y nau u poluvokalnoj (lin) poz
iciji, a poslije njih doe sukun kao uzronik duine." Npr.:
.. .
openito,
dijele na:
'
"'
......
106
'
DUINA VOKALA
l)
~ ...
r/'1 .Lo
".
JJ
rJ)
je u kategoriji"
krae
la)
2)
3)
.".
:.J
..
~ .Lo
".
""
~....
~_;t&. .Lo
je u kategoriji "
".
,. .......
to predvieno)
4) J_ s:~ je takoer u kategoriji"~/~" (umjesto izvedene, dozvoljeno
je primijeniti i obinu duinu)
5) -~ ~ je u kategoriji "
i due i krae)
107
TEGWlD
8. Vjeba (l i II dio)
Tabela br. ll
uzronik
pozicije
~-~'
L; J! ~:,rw- ~!-G;.jf~!
o ... o
...
,0~0"~\j
.Jj~~~~~\
.0~WI~G~0!;
~~ (.S~l. :- ~J11~ :,_.~ IJ',~-)\.i
o
o"..
oJ......
...
-{.S
..
'
-j
.J~~~\'jif-~
108
-j'
.
-{$
vrste
DUINA VOKAL4
Tabela br. 12
uzronik
o .. o
--lS
'
0
vrste
- _,1
"'
' '
pozicije
. .
- _,1
.
(
,.
(0y) 0
.~_,~~j ~lj'0
o...
.".
;;. ...
d_.r~
--lS
()
--lS
- _,1
--lS
()
(<JI\
109
l
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
GLASOVNE PROMJENE
III
GLASOVNE PROMJENE
Nepromjenljivost i promjenljivost glasovnih osobina
Prema akustikom dojmu, a s obzirom na glasovne osobine koje posjedu
ju, konsonanti: n, m i l kada su bez vokala (sakin) i s nunacijom (tenwln), iz
govaraju se na nekoliko naina, a to su:
l) Navedeni konsonanti se jasno i precizno, bez promjena artikuliraju
(i~har).
odreenim
()~')
111
TEGWlD
d)
Definicija:
,,I~har
sljedeoj
J. o...
t$...
(',h,
,.,..
...
.::, o
...
...
...
sintagmi:
..
...
',lJ, g,!!)
Nain
primjene:
J.
oJ.,.""
.J_,....;:;. ;
t.
112
GLASOVNE PROMJENE
,.,,.,
... o
( !.SPJ\#1)
'
'
primjene:
"mjeseevih"
glasova
( 4-S_ri J\#1 )
'
'
113
TEGWlD
Nain
primjene:
d) Nepromjenljivost konsonanata w i y
.... o
\ll ... o
(Jll=.oJ~I)
Kod ove vrste iz;hiira, u istoj rijei se nalaze jedan do drugog n siikin i
konsonanti w i y. Ukoliko su u pitanju dvije rijei, onda dolazi do asimilacije.
Definicija:
"Kada u istoj rijei, poslije n bez vokala (sakin) dou konsonanti w i y,
bie
iz;hiir mu~laq".
Ovo pravilo se primjenjuje u ovim sluajevima:
"'
..... o
a) U rijeima: 0\_,.:i
'
,J
'lli
"o
01_,.:-.p
..-oJ
0~
"..o-f.
....
y..UI
'
skraenica
na
poetku
~~ ~1Jj1j ~
primjene
i~hiira
mu(laq:
(0C J. .JC:;. ).
9. Vjeba (l i ll dio)
211 lfaqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 146.
114
GLASOVNE PROMJENE
Tabela br. 13
.. ' o
)4-J;>\
pozicije
vrste
'
..
.~P~
::,. 0_t1 ~~ ~))
--
\-_
'
'
.-'!J",. o""
'
o '
"
...
e-'
o
. JJI~~~,-~:~'- ~o
'
'
'
...
t--.
0
.~ 0:- 0LJ~I ~
""
""
..
......
..
"'
..
...
""
"""'
111 .,. o
...
...
t--.
...
o".
~ )4-J;>~
t_--.
o
. illi
-::
:;.)
...
.
0--
.~;J'~"Jj\) ;Jj(;.(d~
'"'"""'o
o.....
.J. o ""
J:..Y Q ~ JiiJ
~~'o....
...
. ~..:.,.U..,.,
'
.......
'
.... o
.J.o", ...
...
\J
'
...
",_
'lli
".o
..
.....
". o""",.
......
""
,..""
-~\J:l;~
grupa
-JI
,. ... o
c..S~ )4-J;>\
osim b im
'
'
c..>_r-i )4-J;>\
'
c..>_r-i
1'
svi glasovi -
'
J-0
o
c..S-0
~~41;1
'
115
ASIMILACIJA KONSONANATA
IV
2) ASIMILACUA KONSONANATA
"'
Asimilacija s nazalizacijom
, 0.-"
117
TEWlD
Dakle, to su glasovi: y, n, m, w.
Nain
primjene:
),
_J lj ~
G~:;. ~, 1~ ~~~ ~4 01
o...
.,. ... o
...
...
...
potpun~sti
Definicija:
"ldgam bi gayri gunnne e biti kada na kraju jedne rijei doe n sakin ili
tenwfn, a na poetku sljedee rijei bude jedan od konsonanata iz skupine")".
To su, dakle, glasovi l i r.
Nain
primjene:
),
~ ~:;.
~:J::,.....
Jj_)::,..
...
...
.:;
:J~::,.....
213
Tegwfdu-l-qur'n,
118
ASIMILACIJA KONSONANATA
Asimilacija konsonanata m
~
"'
o .... o
.... o
(~ ~ ~~~~)
Definicija:
"Kada na kraju jedne rijei doe m siikin, a na
nant m vokaliziran, bie idgiim mi!_leyn ~aglr. " 215
Nain
poetku sljedee
konso
primjene:
V0':~~ ~_,.;.-.~
Kod bilo koje vrste idgiima, rijei koje su vezane asimilacijom izgovaraju
se u jednom ritmikom dahu. Npr.:
Asimilacija
. ..e
odreenog lana
o ..
... o
(~~~~~)
odreenog lana,
potpuno se
Definicija:
"Idgam emsiyy e biti kada poslije odreenog
"sunevih" konsonanata (el-l;lurufu--emsiyye)."
To su prvi konsonanti iz sljedee sintagme:
...... o
...
o ..
o...
...
lana
o,,
el
.... o
doe
;ji J
jedan od
4, n, d, s,~. z, , 1).2 16
119
TEGWiD
Nain
primjene:
Asimilacija moe biti i onda kada su, jedan do drugog, konsonanti bliski
po mjestu tvorbe, ili imaju neke zajednike glasovne osobine. Da bi bio mogu
ovaj vid asimilacije, potrebna su tri uvjeta ( 1~~~~ ~t;.,T ):
l) Da su dva glasa potpuno ista: po mjestu tvorbe i po ostalim glasovnim
osobinama ( JiW ).
,[A
.,. "
J ......
zajednikih
primjene:
;JS-!:.4
217 El-Megmu 'u-1-mufidu fl 'ilmi-t-tegw"id, o.c., str. 26.
218 Ibid. str. 61.
120
~ c.:h:' 7
::r-.Jl Jij
ASIMILACIJA KONSONANATA
'
'
1#
"'
"'
"'
injenice
..
.. ,.
J.
.,.. o
121
TEGWlD
Nain
primjene:
~.u ~ ~~ Gf"l'J
("""'
.1 .:l u
2)
J; ~ .:.-
rY
3)
'
d) j., <
'
g)
'
U svim ovim
sluajevima
konsonant
~.
S obzirom da je J, glas
~.koji
pripa
~~
..
'
122
ASIMILACIJA KONSONANATA
" ). Npr.:
2) Oba glasa su vokalizirani ( r-?
~
....
:.
....
:.
....
...
""
"..
D..
(...,......)0}~
primjene:
~~~~~ji)
~~;~~~Ji)
J 2)
!l J
123
TEGWlD
'
f,
"'
J.-
""
..
'
<
",
~ ~~
"
).
124
ASIMILACIJA KONSONANATA
Tabela br. 14
pozicije
o
"
"'
vrste
l$-
0-
-;$
:.J "
""o
~--------------------------------------4--------------l .~r~~~
o
..
"'
r-
~_,~
.::r.>WJ ~~j)
"'
J,
. 0::-ijl_r. .J
,...
""*
..
...
"' J"'
o ... o
..
. 0_,_;~
"'
,.
J-
"'
.)--.
...o
.,J;?:-~
grupa- JI
125
TEGWlD
Tabela br. 15
'.
"ru-.:ll
,.
pozicije
J, ... "',
~~
. ~ ~li!JI JJ ji)
'
'
'
vrste
'
.:r-C~
'
'
126
'
'
srodni
konsonanti
... ."J
o...
konsonanti
'
ru-.:l ~
isti
'
ru-.:l~
.,
'
,,
~~
'.
bliski
'ru-.:l ~
__ ,
konsonanti
0:"!JLA:.o
v
3) PREOBRAZBA GLASOVNlli OSOBINA
..
'.
(y~l)
127
NAZALIZACIJA GLASOVA
VI
4) NAZALIZACUA GLASOVA
~~J.
(~)
"
-.
<~~l)
..
o ..
-:::,
~f..
o ,
.. ..
o .. ".
..
..
..
o ..
....
..
primjene:
129
TEGWlD
"o
j~
sluajevima
~t..:-
o .,...
r:.r
J.
oJ
'
.,. "'
111 ... o
~_;.;;, ~W.l)
,
Nain
primjene:
130
NAZALIZACIJA GLASOVA
traje onoliko koliko jedan vokal obine duine. Glas b izgovara se na uobiajen
nain. Npr.:
"'
"' o J"' o ..
0Jj/-!~J':!
131
TEGWlD
Tabela br. 16
. ,, l
~lA>-
pozicije
'
.J
.'
'-"" --.
.J
._
- r<r->
-~~:illl0~;s:;)
... ~
...
...
...
...
..
. __..'
,..,..o...,
-~.J'"""""-:!rY-J
...
...
::.-_
'
._,
.J
.J
.!} _ _'
...
...
J---.
.J
<: -
,
-~-'
-~..,-ii
""')\.;
.J
.J
.~ 1_;.lli1 ;.~~'..\'J~1_;.lli11~~J
.'
J-
.J
.. '
....r'--.
el
o,..
. .
,..~
tJ... ,..o
. ~J" <~.i)
. .J
..l;s.
. .
.J
.J
j" _ _
. ~;,~l} ~djf~lSj
.
.::_,~1 ~Uli~.l
r ~~~:J~J~L-
~!'
;~U.J
~J
l
...
.
...
::.-
.J
.'
j--.
.J
j
..
'
__
.J
...
.
...
...
.
..::..-
.J
,_}>-
132
.J
j; _ _
NAZALIZACIJA GLASOVA
Tabela br. 17
pozicija
-
"'
'
y)l..;l
.~_,jJI ;D~~~ ~;
pozicija
o
"'
Y-
133
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
ETVRTI DIO
P A U Z IR A N J E U T O K U
UE N J A
K UR ' A N A, A. .
- PAUZALNA FORMA
- PAUZALNA FORMA KAO KRITERIJUM ZNAENJA TEKSTA
-NEPIDKLADNAPAUZALNAFORMA
- DUAKruTIKI ZNAKOVI
- SPECIFINA PAUZALNA FORMA
- POZICUA ELIFA U PAUZALNOJ I KONTEKSTUALNOJ FORMI
- POETNA FORMA
- SKRAENICE NA POECIMA KUR'ANSKlli SURA
(TAJANSTVENI GLASOVI)
- SEGDA POSLUE ODREENIH AJETA
PAUZALNA FORMA
PAUZALNAFORMA
" ,,
(~J)
znaenje
137
TEGWlD
uaa
". o
o J.
o.- o.
{ 1..>)~'11 ~yi
(~i~~~ Ji)l )
U ovom sluaju pojavljuje se neka nepredvidiva situacija, kao to je tre
nutni nastup slabosti, nemoi, ili je u pitanju nesvjestica, glavobolja, gubljenje
daha, razne vrste opasnosti i slino. U ovakvim i slinim situacijama, ua
Kur'ana, a.., moe pauzirati poslije svake rijei, vodei rauna da prilikom
nastavljanja uenja primijeni pravila poetne forme, odnosno, da nastavi uenje
od one rijei kojom se dobija cjelovito znaenje prouenog teksta.
e) Pokusna pauzalna.fo~
~
"' o
o .. o....
( ISJ~'ll ~yi
Oekivana
~
...
pauzalna forma
o
'
o .... o ..
( 1..>)~'11 ~yi
138
II
....
J.
o ... o...
( jb.JI ~yi)
)229
:ii
o .. o ..
<rl::ll ~yi)
Poslije ove pauzalne forme dobija se potpuna i cjelovita misao, to znai
da je proueni tekst, i jeziki i misaono, neovisan od teksta koji dalje slijedi.
Naprimjer:
J.
..-o
.... "..
:ii ...
,Jo .... ,
~ !.1~1
dogaaju.
Dijakri
139
TEGWlD
'
'
rijei
jer:
(E~-Safflit-137-138.)f-l~j ~~1~-;:,J~~~)
S obzirom da je, u navedenim i slinim primjerima, potpuna pauzalna
forma, samo po sebi se podrazumijeva da je i nastavak uenja poslije pauze pu
novaan. 230
Jedan od pokazatelja potpune pauzalne forme je i poetna forma, odnos
no, znaenje teksta nakon pauze. U tom smislu, ovu vrstu waqfa prepoznajemo
u sljedeim sluajevima:
a) Kada poslije pauze slijedi tekst koji poinje nekom od upitnih estica.
b) Ukoliko je na poetku narednog teksta vokativna estica " \! ."
e) Nakon pauzalne forme je oblik zapovijednog naina.
d) Poslije pauze dolazi odnosna zamjenica" t:JP ".Naprimjer:
__..
.
(En-Nisa'- 123.) ... :_,: ~ :; ~~~~l ~e.(~)~~~ :;J
e) Pauza u jednom ili izmeu dva ajeta, u prvom se govori o nevjernici
ma, a u drugom o vjernicima. Naprimjer:
(El-Beqara- 24-25.) ... 1;.1 ~.ill~) ::r.;~ :.:..~1
......
""
..
140
sluaju
,,
"~
",kao u primjeru:
(El-Beqara-176-177.) ... ~1:_;.1
~J~~
"'
...
~
""
::;
i) Nakon teksta koji govori o AIHihovoj uputi, slijedi tekst o onima koji tu
uputu ne prihvataju. Naprimjer:
L>~(~
.. o
o"" o ..
(~1_,!1~_,!1)
~}~~~j
141
TEGWlD
,...o
",.
..:...l_r.>JII~u
l) (El-Beqara- 148.)
'
'
'
""
""
".
""""
.....
...
o".",
-:;oJ"..",.o,"..,
'
... ... .,
9)(En-Nazt'at-23.)
...
.... o
...
,".o,~
~..r.~l~
..
..
..
142
o"' o..
( ~\S:ll Ji yi )
Prilikom primjene ove pauzalne forme, proueni ajet ili njegov dio je po
vezan za tekst koji slijedi. Naprimjer:
znaenju
bude:
l) Subjekat koji je misaono vezan za prethodni ajet, kao u primjeru:
(El-Beqara- 85-86.) ... ~~l
...
"..
2) Ako poslije pauze doe upitna estica, ili estica za negaciju. Naprim
jer:
(Et-Tewba-77-78.) ... 1;J:~~~ 0;~ 1)8'~j
o
3) Kada bude estica" !JI " nakon pauzalne forme, kao u primjeru:
(El-Mulk -20.) ... 0J~\S:JI ~~ ~)~J~ 0:- ~~~~;.~_..JI l~
;;.t
J:>
sluajevima,
izmeu
sljedeih sura:
a) El-Ginn - El-Muzzemmil,
b) El-Mudde!!ir- El-Qiyame,
e) Et-Tekwrr- El-Infitar,
d) El-Infitar- El-Mutaffifin,
143
TEGWlD
e) El-lniqaq- El-Buriig,
t) E-ems- El-LeyJ.233
"'
J.
o .. o...
(~lvU)I)
~~ ~c~:ir Naprimjer:
""
"' o
J. ......... o
o,...
J. o ...
144
' ), jer
U ovom i slinim sluajevima, pauzalna forma je neprikladna ( "~
je razdvojen subjekat od predikata, dok je nastavljanje uenja od rijei,; \:U" u
kategoriji dobre pauze (l)asen). 235 Najbolje je, kako kau Ibn Gezer! i Ed-Dani,
pauzirati na kraju svakog ajeta. Nakon to bi prouio Besmelu, Muhammed,
a.s., bi zastao, onda bi prouio prvi ajet "El-Hitil)a", pa ponovo pauzirao, i tako
bi postupao nakon uenja svih kur'anskih ajeta. 236
Iz prethodnog izlaganja moe se zakljuiti da su potpuna (et-tamm), zad
ovoljavajua (el-kafi) i dobra (el-l)asen), dozvoljene pauzalne forme, jer se nji
hovom primjenom dobija potpuno, jasno i precizno znaenje kur'anskih ajeta.
Na vrstu pauzalne forme utiu i razliite qira' etske verzije, o emu ovdje nee
biti govora. 237
145
III
B) NEPRIKLADNA PAUZALNA FORMA
J.
""o
J.
o.,. o ..
(~~~yi)
znaenja,
o...
primjeru:
(El-En'am- 36.)* J;_!(, 0~ ~-.Ul~ W~
Prema ovoj pauzalnoj formi, Allahovom pozivu na pravi put odazvae se
posluni i mrtvi. Pravo znaenje je da e se pozivu odazvati posluni, a mrtve
e Allah, d.., oivjeti. Najbolje je pauzirati na kraju ajeta.
3) Pauzalne forme prema kojima se neto zabranjuje, a to isto je prema
islamskom uenju nareeno. Naprimjer:
(En-Nisa'- 43.)
ijom
147
TEWlD
Prema ovoj pauzalnoj formi, gini i ljudi nisu stvoreni, dakle negativno
a smisao ajeta u cjelini je, da su gini i ljudi stvoreni s ciljem da samo
Allahu, d.., robuju, dakle, afirmira se robovanje ('ibadet) i ono je svrha stva
ranJa.
6) U kategoriji neprikladne pauzalne forme je i pauza koja se u
znaenje,
jezikog
(El-Beqara- 286.)
* ::JIC~Ij
sljedeim
sluajevima:
239 Hfz. Ibrahim Trebinjac, Skripta za predmet Kiriieta za II godinu ITF, Sarajevo, J 979.
148
DIJAKRITIKI ZNAKOVI
IV
DUAK.RITIKI ZNAKOVI
(~)l~Lo~)
U prvim mu~l).afima dijakritiki znakovi nisu bili napisani. Njih su kas
nije uspostavili islamski uenjaci, s ciljem da se olaka uenje Kur'ana, a.. To
je bilo posebno vano za nearapske narode koji su primili islam.
S obzirom na to da su dijakritiki znakovi nastali igtihiidom, oni imaju
vie razliitih znaenja. Te razlike su formalne, a ne sutinske prirode, i sve
imaju za cilj da pomognu i olakaju uenje Kur'ana, a.. Koji dijakritiki zna
kovi se nalaze u mu~l).afima, zavisi od toga u kojem islamskom centru su
tampani, i koja je, od zvanino usvojenih pravopisnih verzija, koritena.
Na primjer, u mu~l).afima koji su pisani po riwayetu Qaliina, a koji su
tampani u Tunisu, nalaze se, izmeu ostalih, i sljedei dijakritiki znakovi:
~-
inae
149
TEGWiD
znai,
bolje je pauzirati
nego prijei .
.}i - (waqf ewla). Bolje je pauzirati, nego primijeniti kontekstualnu for-
mu.
j-
prijei,
bez
pauze.
J - (fil waqf). Bolje je ne pauzirati.
~
ma.
(la). Ovaj znak moe biti i u sredini, a i na kraju ajeta. Kada je na kra
ju ajeta, uenje se nakon predaha, nastavlja. Nije preporueno zavriti jedno
kontinuirano uenje poslije onih ajeta koji imaju na kraju, iznad take dijakri
tiki znak" "Y ". Ukoliko je ovaj znak u sredini ajeta, dozvoljeno je pauzirati,
ali je obavezno, posljednju ili vie prethodno prouenih rijei, ponoviti.
'j -
~- (qa~r).
~-
150
DIJAKRITIKI ZNAKOVI
b) Hfz.
Silajdi-
151
v
SPECIFINA PAUZALNA FORMA
t5::.::..
l) .~_;,..~~~~~~J~~~~~;.:~I
"Sekta je trenutani prekid glasa, uz zadravanje daha, a to vremenski
traje koliko dva kratka vokala (jedna obina duina). " 243
2) .~I(JJ~~~~~
Silajdi-
153
TEWlD
Pojedini imami u qira' etima redovno ine sektu poslije rijei ~ , ili ako
ne primjenjuju ovo pravilo, onda u tom sluaju pauziraju.
Imam J:Iamza koristi sektu u onim rijeima kada poslije odreenog lana
specifina
0LJ'.fl Jb..
0~JU
sljedeim sluajevima:
:::- f.-'
:::-
""
'-IY.,
. :;:y:,
'
,,
ine
"""" ""
o ""
...
154
VI
POZICUA EUFA U PAUZALNOJ I KONTEKSTUALNOJ
FORMI
U pojedinim kur' anskim rijeima, elif se u odreenim sluajevima izgo
vara, a nekada se, iako napisan, izostavlja, zavisno od toga da li se primjenjuje
pauzalna ili kontekstualna forma.
Ukoliko ua pauzira, elif se izgovara kao vokal ii, uobiajene duine, a
ako nastavi uenje bez pauze, tada se izgovara kratki vokal e.
Kao to je reeno, u toku pauze se artikulira dugi vokal ii, i to u sljedeim
rijeima.
l) (El-Kehf- 38.) ~
Za razliku od naeg rawiye I:Iaf~a, prema nekim drugim verzijama, elif se
izgovara kao dugi vokal ii, bez obzira na to, da li pauzirati ili nastavili uenje
bez pauze. 246
rijei
'
glasi:
248 Vidi:
Mu~J:iafprema
Weru.
155
TEGW]D
6)
Ul ,
01
'.r./)
11'
156
POETNA FORMA
VII
POETNA FORMA
( ~~~~~)
".
.:....
( jb.JI ~~.l:.!~l )
:;
J ....
{l""
( ~WI ~~~~~)
Ova vrsta ibtidii'a pojavljuje se onda, kada nakon zavrene jedne, pone
izlaganje o nekoj drugoj temi ili dogaaju. To znai da je tekst, kojim se pono
vo zapoinje uenje, i jeziki i misaono neovisan od prethodno prouenih ajeta.
157
TEGWlD
Naprimjer:
::;
....
"
,sl
""
",.
""
".
o J"....
~yi~ ~J
",
forma
o.
( ~ts:ll ~~~~~ )
U ovom sluaju tekst koji slijedi nakon pauze, po smislu je vezan za pre
thodno prouene ajete.
Naprimjer:
(El-Beqara- 6-7.) .. . ~)i~ ill1 ~ 0~~ ~~~-~;J rl~~~~~
U estom ajetu ove sure navodi se, da nevjernici nee vjerovati, bez obzi
ra na upozorenja i opomene, a u sedmom se nastavlja govoriti o njima, odnos
no, o njihovom unutarnjem stanju. Dakle, ajeti su po smislu i tematici vezani.
U mnogim primjerima ove vrste, btdii' poinje odnosnom zamjenicom
"L> ..JI" ili "~.til ".U ovakvim sluajevim dozvoljeno je prouiti dva ajeta u jed
nom ritmikom dahu (bez pauze). Ipak, nakon prouenih sedam qur' anskih aje
ta, obavezno je pauzirati, a potom uenje nastaviti. Ti ajeti su sljedei:
l) ~.JI
..
~~j Jj~
.ill10--... &L. (El-Beqara- 120.)
.. ... ..
:::...
3) ~_.JI
....
""
..
..
..
C.
'
'
158
L>
...
...
POETNA FORMA
Dobra
l
....
.,.
forma
o o ...
"
( .:r-JI s. l~ 'JI )
Kod ove vrste poetne forme, tekst kojim se uenje nastavlja, i jeziki i
po smislu je vezan za proueni ajet ili njegov dio. Naprimjer:
'
J., o .,.
:;
.,.
....
o...
..
cs ..
( j\;:JI ~ s.I~'JI )
250 Vidi u cjelini znaenja navedenih ajeta, obraajui posebnu panju na odnosnu zamjenicu koja poslije njih sli
jedi.
251 Tegwldu-1-qur'iin, o.c., str. 201-204.
159
TEGWID
emo
se
J.o ..
Predahnuti poslije rijei " ;;J_,L.... " je dozvoljena pauza, ali je zabranjeno
nastaviti uenje od rijei" illi~ ",jer bi se time pojedinana la, prometnula u
opi lani princip. Najbolje je nakratko pauzirati poslije rijei ;;J_,L.... , a potom
viom oktavom nastaviti uenje, jer i glasom treba istaknuti ta je istina, a ta
neistina.
""
2) Negiranje
'JJ, .J.o""'
kranskog
trojstva
:C..I)
j'\,~\
.J' l ::,_.~J ~~ ~\5 :Jl1 01 * 1)\i ~Jl\ }5' :ill
..
.. ...
...
..
.
~
(El-Ma'ida -72-73.)
U ovom ajetu Kur'an, a.., kategoriki demantira kransko trojstvo.
Dozvoljeno je pauzirati poslije rijei "~~",ali je nedopustivo nastaviti uenje
od rijei" J_j1 01 "jer bi tada la za~jenila istinu. Onaj ko bi to namjerno
uinio, postao bi nevjernik, kao to su to i oni koji u trojstvo vjeruju. Najbolje
je navedeni ajet prouiti sasvim niskom oktavom do rijei~~ , pa potom pauzi
rati, a onda puno jaim glasom nastaviti uenje, kako bi se naglasila istina, a
demantirala la.
160
POETNA FORMA
3) Razotkrivanje licemjera
U mnogim aje tima Kur'an, a.., govori o licemjerima i licemjerju. O nji
ma se, izmeu ostalih, govori i u ovom ajetu:
~,
e se pauzirati poslije rijei " ,/./'", ali nije dozvoljeno nastaviti od rijei " Lo
illi G~j", jer bi se time od pojedinanog, dobilo ope lano miljenje. Najis
pravnije je navedeni ajet prouiti u jednom ritmikom dahu.
Kao i ostala tegwidska pravila, tako i pauzalna i poetna forma, mogu se
praktino savladati dugotrajnom vjebom i redovnim uenjem Kur'ana, a. .
Osim toga, treba poznavati i slijediti znaenje dijakritikih znakova.
161
VIII
SKRAENICE NA POECIMA KUR' ANSKIH SURA
(TAJANSTVENI GLASOVI)
Dvadeset i devet sura poinje skraenicama. Ne raunajui one koje se
ponavljaju vie puta, u Kur'anu, a.., se nalazi etrnaest skraenica, a u njima
je zastupljeno etrnaest konsonanata. Oni su sadrani u sintagmi:
~\i~:J~~
(n, ~. lJ, k, y, m, l, h, s, r, q, elif, (, ').
U jednoj skraenici moe biti od jedan do pet glasova. Sa jednim konso
nantom, u Kur'anu, a.., se nalaze tri skraenice, sa dva etiri, sa tri konsonanta
tri skraenice, sa etiri dvije i sa pet konsonanata dvije skraenice.
U skraenicama su zastupljna sljedea tegwidska pravila:
l) Duine ( ~)
U ovom sluaju pojavljuju se i osnovna i izvedena duina.
o
..,
...
skraenicama
su:
lJ, y,
Naprimjer: 'o.l.
o - ~
skraenicama
se nalazi:
i<"
,..
...
...
... ...
253
163
TEWlD
",'
a)
skraenicama
su zastupljeni:
"""" ". .. o
~~Jl#~
~~
". .. o- , ". .. o
b)
J16 1 l#~
',
"
. l
....r-!
'
3) Asimilacija ( ~~~~ )
Pojedini konsonanti u
moe biti:
skraenicama
sluaju
". .,.. o
~,
a) Asimilacija s nazalizacijom
(~~~~~
".
..
o .... o
'
)Naprimjer: -~
,
.. o
'" '
~~
" ,,
sluajeva,
skraenicama
skraenicama
primjeru: d'
Konsonanti u
skraenicama
164
( 0)) .J
(:_;(i) J
IX
J.-
"'
(3J~13~)
Silajdi-Hfz.
165
TEGWlD
ujemo i pokoravamo se, oprosti nam Gospodaru na, Tebi emo se vra
titi. (El-Beqara- 285.)
2) Uiniti jednu segdu a ne dvije, kao u namazu. Tom prilikom moe se
".
.. ".
J....
..
:;
...
o ... J.
o .....
""
J_ ~\i ~ ~ ~~ y J
uinio,
i Ti si milostiv. "
'e:l:a;
..
.... ,
...
oJ.
~'JI IS-J~~
e) "Samo Tvoju
mo priznajem,
166
~)~)~Ir;
~}j~~ -s~;; J:;::.,j -s/~;; cP') ~~;;~~J -s~~~~-; ~~
.~ \rl F.} ~j :J;.. ~ ~~
U ime Allaha Svemilosnog Milostivog!
"Allahu! Osvijetli Svojom knjigom moj vid, oslobodi njom moj govor, ob
raduj njom moje srce, osnai njom moje bie koje se uzda u Tvoju snagu i
pomo. Nema izlaza, ni pomoi, ni snage bez Tebe!"
167
VJEBE
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
VJEBE
l. Vjeba
171
TEGWlD
2. Vjeba
l) Pronai u rijeima konsonante !l i J i vjebaj ih pravilno izgovarati.
2) Izgovori vie puta one rijei u kojima se nalaze konsonanti:
L' ~
strune
172
VJEBE
3. Vjeba
l) Pronai u rijeima konsonante: ~J, J, J i nauili ih pravilno izgovarati.
2) Uz pomo mentora, uvjebaj izgovor konsonanata: J,, JI', ,)_
3) Da li sure iz ove vjebe
Provjeri!
ui
ispravno, posebno
podvuene rijei?
173
TEGWID
4. Vjeba
l) Vjebaj
uiti gledajui
izgovarajui
vuene rijei.
t..
,.,
174
rijei
VJEBE
5. Vjeba (l dio)
l) Uvjebaj gledajui uiti sure iz ove vjebe, posebno
na zvune konsonante i plozive.
obraajui
panju
175
TEGWID
176
VJEBE
6. Vjeba (l dio)
177
TEGWlD
178
VJEBE
7. Vjeba (l dio)
!)Vjebajui suru, posebno obrati panju na izgovor konsonanta r.
0 ;..s ?
3) Suru "El- 'Aleq" naui napamet.
179
TEGWJD
2) Na koliko mjesta u ovom aeretu se nalazi rije .uli, i kako se ona izgo
vara?
3) Naui aere napamet.
180
VJEBE
8. Vjeba (I dio)
l) Koje se vrste osnovne
(obine)
munfe~il, pronai
je u tekstu i pravilno je
"\V
181
TEGWlD
Vt.
182
VJEBE
'&
'5', ~-
183
TEGWlD
9. Vjeba (l dio)
l) Pronai u tekstu izvedene duine: mutte~il i tin.
2) Da li se u tekstu nalazi iz;hiir efewiyy?
3) Naui ove kur'anske ajete napamet.
\"
184
VJEBE
i~hiira
~\;ul-~;::------------'"--::;"1
185
TEGWlD
186
VJEBE
187
TEGWlD
188
VJEBE
189
TEGWlD
190
VJEBE
191
TEGWlD
\\
192
VJEBE
l)
Pronai
193
TEGWlD
\'1''
194
VJEBE
\i
195
TEGWlD
\o
196
VJEBE
~~~t\\~,
~~~~~----------------------;;
\"\
197
TEGWlD
nauene stranice.
198
VJEBE
ui
199
TEWlD
200
VJEBE
sljedeim
y.
201
DODATAK
256 Ibrahim Trebinjac, Zbornik radova Islamskog teolokog fakulteta. Uenje i prouavanje Kur'ana. 1/1982, str.
257 Hadi Mehmed Handi, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, Sarajevo. ill izdanje, 1972. str. 29.
258 Katalog arapskih, turskih i perziskih rukopisa Gazi Husrevbegove biblioteke. Svezak I. Obradio Kasim Do
braa, Sarajevo, 1963. str. 53-127. Hivzija Hasandedi, Katalog arapskih, turskih i perziskih rukopisa Arhiva Herceg
ovine, Mostar, 1977. Safvet Beg Baagi, Popis orijentalnih rukopisa moje biblioteke, Glasnik zemaljskog muzeja u
Bosni i Hercegovini, God. XXVill 1916. Svezak 3 i 4., str. 207-212.
Arapski, perzijski i turski rukopisa Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu. Svezak I. Opisao i
Spaho, Sarajevo, 1942. str. 7-19.
Salih Trako i Lejla
priopio
Fehim
Gazi,
205
TEGWID
206
etiristo godinjice,
Sadraj: Muteharrik, sakin, tenvin; Harfi med; Sebebi med; Meddi tabi'i;
Meddi muttasil; ldgami bila gunne; lhfa; Iklab; I:lhar; ldgami mislejn; ldgami
mutedanisejn; Idgami mutekaribejn; ldgami emsijje; Damir; Kalkala; Lafza
tullah; Hukmur-rai; Sekta; Kako se staje u Kur' anu; gdje se staje, a gdje se ne
staje.
Da je autor ovog Tedvida upravo Hasan ef. Heremi (na knjizi nije nav
eden autor), saznajemo iz nekrologa, koji je o Hasan ef. Heremiu napisao
Hadi Mehmed ef. Handi povodom njegove smrti (El-Hidaje, godina
111936.-37., broj 12., str. 194-195.). Uporeujui ovaj Tedvid sa tampanim
Tedvidom od Karabaiya, dobiva se dojam da je ovo prijevod iako su neka
poglavlja isputena. U najmanju ruku Heremiu je bio uzor Tedvid Kara
baiya.
Ovaj Tedvid je imao vie izdanja arebicom. Neka su izdanja kaligrafski
ispisana, pa litografijom umnoena, a neka su izdanja tampana u Islamskoj di
onikoj tampariji. Poslije 1945. godine ovaj je Tedvid tampan nekoliko puta
latinicom. U nekim izdanjima je tampan predgovor Hafiz Kamila Silajdia,
paje obiljeen kao Silajdiev.
2. Sejfulah Proho,261 Tedvidi inas. Na najlaki i najkrai nain na bosans
kom jeziku Tedvid, Sarajevo, 1325. H. Strana 16.
Sadraj: Uvod; Meddi muttasil i Meddi munfasil; Meddi lazim; Meddi
arid; Meddi lin; Meddi tabi'i; ldgami mislejn; ldgami mutedanisejn; ldgami
mutekaribejn; Idgami emsijje; ldgami bi la gunne; ldgami me'al gunne; Ihfai
nun; lklab; lhfai mim; Tefhim i terkik; Kalkala, Hareke i sukun, Vakf; Kejfijje
ti vakf; Sekta.
Na zadnjoj omotnoj stranici data je kratka uputa o itanju arapskog pis
ma. Podnaslov Tedvida je dat i na turskom jeziku.
260 Hasan Heremi je roen 1883. u Varcar Vakufu (Mrkonji Grad). Pohaao Kurum! iju medresu i zavrio Da
ru! mualimin. Kao imam i mualim sluio u Podzvizdu (Cazin), Visokom, Prnjavoru i Varcar Vakufu. Godine 1914.
postavljen za muftijskog tajnika Muftijstva u Sarajevu, gdje je ostao do odlaska u mirovinu 1936. godine. Osim Ted
vida objavio je i nekoliko pjesama u listu "Tarik." Umro je 8. 10. 1937. godine u Varcar Vakufu, gdje je bio otiao na
ljetovanje.
261 Sejfulah Proho je roen u Konjiicu 1859. godine. Uio je u Kurumliji medresi u Sarajevu, a onda otiao u Is
tanbul, gdje je ostao ll godina i uzeo idazet. Bio mualim u Konjicu, muderis u Cazinu, te profesor erijatske sudake
kole u Sarajevu. Kad je izgubio oni vid 1927. godine otiao je u mirovinu. Umro u Sarajevu 29. 12. 1932. godine.
Pisac je brojnih dijela na arapskom, turskom i bosanskom jeziku. Prevodio je s turskog jezika, a spjevao je na bosans
kom jeziku i "Smrt hazreti Fatime."
207
TEGWlD
48.
Sadraj: Mukaddima-predgovor Tedvidu; Uvod; Tedvid i Sifati huruf;
Prvi sifati dehr; Drugi sifati hems; Trei sifati rihavet; etvrti sifati iddet; Peti
sifati bejnijje; esti sifati istila; Sedmi sifati istifal; Osmi sifati itbak; Deveti si
fati infitah; Deseti sifati gunne; Jedanaesti sifati safir; Dvanaesti sifati kalkala;
Trinaesti sifati lin; etrnaesti sifati inhiraf; Petnaesti sifati tekrir; esnaesti si
fati tefei; Sedamanaesti sifati istitale; Sifati arida; Teglei harf ili harfi medd;
Babu meddi. tabi' i; Dva sebebi medda na etiri dijela; Babu meddi muttasil;
Arid; Bejanu lahni deli; Babu meddi munfasil; Babu meddi lazim; Babu med
di; Bejanu lahni hafi; Babu meddi lin; Babu tenvin ve nun sakin; Babu ihfa';
Babu izhar; Babu iklab; Babu idgami meal gunne; Babu idgami bila gunne;
Babu idgami emsijje, Babu izhari kamerijje; Babu idgami mislejn; U mima sa
kina imaju tri hala; Babu idgami mutedanisejn; Babu idgami mutekaribejn;
Babu kalkala; Babu hukmir-ra; Babu lafzatullah; Babu-d-damir; Babu-s-sekta;
Tilavetu-s-sedde; Nijet za kur'ansko uenje; Hatma du' asi i Imamet bahsi-ko
e imam biti.
U Predgovoru Tedvidu Ibrahim ef. izriito kae da je ovaj svoj Tedvid
preveo na bosanski jezik. Ne kae je li ga preveo s turskog ili arapskog jezika,
ali po naslovima poglavlja vidi se da je preveden s turskog. Kad je izaao iz
tampe ovaj Tedvid, razvila se u tampi polemika vie o prevodiocu nego li o
samom Tedvidu. Prevagnula je strana koja je branila Tedvid.
4. Muhammed Seid Serdarevi, 263 Ta'limi tedvid. Nuno gradivo iz ted
vida za mektebi ibtidaijje s uputom u nain obraivanja njegova. Pretam
pano iz ,,Mualima", Sarajevo, 1329-30. Strana 55 +l.
Tedvid je raen na nain razgovora mualima sa djecom i u toku razgo
vora mualim je djeci protumaio pojedina pravila. Tek od strane 33 nalaze se
poglavlja oznaena posebnim naslovom; Tenvin i sakin "n"; lzhar lhfa; lklab;
ldgami mislejn; ldgami mutedanisejn; ldgami mutekaribejn; ldgami emsijje;
lzhari kamerijje; Nasihat. Tedvid je tampan arebicom.
5. Omer tulanovi,2 64 Tedvid. Prirunik za obuku pravilnog uenja
Kur'ana. S. l. 1973. Strana 32+2.
262 Ibrahim Puka roen je u Sarajevu. Bio je i main Hadi Mustafe Hodia damije u Sarajevu. Umro je 1918.
godine.
263 Muhamed Seid Serdarevi roen je 8. 12. 1882. godine u Zenici. Pohaao Gazi Husrevbegov Hanikah i
zavrio DaruJ mualimin. Bio muderis Sultan Ahmedove medrese u Zenici i imam Kaznionice u istom mjestu. Bio
imenovan 1914. godine muftijom u Travniku, ali iz zdravstvenih razloga otklonio ovo imenovanje. Bio urednik lista
,,Mualim" tri godine i njegov glavni suradnik. Napisao i objavio vie djela iz fikha i drugih islamskih disciplina. Umro
u Zenici 26. 5. 1918. godine.
264 Omer tulanovi je roen 1945. godine u Rainovcu - Velika Kladua. Zavrio Gazi Husrevbegovu medresu
1964. godine. Imam i mualim u Gornjem Vakufu, Kljuu, Ilijau. Sada radi na podruju Kaknja.
208
209
-Poetna
forma u toku
uenja
~~~r~'
~0~ r~'
.....
.,.. .... o
<.S~ ~LA:;. l
'
'
- Asimilacija konsonanata
-Asimilacija s nazalizacijom
-Asimilacija bez nazalizacije
- Potpuna asimilacija
-Asimilacija srodnihkonsonanata
- Asimilacija bliskih konsonanata
- Asimilacija istih konsonanata
-Asimilacija konsonanata m
,.
....
,~~
.. o
~li r~.:~~
-Nepotpuna asimilacija
._;W1 J~l
TEGWlD
- Uvjeti za asimilaciju
- Uzronici izvedene duine
- Konsonanti spore artikulacije
- Naziv sintagme koja se izgovara pnJe
uenja
Kur'ana, a..
o
,st,...
- Konsonanti emfatici
~~\
- Konsonanti neemfatici
-Nemobilnost konsonanata
"
i
"
' o
L....:..
l
- Osnova rijei
'
~l
-Nelikvidni konsonanti
- Konsonanti velari
- Nepromjenljiv izgovor konsonanata
- Nepromjenljiv izgovor grlenih konsonanata
- Nepromjenljiv izgovor usnenih konsonanata
~
........ "
..., o
e.$_,-.j .) 4J; l
212
izmeu
ii i f
- Konsonanti laterali
- Konsonanti nevelari
- Naziv sintagme koja se
ui
na
poetku uenja
- Mobilnost korisonanata
-f"-'
o
'
~
~
Kur'ana, a..
'
.!.J_,
uenju
o '
.l-J ..).j
uenja
Kur'ana, a..
uenje
izmeu
o,
-~
- umni konsonanti
- Bliskostkonsominata
- Konsonanti vibranti
Ji}Ji 3)~
'
-Uenje
213
TEGWlD
uenja
tegwida
- Konsonanti
izmeu
tewessu~ je
du
"'""
".;. o"'
<~lr)~y.-
...
...
uenja
Kur'ana,
a. .
-Simbol za kratke vokale
- Konsonanti emfatici
- Grleni konsonanti
- Slabi konsonanti
J o ... ". J'
o_;~'-'J?
".,..
-Zvuni
konsonanti
o ...
i~
214
-Nosna upljina
...
".,o
- Konsonanti frikativi
(o_,L>_) ) o_,>-_)
... ""
'!J
;_,')\::)1
, ...
Cl
...
o~
- Segda koja se
ini
poslije
odreenih
ajeta u
Kur'anu, a. .
- Pauzalna forma u toku
ije
primjene se prekida
(t. }l ) ~~::..li,..
'
'
'
- Svojstva glasova
'lll:li
... "
...
~1~..::...\.A..,.:.
'
'
,. .
'
,st:;;
o ...
'!ll...
...
,.
...
'
'
nau izmeu
damira i ne
kog od konsonanata.
- Duina vokala kada dou izmeu qamfra i hemze
215
TEGWlD
- Spojena
lina
jednine
- Vremensko trajanje duine od etiri do est !Jare
keta
-Jedan od naziva tegwidske znanosti
o
:;.
:4~\~
- Teorija tegwzda
...
'
-Uobiajena
Kao
dijakritiki
znak,
qa~r
mu~l).afima znai
da
uenja
Kur'ana,
a. .
-Rije Allah
- Mehki glasovi
- Obavezna duina u
slijedi asimilacija.
216
skraenicama,
a poslije nje
konsonanti
- Ishodita konsonanata
- Mjesto artikulacije glasa
~
o ...
'Ill
;; ...
J.
.}.r~
- Obavezna duina u
skraenicama
u kojima pos
uzronik
vidljiv
- Duina vokala
- Osnovna duina vokala
J~l ~..{.
~~~
duina vokala
o..-~,..
neuobiajena
~)J.o
- Izvedena,
J }ji~..{.
duina vokala
IZ
dugim vokalom ii
-Stalna duina
217
TEGWlD
- Poluvokalna duina
- Spojena duina
- Rastavljena duina
- Bezvuni konsonanti
- Prenoenje kratkog vokala na prethodni konso
nant
o..-
o J
.......
..;1-JI .k...._,
"
- Kontekstualna forma
~-'
- Pauzalna forma
- Pokusna pauza
- Dobrovoljna pauzalna forma
- Nuna pauza
-Oekivana
pauzalna forma
- Potpuna pauza
- Prikladna pauzalna forma
o
o..
,-Y-~ ~_,
218
afrikata
- Poluzatvoren konsonant
akustika
alofon
alveole
- Korijen zuba
apikalan
apikalni vibrant
artikulacija
asimilacija
bilabijal
- Dvousneni glas
dental
-Zubni glas
dento-alveolar
faringal
faringalizacija
fonem
- Artikulirani glas
fonetika
- Znanost koja
izuava
fonetski
- Glasovni, zvukovni
frikativ
-Strujni konsonant
geminacija
219
TEWlD
220
geminata
g lo tal
interdental
- Meuzubni glas
intonacija
konstruktiv
- Stegnuti konsonant
kontrakcija
Zabio-dental
- Usneno-zubni konsonant
late ral
late raZna
- ,,Bona" arikulacija
likvide
- Tekui glasovi
nazal
-Nosni glas
nazalizacija
neemfatici
nelikvide
neve lari
ortoepija
palatal
- Nepani glas
palato-alveolar
palatum
p lo ziv
- Praskavi konsonant
sibilant
- Praskavi konsonant
sintagma
sonant
spirant
-Strujni glas
uvula
-Resica
uvular
- Resini konsonant
uvulo-velar
- Resino-zadnjonepani glas
velar
- Zadnjonepani konsonant
velum
vibrant
221
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
IZVORI I LITERATURA
IZVORI I LITERATURA
a) Na bosanskom jeziku
l) Hfz. amil Silajdi-Hfz.lbrahim Trebinjac, Tedvid, Sarajevo, 1973.
greb, 1969.
lO) Nerkez Smailagi, Leksikon Islama, Sarajevo, 1990.
b) Na arapskom jeziku:
l) Kur'an kerfm bi riwayeti lfaf~ 'an 'A~im, Sarajevo, 1989.
2) Kur'an kerfm bi riwayeti Wer 'ani-l-imami Naft', Libiya, bez godine
izdanja
3) Kur'an kerfm bi riwayeti Qiilun 'an Naft', Libiya, 1978.
4) Mul;lammed E~-~adiq Qaml;lawi, El-Burhiinufi tegwfdi-1-Qur'an, Bey
mt, 1985.
5) I:Iusni eyb. 'Utman, Haqqu-t-tiliiwe 'alii riwayeti lfaf~ 'an 'A~im we
Qalun we Wer 'an Naft' we-d-Durf 'an Ebf 'Amr, Aman, 1990.
6) Mul;lammed AQmed Ma'bed, El-muleJ:i!Ja~u-1-mufid fi 'ilmi-t-tegwfd,
Medina, 1993.
7) Mul;lammed Salim Mul;laysin, Er-Ra'idu fi tegwfdi-1-Qur'an, Kartum,
1975.
8) 'Abduhii 'Abbas El-Welidi, El-megmu'u-1-mufidu fi 'ilmi-t-tegwfd,
iedda, 1990.
9) Dr. a 'ban Mul).ammed lsma 'Il, A!Jkiimu-t-tegwfd, Kairo, 1990.
10) Dr. Kemal Mul;lammed El-Mehdi, Tegwfdu-1-Qur'an min u~uli
eda'ihfwe wuguhi i'gazihf, Kairo, 1988.
223
TEGWlD
224
SADRAJ
PREDGOVOR ..................................................................................................... 5
I DIO
O P E N I T O O TA G W I D U (T E D V I D U)
IUVOD.............................................................................................................. ll
Jeziko znaenje
tegwTda ................................................................................... 12
ISTI'AI)A I BESMELA
23
25
26
27
Izgovaranje besmele na poecima kur' anskih sura ... ..... .. ......... .................... .... 30
Uenje
ll DIO
IZUAVANJE GLASOVA I NJIHOVIH OSOBINA
225
~.
'ajn ............................................................................ 44
!J, g.................................................................. 45
d,~..............................................................
54
(SIFATU-L-I:IURUFI) ...................................................................................... 63
Skupine glasova koji imaju pamjake ............ .. ........................... ..... ..... ............. 64
CES-SIFATU-L-'ARII;:>A) ................................................................................ 73
Odskoni
Specifian
226
III DIO
VOKALIZACIJA GLASOVA, DUINA VOKALA,
GLASOVNE PROMJENE
I MOBILNOST I NEMOBILNOST GLASO VA
(ET-TAI:IRIKUWE-L-ISKAN) ....................................................................... 91
linu
95
Stalna duina (medd lazim) .. .. ...... ........ ........ ..... ....... .. .. .. .. ..... .................. ...... l 04
105
106
l 06
l 07
GLASOVNE PROMJENE
III NEPROMJENLJIVOST I PROMJENLJIVOST GLASOVNlli
OSOBINA ....................................................................................................... ll l
Nepromjenljivost grlenih glasova (i~har .Q.alqiyy) ........................................... 112
Nepromjenljivost usnene artikulacije (i~har efewiyy) ................................... 113
Nepromjenljivost "mjeseevih" glasova (i~har qameriyy) .............................. 113
Nepromjenljivost konsonanata w i y (i~har mutlaq) ......................................... 114
IV ASIMILACIJA KONSONANATA (IDGAM) .......................................... 117
Asimilacija s nazalizacijom (idgam bi gunne) ................................................ 117
Asimilacija bez nazalizacije (idgam bi gayri gunne) ~ .. 118
Asimilacija konsonanata m (idgam mi1leyni ~agir) ......................................... 119
227
Asimilacija odreenog
lana
IV DIO
PAUZIRANJE U
KUR' ANA,A..
TOKU
UENJA
Mogunosti
Obavezujua
Zadovoljavajua
228
Zadovoljavajua poetna
DODATAK
Tedvidi na bosanskom jeziku ....................................................................... 205
Index termina nearapskog porijekla ......... ........ .. .. ... .. .. .. ....... .... ...... ........... .. .. . 219
Izvori i literatura ..... .................... .. .. .... ......... ............ ......... .. .... ... ...... ..... .......... 223
229