BE

FO

RE

AFAFDJKTIEWQZUTPKLMNDSAFGGTFVBNMKLAF
DJJHGFDSEWTZUIOPLKOIUZHGFDSAVMNBXYADJ
KTIQSDFGHQWERTZGFDSAHJIUZTREDVBNMLKJHGFDKT
EWSLOIUZTREWPLKJAFDJKTIEWQZUTPKLMNEW
QZDSAFGGTFVBNMKLJHGFDSEWTZUIOPLKQZ
UTOIUZHGFDSAVMNBXYAQSDFGHQWERTZGFDSAHJIUT
PUZTREDVBNMLKJHGFDSLOIUZTREWPLKJAFDJP
KLKTIEWQZUTPKLMNDSAFGGTFVBNMKLJHGFKL
MNDSEWTZUIOPLKOIUZHGFDSAVMNBXYAQSDMN
FGHQWERTZGFDSAHJIUZTREDVBNMLKJHGFDSLO
FFIUZTREWPLKJAFDJKTIEWQZUTPKLMNDSAFF
DSLIFGTMEMOCIONALNA NEPISMENOST LKOIDS
LOIUZHGFDSAVMNBXYAQSDFGHQWERTZGFDSAHJIUZ-LO
UZTREDVBNMLKJHGFDSLOIUZTREWPLKJAFDJKTIUZ
TREWQZUTPKLMNDSAFGGTFVBNMKLJHGFDSETR
EWWTZUIOPLKOIUZHGFDSAVMNBXYAQSDFGHEW
PQWERTZGFDSAHJIUZTREDVBNMLKJHGFDSLOIUZTP
REWPLKJAFDJKTIEWQZUTPKLMNDSAFG
LKJGTFVBNMKLJHGFDSEWTZUIOPLKOIUZHGFDLKJ
UZSAVMNBXYAQSDFGHQWERTZGFDSAHJIUZTREDVBUZ
TRNMLKJHGFDSLOIUZTREWPLKJJHGFDSEWTZUITR
EDOPLKOIUZHGFDSAVMNBXYAQSDFGHQWERTED
VBZGFDSAHJIUZTREDVBNMLKJHGFDSLOIUZTREWPVB
NMLKJAFDJKTIEWQZUTPKLMNDSAFGGTFVBNM
LKNMKLJHGFDSEWTZUIOPLKOIUZHGFDSAVMLK
JDJNBXYAQSDFGHQWERTZGFDSAHJIUZTREDVBNMLKJDJ
KLJHGFDSLOIUZTREWPLKJUZTREDVBNMLKJDJKL KL

Dragi itatelji!
Prirunik koji je pred vama nastao je
kao rezultat provoenja projekta
Plavog telefona pod nazivom
Emocionalna pismenost za djecu
s osnovnokolcima zagrebakih
kola. Cilj projekta je pruiti
emocionalnu edukaciju koja razvija
meuljudske odnose, svijest o sebi,
samokontrolu i suosjeanje, kao
i umijee sluanja i suradnje.

Sadraj
04 Ja - na sreu
06 Kome je namijenjen ovaj prirunik?
07 Razina 1) Dobro doli!
09 Razina 2) Emocije
12 Razina 3) Semafor emocija
15 Razina 4) Strah
19 Razina 5) Ljutnja
22 Razina 6) Tuga
25 Razina 7) Rjeenja su oko nas
27 Razina 8) Kinestetika
29 Razina 9) Biti u tuim cipelama
32 Razina 10) Timski rad
34 O autorici

AF

TE

R!

ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCEMOCIONALNA PISMENOSTTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ
ABCDDEFGHIJKLMNNJOPRSTUVZ

JA - na sreu
Ve kao djeca susreemo se s mnogim izazovima i potekoama. Neke od njih kriju se
u pitanjima: Kako biti samopouzdan u situacijama kojih se bojim? Kako razrijeiti svau
s prijateljem u razredu ili izvan njega? Kako se nositi s ljubomorom prema brai, prema
prijateljima? Kako roditeljima dati do znanja da nam neto smeta? Kako prepoznati to
nam smeta? Kako graditi pravo prijateljstvo s drugima? Kako biti sretan i zadovoljan?

Veina potekoa je nepredvidljiva. Neke tekoe sami rijeimo spontano. Pa ipak,

mnoge od njih nas zbunjuju te onda bjeimo od njih ili se ljutimo na njih, mogue i
postajemo agresivni. Upravljanje naim osjeanjima u tim nepredviljivim okolnostima
i tekoama gradi nau emocionalnu pismenost. Emocionalna pismenost osposobljava
nas da se uhvatimo u kotac s tim situacijama prije no to one postanu nerjeive ili se
pretvore u dugotrajne probleme. Dugorono gledajui, raditi na sebi kroz emocionalno
opismenjavanje znai stvarati energiju i okruenje u kojem se jedni prema drugima
ponaamo ljepe, u kojem nam svaki razgovor i svaka situacija koju imamo jedni s
drugima znai puno, puno zadovoljstva, a sve to doprinosi stvaranju okruenja u kojem
smo svi na dobitku.

Na svu sreu i svaka nepredvidljivost ini na ivot ljepim, zar ne?

04/05EMOCIONALNA PISMENOST

Nekada davno stari je Cherokee svome unuku ispriao jednu ivotnu istinu: U nutrini
svakog ovjeka se vodi bitka, kao borba izmeu dva vuka, u nutrini svakoga od nas. Jedan
vuk predstavlja zlo: predstavlja bijes, zavist, ljubomoru, aljenje, pohlepu, aroganciju,
samosaaljenje, krivnju, grijeh, srdbu, inferiornost, la, lani ponos, egoizam... Drugi vuk
predstavlja dobro: predstavlja ono to prua uitak, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost,
ljubaznost, dobrohotnost, srdanost, dareljivost, istinu, saosjeanje
i vjeru. Mali Indijanac se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje
misli vrijedno usmjeri u dubinu djedovih rijei te ga zapita: 'Koji
vuk na kraju pobijedi?'
Stari Cherokee odgovori sa smijekom na svom starom licu:
'Pobjeuje uvijek onaj kojega hrani...'

Kome je namij enjen

ovaj prirunik?
Ovaj prirunik je namijenjen strunjacima i voditeljima edukacijskog projekta
Emocionalna pismenost Plavog telefona. To je projekt koji je namijenjen djeci 4. razreda
osnovnih kola koji se provodi kroz deset susreta, ili kako to sama djeca vole nazivati,
deset razina. Svaka razina traje 45 minuta i ima za cilj postepenom emocionalnom
opismenjavanju djece. Emocionalna pismenost sastoji se od 4 komponente:

1/ Samosvijest - koja se odnosi na razvoj vjetina objektivnog sagledavanja situacije u

kojoj se nalazim i osjeaja koje imam u odreenoj situaciji
2/ Vladanje sobom - vjetine planiranja i odluivanja; mogunost donoenja odluka i
koraka koje u napraviti kako bih razrijeio situaciju
3/ Drutvena svijest - vjetine empatije i razumijevanja pozicije i emocija drugih
4/ Meuljudski odnosi - vjetine uspjenog komuniciranja sa drugima

Te su 4 komponete osnova emocionalne pismenosti. Njihovo osvjetavanje i poticanje na

usvajanje gradit e se kroz: igre, prie, diskusije i druge uinkovite metode rada s djecom.
Osnovna poruka i misao ove radionice Ja - na sreu je dati djeci do znanja da su emocije
najbolji i najzdraviji dio njihovog ivota. Na zadatak je osvijestiti im mogunost izbora
da odaberu emocionalnu rekaciju koja je najuinkovitija u datoj situaciji, a ne da reagiraju
instinktivno, tj. najlakom i najdostupnijom reakcijom, borbom ili bijegom.

06/07EMOCIONALNA PISMENOST

Razina 1

dobro doli!

Ja sam Martina sa Plavog telefona. Vodit u vam kolu emocionalne pismenosti. To je malo
drugaija kola nego ona na koju ste navikli. (Ispriamo malo o nainu kako e se to odvijati,
10 susreta/razina i izlet na kraju). To je kola koja e vas osposobiti za vanu vjetinu. Otkriti
vam posebnu sposobnost. Sposobnost itanja emocija. Vaih i emocija drugih. Vi ste ve
sada posebni, jer ste razred koji je dobio na poklon od Plavog telefona ovu radionicu.

O emocijama
to su to emocije i zato su nam vane!? (Diskusija sa uenicima).

Zakljuak:
Emocije su MOTORI, tj. pokretai ili zaustavljai naeg ponaanja. One nam omoguuju
doi do rjeenja u nekim, nama tekim situacijama. Na emocijama ne pie koje su to

tono. Zato je na zadatak najprije otkriti koje su to emocije, to one znae nama i
drugima i emu slue.

Na kraju ove kole vi ete nauiti jedan jezik, jezik emocija koje govore svi ljudi na ovom
svijetu. Zamisli to sve moe napraviti i postii kada govori jezikom koji govore svi ljudi
na ovom svijetu.... Mogao bi Indijanca pitati da te naui gaati lukom i strijelom; neku
belgijsku princezu da ti oda gdje se iju najljepe haljine/krinoline na svijetu ili da ti oda
gdje se nalaze najljepi dvorci i njihovi tajni prolazi...

Igra: Hajdmo se upoznati i prepoznati!

Svrha ove igre: Samosvijest; osvijestiti svoje snage i prepoznati snage drugih
Potrebno: Papiri i olovka; eiri ili bubanj za mijeanje papiria

Voditelj radionice daje uputu za zadatak i pri tom navodi i svoj primjer.
Na papiriu odgovori na sljedea 3 pitanja:

1/ Muko/ensko; Boja tvoje kose i boja oiju

2/ to me veseli? (Izleti u prirodu, branje kestena, duga pjeaenja...)
3/ Koja je moja odlina sposobnost koju imam, neto to vrlo dobro radim ili u emu sam
najbolji (sviram klavir, pleem, mirim se s prijateljem, peem kokice, uim matematiku...)

Papirie pomijeamo u bubnju; svatko izvue neiji papiri. Razred pogoa o kome se
radi. Dok pogaaju moemo ih jo pitati to je to to ti zna, a da njega ili nju posebno
veseli... u emu je on jo dobar....

Pjesma: Kad si sretan.

08/09EMOCIONALNA PISMENOST

Razina 2

emocije
:-) :-/ :-( ...

Emocionalna pismenost je sposobnost identificirati, razumjeti i odgovoriti na svoju

emociju i emociju drugih na prikladan, zdrav nain. Na ovoj razini emo uiti kako
prepoznavati neke osnovne emocije: radost, tugu, ljutnju i strah.

Vjeba 1/ PREPOZNAJ I IMENUJ EMOCIJU

Osobna kompetencija sastoji se od poznavanja sebe. Vano je dozvoliti naim osjeajima
da nas informiraju i usmjeravaju nae ponaanje. Raspon emocija je velik, no sve su one
derivati osnovnih/bitnih emocija. Zato je vano da djeca naue prepoznavati one osnovne.
Kako bi precizno uoili emociju, djeca moraju obratiti panju na svoj unutranji termostat,
misli i fizike znakove koji prate osjeanje.

Pitamo uenike: to mislite koliko emocija imamo?

Piemo na plou emocije koje uenici znaju.

Podijelimo im papire (RL1) i zadatak da u paru s uenikom s kojim sjede, imenuju emociju
koju vide na slici.
Proemo s njima emocije koje su prepoznali. Pitamo ih kako su definirali, tj. prepoznali
odreenu emociju? to im pomae prepoznati odreenu emociju? Koje su to geste tipine
za osnovne emocije radost, tugu, ljutnju, strah? Predloimo im da naprave lice i geste koje su
prikazane na RL1 i neka si pomognu prepoznati emociju. Pitamo ih to misle i kako izgledaju
kad imaju odreenu emociju.
Na kraju dopiemo na plou emocije koje nisu spomenuli na samom poetku i prebrojimo
koliko smo emocija imenovali.

10/11EMOCIONALNA PISMENOST

Ve danas emo izvjebati odlinu vjetinu, prepoznavanje emocija kod drugih.

Vjeba 2/ DETEKTIV EMOCIJA

Cilj igre: Prepoznati i imenovati osnovne emocije kod drugih.
Upute za igru: Jedan od uenika stoji ispred razreda. Voditelj mu kae:

a/ Misli na neto to jako voli raditi ili to voli klopati, to ti je ukusno.

Dok on misli o tome, na je zadatak promatrati i zapamtiti to se dogaa na njegovom
licu. Pitamo uenike: Recite to vidite; opiite kakvo lice ima dok o tome razmilja?
Zapiemo na plou.

b/ Misli na neto to uope ne voli raditi ili ne voli jesti.

Dok on misli o tome, na je zadatak promatrati i zapamtiti to se dogaa na njegovom
licu. Pitamo uenike: Recite to vidite; opiite kakvo lice ima dok o tome razmilja?
Zapiemo na plou.

Zadatak za uenike: Otkrijte na to on(a) misli!!

Ueniku koji stoji ispred razreda apemo na uho neka misli o radnji a ili b. Dok razmilja
o njoj, uenici pogaaju o kojoj je rije i konkretiziraju znakove na licu prema kojima su
prepoznali radnju. (Osmijeh, otvorene oi, pogled gore, dolje... pokret u tijelu...)

Moemo pozvati jo nekoliko uenika, jednog po jednog, pa nastaviti igru.

(Misli na neto to te veseli/rastuuje; neto to te ljuti/plai...). Svaki put kada uenici u
razredu prepoznaju emociju, vano ih je pohvaliti i rei: BRAVO!!!

Razina 3

SEMAFOR
EMOCIJA

Jednom davnom, u velikoj umi na vrhu planine, u zabaenoj peini, ivio je ogroman div.
Svake bi godine, istoga dana i u isto vrijeme, silazio sa svoje planine i doao u oblinje selo.
Tada bi zazvao najjaeg i najhrabrijeg mjetana da izae pred njega i bori se s njim, inae bi
od bijesa razruio cijelo selo. Svake su se godine mjetani pripremali i slali najhrabrijeg od
njih da se suoi sa divom, no div bi uvijek pobjeivao. Jednog je dana u selo doao Mladi
Princ i uo priu o bijesnom divu. Kad je div doao okuati se sa najhrabrijim, Mladi je Princ
hrabro izaao pred njega. Div mu se smijao pitaju se kako e on srediti njega, kada puno jai
od njega to nisu uspjeli uiniti. No, Maldi je Princ hrabro gledao diva ravno u oi. to ga je
vie gledao, to se div sve vie i vie smanjivao. Kako se div smanjivao Mladi je Princ postajao
sve hrabriji, uspravniji i samopouzdaniji... sve dok se div nije toliko smanjio da je posato
jo manji od najmanjeg mrava na svijetu. Kad ga je Mladi Princ pitao kako se zove, div je
odgovorio da se zove: STRAH.

12/13 EMOCIONALNA PISMENOST

Semafor emocija
Kada se naemo u tekoj situaciji, uvijek elimo potraiti najbolje rjeenje za nju. Uspjeno
rijeena situacija moe se predstaviti pomou semafora. Crveno oznaava tekou; uto
oznaava kako mi razmiljamo kad smo u toj tekoi, a zeleno predstavlja nae najbolje
osjeaje nakon razmiljanja, a koja nam omoguuju da tekou otklonimo. Kada u odreenoj
tekoi reagiramo konstruktivno, imamo ISPRAVAN SEMAFOR, u suprotnom su sve boje
izmijeane, semafor nije ispravan i promet na cesti je poremeen.

Tekoa

Razmiljanje

Osjeanje

Tekoa
Veliki div ispred mene.

Tekoa
Veliki div ispred mene.

Razmiljanje
Kad sam hrabar mogu
se suoiti sa svakom
situacijom!

Razmiljanje
Nisam jak, ne mogu
pobijediti u ovoj situaciji!

Osjeanje
Hrabrost i neustraivost!

Osjeanje
Uplaenost i bijeg!

Npr. Ispravan semafor

Neispravan semafor

Na ovoj razini osvjetavamo izbor kojeg imamo kada se naemo u situaciji koja nas: plai,
ljuti ili rastuuje. Osvjetavamo nae misli koje imamo u odreenoj situaciji i osvjetavamo
razliite naine razmiljanja. Uenicima taj model predstavljamo kroz SEMAFOR EMOCIJA.
Objasnimo kako on funkcionira i kako je na zadatak imati ispravne semafore.

Vano je naglasiti i zakljuiti i sljedee:

1/ Emocije se mijenjaju.
2/ Moe imati vie od jedne emocije oko neeg.
3/ Moe se osjeati drugaije nego netko drugi.
4/ Svaka emocija je vrijedna, svaka je vana, svaka se rauna
5/ Neke emocije su nam bolji odgovor na pojedine tekoe, nego druge.

Vjeba ispravnog i neispravnog semafora za sljedee situacije:

> Uiteljica me ispituje gradivo koje ba nisam uio.
> Moje se prijateljice svaaju.
> Ne znam rijeiti zadatak.
> Prijatelj me nagovara da pobjegnemo s nastave.
> Ne mogu ui u stan jer sam izgubio klju.
> Zaboravio sam opremu za tjelesni.

14/15 EMOCIONALNA PISMENOST

Razina 4

strah
:-o

Vrlo je vana sposobnost djece da cijene svoje osjeaje i vjeruju svojim osjeajima. To
je platforma koja omoguuje da oni istovremeno koriste energiju svojih osjeaja za
rjeavanje problema. Da bi dijete savladalo vjetinu upravljanja osjeaja, osjeaji moraju
biti prepoznati, procijenjeni i potvreni. Na ovoj razini osvjetavamo i uimo o strahu.
Strah ima prednosti. On nam omoguuje da razvijemo zdrave vjetine za poveanje sigurnosti.
Cilj nam nije ignorirnje straha ili izostanak straha, ve kroz ove aktivnosti potaknuti djecu da
razvijaju percepciju sigurnosti s kojom e sigurno kroiti kroz situacije u kojima se plai.

I/ Strah - kako ga rjeavati

Diskusija na temu:
> emu nam slui strah?

> Kada je on dobar?

> Kada nam koristi?

> Kada nam ne koristi?

> Kako izgledamo kad nas je strah? ( ire nam se oi)

Zakljuujemo kako je strah dobar. Oi nam se ire, imamo bolji fokus, bolje ujemo, na oprezu
smo. Strah nije dobar kada nas preplavi, pa se ne moemo pokrenuti. Kad nas paralizira.

II/ Igra: Spasilaki tim

Cilj igre: Razrijeiti fiziku i emocionalnu nesigurnost; osnaiti dijete
Potrebno: Pliani zei ili mai; mala dekica
Postupak: Ispriajte djeci priu o maiu koji se izgubio. Djeca se vraaju iz kole i uju
maievo preplaeno mijaukanje. Djeca odlue osnovati spasilaki tim. Sloe se u dugaak
red koji poinje na mjestu gdje je preplaeni mai, a zavrava na mjestu gdje maia
trebaju dopremiti, na drugi kraj razreda. Mai e ii od ruke do ruke, a svako dijete uputit
e mu nekoliko utjenih rijei na glas i njeno ga pogladiti i ohrabriti. Rijei ohrabrenja
zapisat emo na plou ili papir.

Nakon igre, pogledamo rijei kojima smo ohrabrivali maia, raspravljamo na koji nam
nain takve rijei pomau. Kako smo mi zajedniki ohrabrili maia i tko nama pomae kad
smo uplaeni. Tko bi mogao biti njihov spasilaki tim ako im ikad zatreba pomo? Neka
zapamte reenicu koja e njima pomoi u situacijama kada ih je strah.

III/ ega se bojimo!?

Podijelite djeci papirie, neka dovre reenicu:
> Plaim se...
> Bojim se...
> Strah me kad...

Varijante odgovora:
> kad je mrak; kad se vraam kui iz kole po mraku;
> kad se mama i tata svaaju
> kad vidim krokodila ili morskog psa

16/17 EMOCIONALNA PISMENOST

> kada itam strane prie

> kad neto krivo napravim
> kad moram ii kod doktora ili zubara
> kad ne znam gradivo
> kad netko hoda u mraku, a ne vidim ga
> kad me brat uplai
> kad gledam strane filmove
> kad se moja sestra penje na stolicu
> kad me mama tue
> kad mama vie na mene
> kad imam koncert iz gitare

IV/ Igra arobni koveg

Cilj igre: Osvijestiti snage u situacijama u kojima se bojimo; poveati samopouzdanje i
osvijestiti mogunost izbora u situacijama
Postupak igre: djeci ispriate neka zamisle kako su pronali arobni koveg pun razliite
odjee i kostima sa pripadajuom opremom i priborom. Na poklopcu pie: Odaberi
tko eli biti. U kovegu e pronai sve da se pretvori u tu osobu. Proitamo jednu od
situaciju koju su djeca navela kao strah ( npr. bojim se mraka); i kaemo djeci da nacrtaju
kostim sa pripadajuom opremom i stave crte u taj svog koveg. Kad su nacrtali, pitamo
ih na koji nain im upravo taj kostim moe promijeniti doivljaj straha. Potiemo djecu da
na pozitivan nain razrijee problem.

Igra: Poklanjam ti... saznajte to je najbolji poklon!?

Cilj igre: Dijeljenje i primanje; zahvalnost; irenje fokusa i percepcije: osnaivanje u

osjeanju nesigurnosti i nevoljenosti...graenje dobrog odnosa prema drugima

Postupak igre: Djeca stanu u krug. Kaemo im neka odaberu zamiljeni dar i poklone
ga prijatelju do sebe. Neka izgovore na glas: Darujem ti slasnu okoladu s ljenjacima, ili
knjigu najljepih pria... i neka gestom poprate darivanje. Njihov zadatak je saznati to je
najbolji poklon. (Tajna je u tome da dijete kada primi poklon kae hvala). Nitko osim dvoje
odabranih, kojima je voditelj radionice apnuo tajnu, ne zna o emu je rije, ve se igra odvija
sve dok i posljednji lan u krug na ispravan nain ne zahvali na daru, tj. ne spozna koji je
najbolji dar. Voditelj nakon svakog kruga moe izdvojiti one koji su dali najbolji poklon.

Diskusija: Kako si se osjeao kada si primao dar? to misli o darovima koje si dobio?
Koji ti se najvie svia? to tebi znai kada prima dar? A to kad ga poklanja?

Zakljuite radionicu kako nas prijateljstvo i zajednitvo osnauje.

18/19 EMOCIONALNA PISMENOST

Razina 5

ljutnja

Pria o avlima
Bio jedan mali djeak koji je imao lou narav. Otac mu je dao vreu punu avala
i rekao mu da svaki put kad pobijesni i izgubi kontrolu nad sobom, ukuca jedan u ogradu.
Prvoga je dana djeak ukucao 37 avala. Tijekom sljedeih nekoliko mjeseci on je nauio
kontrolirati svoj bijes i broj zakucanih avala se smanjivao.
Otkrio je da je lake kontrolirati svoju narav nego zakucavati avle u ogradu.
Napokon je osvanuo dan u kojem djeak nije zakucao nijedan avao u ogradu.
Otiao je ocu i rekao mu kako toga dana nije pobijesnio. Otac mu je tada rekao:
Svakoga dana kada uspije kontrolirati svoje ponaanje, iz ograde iupaj po jedan avao.
Dani su prolazili i jednoga je dana djeak bio u stanju kazati svom ocu da je izvadio sve
avle. Otac je uzeo sina za ruku i odveo ga do ograde. Tada mu je rekao: Dobro si to uradio,
sine moj, ali pogledaj sve te rupe u ogradi. Ograda vie nikada nee biti ista. Kada u bijesu
kae neke stvari, one ostavljaju oiljak, kao to su ove rupe u ogradi.

Bratska svaa u Ljutkovcu

Primjer situacije u kojoj se mogu definirati 5 vjetina emocionalne pismenosti: samosvijest,
vladanje sobom, samomotivacija, drutvena svijest i meuljudski odnosi. Iz toga treba
izvui 5 koraka to napraviti kad sam ljut.

Ivor i Vid su braa. Igraju se u sobi. U igri su se posvaali. Ivor je najprije sruio, pa nije htio
popraviti kocke, a nakon toga sakrio je jedan dio kocaka i nije Vidu htio rei gdje se nalazi
taj dio. Jedan drugom poeli su govoriti rune rijei, a onda je Ivor prekriio ruke i izaao iz
sobe zalupivi vratima.
to je!?- upita majka Ivora.
Ljutim se na Vida jer mi je rekao da sam blesav.
Razumijem da se ljuti. Rekao ti je runu rije. (Samosvijest; pomaemo djetetu da
osvijesti postojanje emocije)
A, kako si izabrao otii iz sobe i biti ovdje sam? I kako misli da e ti to pomoi?
- rasprava sa djecom u razredu o reakciji odlaenja iz problema. Oekivani odgovori: moe
mu pomoi da se ohladi; da je ostao u sobi moda bi se potukli...)
Zna, Ivore. Neki mali psi koji jo nita ne zna, kad se posvaa sa svojim bratom, onda
ga ili ugrize ili pobjegne od njega daleko u kut svoje kuice. Ti, kao djeak koji puno zna,
moe uiniti jo neto, a to je doi tamo i razgovarati sa svojim bratom.
- osvjetavamo kako postoji vie naina reagiranja u ljutnji, osim borbe ili bijega
A zato bih razgovarao s njim!? - upita Ivor.
Hajmo zajedno vidjeti zato? Zato to ste braa i ljepe je kad se slaete nego kad se ljutite
jedan na drugog. Zato to igra u dvoje moe biti drugaija. Zato....
( Samomotivacija- pomaemo mu da osvijesti prednosti od proaktivnog pristupa ka
rjeavanju problema).
Probaj zamisliti kako je njemu sada? ( Drutvena svijest; potiemo sagledavanje stajalita
sa druge strane)
U redu mama, idem mu rei da mi je ao to smo se posvaali. Kako Vid ne pristaje

20/21 EMOCIONALNA PISMENOST

odmah na pomirbu, Ivor trai naina da razliitim tonovima glasa kae da mu je ao.
(Meuljudski odnosi u kojima se koristi fleksibilnost u razgovoru).

5 koraka za rjeavanje ove situacije

1. Prepoznaj ljutnju.
2. Odredi 3 mogua smjera: Borba, bijeg ili razgovor o situaciji.
(Ponekad je dobro pobjei, ponekad je dobro viknuti).
3. Razmisli to je najbolje napraviti u ovoj situaciji za tebe i za drugog.
4. Razmisli kako se druga strana osjea.
5. Pronai najbolji nain za razgovor.

to je ljutnja!?
Ljutnja nam pokazuje da netko kri naa pravila. Neto nije kako smo
oekivali. Vano je osvijestiti da smo ljuti, prepoznati situacije u kojim smo
smo ljuti i pronai razliite naine da iz ljutnje nauimo rijeiti tekou.
Na papiriu dovri reenicu:
Ljuti me kad...
> kad me netko izruguje

> kad me netko izaziva

> kad se netko glupira

> kad ne mogu igrati igrice na raunalu

> kad me brat naljuti

> kad dobijem lou ocjenu

> kad mi netko lae

> kad netko ne odri rije

Voditelj radionice odabere 3 situacije i zajedno sa uenicima napravi njihovu simulaciju, tj. igru
uloga. Postavljajui pitanja, vodei ih kroz 5 navedenih koraka u igri ih dovodi do rjeenja.
Papirie na kojima su napisali to ih ljuti, na kraju mogu namoiti u velikoj kanti s vodom.
Voda e razmrljati slova i izbrisati ono to ih je nekad ljutilo. Moemo zajedno s njima
zakljuiti kako je puno bolje rijeiti situaciju kroz 5 koraka jer onda ne ostaju rupe u
ogradi kao u prii s poetka radionice.

Razina 6

tuga
:-(

Gubitak, promjena, alost sastavni su dio naih ivota. Emocionalne vjetine pomau djeci
izraziti tugu i pla, tj. emociju povezanu sa gubitkom. Djeca trebaju znati da nisu ni slabi ni
loi zato to trae podrku, ak suprotno. To znai da su hrabri.
Nema pogrenih i loih osjeanja, ima samo nekonstruktivnih reakcija i postupaka, a
osjeanja se dijele na ugodna i neugodna, a ne na loa i dobra.

1) Zadatak za djecu:
Na papiriu dovrite reenicu: Tuan sam kad...
> se moja prijateljica i ja posvaamo

> kad padnem

> kad mi ugine ljubimac

> kad mi pobjegne pas

> kad se netko svaa

> kad ne dobijem pet

> kad me netko uvrijedi

> kad nemam prijatelja

22/23EMOCIONALNA PISMENOST

2) Tune prie
Cilj: omoguiti djeci da shvate svoje osjeaje i da lake prou kroz proces tugovanja
uzrokovanog gubitkom.

Neka djeca napiu, nacrtaju ili ispriaju priu o djetetu koje je pronalo malu makicu koja
oito nije zdrava i dovoljno snana da se brine o sebi.
Neka opiu kako dijete s puno njenosti brine o njoj, sve dok makica nakon tjedan dana ne
ugine. Neka opiu djetetovu zbunjenost i ljutnju i osjeaje koje ima zato to je tako malo bie
moralo umrijeti. to si dijete govori? Kako izraava svoje osjeaje? Kako se nastoji osloboditi tih
osjeaja? Hoe li s nekim podijeliti svoje osjeaje? Ako da, kako odabire s kim e to podijeliti?

Kroz priu istraite i razgovarajte:

> kako djeca prepoznaju osjeaj tuge
> kako izgledaju kad su tuni
> kada i zato je vano razgovarati sa drugima o svojoj tugi

3) Ok je plakati kad sam tuan

Kada je Marko imao etiri godine, dobio je malog psia. Nazvao ga je Rocky i on je bio Markov
najbolji prijatelj. Svakog dana bi ga Marko vodio u etnju, i prije i nakon kole. Hranio ga je i
brinuo se za njega. Igrali su se i provodili mnogo vremena zajedno. Kad je Marko imao 9 godina
doao je na doruak. Njegova mama i mlaa sestra bile su vrlo tihe. Marko je odmah znao da
neto nije u redu. Tada mu je otac ispriao stranu vijest. Rockyja je pregazio auto. Markov otac
odvezao ga je veterinaru, no bilo je prekasno. Marko nije mogao govoriti. Nije mogao vjerovati
da se to dogodilo. Otiao je iza kue i vidio da Rockyja stvarno nema. To mu je bio najgori dan
u ivotu. Nije mogao jesti, nije imao volje za nita. Zamolio je mamu da taj dan ne ide u kolu.
Nije htio pokazati tugu pred drugima. No, njegova je mama mislila kako je bolje da ode u kolu.
Putem do kole, njegova mlaa sestra pokuala je razgovarati s njim, no on na njena pitanja
nije odgovarao. U koli su tog jutra radili matematiku, no Marko nije mogao razmiljati. Stalno

je gledao kroz prozor i razmiljao o Rockyu. Na tjelesnom nije mogao vjebati. Samo je hodao
oko igralita. Nakon nekog vremena, priao mu je njegov prijatelj Filip i pitao ga: Mogu li danas
poslije kole doi do tebe i igrati se sa Rockyjem? Marko je briznuo u pla. Filip ga je piao to
nije u redu, a Marko mu je tada ispriao to se dogodilo. Filip je to ispriao uiteljici. Uiteljica
je djeci zadala zadatke i sjela pored Marka. "ao mi je zbog Rockyja ", rekla je. 'Jako je tuno
kad izgubi nekog kog voli. Sada bolje razumijem zato se jutros nisi mogao koncentrirati
na zadatke iz matematike. ao mi je to nije bilo vie razumijevanja s moje strane. Uiteljica je
zamolila Filipa da sjedi s Markom do kraja kolskog dana. Nakon kole Filip je doao do Marka
pitati ga kako se osjea. Odluio je provesti poslijepodne s Markom. Prije noi, Markov otac
je poeo kopati rupu u dvoritu kue. Rockyja su pokrili malom dekicom i zakopali u tu rupu.
Markova majka i sestra donijele su cvijee i posadile ga uz Rockyjev grob. Svatko je pustio suzu
ili dvije. Marko je mislio kako njegova knedla u grlu nikada nee nestati. Trudio se da ne zaplae,
ali kada je vidio da su svima oi crvene, poeo je glasno ridati. Majka je rekla kako e cvijee u
vrtu uvijek cvasti i kako e to biti uspomena na sve radosne trenutke koje su imali zajedno sa
Rockyjem. A onda su se sjetili kako je Rocky uvijek bio najsretniji upravo u tom dvoritu. Nakon
veere, Marko i Filip otili su posjetiti Rockyjev grob. Filip je stavio ruku na Markovo rame. Marku
je bilo drago to mu je Filip najbolji prijatelj.

Neka djeca odgovore na sljedea pitanja

> kako se osjeao Marko?

> kako je pokazao da je tuan?

> to je uinio, a nije htio uiniti?

> pomae li pla?

> kako se osjeao (u glavi)?

> to je osjetio u tijelu?

> je li bolje plakati sam ili u drutvu prijatelja?

> to misli da je Marko razmiljao dok je etao igralitem za vrijeme tjelesnog
> to se dogodilo kad je Marko plakao dok je pokapao Rockyja?

Ohrabrite djecu razgovarajui s njima kako tuga u naim ivotima moe biti uzrokovana
razliitim, malim stvarima, npr. kada nam netko kae runu rije. Neke tuge mogu trajati due.

24/25EMOCIONALNA PISMENOST

Razina 7

rjeenja
su oko nas

Cilj ove razine je pomoi djeci da osvijeste i izraze

emocije; osvijeste razliite naine reagiranja i
uvjebavaju emocionalne (re)akcija koje mogu
imati u odreenim potekoama. Djecu emo
podijeliti u skupine i zadati im zadatak da naprave lutkarsku
predstavu i odigraju je na neku od sljedeih tema.

Potrebno: Papiri, bojice, tapii za ranjie, selotejp

A/ Psi je izgubljen i osamljen i nema nikoga na koga bi se mogao osloniti. Kako

da pronae nekog na koga bi se mogao osloniti? Gdje treba traiti ? S kim treba
razgovarati? Kako se osjea na poetku prie, a kako na kraju?
B/ U jednoj trolanoj obitelji ivi mala vjeverica koju uvijek okrivljavaju za sve loe to im
se dogodi. Kako to utjee na nju? Kako se ona osjea? to moe poduzeti u vezi s tim?
S kim moe razgovarati?
C/ Jedan je zmaj pun ljutnje, a ne moe pustiti vatru kroz nos jer je prehlaen. Kako
moe rjeiti taj problem i pustiti vatru kroz nos? Kako moe upravljati vatrom, a da ne
povrijedi druge?
D/ Makica se popela na stablo i sad vie ne moe sii. Zna nekoliko naina, ali ipak se
boji? to moe napraviti? Moe li nekoga pozvati? Kako da rjei taj problem?
E/ Mali se rakun probudio i jako je gladan. Na putu do svoje omiljene kante za smee
zauje bebu rakuna kako tuno plae, jer se izgubila. Mali je rakun jako, jako gladan.
Hoe li spasti bebu rakuna ili e potraiti neto za jelo?
F/ Makica je sama kod kue i uje neke glasne zastraujue zvukove. Kako se osjea?
to govori? to e uiniti kako bi se osjeala jo sigurnije?
G/ U jednoj umi ivi obitelj medvjeda, mama, tata i mali medvjedi. Jednog dana tata
medvjed je spakirao svoje stvari u koveg, zagalamio da odlazi i zalupio vratima.
Kako se mali medvjedi osjea? to je odluio napraviti? Kome se odluio povjeriti?
Kako mu je to pomoglo?
H/ Mama ovca uope nije voljela svoje malo janje i uope nije obraala pozornost na
njega. Kako se janje osjealo? to je uinilo da pokua dobiti majinu pozornost?

26/27 EMOCIONALNA PISMENOST

Razina 8

kinestetika

Na ovoj razini uimo o emocijama koje dolaze kroz naa osjetila ili kroz pokret, dodir i
senzacije, tj. tijelo. Svrha ovih vjebi, izmeu ostalog je i da se njima otkljuaju potisnute
emocije u naem tijelu. Emocija je kretanje, impuls i protok energije kroz tijelo. Emocije
su i pranjenje naboja i uzbuenja koje se stvorilo u tijelu. Kada ga slobodno izraavamo,
osjeamo se dobro. Kada ne znamo izraziti svoje osjeaje rijeima, uvijek moemo kroz
neku fiziku aktivnost, etnju, sport ples ili igre.

Taktilne aktivnosti- sve aktivnosti koje ukljuuju materijale koje dodirujemo: karte,
plastelin, lego kockice...

1/ OSJETI I OPII - Tajanstveni predmet

Platnenu vreicu napunimo raznim predmetima (CD, kutijice, olovke, kaseta, gumica...).

Jedan uenik gurne ruku i uhvati neki predmet, ali ga ne izvlai van. Drugi uenici postavljaju
pitanja na koje je mogue odgovoriti samo sa DA/NE. Prvi koji pogodi, zavlai ruku dalje.

2/ SLIJEPI MI - uenici stanu u krug, jedan od njih je u sredini. Nakon to ga zavrtimo

pet puta, on prilazi nekom, dodiruje ga i opisuje ono to uvia temeljem dodira: muko,
ensko, njena koa, duga kosa...

3/ KONSTRUKTOR - Igra u paru. Jedan uenik drugom okrene lea. Svakom od njih damo
plastelin ili lego kockice i kaemo tada, najprije jednom, a onda drugom da naprave svoj
sretni talisman. Nakon to je prvi napravio talisman, daje uputu drugom kako da napravi
isti takav. Cijelo vrijeme su okrenuti leima. Na kraju, kada se okrenu, usporede talismane.

Psihomotorne aktivnosti - tzv. energizeri koji zahtijevaju pokret. Pamenje se, izmeu
ostalog osnauje kad smo u pokretu. inei odreeni pokret, naroito koristei suprotne
ruke i noge, npr. kada mariramo, potiemo stvaranje novih neurolokih veza u naem
umu i ojaavamo one postojee.

1/ NAPII SVOJE IME U ZRAKU - to vee moe koristei svoje tijelo, i lijevu i desnu ruku.
2/ DODIRNI NETO drveno, plavo, mokro, uto, zeleno... onaj tko zadnji dodirne, taj
ispada iz igre. Pobjeuje onaj tko ostane u igri do kraja.
3/ PUZZLE - na karticama napiite reenice, a onda kartice prereite, tako da prvi dio
reenice bude na jednoj kartici, a drugi na drugoj. Neka uenici izvuku kartice i u to
kraem vremenu pronau svog para.

Primjer reenica:
Moj brat ima psa koji se zove arko i koji glasno laje.
Mi mi je polje popasel, joj si ga meni kaj bum el...
ivim u stanu na 4. katu.

28/29EMOCIONALNA PISMENOST

Razina 9

biti u tuim
cipelama

Na ovoj razini uimo razvijati empatiju i razumijevanje drugih. Ova se kompetencija naziva
drutvena svijest i vana je komponenta emocionalne pismenosti. Ova vjetina omoguuje
fleksibilnost koja dolazi s vjetinom pomicanja iz jedne pozicije u drugu. Na ovoj razini
uimo i vjebamo staviti se u tuu poziciju i vidjeti stvari iz njihove perspektive. Biti
sposoban uivjeti se u tue stanje i spoznati kako je u tuoj koi.

Vjeba 1.) to vidi?

Uenicima pokaemo sliku i pitamo ih to vide. Odgovori mogu varirati (zastavu, trokut,
morske pse, ljestve...) Osvjetavamo kako svatko od nas vidi razliiti prikaz. Zakljuak: svi
smo razliiti. Svatko doivaljava ono to mu se dogaa na svoj nain. I to treba potovati.

Vjeba 2.) Biti u njegovim cipelama

Pogledaj osobu koja sjedi do tebe i zamisli kako bi bilo biti u njegovim cipelama. Opii.
Pogledaj osobu koja sjedi na nekom drugom mjestu i zamisli kako bi bilo biti u njegovim
cipelama, opii...

VJETINA ZRCALJENJA
Uenici koji se dobro slau poprimaju slino tjelesno dranje i sline karakteristike glasa.
Takva usklaenost se naziva RAPOR. Kljuni proces u izgradnji rapora je usklaivanje s
govorom tijela osobe s kojom razgovoramo i to kroz:
> Cjelokupno dranje tijela (naginjanje prema naprijed, natrag, sjedenje ili stajanje)
> Poloaj nogu ili ruku (prekrieni udovi ili ne, ruke iza lea ili prema naprijed, poloaj
stopala)
> Poloaj glave (prema naprijed, unatrag, u stranu, brada gore ili dolje)
> Disanje (usporeno, ubrzano)

30/31 EMOCIONALNA PISMENOST

Vjeba 3) Igra zrcaljenja

Igra u troje. Svo troje stoje dok razgovaraju. Uenik A pria o nekom radosnom dogaaju,
npr. o izletu ili druenju sa vrnjacima. Uenik B ga slua i oponaa njegove kretnje
suptilno, poput zrcala. Usklauje se sa pokretima tijela. Uenik C radi sve suprotno, na neki
nain ometa razgovor.

Vjeba 4) Igre uloga: Na aerodromu

Uenje kroz igru pomae djeci upoznati i razumjeti jezik emocija i razviti njihove socijalne
vjetine. U ovoj igri uloga, na konkretnim primjerima, moemo uvjebati vjetinu
kontruktivnog odnoenja prema drugima:
> na kiosku aerodroma je ljuta prodavaica
> sretna stujardesa
> putnik koji se boji letenja
> tuna osoba koja naputa svoje voljene i odlazi ivjeti daleko

Razina 10

timski rad

Bila jednom etvorica: Svatko, Netko, Bilo tko i Nitko.

Trebalo je obaviti vaan posao i SVATKO je mislio da e ga
NETKO obaviti. NETKO se zbog toga naljutio, jer to je bio
posao za SVAKOGA. SVATKO je opet mislio da bi ga BILO TKO
mogao obaviti, no NITKO nije shvatio da ga NETKO ne eli obaviti. Na kraju je SVATKO
krivio NEKOGA, jer NITKO nije uinio ono to je mogao BILO TKO.

Dajmo sve od sebe, nitko nee umjesto nas, uzmimo zadatke i probleme u svoje ruke
i rijeimo ih!

Timska vjeba: Izgradi najviu graevinu od pageta.

Cilj ove vjebe je suradnja, meusobno ohrabrivanje kako bi se zajedniki dolo do cilja

32/33 EMOCIONALNA PISMENOST

i konstruktivan pristup rjeavanju problema.

Postupak: Djecu podijelimo u skupine od etvero. Sjede za stolom. Ispred sebe imaju 20
tapia pageta i 100 cm ljepljive trake. Njihov zadatak je da najprije daju ime svom timu pa
od materijala kojeg imaju naprave najviu strukturu. Pri tom mogu koristiti samo ono to
imaju na stolu. pagete mogu lomiti. Vrijeme koje im je na raspolaganju je 20 minuta.

Na kraju igre, izmjerimo graevne strukture, rezultate zapiemo pokraj imena timova.
Nagradimo tim koji je napravio najviu stajau strukturu. Pohvalimo napredak, trud i
kreativnost svih koji su napravili zadatak do kraja.

Diskusija:
> to vam je pomoglo: koji osjeaj? koje razmiljanje?
> koje svoje sposobnosti je svatko od vas unio u igru i time doprinio ostvarenju cilja?
> kako vam je bilo raditi sa onima koji su govorili: Neemo uspjeti! Neemo stii!
> kako ste ili ka cilju?
> kako ste se osjeali kad vas se konstrukcija ruila?
> kako ste na kraju ipak uspjeli?
> kakav je osjeaj uspjeti?

Nema neuspjeha, postoji samo povratna informacija.

Za kraj, pria o Thomasu Edisonu.
Edisonu je trebalo jako dugo da njegov izum uspije. Kada god njegov ekspirement ne
bi uspio Edison se nije pokolebao, ve je rekao da je iz svakog neuspjeha uio i pitao se
to moe mijenjati i napraviti drugaije. Godine 1879. testirao je prvu arulju sa arnom
niti od ugljika. Smatra se da je test uspjeno zavrio iz 1.000- tog pokuaja, jer je arulja
svijetlila 40 sati. Poslije je govorio: Nisam nikada doiovio neuspjeh. Nauio sam 999
naina kako se arulja ne radi.

O autorici
Martina Kvarantan, prof. soc. ped., direktorica je tvrtke Znatielja. Kao jedan od prvih
meunarodnih trenera neurolingvistikog programiranja i Humane neurolingvistike
psihologije sa diplomom amerikog HNLP Instituta, djeluje ve vie od deset godina na
razvoju i potenciranju ivotnih i poslovnih vjetina s ljudima u Hrvatskoj i ire.
Najprije na praksi, zatim kao volonter, a na kraju i kao struni suradnik i veliki prijatelj
Plavog telefona surauje uei zajedno sa studentima, volonterima i korisnicima
programa. Smatra kako ne postoje djeca sa potekoama u uenju, ve samo nedovoljno
dobro odabrani pristup u radu s njima. Primjenjujui razne metode, a ponajprije stanje
znatielje i NLP (neurolingvistiko programiranje) zajedno sa drugima trai naine za
najbolji pristup, najbolje igre i radionice u ostvarivanju vjetina potrebnih za uspjean i
sretan ivot. Dva puta u godini, na roendan svojih sinova, Vida i Ivora, same sve ono
to je od njih nauila i zahvali im u srcu na svim poticajima kojima ju ue da trai u sebi
najbolju majku i osobu.

18/19

34/35 EMOCIONALNA PISMENOST

Literatura:
> Emocionalna inteligencija, sve to treba da znate da biste pokrenuli svoju
emocionalnu inteligenciju- Bradberry., & Greaves., J. , Sezam book, Beograd, 2006.
> Neka bude bolje - Aktvnosti koje pomau djeci prebroditi stres i oporaviti se
od traume - Oehlberg, Ostvarenje, Buevec, 2008.
> Tales for trainers-using stories and metaphors to facilitate learning
- Parkin, M., London, 1998.
> http://lockerz.com/u/knpeterson.vodpo764/decalz/14147654/angry_toilet_paper_toss

Impresum:
Naslov: Emocionalna pismenost
Nakladnik: Udruga Plavi telefon
Za nakladnika: Miroslav Vuenovi, prof.
Autorica: Martina Kvarantan
Lektura: Helena ipui
Grafiko oblikovanje: visign kreativni studio
Tisak: top grafika j.d.o.o.
Naklada: 250 primjeraka
1. izdanje
Zagreb 2013.

ISBN 953-98671-8-5

Program financira Gradski ured za zdravstvo

www.plavi-telefon.hr

(01) 48 33 888

AFDJKTIEWQZUTPKLMNDSAFGGTFVBNMKL
JHGFDSEWTZUIOPLKOIUZHGFDSAVMNBXYA
QSDFGHQWERTZGFDSAHJIUZTREDVBNMLKJHGFD
SLOIUZTREWPLKJAFDJKTIEWQZUTPKLMN
DSAFGGTFVBNMKLJHGFDSEWTZUIOPLK
OIUZHGFDSAVMNBXYAQSDFGHQWERTZGFDSAHJI
UZTREDVBNMLKJHGFDSLOIUZTREWPLKJAFDJ
KTIEWQZUTPKLMNDSAFGGTFVBNMKLJHGF
DSEWTZUIOPLKOIUZHGFDSAVMNBXYAQSD
FGHQWERTZGFDSAHJIUZTREDVBNMLKJHGFDSLOI
UZTREWPLKJAFDJKTIEWQZUTPKLMNDSA
FGGTFVBNMKLJHGFDSEWTZUIOPLKOIUZH
GFDSAVMNBXYAQSDFGHQWERTZGFDSAHJIUZTRE
DVBNMLKJHGFDSLOIUZTREWPLKJAFDJKTIEW
QZUTPKLMNDSAFGGTFVBNMKLJHGFDSEW
TZUIOPLKOIUZHGFDSAVMNBXYAQSDFGHQ
WERTZGFDSAHJIUZTREDVBNMLKJHGFDSLOIUZTR
EWPLKJAFDJKTIEWQZUTPKLMNDSAFGG
TFVBNMKLJHGFDSEWTZUIOPLKOIUZHGFDS
AVMNBXYAQSDFGHQWERTZGFDSAHJIUZTREDVBN
MLKJHGFDSLOIUZTREWPLKJDSAHJIUZTREDVB
NMLKJHGFDSLOIUZTREWPLKJAFDJKTIEWQZU
TPKLMNDSAFGGTFVBNMKLJHGFDSEWTZUI
OPLKOIUZHGFDSAVMNBXYAQSDFGHQWERT
ZGFDSAHJIUZTREDVBNMLKJHGFDSLOIUZTREWP
LKJDSAHJIUZTREDVBNMLKJHGFDSLOIUZTREW
PLKJAFDJKTIEWQZUTPKLMNDSAFGGTF
ISBN 978-953-98671-6-2