GRAFIKA INDUSTRIJA

to je to Tehnologija?
1. nauka o nainima prerade sirovine u gotove proizvode, Klai
2. sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i drutva
(definicija ope tehnologije), J. Beckmann,
3. nauka ili skup znanja i vjetina o fizikalnim, kemijskim ili drugim
postupcima obrade ili prerade sirovina, polupreraevina i preraevina u
proizvodnji; takoer skup samih tih procesa
to je to Informacijska tehnologija?
- sprega mikroelektronike, raunalne tehnologije i telekomunikacija
- omoguuje prihvat, pohranjivanje, prijenos, i jednostavna upotreba svih vrsta
informacija
- pojava informacijske tehnologije Gutenbergovo otkrie
- koncentracija znanja i timski rad pretpostavka brzog razvoja IT
- primjena izazvala ogromne promjene u strukturi pojedinih drutvenih zajednica
nain proizvodnje, kljunom pokretau proizvodnje, tehnologiji, strateki resurs,
kadrovski profil, princip razvoja, metodologija rjeavanja problema, vremenska
orijentacija.
Grafika tehnologija
- spada u skupinu informacijskih tehnologija
- znanost o preradi informacije
Usporedba tipinih drutvenih zajednica s aspekta Postindustrijskog tipa drutva
informacijsko drutvo
- kljuni pokreta proizvodnje INFORMACIJA sustavi za obradu i prijenos informacija
- strateki resurs
ZNANJE
- Tehnologija
INTELEKTUALNA
- Kadrovski profil
ZNANSTVENIK, SPECIJALIST
- Metodologija rje. problema MODELI SIMULACIJE, EKSPERTNI SUSTAVI,
SUST. ZA PODR. ODLUIVANJU,
INTELIGENTNI INFORM. SUSTAVI
- Kljuni princip razvoja KODIFIKACIJA TEORIJSKOG ZNANJA

GRAFIKA INDUSTRIJA
Grafika industrija je preraivaka industrija.Osnovna informacija koju prerauje jest
informacija,a preraivaki proces specifian je proces umnoavanja teksta i slike proces to
ga po tradiciji jednostavno nazivamo tisak.Informacija nije ni materija ni energija. Pod
informacijom razumijevamo dijalektiko jedinstvo sadraja (misaona vrijednost) i forme
(materijalna egzistencija informacije). Informacija kao objekt komunikacije treba kod
primatelja izazvati neko djelovanje (spoznaju, akciju) to se moe shvatiti kao informacijska
veza u kibernetskom smislu.Grafika industrija preuzima ulogu komunikacijskog kanala, a
takva indirektna komuniciranja prisutna kod telekomunikacijske tehnike, mogu se prenijeti na
podruje grafike tehnologije.Za prenoenje informacije potrebna je odgovarajua supstanca
da slui kao nositelj informacije.Materijalna priroda te supstance je nebitna, ali su iz praktinih
razloga to najee papir i boja. Meu grafikim proizvodima novine su najpoznatiji i
najcijenjeniji nositelj informacija. Ne treba posebno dokazivati da kupujui novine kupujemo
obavijesti, a ne papir i boju.Grafikoj komunikaciji mogu se pripisati dva aspekta: verbalni i

vizualni. Grafikom oblikovanju (dizajnu) pripada zadatak da objedini verbalne i vizualne

elemente u funkcionalnu cjelinu grafikog komuniciranja.
Grafika industrija u osnovi obuhvaa ove djelatnosti:
a)tiskarsku,
b)izdavaku
c)novinsku
-novinska i izdavaka djelatnost najneposrednije povezane s tiskarskom djelatnou i s
njom su u potpuno komplementarnom odnosu, to znai da one predstavljaju
ingredijenciju jedinstvene reprodukcione cjeline.
GRAFIKI PROIZVOD je proizvod koji je potpuno ili djelomino namijenjen informiranju, a
proizveden je grafikim tehnikama, grafikim bojama i na grafikim podlogama.
Grafike tehnike su sve tehnike tiska kategorizirane u visoki, duboki, ploni i propusni tisak,
kao i svi proizvodi i poluproizvodi iz grafike pripreme (filmovi-fotoliti, slog, ...)
Grafike boje su posebne i specijalizirane u analogiji pojedinanih tehnika tiska, - boja za
knjigotisak (visoki tisak), boja za bakrotisak (duboki tisak), itd, ali su specijalizirane i za
pojedine tiskovne podloge, - sito boja (propusni tisak) za papir, sito boja za plastiku, ali su i
specijalizirane u okviru zahtjeva ambalae, - tisak ambalae za prehrambene proizvode itd.
Grafike podloge su razliite vrste papira, celofana, ljepenki, laminata, itd.
Nomenklatura grafikih proizvoda prema klasifikaciji Dravnog zavoda za statistiku:
1.Novine, asopisi, ..
2.Knjige i broure, ..
3.Jednobojni agitacioni i reklamni tisak
4.Jednobojni obrasci i trgovake knjige
5.Viebojni agitacioni i reklamni tisak
6.Viebojni obrasci i trgovake knjige
7.kolske i sline biljenice
8.Jednobojni tiskani omotni papir
9.Ostali jednobojni tiskani proizvodi
10.Ostali viebojni tiskani proizvodi
GRAFIKA PROIZVODNJA
Grafika se proizvodnja dijeli na tri glavne faze: PRIPREMU, TISAK I DORADU.
Priprema (pre-press) obuhvaa sve radne postupke oko izrade tiskovne forme.
Tisak je specifian proces umnoavanja (industrijske reprodukcije) u kojem nastaje
vei broj identinih proizvoda (otisaka ili primjeraka).
Dorada je zavrna proizvodnja (finalizacija) u kojoj grafiki proizvod dobiva svoj
konani oblik. Otisnuti arci se savijaju, sabiru i ivanjem spajaju u knjini blok; na
kraju se obraeni knjini blok spaja s knjinim koricama.
GRAFIKI DIZAJN OBLIKOVANJE-Objedinjuje autorov sadraj i izdavake zahtjeve u novu
cjelinu posredovanu tehnikom u grafiki proizvod.Dizajner osmiljava novu cjelinu kombinacijom
strukturalnih elemenata grafikog medija (pismo, slika, papir) i izborom grafike
tehnologijeKompetencija u procesu pripreme i dizajniranja osjetljivi, mogue nesuglasice na strunom
polju vizualnog oblikovanja usklaenost optikih teina dodavanjem ili oduzimanjem nekog elementa
strukture, MOGUE INTERVENCUJE
PROIZVODNJA nespojiva je stalna intervencija dizajnera, radi prirode tehnikog procesa

Kao datum postanka tiskarstva neprijeporno vrijedi 1450. godina u kojoj je Johannes
Gutenberg u Mainzu zavrio tisak svoje Biblije s 42 retka.
Gutenberg nije izumio tiskarski stroj, kako se to sasvim openito i pogreno, ali vrlo esto
pie. Gutenberg je uveo tehniku izrade pominih, olovnih slova, namijenjenih viekratnoj
upotrebi, a zatim je vinarsku (papirniarsku) preu prilagodio potrebama tiska, dodavi joj
preklopni okvir s elastinom navlakom (timpan), te maskom i punkturama.
Gutenberg je po prirodi stvari bio i prvi izdava (u modernom smislu), jer se uz pojam
knjigotiska nuno javlja i pojam naklade; a to znai da se knjiga ne moe prodavati dok nije
otisnut i posljednji njezin arak.
Neemo pogrijeiti tvrdnjom da majstor Gutenberg nije bio samo knjini umjetnik, nego u isto
vrijeme genijalni tehniar, izumitelj i poslovni ovjek, jednom rjeju: prvi informatiar svijeta.

Povijesni razvoj tiskarstva u svijetu i Hrvatskoj

Razvoj i stanje tiskarstva i grafike djelatnosti indirektno se moe promatrati kroz razvoj
sustava za edukaciju strunjaka tiskarske i grafike djelatnosti, jer znanje je oduvijek bilo
jednim od osnovnih preduvjeta u napretku neke struke, a veina znanja stjee se putem
obrazovnog sustava. Stoga je mogue rei da bez kvalitetnog sustava edukacije nema ni
pravog razvoja bilo koje struke.
Pod tiskarstvom u uem tehnikom smislu podrazumijevamo vjetinu tiskanja, odnosno
tiskarski zanat. U irem smislu to su raznovrsni procesi i tehniki postupci umnoavanja
teksta i slike. Na tiskovnu formu nanosi se boja, koja se zatim (ovisno o tehnici tiska) prenosi
na tiskovnu podlogu (najee papir, plastine i metalne folije, staklo i dr.) na kojoj nastaje
otisak. Osnovni zadatak tiskarstva je omoguiti grafiku komunikaciju, pri emu se slui
raznovrsnim grafikim tehnikama. Osnovna sirovina koja se prerauje jest informacija.
Tisak se u svom irem znaenju ubraja u sredstva (medije) javnog priopavanja.
Za prenoenje informacija nuna je odreena supstancija. Materijalna priroda te supstancije
je sporedna. Iz praktinih razloga to je najee papir i boja. Novine su zato nositelj
informacije u pravom smislu te rijei. Nije potrebno dokazivati da kupujui novine itatelj
kupuje obavijest, a ne papir i boju.Poetak tiskarstva ujedno je i poetak vremena velikih
otkria. Gotovo nijedna ljudska djelatnost nije ostavila takav trag u civilizacijskom razvitku
ovjeanstva. Upravo tikskarstvo je donijelo mogunost dovoljne akumulacije znanja to je i
bio preduvjet daljnjih velikih otkria nakon Gutenberga, te nezaustavljivom tehnikotehnolokom napretku i razvitku ljudske civilizacije uope.
Nepouzdanost i pogreke bitno su doprinjele da Kinezi izmisle postupak za umnoavanje
knjiga, koji e kasnije bitno utjecati na razvoj tiskarstva u njihovoj zemlji.Izum tiskarstva,
temelji se na jednostavnom rjeenju promjeni odnosa izmeu jedinica.Do izuma tiskarstva
dlijeto ili pero (tiskovna forma) ilo je prema podlozi da bi se uklesalo ili upisalo odreeno
slovo. Podloga je mirovala, a ruka se kretala.U tiskarstvu je upravo obrnuto: podloga ide k
tiskovnoj formi da bi na njoj bila otisnuta, podloga se kree, a tiskovna forma miruje.Bez
obzira na usavrenost tehnika koje su se primjenjivale ili se primjenjuju,taj osnovni princip
sauvan je do danas.
U Kini u 2. stoljeu tadanji vladari dali su urezivati svete tekstove na kamene ploe.One bi se
izlagale na javno mjesto kako bi se sa njih mogli napraviti otisci na papiru.Postupak uzimanja
otisaka s tih natpisa bio je slijedei: kamen se premazivao bojom tako da se bojilo nanosilo
samo na izboenu povrinu kamena, ne i u udubljene dijelove (urezani znakovi).Tada se
tiskovna podloga (papir ili neki drugi materijal na kojeg je bilo mogue otisnuti) polagala na tu
povrinu i paljivo pritiskivala kako bi se dobro priljubila uz namazani dio povrine. Kada se
tiskovna podloga odvojila od kamene povrine, ostajao je otisak crne boje na cijeloj povrini.
Dijelovi koji su bili udubljeni ostajali su bijeli.Tako su se dobivala bijela slova (ideogrami) na
crnoj pozadini. Na taj nain su se umnoavali samo najvaniji vjerski tekstovi, dok su se drugi
i dalje runo prepisivali.Tehnika urezivanja u kamene ploe zadrala se sve dok u srednjem
vijeku Kinezi nisu pronali novi nain umnoavanja knjiga.Bri i ekonominiji s pomou
drvoreza (ksilografije) negdje za vrijeme Tang dinastije. U drvene blokove urezivao se
ideografski tekst i ilustracije. Drvene blokove zatim bi se premazalo bojilom tako da je bilo
mogue sa njih prenjeti bojilo na papir.Drvo je svakako bilo podatnije za obradu nego kamen.
Slijedei napredak dogodio se za vrijeme dinastije Sung u 11. stoljeu kada je Kinez Pi Sheng
doao na zamisao da tiska knjige s pominih slova od gline umjesto tehnikom drvoreza.
Detaljan izvjetaj o tome sastavio je uenjak Wang Chen 1313. godine, koji je i prvi doao na

zamisao da upotrebljava drvene umjesto glinenih znakova.U Europi su se prvi poeci

tiskarstva javili znatno kasnije. Zbog sve vee potrebe potranje za knjigom trebalo je rijeiti
dva problema: pronai jeftniji pisai materijal i ubrzati postupak umnaanja knjige. Krajem 14.
stoljea javljaju se i prve ksilografske knjige, otisnute s drvoreza. No, ni to nije rijeilo problem
masovne potranje za knjigom.Uinio je to tek Johanes Gutenberg svojim izumom pominih
slova oko 1450. godine.

Njegov se izum moe smatrati najznaajnijim dogaajem u oblasti komunikacija od

pronalaska pisma. Tim su se izumom otvorila vrata Crnoj umjetnosti, te se upravo zbog
toga taj dogaaj i smatra svretkom srednjeg i poetkom novog vijeka. Taj izum obuhvaa
izradu i upotrebu pominih olovnih slova, kojima se mogu slagati rijei i reenice, a nakon
upotrebe razloiti i ponovno upotrijebiti za slaganje. Na taj nain su se otvorile neviene
mogunosti knjigotisku, koji se nakon toga ubrzano razvija.Uz lijevanje pojedinanih slova
Gutenberg je ubrzao proces tiska izradom prve pree za otiskivanje koristei kao osnovu
preu za groe. Ta prea bila je izraena od drveta. Imala je dvije horizontalno poloene
ploe. Na donju se stavljao slog, dok se gornja sputala prema donjoj pomou debelog
zavrtnja i tako vrila otiskivanje. Stranice su bile vrlo masivno graene, a pri vrhu su bile
spojene poprenom gredom kroz koju je prolazio zavrtanj za gornju plou. Kapacitet pree bio
je oko 30-40 otisaka na sat. Boja na slog se nanosila tamponom. Tampon je drvena polulopta
presvuena koom, na ijem se gornjem dijelu nalazi dra. Tamponi su kao simboli zadrani
na grafikom znaku.
O izgledu i funkciji tiskarske pree govore crtei, a najraniji dosad pronaen crte tiskarske
pree, otisnut 1499. godine u Lynu nalazimo na drvorezu Mrtvaki ples.
Negdje u 15. stoljeu pojavila se i tehnika bakropisa, iz koje su se kasnije razvile tehnike
dubokog tiska (bakrotisak, elini tisak) kod kojeg se tiskovna forma izraivala na nain da se
odreenim postupcima izdube elementi u koje dolazi boja koja se zatim prenosila na tiskovnu
podlogu adekvatnim postupcima.
Tijekom slijedeih desetljea i stoljea pree su usavravane, rad na njima je olakan, a
postupak otiskivanja ubrzan. Ipak tiskarska prea je kako se javlja na tiskarskim i

nakladnikim signetama, a i na cehovskim grbovima u svom izvornom obliku ostala 200

godina simbolom knjiogtiska i knjigotiskara. Da bi se dolo do daljnjeg tehnikog napretka i
razmiljanja bile su potrebne znatne duhovne reforme. To se i dogodilo s pokretom
racionalizma u 17. stoljeu, to je do pravog izraaja dolo tek sredinom 18. stoljea.
Prva hrvatska tiskana knjiga jest glagoljicom tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora.
Tiskanje je dovreno 22. veljae 1483. godine. Gdje je tiskan prvi glagoljski Misal jo nije
definitivno utvreno jer u kolofonu nije navedeno mjesto. Neki tvrde da je otisnut u Veneciji,
mislei to prvenstveno zbog raskonosti i ljepote kojom je otisnut. Venecija je tada bila mjesto
razvijenog tiskarskog umijea. Drugi pak vjeruju da je Misal tiskan u Kosinju, trei pak
smatraju da je prireen za tisak u Istri.U prilog da je Misal tiskan na domaem tlu ide i
podatak da je papir bio najvjerojatnije njemakog podrijetla. Neovisno o podrijetlu naeg
prvog izdanja gotovo je sigurno da je kosinjska tiskara bila prva na podruju Hrvatske. Iz
nje je 1941. godine izaao jedan glagoljski brevijar koji je sauvan u jednom nepotpunom
primjerku.Ve 1493. godine u Senju je osnovana pod vodstvom kanonika Blaa Baronia
druga glagoljska tiskara. Radila je do 1508. godine. Iz nje potie 7. kolovoza 1494. dovren
glagoljski Misal. Takoer tu je Bla Baroni kasnije izradio i glagoljsku knjiicu Spovid
opena, te jo nekoliko hrvatskih prijevoda nabonih dijela. Treu tiskaru na tlu Hrvatske
osnovao je 1530. godine modruki biskup imun egna-Koii, u Rijeci. Na sjeveru Hrvatske,
prva tiskara pod okriljem Juraja Zrinskog 1574. godine djelovala je u Nedeliu. 1586. godine
i Varadin je imao svoju prvu tiskaru, koju je vodio Hans Manel, a 1664. godine i Zagreb je
imao svoju tiskaru.Tijekom industrijske revolucije u 18. i 19. stoljeu tiskarstvo se ubrzano
razvija. Wilhem Haas 1772. izradio je preu u potpunosti od eljeza.Charles Stanhope je oko
1800. godine izradio jo savreniju preu od Haasove. Poboljanje se sastojalo u tome to je
jednim zahvatom bilo mogue izvriti otiskivanje, do tad se otiskivanje vrilo viestrukim
okretanjem zavrtnja. To je postignuto pomou koljenastih podupiraa. Takvim preama
kapacitet je bio oko 160 otisaka na sat.
Tehnologija izrade papira strahovito se poboljala tijekom 19. stoljea, ta tako pridonjela
razvoju tiskarstva. Uvoenje klora za bijeljenje omoguilo je laku proizvodnju papira i
proirilo krug upotrebljivih sirovina. Esparto trava iz panjoloske i Sjeverne Afrike postaje
znaajna sirovina za proizvodnju papira. Otkriveni su postupci proizvodnje papira iz sirovina
od drveta.
Otkrie rotacionog tiska, te zatim Linotype slagaeg stroja 1886. godine, znaajno je
unaprijedilo brzine tiska i pridonjelo dominacijama tehnike knjigotiska u tiskarstvu koja se
uglavnom zasniva na ovim otkriima. Tehnika knjigotiska zadrala je dominantnu ulogu u
tiskarstvu do oko 1950. godine.
Godine 1876. Alois Senefelder izumio je novi tiskovni postupak litografiju
(kamenotisak). Tiskovna povrina kod ovog postupka praktiki poiva u istoj ravnini sa
slobodnom povrinom. Razlika izmeu tiskovne i slobodne povrine, koja je inae kod
visokog i dubokog tiska postignuta razlikom u razini, tj. reljefom, ovdje je nadomjetena
razliitim afinitetom prema tiskarskoj boji, odnosno prema vodi; tiskovni se postupak zasniva
na natagonizmu izmeu masnih supstanci i vode.
Litografija je uglavnom sluila za umnoavanje umjetnikih crtea, meutim njena jo vea
vanost je to je posluila kao osnova izuma ofsetnog tiska 1904. godine. Izdrljivost
litografskih pretisaka nije mogla udovoljiti zahtjevima visokih naklada to ih je sa sobom donio
ofsetni tisak, pa se u razdoblju od 1925. do 1930. godine uvodi fotomehanika reprodukcija
koja postepeno nadomjetava litografsku reprodukciju, a razliiti kopirni postupci zamjenjuju
pretiskivanje.Tako je nastala fotolitografija. Jedini nerijeeni problem koji je bio preostao bio je
tekst, jer je direktno crtanje slova na litografskom kamenu ili prenoenje otisaka s olovnog
sloga (pretisak) bilo nepraktino i skupo. Rjeenje koje se samo po sebi nametnulo bilo je
fotoslog danas raunalo. Ofset je danas jo uvijek dominantna tehnika tiska.
Razvoj tiskarstva posljednjih pedesetak godina u ovoj oblasti predstavlja veliko i znaajno
razdoblje. Tehniko tehnoloki razvoj grafike industrije u svijetu i Hrvatskoj u tom razdoblju
biljei svjetlosni razvoj tehnologije. Polazei od injenice da je pedesetih i ezdesetih
godina u pripremi tiskovne forme dominirao olovni slog, danas moemo govoriti o muzejskoj
tehnologiji, s obzirom da se ista priprema tiskovne forme realizira raunalom.Vrlo vaan dio
pripreme proizvodnje ini i razvoj reprodukcione fotografije koja takoer biljei napredak od
konvencionalne prema digitalnoj. Kemigrafija je kao tehnika izrade tiskovne forme za sve

tehnike tiska toliko napredovala da izrauje tiskovne forme koje tee nekoliko dekagrama, a
pedesetih su teile i preko 30 kilograma.
Podruje tiska u kome je dominirao knjigotisak poetkom promatranog razdoblja kree se sve
do dananjih dana snano prema ofsetnom tisku, zatim flekso, sitotisku i digitalnim tehnikama
tiska.Posljednjih nekoliko desetljea dogaaju se znaajne promjene unutar tiskarstva.
Poveava se broj radnih naloga, ali se smanjuju naklade. Trae se tiskanice s vie boja; od
tiskarstva se oekuje vie prilagodljivosti promjenama na tritu. Vie se trae tiskarski
strojevi manjeg formata, a mnogo panje poklanja se skraivanju vremena za pripremu
strojeva. Mijenja se i konstrukcija tiskarskih strojeva. Najvie se istie drastino
pojednostavljenje.
Proces pretpripreme (pre-press), dakle sve ono to prethodi procesu tiska, tj. izrada tiskovne
forme u rasponu od izrade sloga, reprodukcije, kopirnih procesa i kemigrafije, najvie je
podlono inovacijama u grafikoj industriji.Dok se fotoslog proteklih godina koncentrirao na
istu izradu sloga, danas se ve potpuno afirmirana laserska tenika usmjerava na
osvjetljavanje cijelih stranica: tekst se integrira sa slikom i grafikom. Svojstva laserske tehnike
otvaraju korisniku mogunost da se povee s najrazliitijim komunikacijskim i kompjuterskim
sustavima, koristei svoju lasersku jedinicu kao univerzalni izlazni medij. Podruje grafike
predpripreme otvara se za preuzimanje podataka na postupno sve viem nivou. Pored ve
gotovo klasine konverzije tuih podataka, tu spada preuzimanje grafikih podataka, te
preuzimanje digitaliziranih podataka o slikama od viebojnih skanera.
Promjene koje se trenutno zbivaju u grafikoj tehnologiji obino se nazivaju etvrtim
inovativnim valom. Prema toj podjeli prvi je val obiljeen pronalaskom slagaeg stroja i to se
razdoblje protee od kraja 19. stoljea do sredine naeg stoljea.Drugi val inovacija donio
nam je u ezdesetim godinama fotoslagae ureaje, prva raunala s programima za dijeljenje
rijei i programima za isljuivanje redaka, te prve skenere za analognu reprodukciju
viebojnih slika.Trei inovativni val karakterizraju integrirani sustavi koji svojom brojnou i
arenilom standarda jo i danas dominiraju scenom grafike tehnologije.Nasuprot tome,
etvrti inovativni val obiljeen je primjenom industrijskih standarda koji su nastali u drugim
industrijskim granama, svemirskim istraivanjima i telekomunikacijskoj tehnici. Primjena
osobnih raunala na tom podruju samo je jedno od vanjskih obiljeja tog zbivanja, a stvarne
su promjene dalekosenije.

RAZVOJ TISKARSKOG MEDIJA

Poetke tiskarskog medija moemo traiti jo i prije samog izuma tiskarstva, negdje u ona
vremena kad je dolo do moda najveeg otkria pisma. Otkrie pisma omoguilo je da se
ideje i misli prenose neovisno o vremenu i prostoru, odnosno da onaj koji alje misli i onaj koji
ih prima ne budu prostorno i vremenski ogranieni.Pismo u irem smislu svaki sustav vidljivih
oblika (crtea, simbola, znakova i njihovih kombinacija) svjesno proizvedenih s ciljem
memoriranja (uvanja zapisa za dulje vrijeme) i informiranja (svako novo itanje, ima uinak
obavjetavanja). Znaenje i uloga pisma mogli bi se pripisati svim likovnim ostvarenjima, jer
ona prenose podatke o predmetima, dogaajima, raspoloenjima i biima iz realnog ili
duhovnog svijeta.
Prvi korak u dosadanjoj pismenosti bili s likovni prikazi ivotinja u piljama, crtei iz lova na
zidovima nastambi prvih ljudi U kasnijim razdobljima i na viem razvojnom stupnju poeli su
se prikazivati mitoloki ili religijski dogaaji, da bi se postupno poeli izraivati spomen-prikazi
o vladarima i bogovima. Taj je razvoj s vremenom doveo do zapisa priopenja u obliku
pojednostavljenih stripova, uinjenih od shematskih sliica ljudi, ivotinja, biljaka, predmeta,
nastamba i slino, koji su nazvani piktogramima. Danas se piktografija upotrebljava na
javnim mjestima gdje se sliicama i simbolima ele bez teksta predoiti neki dogaaj ili pojam
(banke, aerodromi, hoteli, kupalita).

Prijelaz sa slikovnog pisma piktografije na pojmovno pismo ideografiju uvjetovao je dva

razvojna procesa. Najprije sve se vie pojednostavljuju prvobitne sliice, a usto se sve
tjenje veu za leksike govorne jedinice, odnosno za pojedine rijei kao nositelje znaenja.
Obama procesima slabi zorno-ilustrativna, a jaa simbolika vrijednost sliica.Budui da
govorni jezik sadri apstraktna, efektivna i relacijska znaenja, sva se ona nisu mogla
naslikati raspoloivim znakovima ideografskog pisma. Stoga se razvijaju simbolike sliice
ideogrami.
irenjem ideografske pismenosti prvobitna usporednost izmeu znaka i govorne rijei kao
simbola pomalo prelazi u usporednost grafikog znaka i rijei, tj. u jedinstvo fonetskog oblika i
njegova znaenja. Time je stvorena osnova za razvoj fonetskog pisma. Poneki se postojei
ideogram poinje upotrebljavati za rijei potpuno drukijeg znaenja, ali jednakoga glasovnog
izriaja kakvim se glasno zgovarao taj ideogram. Fonetskoj upotrebi pojednih ideograma
pogodovala je i sama priroda starih jezika.
Materijal za zapis informacija takoer se s vremenom mijenjao i usavravao.Prvi materijali za
pisanje bili su kamen, kost i zemlja, no nijedan nije bio ba prikladan za noenje, pa je onaj
tko je elio saznati odnosno proitati poruku morao doi do mjesta na kojemu je ona bila
zapisana. Kasnije su se poeli primjenjivati i drugi, laganiji materijali poput kore drveta,
palmina lia, kornjaina oklopa, a u kasnijim razdobljima glinene ploice te metal.Najpoznatiji
materijali na kojima su se biljeili zapisi svakako su papirus, pergament i danas uobiajeni
papir. No u suvremenom su svijetu kao materijal za prijenos i zapis informacija
rasprostranjeni svi oblici plastine mase
Papirus, papiru slian materijla za pisanje, upotrebljavan preteito u starom vijeku, a u Egiptu
poznat od najstarijih vremena, odakle je prenesen u Europu. S vremenom papirus poinje
zamjenjivati pergament, a potpuno nestaje iz upotrebe poetkom 11. stoljea. Poznati su
papirusi pisani razliitim pismima (egipatskim, koptskim, hebrejskim, arapskim i grkim).
Pergament pisai materijla koji se pravi od netavljenih oienih i kreom ivotinjskih koa
(ovjih, kojih, teleih). Upotreba pergamenta je zapoela u Egiptu i Aziji u 2. tisuljeu prije
Krista. U 4. i 5. stoljeu u Rimu i Carigradu pergament se za vrijedne rukopise bojio crvenom
bojom. Nakon pronalaska tiskarskog stroja pergament se i dalje upotrebljavao zbog svoje
trajnosti, i to najee za izradu crkvenih i kolskih knjiga.
Papir je tanka, plosnata tvorevina nainjena ispreplitanjem finih, kratkih vlakanaca. Smatra se
da su papir prvi proizveli Kinezi postupkom pustovanja prirodnih vlakanaca. To je umijee
preko sredinje Azije, Perzije i Samakanda preneseno u Egipat i Maroko, odakle su ga u 12.
stoljeu Arapi prenijeli u Europu. Italija i panjolska dugo su bile najvi proizvoai papira u
Europi.
pisalice takoer su se tijekom vremena mijenjale, ovisno o vrsti materijala na kojemu trebale
ostavljati trag. Tako su kao pisalice sluili drveni tapii, komadi kamena, metalne ipke,
kistovi, razliite krede, pera od peradi, a u novije vrijeme to su olovke, ije su mine izraene
od grafita pomijeanog s glinom, a mogu se izraivati uz dodatak razliitih pigmenata, pa su
to onda olovke u boji. Olovke su stalno usavravane, pa je proizvedena cijela generacija
olovaka koje se nazivaju tehnikim olovkama ili prema njihovu pronalazau Zagrepaninu
Bratoljubu Penkali, penkalama.
Danas se za pisanje upotrebljavaju i nalivpera, mali mehanizmi koji kontinuirano isputaju
tanki sloj obojene tekuine (tinte). U nedavnoj su se prolosti kao zamjena za pero
upotrebljavala pera peradi i zailjeni komadii metala koji su se po inerciji takoer zvali
perima, no bilo je mnogo vrsta pera za pisanje, ali i za crtanje i retuiranje. Poznata su redispera, retuir-pera, graphos-pera i dr.Danas se razvila nova tehnika proizvodnje crtaih
pomagala, tzv. cijevice kroz koje u strogo kontroliranoj irini mlaza prolazi vrlo rijetka i
najee crna tekuina ili disperzirana tekuina (tu). U najnovije vrijeme u uporabi su i
kemijske olovke kojima se osim po papiru pie i po plastici, staklu ili nekoj drugoj podlozi.
Uobiajen naziv takvih kemijskih olovaka je flomaster ili pak samo kemijska olovka.

Pripremna grafika proizvodnja

to je grafika priprema?
Tehnoloki ili ekonomski proces pripremanja neke materije za proces u grafici
Ekonomski Nabava materijala, marketing, odreivanje kvalitete materijala...
Tehniki Obrada teksta i slike
Razvoj kroz povijest
1450. Johannes Gutenberg postavio temelj modernog tiskarstva
1.Runi slog-u slagaljku se runo stavljaju slova i simboli pomou koji se kasnije koriste u
tiskovnom procesu.
Manuskript prije slaganja prolazi kroz lekturu i dodatno se oblikuje preko tehnikog urednika
(odrednice veliine teksta, naslova itd)
Slagari imaju na raspolaganju slova, linije i dekorativne uzorke koje mogu postavljati u
slagaljku, koji ostavljaju tiskani trag.Isto tako imaju na raspolaganju iskljuke, etvorine,
reglete i tegove, koji slue za oblikovanje teksta i ne ostavljaju tiskani trag
Tako sloeni tekst se nakon slaganja jo dodatno provjerava za greke i vre se korekture
Gotovi slog se moe koristiti za tiskanje
Brzina slaganja 1000 slovnih znakova/sat,tisak s pominim olovnim slovima koja su se
nalazila u pretincima slagaeg ormara s oko 140 pretinaca
prednosti- vie otisaka od prepisivanja rukom
nedostaci- nemogunost ponavljanja tiska (ogranien broj slova)

- sporost
2.Logotip-udvojena slova ili kratke rijei, pojmovi
lijevani na zajednikom stocu
prednosti- poveana brzina
nedostaci - logotipski ormar velikih dimenzija,razliiti sistemi
3.Mehanizirano runo slaganje- dodirom tipke klavijature isputa se slovo po slovo

koja klize niz kanal

prednosti- ubrzano nizanje slova u retke
nedostaci- runo razlaganje i iskljuivanje redaka,olovna slova neotporna u dodiru sa
elinim dijelovima mehanizma,gotovo nikakva primjena u praksi
4.Strojni slog-zamjenjuje zastarijeli runi slog,automatizirano slaganje teksta
Tipograf
Monotip Ljevanje pojedinih slova ovisno o prije pripremljenim buenim trakama
Linotip Isto kao i montip, samo uz ljevanje cijelih redaka

Slagai strojevi
LINOTYPE
- Ottman Mergenthaler 1886. godine
- stroj za slaganje i lijevanje redaka s matricom koja slobodno krui strojem
- mehanizam stroja, prema njegovoj funkciji, dijeli se na tri dijela: mehanizam za
slaganje, mehanizam za lijevanje i mehanizam za razlaganje -proizvod stroja je lijevani
strojni redak

MONOLINE
- Wilbur Stephen Scudder 1893. godine
- stroj za slaganje i lijevanje redaka
- ima osam vrsta matrica, svaka matrica ima
-utisnutih po 12 razliitih slovnih znakova,retci duine 24 cicera, debljine 6-10 pt

MONOTYPE
- Tolbert Lanston 1896. godine
- stroj za slaganje i lijevanje pojedinanih slova
- mogue kontinuirano slaganje jednog temeljnog i dva dopunska pisma za
isticanje,maksimalna duina retka 56 cicera
prednosti
- iskljuivanje redaka pomou iskljunih klinova
- velika brzina slaganja (6000 sl.zn./sat)
- otpornija slova
nedostaci
- specijalizirani samo za pojedinu vrstu sloga
- mogunost koritenja samo jedne vrste pisma
- ograniena duina retka

Fotoslog-Radi na principu fotografije

Koriste se matrice ili pismovni diskovi za kreaciju tiskovnog sloga
Matrice ili stakleni diskovi sadre snimak svih znakova koji e se koristiti u slogu
dva razliita pristupa
- matrini redak sniman odjednom (linotype)
- snimanje pojedinanih slovnih znakova
(monotype)
Razvoj fotoslagakih strojeva
1946. godina-Mergenthaler Linotype Company 1948. godina-H de Goeij Hadego George
Westover - Rotophoto
1949. godinaMonotype Corporation Monophoto,Intertype Fotosetter
1959. godinaLinofilm (Linotype)
1960. godina
Sapton-N-Filmsetter (za slaganje japanskog
silabikog pisma)
1961. godina
H. Berthold - Diatype
1966. godina
Staromat,dr. ing. Rudolf Hell Digiset 50T 1
1967. godina-Monotype Monophoto Mark IV
Mergenthaler Linotype Company Linotron 1010

10

Raunalni slog
Koritenje raunala za obradu slike i teksta prilikom grafike pripreme.Najfleksibilnije, najbre
i najlake sredstvo za pripremu.Koritenjem specijaliziranih programa se drastino smanjuje
mukotrpan rad runog sastavljanja.Promjene nad pripremom se mogu izvravati rapidno i na
distribuirani nain uz koritenje modernih protokola i sustava.Poznatiji programi i skupovi
programa:
Corel graphics suite
Adobe Studio
QuarkXPress
Aldus Pagemaker
Zapis pripremljene grafike
Bitmap (print, rasterizacija)
Vektorski (digitalni za plotere)

Tisak-specifian postupak umnoavanja (tiskovni postupak) pomou prikladne tiskovne

forme.
Ui smisao: faza grafike proizvodnje u kojoj se tiskovna forma dovodi u kontakt s papirom ili
drugim nositeljem tiska i djelovanjem sile prenosi boja s tiskovne forme na papir (tisak).
Otisak - slika koju tiskovna forma ostavlja na papiru (ili drugoj tiskovnoj formi) u
uzajamnom dodiru a pod djelovanjem pritiska. Radi se o prenoenju boje, koja je prethodno u
jednolinom sloju nanesena na tiskovnu povrinu forme - direktan tisak daje uvijek obrnutu
(lateralno inverznu) sliku tiskovne forme, a indirektan tisak daje otisak identian tiskovnoj
formi.

Osnovne tehnike tiska

VISOKI TISAK-Knjigotisak, fleksotisak, leterset, drvorez, linorez, karton tisak
PLONI TISAK-Offsetni, litografski, svjetlotisak, dilitotisak, monotipija
DUBOKI TISAK-Bakrotisak, elini tisak, termografski tisak, tiflografski tisak, bakrorez,
bakropis, aquatinta, mezzotinta, suha igla
PROPUSNI TISAK-Sitotisak
VISOKI TISAK
Postupak koji se sastoji u izradi i otiskivanju tiskovne forme s povienom
(reljefnom,izboenom) tiskovnom povrinom.Glavni su mu predstavnici knjigotisak,novinski
rotacioni tisak i fleksografski tisak.Knjigotisak se slui tiskovnim formama koje mogu biti runi
ili strojni slogovi, te klieji izraeni rezbarenjem (gravurom).
DUBOKI TISAK
Tiskovni postupak koji se sastoji u izradi i otiskivanju tiskovnih formi sa udubljenom tiskovnom
povrinom.Tiskovna je forma najee od bakra ili elika,pa su bakrotisak i elini tisak glavni
predstavnici dubokog tiska.Tiskovna se povrina izdubljuje bilo runo graviranjem
(bakrorez), bilo mehaniki jetkanjem (bakropis, heliogravura). Prije otiskivanja forma se
obilno natopi bojom, koja se zatim prikladnim nainom odstranjuje s izboenih tj. Slobodnih
dijelova forme; boja, koja se zadrala u udubljenjima prenosi se otiskivanjem na papir.

11

PLONI TISAK
Tiskovna povrina forme kod ovog postupka praktiki poiva u istoj ravnini sa slobodnom
povrinom. Razlika izmeu tiskovne i slobodne povrine, koja je inae kod visokog i dubokog
tiska postignuta razlikom u razini, tj. Reljefom, ovdje je nadomjetena razliitim afinitetom
prema tiskarskoj boji, odnosno prema vodi; drugim rijeima cijeli se tiskovni postupak zasniva
na antagonizmu izmeu masnih supstanci i vode.Predstavnik plonog tiska je kamenotisak
(litografija), a poetkom 20. stoljea uvedeno je posredno otiskivanje preko gumenog cilindra i
taj je postupak prerastao u moderni offsetni tisak, koji je danas dominantni postupak.
Litografija-Alois Senefelder 1796. godine tiskovni postupak kamenotisak
tiskovna povrina je u istoj ravnini sa slobodnom povrinom, a tiskovni postupak se zasniva
na antagonizmu izmeu masnih supstanci boje i vode
pritiskivanje mehaniki postupak koji se sastojao u prenoenju otiska na litografski kamen
koristila se za male naklade, za umnoavanje umjetnikih crtea, etiketa, plakata, ali ne knjiga
i novina
Fotolitografija
-fotomehanika reprodukcija koja nadomjeta litografiju, a razliiti kopirni postupci
nadomjetaju pretiskivanje
Ofsetni tisak (offset)-William Rubel 1904. godine
posredni (indirektni) ploni tisak, razvio se od kamenotiska, ali usavren
Propusni tisak-sitotisak,ink-jet tisak
TISKARSKI STROJEVI:
Osnovna podjela tiskarskih strojeva je prema naelu djelovanja pritiska:
tiskarske strojeve na naelu ploa o plou
tiskarske strojeve na naelu valjak o plou
tiskarske strojeve na naelu valjak o valjak
Druga podjela tiskarskih strojeva uzima u obzir oblik papira na kojemu se tiska:
tiskarski strojevi za tisak na arcima
tiskarski strojevi za tisak na rolama
Podjelom prema nainu rada, tiskarski se strojevi djele na:
rune pree
poluautomatizirane strojeve
automatizirane strojeve
Sa stajalita kontrole otiskivanja:
kontroli koju provodi radnik na stroju
kontroli koju poluautomatski provodi stroj
potpuno automatiziranoj raunalnoj kontroli
Kada je rije o mogunostima otiskivanja u boji:
jednobojnim tiskarskim strojevima
viebojnim tiskarskim strojevima
S obzirom na mogunost otiskivanja na jednoj ili obje strane papira:
tiskarskim strojevima za jednostrano otiskivanje
tiskarskim strojevima za obostrano otiskivanje
TO JE CIP4?
neprofitabilna udruga i registrirana je kao Standards Development Organization (organizacija
za razvitak standarda) trenutano CIP4 organizacija ima 287 lanova
PRINT ON DEMAND (POD)tiskarska tehnologija koja omoguuje da se cijela knjiga tiska u
roku od svega nekoliko minuta

12

Raster-prozirna staklena ploa s tamnim vodoravnim i okomitim linijama koje se meusobno

sijeku pod 90, tvorei rastersku mreicu s malim prozirnim kvadratiima(bakrotiskarski, fini,
gravirani, grubi, kontaktni, kruni, linijski, pravokutni, zrnasti)

Rasterska reprodukcija-ralanjivanje vietonskih slika u siune rasterske tokice

13

TIPOGRAFIJA
Definicija
Pojam tipografija dolazi od grkih rijei
tpos, koja znai ig reljefni znak namijenjen otiskivanju
grphein, koja znai pisati
Vjetina koja se sastoji u izradi i otiskivanju tiskovnih formi
Tipografija se smatra najkonzervativnijom od svih grafikih vjetina. Dok su kulturna dobra
na ostalim podrujima bila izloena jakim promjenama u skladu s duhom vremena,
prilagoavajui se lako novim tehnikim pronalascima, dotle je vanjsko lice tipografije u preko
500 godina svog postojanja uglavnom ostalo nepromijenjeno. Ovu na prvi pogled zauujuu
injenicu lako je objasniti odnosom itatelja (potroaa grafikih proizvoda) prema tipografiji:
itatelj je prvenstveno zainteresiran za intelektualni sadraj tiskano dijela, a tek u iznimnim
sluajevima zanima ga nain i tehnika tipografske reprodukcije.
Tipografija je vjetina u ponovljenom koritenju tipografskog materijala, svaki puta u skladu s
postavljenim ciljem, u rasporeivanju tipografskih slova na plohi na takav nain da tekst
postaje itatelju to pristupaniji. Svrha i cilj svakoj tipografiji poivaju na praktinim poticajima
s kojima se usput moe povezati i estetska namjera; tek maleni dio italake publike u
mogunosti je da sudjeluje u radosti nad izvanredno uspjelom tiskanicom. Svaki tipografski
proizvod koji skree panju itatelja od tiva bez obzira u kojoj namjeri bilo nije dobar
proizvod. Iz toga zakljuujemo da u knjizi, koja je doista namijenjena itanju, nema mjesta
blistavoj tipografiji. Knjina tipografija, ne uzimajui u obzir neka posebna izdanja
ograniena na uski krug itatelja, neophodno mora potivati uobiajena pravila.
Krajnji ciljevi:
postizanje harmonije i ljepote
krajnja ujednaenost
mirnoa slike sloga

statiki orjentirana
Tipografski proizvod mora zadovoljiti tri razliita zahtjeva tri zadae:
a) tehniki
djelo tipografske tehnike, slaganje
(tehniki dotjerano djelo)
b) praktino
djelo svoj opstanak zahvaljuje naruitelju
(praktino upotrebljivo)
c) estetsko
svaki proizvod je na ocjeni javnosti
Tipografsko oblikovanje
- estetski i funkcionalni zahtjevi
- ritam
Tipografski elementi
- tiskovni elemenat
- skupina kao cjelina
Tipografska forma
- tehnika izvedba (slog)
Tipografski stil
Tipografski oblici
- naslijeeni temeljni oblici
- asimetrini temeljni oblici

14

Tipografski elementi
a) Ploha-prostor u uem smislu.Mjerljiva i konkretno ograniena ploha nazvana format.
Zadani format u pravilu je pravokutan ima praktinih, tehnikih i estetskih (pravokutna ploha
u slikarstvu) prednosti.Mjerne predodbe koje utjeu na oblikovanje proizlaze iz prostornog
predoavanja, one su promjenljive i podlone vrlo razliitim utjecajimaFormati koje susreemo
u tipografiji u pravilu su pravokutni i izdueni.Od pravokutnih formata mnogo ee
susreemo one koji su izdueni po visini (vertikalno), za razliku od formata koji su izdueni po
irini (horizontalno).Za stojee formate kaemo da su ivahni i elegantni, a leei sugeriraju
mirnou, vedrinu i sigurnost.Svaka ploha ima drugaije veliinske odnose prema stvarima
koje se u njemu nalaze.Elementi posve jednake veliine na razliitim plohama daju dojam
razliite veliine. Njihova prividna veliina obrnuto je proporcionalna plohama na kojima se
nalaze.Oni djeluju veliinom, opsegom, koliinom i prostorom koji ih okruuje bjelinom.
Susjedni elementi mogu pospjeiti ili priguiti izraajnost elemenata na jednakoj plohi, zavisno
o njihovom odnosu prema elementu i plohi na kojoj se nalaze.U kvadratinu bijelu plohu
mali intenzivno obojeni kvadrat.Bjelina granii s crninom i postaje intenzivnija, oivljava se.
U okolini se nasluuje nemir, izazvan nametljivou tamnog kvadrata. Naruena je mirnoa
plohe i ploha se poinje gibati.Tamni elementi, smjeteni u sreditu plohe, oivljavaju bjelinu
koja ih okruuje nastaje strujanje bjeline. Snano aktiviranje malih koliina bjeline u
razmacima izmeu tamnih elemenata.Isti elementi na periferiji plohe umjesto strujanja
nastaje napetost povrina izmeu razmaknutih tamnih elemenata stvaraju se polja
napetosti. Uokvirena bijela ploha kao da je preorana, a bjelina je aktivirana sve do rubova.
b) Linija-Pogled nezainteresirano luta praznom plohom. Stavimo li toku na tu plohu,
pogled promatraa se vee uz nju. Pone li se toka gibati, tako da joj trag ostaje vidljiv,
nastaje linija oko je prisiljeno pratiti smjer linije koju gibanje toke ini vidljivom.
Linija dinamiko djelovanje.
Vrste linija:
A)
Ravne
Kose
Svinute
B)
Jednoline
Nejednoline
C)
Kontinuirana
Isprekidana
D)
Zatvorena mirnoa, zasienost, vrstoa, strogost
Otvorena napetost, ivahnost

Linija i tipografija
Tipografija poznaje samo ravnu liniju

Okomita ukoena, nategnuta, fiksirana na gornjem rubu, a odozdo da je natee ovjeeni

uteg.
Vodoravna znatno ukoenija
dojam da se natee s lijeva u desno ili s desna u lijevo

Slovne znakove niemo u rijei, rijei u reenice, pazimo na tehnika pravila slaganja,
brinemo se da u tekstu ne zaostane koja slovna pogreka, pa pored toga ne dospijevamo
obratiti punu pozornost problemima oblika.Uzajamni odnos govora i oblika (globus)

15

Tua i nepoznata slova nam se doimaju neobino: njihova itljivost nije nam dostupna i u
njima uivamo kao u isto umjetnikom djelu
FORMALIZAM slika rijei, oblik (forma) je vanija od od govornog sadraja, itljivost
(funkcija) se zapostavi s ciljem da se postigne shematizirana forma
Teko je zamisliti optiku manifestaciju govora (napisana rije) nezavisno od akustikog
efekta (izgovorena rije)
slika rijei je zavisna o govoru
Sinteza:
- funkcije (itljivost) i oblika (slika rijei je vanija od
govornog sadraja)
- svrhe i ljepote
Cilj: savreno jedinstvo govora (sadraja) i oblika (forme).
Rije polazna toka tipografskog oblikovanja. Optiki je svaka rije definirana graninom
bjelinom; razmaci izmeu rijei raslanjuju pismovno tkivo (tekst) i ine ga razumljivim
(itljivim); razmaci dijele tekst na rijei nejednakih duina i poklanjaju mu ritam.
Openito je razmak izmeu rijei proporcionalan razmaku izmeu redova (proloku); jai
proloak doputa i vei razmak izmeu rijei i obrnuto.
Tipografsko oblikovanje
Bavi se funkcionalnim i estetskim zahtjevima
Kao to se uvod u ahovsku igru mora ograniiti na to, da govori o prvim dalekosenim
potezima igre, tako se i teorija tipografskog oblikovanja mora zadovoljiti time, da miljenje
navede na pravu stazu. Usavriti tu stazu, sudjelovati u stvaranju, to je lijepa prednost onih
koji stvaraju.

RITAM
Grka rije rhytms
- skladna mjera, odmjereno gibanje;
- pravilno izmjenjivanje suprotnih elemenata
Primjeri:
- ples pravilno izmjenjivanje pokreta
- muzika tonovi, intervali, akordi, melodija
- pjesnitvo zvukovno-ritmika umjetnost, srodna muzici
Ritam svijet optikih pojava u tipografiji
Ritam treba razlikovati od takta (lat. tangere dodirivati).Ako ritam znai ivo strujanje, onda
takt znai krutu mjeru
Takt elja da se ritmiko dogaanje obuhvati mjerom, normom; u tom smislu takt e uvijek
ostati podloan ritmu
Ritam i kontrast
Kontrast je razlika i suprotnost, a ritam naizmjenino pojavljivanje takvih suprotnosti
U tipografiji su kontrast i ritmiko izmjenjivanje suprotnosti vano sredstvo za razbijanje
monotonije i stvaranje dinamike napetosti
Ritmiziranje u tipografskom oblikovanju jednim je dijelom podlono odreenim pravilima:
- zakonitostima govornog jezika,
- pravopisna pravila,
- mehanizam i tehnika itanja
Ritmike vrijednosti tipografskog oblikovanja, ovisno o mogunostima njihovog raspolaganja,
dijelimo u tri skupine:
a) konstantne ritmike vrijednosti
(na njih ne moemo utjecati)
b) varijabilne ritmike vrijednosti

16

(na njih moemo utjecati djelomino)

c) slobodno ritmiko oblikovanje
(svjesno oblikovane ritmike vrijednosti)
Pisanje ritmiko ponavljanje slinih oblika
rukopisno pismo izvorni oblik tipografskog pisma
izmjenina debljina temeljnih i spojnih poteza ruka koja se udaljava izvlai tanku crtu, a
kada se vraa crta je deblja
obina pismovna skupina ispustimo li slovne znakove s preteito linearnim djelovanjem
reci su suvie jednolini i pojedini se znakovi esto ponavljaju; ispustimo li slova s preteito
plonim djelovanjem ostaje bodljikava i izduena ploha
vana izmjena slova s plonim i linearnim djelovanjem umirujua i njihova izjednaena
uloga
IZMJENJIVANJE RITMIKIH ELEMENATA U SLOVNIM ZNAKOVIMA
RAZMAK IZMEU RIJEI-Dijele redak na rijei nejednakih duina, bez toga nastaju duge
trake jedva itljivih redaka; razmak ritmiziranje, ritmika igra koju daju rijei nejednake
duine
Konstantne ritmike vrijednosti zavisne su o:
- govornom jeziku
- pravopisnim pravilima
- transliteraciji (predoavanje govornih glasova
grafikim znakovima slovima)
Tipograf ih ne moe mijenjati, one se ne javljaju ni njegovom zaslugom, ni njegovom krivnjom
U odnosu na ritmike vrijednosti, koje pojedina rije sadri sama po sebi, govorimo o
tipogeninosti rijei ili teksta.
Netipogenina rije je rije u kojoj se esto ponavljaju samo linearni ili samo ploni
elementi, odnosno rije u kojoj su nagomilani preteito ulazni ili preteito silazni potezi.
Ekviprobabilnost pojavljivanje znakova u tekstu s podjednakom vjerojatnou (kaos)
Tekst nije ekviprobabilan, vezan je mnogim ogranienjima (iza razmaka izmeu rijei ne
moe doi zarez, upitnik ili zatvorena zagrada; standardni repertoar sl. znakova oko 100;
neki znakovi se javaljaju ee).
Za svaki slovni znak postoji odreena statistika vjerojatnost (probabilitet) pojavljivanja u
tekstu (dijelom univerzalna, a dijelom specifina za svaki jezik)
Duina rijei u obrnutoj je proporciji s njezinom frekvencijom: one najee rijei u pravilu
su i najkrae
Raspored redaka
-Naglaena razlika u duinama redaka daje snano gibanje koje moe nepovoljno utjecati na
itljivost
-Neznatna razlika u duinama redaka oslabljuje ritmiku igru i ostavlja ruan dojam
-Umjeren kontrast to ga pokazuju duine redaka djeluje kao prirodno odvijanje teksta
-Izjednaenost redaka besmisleno je nasilje nad tekstom koje razara itljivost

17

SLOBODNO RITMIKO OBLIKOVANJE

Pismovna veliina
Ljudsko oko najbolje vidi slova na udaljenosti oko 25-30 cm
Za idealnu itljivost slovnih znakova uzima se 52 znaka po retku. Razmak izmeu rijei je
slovni znak i ubraja se u tih 52 slova
Za knjino itanje s udaljenosti oko 30 cm slova su najee veliine od 10 do 12 toaka
Format knjige-postoje razliiti formati knjiga, a izdava je ogranien na ustaljene navike i
odreene odnose izmeu formata i debljine knjige.
Format papira-Pod formatom papira podrazumijevamo:
- veliinu i
- meusobni odnos (proporcija).
Odreeni format papira gotovo je uvijek etverokutan. To se samo po sebi ini razumljivim i s
aspekta geometrije i s aspekta likovne umjetnosti. Sa stajalita geometrije list papira je
ravna povrina, a ravne povrine mogu biti omeene na najrazliitije naine. U tiskarstvu
postoji samo jedna plona forma i to pravokutna, to ima svojih praktinih i tehnikih
prednosti. U slikarstvu svih vremena i naroda pravokutnik je uobiajeni format slike i nalazimo
ga u svakoj drugoj likovnoj i primijenjenoj umjetnosti, a ponajvie u arhitekturi. etverokut ima
i estetskih prednosti.
Ravna povrina ima dvije dimenzije, to se moe izmjeriti dvjema linijama, koje su jedna
prema drugoj okomite. Po tome se razlikuje od tijela koja imaju tri dimenzije: irinu, visinu i
duljinu.Unutar pravokutne povrine papira poseban status dobivaju sve linije koje su paralelne
s rubovima, dakle okomice i vodoravnice, koje su glavne linije povrine. Ne lei samo u
tehnikom postupku pisanja i slaganja uzrok, to su slova kod svih naroda poredana jedno
do drugoga vodoravno ili okomito jedno ispod drugoga, ve su to istodobno i estetski uzroci.
im nakrivimo jedan redak, to ve djeluje neobino i gotovo izazovno. U najjednostavnijim i
najbogatijim slikovnim slogovima proizlazi iz tih smjernica sav mir i vrstoa. Nadodamo li
tome i linije, svaku krivulju koja proizlazi iz vodoravnice ili okomice osjeamo kao da je u
pokretu, koja eli da je uhvatimo i vratimo u vodoravnicu ili okomicu, kao to svaka
disonancija tei da nae svoje rjeenje u konsonaciji.Umjetnika je zadaa, da mir i nemir
tako povee da ne nastane ukoeni nemir, nego onaj napeti mir, koji postaje izrazom ivota.
Utvrivanje proporcija-Pod proporcijom podrazumijevamo jednaki ili nejednaki odnos kratke
strane prema dugoj. Proporcije koje ugodno djeluju za oko nazivamo skladnima. Utvrivanje
raznovrsnih proporcija upuuje nas na kvadrat, koji je osnova svih daljnjih omjera. Svi
pravokutni formati sadrani su u produenoj liniji kvadrata (5 : 5) a zavravaju kod dvostrukog
kvadrata (5 : 10), tako da se u praksi najvie sluimo s tri temeljna formata: kvadratom,
pravokutnikom ili dvostrukim kvadratom.
Standardni formati papira-elja za uvoenjem odreenih formata papira poznata je ve
krajem 17. st. Kada je fiziar Lichtenberg dao prijedlog za formate papira. Njegovi se formati
nisu odrali, ali je ostalo naelo, po kojem se manji format dobiva raspolavljanjem veega.
Uvoenjem metarskog sustava u Francuskoj je zakonom bilo odreeno, da se za poetni
format papira uzima arak kojemu je povrina kvadratni metar, osnova dananjeg normiranog
(DIN) formata papira (DIN je kratica, a znai Deutsche Industrie-Normen, nastala je 1921. u
Njemakoj i mi se tim standardom i danas sluimo)
A0 (841 1189 = 1 m2)
Stranice svih standardnih formata papira imaju odnos
1 : 2
Taj odnos dobivamo ako znamo da stranica bilo kojeg kvadrata ima prema dijagonali istog
kvadrata odnos
1 : 2 = 2 : 2
Kako je temelj formata papira kvadratni metar (m2), to se kod svih formata manja stranica (m)
uvijek odnosi prema veoj (M) kao vea prema dvostrukoj manjoj
m : M = M : 2m

18

Raspolavljanjem ili sastavljanjem dvaju standardnih formata dobivamo uvijek iste proporcije
kod svih razreda osnovnog reda A i dopunskih redova B, C i D. Svaki je red podijeljen na
razrede od 0 do 12. Glavni red A je prioritetni i treba ga primijeniti prvenstveno, tj. Svuda
gdje je to mogue bez otpadaka. Dopunski red B namijenjen je da u sluaju potrebe zamijeni
glavni red A. Jedna stranica ishodnog formata iznosi mu tono 1000 mm (B0 = 1000 1414
mm). Oznaavanje bilo kojeg standardnog formata obavlja se naznakom reda i razreda, npr.
A4, B1, C3 i sl.
Osim matematiki mogue je format papira odrediti i geometrijski. Posebno je to vano u
grafikoj struci gdje se potuje zakon skladnosti i ljepote.

Tipografski mjerni sustavi

Didotov cicero (12 pt)
tipografska toka x 1,0699 = point (pica)
tipografska toka x 0,3759 = milimetar
tipografska toka x 0,0148 = inch
Angloameriki cicero (pica)
point x 0,9346 = pt Didot
point x 0,3514 = milimetar
point x 0,0138 = inch
Milimetar
milimetar x 2,846 = point (pica)
milimetar x 2,66 = pt (Didot)
milimetar x 0,0394 = inch
Inch
inch x 72,2891 = point (pica)
inch x 67,564 = pt Didot
inch x 25,4
= milimetar
Pismovne veliine
1 pt 0,376 mm
(point typographiqe)
3 pt BRILJANT 1,128 mm
4 pt DIJAMANT 1,504 mm
5 pt PERL 1,880 mm
6 pt NONPAREL 2,256 mm
7 pt KOLONEL 2,632 mm
8 pt PETIT 3,008 mm
9 pt BORGIS 3,384 mm
10 pt GARMOND 3,760 mm
12 pt CICERO 4,512 mm
16 pt TERCIJA 6,016 mm
20 pt TEKST 7,520 mm
24 pt DVA CICERA - 9, 024 mm

19

Tipografska pravila
Ne postoje tono odreena pravila, postoje vodii i savjeti, provjerene metode oblikovanja
stranica.Stolno izdavanje koje rezultira atraktivnim stranicama koje efektno komuniciraju sa
namjerenom porukom
Preporuljiva tipografska pravila
Nedopustivo je uzastopno dijeljenje rijei u vie od dva retka
Jedno jedino slovo nije dozvoljeno ostavljati na kraju retka, niti prenijeti u idui redak
Na dnu stranice izbjegavati retke koji zavravaju s divizom
Na dnu stranice nije dozvoljeno zapoeti prvi redak novog odlomka
Na vrhu stranice ne smije se zapoeti nova stranica zavrnim retkom (izlazni redak)
odlomka
Preporuljiva i iskustvena pravila

Koristi samo jedan razmak nakon interpunkcije

Ne koristi dvostruki return za novi odlomak
Koristi to manje razliitih fontova
Primjereno koristi lijevo i puno poravnati tekst
Rjee koristi centrirani tekst
Uskladi duinu linije sa veliinom pisma
Koristi velika slova sa odgovarajuim fontom
Koristi pravilnu tipografsku interpunkciju
Koristi okvire, kvadrate i rubove sa svrhom
Koristi to manje slika
Koristi bijeli prostor
Promjeni standardne postavke dokumenta

Jedan razmak nakon interpunkcije

Font sa jednakim i proporcionalnim razmacima

Danas sa proporcionalnim fontovima, neki vjeruju da je taj postupak nepotreban, tovie
tetan za izgled teksta

Manje razliitih fontova

Trebamo biti dosljedni pri upotrebi fonta
Naprimjer, razliit font za svaki naslov je zbunjuju i moe dati dizajnu nepregledan izgled

Vie fontova se moe koristiti u duim dokumentima sa razliitim elementima dizajna

gdje se samo dva ili tri razliita fonta pojavljuju na jednoj stranici

Lijevo i puno poravnanje teksta

Puno poravnanje teksta

Smatra se formalnijim i manje oputenim od lijevo poravnatog teksta

Obino dozvoljava vie znakova po liniji, koristei vie znakova u jednakom prostoru
Ponekad zahtjeva vie panje pri ureivanju teksta da bi se izbjegle prevelike praznine
Pogodniji za knjige i novine veini itatelja
Nekim ljudima ne odgovara tekst koji nije savreno poravnat sa obje strane

20

Lijevo poravnanje teksta

Smatra se oputenijim i manje formalnim od punog poravnatog teksta

Poderana desna strana dodaje element bjeline
Zahtjeva dodatnu panju pri ureivanju desnog ruba
Openito, sa lijevo poravnatim tekstom je lake raditi

Lijevo i puno poravnanje teksta

Mnoge knjige, broure, novine koriste puno poravnanje da strpaju sto vie teksta i smanje
potreban broj stranica. Unato tome to je poravnanje bilo koriteno iz potrebe, postalo je
tako uobiajeno da bi isti dokumenti izgledali udno, ak neuredno u lijevom poravnanju.

Centrirani tekst

Daje formalni izgled tekstu te se esto koristi u pozivnicama, potvrdama, brourama

Duge linije i viestruki odlomci su tee itljivi

Najbolji u kombinaciji kratkih linija i razmaka meu linija,Centrirani tekst je tee je itljiv zbog
toga to se mijenjaju poetne pozicije linija, to zamara i tjera itatelja da trai poetak svake
linije,Numerirani i oznaeni tekst bi uvijek trebao biti lijevo poravnan za brzo itanje
Uskladi duinu linije s veliinom pisma

Dua linija vei font

Manja linija manji font

Kratki naslovi su pogodniji od dugih kada su pisani velikim slovima.Fontovi primjereni za tijelo
teksta su obino pogodniji za velika slova od dekorativnih fontova.Kratice treba pisati
smanjenim fontom.Treba obratiti panju na kerning kod naslova pisanih velikim slovima.
Velika slova s odgovarajuim fontom
VELIKA SLOVA PRIVLAE PANJU,DUGI NASLOVI I ODLOMCI NAPISANI VELIKIM
SLOVIMA SU TEE ITLJIVI I OBINO NE IZGLEDAJU DOBRO
Pravilna tipografska interpukcija
Iza gramatiki ispravne upotrebe ovih uobiajenih interpunkcijskih znakova, tipografija uvodi
potrebu za pravilnom tipografskom verzijom svakog znaka i njihovom prilagodbom za najbolji
izgled
Pozornost prema obliku, veliini i razmaku se razlikuje od profesionalnog materijala za
tiskanje i uobiajenog ureivanja teksta
Pravilna tipografska interpukcija

diviz (-)
en crta ()
em crta ()
navodnici

Koristi okvire, kvadrate, rubove sa svrhom

Poveava interes za dokumente i poveava itljivost
Okvir gubi svoju sposobnost naglaavanja blokova, ako je svaki blok teksta u kvadratu
Manje slika-Previe slika na stranici oteava itatelju da se koncentrira na sam
dokument.Prenatrpanost slikama obino je posljedica previe razbacanih slika, ukrasnih
oznaka, blokova, rubova na jednoj stranici

21

Koristi bijeli prostor-Koritenje bijelog prostora u dizajnu.Prua predah oima.Prekida tekst i

grafiku,dodaje se da stranica bude manje zbunjujua i pretrpana.Vie bijelog prostora daje
osjeaj mira.
Standardne postavke dokumenta

Rubovi
Stupci
Razmak kod stupaca
Font
Prored
Uvlaka u odlomak
Razmak kod odlomka
Postavke uvodnog slova
Poravnjanje omotanog teksta

Standardne postavke u stolnom izdavatvu tede vrijeme.Postavke za rubove, razmak

odlomaka i ostalih postavki dokumenta obino nisu najbolje za dobro dizajnirane
tekstove.Veina ljudi ih koristi jer lake, ne znaju ih promijeniti ili vjeruju da su one najbolje.

TIPOGRAFSKI OBLICI

Naslijeeni temeljni oblici

Asimetrini temeljni oblici

Naslijeeni temeljni oblici

Sredinja os
Blog-slog
Slobodan raspored redaka
Troredni raspored
Optika sredina
Harmonina ujednaenost
Ukrasi i ornamenti

Sredinja os-Kao zamiljeni okomiti pravac, koji prolazi sreditem simetrino iskljuenih
redaka
Slog-slog-Tipografski oblik poznat jo od poetka knjigotiska, iskljuivanje redaka na
jedinstvenu duinu. Slog nije uvijek imao pravilan oblik etverokuta, mogui su bili oblik
trokuta, romba, krunice
Slobodan raspored redaka-Rijei teku prirodno, a povezuje ih samo sredinja os
Troredni raspored-Ako na pravokutnoj plohi povuemo dvije dijagonale, na njihovom sjecitu
dobijemo geometrijsko sredite.Sredite koje oko doivljava kao pravo, nalazi se neto iznad
geometrijskog sredita; to je optika sredina
Harmonina ujednaenost-Temeljni estetski zakon tipografskog oblikovanja glasio je:
postii savrenu harmoniju u vanjskoj i unutranjoj ujednaenosti pismovne plohe,Izbjegavani
jaki kontrasti.
Pravilo zlatnog reza-Zlatnim rezom se naziva ono pravilo koje odreuje uzajamni odnos
proporciju dviju ili vie veliina na osnovu jednadbe:
Struna literatura preporua pravilo zlatnog reza kao pomono sredstvo za odreivanje
proporcija u izboru pismovnih veliina, duine redaka, povrine sloga, rubova, razmaka itd.

22

Asimetrini temeljni oblici

Dinamina napetost
Asimetrine osi gibanja
Teite koncentracije
Kontrasti
Jednostavnost
Nejednaki izlazni retki
Izbor pisama
itljivost
Boje
Ukrasi i ornamenti

Teite ili dominanta

Teite ili dominanta je ili najvaniji dio teksta ili neki grafiki element koji slui privlaenju
panje

Prvi zadatak tipografije je ralanjivanje i rangiranje. Potrebno je jasno razlikovati ono to

je vano u veoj mjeri i ono to je sporedno

Prilikom vrednovanja pojedinih dijelova teksta, bilo bi dobro ako se zadovoljimo sa tri
najvie etiri stupnja

Svako prekomjerno koritenje efekata umanjuje preglednost i oteava snalaenje

Simetrija ili asimetrija

Simetrino oblikovanje se pokorava sredinjoj osi (vertikalnom pravcu koji prolazi kroz
geometrijsko sredite plohe)

Asimetrino oblikovanje pokorava se nekoj pomaknutoj, decentraliziranoj (najee lijevoj

ili desnoj) osi, odnosno (u krajnjem sluaju) ne pokorava se nikakvoj osi

Imaginarna vizualna os ima blagotvorno djelovanje na itaoca

Simetrija sugerira statinost, sigurnost, ali i izvjesnu monotoniju
Asimetrija sugerira dinaminost i gibanje
Ako se simetrija prihvati kao osnovna oblikovna shema, tada e se teite kompozicije
najvjerojatnije nai u optikoj sredini

Nije dobro mijeati simetrino i asimetrino oblikovanje, loginije je usvojenu oblikovnu

shemu provoditi do kraja
Dinamina napetost

Odnos izmeu formata i pismovne plohe je nepravilan

Pravilo o meusobnom odnosu unutarnjeg, gornjeg, vanjskog i donjeg ruba ne uzima se
krutopovrina papira moe se iskoristiti sve do ruba

Izbor pismovnih veliina i raspored redaka ovise o komponentama vizuelne napetosti

Asimetrine osi gibanja

Daju slogu posve nepravilnu strukturu, ali spajaju retke i omoguuju optiki miran i uredan
dojam, unato znatnim napetostima

Govorimo o lijevoj, desnoj ili pomaknutoj sredinjoj osi, razumijevajui time zamiljen
okomit pravac koji nevidljivo povezuje sve elemente sloga
Teite koncentracije

Ne lei u optikoj sredini formata, moe se po volji pomicati

Svako mjesto na povrini papira prikladno je da poslui kao sabirna toka promatraeve
panje

23

Kontrasti

Mogu biti jaki koliko je to mogue, a ukljuuju pismo, slike i plohe

Ograniavanje sredstava odgovara elementarnom oblikovanju, u tenji za maksimalnom
jasnou predoavanja

Svaki viak upotrijebljenih pismovnih stupnjeva i pismovnih rezova je kodljiv

Poklanja se puna panja

Krepke boje oivljavaju tiskani materijal

Razmaci izmeu rijei su uski i optiki izjednaeni

Slog djeluje prirodno, jer se podvrgava istim zakonitostima kao i rukom pisani tekst
itljivost
O tome vode rauna i sastavljai tekstova
Dobra tipografija trai tipogenine tekstove

Tekst postaje sastavni dio tipografije

Boje

Opa nastojanja za intenzivnom obojenou slijedi i tipografija iznenaujuim tonovima

boja, ne samo tiska nego i papira
Ukrasi i ornamenti

Igraju podreenu ulogu

Postali su suvini
Kao sredstvo za oivljavanje izraza slue boje, plohe, linije i grafiki detalji, govorimo o
tipografici

TIPOGRAFSKI STIL

Klasini slog
Historizirani
Slobodni
Ploni
Uokvireni
Zatvoreni
Ekspresionistiki
Konstruktivistiki
Stolni

KOREKTURNI ZNAKOVI
Korektura pronalaenje i ispravljanje tiskarskih pogreaka u slogu:

itanje i oznaavanje pogreaka

Korigiranje ispravljanje pogreaka
itanje korekture zahtijeva veliku koncentraciju panje, a nesmanjena koncentracija
panje mogua je samo u ogranienom vremenskom rasponu.
Korektor mora imati vlastitu metodu itanja; suprotno svojim navikama u ivotu, korektor
paljivo ralanjuje rijei na gramatike slogove ili na slovne znakove. Bitno je da korektor
podjednakom panjom prati i tekst korekturnog otiska i izvorni rukopis.

Osim ispravnosti teksta, korektor je duan da kontrolira i interpunkciju, ispravnost slovnih

znakova (veliinu i rez), ispravnost razmaka izmeu rijei, razmake izmeu redaka
(proloak) i jednolinost uvlaka.
Pronaene pogreke obiljeavamo korekturnim znakovima:

tekstualni
rubni

24

ITLJIVOST-Najvanija osobina tipografije.Odnosi se na stupanj percepcije i ugodnosti

itanja teksta kroz due vrijeme
ELEMENTI
a) Vrste pisama
b) Oblikovna jedinica
c) Bjelina izmeu slovnih znakova
d) Odnos veliine slova i duine retka
e) Rastavljanje rijei
f) Razmak izmeu rijei
g) Razmak izmeu redaka
h) Nepravilni oblici

PISMO
Pismo - sainjavaju ga svi slovni i ostali znakovi kojima je zajedniko da su jednoobrazni i da
svojim oblikom odgovaraju jedan drugom

U engleskom jeziku za taj pojam se koristi termin typeface

Slovo ili slovni znak je glavni element pisma
Slaganjem slova nastaju reci, slaganjem redaka nastaju stupci, koji ine dio sloga
U digitalnom pismu pod pojmom slova se podrazumijeva iskljuivo pismovna slika, dok se
u olovnom slogu taj pojam odnosio na cijeli tzv. olovni stoac
Pojam slova ne obuhvaa samo slova u klasinom smislu (alfabet), ve i brojke, znakove
interpunkcije, specijalne znakove i sl., pa ak i praznine

Font - ovaj pojam se danas obavezno koristi kao sinonim za pismo, pa ak i za porodicu
pisama, potjee iz doba olovnih slova i ima poneto drukije znaenje.U to doba naime se
svaka veliina slova nekog pisma morala se lijevati odvojeno, a jedna takva skupina slova
nazivala se upravo font, dakle dva skupa znakova istog pisma veliine 9 pt i 10 pt ine
zapravo dva fonta
Pismovni rez predstavlja nain izvedbe pismovne slike tipografskog pisma-pismovni rez je
odreena stilizacija nekog pisma

Razlikujemo ih:
- Prema debljini reza
- njeni
Futura Light
- obini
Futura Roman
- poludebeli
Futura Medium
- debeli (krepki)
Futura Extra Black
- Prema irini reza:
- uski
- obini
- iroki rez
Arial Narrow

Arial Roman Arial Bold Arial Black

25

Porodica pisama - porodica nekog pisma sastoji se od svih rezova nekog odreenog pisma
(npr. pismo Futura u svim svojim rezovima ini pismovnu porodicu Futura)
Osnovna pismovna linija (engl. baseline) jedna je od najvanijih kategorija za estetski i
harmonizirani, ljudskom oku privlani izgled pisma.Zamiljena linija na kojoj lee sva slova
nekog pisma sloena u redak teksta.Na njoj lee slova L, a, b, m, h, H, N, itd., a ispod nje
prolaze silazne linije slova, g, j, p, itd. Najvanija uloga pismovne linije je ta da slova razliitih
pisama i razliitih veliina sloena jedna kraj drugog ne pleu, ve da izgledaju ujednaeno
i harmonizirano
Podjela pisama:

pisma se razlikuju po povijesnom kriteriju

pisma se dijele prema optikim i geometrijskim karakteristikama

klasini princip podjele pisma: serifna, neserifna (grotesk, polugrotesk), rukopisna, natpisna
i sl.

to je pismo?
Pismo je sredstvo prostorne i vremenske komunikacije. U irem smislu to je svaki sistem
vidljivih oblika namjerno proizvedenih u svrhu memoriranja i obavjetavanja

Razlikujemo povijesno nekoliko vrsta pisama:

slikovno
pojmovno (logografsko),
slogovno (pojmovno-silabiko)
slovno (alfabet)
tipografsko

1. Slikovno pismo

Pretea pisma je komunikacija pomou predmeta - sloeno kamenje, prelomljene

granice, strelice i sl. Poznatu je i uzlovno pismo quipu junoamerikih Indijanaca Inka

Slikovno pismo nastaje kada sliice dosegnu odreeni stupanj stilizacije, i kada se takav
slikovni pojam dogovorno poinje dosljedno upotrebljavati uvijek za isti pojam
Piktogrami-Piktogrami su zapisi - priopenja nainjeni nizanjem shematskih sliica ljudi,
ivotinja, predmeta, nastamba i sl
2. Pojmovno pismo
Klinopis

Nastalo u Mezopotamiji, oko 3400. pr.n.e.

U poetku su to logogrami, znakovi koji predoavaju pojedinu rije
Uskoro dolazi do fonetizacije klinastog pisma, znakovi prikazuju glasove ili glasovne
skupine

Time je oko 2500. pr.n.e. klinasto pismo postalo mjeavina pojmovnog i slogovnog pisma
Egipatski hijeroglifi

Egipatsko pismo je brzo izgubilo svoj ideografski karakter i postalo pojmovno i slogovno
Egipani su slikovnim znacima oznaavali i pojedina slova, tj. Glasove

U 3. tisuljeu pr.n.e. nastaje hijeratsko (sveeniko) pismo, a od 8. do. 5. st.pr.n.e. koristi

se demotsko (narodno) pismo
Kinesko pismo

Po svojoj vanjskoj formi kinesko pismo je slikovno pismo - svaki se pojam biljei svojom
sliicom, ali je po znaenju pojmovno pismo
U prvo vrijeme se pisalo okomito, a danas se pie horizontalno slijeva na desno. Kinesko
pismo ima oko 50.000 znakova

26

3. Slogovno ili silabiko pismo

Kod slogovnog pisma svaki se znak odnosi na jedan gramatiki slog.Slogovno
pismo razvilo se tako da se znak za pojam (ideogram) ili rije (logogram) poeo
odnositi samo na prvi slog te rijei, ili se vie ideograma kratkih rijei slagalo
zajedno da bi se dobilo priblini fonetski sastav neke due rijei.
Kretsko linearno pismo-Nastalo je poetkom 2. tisuljea pr.n.e. (prvo pismo
u Europi) pod utjecajem egipatske hijeroglifike.
Hebrejsko kvadratino pismo-Kvadratino pismo Kethabh merruba zove se
jo i asirsko pismo. Sastoji se od 22 znaka za konsonante, pie se s desna na
lijevo, a odsutnost vokala nadoknauje se dodatnim znakovima, tokicama ili
crticama ispod slova
Devangari-Razvilo se u sjevernoj Indiji iz pisma brahmi u pismo devanagari
(pismo boanskog grada). ita se i pie slijeva na desno. Dijeljenje rijei nije
uobiajeno.
Arapsko pismo-Razvilo se u 7. st. Najstariji rukopisi kurana napisani su
kufskim pismom, monumentalnim i uglatim, prikladnim za urezivanje.Pisanjem
na koi i papirusu izgubilo je svoju ukoenost i pretvorilo se u nashi.Arapsko se
pismo se ita s desna na lijevo, a slova su unutar rijei povezana; dijeljenje
rijei nije uobiajeno.
4. Slovno - alfabet
Alfabet se nalazi na kraju razvojnog lanca pisma.26 do 36 znakova su grafemi,
koji su znakovi za pojedine glasove foneme.Smatra se da su prvi tvorci alfabeta
Feniani, iako ima i drugih teorija.
Feniki alfabet-Feniani su trgovali sa svojim susjedima, Egipanima i
Babiloncima. Poznavali su njihovo pismo, a za potrebe zapisivanja trgovakih
podataka razvili su posve jednostavne crtovne znakove - 22 slova.
Grki alfabet-Trgovakim vezama feniko je pismo dospjelo u Kartagu,
panjolsku i Grku. Oko 10. st.pr.n.e. nastao je grki alfabet. Rije alfabet
dolazi od prvih slova grkog pisma - alfe i bete.
Latinica-Poznato je pismo Rimska kapitala, a razlikujemo:
monumentalnu
kvadratinu
rustinu kapitalu
rimski kurziv
uncijalu
Poluuncijalu
Rimska kapitala uvodi i nove naine ukraavanja slova: serifima (posebnim
zavrecima slova) i odnosom debljih i tanjih preki, linija slova
5. Tipografsko pismo-U 15. st. (1450. g.) Johann Gutenberg pronalazi pomina slova i
tiskarski stroj, to stvara potrebu za jasno izoliranim svakim znakom, definiranjem njegovog
oblika i smjetajem unutar raspoloivog pravokutnika
Renesansna antikva-Razvila se iz humanistike miniskule (a ova iz karoline).
Pojavljuje se 1465. na otiscima tampara Eweinheima i Pannartza iz
samostana Subiaco kraj Rima
Prijelazna antikva-Prema zamisli kralja Luja XIV bila je osnovana 1692. komisija
francuske akademije koja je za kraljevsku tampariju trabala izraditi savrenu
antikvu
Klasicistika antikva-Didotova antikva - 1775. g.;Bodonijeva antikva

27

Geometrija slova
Temeljni potez
Poetna ili krovna crta
Oblina
Zavrna oblina
Kvaica
Poprena crta
Ulazni potez (ascender)
Silazni potez (descender)
Zavrne crte (serifi)
Ruke (arm)
Popreni dio (bar)
Stablo (stem)
Popreni zavreci (cross stroke)
Donji dio (tail)
Gornji vrh (apex)
Donji vrh (vertex)
Uho (ear)
Trn (spur)

Temeljni i spojni potez

Temeljni potezi deblje su oblikovani od spojnih poteza. Razlika u njihovoj debljini glavna je
karakteristika, koja nam pomae u razvrstavanju pisama.
Poetna ili krovna crta

Poetnom ili krovnom crtom zapoinju temeljni potezi konkretnih slova; crte mogu biti kose
ili ravne, ali mogu biti i isputene (grotesk)
Zavrne crte - serifi

Zavrne crte ili serifi ograniavaju slobodne krajeve temeljnih i spojnih poteza; mogu imati
vrlo razliit oblik
Kvaica

Kvaica je zavrni element nekih kurentnih slova (a, c, f, g, j, r); esto ima oblik koplja
Oblina

Oblina je zaobljeni dio slovnih znakova (o, e, c, b, d, g, p, q, s)

Poprena crta

Poprena crta je tanka vodoravna crta slovnih znakova t, f,

Silazni potez - descender

Silazni potez je temeljni potez koji se sputa ispod temeljne linije (p, q)
Ulazni potez - ascender

Ulazni potez je temeljni potez koji se die iznad temeljne visine kurentnih slova (b, d, h, k, l)
Zavrna oblina

Zavrna oblina je uvijeni zavrni dio kurentnih slova (a, t); rudimentaran je ostatak kosog
poteza koji uzajamno povezuje slova rukopisnog ili kurzivnog pisma
Veliina pisma

Veliina pisma (engl. size) je mjera koja esto moe stvarati none more poetnicima u
radu s tipografijom, jer razliita pisma iste veliine mogu zauzimati razliiti prostor

To moe dovesti do sluaja da tekst sloen u dva razliita pisma zauzima razliitu
povrinu, te da ima razliitu visinu, za to je dokaz priloen u nastavku...

b) Oblikovna jedinica

Slovo rije: neposredno isticanje

Odlomak: posredno isticanje
- nain poravnanja teksta
- uvlake

28

Slovo
Slovo ili slovni znak je glavni element pisma
Slaganjem slova nastaju rijei, slaganjem redaka nastaju stupci, koji ine dio sloga
Pojam slova u digitalnim pismima, poneto se razlikuje od pojma slova u olovnom slogu:
U digitalnom pismu pod pojmom slova se podrazumijeva iskljuivo pismovna slika
u olovnom slogu taj pojam odnosio na cijeli tzv. olovni stoac
(olovni tapi na ijem se vrhu nalazila izdignuta slika slova s kojeg bi se vrilo
otiskivanje)
Akcentirana slova
Naglaskom (akcentom) openito smatramo bilo kakav znak iznad ili ispod nekog slova
(veinom vokala), koji upuuje na pravilno izgovaranje ili naglaavanje
Neki od akcentiranih znakova:
Akut

Gravis

Trema

Cirkumfleks

Tilda

Sedij

Kurentna slova
Razvitkom kurentnih slova (karolinka minuskula u XI. stoljeu) rijei se poinju odvajati
razmakom
Rije je dobila karakteristinu duinu i karakteristinu obrisnu liniju (konturu)
Direktno itanje (skokovito sricanje ili skandiranje) zamijenjeno je indirektnim
(kontinuirano itanje prepoznavanjem slike rijei)
Verzalna slova
Verzalna slova (majuskule) prva su faza u sazrijevanju alfabetskog pisma
Slika verzalnih slova podreena je strogo definiranim pismovnim linijama
Verzalni pismovni retci sastavljeni su od ritmiki nepovezanih pojedinanih oblika
Nedostatak ritma kod verzalnih slova (pojedine rijei u verzalnom tekstu razlikuju se samo
svojom duinom) usporava tok itanja i prisiljava na sricanje ili skandiranje
Verzalnim poetnim slovom obiljeavaju se sve one rijei koje su vieg ranga (npr.
poetna rije u reenici)
Brojke
Brojke se javljaju znatno kasnije od slova; njihova pojava tvori jedno od najzanimljivijih
poglavlja u povijesti kulture
Povijest brojki zapoinje u Mezopotamiji na glnenim ploicama na kojima su urezani mnogi
rezultati
brojano-teorijskih spoznaja
Promotrimo li najstarije jedinice, dvojke i trojke, odmah emo uoiti da su sastavljene od
jednog, dva, odnosno tri poteza
Horizontalni potez jedinice preao je kasnije u kosi i konano u vertikalni poloaj; u tom
su obliku jedinicu preuzeli Arapi
Rimske brojke
Upotrebljavaju se kao alternativni brojevni sustav i to uglavnom za zapisivanje rednih
brojeva
Rimljani su preuzeli pisanje brojeva od Etruana, samo su, za razliku od njih, poeli
pisati brojeve s lijeva u desno
Rimski brojevni sustav obuhvaa sedam znamenki:
I
V
X
L
C
D
M
1 5 10
50
100
500
1000

29

Arapske brojke
Pretpostavlja se da su krajem 8. stoljea istoni Arapi prihvatili indijske brojke i da su
one tokom 9. stoljea openito prihvaene u islamskom svijetu
Arapske brojke (cifre) dolaze u antikvi u dvije varijante i to:
normalne brojke:
1234567890
medievalne ili renesansne brojke:
Medivalne brojke nisu prikladne za tabelarni slog, a nije ih uputno upotrebljavati ni uz
verzalna slova
Znakovi interpunkcije
Znakovi interpunkcije (punkture) obuhvaaju:
toku, zarez, dvije toke (kolon), toku i zarez (semikolon), crticu (diviz), crtu (minus),
upitnik, usklinik, okrugle zagrade, uglate zagrade (parenteze), navodnike i apostrof
.,:;!?-_()
Ostali znakovi
Ostali znakovi jesu paragraf (), zvjezdica (*), krii (+) i et-znak (&)
Inicijalno slovo (eng. drop cap)-Inicijalno slovo (eng. drop cap) je u pravilu poetno
verzalno slovo odlomka.Obino je to slovo vee ili iz drugog fonta ili je to slovo iz ukrasnog
pisma a slui za naglaavanje poetka novog sadraja
Predznak (eng. bullet)

Toka, crtica, kvadrati ili drugi poseban karakter koji se stavlja na poetak retka
Slue za:
nabrajanje
naglaavanje novog podnaslova
naglaavanje slijedeeg retka s izuzetnim sadrajem

Osnovni font/tekst (eng. body text)

To je veliina i vrsta pisma u nekoj publikaciji kojim je rjeena tipografija veine teksta
Za knjino itanje s udaljenosti oko 30 cm slova su najee veliine od 10 do 12 toaka
pismovnog reza bez proirenja, nisu kurzivna, nisu podebljana, nemaju nikakve efekte
naglaavanja ili ukraavanja
Zahtijeva se maksimalna itljivost, funkcionalnost i prilagodba sadraju

Neki fontovi su jako neitljivi (npr. klasina antiqua) i zato se oni nikada ne koriste u
slubenim dokumentima

itljivost takoer jako ovisi o pismovnom rezu

Slova koja koriste 20% prostora u etvercu su najbolja za itanje

itljivost slova (teksta)

Ljudsko oko najbolje vidi slova na udaljenosti oko 25-30 cm
Za idealnu itljivost slovnih znakova uzima se 52 znaka po retku. Razmak izmeu rijei je
slovni znak i ubraja se u tih 52 slova
Slova pismovni rez

Poludebela (bold) nisu itljiva ako su mala pa se koriste prvenstveno za naslove i to velika
tamne mrlje, ne spacionira se
Ukoena (kurziv, italic) pisma su manje itljiva pa se upotrebljavaju za naglaavanje,
isticanje, prekid ritma itanja najee u osnovnom (body) fontu
Suena (eng. condensed) se koriste u ureivanju teksta kada naprimjer elimo ugurati vie
slova u redak ili stisnuti vei tekst na ogranien prostor stranice
Kontrast pozadine i slova

Kontrast pozadine i slova (crna pozadina, bijela slova) koristi se da se neto jako istakne
jer oko nije naviknuto na takva slova

30

Verzalno pismo

Isticanje verzalnim pismom ima prvorazredno znaenje; upotreba mu je ograniena na

manje izolirane dijelove teksta i na krae rijei

Velika slova (eng. small caps)

Upotreba velikih slova u osnovnom tekstu je nepoeljna pojava

skreu panju i odskau od ostatka teksta tako da njihova nekritika primjena ometa
itanje

tampana slova po obliku odgovaraju velikim slovima (verzalu), a po veliini malim

slovima (kurentu)

Linije i okviri

U tipografiji se upotrebljavaju kao okviri, za podcrtavanje, kao ukrasi i kao sigurnosne linije
Za podcrtavanje nekih vanih djelova teksta se koriste ravne i valovite linije
Sigurnosne linije se koriste u slubenim dokumentima
Ukrasne linije su tipine za nacionalna obiljeavanja

Poravnanje (iskljuivanje teksta)

Ureivanje teksta poinje definiranjem izgleda poravnavanja lijevog i desnog ruba

etiri naina horizontalnog iskljuivanja (alignment):
lijevo
(align left)
desno (align right)
sredina (center)
puni format
(justified)
zavrni redak jastified, lijevo, centrirano, desno

c) Bjelina izmeu slovnih znakova

a) Linearno
b) Kerning

u velikoj mjeri utjee na itljivost teksta

digitalna pisma dolaze s kritikim parovima
grafiki programi i programi za prijelom stranice imaju mogunost runog kerniranja
obavezan je u naslovima koji imaju poveana slova

potpuno podrezivanje se naziva priljubljuvanje gdje se slika susjednih slova dodiruje

c) Tracking
d) Odnos veliine slova i duine retka
(preraunske tablice)
Tipografska pravila
Vrsta grafikog proizvoda
Namjena grafikog proizvoda
Vrsta pisma
e) Rastavljanje rijei

Zona iskljuivanja
Program za obradu rastavljanja rijei

Program za dijeljenje

Zasniva se na LOGIKIM PRAVILIMA, koja se opet zasnivaju na ponaanju pojedinih

SUGLASNIKA (konsonanata - K) u konsonantskim skupinama

Teoretski se u tekstu moe pojaviti 15 tipova gramatikih slogova, ali se u tekstu susree
do 10 tipova gramatikih slogova, od kojih e neki (KV, KKV, KVK, KKVK) dolaziti daleko
ee od ostalih tipova

31

f) Razmak izmeu rijei

definira se kao slovni znak varijabilne irine
najodgovorniji je za itljivost teksta jer se njime mijenja i podeava ritam itanja
optimalni razmak izmeu rijei ovisi o duini rijei
Dva glavna pravila:
-razmak izmeu rijei trebao bi biti vei od onog izmeu pojedinih slova, a manji od onog
izmeu pojedinih redaka teksta
-razmak bi trebao biti jednak najeem slovnom znaku u tekstu
g) Razmak izmeu redaka

razmak izmeu osnovnih pismovnih linija dva retka teksta

veliina razmaka meu recima se obino mjeri u tipografskim tokama
za standardni razmak se uzima 120% vrijednosti veliine koritenog pisma

h) Nepravilni oblici

FONTOVI
Pojmovi
Stari tipografski izrazi nova znaenja
ZNAK (character) predstavlja jedan simbol slovo i koristi se kod razmjene podataka slovo
c se alje i vano je da na odreditu bude prepoznat kao slovo c.
GLYPH predstavlja oblik znaka definiran je kao odreen oblik danog znaka na nain kakav
se on i prikazuje.
RASTERIZER program za prevoenje outline fonta u bitmapirani font za prikaz na
terminalima ili linijskim pisaima generiranje bitmapiranog fonta
SET ZNAKOVA se definira kao hijerarhijski poredana grupa znakova
FONT se definira kao hijerarhijski poredana grupa oblika znakova glyphova
KODNA STRANICA po odreenim pravilima poredani set znakova
KODIRANJE grupa znakova smjetena na odreeni nain po odreenom pravilu
RENDERIRANJE postupak prevoenja kodova znakova u njihove oblike - glyphove

ZNAK I NJEGOVI OBLICI (glyph)

Znak (engl. Character) je apstraktna ideja slova, a glyph je njezin konkretni grafiki prikaz.
Tekst je pohranjen kao skup apstraktnih binarnih brojeva, a prikazana forma ovisi od
izabranog pisma.Suprotno glyphu je graphem. U najjednostavnijem sluaju za danu vrstu
pisma (slika znaka i veliina) odgovara svaki graphem jednom jedinom glyphu. Od toga ima i
odstupanja.Razmak izmeu rijei, znakovi za formatiranje za pohranjivanje, obradu i
predstavljanje nisu glyphovi.
Znak i njegovi oblici (glyph)
U mnogim sustavima znakova varijante glyphova i graphemi ovise obavezno o nainu njihove
upotrebe.To se odnosi na grku Sigmu - pie se na kraju rijei sa glyphom , i moe isto kao

Znak i njegovi oblici - Ligature

Niz znakova f i moe biti predstavljen kao dva odvojena glypha znai f i i
fi
Spajanjem ta dva znaka dobije se ligatura fi to se predstavlja jednim glyphom
fi

32

TrueType
Skalabilan, vektorski font
Razvili su ga Apple (1991. Mac) i Microsoft (1992. Windows 3.1.)
Otvorene specifikacije
Veliki broj fontova, slobodna izrada
Bolje glaanje fonta
Podrobne instrukcije ugraene u samom fontu (nepotreban jak interpreter)
Sloenija izrada fonta
Loija implementacija u High-end ureajima za ispis
TrueType - osnove OpenType font
OpenType fonts sadri podatke TrueType outline, .otf nastavlja .ttf
Bazini koncept za kreiranje TrueType fonta ili OpenType fonta koji sadri podatke o
Proces dizajniranja bitmapa izlazna jedinica
Konverzija

Veina dananjih fontova je dizajnirana u istoj fazi algoritma kubinog Bziera

Veina komercijalnih alata za fontove radi sasvim prihvatljivu konverziju od kubinog

Bziera u kvadratini (to je outline format za TrueType)

Svaka konverzija iz jednog formata u drugi i/ili iz jednog mjernog sustava u drugi unosi
izvjesnu degradaciju od originala
Najprihvatljivija metoda konverzije formata je ona koja dozvoljava kontrolu popunjavanja
krivulje i ureivanje poslije konverzije
Krivulje TrueType su kvadratine B-spline Bzierove krivulje
Ako su tri toke svake Bzierove krivulje (Ax, Ay), (Bx, By) i (Cx, Cy), tada:
px = (1 t)2 * Ax + 2t(1 t) * Bx + t2 * Cx
py = (1 t)2 * Ay + 2t (1 t) * By + t2 * Cy
Od font datoteke do papira

digitalizacija ovojnice sa font unit koordinatama u TrueType font file

Pretvorba FUnits u piksel koordinate i prilagodbe ovojnice u veliinu zahtjevanu

aplikacijom

Ovojnica se prilagoava u nove okvire

Ovojnica s piksel koordinatama

Interpreter

Rasteriranje ovojnice

Rasteriranje ovojnice

Scan konverter - koji su pikseli aktivni

Renderiranje
Digitalizacija dizajniranog slova

Outline ovojnice - konture

U TrueType fontu je oblik glypha opisan njegovim ovojnicama (outlines)
Glyph ovojnica se sastoji od niza kontura
Jednostavan glyph samo jedna kontura
Kompleksni glyph dvije ili vie kontura
Sloeni glyph kombinacija dva lili vie jednostavnih glyphs

Digitalizacija dizajniranog slova

Konture su sloene od RAVNIH linija i KRIVULJA

KRIVULJE su definirane serijom toaka opisane drugim redom Bzier-splines
TrueType Bzierspline format koristi dva tipa toaka za definiranje krivulje:
- toke NA krivulji
- toke IZVAN krivulje

33

 Svaka kombinacija toaka na i izvan krivulje je prihvatljiva kada je definirana krivulja.

Ravna linija je definirana s dvije toke NA krivulji

Kljuni trenutak u procesu digitalizacije je na temelju postojee rezolucije utvrditi broj

toaka kojima e se moi kvalitetno opisati ovojnica

Zamiljeni okvir, mrea znaka (grid) je dvodimenzionalni koordinatni sustav, a svaka toka
u tom okviru moe biti smjetena izmeu -16.384 i +16.383 font units. Ovisno o tome s
koliko jedinica ima taj grid (upem) takvu moemo oekivati kvalitetu, posebno skaliranje
slova. Skaliranje e biti bre ako se koristi binarni sustav
OpenType font
Adobe i Microsoft zajedniki pokrenuli inicijativu za standardnim fontom
Spaja sve prednosti PostScript Type1 i TrueType fontova
Prvi pravi sveplatformski font
Potpuna podrka za Unicode standard baziran je na Unicode standardu
Na trite izaao 2000.
Unosi novu terminologiju u tipografiju:
ZNAK brojana vrijednost
OBRIS ZNAKA (glyph)
SET ZNAKOVA hijerarhijski poredana grupa znakova
FONT hijerarhijski poredana grupa Glyphova
OpenType font nove tipografske mogunosti
Postavljanje GLYPH-ova
Viejezino pisanje
Uvjetno smjetanje Glyph-ova
Klasifikacija i pridavanje Glyph-ova
Zamjena Glyph-ova (mali verzali, ligature, starinski kapitali, itd)
Sastavljanje i rastavljanje ligatura
OpenType font - potekoe
Nedovoljna podranost od strane aplikacija
Spora implementacija
Drugaiji pristup zahtijeva edukaciju korisnika
Slaba promidba
Type 2
Baziran na Type 1 font konceptu
AAT fonts GX fonts
Apple Advanced Typography digital font format dodatak i PostScript Type1 i TrueType
fontovima
Preuzima svojstva MultipleMaster fontova i obogauje ih dodatnim mogunostima
Dozvoljavaju proireni set znakova
Dostupni samo na Mac raunalima
Loa programska podrka
Nisu postali popularni
MultipleMaster font
Dopuna Type1 fonta
Dozvoljava 2 varijacije dizajna kodirane na suprotnim krajevima u jednom fontu
Omoguuje kreiranje meukoraka na zahtjev korisnika (interpolacijom)
Loe prihvaen zbog slabe programske podrke

34

ClearType
SW tehnologija razvijena u Microsoftu
Microsoft font rendering tehnologija (automatsko dovravanje ekranskog fonta)
Winndows XP
Kvalitetan prikaz teksta na LCD laptop screens, Pocket PC screens, flat panel monitors
Pomou ClearType font tehnologije rijei na monitoru raunala izgledaju otro i jasno kao i
na ispisu papira
Najbolje rezultate daje na digitalnom LCD; kod flat panel displaya potreban je digitalni
interface
Nain rada ClearType na LCD
Umjesto jednog piksela na LCD imamo tri sub-piksela: crveni , zeleni (G) i plavi (B) kao
pruge, ClearType font rendering prikazuje tekst koristei RGB komponente odvojeno
Slikovni elementi na LCD su horizontalno orijentirani RGB sub-pikseli
Horizontalna rezolucija se poveava 300%
Unicode standard

Unicode Consortium 1991.

Koordinirano s ISO/IEC 10646 za bilo koji znak ili grupu znakova kojii se eli dodati u
Unocode potrebna je usuglaenost Unicode Consortium i ISO 10646
Unicode daje jedinstveni broj za svaki znak:
- bez obzira na platformu
- bez obzira na aplikaciju
- bez obzira na jezik
Obuhvaa oko 69.000 znakova

Prije osmiljavanja Unicodea postojalo je stotine razliitih sustava kodiranja koji su dodjeljivali
ove brojeve.Niti jedan sustav kodiranja nije mogao sadravati dovoljan broj znakova
(EU sama zahtijeva nekoliko razliitih kodiranja da pokrila sve svoje jezike. ak i za jedan
jezik poput engleskog jedno kodiranje nije dovoljno za sva slova, interpunkcijske znakove i
tehnike simbole koji se najee koriste.)Izmeu ostalog ovi se sustavi meusobno
sudaraju. To znai da dva sustava kodiranja mogu koristiti isti broj za dva razliita znaka ili
koristiti razliite brojeve za isti znak.Svako raunalo mora podravati vei broj razliitih
sustava kodiranja kako ne bi dolazilo do graakaUnicode standard definira univerzalni set
znakova. Njegov primarni cilj je pruiti univerzalno kodiranje sadraja obinog teksta, te na
kraju pokriti sve jezike svijeta.Unicode sadri vei broj znakova pokrivajui veinu trenutno
koritenih pisama u svijetu. Sadri i dodatne znakove radi bolje suradnje sa zastarjelim
sustavima kodiranja, te znakove s kontrolnim funkcijamaZa razmjenu dokumenata i podataka,
Internet i www sve vie koriste HTML i XML. U mnogim sluajevima ti jezici omoguuju iste ili
sline osobine onima koje daje formatiranje znakova Unicode standarda
Neke skraenice
CFF Compact Font Format
ATM Adobe Type Manager
DSC Document Structuring Convention
CVT Control Value Table
OTLS OpenType Layout Services

35

BOJA
Boja ima znaajnu funkciju u:
- komunikaciji
- psihologiji
- zdravlju ovjeka....
Boja je vrlo kompleksan pojam koji se izuava s motrita:
- fizike
- psihologije
- umjetnosti i
- grafikog dizajna.
Doivljaj boje povezan je s pojmom svjetlosti. Razlikujemo dvije osnovne skupine svjetlosti:
- akromatsku (bezbojnu) i
- kromatsku (obojenu) svjetlost

Svjetlost-Vidljivim svjetlom nazivamo elektromagnetsko zraenje koje zamjeujemo

okom.To vidljivo zraenje ini tek neznatan dio cjelokupnog elektromagnetskog zraenja, tj.
ljudsko oko zapaa samo elektromagnetske valove duine od priblino 390 nm do 780
nm.Zraenja svake pojedine duine vala, podraujui na razliiti nain prijemne mehanizme
oka daju utisak odreene boje.
Prema tome, boja je osjet vida to ga izaziva podraaj mrenice oka zrakama svjetla.
= Gamma rays
HX = Hard X-rays
SX = Soft X-Rays
EUV = Extreme
ultraviolet
NUV = Near
ultraviolet

Visible light
NIR = Near infrared
MIR = Moderate
infrared
FIR = Far infrared

Radio waves:
EHF = Extremely
high frequency
(Microwaves)
SHF = Super high
frequency
(Microwaves)
UHF = Ultrahigh
frequency
VHF = Very high
frequency

VLF = Very low

frequency
VF = Voice
frequency
ELF = Extremely
low frequency

Elektromagnetsku energiju promatramo preko dviju formula, gdje su valna duljina (u

vakumu) s pridruenom frekvencijom i energijom fotona E, prikazane s jednadbama:

gdje je:
c je brzina svjetlosti, 299792458 m/s .
h je Planckova konstanta,

ROYGBIV-Popularna skraenica za vidljivi dio spektra.Disperzija svjetla stvara boje:

R red
O orange
Y yellow
G green
B blue
I indigo
V violet
Indigo ne razmatra se u vidljivom spektru, ali se dodala da se popuni smisao last name.

36

Od izvora svjetlosti prema ovjeku

Svjetlost je energija zraenja nekog izvora

Mjerenjem se dolo do standardnog oka koje ima krivulju osjetljivosti u ovisnosti o

promjeni valne duljine

Promjenu valne duljine ljudsko oko registrira kao promjenu boje svjetlosti koja je
psihofiziki osjeaj ljudskog oka

Boja i predmet
Boja nekog objekta ovisi o:
- samom objektu,
- izvoru svjetlosti,
- boji okoline i
- ovjekovu sustavu vida.
Neki objekti odbijaju svjetlost, a neki je proputaju.Povrina koja odbija samo plavu svjetlost,
obasjana crvenom svjetlou izgleda crna. Zelena svjetlost proputena kroz staklo koje
proputa samo crvenu svjetlost takoer izgleda crna.Kada se promatra predmet koji je
osvjetljen sunevom svjetlou tada se vidi dio svjetlosti reflektirane od njegove povrine i to
stvara utisak o boji tog predmeta.Povrine koje reflektiraju svu svjetlost nazivaju se bijele, a
one koje upiju svu svjetlost nazivaju se crne, dok se izmeu nalaze sivi tonovi.Osjet boje
obino ne nastaje samo od zraenja jedne frekvencije tj. od monokromatine svjetlosti,nego
od smjesa zraenja.Prirodna bijela svjetlost (suneva) je polikromatina, tj. sastavljena je od
kontinuiranog niza svih boja vidljivog spektra.U praksi pod bojom nekog tijela moemo
smatrati boju koje tijelo reflektira kada je osvjetljeno bijelom svjetlou, tj. tijelo e biti obojeno
nekom bojom ako mu povrina apsorbira bijelu svjetlost samo na odreenom valnom
podruju.Govori se o boji povrine u odnosu na apsorbirano i reflektirano svjetlo odnosno
govorimo o:
-emisionim
-reflektivnim
-transparentnim objektima
Kako OVJEK vidi boje?
Svjetlo u oko ulazi najprije kroz ronicu (cornea - A). To je tvrda prozirna membrana koja
titi oko od mehanikih oteenja.
Iza ronice se nalazi obojeni kruni zastor arenica (iris).
U sredini arenice je zjenica (pupilla). Ona otvaranjem ili stezanjem regulira koliinu
svjetlosti koja ulazi u oko. Zjenica se stee pri jakoj svjetlosti i titi oko od oteenja uslijed
prejaka svjetla. Kod slaba svjetla iri se da bi propustila dostatno svjetlosti.
Kroz zjenicu svjetlo dolazi do konvergentne, bikonveksne lee (lens - B) koja moe
mijenjati svoj oblik, a time i arinu daljinu. Unutranjost oka iza lee ispunjena je
elatinoznom, prozirnom staklovinom, koja takoer lomi svjetlost te sudjeluje pri stvaranju
slike.
U oku nastaje otra slika predmeta na stranjoj strani, na mrenici (retina - D). Mrenicu
sainjavaju osjetne stanice, fotoreceptori, koje svjetlost transformiraju u elektrokemijske
procese.
ivana vlakna (E), koja odvode podraaje od osjetnih stanica prema mozgu, sabiru se iza
mrenice u tzv. mrtvoj toki. Na tom mjestu nema osjetnih stanica, pa sliku koja pada u
mrtvu toku ne vidimo.
U naem oku, tonije u mrenici, imamo oko 120 milijuna tapiastih fotoreceptora (elija,
neurona) i oko 6,5 milijuna stoastih (unjia) elija
tapiaste elije su koncentrirane na rubu mrenice oka, odgovorne su za nono vienje
i mogu proslijediti samo crnu i bijelu boju
Stoastih elija imamo tri tipa, a razlikuju se prema kapacitetu pretvaranja
elektromagnetskog zraenja u informacije za odvijanje odreenog procesa u mozgu.
Koriste se za raspoznavanje boja i podijeljene su u tri grupe:

37

 Jedna grupa receptora uglavnom reagira na svjetlosne valove u rasponu od 400nm do

490nm (plava osjetljivost); druga grupa receptora od 490nm do 580nm (zelena

osjetljivost); trea grupa receptora reagira na valne duljine svjetlosti od 580nm do 700nm
(crvena osjetljivost)
Prvi je Hermann Helmholtz (1821-1894) ukazao da ovjek ima tri skupine unjia osjetljivih
na:
crvenu svjetlost - R (red)
zelenu svjetlost - G (green)
plavu svjetlost - B (blue)
Fotoreceptori
Svaka se druga boja moe stvoriti slaganjem crvene, zelene i plave svjetlosti. Kad svjetlost
padne na mrenicu osjete je jedna ili vie skupina unjia, ovisno o boji svjetlosti.
Npr. uta svjetlost e djelovati na crvene i zelene unjie, ali nee na plave. Podraaj unjia
pretvara se u elektrini impuls koji se kroz vidni ivac prenosi u mozak.
Vidni ivac
Pobuivanjem retine pomou izvora svjetlosti stvara u fotoreceptorima elektrine impulse.U
mrenici imamo oko 120 milijuna tapiastih fotoreceptora i oko 6,5 milijuna stoastih
(unjia, epia).Ukupan broj vidnih ivaca koji prenose informacije ima oko milijun, pa je
sasvim jasno da svaki fotoreceptor ne moe imati svoj vlastiti put do mozga.Zbog toga je
grupa receptora iz istog podruja retine vezana na jedan vidni ivac.
Kad se prilazi podruju na retini koja se naziva fovea, broj receptora koji pobuuje vidne
ivce se osjetno smanjuje, tako da u podruju fovea gotovo svaki receptor ima svoj
poseban vidni ivac.
Taj dio retine slui za veliku otrinu vida, a ostali dijelovi za orijentaciju u prostoru
Komponente boje:

Primarne
Sekundarne
Tercijarne

Osnovne ili primarne boje

Boje prvog reda:
- crvena
- uta
- plava
Izvedene boje

Plava + uta = zelena

Sekundarne boje ili boje drugog reda

Crvena + uta

= naranasta

Plava + crvena = ljubiasta

(nastaje mijeanjem dviju primarnih)

Tercijarne boje
Mijeanjem jedne primarne i jedne sekundarne boje nastaju tercijarne boje ili boje treeg
reda:
uto-naranasta; plavo-zelena; crveno-naranasta; plavo-ljubiasta; ljubiasto-crvena;
uto-zelena
Svaka tercijarna boja je sastavljena od sekundarne boje koja se nalazi do nje s jedne strane
na krugu i od primarne boje koja se nalazi do nje s druge strane kruga

38

Mijeanje boja
a) aditivno-koritenjem obojenih svjetla
Primarne boje aditivne sinteze su:
crvena
=R
zelena
=G
ljubiasto-plava = B
b) suptraktivno-koritenjem obojenih pigmenata
U suptraktivnom mijeanju boje su:
cyan
=C
magenta
=M
yellow
=Y
Komplementarne boje:

Nalaze se u prirodnom skladu jedna s drugom

Komplement svake primarne boje je u stvari sekundarna boja sastavljena od dvije

primarne

Komplementarna boja dovodi u ravnoteu jednu primarnu boju zdruujui je s ostale dvije
primarne boje u spektru

Komplementarna boja svake primarne boje je ona boja koja se nalazi na dijametralno
suprotnoj strani

Temperatura boje:

Boja se definira kao topla ili hladna ovisno o njenoj poziciji na spektru i nijansama njoj
najbliih susjednih boja

Tople: naranasta, uta, crvena tople nijanse suneve svjetlosti ugoaj topline i
dobrodolice

Hladne: ljubiasta, plava boje mjeseine

Tople imaju prednost: od primarnih boja dvije su tople (crvena i uta) dok je samo jedna
hladna (plava)

Neutralne boje

Boja postaje neutralna kada joj se doda znatna koliina njoj komplementarne boje

Terminologija boja:

Nijansa (hue)
Vrijednost (brightness, lightness)
Kroma (chroma, saturation)

Kroma

Chrom, saturacija (saturation) ili intenzitet

Odnosi se na intenzitet boje, koliko je sjajna ili tamna
- boje slabijeg intenziteta sadre veu koliinu
drugih boja koje su im dodane
- boje svjetlijeg intenziteta su prirodnije, ie

Vrijednost

Vrijednost je svjetlina ili tamnoa boje;

svjetloa (lightness)
jasnoa (brightness)

39

Nijansa -Nijansa je druga rije za boju

Ton (tone)-Dodavanjem akromatskih boja kromatskim bojama dobivamo TONOVE
kromatskih boja.Ton je dodana koliina svjetlosti u boji
Akromatska svjetlost

Akromatsku svjetlost doivljavamo kao crnu, bijelu i sivu boju

U psiholokom smislu opisuje se kao intenzitet osjeta i naziva se sjajnost (brightness).

Koliina svjetlosti u fizikalnom smislu odgovara energiji, a opisuje se veliinama intenzitet

i osvjetljenost (luminance).

Kromatska svjetlost

Vizualni osjeaji koje izaziva kromatska svjetlost znatno su bogatiji i raznovrsniji od onih
izazvanih akromatskom svjetlou.
Doivljaj boje uobiajeno se opisuje s tri veliine:
nijansa (hue),
zasienje (saturation) i
osvjetljenost (lightness)/sjajnost (brightness)

Nijansa opisuje vrstu boje npr. crvena, zelena, uta...

Osvjetljenost (lightness) opisuje intenzitet svjetlosti reflektirane od objekta. Ponekad se

umjesto osvjetljenosti koristi sjajnost (brightness), posebice kad se radi o objektima koji
su izvori svjetlosti kao npr. arulja.

Zasienje opisuje udaljenost boje od sive boje istog intenziteta npr. crvena boja je vrlo
zasiena, ruiasta je manje zasiena.

Umjetnici esto specificiraju boje kao tinte (tint), sjene (shade) i tonove (tone) jako
zasienih istih pigmenata.
Tinta se dobija dodavanjem bijelog pigmenta istom pigmentu ime se smanjuje
zasienost
Sjena se dobija dodavanjem crnog pigmenta istom pigmentu ime se smanjuje
osvijetljenost
Ton se dobija dodavanjem bijelog i crnog pigmenta istom pigmentu. Ovi postupci
proizvode razliite boje iste nijanse, a razliite zasienosti i osvjetljenosti.

40

Osobine boja
Smanjenje energije u cijelom frekvencijskom pojasu vidljivog dijela spektra esto puta se
tumai kao smanjenje bijele svjetlosti, tj. kao siva boja koja se sve vie pribliava crnoj sa
opadanjem zraene energije.Tom fenomenu se pristupa objektivno i subjektivno (opaajno,
intuitivno)Subjektivni osjeaj boje obino se definira s tri parametra:
Brightness, Saturation i Hue
(sjajnost, zasienje, ton)
Brightness-ljudski osjeaj boje ne sadri u sebi pojam svjetloa ili jasnoa, ve samo
zasienje i vrstu boje
To su psihofiziki atributi, ali nisu objektivne , mjerljive veliine kojima se mogu obavljati
matematike operacije. Zbog toga se u tehnikom smislu koriste druga tri pojma
Luminance, Exition Purity i Dominant Wavelenght
(sjajnost - intenzitet, istoa pobude, dom. Valna duljina)
Kolorimetrija -Objektivan nain opisa boja temelji se na grani fizike koja se naziva
kolorimetrija.
Fizikalno, svjetlost predstavlja elektromagnetsku energiju u podruju valnih duljina od 400
do 700 nm. Koliina energije na pojedinoj valnoj duljini opisuje se spektralnom distribucijom
energije
Kolorimetar -Kolorimetar je ureaj koji omoguuje da se ostvari bilo koja boja primjenom tri
primarna svjetla R, G i B.Kolorimetar je prizma, ije se dvije strane osvjetljavaju reflektorima
Vie razliitih distribucija izazivaju percepciju iste boje. Spektralne distribucije koje izazivaju
percepciju iste boje nazivaju se metameri.
Vizualni efekt spektralne distribucije se moe opisati trima parametrima:
dominantnom valnom duljinom,
istoom pobude i
koliinom svjetlosti.
Degradacija boja-Dodavanjem sivih tonova nekoj kromatskoj boji ona se zatamnjuje u tonu i
gubi na istoi, kvaliteti i zasienosti ili intenzitetu

Sheme boja:
Harmonine sheme-Sve su boje u skladu i ne konkuriraju jedna drugoj umirujue
raspoloenje
Kontrastne sheme-KONTRAST je sinonim za suprotnost, odnosno naglaena razliitost. To
znai da se najmanje dva ili vie elemenata moraju postaviti u suprotnost:
veliko-malo
visoko-nisko
dugo-kratko
mravo-debelo
otro-tupo
a) Slini elementi
b) Razliiti elementi
c) Koloristiki kontrasti

Sistematizaciju kontrastnih svojstava dao je Johanes Itten, na temelju Ostwaldovog kruga,

prema kojem su kontrastne boje na suprotnim stranama kruga.

41

c) Koloristiki kontrasti

Kontrast boje prema boji

Kontrast svjetlo tamno
Kontrast toplo hladno
Komplementarni kontrast
Simultani (istodobni) kontrast
Kontrast kvalitete
Kontrast kvantitete

Kontrast boje prema boji

a) kontrast boje prema boji I reda

najjednostavniji kontrast uzimaju se samo iste boje, primarne

b) kontrast boje prema boji II reda

neto manji intenzitet sekundarne boje

c) kontrast boje prema boji III reda

najmanji kontrast tercijarne boje
Kontrast svjetlo tamno

Najizraeniji svjetlosni kontrast nose crna i bijela, ali svjetlosna suprotnost se moe izraziti
svim bojama, dodavanjem crne i bijele
Kontrast toplo hladno

Toplina i hladnoa boja su psiholoka svojstva boja koje nesvjesno ali dokazano osjeamo
primjer: crvena, uta, naranasta boje sunca i vatre
plava, zelena, ljubiasta boje vode i leda
primjer: tople ekspanziona svojstva (vizualno se ire
i pribliavaju)
hladne introvertna svojstva (vizualno se
skupljaju i udaljavaju)

Komplementarni kontrast

Komplementarni odnos dobivamo stavljanjem u odnos jedne primarne boje s jednom

sekundarnom bojom, dobivenom od druge dvije primarne crvena : zelena (zelena=
uta+plava)

Te su boje tono dijametralno suprotne na Ostwaldovom krugu boja i njihovim se

meusobnim mijeanjem uvijek dobiva SIVA

Ti su parovi istovremeno u svjetlosnom i toplo-hladnom kontrastu

Simultani (istodobni) kontrast

Ako se zagledamo u crvenu toku, pa skrenemo pogled na bijelu podlogu, pojavit e se

prividna zelena toka

To vrijedi za sve boje unutar komplementarnih parova: nae oko stvara sukcesivno
suprotnost vienoj boji

Kontrast kvalitete

Kvaliteta boje oznaava njenu istou, zasienost, intenzitet

istou boje nazivamo valer
Kvantiteta znai koliina suprotstavljanje vie ili manje boje u obojenim plohama
Iako postoje razni standardi za dodjeljivanje znaenja pojedinim bojama treba biti paljiv
pri upotrebi boja znaenjem jer u razliitim kulturama ista boja obino ima razliito
znaenje.

42

MonoAkromatska shema boja (monotone achromatic) - koristi akromatske (neutralne) boje,

bijelu, sivu i crnu. Opsanost kod izbora ove sheme je da izgleda jednolino i dosadno.
MonoKromatska shema boja (monotone chromatic) - koristi nijanse samo jedne kromatske
boje (npr. plava, svjetlo plava, nebesko plava itd.). Opsanost kod izbora ove sheme je da
izgleda jednolino i dosadno.
Shema temeljena na slinim bojama (analogous hues) - koristi dvije do tri boje koje se
nalaze jedna do druge u spektralnom krugu (npr. plava, plavo-zelena, zelena).
Shema temeljena na komplementarnim bojama (complementary hues) - koristi
komplementarne boje (npr. plavu i naranastu). Opasnost je to dizajn koji koristi ovu shemu
moe izgledati prenapadno i kriavo. Dobro je koristiti boje koje se razlikuju i u svjetlini i u
zasienosti (npr. tamna i nezasiena crvena i svjetla i zasiena zelena.)
Razdvojeni komplement (split complementary hues) - Koristi jednu primarnu boju u
kombinaciji sa dvije boje koje se nalaze uz komplement te primarne boje.
Trijada boja (triad hues) - koristi tri otprilike jednako udaljene boje na krugu boja (npr. crvena,
uta, plava). Poeljno je da su dvije boje nezasiene

Osobnost boja:

Crvena...je najdominantnija, stimulirajua, inherentno intenzivna boja u spektru. To je

vana boja, zaustavlja promet i zaokuplja pozornost, a kada se uvede u prostoriju postaje
snana uporina toka te sobe. Ako Vam se svia ova boja ali ne i njen intenzitet, moete
ga ublaiti mijeanjem s komplementarnim bojama kako biste dobili prigueniju boju kao
to je tamno ruiasta ili bordo.Intenzivna, sjajna, tamna, topla. Predmete i zidove
pribliava.
Naranasta...je malo manje intenzivna od crvene. U dekoru najpopularnija je u
naranasto-ruiastom tonu, tonu breskve, nijansama koraljne ili terakota tonu. Ovo je
topla boja koja moe biti vrlo ugodna za kou, podsjea na plamen svijee i eravicu.
Svjetlea, sjajna, area, topla. Predmete i zidove pribliava.
uta...je najsvjetlija, najprozirnija, i u svom najiem obliku najsjajnija od svih boja. To je
najlake vidljiva boja jer je po prirodi najblia vidljivom svjetlu. Njen sjaj ini je izvanrednom
za rasvjetljavanje prostora. Njena vedrina dolazi od asocijacije sa suncem.
Sunana, zraea, sjajna, topla. Predmete i zidove pribliava.
Zelena...je najneutralnija boja u spektru, naroito u njenim utim nijansama. Openito se
smatra hladnom i oputajuom te s obzirom da je suprotna crvenoj takoer se smatra
nestimulirajuom.
Pastoralna, neutralna, prirodna, hladna. Predmete i zidove udaljava.
Plava...je hladna boja, ali se ipak smatra umirujuom. Mi je vidimo kao boju zraka i vode
to je ini i misaonom i emotivnom bojom koja moe izazvati smirenost ili tugu. esto se
koristi u bolnicama jer se smatra da ima smirujue djelovanje na centralni nervni sustav,
smanjuju krvni tlak i smanjuje broj sranih otkucaja.
Transparentna, umirujua, hladna. Predmete i zidove udaljava.
Ljubiasta...je najefemernija od svih nijansi i dovodi se u vezu sa sjenama. Moe biti
tamna boja kada se koristi sama ali kada se mijea s drugom bojom moe unijeti puno
atmosfere. Naroito je djelotvorna kao boja koja daje naglasak kada se koristi u
kombinaciji sa komplementarnom utom bojom.
Njena, profinjena, prozrana, hladna. Predmete i zidove udaljava.

43

MODELI BOJA

Metoda kojom odreujemo, stvaramo i prikazujemo boju

OVJEK moe odrediti boju njezinim svojstvima
RAUNALO odreuje boju upotrebljavajui razliitu razinu zraenja R, G, B fosfora
TISKANI MATERIJAL moe proizvesti odreenu boju reflektiranjem ili apsorpcijom
C,M,Y,K boje na papiru

Prikaz boje

Boja se obino prikazuje upotrebom trokoordinatnog sustava, odnosno parametara. Ti

parametri opisuju smjetaj boje u modelu boja koji se koristi
Parametri ne pokazuju koja je to boja, ona zavisi o modelu boje kojeg koristimo
Vektorsko prikazivanje boja u prostoru
Razliiti modeli boja su bolji za razliite primjene:
- ovise o opremi
- linearni
- nelinearni
- intuitivni
- opaajni
- nezavisni o ureaju

Gamut boja

Gamut boja je podruje koje je priloeno uz model boja u tri dimenzije, obino je prikazan
kao grafiki raspon boja raspoloiv u modelu boja
esto Gamut prikazujemo samo u dvije dimenzije
PRETEE MODELA BOJA
ZBRKA na podruju boja izazvana razlikom izmeu stvarne fizikalne prirode razdiobe EM
energije i naeg subjektivnog opaanja te energije
Rana otkria u optici izvedena su na temelju izravnog zapaanja, pomijeavi uinke
opaanja s fizikalnom prirodom svjetla

Isaac Newton

Prolazak svjetla kroz prizmu uzrokuje prelamanje razliitih boja svjetla pod razliitim kutom
Izvodio je mjerenja spektra zdruujui boje kako bi stvorio bijelo svjetlo
Pojavnost boje potjee od svojstva razliitog odbijanja boja od tvari
Ukazuje da na opaanje boje u oku utjee pojava slina frekvenciji svjetla
Izradio je prvi opaajni model boja, odnosno kota boja s bijelom u centru
U veini izlaganja opaajnih modela boja takav prikaz dvodimenzionalnih renjeva kroz
model boja potrajao je do dananjih dana
Napravio zbrku s aditivnim i suptraktivnim bojama
Mijeanje boja: uti i plavi prah daje jasni zeleni prah pod povealom uoio da se zeleni
prah i dalje sastoji od jasnih plavih i utih estica

Sir Isaac Newton je roen 25. prosinca 1642. godine, a umro 20. oujka 1727. godine (po
Julijanskom kalendaru koji je u to vrijeme bio u uporabi u Engleskoj).

Prema dananjem, Gregorijanskom kalendaru, Newton je roen 4. sijenja, 1643., a umro

je 31. oujka 1727. godine.

Newton je bio engleski fiziar, matematiar, filozof i alkemiar, a u povijesti znanosti je

ostao zapamen kao jedan od najveih fiziara svih vremena

44

Thomas Young

Zanimljiva pretpostavka o prirodi opaanja boja

ideja o tri suptraktivne primarne boje: crvena, uta i plava

Teorija o svjetlu kao valovitom gibanju u svjetlosno elastinom eteru opaanje razliitih
boja zavisi o razliitoj frekvenciji titraja, pobuenih svjetlom na mrenici. Mrenica moe
biti osjetljiva iskljuivo na tri primarne boje i da je doivljaj boje svojstvo razliitog stupnja
pobuivanja odgovarajua tri receptora

David Brewster

Teorija svjetla svaka estica spektra sastavljena od tri razliita tipa svjetla koji su
primarnih boja: crvene, ute i zelene.

Prouavanjem do najboljih metoda za proizvodnju arenih sunanih naoala upotreba

filtera suptraktivni postupak

Doprinos tri pravilno odabrane boje svjetla paljivo izmijeane u pravilnom razmjeru je
sve potrebno za reprodukciju osjeta svih boja

Helmholtz je kasnije potvrdio da su Brewsterova opaanja bila ispravna. Unato tome to

je Brewster mislio da njegove iscrtane krivulje opisuju fizikalnu kompoziciju svjetla,
zapravo je iscrtao prvu priblinu trobojnu krivulju(Brewster je smatrao da srednje titrajua
krivulja odgovara utom svjetlu, ona zapravo prolazi zelenim dijelom spektra)

Herman von Helmholtz

Zakljuio zbrku oko aditivnih i suptraktivnih boja, odnosno opaajnog fenomena boje i
objektivnog fenomena spektralne kompozicije

Utisak da su dvije boje jedna, iako bi ih bilo mpgue razlikovati fizikalnim sredstvima, je
fizioloki fenomen koji zavisi iskljuivo o reakciji vidnih ivaca

Herman Grassmann

H. Grassmann i William Rowan Hamilton izumili su vektorsku i tenzorsku algebru

Dokazao je da svaka spektralna boja posjeduje odreenu suprotnu boju spektra

mijeanjem suprotnih boja u pravilnim omjerima dobivamo bijelu boju

Rezultat se slae s Newtonovim originalnim opaanjima, ali je naglasio nedostatke u

geometriji kotaa

Grassmannove metode se koristile kao prorauni centra gravitacije na izvodu centra

gravitacije se oslanja veina prorauna poloaja boja u opaajnim modelima boja

Najvei doprinos kolorimetriji su tri Grassmannova zakona mijeanja boja

Grassmann je sustavno primjenjivao metode vektorske analize na boje kako bi

izraunavao komponente mijeanja boja

1. Grassmannov zakon temelj kolorimetrije

svaka boja moe biti ostvarena linearnom kombinacijom tri boje, dakle i kombinacijom
primarnih boja, ali se niti jedna od triju boja ne moe dobiti mijeanjem druge dvije
C=Rc +Gc(G)+Bc(B)
(Kolorimetrija je znanstvena disciplina o mjerenju i usporeivanju boja)
B

James Clark Maxwell

Pokusi koji su doveli do prvog izrauna svjetlinske jednakosti meu bojama

Helmholtzova revizija prijanjega rada na opaanju boja dala je uoblien dokaz o

postojanju tri fotoreceptora boja mrenice i tri spektralne opaajne krivulje za primarne
boje povezane s tri navedena receptora

U mjerenjima se sluio crvenom, zelenom i plavom bojom kao primarnim bojama

Psihofizikalnim mjerenjem oblika opaajnog modela boja, Maxwell je iskoristio osjetljivost
vidnog sustava na gotovo istovrsne podraaje

45

Prostor boja
NEZAVISNI MODELI BOJA

Modeli boja nezavisni o ureaju su modeli koji s jednakim parametrima proizvode jednake
boje, neovisno o koritenoj opremi
Temelje se na psihofizikim mjerenjima i mogu se predstaviti kao aproksimacija opaajnog
modela boja

Albert Munsell

Munsellov model je znaajan jer omoguuje prikazivanje boje u dvije dimenzije

izdvajanjem svjetline od nijanse i zasienosti, razmak izmeu uzorka boje odgovara
opaajnim razlikama boja i omoguuje precizno odreivanje poloaja boja.

Munsell je tvorac HVC modela boja koji se danas upotrebljava u mnogim raunalnim
aplikacijama

CIE modeli boja

CIE (Commission Internationale dEclairage), meunarodna komisija za osvjetljenje, je

1931. definirala standard koji klasificira boje sukladno ljudskom vizualnom sustavu (HVS)
Human visual system
Svaku boju moemo definirati CIE koordinatama
CIE je mjerila osjetljivost oka na tri valne duine, povezujui spektralnu boju s odreenom
mjeavinom tri obojena svjetla
Spektralna snaga distribucije boje valovito pada s funkcijom osjetljivosti kako bi proizvela
tristimulusne vrijednosti

Tristimulusne vrijednosti jednoznano prikazuju boju iskljuivo ako zbog izrazitog utjecaja
na mjerenja paljivo definiramo izvor svjetlosti, rasvjetu i geometriju promatraa.
Tri CIE tristimulusne vrijednosti su temelj na kojima poivaju mnoge specifikacije modela
boja

Spektralna informacija

Potpun i jasan opis boje

Ona je informacija o boji koja naputa povrinu, ali nam ne govori kako nae oko
doivljava tu informaciju
To je fiziki opis nekog objekta, tj. kako izgleda pod utjecajem svjetla

Tristimulusna informacija

Predstavlja opis pojave, kako izgleda pod odreenim uvjetima

Prostor omeen trima osima nazvan je prostor boja

Tristimulusni opis moe biti prikazan u tri dimenzije, a to znai da svaka boja moe biti
odreena jedinstvenom tokom u prostoru, prikazujui vrijednosti triju podraaja kao
koordinate u odnosu na osi

Tristimulusni modeli boje ovise o ureaju i izvoru svjetla

CIE XYZ prostor boje nastao kao rezultat serije odvojenih eksperimenata u kasnim 1920.tih od W. David Wright (Wright 1928.) i John Guild (Guild 1931.). Njihovi eksperimentalni
rezultati bili su kombinirani iz CIE RGB prostora boja, iz ega je CIE XYZ prostor boja
izveden.
Naime, ljudsko oko prepoznaje EM valove kratke (S), srednje (M) i duge (L) valne duljine,
poznate kao R,G,B, to znai da su potrebna tri parametra za opis osjeta boje

46

 CIE XYZ je proizvod koji se ustvari sastoji se sloenosti obaju prostora boja.

Na temelju rada Wrighta i Guilda CIE je definirala pojam standardnog promatraa

Guildova odredba CIE standardnog promatraa mjeri spektralnu osjetljivost na tri aditivne
primarne boje u odnosu jedne na drugu upotrebljavajui malo dvodjelno polje

Proraun CIE standardnog promatraa pretpostavlja funkciju svjetlosne osjetljivosti kao

linearnu kombinaciju trokromatskog podraaja

CIE XYZ
CIE XYZ je korijen cijele kolorimetrije, standardni prostor boje, slui kao glavni prostor boje
neovisan o ureaju
On prikazuje sve vidljive boje definirane pozitivnim vrijednostima, Y vrijednost je sjajnost
Kromatski dijagram je izrazito nelinearan, vektor jedinine veliine koji daje razliku izmeu
dvije boje nije uniformno vidljiv
Boja definirana ovim modelom se naziva Yxy.
Trea koordinata z moe biti definirana, no ona je redundantna s obzirom da za sve boje
vrijedi x + y + z = 1
CIE YUV (1960)

Linearna transformacija Yxy modela, s ciljem dobivanja kromatskog dijagrama u kojem je

vektor jedinine veliine jednako vidljiv na svim bojama
Y je nepromjenjena u odnosu na Yxy model
Razlika neuniformnosti je smanjena, no ne i uklonjena

CIE YUV (1976)

Linearna transformacija Yxy modela

Y ostaje nepromjenjena
Razlika neuniformnosti je daljnje smanjena, ali i dalje nedovoljno
Trea koordinata w, iako redundantna, moe biti definirana
CIE YUV
CIE RGB prostor boja
CIE 1931 RGB s odvojenim funkcijama

CIE L*a*b* prostor boja

Lab model uveden je 1976. od strane CIE

Model je temeljen izravno na CIE XYZ i drugi je pokuaj linearizacije opaanja jedininog
vektora razlike boja
Nelinearan, konverzija je reverzibilna
Informacija o boji je usredotoena na boju u bijeloj toki modela
Nelinearna veza izmeu L*, a*, b*

LAB model

Najprecizniji model
Model koji najbolje prikazuje kako ljudi zapravo vide boju.
Nije zavisan od ureaja - Device independent
L-luminance ili osvjetljenje boje(0-100)
a-pozicija u zeleno-crvenom spektru
b-pozicija u plavo-utom spektru

47

ZAVISNI MODELI BOJA

Koriste se u raunalnoj grafici

Ova karakteristika se oslanja na egzaktno mjerene boje tri primarne boje i funkciju
konverzije za svaki kanal

Konverzije zahtijevaju tonu informaciju o svojstvima ureaja, osobito pri konverziji

nezavisnih modela boja ili onih koji ukljuuju CIE parametre

Stvoreni su za odreeni ureaj, zavisni o parametrima ureaja

Nemogue ih je koristiti za raznovrsne ureaje ili za isti ureaj pod razliitim uvjetima
Veina su opaajno nelinearni, razlika boja mijenja magnitudu kroz model boja
Nedovoljna intuitivnost za upotrebu, problem za poetnike
Pitanje konverzije meu modelima za razliite ureaje ili u nezavisni model boja
Neki modeli boja zavisni o ureaju su dobro opisani i omoguuju konverziju meu njima
modeli boja kalibrirani ureaju

RGB model boja

RGB je aditivni model boja temeljen na trokromatskoj teoriji

RGB je lako implementirati

Najee se nalazi u sustavima za prikaz slike koji koriste CRT ili slian zaslon, u svakom
raunalnom sustavu, televiziji, videu
Nije linearan s ljudskim vidom
Model boja zavisan o ureaju, specifikacija boja je djelomino intuitivna
RGB moemo predstaviti kao kocku s tri osi koje ogovaraju R, G, B bojama
Ishodite crna, a suprotna toka - bijela

CMY (K) model boja

CMY (K) je suptraktivno temeljen model boja, veinom se koristi u tiskarstvu

Prilino lako implementirati

etvrta, crna K(ey) komponenta je ukljuena kako bi unaprijedila raspon gustoe i gamut
(skup boja koje model moe prikazati) boja
Teka konverzija iz RGB u CMYK
CMYK je izrazito ovisan o ureaju jer ovisi o vrsti tinte, papira, ureaj za tisak
Podnoljivo neintuitivan za korisnika i opaajno nelinearan
Supstraktivni model, boje se stvaraju apsorbcijom elemenata bijele svjetlosti
Svaka od komponenti unosi se u postocima
5% cijana, 56% magente, 0% ute, i 39% crne boje = ljubiasta;
Bijela svijetlost se rastavlja nakon odbijanja od podloge

HSL model boje

Izoblienje RGB kocke boja

Boja se odreuje kao mjesto na krunoj ravnini oko osi sjajnosti
Nijansa je kut od nominalne toke oko kruga do boje, zasienost je radijus od sredinje
toke sjajnosti do boje
Ako se zamisli RGB kocka kao kocka okrenuta na crni kut tada crta kroz kocku od crnog
do bijelog odreuje os sjajnosti

48

 Primjeri HSL modela su:

HSV (Hue Saturation Vales)

HSI (Hue Saturation Intensity)
HCI (Hue Chroma Intensity)

Oni su jednostavna linearna konverzija RGB modela i nose sve nedostatke toga modela, tako
da razlog raznih HSL vezanih modela boja ne lei u injenici to su u vezi s ljudskim vidom ili
nezavisni o ureaju.Jedina prednost toga modela je omoguavanje izrazito intuitivnog naina
odreivanja boja.Koristi se u korisnikim sueljima, gdje se lako odabire eljena nijansa i
zatim modificira podeavanjem zasienosti i svjetline.Tona konverzija RGB u informaciju o
nijansi, zasienosti i svjetlini zavisi u potpunosti o svojstvima ureaja, a kod HSL srodnih
modela imamo dodatne probleme s konverzijom vie je ilustracija nego konana veza
izmeu RGB i HSL srodnih modela.

49

GRAFIKI SUSTAVI
RAUNALNA GRAFIKA
Vektorski grafiki sustavi

Razvijani su od sredine 60-ih godina i u standardnoj uporabi bili su do sredine 80-ih godina

Putanja zrake odreena je slijedom naredbi iz prikazne liste ili prikaznog programa i
povezuje krajnje toke pojedinih crta

Pojam vektor ovdje oznaava crtu. Crta koja povezuje dvije (proizvoljno) odabrane toke
na zaslonu osnovni je element grafikog prikaza

Dijelovi vektorskog grafikog sustava:

prikazni procesor-prikljuen kao U/I ureaj na glavni procesor interpretira grafike naredbe
i proslijeuje koordinate toaka vektorskom generatoru

prikazna privremena memorije-sadri prikaznu listu ili prikazni program

prikazni ureaj

Procesor cikliki ponavlja naredbe iz prikazne liste frekvencijom od najmanje 30 puta u

sekundi i na taj nain stvara privid mirne slike jednolikog intenziteta na fosfornom zaslonu
koji zadrava osvijetljenost u desetcima ili stotinama mikrosekundi

Glavni procesor izvodi aplikacijski program i grafiki paket koji su pohranjeni u memoriji
sustava

Grafiki paket kreira prikaznu listu i ukazuje na poetnu naredbu. Memoriji sustava
pristupaju glavni procesor i grafiki prikazni procesor (prikazna procesorska jedinica,
grafiki kontroler)

Grafiki prikazni procesor dohvaa, dekodira i izvodi naredbe iz prikazne liste. Procesor u
pravilu ima X i Y registre i broja naredbi. Naredbe su definirane kao 16-bitovne rijei

vektorski generator-pretvara digitalne koordinate u analogne vrijednosti napona za

otklonski sustav
Prikazna lista ili prikazni program sadri niz grafikih naredbi (npr. za crtanje toaka, crta,
znakova). Na kraju je naredba JMP (skok) koja upuuje procesor na poetak liste

Vektorski grafiki sustavi nemaju mogunost prikaza ispunjenih povrina, manipulaciju

bitovima i tablicama, ali mogu ostvariti vee rezolucije od rasterskih sustava i prikazivati
glatke kose crte

Rasterski grafiki sustavi

Rasterska grafika (bitmap graphics, raster graphics) razvila se ranih 70-ih godina na
temelju jeftine televizijske tehnologije

Relativno niska cijena rasterskih prikaznih ureaja u odnosu na dotada razvijenu vektorsku
prikaznu tehnologiju uinila je raunalsku grafiku iroko dostupnom te omoguila njen nagli
razvitak

Rasterski prikazni ureaji pohranjuju primitivne oblike (kao to su crte, alfanumeriki

znakovi, ispunjene povrine) u memoriju u obliku njihovih osnovnih sastavnih slikovnih
elemenata - piksela

Cjelovita slika prikazuje se na rasteru koji predstavlja niz paralelnih horizontalnih redova
slikovnih elemenata, (ili pravokutnu matricu slikovnih elemenata) koji prekrivaju itavu
povrinu zaslona

50

Pri kreiranju prikaza zraka prolazi preko svih piksela uvijek istim slijedom po svim
horizontalnim redovima piksela s lijeva na desno od gornjeg do donjeg horizontalnog reda
piksela.

U dvorazinskim sustavima intenzitet zrake pri prolasku preko pojedinog piksela odreuje
njegovu svjetlou odnosno boju (jednu od dvije mogue)

U sustavima s prikazom u boji koriste se tri zrake (crvena, zelena i plava), a kombinacija
njihovih intenziteta odreuje boju piksela. Pri povratku na poetak sljedeeg reda piksela
zraka se zatamnjuje (ne izaziva vidljivu promjenu intenziteta ili boje piksela)

Osnovni pojmovi rasterske grafike

slikovni element - elementarna povrina na zaslonu ijom svjetloom (ili bojom) je
mogue upravljati (piksel, pel - picture element)
raster - niz paralelnih horizontalnih redova slikovnih elemenata, pravokutna matrica
slikovnih elemenata koja prekriva itavu povrinu zaslona
bitovna matrica (bitmap) - matrica iji elementi (1, 0) predstavljaju svjetlou (ili boju)
odgovarajuih elemenata pravokutnog rasporeda osvjetljivih toaka zaslona (slikovnih
elemenata) u dvorazinskom sustavu (informacijski kapacitet 1 bit/piksel)
matrica slikovnih elemenata (pixmap - pixel map) - matrica iji elementi predstavljaju
boju odgovarajuih elemenata pravokutnog rasporeda osvjetljivih toaka zaslona (slikovnih
elemenata) u vierazinskom sustavu (informacijski kapacitet n bit/piksel)

Da bi se ubrzao proces pretvorbe modela slike u rasterski prikaz esto se koriste posebni
namjenski procesori (raster image processor - RIP) koji imaju ulogu koprocesora ili
ubrzivaa (accelerator).

Prednosti rasterske grafike

jednostavni i jeftini otklonski sustavi (jednostavnije je realizirati otklonski sustav koji uvijek
istom putanjom prelazi sve aktivne toke zaslona nego sustav koji moe precizno
upravljati proizvoljnom putanjom zrake),

mogunost prikaza povrina ispunjenih bojom ili uzorkom (vano za 3D prikaze),

neovisnost postupka osvjeavanja o sloenosti slike

Nedostaci rasterske grafike

raunska sloenost (zbog diskretizacije slikovnih prikaza objekata),

diskretna narav slike (zbog zrnate strukture slike kose i zakrivljene crte su nazubljene ili
stepeniaste)

RAUNALNA GRAFIKA

Interaktivna raunalna grafika

Osnovne vrste raunalne grafike
Formati grafikih datoteka
Osnova algoritma dvo- i tro- dimenzionalne grafike
Primjena raunalne grafike

Raunalna grafika se naglo razvija i iri od pojave osobnih raunala .Interaktivna grafika
poboljava sposobnost razumijevanja podataka, uoavanja trendova i vizualizacije.Raunalna
grafika se koristi u simuliranju svakodnevnih situacija (recimo prometnih zastoja) u obliku 3D
animacije u stvarnom vremenu.Slui ak za vitualne posjete muzejima i spomenicima kulture
(virtualna rekonstrukcija).

51

Interaktivna raunalna grafika

Podrazumijeva interakciju izmeu korisnika i sustava na nain da korisnik upravlja
sadrajem,strukturom i pojavom objekta i njegovih predoenih slika uporabom ulaznih ureaja
(tipkovnica, mi, zaslon osjetljiv na dodir...).Koncept interaktivne raunalne grafike
podrazumijeva dvije razine: sklopovsku i programsku (softversku).
Programska razina koncepta:

aplikacijski model
aplikacijski program
grafiki sustav

Aplikacijski model sadri:

primitivne oblike (toka, crta, viekutni likovi u 2D ili 3D, razliitih prostornih ploha u 3D...)
od kojih je sastavljen model objekta
atribute objekata (vrsta crte, boja, struktura povrine...)
odnose meu objektima i dijelovima objekata (povezivanje, spajanje...)
podatke o poloaju objekata i dijelova objekata

Aplikacijski program pretvara opis dijela modela koji treba prikazati u pozive procedura ili
naredbi grafikog sustava koji se koristi za stvaranje slikovnog prikaza u dva koraka:

pretraivanje aplikacijske baze podataka

pretvorba podataka u format prikladan za ulaz u grafiki sustav

Grafiki sustav posreduje izmeu aplikacijskog programa i prikaznog ureaja

Logiki ulazni ureaji omoguavaju grafikom programeru da stvarne ulazne ureaje (mi,
palica, digitalizator...) tretira kao lokacijski logiki ureaj koji generira koordinate lokacije
na zaslonu

Osnovne vrste raunalne grafike:

Vektorska grafika
Rasterska grafika

Vektorska je grafika danas najraireniji nain prikaza grafike pomou raunala, bilo da se
radi o tekstu, grafikim sueljima, modelima, nacrtima, slikama i sl
Jedini nedostatak je nemogunost prikaza fotorealistinih slika, ponajvie zbog otrih i
tehniki istih prijelaza izmeu tonova pojedinih boja.
Raster kao pojam pak teoretski oznaava neto to je nainjeno od vie elemenata u nekom
vidljivom dvodimenzionalnom sustavu.U grafici je to prikaz od najmanje jednog do teoretski
beskonanog broja polja na povrini odreene veliine, a zajedno tvore mozaik sloen da ini
cjelovitu sliku.Rasterska grafika je crtanje pomou mozaika piksela pri emu svaki
piksel posebno nosi informaciju o boji koju reproducira
Ovisno o broju boja prikazanih na rasterskoj slici razlikujemo:

1 bitne bitmape
(jednobojne, monokromatske)
8 bitne bitmape
(u sivoj skali ili u paleti - 256 boja)
16 bitne bitmape
(65 536 moguih boja)
24 bitne bitmape
(True color ili 16 777 216 boja)
32 bitne bitmape
(slike u punoj CMYK boji, pri emu se svakoj od CMYK boja dodaje po 8 bita 8x4=32)

52

Formati grafikih datoteka:

Razliite vrste podataka-formata datoteka

Svaki oblik podatka nosi drugaiji format
O formatu ovisi: kvaliteta prikaza, uporabljivost grafike, ali i kompatibilnost sa programima
za prikaz grafike, pisaima, operativnim sustavima na raunalima, pa ak i platformama
Format datoteke uvijek stoji uz njeno ime i sastoji se od toke i obino do maksimalno tri
slova

Vaniji formati datoteka za pohranu rasterske grafike:

osjetljiva na bilo kakve promjene zbog mogunosti degradacije kvalitete

tekst pohranjen u obliku datoteke koja je rasterskog formata nije vie nikako mogue
mijenjati

datoteke programa za obradu i izradu rasterske grafike:

univerzalne datoteke:

destruktivni formati:

.CPT - Corel PhotoPaint

.PSD - Adobe Photoshop
.BMP - standardni format za rasterske slike na svim PC raunalima
.TIFF - veoma prihvaen, optimiziran za tiskarske procese
.JPG - format koji sliku destruktira metodom kompresije
.GIF - format datoteke koji sliku prikazuje sa samo 256 boja i namijenjen je grafici za
internet

Vaniji formati datoteka za pohranu vektorske grafike

ovise o programu u kojem je sadraj datoteke napravljen

gotovo svi oni namijenjeni programima za obradu tekstualnih dokumenata
TTF (true type font)
AI, .CDR, .FH, .XAR su matini formati programa za izradu i obradu vektorskih crtea i
slika

Postoje formati namijenjeni za svestraniju primjenu:

.WMF - vektorski format datoteke pogodan za prijenos vektorske grafike

.EMF - poboljani .WMF
.EPS i .PDF su veoma snaani vektorski formati koji podravaju i pohranu rasterskih
slika

Osnova algoritma dvo- i tro- dimenzionalne grafike,dvije vrste algoritama:

prvi tip je osnovni

drugi tip algoritama su visoko aplikacijsko-zavisni

Osnova algoritma dvo- i tro- dimenzionalne grafike

Algoritmi sustavske razine:

Kodovi boja i obnovljivi meuspremnik
Bitovni nivo i dubina boje
Text-only modovi
Teletext
Bitmapirani modovi

53

Aplikacijsko-ovisni algoritmi:

scan-conversion ili rasterizacija

Prikaz toke
Modovi s vie od dvije boje
Crtanje ravne linije
Crtanje ispunjenih poligona
Anit-aliasing
Crtanje krugova
Krivulje
Ispunjavanje praznih oblika
Jednostavna animacija
Logike operacije bojama
Ispunjavanje praznih oblika
Jednostavna animacija
Logike operacije bojama

Konverzija znaka
Ukupni oblik stila skupine znakova naziva se typeface ili font.Uobiajni fontovi u uporabi su Arial,
Century Schoolbook, Courier i Times New Roman

Bitmap font
raster ili bitmap font-Ovaj pristup je jednostavan i uinkovit jer su znakovi definirani u ve
konvertiranoj formi
Obris fonta

vektorski ili obrisni font

linije i krivulje za definiranje obrisa pojedinog znaka
moe se koristiti za kreiranje znakova razliitih veliina, izgleda, ak i orijentacije
Anti-aliasing

problem aliasinga (neporavnatog ruba)

poravnavanje rubova (eng. anti-aliasing)
Osnova algoritma dvo- i tro- dimenzionalne grafike
Raunanje tonova sive boje u algoritmu poravnavanja ruba

54

GRAFIKI SUSTAVI
RAUNALNA GRAFIKA
Grafiki sustavi

S obzirom na prikazne grafike sustave razlikujemo:

- vektorske grafike sustave
(sustavi s proizvoljnom putanjom otklonjene zrake)
- rasterske grafike sustave
(sustavi sa sekvencijalnom putanjom otklonjene zrake)

Vektorski grafiki sustavi

Razvijani su od sredine 60-ih godina i u standardnoj uporabi bili su do sredine 80-ih godina

Putanja zrake odreena je slijedom naredbi iz prikazne liste ili prikaznog programa i
povezuje krajnje toke pojedinih crta

Pojam vektor ovdje oznaava crtu. Crta koja povezuje dvije (proizvoljno) odabrane toke
na zaslonu osnovni je element grafikog prikaza

Dijelovi vektorskog grafikog sustava:

prikazni procesor
prikljuen kao U/I ureaj na glavni procesor interpretira grafike naredbe i proslijeuje
koordinate toaka vektorskom generatoru

prikazna privremena memorije

sadri prikaznu listu ili prikazni program

vektorski generator
pretvara digitalne koordinate u analogne vrijednosti napona za otklonski sustav

prikazni ureaj

Procesor cikliki ponavlja naredbe iz prikazne liste frekvencijom od najmanje 30 puta u

sekundi i na taj nain stvara privid mirne slike jednolikog intenziteta na fosfornom zaslonu
koji zadrava osvijetljenost u desetcima ili stotinama mikrosekundi

Glavni procesor izvodi aplikacijski program i grafiki paket koji su pohranjeni u memoriji
sustava

Grafiki paket kreira prikaznu listu i ukazuje na poetnu naredbu. Memoriji sustava
pristupaju glavni procesor i grafiki prikazni procesor (prikazna procesorska jedinica,
grafiki kontroler)

Grafiki prikazni procesor dohvaa, dekodira i izvodi naredbe iz prikazne liste. Procesor
u pravilu ima X i Y registre i broja naredbi. Naredbe su definirane kao 16-bitovne rijei

Prikazna lista ili prikazni program sadri niz grafikih naredbi (npr. za crtanje toaka,
crta, znakova). Na kraju je naredba JMP (skok) koja upuuje procesor na poetak liste

Vektorski grafiki sustavi nemaju mogunost prikaza ispunjenih povrina, manipulaciju

bitovima i tablicama, ali mogu ostvariti vee rezolucije od rasterskih sustava i prikazivati
glatke kose crte

55

Rasterski grafiki sustavi

Rasterska grafika (bitmap graphics, raster graphics) razvila se ranih 70-ih godina na
temelju jeftine televizijske tehnologije

Relativno niska cijena rasterskih prikaznih ureaja u odnosu na dotada razvijenu vektorsku
prikaznu tehnologiju uinila je raunalsku grafiku iroko dostupnom te omoguila njen nagli
razvitak

Rasterski prikazni ureaji pohranjuju primitivne oblike (kao to su crte, alfanumeriki

znakovi, ispunjene povrine) u memoriju u obliku njihovih osnovnih sastavnih slikovnih
elemenata - piksela

Cjelovita slika prikazuje se na rasteru koji predstavlja niz paralelnih horizontalnih redova
slikovnih elemenata, (ili pravokutnu matricu slikovnih elemenata) koji prekrivaju itavu
povrinu zaslona

Pri kreiranju prikaza zraka prolazi preko svih piksela uvijek istim slijedom po svim
horizontalnim redovima piksela s lijeva na desno od gornjeg do donjeg horizontalnog reda
piksela.

U dvorazinskim sustavima intenzitet zrake pri prolasku preko pojedinog piksela odreuje
njegovu svjetlou odnosno boju (jednu od dvije mogue)

U sustavima s prikazom u boji koriste se tri zrake (crvena, zelena i plava), a kombinacija
njihovih intenziteta odreuje boju piksela. Pri povratku na poetak sljedeeg reda piksela
zraka se zatamnjuje (ne izaziva vidljivu promjenu intenziteta ili boje piksela)

Osnovni pojmovi rasterske grafike

slikovni element - elementarna povrina na zaslonu ijom svjetloom (ili bojom) je
mogue upravljati (piksel, pel - picture element)
raster - niz paralelnih horizontalnih redova slikovnih elemenata, pravokutna matrica
slikovnih elemenata koja prekriva itavu povrinu zaslona
bitovna matrica (bitmap) - matrica iji elementi (1, 0) predstavljaju svjetlou (ili boju)
odgovarajuih elemenata pravokutnog rasporeda osvjetljivih toaka zaslona (slikovnih
elemenata) u dvorazinskom sustavu (informacijski kapacitet 1 bit/piksel)
matrica slikovnih elemenata (pixmap - pixel map) - matrica iji elementi predstavljaju
boju odgovarajuih elemenata pravokutnog rasporeda osvjetljivih toaka zaslona (slikovnih
elemenata) u vierazinskom sustavu (informacijski kapacitet n bit/piksel)
Da bi se ubrzao proces pretvorbe modela slike u rasterski prikaz esto se koriste posebni
namjenski procesori (raster image processor - RIP) koji imaju ulogu koprocesora ili ubrzivaa
(accelerator).
Prednosti rasterske grafike
jednostavni i jeftini otklonski sustavi (jednostavnije je realizirati otklonski sustav koji uvijek
istom putanjom prelazi sve aktivne toke zaslona nego sustav koji moe precizno upravljati
proizvoljnom putanjom zrake),
mogunost prikaza povrina ispunjenih bojom ili uzorkom (vano za 3D prikaze),
neovisnost postupka osvjeavanja o sloenosti slike
Nedostaci rasterske grafike
raunska sloenost (zbog diskretizacije slikovnih prikaza objekata),
diskretna narav slike (zbog zrnate strukture slike kose i zakrivljene crte su nazubljene ili
stepeniaste)

56

RAUNALNA GRAFIKA
Raunalna grafika se naglo razvija i iri od pojave osobnih raunala.Interaktivna grafika
poboljava sposobnost razumijevanja podataka, uoavanja trendova i vizualizacije.
Raunalna grafika se koristi u simuliranju svakodnevnih situacija (recimo prometnih zastoja) u
obliku 3D animacije u stvarnom vremenu. Slui ak za virtualne posjete muzejima i
spomenicima kulture (virtualna rekonstrukcija). Podrazumijeva interakciju izmeu korisnika i
sustava na nain da korisnik upravlja sadrajem, strukturom i pojavom objekta i njegovih
predoenih slika uporabom ulaznih ureaja (tipkovnica, mi, zaslon osjetljiv na dodir...).
Koncept interaktivne raunalne grafike podrazumijeva dvije razine: sklopovsku i
programsku (softversku).
Programska razina koncepta:
aplikacijski model
aplikacijski program
grafiki sustav
Aplikacijski model sadri:
primitivne oblike (toka, crta, viekutni likovi u 2D ili 3D, razliitih prostornih ploha u
3D...) od kojih je sastavljen model objekta.
atribute objekata (vrsta crte, boja, struktura povrine...)
odnose meu objektima i dijelovima objekata (povezivanje, spajanje...)
podatke o poloaju objekata i dijelova objekata
Aplikacijski program pretvara opis dijela modela koji treba prikazati u pozive procedura ili
naredbi grafikog sustava koji se koristi za stvaranje slikovnog prikaza u dva koraka:
pretraivanje aplikacijske baze podataka-pretvorba podataka u format prikladan za ulaz u
grafiki sustav.
Grafiki sustav posreduje izmeu aplikacijskog programa i prikaznog ureaja .
Logiki ulazni ureaji omoguavaju grafikom programeru da stvarne ulazne ureaje (mi,
palica, digitalizator...) tretira kao lokacijski logiki ureaj koji generira koordinate lokacije na
zaslonu
Osnovne vrste raunalne grafike:
Vektorska je grafika danas najraireniji nain prikaza grafike pomou.raunala,bilo da se
radi o tekstu, grafikim sueljima, modelima, nacrtima, slikama i sl. Jedini nedostatak je
nemogunost prikaza fotorealistinih slika, ponajvie zbog otrih i tehniki istih prijelaza
izmeu tonova pojedinih boja.
Rasterska grafika:Raster kao pojam pak teoretski oznaava neto to je nainjeno od vie
elemenata u nekom vidljivom dvodimenzionalnom sustavu.
U grafici je to prikaz od najmanje jednog do teoretski beskonanog broja polja na povrini
odreene veliine, a zajedno tvore mozaik sloen da ini cjelovitu sliku.
Rasterska grafika je crtanje pomou mozaika piksela pri emu svaki piksel posebno nosi
informaciju o boji koju reproducira
Ovisno o broju boja prikazanih na rasterskoj slici razlikujemo:
1 bitne bitmape
(jednobojne, monokromatske)
8 bitne bitmape
(u sivoj skali ili u paleti - 256 boja)
16 bitne bitmape
(65 536 moguih boja)
24 bitne bitmape
(True color ili 16 777 216 boja)
32 bitne bitmape
(slike u punoj CMYK boji, pri emu se svakoj od CMYK boja dodaje po 8 bita 8x4=32)

57

Formati grafikih datoteka:

Svi aplikacijski programi generiraju datoteke koje se u raunala spremaju u odgovarajuim
formatima.Iznimno mnogo mogunosti spremanja u razliitim formatima, vie nego kod bilo
kojih aplikacijskih programa.Mnogo formata proizlaze iz razliitih potreba korisnika
Postoji dva razliita tipa grafikih datoteka:
- bitmapped graphic files
- vector graphic files
O formatu ovisi: kvaliteta prikaza, uporabljivost grafike, ali i kompatibilnost sa
programima za prikaz grafike, pisaima, operativnim sustavima na raunalima,
pa ak i platformama.
Vaniji formati datoteka za pohranu rasterske grafike:
Osjetljiva na bilo kakve promjene zbog mogunosti degradacije kvalitete.Tekst pohranjen u
obliku datoteke koja je rasterskog formata nije vie nikako mogue mijenjati.
datoteke programa za obradu i izradu rasterske grafike:
.CPT - Corel PhotoPaint
.PSD - Adobe Photoshop
Formati grafikih datoteka-univerzalne datoteke:
.BMP - standardni format za rasterske slike na svim PC raunalima
.TIFF - veoma prihvaen, optimiziran za tiskarske procese
destruktivni formati:
.JPG - format koji sliku destruktira metodom kompresije
.GIF - format datoteke koji sliku prikazuje sa samo 256 boja i namijenjen je grafici
za internet
Vaniji formati datoteka za pohranu vektorske grafike-ovise o programu u kojem je
sadraj datoteke napravljen.Gotovo svi oni namijenjeni programima za obradu tekstualnih
dokumenata
TTF (true type font)
AI, .CDR, .FH, .XAR su matini formati programa za izradu i obradu vektorskih
crtea i slika
Postoje formati namijenjeni za svestraniju primjenu:
.WMF - vektorski format datoteke pogodan za prijenos vektorske grafike
.EMF - poboljani .WMF
.EPS i .PDF su veoma snaani vektorski formati koji podravaju i pohranu
rasterskih slika

58

Osnova algoritma dvo- i tro- dimenzionalne grafike-dvije vrste

algoritama:
Algoritmi sustavske razine:

Kodovi boja i obnovljivi meuspremnik

Bitovni nivo i dubina boje
Text-only modovi
Teletext
Bitmapirani modovi
Osnova algoritma dvo- i tro- dimenzionalne grafike

Aplikacijsko-ovisni algoritmi:

scan-conversion ili rasterizacija

Prikaz toke
Modovi s vie od dvije boje
Crtanje ravne linije
Osnova algoritma dvo- i tro- dimenzionalne grafike
Crtanje ispunjenih poligona
Anit-aliasing
Crtanje krugova
Krivulje
Ispunjavanje praznih oblika
Jednostavna animacija
Logike operacije bojama
Osnova algoritma dvo- i tro- dimenzionalne grafike
Ispunjavanje praznih oblika
Jednostavna animacija
Logike operacije bojama
Osnova algoritma dvo- i tro- dimenzionalne grafike

Konverzija znaka
Ukupni oblik stila skupine znakova naziva se typeface ili font
Uobiajni fontovi u uporabi su Arial, Century Schoolbook, Courier i Times New Roman
Osnova algoritma dvo- i tro- dimenzionalne grafike
Bitmap font (raster ili bitmap font):
Ovaj pristup je jednostavan i uinkovit jer su znakovi definirani u ve konvertiranoj formi
Osnova algoritma dvo- i tro- dimenzionalne grafike
Obris fonta (vektorski ili obrisni font):
linije i krivulje za definiranje obrisa pojedinog znaka
moe se koristiti za kreiranje znakova razliitih veliina, izgleda, ak i orijentacije
Osnova algoritma dvo- i tro- dimenzionalne grafike
Anti-aliasing:
problem aliasinga (neporavnatog ruba)
poravnavanje rubova (eng. anti-aliasing)
Osnova algoritma dvo- i tro- dimenzionalne grafike
Raunanje tonova sive boje u algoritmu poravnavanja ruba
Grafiki algoritmi
Crtanje linije, krunice, ...
Raunalo prevodi ravnu liniju definiranu koordinatama u niz piksela Rasterizacija
Algoritmi koji ovise o aplikacijama

59

Grafiki algoritmi - Bezier

Bezierove krivulje 1960. razvijena Bezierova krivulja u svrhu dizajna Renaultovih
automobila.Definicija je razvijena na nain da se krivulja predstavljala pomou etiri kontrolne
toke (vrhovi kocke), a smjetena je u kocki koja mijenjanjem oblika automatski mijenja i
krivulju.Rotacija, translacija i bilo kakve promjene krivulja se deavaju promjenom kontrolnih
toaka kocke,a ije promjene utjeu na promjenu krivulje.Nesimetrini oblici krivulja
jednadba polinoma
UNIFORMNA NERACIONALNA B-krivulja
Matematiki ekvivalent za takav uzak oblik je natural cubic spline C0, C1, C2 kontinuirani
kubni polinom koji interpolira (prolazi kroz) kontrilne toke.
uniformna vorovi su na krivulji rasporeeni jedan do drugoga za jednaki interval
parametra t
neracionalna koristi se za razlikovanje ovih krivulja od racionalnih kubnih polinomnih
krivulja
B oznaava basis osnovu, budui da B.spline moe predstavljati sumu polinomnih
osnovnih funkcija za razliku od prirodnih
NEUNIFORMNA NERACIONALNA B-spline krivulja
Ova se krivulja razlikuje od uniformne neracionalne B-spline krivulje u tome to parametarski
interval izmeu vorova ne mora biti jednak.Ima vie prednosti pred uniformnom B.spline
krivuljom
Bresenhamov algoritam
Radi u iteracijama mijenja se jedna od koordinata za 1 u svakoj iteraciji. Druga koordinata
se mijenja ili ne mijenja ovisno o vrijednosti oznake greke koju algoritam izraunava
Za krunice je potrebno generirati odgovarajue piksele iz informacija kao to su koordinate
sredita i radijus

Vrste grafikih programa

Slikanje i vektorsko crtanje
Dizajn oblikovanje
Poslovne prezentacije
Animacija i 3D modeliranje
Digitalizacija video zapisa i multimedijalne prezentacije
Primjena raunalne grafike
razliita podruja gospodarstva, administracije, edukacije, zabave i svakodnevnog kunog
ivota

Spremanje grafike datoteke

Pakiranje piksela
Kompresija

Pakiranje piksela:
Za svaki piksel slike je potreban jedan ili vie bitova memorije
Piksel 16 boja 4 bita za kod za svaku boju jednim bajtom iskodira se dva koda
Puno vremena
Nije kompresija u tehnikom smislu rijei
Kompresija RLE:
Run Lenght Encoding je vrlo jednostavan i efikasan nain kompresije velik uzastopni broj
piksela sadri isti kod boje, procesor zbraja koliko se kod boje ponavlja i uz taj zapis stavlja

60

kopiju koda.Jednostavno i brzo se implementira, ali mu je mana to njegova uinkovitost ovisi

o broju ponavljanja koda boje na slici. Pr.: BMP (Windows bitmap)
Huffmanova i CCITT kompresija:
CCITT Internacionalni komitet za kompresijske standarde
Metoda kompresije David Huffman
Koristi sustav rjenika
(originalni podaci se zamjenjuju onima koji zauzimaju manje memorije sinonimima iz
rjenika rjenik = lista sinonima = translacijska tablica)
LZW kompresija:
Abraham Lempel, Jacob Ziv, Terry Welch
Tehnika komprimiranja kao i kod CCITT kompresije bazirana na sustavu rjenika, ali sw
stvara, generira svoj vlastiti rjenik, prikladan za sliku koja se obrauje
LZW kompresija ne sadri samo jedan algoritam s obzirom na varijabilnost slika
GIF, PNG
LOSSY kompresija:
Podaci se gube tijekom kompresije, jer su neki podaci nepotrebni(LOSS-LESS kompresija
kojom se ne gube podaci, sam proces je reverzibilne prirode).
Standardni algoritmi za provoenje LOSSY kompresije:
JPEG-Najprikladniji algoritam za skenirane fotografije, gdje ima velik broj boja i
gdje se nalaze mnogo nijansi boja.Polazi od pretpostavke da e unutar slike
postojati znaajna koliina ponavljanja od jednog piksela prema drugom.
MPEG-Algoritam kompresije pokretne slike (digitalizirani video zapis)
Razlikuje se od JPEG algoritma iz dva razloga:
1. pokretne slike se javljaju u kombinaciji sa zvukom, te je potrebna i ta
kompresija
2. kod pokretne slike su i sasvim druge kombinacije slika (kombinacija pokretne
i nepokretne)
Fraktalna kompresija:
Matematiar Benoit Mandelbrot.Postoji set fraktala koji se ponaaju po SELF SIMILARITY
fenomenu gdje se ini da se isti uzorak ponavlja.Dovelo je do generiranja raunalnih
simulacija prirodnih objekata, ali i nastojanja generiranja fraktalne matematike podloge za
nekakav prirodni objekt.To je LOSSY kompresija, ali je degradacija slike na velikim
stupnjevima manje oita

Fraktalna grafika
Vektorski i metadatoteni formati
Vektorski formati su kompletno izmijenjene organizacije od bitmapiranih grafikih datoteka
Komponente vektorske slike se tretiraju kao odvojeni objekti, tipa krug i linija, koji se unutar
datoteke spremaju kao osnovne komponente slike.Uz njihovu matematiko specificiranje
spremaju se i ostali atributi (boja, debljina linije, vrsta uzorka).
Metadatoteka podrava spremanje u vektorskoj ili bitmapiranoj organizaciji ili kombinirati
obadvoje.Primjeri:
WPG (Word Perfect)
CGM (Computer Graphics Metafile)
The Mac Pict
WMF (Windows Metafile Formats)

61

Raster
Poluton je za nae oi siva vrijednost koja se kontinuirano javlja izmeu bijeloga i crnoga kao
zgusnutiji ili rijei uzorak otisnut crnom bojom.Tu se govori o rastriranju.
U tradicionalnom tisku to se postie pomou rasterskih folija koje su zapravo neka vrsta finih
reetaka to se postave preko fotografske slike da bi se postigla iluzija kontinuiranog prijelaza
sivog tona.Veliina, oblik i smjer rasterskih uzoraka trebaju biti takvi da ih oko ne raspoznaje,
da nastane dojam polutona, to je zapravo samo optika varka.Da bi varka bila savrena, bez
naglih prijelaza i ritmikog ponavljanja, rastriranje mora imati uzorke (toke, linije, elipse,
romboide) razliitih veliina.Cilj: simulacija sivog tona.Vrste rastera:
AM raster
Atributi AM rastera:
- gustoa linijatura, frekvencija rastera
- oblik rasterske toke
- kut rastera
Prostorna uestalost rasterskih elemenata je uvijek ISTA jedino se mijenja njihova veliina
Gustoa rastera
Predstavlja mogui broj rasterskih linija po jedinici mjere lpi; cpi
Broj lpi ne moe biti vei od rezolucije pisaa
Broj tonova koje moemo prikazati ovisi o gustoi rastera - u praksi je to: (linijatura/2)2
Najee se koriste:
85 - 120 lpi za novinski tisak
130 150 lpi za asopise
Kut rastera
Rasterske toke su pravilno i frekventno rasporeene unutar rastera i u tom redosljedu
zatvaraju nekakav kut
Koristi se kut od 45o jer ljudsko oko lake raspoznaje uzorke koji su rasporeeni horizontalno i
vertikalno od onih rasporeenih dijagonalno
Oblik rasterske toke
Prilikom odabira rasterske tokice mora se paziti:
1. oblik mora biti takav da se boja to lake zadrava u tom obliku
2. oblik se mora dobro ponaati u svim tonskim podrujima
Vrstom rast. toke postie se odreeni efekt ili kvaliteta reprodukcije
Toka najbolje zadovoljava uvjete pod 1 ali se ne ponaa najbolje u svim tonskim
vrijednostima.U visokokvalitetnim reprodukcijama koriste se dijamantni oblici.
Primjena rastera u kolor ispisu
CMYK separacija odvajanje boja
Za svaku boju moraju postojati isti atributi
Kut se mijenja za svaku boju izbjegavanje moire preklapanje tokica iz rastera svake boje
gubitak kvalitete reprodukcije
Crna 45o
Magenta 75o
Cijan - 35o
uta 15o
Moire
Tehnike razmjetaja elija-Naini postizanja polutonova:
Sluajni razmjetaj-poloaj tokica varira prema potrebi prilagoavanja sivog tona
Dithering-uzorak elije varira prema potrebi za svijetlijim i tamnijim elijama daje oekivane
linije
Ravnomjerno spacioniranje-svojevrsna simulacija tradicionalne fotografske rasterske tehnike
(pisa proizvodi grupu tokica nejednake po veliini).

62