Montane armiranobetonske konstrukcije

PREDGOTOVLJENI
STROPNI SUSTAVI
Prof. dr. sc. Darko Metrovi

 Stropne konstrukcije su oslonjene na grede preko

kojih se optereenja dalje prenose na zidove i stupove
Stropne konstrukcije unutar kompletne
konstrukcije djeluju kao dijafragme koje prenose
horizontalna optereenja od vjetra ili potresa na zidove
i stupove.
Pri dimenzioniranju na djelovanja horizontalnih
optereenja, pretpostavlja se da je stropna konstrukcija
duboka horizontalna greda, iji su leajevi potporni
zidovi i jezgre.

Glavne prednosti primjene montanih stropnih konstrukcija

u odnosu na tradicionalne naina gradnje:
jednostavna i ekonomina tvornika izrada elemenata
visoke vrstoe i trajnosti
vea preciznost izvedbe elemenata konstrukcije,
osiguranje visokog stupnja kvalitete uz bolju kontrolu proizvodnje
brza i sigurna izvedba (montaa) stropnih konstrukcija bez oplate
potrebne su minimalne koliine dodatne armature i betona
na mjestu ugradnje
relativno mala vlastita teina stropnih konstrukcija
odlina termika i zvuna izolacijska svojstva
mogunost postizanja veih raspona

Vrste stropnih konstrukcija:

Izgled i karakteristike pojedinih vrsta stropova mogu uvelike varirati
to ovisi o proizvoau.
Postoje mnogi tipovi stropnih montanih konstrukcija koji su u
prolosti bili patentirani kao proizvodi pojedinih tvornica (masovna
upotreba takvih stropova tijekom 60-tih i 70-tih godina 20. stolje a) .
Kasnije su ustupili mjesto boljim i ekonominijim sistemima .
Neki od takvih sistema su:

 Nosivi sistem kod ovakvih konstrukcija je uglavnom dosta slian.

ine ga gredice i blokovi ispune koji su nakon ugradnje armirani i
zaliveni slojem betona te tako povezani u jednu kompaktnu cjelinu.
Razlike izmeu pojedinih stropnih sistema se o ituju u razli itim
geometrijskim oblicima i dimenzijama pojedinih konstruktivnih
elemenata stropa.

Podjela montanih stropnih konstrukcija koja je uobiajena u

dananje doba:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

UPLJE PLOE
REBRASTE PLOE
MASIVNE PLOE
KOMPOZITNE STROPNE KONSTRUKCIJE
SITNOREBRASTI POLUMONTANI STROPOVI
STROPOVI OD GREDICA I BLOKOVA

Radi se o podjeli na 6 osnovnih podskupina u skladu sa glavnim

konstruktivnim osobitostima montanih elemenata i nainom izvedbe
pojedinog stropnog sistema.

GREDICE I KOMPOZITNE
BLOKOVI KONSTRUKCIJE

REBRASTE PLOE

UPLJE
PLOE
TIP KONSTRUKCIJE

upljine mogu biti izvedene razliitih oblika.

Najee su krune ili ovalne.
Visine upljina ne smiju biti vee od h-5 cm (gdje je h ukupna
visina elementa), a promjer upljina je ogranien sa h-7,5 cm.
Debljina ruba je 1,6 h, a donji rub mora biti minimalno 30 mm.

Primjeri upljina kod

upljih predgotovljenih ploa

NAJEI TIPOVI MONTANIH STROPNIH

KONSTRUKCIJA I NJIHOVE KARAKTERISTIKE
1. UPLJE PLOE

Radi se o sistemu montanih stropnih ploa kod kojih su u

strukturi poprenog presjeka ostavljeni parni otvori.
Time je smanjena vlastita teina ploe uz zadranu jednaku
krutost.
Vlastita teina uplje ploe je otprilike polovica teine pune
ploe.
S obzirom na nain armiranja ploe mogu biti nosive u jednom
ili dva smjera. Mogu biti armirane sa ili bez prednapinjanja.
Raspon ploa je do 9 m za AB uplje ploe,
odnosno do 20 m za prednapete ploe.
Uobiajene irine ploa su 1,2 m i 0,6 m, visine od 15 do 30 cm.
Inae se visine se mogu kretati i do 73 cm.

a) ARMIRANA
PLOA

b) PREDNAPETE
PLOE
(adheziono)

Izvedba upljina:
U plou se kod betoniranja umetnu cijevi (krunog eliptinog
ili pravokutnog oblika) od plastike, vodootpornog kartona i sl.
Najmanja debljina ploe kod koje je isplativo izvoditi upljine
je 24 cm.
Razmak izmeu upljina odabire se prema njihovim dimenzijama
i veliini glavnih kosih naprezanja (dimenzioniranje na
poprenu silu).
Minimalni razmak upljina je 30 mm.

uplje ploe mogue je koristiti i bez betoniranja tlane ploe

preko njih
pojedini elementi spojeni jedni s drugim preko
cijele bone povrine.
Mogunost upljih ploa da podnesu torziju odreena je vlanom
vrstoom betona.
Bone stranice ploa perforirane su utorima radi boljeg prijenosa
posminih naprezanja
relativni pomak izmeu elemenata je
sprijeen .

Pri izvedbi konstrukcije potrebno je ostaviti upljine za smjetaj

stubita, liftova i sl.
Maksimalne dimenzije takvih oslabljenja ovise o debljini ploe i
njezinoj nosivosti i uglavnom su propisane od strane
proizvoaa.
Na mjestu oslabljenja ploa se ojaava posebnim elinim
nastavcima (tzv. prihvatnice). Njima se oslabljena ploa
prihvaa i oslanja o susjedne neoslabljene ploe.
Posebni elini nastavci
za oslanjanje ploa (prihvatnice)

Dimenzije LxB ovise o debljini

ploa

Ploe na krajevima imaju utore u koje se produuje armatura iz

nosaa.
Na taj nain osigurava se kontinuitet armature i povezanost sa
nosivom gredom na koju je ploa oslonjena.
Maksimalna duljina takvih utora je 50 cm

Montaa stropnih ploa na konstrukciju:

Odizanje montanih ploa vri se posebno dizajniranim elinim
okvirom. Za lake odizanje u poprenom presjeku ploe predvien je
poseban utor.
Poeljno je da ploa kod transporta i skladitenja bude postavljena
horizontalno.
Pri transportu, odizanju i montai potrebno je osigurati ravnoteu
ploe kako ne bi dolo do njenog preokretanja.
Elementi se montiraju prosjenom brzinom
1 element svakih 10-15 minuta.
Utor za sidrenje armature iz grede u
plou na mjestu oslonca.

dizanje i montaa ploa

Mogunost primjene montanih upljih ploa:

Konzola

Detalji spojeva uplja ploa-greda:

SLOJ BETONA
KOJIM JE
ZALIVEN SPOJ

POPRENA
ARMATURA
UZDUNA
ARMATURA

AB GREDA
POPRENA ARMATURA
(sidrena u utore u ploi )

Kod izvedbe spoja potrebno je osigurati prijenos vertikalnog

optereenja iz uplje ploe u gredu.
Prijenos sila se osigurava sidrenjem armature iz grede u plou.
Spoj se moe ostvariti razliitim oblicima povezivanja armature.

VILICE U OBIKA

POPRENE
ARMATURNE IPKE

IROKA GREDA

IROKA GREDA

SAVIJANJE IPKI
ARMATURE U STRANU

SPOJ OSTVAREN VILICAMA U

OBLIKA

UZDUNE ARMATURNE
IPKE BONO POLOENE

VISOKA GREDA L OBLIKA

KONAAN IZGLED ARMATURNE IPKE

L OBLIKA

USKA GREDA

Svi se spojevi nakon armiranja zapunjavaju betonom klase

minimalno C 25.
Otvori u ploama i izmeu njih trebali bi biti dovoljne irine da
bude mogua ugradnja betona vibriranjem.
uplje ploe se oslanjanju direktno na prefabricirane grede.
Duljina oslanjanja je minimalno cca 60 mm.
Doputena naprezanja iznose 0,4fCU
u rijetkim sluajevima
jednaka su iznosu kritinih naprezanja.
U iznimnim okolnostima (kao npr. jednolika raspodjela
naprezanja) u kontaktnu plohu se stavljaju neoprenski
leajevi ili sloj cementnog morta.

2. REBRASTE PLOE

Prednosti rebrastih u odnosu na uplje ploe:

Vea nosivost
Mogunost svladavanja veih raspona nego kod upljih ploa
Vlastita teina ploa je manja nego kod upljih ploa.
Npr: ploom dvostrukog T presjeka visine 1.2 m moe se natkriti
raspon od 39.0 m.
Uobiajene su irine rebrastih ploa od 2.4 m do 3.0 m,
a visine od 40 cm do 120 cm.
Rasponi koje je mogue natkriti ovise tipu ploe.
Jednostruke T ploe stropne konstrukcije raspona do 30 m
Dvostruke T (TT) ploe
rasponi do 24 m.
Veina rebrastih ploa zahtijeva betoniranje tlane ploe s
armaturom.

Tipini oblici
rebrastih ploa

OTVORE JE
MOGUE IZVESTI
SAMO U PLOI

Kod izvedbe konstrukcije potrebno je u stropu planirano izvesti

otvore za provedbu instalacija, te smjetaj stubita, liftova i sl.
Doputene dimenzije takvih oslabljena dane su propisima i u
prospektima proizvoaa
ovise o dimenzijama i ostalim
karakteristikama pojedinog tipa ploe.

Primjeri spojeva izmeu dvije rebraste ploe:

SIDRENE IPKE
ELINI KUTNICI ILI
PLOE SA PRIVRENIM
IPKAMA ZA SIDRENJE

SPOJ SA ELINIM
KUTNICIMA
PSPOJEVI SA
ELINIM
PLOAMA I
IPKAMA ZA
SIDRENJE SA
ELINIM

IRINA ELINIH
PLOA ILI KUTNIKA
SE UZIMA IZMEU
75 cm I 100 cm

Primjeri spojeva izmeu rebrastih ploa i nosaa:

RUB BEZ SMANJENJA
VISINE PLOE

STANDARDNI REZ NA LEAJU UZ

OSTAVLJEN SLOBODNI PROSTOR
ZA PROVEDBU INSTALACIJA

GORNJA
PLOA

REBRO
ELINE VEZNE PLOE
SA SIDRIMA

15 do 20 cm
STANDARDNI IZGLED
RUBA UZ LEAJ SA
SMANJENOM VISINOM
PRESJEKA

20 do 30 cm

KOSO POSTEPENO
SMANJENJE VISINE PLOE
NA LEAJU SLOBODAN
PROSTOR ZA INSTALACIJE
NEOPRENSKI
LEAJ NA
OSLONCU

3. MASIVNE PLOE

Ovaj se tip ploa rijetko koristi zbog manjih moguih raspona i

velike vlastite teine.
Najee se izvode od laganog betona da im se smanji vlastita
teina te poboljaju termika svojstva.
Mogua je izvedba raspona duljine do 6 m.
Uobiajene su irine masivnih ploa izmeu 30 i 60 cm,
a visine izmeu 10 i 25 cm.

4. KOMPOZITNE KONSTRUKCIJE

Kompozitne (spregnute, sloene) konstrukcije se sastoje od dva

dijela: predgotovljenih elemenata i sloja betona ''in situ''.
Dodavanjem ''in situ'' betona na gornjem dijelu predgotovljenih
elemenata formira se poseban element koji se zajedno sa
predgotovljenim dijelom ponaa kao jedna cjelina.
Da bi se sloj ''in situ'' betona ponaao kompozitno sa
predgotovljenom ploom, u konstruktivnom smislu, beton
mora biti armiran.
vrstoa betona moe biti razliita:
- predgotovljeni elementi: C30/37 do C50/60
- ''in situ'' beton: C20/25 do C25/30

Prednosti primjene kompozitnih konstrukcija:

poveanje otpornosti na savijanje i posmina naprezanja

stropnih ploa
bolje povezivanje stropnih ploa i greda, ostvarujui pri tome
siguran prijenos optereenja izmeu pojedinih monta nih
elemenata te sa elemenata na grede, stupove i ostale nosive dijelove

osiguranje prijenosa tlanih i/ili posminih naprezanja izmeu

predgotovljenih elemenata, npr. izmeu zidova, izmeu zidova i
stupova, te kod temelja stupova

osiguranje stropnog membranskog djelovanja sa ili bez rebra za

ukruenje

sidrenje trajnih elinih spona u predgotovljene elemente

u svim sluajevima ''in situ'' beton okru uje predgotovljene

elemente kako bi se formirala monolitna struktura.

nenosivi zavrni sloj moe biti nanesen direktno na

predgotovljenu betonsku plou, ali treba prora unati dopu teni
progib za ukupnu debljinu ploe

konstruktivni sloj betona neophodan je kod veine monta nih

stropnih konstrukcija (npr. stropovi od rebrastih plo a i sl.)

Najpoznatiji primjer kompozitne stropne konstrukcije je

polumontani stropni sistem ''Omnia''.
Meutim, postoje i brojna rjeenja sa koritenjem upljih ili
rebrastih predgotovljenih ploa i tlanim slojem betona ugraenim
''in situ'.

Stropni sistem ''Omnia''

Strop se sastoji od montane ploe (obino napravljene na vibro
stolu), debljine min. 4 cm, armirane mreastom armaturom i
dodatnog ''in situ'' betona, debljine prema proraunu.
U ''Omnia'' ploi je obino ugraena sva potrebna armatura za
cijelu plou. Ploa je armirana mreastom armaturom i R
nosaima.
Po potrebi je mogue postaviti armaturu i okomito na ''Omnia'
plou te dobiti plou koja nosi u dva smjera (pri emu je potrebno
pripaziti na statike visine u svakom pojedinom smjeru).
Nakon polaganja ploa se zalijeva betonom.
Standardne dimenzije ''Omnia'' ploa: duina do 10 m, irina 0,30 do
2,20 m, debljina 4,5 do 5 cm.

Stropni sistem ''Omnia'' popreni presjek

h 10 cm ; 5h 75 cm

Prednosti stropnog sistema ''Omnia'':

klasina oplata nije potrebna
sigurnost na potres
krutost klasine AB ploe
brza gradnja
manja teina koja omoguuje runu montau
prethodno napravljeni otvori za dimnjake, ventilaciju i dr.
Ovaj je sistem primjenjiv za izvedbu svih vrsta stropova
(slobodno oslonjeni, upeti, neprekinuti s armaturom u jednom
smjeru, krinoarmirani), balkonskih ploa te stubi nih podesta.

''Omnia'' ploa nosiva u 2 smijera

(armirana je standardnom i
poprenom rebrastom
armaturom).
Prije nego se ''Omnia'' ploa
zalije betonom na povrinu ploe
se postavljaju instalacijski vodovi

Detalji standardne
armature kod ''Omnia''
ploe
(uzdune armaturne ipke
i R nosai)

 Pri montai stropa ploe je potrebno postaviti na montane podupore koje

podupiru konstrukciju dok se dodani nadsloj betona ne stvrdne i ne postigne
dostatnu nosivost.
Ovisno o debljini tlane ploe podupore se postavljaju na svakih 1,5 do 2 m.

Kod oslanjanja na zid (leaj)

ploa mora leati
minimalno 4 cm nad zidom, a
glavna armatura mora se
protezati minimalno 11,5 cm
izvan ruba ploe.

Armatura za povezivanje izmeu ploa

Armiranje iznad leaja:
a) zastarjeli nain
savijanja armature nad
leajem

b) postavljanje
armaturne mree u
tlanu zonu nad leajem

Transport ''Omnia'' ploe.

R nosai osiguravaju da element ne pukne pri odizanju i transportu .

5. POLUMONTANI SITNOREBRASTI STROPOVI

Sustavima polumontanih sitnorebrastih stropova, uz neznatan

gubitak na krutosti u odnosu na monolitne, ostvaruju se znatne
utede u gradivu (prvenstveno oplati) i radu.
Proraun stropa izvodi se kao i za monolitni sitnorebrasti strop
Sitnorebrasti stropovi proraunavaju se kao gredni nosai
(T presjek u polju i prvokutni na leaju) ploa preuzima tlana
naprezanja.
Ploa sitnorebrastog stropa se ne proraunava ako je 50 cm.
Najee se armira R mreom, povrine 0.1% presjeka ploe, s
nosivim smjerom okomito na rebra.
Poprena armatura (vilice) dolazi na razmaku max. 25 cm
(najee je takvog oblika da moe preuzeti i negativne momente u
ploi).
U strop dolaze jo i armaturne ipke i to jedna u rebro i jedna
izmeu rebara.

 Za kontinuirane sitnorebraste stropove ponekad je potrebno

poveati irinu rebara pri leaju, to se postie horizontalnim vutama.
Strop mora imati rebra za ukruenje kao i monolitni strop.
Sitnorebrasti stropovi raspona 3 do 6 m moraju imati jedno
popreno rebro, stropovi raspona 6 do 9 m dva, a stropovi raspona
9 do 12 m tri rebra za ukrutu
U svijetu je bilo patentirano i izvoeno itav niz ovakvih
stropova, kao npr.

sustav ''J-Perkovi''

sustav ''Isteg''

sustav ''Avramenko'
Ovi stropni sustavi nekada su imali masovnu primjenu u gradnji,
ali su u dananje vrijeme zastarjeli i uglavnom se vie ne koriste.

Stropni sustav ''J-Perkovi''

Konstrukcija:
AB rebara I-profila
S gornje strane ploa od predgotovljenih elemenata.
Meuprostor izmeu ploa bio je konstruktivno armiran i
zaliven betonom
Dodatnu ukrutu konstrukcije inila su poprena AB rebra.

Stropni sustav ''Avramenko''

Konstrukcija:
Gornja ploa betonirana ''in situ''.
Rebra trapeznog oblika (proizvodila su se pod improviziranim
uvjetima na gradilitu.
Nakon montae rebara betonirala se je ploa (uz pomo
limenih ili drvenih oplatnih elemenata)
sitnorebrasta
konstrukcija s tlanom ploom.
Podgled se obraivao runim bukanjem na trsku ili letvice
koje su bile privrene na donju stranu rebara.

Stropni sustav ''Isteg''

Jedan od najee koritenih stropnih sistema u naim krajevima.
(tijekom 60-ih i 70-ih)
Konstrukcija:
Montane AB gredice (izraene u tvornici)
i betonska ploa ''in situ''
Na gredice se postavljaju jahai od tanke ice
Na jahae se oslanja svoena limena ploa
(kao oplata za bet. plou)
Gredice moraju imati dvostruku armaturu da se ne bi slomile pri
transportu i montai.
Monolitnost se ostvaruje istodobnim betoniranjem ploe i
podvlaka
Veza leajne armature gredica provodi se pomou petlje ili
zavarivanjem nastavaka.
Gredice uz donji rub imaju ugraenu drvenu letvu na koju se
privruje trska ili letvice kao nosioci buke.

Stropni sustav ''Isteg''

6. PREDGOTOVLJENI STROPOVI OD GREDICA I BLOKOVA

(tj. STROPOVI S ISPUNAMA)

Stropovi s ispunama proizvode se po raznim sustavima, koji

ovise o proizvodnim mogunostima tvornica.
Ispune mogu biti uplja tijela (betonski ili opekarski upljikavi
blokovi), a mogu biti i puni blokovi od laganog, plino ili pjeno
betona (npr. siporexa ili ytong-a).
Stropovi s ispunama se proraunavaju ne uzimajui u obzir
sudjelovanje tijela ispune. Izuzetak su sustavi gdje je
eksperimentalno dokazano sudjelovanje ispune u nosivosti.
Ovi stropovi se, u pravilu, izvode s krutom AB ploom
betoniranom ''in situ'.
Zadatak ploe je da primi tlana naprezanja i povee nosiva rebra
u jednu cjelinu.
Ako se strop izvede bez ploe, tada se moraju izvesti gua
poprena rebra za ukrutu.

najei sustavi koji se danas upotrebljavaju su:

sustav Voljak
sustav Monta
sustav Fert
sustav Spog
sustav Phoroterm
sustav Isorast
sustav Bijeli dom
sustav Sivi dom

Stropni sustav ''Voljak'

Sustav Voljak je sustav sastavljen od adheziono prednapetih
gredica, ispune od upljih betonskih blokova i betonske ispune lijevane na licu mjesta.
''Voljak'' strop moe se primijeniti za:
meukatne i krovne ravne ploe
kose krovne ploe
pokrov konstrukcija industrijskih objekata
manje mostove i propuste
Nosive gredice sustava su adhezijski prednapete sa 6,
odnosno 4 snopa pletenih ica od hladno vuenog elika 32.5 mm.
Predloena su dva tipska stropa MK-17 i MK-20
(tip gredica T4 i T6)
kombinacije s jednom ili
udvojenim gredicama

 Rasponi do oko 6 m, korisno optereenje i do 500 kg/m2.

Glavni nedostatak: relativno velika teina gredica i betonskih ispuna.

 Odabir konstrukcije vri se na temelju traenih parametara:

raspona (Lo) i dodatnog optereenja (dodatno stalno + pokretno).
Vlastita teina konstrukcije je dana tabelarno po tipovima.
Duina gredica se odreuje tako da se rasponu Lo doda 27 cm
( 7 cm je duljina nalijeganja gredice na leaju) .
Gredice se jednostavno pile na traenu duinu.

Montaa stropa se vri na pripremljenim poduporama.

Za sve raspone potrebna je jedna podupora na sredini raspona.
Podupori je potrebno dati nadvienje od 4 mm za svaki m raspona.
Tlana ploa (debljina ploe 3 cm) se armira mreom po sredini.

Stropni sustav ''Monta''

Vrlo dobar zvuni i toplinski izolator.
Sustav je vrlo razgranat (oblik opekarske ispune i sustav
postavljanja mijenja se ovisno o proizvoau)
Konstrukciju ine nosive gredice sastavljene od armiranih opeka
izmeu kojih se betonira rebro, a iznad ploa.
Monta opeka proizvodi se visina 8, 12, 16 i 20 cm.
U ljebove opeke ulae se nosiva i montana armatura, te se oni
ispunjavaju cementnim mortom.

a) Monta 16
dimenzije 250 x 250 x 160 mm
teina 3,6 kg/kom
utroak 16 kom/m
b) Monta 12
dimenzije 250 x 250 x 120 mm
teina 3,2 kg/kom
utroak 16 kom/m
c) Monta 8
dimenzije 250 x 250 x 80 mm
teina 2,8 kg/kom
utroak 16 kom/m

Strop se proraunava kao puna armiranobetonska ploa, statike

visine d = h - 2.5 cm i kraka unutranjih sila z 7/8 d.

Stropni sustav ''Fert''

Dobar zvuni i toplinski izolator.
To je strop koji nosi u jednom smjeru (u smjeru gredica),
a sastoji se od :
predgotovljenih openih gredica armiranih uzdunom
armaturom i RAN-om (Reetkasti Armaturni Nosa)
stropne ispune od uplje opeke
(najee su visine blokova 14 ili 16 cm, a duljine 25 cm)
tlane ploe min. debljine 4,0 cm i rebara koji se zajedno
betoniraju na mjestu izvedbe stropa (''in situ)
Primjena ''Fert'' stropa moe biti za:
meukatne i krovne ravne ploe
kose krovne ploe
nadstrenice
industrijske objekte

 Gredice se proizvode u tvornici i nazivaju se Fert gredice.

Duljina im se odreuje prema potrebi projekta.
''Fert'' gredice se postavljaju na jednakim osnim razmacima od
50 cm te se u fazi izvedbe podupiru na razmaku od 150 cm.
Podupirai se skidaju nakon 14 do 28 dana kada je sloj betona
ovrsnuo i postigao dostatnu nosivost.

Armatura openih gredica ''Fert '' stropa:

Ako strop treba preuzeti optereenje od pregradnog zida

ispod pregradnog zida, a u njegovom pravcu izvode se
dvije ili tri gredice jedna do druge.

 Popreno na gredice izvodi se rebro za ukruenje koje slui za

jednoliniju raspodjelu optereenja stropa na glavna rebra koja ine
Fertgredice i naknadno betonirani dio.
Rebra za ukruenje izvode se u debljini Fert stropa, kada je
raspon stropa vei od 4,0 m.
Raspon 4 do 6 m jedno rebro za ukruenje (u sredini raspona)
Raspon vei od 6 m dva rebra za ukruenje (u treinama raspona)
Rebra za ukruenje armiraju se uzdunom armaturom 410
ili 412 mm i poprenom u obliku spona 6 mm na razmaku 25 cm.
Tlana ploa, iznad stropnih ispuna, armira se mreastom
armaturom min. Q-131 (5/15 cm) ili pojedinanim icama 6 mm
u dva meusobno okomita smjera, na razmaku od 25 cm.

Debljina stropa (ploe) ovisi o rasponu:

19 cm za raspone 2,90 m do 5,50 m;
20 cm za raspone 5,70 m do 5,90 m;
22 cm za raspone 6,10 m do 6,30 m.
Fert stropovi se oslanjaju na nosive zidove ili grede.
Na nosivim zidovima izvode se horizontalni serklai koji su
monolitno povezani sa stropnom konstrukcijom (betoniraju
istodobno), a armatura tlane ploe sidri se u serklae po cijelom
opsegu stropa.
Obino se takvi stropovi izvode kao slobodno oslonjeni na dva
leaja, a rjee kao kontinuirani nosai.
Ako se izvode kao kontinuirani nosai potrebno je gornju zonu
armirati armaturom za preuzimanje negativnog momenta savijanja,
a dio raspona lijevo i desno od srednjeg leaja izbetobnirati u
punom presjeku, na duljini 0,1 do 0,2 L, bez ugradnje stropnih
ispuna.

 Kod prorauna nosivosti zidova zgrade na horizontalne sile valja

voditi rauna o tome da polumontani stropovi optereuju samo one
zidove koji im slue kao leaj jer vertikalno naprezanje poveava
nosivost zidova na horizontalne sile.
Podupiranje ''Fert'' stropa pri montai:
Gredice treba podupirati na razmaku do 1.5 m posredno preko
podvlake.
Podupore trebaju nalijegati na vrstu i nepopustljivu podlogu, te biti
horizontalno ukruene.
Kod raspona do 5.0 m u sredini raspona gredici treba dati nadvienje
L/300, a kod raspona preko 5.0 m L/200 (L = duljina gredice).
Ako se gredica izravno oslanja na zid, duina nalijeganja openog
bloka treba iznositi najmanje 5.0 cm. Kod toga zid/gredu treba
prethodno izravnati.
Ako se gredica direktno ne oslanja na zid ili gredu, potrebno je i na
krajevima izvesti podupore.
Armatura na leaju treba biti usidrena u duini od najmanje 15 cm.

Podupiranje ''Fert'' stropa pri montai:

Izvedba monolitnog dijela stropa:

Izvedba monolitnog dijela stropa moe zapoeti nakon to struna
osoba utvrdi da su podupore ispravno izvedene.
Za izradu monolitnog dijela obino se koristi beton MB-30, koji
treba biti ispravno ugraen, nabijen i njegovan.
Prije ugradnje betona potrebno je postaviti svu potrebnu armaturu
(zavarena armaturna mrea okomito na gredice, armatura rebra
za ukrutu, te armatura konzolnih ploa i serklaa), koja treba
biti nepomina za vrijeme betoniranja.

 Okomito na pravac pruanja gredica, 1 cm ispod vrha stropa,

treba postaviti zavarene armaturne mree R-139 po itavoj povrini
stropa.
Rebro za ukrutu armirati sa po 28 u gornjoj i donjoj zoni
(vilice 6/50 cm).
Prije betoniranja podlogu treba oistiti i dobro zasititi vodom.
Otputanje podupora gredica mogue je u uobiajenim uvjetima
nakon 7 do 10 dana, odnosno kada monolitni beton postigne
najmanje 70% raunske vrstoe.

Stropni sustav ''Spog''

Strop nosi u jednom smjeru (u smjeru gredica), a sastoji se od :
predgotovljenih prednapetih openih gredica (PON) koje na
svojim krajevima imaju spone od hladno vuene glatke ice
stropne ispune od uplje opeke, visine 16 cm, a duljine 25 cm
tlane ploe debljine 6,0 cm i rebara betoniranih in situ
Gredice se proizvode u tvornici i skraeno se nazivaju POG
(Prednapete Opene Gredice).
Duljina im se odreuje prema potrebi projekta.
Postavljaju se na jednakim osnim razmacima od 60 cm.
U fazi izvedbe gredice se podupiru na razmaku od 150 cm, a
podupirai se mogu ukloniti nakon 14 do 28 dana.

Popreni presjek stropa

Uzduni presjek stropa

 Gredica (POG) se sastoji od openih kanalica koje su ispunjene

mikrobetonom sa prednapetom armaturom od hladnovuenih glatkih
ica promjera 2,5 mm, a proizvode se na stazi za adhezijsko
prenapinjanje.
U svakoj gredici, ovisno o potrebnoj nosivosti, nalazi se raziit
broj ica.
Za preuzimanje poprenih sila na krajevima svake gredice nalaze
se spone kakvoe promjera 4,2 mm.
Popreno na gredice izvodi se rebro za ukruenje koje slui za
jednoliniju raspodjelu optereenja stropa na glavna rebra koja ine
POG i naknadno betonirani dio.
Rebra za ukruenje izvode se u debljini stropa kada je raspon
stropa vei od 3,0 m. Stropovi se izvode do raspona od 6,0 m.
Rebro za ukruenje armira se uzdunom armaturom 410 i
poprenom armaturom u obliku spona promjera 8 mm na
razmaku 25 cm.

 Tlana ploa, iznad stropnih ispuna, armira se mreastom

armaturom min. Q-131 (5/15 cm) ili pojedinanim ipkama rebraste
armature promjera 8 mm u dva meusobno okomita smjera, na
razmaku od 25 cm.
Prije betoniranja tlane ploe potrebno je spone podii za 45,
kako bi one mogle preuzeti svoju funkciju u noenju poprenih sila.
Spone se radi transporta dostavljaju polegnute.
Za vezu stropne konstrukcije i horizontalnih serklaa predvia
se vezna armatura po obodu stropa koja se sidri u strop i serkla.
Najmanja koliina rebraste armature je 18 mm po svakoj
gredici.
Duljina dijela ipke koji zadire u betonsku plou iznosi
najmanje 80 cm.
Zatitni sloj betona iznad vezne armature mora biti 2 cm.
Gredice je kod montae potrebno podupirati i to tako da one prije
betoniranja tlane ploe u polovici raspona imaju nadvienje
iznosa L/300.

Nadvienje za betoniranje tlane ploe

Podupiranje gredica
za vrijeme montae stropa

Podaci o gredicama stropnog sistema ''Spog'':

Stropni sustav ''Phoroterm''

Osnovni podaci:
osni razmak gredica je 60 cm
debljina tlane ploe je 6 cm
za armaturu tlane ploe koriste se armaturne mree ili
rebrasta armatura

Stropni sustav ''Isorast''

Specifinost ovog stropnog sistema je da blokovi ispune lee na
elinim nosaima umjesto na armiranim openim gredicama.
Strop je vrlo lagan: tijelo za ispunu teko je 1,2 kg, a elini
nosa stropa teak je 9,5 kg.
Popreni
presjek

Na temelju dosadanjih primjera moemo uoiti da postoji

univerzalno pravilo za zvedbu stropnih sustava od
gredica i blokova.
Stropni sustav kao polumontana stropna konstrukcija izvodi
se na sljedei nain:
Izmeu predgotovljenih i prednapetih nosivih gredica postavljaju
se openi uloci, a zatim se na licu mjesta betonira tlana ploa i
ispunjava se meuprostor izmeu openih uloaka kako bi se
oblikovala rebra stropa.

Sistem ''Bijeli Strop'' (Krov)

Patentirano u Hrvatskoj br. P970336A autor: Prof. dr. Ante Mihanovi

''Bijeli strop'' je rotiljna lakobetonska ploa debljine 15 cm i te in e 130

kg/m2. To je suhomontani stropni sustav pogodan za izvedbu
meukatnih, krovnih, stubinih i inih kontrukcija.
Izvoenje zapoinje postavljanjem gredica (na razmaku 65 cm ili
manjeto se postie piljenjem blokova) i jednim redom Ytong blokova
na svakom kraju.
Gredice su nadviene, a po potrebi se mogu dodatno
nadvisitipodupiranjem.
Podupiranje se obavezno izvodi na rasponima veim od 3.0 m.
Potom se postavljaju 4-6 lakobetonskih blokova, irina bloka 25 cm, a
zatim popreno rebro iju oplatu s donje strane ine le ajnice.
Popreno rebro se armira sa 28 RA na licu mjesta, po jedna ipka u
gornju i donju zonu.
Nakon postavljanja vijenaca, pristupa se monolitizaciji sitnozrnatim
betonom u gredice i poprena rebra u koliini od 10 l/m 2.
Sitnozrnati beton ini tucanik (promjer zrna 0-4 mm), cement i
voda.

 Nakon 4 ili vie sati gornja povrina konstrukcije prelije se rijetkim

tankoslojnim mortom sastavljenim od 50% Ytong morta i 50% cementa.
Dovoljno je zaravnavanje metlom.
Tankoslojni mort se ne smije polijevati.
Dvadeset etiri sata nakon postavljanja morta mogu se uklonit i
potpore.
Isti je postupak kod izrade krovnih ploa.
Sigurnosti radi tankoslojni mort se moe djelomice ili u cijelosti
ponoviti.
Kod krovova se na suhi tankoslojni mort postavlja hidroizolacija
(elastina) koja nije parna brana, potom slijedi jednostruko ili
dvostruko letvanje.
Izmeu letava se zavisno o klimatskoj zoni postavlja polistiren debljine
2 cm ili vie.
Uvrivanje letava vri se elinim avlima u beton gredica i popr.
rebara i/ili pocinanim avlima u Ytong blokove i/ili tiplovanim vijcima.

 Za posebne sluajeve izvoenja stubita, otvora, spajanja gredica u

dva smjera, jako optereene ploe ili plo e velikih raspona te upotrebu
povienog bijelog stropa potrebno je najprije konzultirati proizvoa e
konstrukcije.
Proizvoa isporuuje gredice, leajnice, blokove i tankoslojni mort.
Obrada konstrukcije s donje strane moe se izvriti: gletom za poro
betone u dva sloja ili impregnacijom, a potom bilo kojom bukom.
Mjesto dodira sa zidovima potrebno je prethodno zatiti rabic
mreicom.

BETON ZA
MONOLITIZACIJU

LAKOBETONSKI
BLOKOVI ISPUNE

TANKOSLOJNI
YTONG MORT
(3 mm)

POPRENO
REBRO NAD
LEAJNICOM

LEAJNICA
ARMATURNE IPKE
POPRENOG REBRA
UZDUNA
GREDICA

a)

Mogunost koritenja stropnog

sistema za izgradnju stepenita

b)

Izvedba sljemena krovita

Dimenzioniranje ''Bijelog stropa'' je praktiki isto kao i Fert stropa.

U donjoj tablici prikazano je ukupno slomno - ra unsko
optereenje koje moe nositi stropna konstrukcija kada je
primijenjen statiki sustav slobodno poloene grede.
Udvojene gredice mogu prenijeti dvostruko vee optereenje.

Stropni sustav ''Sivi Strop''

Patentirano u Hrvatskoj br. P990191A, autor: Prof. dr. Ante Mihanovi

''Sivi strop'' je armirano betonska plo a debljine 15 cm sa

upljinama, rotiljnog tipa nosivosti.
Izvoenje zapoinje postavljanjem gredica (na razmaku 68 ili 20 cm)
i jednim redom blokova na svakom kraju.
Gredice su nadviene, a po potrebi se mogu dodatno nadvisiti
podupiranjem, koje se izvodi na rasponima veim od 3.0 m.
Potom se postavlja jedna po jedna kadica (donji dio bloka) te na nju
poklopnica (gornji dio bloka).
Poprena rebra se izvode na razmaku cjelobrojnih blokova 4-6, irina
bloka je 25 cm.
Oplatu poprenih rebara s donje strane ine leajnice,
a bono dvije bonice.
Popreno rebro se armira sa 28 ili 210 RA na licu mjesta,
po jedna ipka u gornju i donju zonu.
Nakon postavljanja vijenaca, pristupa se monolitizaciji sitnozrnim
betonom u gredice i poprena rebra.

 Spojevi blokova (i po elji povrina bloka) preliju se cementnim

mlijekom uz dodatak kamene praine.
Dovoljno je zaravnanje metlom.

I dimenzioniranje Sivog stropa je praktiki isto kao i ''Fert'' tj. ''Bijelog

stropa''.
U donjoj tablici prikazano je ukupno slomno - ra unsko optere enje
koje moe nositi stropna konstrukcija ''Sivog stropa'' kada je sustava
slobodno poloene grede.

Montaa ''Sivog stropa''

Izgled gotove
konstrukcije

MODULACIJA GRADNJE PREDGOTOVLJENIH STROPNIH

KONSTRUKCIJA
Pri dizajniranju i gradnji predgotovljenih konstrukcija modulacija je
vrlo vaan ekonomski faktor.
Pravilo modulacije je osnovnu (unaprijed definiranu) dimenziju
elemenata pomnoiti cijelim brojem M (2, 3, 4, ...) kako bi se dobili
elementi razliitih dimenzija. Takoer se nastoji i osnovne dimenzije
dijelova objekta prilagoditi prema pravilu modulacije osnovnim
dimenzijama elemenata.
Kod stropnih ploa osnovna dimenzija je 300 mm. Prema tome,
najee koritene dimenzije (irine) ploa su 600mm, 1200mm i
2400mm, te se u skladu s tim dimenzijama odabiru i osnovne tlocrtne
dimenzije neke etae objekta.
(duina stropa = irina jednog elementa broj elemenata koji je
potrebno ugraditi )

Primjena pravila modulacije kod projektiranja:

Standardizacija oblika i dimenzija dijelova graevine koji e biti

izvedeni koritenjem predgotovljenih elemenata (npr. stropne
konstrukcije) omoguiti e efikasniju, bru i jeftiniju gradnju.
Projektantima modulacija omoguava veu slobodu u projektiranju
predgotovljenih konstrukcija,
A proizvoaima da, uz iru ponudu tipova stropnih ploa, osiguraju
kontinuitet i ekonominost proizvodnje.
Modulacija ne znai nuno i ogranienje arhitektima u dizajniranju
predgotovljenih konstrukcija.
I uz primjenu pravila modulacije mogue izvesti dosta raznolika i
originalna arhitektonsko-konstruktivna rjeenja objekata.

Razliita rjeenja izvedena pravilom modulacije:

Dijelovi stropa gdje nije mogue montirati neki predgotovljeni

element ( npr. premali prostor netipinog oblika)
armiraju se i betoniraju na licu mjesta.

PRORAUN PREDGOTOVLJENIH STROPNIH

KONSTRUKCIJA
Kao to je ve ranije navedeno, proraun predgotovljenih stropnih
konstrukcija vri se prema uvrijeenim pravilima za dimenzioniranje
pojedinih AB monolitnih konstruktivnih elemenata.
Isto vrijedi i za stropne sisteme s prednapetim gredicama koji se
dimenzioniraju sukladno naelima koja vrijede za armiranobetonske i
prednapete konstrukcije.
Tako se ploasti elementi ( npr. masivne i uplje ploe, te
polumontani stropni sistem ''Omnia'') dimenzioniraju u skladu s
pravilima za dimenzioniranje AB monolitnih ploa.
U ovu kategoriju spada i stropni sustav ''Monta''.
Dimenzioniranje stropnih sistema koji sadre rebra
(npr. polumontani sitnorebrasti stropovi i rebra kod rebrastih plo a)
vri se prema pravilima za dimenzioniranje grednih nosa a
(T-presjek u polju i pravokutni na leaju) pri emu plo a preuzima
tlana naprezanja.

 Dakle, proraun sitnorebrastog polumonta nog stropa izvodi se

isto kao i za monolitni sitnorebrasti strop, tj. strop se prora unava za
optereenje vlastitom teinom gredica i ploe kao AB greda na dva
leaja.
Ploa sitnorebrastog stropa se ne proraunava ako je 50 cm.

Primjer dimenzioniranja armature ''Fert'' stropa

Proraun polumontane stropne konstrukcije provodi se po
naelima koja vrijede za armiranobetonske konstrukcije.
Ovdje navodi se pojednostavljeni postupak dimenzioniranja
presjeka takvog stropa naprezanog momentom savijanja.
Armaturu u gredicama odreujemo prema sljedeem izrazu:
gdje je:
MSd proraunski moment savijanja
hf debljina armiranobetonske tlane ploe
fyd proraunska granica poputanja elika
za armiranje

Proraunsko tlano naprezanje u ploi d, ne smije biti vee od

0,85fcd, gdje je fcd proraunska tlana vrstoa betona:
gdje je: beff = 100 cm proraunska irina
tlane ploe za dvije gredice

Maksimalna doputena armatura u dvije gredice dobije se prema

jednom od danih izraza:

gdje je: bw = 20 cm, najmanja zbrojena irina dvaju rebara, jer se proraun
provodi za jedan metar irine stropa (beff = 100 cm)

Mjerodavna je manja maksimalna armatura dobivena po ova dva izraza.

Odabrana armatura u Fert stropu treba biti ve a od minimalne

armature koja iznosi:
gdje je:

fck,cube tlana vrstoa

betonske kocke

Osim dimenzioniranja na moment savijanaja, u stati kim

proraunima Fert stropova provodi se jo i kontrola
nosivosti na poprene sile te proraun veliine progiba.
Prema Eurokodu 2 progib stropne konstrukcije za kratkotrajno i
dugotrajno optereenje ne smije biti vei od L/250 (L je raspon
stropa). Nakon izvedbe pregradnog zida dodatni progib ne smije
biti vei od L/500.
Nepovoljan uinak progiba moe se ublaiti nadvienjem stropova
koje ne smije prekoraiti veliinu L/250.

Uobiajeno je da se odabir elemenata od kojih e se izvesti

stropni sistem vri prema podacima danim od strane proizvoaa.
Tako su za sve stropne sisteme dani podaci o:
- nosivosti pojedinih tipova elemenata
- doputenim maksimalnim rasponima konstrukcije
- doputenim dimenzijama oslabljenja i otvora
(kod montanih ploa).
Takoer za pojedine sisteme postoje i dijagrami nosivosti iz kojih
se na temelju podataka o rasponu i optereenju moe odabrati tip
elemenata za neku vrstu stropa
(npr. kod ''Fert '' stropa na taj se nain koritenjem dijagrama
mogu odabrati tip i armatura predgotovljenih openih gredica).

Primjer prorauna ''Fert'' stropa

Prvi korak je proraun mjerodavnog optereenja:

Drugi korak je odreivanje svijetlih raspona:

Za pokrivanje konstrukcije potrebna su nam 3 tipa gredica

iji su svijetli rasponi:
L1 = 2,6 m
L2 = 3,5 m
L3 = 5,0 m

Trei korak prorauna:

Na temelju podataka iz tablice odabire se tip gredice prema podacima
o eksploatacijskom optereenju q i svijetlom rasponu L o.

Za raspon L1=2,6 m odabran je tip gredice G1 nosivosti 7,16 kN/m2

Za raspon L2=3,5 m odabran je tip gredice G3 nosivosti 7,01 kN/m2
Za raspon L3=5,0 m odabran je tip gredice G8 nosivosti 6,80 kN/m2

etvrti korak je propisivanje potrebnih gredica za svako polje: