OPIS KOLEGIJA (Preddiplomski Studij)

OPIS KOLEGIJA (preddiplomski studij)
Naziv kolegija
Kod
FFLAB101
kolegija
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
Preddiplomski sveuilini studij
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
6
1.
po
30+30+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(A)
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
lucianaboban@gmail.com
Asistent
Jelena Ostoji, asist.
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
jelenaostojich@gmail.com
Poznavanje pravila klasinog i tradicionalnog izgovora i naglaska.
Ciljevi kolegija:
Poznavanje i praktina primjena osnova fonologije i dijela morfologije
latinskog jezika koji se odnosi na imenice, pridjeve, zamjenice i
brojeve. Sposobnost prevoenja jednostavnih latinskih tekstova.
Student e moi:
Ishodi uenja
- pravilno izgovarati sluei se klasinim i tradicionalnim latinskim
(ope i specifine
izgovorom,
kompetencije):
- razlikovati osnovne gramatike kategorije (imenice, pridjevi,
zamjenice i brojevi),
- primjenjivati gramatika pravila latinskog jezika u obostranom
prevoenju,
- koristiti se lingvistikom terminologijom,
- analizirati osnovne sintagmatske odnose reenica i reeninih
dijelova,
- opisivati odreene dogaaje sluei se osnovnim usvojenim
vokabularom,
- detaljno analizirati promjenjivost rijei i morfologiju.
Latinska morfologija. Gramatike kategorije. Izgovor. Glasovi i
Sadraj
silabusa/izvedbenog glasovne promjene. Vrste rijei promjenjive i nepromjenjive. Osnove
i nastavci. Deklinacija imenica, pridjeva, zamjenica. Brojevi. Prezent
plana (ukratko):
glagola. Utvrivanje i proirivanje znanja o morfologiji imenica
(tvorba i deklinacija), pridjeva (tvorba, deklinacija i komparacija),
zamjenica (tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) te brojeva
(tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) u latinskom jeziku
klasinog perioda, usporedo s radom na odabranim, manje zahtjevnim
tekstovima Cezara i Livija (uvjebavanje prijevodnih strategija te
gramatika analiza teksta s posebnim naglaskom na gore spomenute
gramatike segmente). Uvjebavanje izgovora i naglaska prema
Latinski jezik 1
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
pravilima o naglasku u latinskom jeziku klasinog razdoblja, kao i

upoznavanje s pravilima tzv. tradicionalnog izgovora.
seminari
Predavanja
vjebe
samostalni
zadatci
terenska
Ostalo
nastava
- Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Pisati tjedne zadae.
- Pisati kolokvije.
- Polagati pismeni ispit.
- Polagati usmeni ispit.
Praenje i
pohaanje
aktivnosti
u seminarski rad praktini rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
Esej
usmeni ispit
pismeni ispit
kontinuirana
(oznaiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
konzultacije
mentorski rad
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanost tijekom 60
2
Max 10%
nastave
Samostalni zadatci i
45
1.5
Max 20%
tjedne zadae
Kolokviji i priprema
45
1.5
Max 40%
za kontinuiranu
provjeru znanja
Zavrni pismeni ispit 45*
1.5*
Max 40%*
Zavrni usmeni ispit
30
1
Max 30%
Dodatna pojanjenja:
*Student moe pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na zavrnom
pismenom ispitu.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadae studenata.
Usmeni dio ispita podrazumijeva sadraj pismenog dijela ispita (praktina primjena znanja iz
gramatike) te opirnije poznavanje teorije i gramatikih pravila.
Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadae ocjenjuju se na sljedei nain:
manje od 50% rijeenih zadaa = 0% ocjene
Kolokviji (ili zavrni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedei nain:

manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
Zavrni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GORTAN, V., GORSKI, O., PAU, P., Elementa Latina, kolska
knjiga, Zagreb, 1995. (str. 5.-13., 90.-120.)
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAU, P., Latinska gramatika, XII.
izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 15.-76.)
- KNEZOVI, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, kolska knjiga, 2001.,
(str. 3.-69.)
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dopunska
- Cezar, De bello Gallico,
literatura:
>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html<<
- Livije, Ab Urbe condita,
>>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html<<
Redovito pohaanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
Dodatne
vjebama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohaanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati. Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.
PRILOG: Kalendar nastave

TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Izgovor i naglasak
I.
Kratki opis: Tumaenje tradicionalnog i klasinog izgovora, pravila
naglaavanja.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naslov: Prva deklinacija i prva konjugacija
II.
Kratki opis: Nastavci prve deklinacije, nastavci za prezent akt. prve
konjugacije.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
gramatika
Naslov: Druga deklinacija i druga konjugacija
Kratki opis: Nastavci druge deklinacije, nastavci za prezent akt. druge
konjugacije.
gramatika
Naslov: Pridjevi prve i druge deklinacije
Kratki opis: Deklinacija i zavretci pridjeva prve i druge deklinacije.
gramatika
Naslov: Suglasnike osnove tree deklinacije i trea konjugacija
Kratki opis: Nastavci tree deklinacije suglasnikih osnova, nastavci za prezent
a. tree konjugacije.
gramatika
Naslov: Osnove na i i etvrta konjugacija
Kratki opis: Nastavci osnova na i tree deklinacije, nastavci za prezent akt.
etvrte konjugacije.
gramatika
Naslov: Pridjevi tree deklinacije
Kratki opis: Deklinacija i zavretci pridjeva tree deklinacije.
gramatika
Naslov: etvrta deklinacija
Kratki opis: Nastavci etvrte deklinacije.
gramatika
Naslov: Peta deklinacija
Kratki opis: Nastavci pete deklinacije.
gramatika
Naslov: Komparacija pridjeva
Kratki opis: Nastavci za tvorbu komparativa i superlativa pridjeva.
gramatika
Naslov: Prilozi
Kratki opis: Tvorba i komparacija priloga.
gramatika
Naslov: Osobna zamjenica i osobna povratna zamjenica
Kratki opis: Deklinacija i upotreba osobnih i osobne povratne zamjenice.
gramatika
Naslov: Posvojne zamjenice, povratno-posvojna zamjenica, pokazne zamjenice
Kratki opis: Deklinacija i upotreba posvojnih, povratno-posvojne i pokaznih
zamjenica.
gramatika
XIV.
XV.
Naslov: Odnosne zamjenice i zamjeniki pridjevi

Kratki opis: Deklinacija i upotreba odnosnih zamjenica i zamjenikih pridjeva.
gramatika
Naslov: Brojevi
Kratki opis: Vrste brojeva, deklinacija i upotreba brojeva.
gramatika
Naziv kolegija
Kod
FFLAB102
kolegija
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
3
1.
po
15+0+15
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(A)
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
Asistent
prema rasporedu
Upoznavanje osnovnih injenica i uzusa u struci, razvijanje osjeaja za
Ciljevi kolegija:
granice sa srodnim strukama, usvajanje strune terminologije.
Poznavanje specifinosti rimskog podrijetla, rimskog ustava, dravnog
ureenja, obiaja, vjerovanja, mjernih jedinica te svakodnevice.
Poznavanje i primjena latinskih poslovica - selektirano prema strukama
(filozofija, medicina, pravo, ope).
Student e moi:
Ishodi uenja
- prepoznavati osnovne injenice vezane za predmet koji studira
(ope i specifine
(povijest, srodne discipline, struna terminologija),
kompetencije):
- definirati i analizirati sve specifinosti kulture Rimljana,
- definirati cursus honorum,
- argumentirati utjecaj rimske kulture na razvoj europske kulture
openito,
- vrednovati jezinu i kulturnu batinu rimskog naroda,
- opisivati osnovne karakteristike rimske civilizacije,
- razlikovati konkretne graevine na Forumu.
Povijest struke, srodne discipline, ue discipline latinskog jezika,
Sadraj
silabusa/izvedbenog indoeuropski jezici, kultura Rimljana. Magistrature. Rimski bogovi.
Vojska.
plana (ukratko):
Uvod u studij latinskog jezika 1
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
Studentske obveze Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)
predavanja
vjebe
seminari
samostalni
zadatci
terenska
ostalo
nastava
- Napisati seminarski rad i izloiti ga.
praktini rad
pohaanje
aktivnosti
u seminarski
nastave
nastavi
rad
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
provjera znanja
konzultacije
mentorski rad

OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanosti
30
1
Max 10%
tijekom nastave
Seminarski rad
30
1
Max 30%
(pismeni i usmeni)
Zavrni pismeni ispit 30
1
Max 60%
Dodatna pojanjenja:
Aktivno sudjelovanje studenta na predavanjima potaknuto je pravovremenom podjelom tema
seminarskih radova i termina za izlaganje seminarskog rada.
Seminarski rad student pie pod metorstvom nositelja kolegija, a izlae pred asistentom i
ostalim studentima.
Uspjeno napisan i obranjen seminarski rad uvjet je za izlazak na zavrni pismeni ispit.
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoeni vei nedostatci na sadrajnom planu.
9% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene vee gramatike i pravopisne
pogreke.
12% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene manje gramatike i pravopisne
pogreke.
15% = Rad je iscrpan, gramatiki i pravopisno toan.
Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
3% = Rad je proitan.
6% = Rad je djelomino proitan i nepripremljen.
9% = Rad nije proitan, ali su uoeni vei nedostatci u usmenom izlaganju.
12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoene manje pravogovorne pogreke.
15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - MUSI, August, Nacrt grkih i rimskih starina, Kr. Hrv.-Slav.-Dal.
Zemaljska vlada, Zagreb, 1900. (Dio o rimskim starinama: str. 105.186.)
- REPEL, Milivoj, Rimske starine, Kr. Hrv.-Slav.-Dal. Zemaljska
vlada, Zagreb, 1900. (203. str.)
- HORNBLOWER, Simon; SPAWFORTH, Antony i EIDINOW,
Dopunska
Esther (ur.), The Oxford Classical Dictionary, 4th edition, Oxford
literatura:
University Press, Oxford, 2012.
- IRMSCHER, J., Praktische Einfurung in das Studium der
Altertumswissenschaften, Deutscher Verlag der Wissenschaften,
Berlin, 1954.
- KROLL, W., Geschichte der klassichen Philologie, Berlin und
Leipzig, W. de Gruyter et co., Berlin, 1919.
Redovito pohaanje predavanja, sudjelovanje u raspravama, pisanje i
Dodatne
izlaganje seminarskog rada, studiranje zadane literature te polaganje
informacije o
ispita. Pohaanje nastave te pisanje i obrana seminarskog rada su
kolegiju
obvezni. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.
Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Podrijetlo rimskog naroda
I.
Kratki opis: Podjela i karakteristike italskih plemena. Mjesto u indoeuropskoj
skupini naroda.
Literatura:
- REPEL, M., Rimske starine, MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina
Naslov: Povijest rimskog ustava
II.
Kratki opis: Pregled povijesti rimskog ustava: kraljevstvo, republika, carstvo.
Literatura:
Naslov: Struktura rimskog ustava
III.
Kratki opis: Podjela graana na stalee s opisom njihovih prava i dunosti.
Literatura:
Naslov: Narodne skuptine
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratki opis: Podjela, karakteristike i znaenje pojedinih narodnih skuptina.

Literatura:
Naslov: Senat
Kratki opis: Karakteristike, znaenje i ovlasti senata kroz rimsku povijest.
Literatura:
Naslov: Magistratura
Kratki opis: Pojam, znaenje i podjela magistratura prema razliitim
kriterijima.
Literatura:
Naslov: Redovite magistrature
Kratki opis: Karakteristike konzula, pretora, cenzora, pukih tribuna, edila i
kvestora.
Literatura:
Naslov: Izvanredne magistrature
Kratki opis: Karakteristike diktatora, interrexa, gradskog prefekta.
Literatura:
Naslov: Uprava Italije i provincija
Kratki opis: Karakteristike i znaajke gradskih opina i provincija.
Literatura:
Naslov: Sudstvo i financije
Kratki opis: Povijesni razvoj i struktura sustava sudstva i rimskih financija.
Literatura:
- REPEL, M.: Rimske starine, MUSI, A.: Nacrt grkih i rimskih starina
Naslov: Ratne starine
Kratki opis: Sastav vojske, vojne reforme, vojni inovi, oruje i oprema, naini
borbe.
Literatura:
Naslov: Privatne starine
Kratki opis: Opis rimske kue, rimska odjea, sklapanje braka, svakodnevica,
pokopi.
Literatura:
Naslov: Novci, mjere i dioba vremena
Kratki opis: Sustav rimskih mjera za koliinu i vrijeme. Opis rimskog
kalendara.
Literatura:
Naslov: Vjerske starine
Kratki opis: Rimski bogovi. Sveeniki redovi. Bogosluni obredi.
Literatura:
Naslov: Robovi
Kratki opis: Poloaj rimskih robova. Ustanci robova. Gladijatorske igre.

Literatura:
Naziv kolegija
Osnove grkog jezika 1
Kod
FFLAB103
kolegija
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
3
1.
po
15+15+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(B1)
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti i Arheologije
odravanja
rasporedu
nastave:
dr. sc. Josip Grubea, doc.
prema rasporedu
josip.grubesa@gmail.com
Asistent
Poznavanje alfabeta. Poznavanje i praktina primjena osnova
Ciljevi kolegija:
starogrke gramatike i sposobnost sluenja rjenikom grkog jezika i
prevoenja jednostavnih grkih tekstova.
Student e moi:
Ishodi uenja
- definirati osnovnu gramatiku strukturu grkog jezika,
(ope i specifine
- sluiti se alfabetom,
kompetencije):
- analizirati deklinacijski sustav grkog jezika (imenice i pridjevi prvi
dio),
- usporediti karakteristike i univerzalije grkog i latinskog gramatikog
sustava,
- nastaviti samostalno uenje grkog jezika.
Starogrka morfologija. Gramatike kategorije. Izgovor. Glasovi i
Sadraj
i nastavci. Deklinacija imenica. Prezent aktivni, pasivni i medijalni.
plana (ukratko):
seminari
Nain izvoenja
predavanja
vjebe
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
tiskom)
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
Napomene:
Kolegij je prilagoen poetnicima, bez ikakvog predznanja iz grkog
jezika te se inzistira na temeljitom usvajanju gradiva, a ne iskljuivo na
koliini prijeenog gradiva. Time se student osposobljuje za daljnje
samostalno uenje grkog jezika, prema svojim sklonostima,
mogunostima i potrebama.

Praenje i
pohaanje
aktivnosti
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
pismeni ispit
esej
usmeni ispit
kontinuirana
(oznaiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanosti
30
1
Max 10%
tijekom nastave
Samostani zadatci,
30
1
Max 20%
tjedne zadae i
priprema za
predavanja
Zavrni usmeni ispit
30
1
Max 70%
Dodatna pojanjenja:
Zavrni ispit je predvien samo kao usmeni, zbog specifinosti kolegija te potrebe da student
pokae svoje znanje izgovora i naglaska grkog jezika, pored znanja iz gramatike predviene
kolegijem.
Potie se samostalni rad studenata te prevoenje lakih tekstova.
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - MUSI, August, Gramatika grkoga jezika, kolska knjiga, Zagreb,
1961. (str. 1.-45.)
- SABADO, D., SIRONI, M., ZMAJLOVI, Z., Grka vjebenica,
kolska knjiga, Zagreb, 1988. (str. 3.-9., 71.-81.)
Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dopunska
literatura:
Dodatne
informacije o
kolegiju
opravdati.
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Grki jezik i njegova narjeja
I.
Kratki opis: Podjela i karakteristike grkih narjeja.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica;
Gramatika grkoga jezika
Naslov: Grki alfabet
II.
Kratki opis: Karakteristike alfabeta. Izgovor. Pismo. Glasovni znaci.
Literatura:
SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica;
Naslov: Naglasni sustav - 1. dio
III.
Kratki opis: Nazivi i podjela naglasaka u grkom jeziku.
Literatura:
Naslov: Naglasni sustav - 2. dio
IV.
Kratki opis: Karakteristike i pravila naglaavanja u grkom jeziku.
Literatura:
SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka vjebenica;
Naslov: Prezent akt.
V.
Kratki opis: Nastavci za prezent akt.
Literatura:
Naslov: A-deklinacija - 1. dio
VI.
Kratki opis: Imenice enskog roda na purum.
Literatura:
VII.
Kratki opis: Imenice enskog roda na .
MUSI,
MUSI,
MUSI,
MUSI,
MUSI,
MUSI,
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Literatura:
Kratki opis: Imenice enskog roda na purum i impurum.
Literatura:
Kratki opis: Imenice mukog roda na .
Literatura:
Kratki opis: Imenice mukog roda na .
Literatura:
Naslov: Stegnuta A-deklinacija
Kratki opis: Nastavci stegnute a-deklinacije.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI,
Grka vjebenica;
Naslov: O-deklinacija - 1. dio
Kratki opis: Nastavci imenica mukog roda O-deklinacije.
Literatura:
Kratki opis: Nastavci imenica enskog roda O-deklinacije.
Literatura:
Kratki opis: Nastavci imenica srednjeg roda O-deklinacije.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI,
Grka vjebenica;
Naslov: Pridjevi A i O-deklinacije
Kratki opis: Nastavci i dekliniranje pridjeva A i O-deklinacije.
Literatura:
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
Filozofija jezika
Preddiplomski studij
Kod
kolegija
Godina
studija
MUSI,
MUSI,
MUSI,
MUSI,
MUSI,
MUSI,
MUSI,
MUSI,
MUSI,
FFFIB519
III.
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
izborni Preduvjeti: (B1)

studenti Filozofije i Latinskog
jezika i rimske knjievnosti
Pristup kolegiju:
Semestar
1./5.
Broj sati
po
semestru
(p+s+v)
Usporedni uvjeti:
30+0+0
Vrijeme
prema
odravanja
rasporedu
nastave:
dr. sc. Ivica Musi, izv. prof.
prema rasporedu
ivica.music@gmail.com 036/355-424
Upoznati poglede na ustroj i funkcije jezika iz triju perspektiva
Ciljevi kolegija:
znanstvene (strukturalna i generativna lingvistika), analitike i
refleksivne ili spekulativne.
Razumijevanje razlika i srodnosti navedenih pristupa te povezanost
Ishodi uenja
znanstvenih pristupa s estetikom problematikom, ukorijenjenost
(ope i specifine
analitikog pristupa u logikoj problematici te mogue premoivanje
kompetencije):
analitikog i refleksivno-spekulativnog pristupa u hermeneutici.
- Rijei i znaenja kod Platona i Aristotela.
Sadraj
silabusa/izvedbenog - Strukturalna teorija jezika F. De Saussure i sljedbenici.
- Koritenje strukturalnog pristupa jeziku u razliitim antropolokim
plana (ukratko):
teorijama.
- Generativno-transformacijska teorija jezika N.A. Chomskog razvoj,
polemika s behavioristikom teorijom i humanistika kritika amerike
politike.
- G. Frege problemi zasnivanja matematike i njihovi filozofijski
refleksi.
- L. Wittgenstein radikalizacija i kritika Fregeove i Russellove
batine.
- J.L. Austin, J.R.Searle, H.P. Grice i teorija govornih ina.
- Grananje analitikih pristupa jeziku (Quine, Kripke, Dummett,
Davidson).
- Spekulativni (refleksivni) pogledi na jezik a) Gramatika Port
Royala, Leibniz, b) J.G. Hamann, J.G. Herder i W. Von Humboldt.
- Nietzsche, Jaspers i Cassirer o jeziku.
- Ameriki 'humboldtovci' i teorija jezine relativnosti.
- Heideggerovo transcendentalno miljenje jezika.
vjebe
seminari
Nain izvoenja
predavanja
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
tiskom)
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
Studentske obveze
- Usmeni ispit.
Praenje i
pohaanje
aktivnosti
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
(oznaiti masnim
provjera znanja
tiskom)
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Pohaanje i aktivno
30
1
Max 20%
sudjelovanje na
nastavi
Samostalni zadatci
15
0,5
Max 20%
Zavrni ispit (usmeni) 45
1.5
Min 60%
Dodatna pojanjenja:
Prisutnost na predavanju bodovat e se na sljedei nain
Zavrni ispit (usmeni) se ocjenjuje ovako:
Obvezna literatura: - MARTINICH, A. P. (ed.), The Philosophy of Language, Oxford
University Press, New York, 1996, str. 85.-292.
- OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), Mostar, 2011., str. 1.-117.
- AUSTIN, J. L., How to Do Things with Words, Oxford University
Dopunska
Press, Oxford, 1962.
literatura:
- CASSIRER, E., Prilozi filozofiji jezika, Matica hrvatska, Zagreb,
2000.
- OMSKI, N. A., Gramatika i um, Nolit, Beograd, 1972.
- DAVIDSON, D., Istraivanja o istini i interpretaciji, Demetra,
Zagreb, 2000.
- DE SAUSSURE, F., Teaj ope lingvistike, Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, Zagreb, 2000.
- DEVITT, M. i STERELNY, K., Jezik i stvarnost, Matica hrvatska,
Zagreb, 2002.
- ECO, U., Semiotics and the Philosophy of Language, Indiana
University Press, Bloomington, 1986.
- FREGE, G., Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995.
- GADAMER, H. G., itanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.
- HALE, B. i WRIGHT, C. (ur.), A Companion to the Philosophy of
Language, Blackwell Publishers, Oxford, 1999.
- HEIDEGGER, M., Kraj filozofije i zadaa miljenja, Naprijed,
Zagreb, 1996.
- HERDER, J. G., Rasprava o podrijetlu jezika, Demetra, Zagreb,
2005.
- KRIPKE, S., Imenovanje i nunost, Kruzak, Zagreb, 1997.
Dodatne
informacije o
kolegiju
- LAKOFF, G., i JOHNSON, M., Metaphors we live by, University of

Chicago Press, Chicago, 2003.
- MACAN, I., Wittgensteinova teorija znaenja, Hrvatsko filozofsko
drutvo, Zagreb, 1996.
- MIEVI, N., Filozofija jezika, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.
- QUINE, W. V. O., Rije i predmet, Kruzak, Zagreb, 1999.
- VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku, Dnevnik, Novi
Sad, 1988.
- VUKOVI, A., Dimenzija sluanja u Bitku i vremenu Martina
Heideggera, Hrvatsko filozofsko drutvo, Zagreb, 1993.
- WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraivanja, Nakladni zavod
Globus, Zagreb, 1998.
- WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus, Veselin
Maslea, Sarajevo,1987.

TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Uvodno razmatranje
I.
Kratki opis: to zapravo znai jezini obrat ('linguistic turn')?
Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta)
Naslov: Platon o imenima
II.
Kratki opis: Dvojbe glede konvencionnalnih i prirodnih crta jezika.
Naslov: Od imena prema znaku
III.
Kratki opis: Aristotel, stoici i Augustin otvaraju sustavna pitanja jezinih
elemenata.
Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), ECO, U., Semiotics and the
Philosophy of Language
Naslov: Jezikoslovna znanost i filozofija jezika
IV.
Kratki opis: Strukturalna lingvistika vaan je izvor za filozofsku antropologiju.
Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), DE SAUSSUSRE, F., Teaj
ope lingvistike
Naslov: Generativna lingvistika i pitanja uma
V.
Kratki opis: N. A. Chomsky otvorio je brojna pitanja svojim poimanjem naravi
jezika.
Literatura: OLJI, A., Filozofija jezika (skripta), OMSKI, N. A, Gramatika
i um
Naslov: Problemi utemeljenja matematike - izazov filozofiji jezika
VI.
Kratki opis: G. Frege je iz matematike logike organski uao u filozofiju
jezika.
Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language; FREGE, G.
Osnove aritmetike i drugi spisi
Naslov: Rana filozofija Wittgensteina
VII.
Kratki opis: Wittgenstein pod utjcajem Fregea i Russella razvija svoju
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
monosemiku filozofiju.
Literatura: WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus
Naslov: Wittgeinsteinova kasnija filozofija jezika
Kratki opis: Jezik se sagledava u okviru ivotnih oblika.
Literatura: WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraivanja; MARTINICH,
A.P. (ur.), The Philosophy of Language
Naslov: Govorni ini - govorne radnje
Kratki opis: J. L. Austin odupire se svoenju jezine stvarnosti na znanstvene
iskaze.
Literatura: AUSTIN, J.L., How to Do things with Words; MARTINICH, A.P.
(ur.), The Philosophy of Language
Naslov: Intencija i konvencija u govornim radnjama
Kratki opis: J. R. Searle i H. P. Grice ukazuju na sustavne aspekte govornih
radnji.
Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language
Naslov: Znaenje i istina
Kratki opis: Na tragu Fregeovih pitanja, pitanje istine ima iznimno znaajnu
ulogu.
Literatura: HALE, B., WRIGHT, C., A Companion to the Philosophy of
Language
Naslov: Jezik i komunikacija
Kratki opis: W. Von Humboldt stvorio je dragocjenu vezu izmeu znanosti i
filozofije jezika.
Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; OLJI, A.,
Filozofija jezika (skripta)
Naslov: Jezik i izraz
Kratki opis: Osoba, narod i ovjeanstvo u filozofiji jezika W. Von
Humboldta.
Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; OLJI, A.,
Filozofija jezika (skripta)
Naslov: Jezik i politika
Kratki opis: ifre i maske politikoga govora.
Naslov: Metaforinost u jeziku
Kratki opis: Metaforinost je bitno obiljeje jezika, osobito religijskoga
govora.
Literatura: LAKOFF, G. & JOHNSON, M., Metaphors we live by;
MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Kod
kolegija
Godina
studija
Semestar
Broj sati
2
1.
po
semestru
(p+s+v)
izborni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
Uvod u latinsku filologiju
FFLAB104
I.
15+0+15
Pristup kolegiju:
(B2)
studenti preddiplomskog studija
FF-a
Vrijeme
prema
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
Asistent
prema rasporedu
Kolegij daje uvid u klasinu, a time i latinsku filologiju, definirajui je
Ciljevi kolegija:
kao humanistiku disciplinu koja na osnovi pisanih tekstova prouava
najrazliitije vidove rimskog (a djelomino i grkog) svijeta u antici.
Studenti se najprije upoznaju s osnovnim lingvistikim, povijesnim i
knjievno-teorijskim pojmovima, a zatim se razliiti aspekti rimske
civilizacije (jezik, umjetnost, knjievnost, filozofija, povijest, itd.)
obrauju na sauvanim (preteno knjievnim) tekstovima. anrovski
pristup tekstovima omoguava pregledni uvid u osnovne autore i djela
s kojima e se student tijekom studija susretati, a jednako tako ga
upoznaje i s razliitim disciplinama na kojima se filologija temelji.
Student e se upoznati s razliitim anrovima antikog, prvenstveno
Ishodi uenja
rimskog svijeta.
(ope i specifine
Nakon polaganja ispita student e:
kompetencije):
- znati ime se bavi filologija kao i koje su specifinosti latinske
filologije,
- moi prepoznati osnovne knjievne anrove prema formi i sadraju i
nabrojati njihove osnovne karakteristike,
- nabrojati glavne predstavnike knjievnih anrova i njihova djela,
- smjestiti autore u drutveno-povijesni kontekst.
Klasifikacija knjievnosti. Specifinosti latinske filologije. anrovska
Sadraj
silabusa/izvedbenog podjela.
plana (ukratko):
seminari
Nain izvoenja
predavanja
vjebe
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
tiskom)
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
Studentske obveze - Polagati pismeni ispit.
seminarski rad praktini rad
Praenje i
pohaanje
aktivnosti u
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
(oznaiti masnim
provjera znanja
tiskom)
OBVEZE
STUDENTA
Angairanosti
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
30
10%
tijekom nastave
15
0.5
20%
tjedne zadae
Zavrni ispit
15
0.5
70%
Dodatna pojanjenja:
od 51% do 60% = do 14%ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - VRATOVI, V., Rimska knjievnost u: Povijest svjetske
knjievnosti 2 (ur. V. Vratovi), Zagreb, 1977. (str. 189.-312.)
- materijali podijeljeni na satovima kolegija
- BITI, Vladimir, Pojmovnik suvremene knjievne teorije i kulturne
Dopunska
teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice)
literatura:
- Helenizam i rimska republika (3. knjiga), Biblioteka Povijest
Jutarnjeg lista, Zagreb, 2007. (pregled povijesti nastanka Rima i
Rimske Republike ili bilo koji drugi povijesni pregled za to razdoblje)
- Leksikon antikih autora (ur. D. kiljan), Matica hrvatska, Zagreb,
1996. (odabrani autori)
- Leksikon antikih termina (ur. D. kiljan), Antibarbarus, Zagreb,
2003. (odabrani termini)
- MATASOVI, Ranko, Kratka poredbenopovijesna gramatika
latinskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
- MUSI, August, Nacrt grkih i rimskih starina (reprint), Ex libris,
Zagreb, 2002.
- Rimsko Carstvo (4. knjiga), Biblioteka Povijest Jutarnjeg lista,
Zagreb, 2007. (pregled povijesti Rimskog Carstva ili bilo koji drugi
povijesni pregled za to razdoblje)
Dodatne
informacije o
kolegiju
- SOLAR, Milivoj, Teorija knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

- ZAMAROVSKY, Vojtech, Bogovi i junaci antikih mitova,
ArTresor, Zagreb, 2004. (ili bilo koji drugi mitoloki prirunik)
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga
je i pohaanje nastave u konanici vano u zbroju bodova.

TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: to je filologija? Znaenje latinskog jezika.
I.
Kratki opis: Specifinosti latinske filologije.
Literatura: Leksikon antikih termina; SOLAR, Teorija knjievnosti
Naslov: Izvori za prouavanje povijesti latinskog jezika
II.
Kratki opis: Zato i kako prouavamo povijest latinskog jezika?
Literatura: MUSI, Nacrt grkih i rimskih starina
Naslov: Usporedna kronologija povijest i knjievnost
III.
Kratki opis: Od osnutka Rima do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Literatura: Leksikon antikih pisaca
Naslov: Klasifikacija knjievnosti problemi
IV.
Kratki opis: Zadatci i naela, pojam knjievne vrste, problem terminologije i
knjievnih rodova.
Literatura: SOLAR, Teorija knjievnosti
Naslov: Citati i anrovi
V.
Kratki opis: Literarna topografija.
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost
Naslov: Poetci epike
VI.
Kratki opis: Mitoloka epika / Ovidije / Mitologija.
Naslov: Osnovne karakteristike epa i epskog pjesnitva
VII.
Kratki opis: Vergilije/ Augustovo doba Pax Augusta.
Naslov: Razvoj tragedije i komedije
VIII.
Kratki opis: Rimsko kazalite / Plaut i Terencije.
Naslov: Rimska lirika
IX.
Kratki opis: Terminologija i predstavnici.
Naslov: Antiki roman
X.
Kratki opis: Petronije i Apulej / Osobine jezika.
Naslov: Retorika
XI.
Kratki opis: Ciceron / Cursus honorum.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Rimska historiografija

Kratki opis: Predstavnici
Naslov: Marcijal i epigram
Kratki opis: Fenomen kominog i smijenog.
Naslov: Treba li nam jo filologija?
Kratki opis: Svrhovitost filologije
Naslov: Ponavljanje
Kratki opis: Priprema za zavrni ispit
Naziv kolegija
Kod
FFLAB105
kolegija
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
2
Semestar
1.
Broj sati
30+0+0
boda:
po
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni Preduvjeti: Usporedni uvjeti: (B2)
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti i Povijesti
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
Asistent
Upoznati studente s osnovnim pojmovima grke kulture od mikenskog
Ciljevi kolegija:
do helenistikog razdoblja. Cilj je osvijestiti grko nasljee i naglasiti
koliko su Grci pridonijeli europskoj kulturi.
Nakon poloenog kolegija studenti e moi:
Ishodi uenja
- iznijeti pregled grke povijesti,
(ope i specifine
- iznijeti pregled grke filozofije,
kompetencije):
- iznijeti pregled grke knjievnosti,
- analizirati grke elemente u rimskoj kulturi, a osobito u knjievnosti,
religiji, umjetnosti i filozofiji,
- usporeivati ivot Rimljana i Grka,
- razlikovati reference na grku kulturu i grke autore kojih u rimskoj
knjievnosti ima u izobilju,
- opisati ostatke grke kulture naene na podruju Hrvatske, gdje se
isprepliu s rimskim.
Kolegij obuhvaa razdoblja grke povijesti, zemljopisni sadraj Grke,
Sadraj
silabusa/izvedbenog glavne odlike mikenske kulture. Studenti se upoznaju s grkim stilom
Grka kultura i civilizacija
plana (ukratko):
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
odijevanja, uvjetima ivota jednog Grka, s grkom religijom, grkim

bogovima i svetkovinama. Pregled grke filozofije. Posebna pozornost
dat e se pregledu grke knjievnosti od Homera do helenistikog
doba, obrazovanju u antikoj Grkoj te pregledu znanosti, umjetnosti,
ekonomije i kolonizacije.
vjebe
seminari
predavanja
samostalni
zadatci
konzultacije
mentorski rad
terenska
nastava
ostalo
Napomene:
Praenje i
pohaanje
aktivnosti
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
(oznaiti masnim
provjera znanja
tiskom)
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanost
u 30
1
Max 10%
nastavi
15
0.5
Max 20%
priprema za
predavanje
Zavrni ispit
15
0.5
Min 70%
Samostalni zadatci i priprema za predavanje ocjenjuju se na sljedei nain:
manje od 50% rijeenih zadataka = 0% ocjene

A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:- - KALIN, Boris, Povijest filozofije, kolska knjiga, Zagreb, 1996. (str.
76.-111.)
- - LISIAR, Petar, Grci i Rimljani, kolska knjiga, Zagreb, 1971. (str.
58.-87., 135.-144., 188.-199.)
- - MUSI, August, Nacrt grkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb,
2002. (dio o Grkoj, str. 60.-95.)
- - EPI, Milan, Pregled grke knjievnosti - od najstarijeg vremena
do konca drugog stoljea poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.Dalm. zemaljske vlade, Zagreb, 1908. (87 str.)
- - LESKY, Albi, Povijest grke knjievnosti, Golden marketing, Zagreb
Dopunska
2001. (poglavlja o Tukididu: 449.-456., Kalimahu, Teokritu i
literatura:
Apoloniju: 685.-719.)
- - BOARDMAN, J., GRIFFIN J., MURRAY, O., The Oxford History of
Greece & the Hellenistic World, Oxford University Press, Oxford,
New York, 1988.
- - DURANDO, Furio, Drevna Grka, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999.
- - FLACELIRE, Robert, Grka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb.
1979.
- - FRIEDEL, Egon, Povijest grke kulture, Antibarbarus, Zagreb, 2001.
- JURI, Ante, Grka: od mitova do antikih spomenika, Andromeda,
Rijeka, 2001. (obavezna poglavlja: Zemljopisni prikaz Grke: 11.20.; od Egejske kulture do Rimskog razdoblja, 24.-51.; Povijest,
54.-66.; Drama, 121.-126.; Kreta i Mikena, 139.-152., 172.-204.;
Atena, 219.-242., 252.-267., 276.-311.; Delfi, 324.-358.;
Epidaur, 372.-387.; Korint, 397.-413.; Olimpija, 424.-453.;
Sparta i Sounion, 468.-483.)
- - SIRONI, Milivoj, Rasprave o helenskoj knjievnosti, Matica
hrvatska, Zagreb, 1995.
- - STRUVE, V.V., KALISTOV, D. P., Stara Grka, Veselin Maslea,
Sarajevo, 1969.
Pohaanje nastave:
Dodatne
Pohaanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
informacije o
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, potrebno je
kolegiju
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohaanje nastave u konanici vano u zbroju
bodova.
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Izvori neolitsko i rano bronano doba
I.
Kratki opis: Razdoblja grke povijesti, njezin zemljopisni poloaj, glavni centri.
Literatura: LISIAR, Grci i Rimljani
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Egeida u drugom tisuljeu

Kratki opis: Kreta u doba minojskih palaa, Helada, dorska seoba i razmjetaj
Grka.
Naslov: Razvitak drutva u grkom polisu
Kratki opis: to odreuje polis i razlike izmeu polisa
Naslov: Grko-perzijski ratovi i peloponeski ratovi
Kratki opis: Kratki prikaz grko-perzijskih i peloponeskih ratova
Naslov: Makedonija
Kratki opis: Filip II. Aleksandar Veliki. Helenistike drave i kultura.
Naslov: Grka mitologija
Kratki opis: Nabraja se 12 glavnih boanstava s njihovim obiljejima
Literatura: MUSI, Nacrt grkih i rimskih starina
Naslov: Kozmoloko razdoblje grke filozofije
Kratki opis: Miletska, pitagorejska, elejska kola. Heraklit. Atomisti.
Literatura: KALIN, Povijest filozofije
Naslov: Antropoloko razdoblje grke filozofije
Kratki opis: Sofisti. Sokrat. Kirenska i kinika kola.
Naslov: Ontoloko razdoblje grke filozofije
Kratki opis: Platon i Aristotel.
Naslov: Demosten
Kratki opis: Demostenov ivot.
Literatura: EPI, Pregled grke knjievnosti
Naslov: Prva perioda grke knjievnosti
Kratki opis: Grki jezik i poetci epskog i lirskog pjesnitva.
Literatura: LESKY, Povijest grke knjievnosti, EPI, Pregled grke
knjievnosti
Naslov: Druga perioda grke knjievnosti - epsko pjesnitvo
Kratki opis: Heroiki ep - Ilijada i Odiseja. Homer. Religiozno-didaktiki ep.
knjievnosti
Naslov: Druga perioda grke knjievnosti - lirsko pjesnitvo
Kratki opis: Elegija. Jampska poezija. Popijevka. Korska lirika. Ditiramb.
knjievnosti
Naslov: Trea perioda grke knjievnosti
Kratki opis: Trajanje i ope karakteristike. Razvitak tragedije. Komedija. Proza.
knjievnosti
Naslov: etvrta perioda grke knjievnosti
Kratki opis: Ope karakteristike i dioba. Aleksandrijsko doba. Rimsko doba.
knjievnosti
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Kod
kolegija
Engleski jezik 1
FFZA
B101
I.

2
Status kolegija:
Semestar
Godina
studija
1.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
Usporedni uvjeti:
15+15+0
izborni Preduvjeti: (D)

Pristup kolegiju:
studenti 1. godine nastavnikih
Vrijeme
prema
studija koji ne studiraju Engleski odravanja
rasporedu
jezik i knjievnost
nastave:
dr.sc. Ivona etka ili, doc.
prema rasporedu
ivonasetka@yahoo.com
Asistent
Ciljevi
navedenog
kolegija su:
Ciljevi kolegija:
- osposobiti studente za samostalno praenje i razumijevanje pisanog i
govornog engleskog jezika,
- pouiti studente pravilnom koritenju gramatikih konstrukcija
engleskog jezika,
- potaknuti studente na samostalno istraivanje i obogaivanje rjenika
itanjem i prevoenjem razliitih vrsta tekstova na engleskom i
hrvatskom jeziku vezanim za struku.
Nakon odsluanog kolegija, studenti e moi/znati:
Ishodi uenja
- prepoznati i pravilno koristiti odreene gramatike konstrukcije
(ope i specifine
engleskog jezika,
kompetencije):
- samostalno itati i prevoditi razliite strune tekstove na engleskom
jeziku,
- pisati razne vrste pisanih zadataka (poslovna i privatna pisma, zamolba,
zahtjev, prijava na natjeaj, prijava na posao, itd),
- obogatiti rjenik itanjem i prevoenjem razliitih vrsta tekstova.
Gramatike vjebe u kombinaciji s vjebama itanja i prevoenja
Sadraj
silabusa/izvedbenog tekstova izvan struke kao i strunih tekstova. Predavanja se kombiniraju s
komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno sudjelovanje
plana (ukratko):
u raspravama i grupnom radu. Koritenje audio/video/web-materijala.
predavanja
seminari
Nain izvoenja
vjebe
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
tiskom)
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
Napomene:
Studentske obveze
Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

Napisati seminarski rad i izloiti ga.
Pisati domae zadae.
- Pisati kolokvije.
- Pisati test.
pohaanje
aktivnosti
u seminarski
nastave
nastavi
rad
usmeni ispit
kontinuirana
pismeni ispit
provjera znanja
praktini rad
Praenje i
ocjenjivanje
studenta
esej
(oznaiti masnim
tiskom)
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanost u
30
1
20%
nastavi, aktivnost i
priprema za
predavanja
Kolokviji (2) ili
30
1
80%
zavrni pismeni ispit
Dodatna pojanjenja:
Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u
nastavi. Za ovu komponentu studenti e dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju
osvojenih bodova.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedei nain (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene)
Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 6.-67.)
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 8.-61.)
Dopunska
literatura:
Pohaanje nastave:
Dodatne
Studenti moraju pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom
informacije o
procesu. Toleriraju se 3 izostanka.
kolegiju

TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Simple present tense, text: An identity card o fan English language
I.
Kratki opis: Obino sadanje vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Present continuous tense, Simple present tense vs. Present continuous
II.
tense
Kratki opis: Sadanje trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta.
and Workbook
Naslov: Simple past tense, text: Povratak u kolske klupe
III.
Kratki opis: Prolo zavreno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta
and Workbook
Naslov: Past continuous tense, Simple past tense vs. Past continuous tense
IV.
Kratki opis: Prolo trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta
and Workbook
Naslov: Present perfect tense; text: Tea
V.
Kratki opis: Perfekt sadanji, tvorba, uporaba, prijevod teksta
and Workbook
Naslov: Present perfect continuous tense, Present perfect tense vs. Present
VI.
perfect continuous tense, Simple past tense vs. Present perfect tense
Kratki opis: Perfekt sadanji, Perfekt sadanji trajni, tvorba, uporaba,
usporedba
and Workbook
Naslov: Past perfect tense; text: Britanski i ameriki engleski
VII.
Kratki opis: Pluskvamperfekt, tvorba, uporaba, prijevod teksta
and Workbook
Naslov: Past perfect continuous tense; Past perfect tense vs. Past perfect
VIII.
continuous tense; Simple past tense vs. Past perfect tense
Kratki opis: Pluskvam perfekt, Pluskvamperfeklt trajni, tvorba, uporaba,
usporedba
and Workbook
Naslov: Simple future tense; Going to future form; Simple present tense and
IX.
Present continuous tense for the future; text: Bristol
Kratki opis: Obino budue vrijeme, Going to oblik, Obino sdanje vrijeme i
''Sadanje trajno vrijeme'' za budunost, tvorba, uporaba, usporedba, prijevod
teksta
and Workbook
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Prvi kolokvij

Kratki opis: Provjera znanja
and Workbook
Naslov: Future continuous tense; Future perfect tense; text: Thanksgiving day
Kratki opis: Budue trajno vrijeme, Budue zavreno vrijeme, tvorba, uporaba,
usporedba, prijevod teksta
and Workbook
Naslov: Conditional sentences: zero type, first type; writing exercise: formal
vs. Informal letter
Kratki opis: Pogodbene reenice: Nulti & Prvi tip, vjebe pisanja: formalno i
neformalno pismo
and Workbook
Naslov: Conditional sentences: second type, third type; writing exercise: a
description
Kratki opis: Pogodbene reenice: Drugi i Trei tip, vjeba pisanja: Opisivanje
and Workbook
Naslov: Making questions: Yes/No questions; Wh-questions
Kratki opis: Postavljanje pitanja: Da/Ne pitanja, Pitanja sa WH-rijeima
and Workbook
Naslov: Revision: Tenses, conditional sentences, questions
Kratki opis: Ponavljanje: gl.vremena, pogodbene reenice, pitanja
and Workbook
Njemaki jezik 1
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Pristup kolegiju:
Semestar
1.
Kod
kolegija
Godina
studija
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
student
ima
predznanje
izborni
njemakog
Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(D)
jezika na
razini
A1/A2
ZEROJ-a
studenti 1. semestra
Vrijeme
dvopredmetnih studija koji imaju
odravanja
predznanje njemakog jezika, a ne nastave:
FFZAB102
I.
0+30+0
nema ih
prema
rasporedu
studiraju Njemaki jezik i

knjievnost
dr. sc. Senka Marini, izv. prof.
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: senka.marincic@tel.net.ba
Asistent
Magdalena Ramljak, v.asist.
prema rasporedu
ramljakm@gmail.com
Cilj kolegija je produbljivanje znanja steenog u dosadanjem
obrazovanju s naglaskom na sve etiri jezine vjetine: itanje, pisanje,
Ciljevi kolegija:
prianje i sluanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i
interpretaciju tekstova koji se bave temama iz njihove svakodnevice,
ali i tekstovima koji obrauju tematiku njihovog studija.
Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini A2/B1 prema
Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se
Ishodi uenja
studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u zemljama
(ope i specifine
njemakog govornog podruja, kako bi mogli razumjeti i razmijeniti
kompetencije):
informacije o poznatim i uobiajenim stvarima (o sebi, obitelji, studiju,
hobiju, poslu i sl.).
Spoznaje o nainu ivota i kulturnim prilikama u zemljama njemakog
govornog podruja.
Ponavljanje i dodatno uvjebavanje osnovnih gramatikih struktura u
njemakom jeziku; ponavljanje osnovnog (ve usvojenog) vokabulara;
Sadraj
silabusa/izvedbenog razvijanje komunikacijskih vjetina (predstavljanje, pozdravljanje,
telefonski razgovor, small talk i sl.); upoznavanje s osnovnim
plana (ukratko):
podatcima o zemljama njemakog govornog podruja (poloaj, ustroj
drave, povijest) kao i poloaj unutar Europske unije. Razvijanje
pismene kompetencije u njemakom jeziku (pisanje eseja na zadanu
temu, pisanje kraih komentara, priopenja i sl.).
samostalni
predavanja
seminari
vjebe
Nain izvoenja
zadatci
nastave
terenska
(oznaiti masnim
mentorski rad
ostalo
konzultacije
nastava
tiskom)
Sudjelovanje u nastavi, koje ukljuuje nazonost, aktivnost i izradu
domaih uradaka, ini 10% cjelokupnog ispita.
Studentske obveze
Uspjeh se u svim segmentima izraava postotcima.
Student ne moe dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvri jednu od
navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja zavrnom ispitu.
Nastavnik zadrava pravo osloboditi odreene studente pismenog ili
eventualno usmenog dijela ispita.
Praenje i
pohaanje
aktivnosti u
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
kontinuirana
(oznaiti masnim
esej
usmeni ispit
pismeni ispit
provjera
tiskom)
znanja
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
Sudjelovanje
na 30
1
Min 10%
nastavi
Kolokviji i priprema 15
0,5
Max 40%
za kontinuiranu
provjeru znanja
ILI*
Zavrni pismeni ispit
Zavrni usmeni ispit
15
0,5
Min 50%
Dodatna pojanjenja:
Da bi se pristupilo zavrnom ispitu studenti su prethodno duni (tijekom nastave) ostvariti
minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra piu se dva kolokvija. U konanu
ocjenu ulaze rezultati kolokvija, zavrnog ispita, i angairanost tijekom nastave.
*U ovom primjeru kolokviji su alternativa zavrnom pismenom ispitu, tako da u konaan
zbroj ulaze ili kolokviji ili zavrni pismeni ispit, a ne oboje.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedei nain:
Zavrni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain
A = 90 100% 5 (izvrstan)
B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar)
C = 70 79,9% 3 (dobar)
D = 60 69,9% 2 (dovoljan)
E = 50 59,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GAIDOSCH, U., MLLER, C., Zur Orientierung. Ismaning: Hueber
Verlag, 2010.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschftskommunikation, Screiben
und Telefonieren. Ismaning: Max Hueber Verlag, 2003.
- KUHNE, Berthold, Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
bungen. Mnchen: Iudicium Verlag, 2003. (odabrani tekstovi)
- Struni materijali i aktualni tekstovi iz njemakih tiskovina i s
interneta.
- DREYER-SCHMITT, Lehr-und bungsbuch der deutschen
Dopunska
literatura:
Dodatne
informacije o
kolegiju
Grammatik, Mnchen: Hueber Verlag, 2007.

- JAKI HURM, Hrvatsko-njemaki rjenik, kolska knjiga,
Zagreb, 2004.
- JAKI HURM, Njemako-hrvatski rjenik, kolska knjiga, Zagreb,
2004.

TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Upoznavanje s programom kolegija. Mali kviz o Njemakoj, Austriji i
I.
vicarskoj.
Kratki opis: Upoznavanje s metodama uenja stranog jezika. Utvrivanje
studentskih obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izraavanje
miljenja i iskustava na njemakom jeziku. Ponavljanje osnova njemake
gramatike.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.
Naslov: Upoznavanje i predstavljanje sebe i drugih. Intervju.
II.
Kratki opis: Analiza teksta i razgovor u skupinama. Razumijevanje i voenje
razgovora. Predstavljanje sebe i drugih osoba. Dijalozi iz svakodnevice.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.
Naslov: Moj dan i moj radni tjedan
III.
Kratki opis: Razumijevanje i voenje razgovora. Predstavljanje sebe i drugih
osoba. Dijalozi iz svakodnevice.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
Naslov: 1. zadaa (15 minuta); Gradovi i pokrajine Njemake
IV.
Kratki opis: Njemaka: povijest, geografija, politiki sustav, dravni simboli.
Naslov: Gradovi i pokrajine Austrije i vicarske
V.
Kratki opis: Austrija i vicarska: povijest, geografija, politiki sustav, dravni
simboli.
Naslov: ovjek i drutvo
VI.
Kratki opis: ovjek i drutvo. Izraavanje elja, davanje savjeta, prihvaanje i
odbijanje prijedloga.
Naslov: 2. zadaa (15 minuta); itanje i razgovor na zadanu temu
VII.
Kratki opis: Pismena zadaa iz do sada obraenog gradiva.
Naslov: Poslovna komunikacija
VIII.
Kratki opis: Osnove i pravila poslovnog komuniciranja. Vokabular vezan za
pisane i elektronske medije, usmenu i pismenu komunikaciju.
Naslov: Moj grad i drava
IX.
Kratki opis: Predstavljanje svoga grada i znamenitosti jednog grada i drave.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naziv kolegija
Naslov: 3. zadaa (25 minuta); Europska unija

Kratki opis: Osnovni podatci vezani za Europsku uniju.
Naslov: Umjetnost zemalja njemakog govornog podruja
Kratki opis: Vanije osobe iz povijesti umjetnosti zemalja njemakog
govornog podruja.
Naslov: Rad na tekstu, pismeno izraavanje
Kratki opis: Razumijevanje itanja i pismeno izraavanje na razini A2/B1.
Naslov: Razumijevanje sluanja i usmeno izraavanje
Kratki opis: Razumijevanje sluanja i usmeno izraavanje na razini A2/B1.
Naslov: 4. zadaa (20 minuta): Ljudi u Njemakoj (Austriji i vicarskoj)
Kratki opis: Zemlja s puno lica, specijaliteti, obitelj, kolstvo.
Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit
Kratki opis: Ponavljanje do sada usvojenih znanja; predispit.
Kod
FFLAB206
kolegija
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati po
boda:
6
2.
semestru
30+30+0
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti: poloen Usporedni
(A)
kolegij uvjeti:
Latinski
jezik 1
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i
Vrijeme
prema rasporedu
rimske knjievnosti
odravanja
nastave:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: lucianaboban@gmail.com
Asistent
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona jelenaostojich@gmail.com
Temeljito poznavanje glagolskog sustava latinskog jezika.
Ciljevi kolegija:
Osposobljavanje studenata za samostalnije snalaenje na latinskom
tekstu. Poveanje kapaciteta i kvalitete prevoenja s latinskog na
hrvatski jezik. Stvaranje temelja za sloenije analize sintaktikih i
stilskih struktura na viim godinama studija.
Student e moi:
Ishodi uenja
- napraviti morfoloku analizu rijei,
(ope i specifine
- analizirati i pojasniti konjugacijski sustav latinskog jezika,
kompetencije):
Latinski jezik 2
- prepoznati, tvoriti i koristiti glagolske oblike (vremena, naine,

imena),
- samostalno prevoditi laki tekst na latinskom jeziku,
- definirati verba anomala,
- usporediti glagolska imena hrvatskog i latinskog jezika.
Utvrivanje i proirivanje znanja o morfologiji glagola (tvorba
Sadraj
silabusa/izvedbenog glagolskih oblika, upotreba vremena i naina, osobitosti glagolskih
imena) u latinskom jeziku klasinog perioda, usporedno s radom na
plana (ukratko):
odabranim, manje zahtjevnim tekstovima Cezara i Livija (uvjebavanje
prijevodnih strategija te gramatika analiza teksta s posebnim
naglaskom na gore spomenute gramatike segmente).
seminari
Nain izvoenja
predavanja
vjebe
samostalni zadatci
nastave
(oznaiti masnim
mentorski rad terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- Pisati kolokvije.
praktini rad
Praenje i
pohaanje
aktivnosti u seminarski
rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
pismeni ispit kontinuirana esej
(oznaiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
OBVEZE
SATI
UDIO U ECTS- UDIO U OCJENI
STUDENTA
(PROCJENA)
u
2
Max 10%
nastave
45
1.5
Max 20%
tjedne zadae
45
1.5
Max 40%
za kontinuiranu
provjeru znanja
45*
1.5*
Max 40%*
Zavrni usmeni ispit
30
1
Max 30%
Dodatna pojanjenja:
pismenom ispitu.

Kolokviji (ili zavrni pismeni ispit) ocjenjuju se na sljedei nain:
Zavrni usmeni ispit se ocjenjuje na sljedei nain:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
(str.70.-153.)
Dopunska
literatura:
- Livije, Ab Urbe condita,
>>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html<<
Dodatne
informacije o
kolegiju
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Ind. imperfekta akt. Glagoli 3. konjugacije na io.
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
Kratki opis: Nastavci ind. imperfekta akt. Prezent i imperfekt glagola na io.
gramatika.
Naslov: Futur 1. akt.
Kratki opis: Tvorba i nastavci futura 1. akt.
gramatika.
Naslov: Ind. perfekta akt.
Kratki opis: Tvorba perfektne osnove. Nastavci za ind. perfekta akt.
gramatika.
Naslov: Ind. pluskvamperfekta akt. I futur 2. akt.
Kratki opis: Tvorba i nastavci ind. pluskvamperfekta akt. i futura 2. akt.
gramatika.
Naslov: Imperativ 1. i 2.
Kratki opis: Tvorba i znaenje imperativa 1. i 2. za sve konjugacije.
gramatika.
Naslov: Glagol esse i njegove sloenice
Kratki opis: Tvorba oblika glagola esse te tvorba i znaenje njegovih sloenica.
gramatika.
Naslov: Ind. prezenta pas. Ind. imperfekta i futur 1. pas.
Kratki opis: Tvorba i nastavci prezenta pas., ind. imperfekta i futura 1. pas.
gramatika.
Naslov: Ind. perfekta, pluskvamperfekta i futur 2. pas.
Kratki opis: Tvorba participske osnove i njezinih pasivnih vremena.
gramatika.
Naslov: Konjunktiv prezenta i imperfekta akt.
Kratki opis: Tvorba, nastavci i znaenje konjunktiva prezenta i imperfekta akt.
gramatika.
Naslov: Konjunktiv perfekta i pluskvamperfekta akt.
Kratki opis: Tvorba, nastavci i znaenje konjunktiva perfekta i
pluskvamperfekta akt.
gramatika.
Naslov: Konjunktivni oblici u pasivu
Kratki opis: Tvorba, nastavci i znaenje konj. prezenta, imperfekta, perfekta i
pluskv.p. pas.
gramatika.
Naslov: Participi i Infinitivi
Kratki opis: Podjela, tvorba, deklinacija i znaenje participa i infinitiva
gramatika.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Verba deponentia i semideponentia

Kratki opis: Tvorba vremena i karakteristike deponentnih
glagola.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Elementa
gramatika.
Naslov: Osobitosti u rodu i oblicima imenica
Kratki opis: Izuzetci u rodu i deklinacijama.
gramatika.
Naslov: Verba anomala
Kratki opis: Nepravilni glagoli u latinskom jeziku.
gramatika.
Naziv kolegija
i semideponentnih
Latina; Latinska
Latina; Latinska
Latina; Latinska
Kod
FFLAB207
kolegija
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
3
2.
po
15+0+15
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti: poloen
Usporedni uvjeti:
(A)
kolegij
Uvod u
studij
latinskog
jezika 1
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
Asistent
prema rasporedu
Upoznavanje osnovnih injenica i dogaaja iz rimske povijesti.
Ciljevi kolegija:
Prepoznavanje uzrono-posljedinih veza izmeu povijesnih dogaaja i
razvoja rimske kulture i knjievnosti.
Student e moi:
Ishodi uenja
- utvrditi kronoloki tijek rimske povijesti kao dio tijeka ope svjetske
(ope i specifine
povijesti,
kompetencije):
- utvrditi kronoloki tijek rimske povijesti kao jedinstvene cjeline,
- definirati i analizirati utjecaj rimske povijesti na povijest naeg
naroda.
Legenda i znanost o Rimu, kljuni dogaaji rimske povijesti, kljune
Sadraj
silabusa/izvedbenog osobe rimske povijesti, kronologija rimskih careva, pad Zapadnog
Uvod u studij latinskog jezika 2
plana (ukratko):
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
Rimskog Carstva.
vjebe
predavanja
Napomene:
Studentske obveze -
mentorski rad
konzultacije
seminari
samostalni
zadatci
terenska
nastava
ostalo

praktini rad
pohaanje
aktivnosti
u seminarski
nastave
nastavi
rad
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
provjera znanja
Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanosti
30
1
Max 10%
tijekom nastave
Seminarski rad
30
1
Max 30%
(pismeni i usmeni)
1
Max 60%
Dodatna pojanjenja:
Aktivno sudjelovanje studenta na predavanjima potaknuto je pravovremenom podjelom tema
seminarskih radova i termina za izlaganje seminarskog rada.
Seminarski rad student pie pod metorstvom nositelja kolegija, a izlae pred asistentom i
ostalim studentima.
Uspjeno napisan i obranjen seminarski rad uvjet je za izlazak na zavrni pismeni ispit.
pogreke.
pogreke.
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - LISIAR, Petar, Grci i Rimljani, kolska knjiga, Zagreb, 1971. (str.
241.-515.)
- BUBANJ-VALENTI, D., ZOVKO, T., Povijest 1, N, Mostar,
Dopunska
2005.
literatura:
- HORNBLOWER, S., SPAWFORTH, A., i EIDINOW, E., (ur.), The
Oxford Classical Dictionary, 4th edition, Oxford University Press,
Oxford, 2012.
- IRMSCHER, J., Praktische Einfurung in das Studium der
Altertumswissenschaften, Deutscher Verlag der Wissenschaften,
Berlin, 1954.
- MUSI, August, Nacrt grkih i rimskih starina, Kr. Hrv.-Slav.-Dal.
Zemaljska vlada, Zagreb, 1900. (dio o rimskim starinama: str. 105.186.)
- REPEL, Milivoj, Rimske starine, Kr. Hrv.-Slav.-Dal. Zemaljska
vlada, Zagreb, 1900.
Dodatne
informacije o
kolegiju
opravdati.
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Apeninski poluotok i njegovi stanovnici
I.
Kratki opis: Zemljopisna obiljeja. Plemena. Etrurska vladavina. Lacij i Latini.
Literatura: - LISIAR, Petar, Grci i Rimljani
Naslov: Poetci i uspon Rima
II.
Kratki opis: Legenda i povijest o osnutku grada. Doba kraljeva. Pokorenje
Lacija.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Ustrojstvo Rimske Republike

Kratki opis: Staleke borbe za magistrature.
Naslov: Punski ratovi - 1. Dio
Kratki opis: Prvi punski rat. Rimsko osvajanje Zapada. Hanibalovi pothvati.
Literatura: - LISIAR, Petar: Grci i Rimljani
Naslov: Punski ratovi - 2. Dio
Kratki opis: Drugi punski rat. Rimsko osvajanje Istoka. Trei punski rat.
Literatura: - LISIAR, Petar: Grci i Rimljani
Naslov: Uspon Rima
Kratki opis: Organizacija drave, opina, provincija, vlasti. Helenizacija Rima.
Naslov: Drutvene suprotnosti i sukobi
Kratki opis: Reforme brae Grakho. Reforme Gaja Marija. Savezniki i
graanski rat.
Naslov: Doba graanskih ratova
Kratki opis: Spartakov ustanak. Pompej i Kras. Osvajanja u Maloj Aziji.
Katilina.
Naslov: Prvi trijumvirat
Kratki opis: Cezar u Galiji. Drugi graanski rat. Cezar kao imperator.
Naslov: Drugi trijumvirat
Kratki opis: Okolnosti drugog trijumvirata. Propadanje starih vrijednosti. Kraj
Republike.
Naslov: Prvi poznati narodi na tlu Hrvatske i BiH potkraj Rimske Republike
Kratki opis: Ilirska i keltska plemena. Utjecaj Grka. Kraljica Teuta. Ratovi s
Rimljanima.
Naslov: Doba Rimskog Carstva
Kratki opis: Car August. Zlatno doba Carstva. Procvat knjievnosti i
graditeljstva.
Naslov: Doba uspona Carstva prva dva stoljea
Kratki opis: Augustovi nasljednici: Tiberije, Kaligula, Neron, Flavijevci,
Trajan, M. Aurelije.
Naslov: Kasno doba Carstva
Kratki opis: irenje kranstva u Carstvu i Iliriku. Vojna anarhija. Dioklecijan i
Konstantin.
Naslov: Nazadovanje i pad Rimskog Carstva
Kratki opis: Barbarizacija. Podjela Carstva. Seoba i provale naroda. Pad
Carstva.
Naziv kolegija
Osnove grkog jezika 2
Kod
FFLAB208
kolegija
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
3
2.
po
15+15+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni Preduvjeti: poloen
Usporedni uvjeti:
(B1)
kolegij
Osnove
grkog
jezika 1
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
Asistent
Poznavanje i praktina primjena osnova starogrke gramatike,
Ciljevi kolegija:
sposobnost sluenja rjenikom i prevoenja jednostavnih grkih
tekstova.
Student e moi:
Ishodi uenja
- definirati osnovnu gramatiku strukturu grkog jezika,
(ope i specifine
- sluiti se alfabetom,
kompetencije):
- analizirati deklinacijski sustav grkog jezika (imenice i pridjevi
drugi dio),
- uporediti karakteristike i univerzalije grkog i latinskog gramatikog
sustava,
- nastaviti samostalno uenje grkog jezika.
Starogrka morfologija. Gramatike kategorije. Izgovor. Glasovi i
Sadraj
i nastavci. Deklinacija imenica. Prezent aktivni, pasivni i medijalni.
plana (ukratko):
seminari
Nain izvoenja
predavanja
vjebe
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
tiskom)
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
Napomene:
Kolegij je prilagoen poetnicima, bez ikakvog predznanja iz grkog
jezika, te se inzistira na temeljitom usvajanju gradiva, a ne iskljuivo
na koliini prijeenog gradiva. Time se student osposobljuje za daljnje
samostalno uenje grkog jezika, prema svojim sklonostima,
mogunostima i potrebama.
Praenje i
pohaanje
aktivnosti
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
pismeni ispit
esej
usmeni ispit
kontinuirana
(oznaiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanosti
30
1
Max 10%
tijekom nastave
Samostani zadatci,
30
1
Max 20%
tjedne zadae i
priprema za
predavanja
Zavrni usmeni ispit
30
1
Max 70%
Dodatna pojanjenja:
Zavrni ispit predvien je samo kao usmeni, zbog specifinosti kolegija te potrebe da student
pokae svoje znanje izgovora i naglaska grkog jezika, pored znanja iz gramatike predviene
kolegijem.
Potie se samostalni rad studenata te prevoenje lakih tekstova.
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
Dopunska
literatura:
Dodatne
informacije o
kolegiju
- MUSI, August, Gramatika grkoga jezika, kolska knjiga, Zagreb,

1961. (str. 25.-49.)
- SABADO, Dionizije; SIRONI, Milivoj; ZMAJLOVI, Zvonimir,
Grka vjebenica, kolska knjiga, Zagreb, 1988. (str. 10.-19., 82.-96.)
opravdati.

TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Stegnuta O-deklinacija
I.
Kratki opis: Nastavci stegnute O-deklinacije.
Literatura:
- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka
Naslov: Atika deklinacija
II.
Kratki opis: Karakteristike i nastavci atike deklinacije.
Literatura:
Naslov: Konsonantska deklinacija - 1. Dio
III.
Kratki opis: Osnove na grlene i usnene suglasnike.
Literatura:
IV.
Kratki opis: Osnove na zubne i nosne suglasnike.
Literatura:
V.
Kratki opis: Osnove na tekue suglasnike.
Literatura:
VI.
Kratki opis: Osnove na .
Literatura:
VII.
Literatura:
vjebenica;
MUSI,
vjebenica;
MUSI,
vjebenica;
MUSI,
vjebenica;
MUSI,
vjebenica;
MUSI,
vjebenica;
MUSI,
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.

Naslov: Vokalske osnove 1. Dio
Kratki opis: Osnove na i .
Literatura:
Kratki opis: Osnove na i .
Literatura:
Literatura:
Kratki opis: Osnove na dvoglasnike.
Literatura:
Naslov: Dodatci deklinaciji imenica
Kratki opis: Dualni oblici. Nastavci nalik na padene.
Literatura:
Naslov: Pridjevi konsonantske deklinacije - 1. dio
Kratki opis: Pridjevi trojakog zavretka.
Literatura:
Gramatika grkoga jezika.
Kratki opis: Pridjevi dvojakog zavretka.
Literatura:
Kratki opis: Pridjevi s osobitom deklinacijom.
Literatura:
Naziv kolegija
Postanak i razvoj kranstva
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost

Semestar
vjebenica;
MUSI,
vjebenica;
MUSI,
vjebenica;
MUSI,
vjebenica;
MUSI,
vjebenica;
MUSI,
vjebenica;
MUSI,
vjebenica;
MUSI,
vjebenica;
MUSI,
vjebenica;
MUSI,
Kod
kolegija
Godina
studija
Broj sati
FFAB418D
II.
boda:
Status kolegija:
2./4.
po
semestru
(p+v+s)
Usporedni uvjeti:
15+0+15
Preduvjeti: izborni
nema ih
(B1)
Pristup kolegiju:
studenti dvopredmetnog Studija
Vrijeme
prema
arheologije (4. semestar) i
odravanja
rasporedu
latinskog jezika i rimske
nastave:
knjievnosti (2. semestar)
dr. sc. Ante Uglei, red. prof.
prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)
E-mail adresa i broj telefona: auglesic@unizd.hr 036/355-422
Asistent
dr. sc. Josipa Baraka-Perica
prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)
jbaraka@unizd.hr 036/355-422
Razvijanje znanja o povijesnim poetcima kranstva, njegovu irenju i
Ciljevi kolegija:
uzdizanju na rang dravne rimske religije te sukobima unutar
kranstva ili prema drugim religijima.
Nakon svih ispunjenih obveza studenti e biti osposobljeni:
Ishodi uenja
- pratiti razvoj kranske civilizacije od njezina postanka i razvoja do
(ope i specifine
pape Grgura Velikog,
kompetencije):
- raspravljati o postanku i razvoju kranske materijalne kulture unutar
mediteranskog kulturnog kruga,
- raspravljati o razvoju arhitekture kranskih kultnih graevina te
razliitih vidova starokranske umjetnosti (skulpturi, slikarstvu,
umjetnikom obrtu i dr.) i obrtnitva (lonarstvo, staklarstvo,
kamenoklesarstvo, zlatarstvo i dr.),
- samostalno koristiti literaturu i samostalno pronai informacije o
temama koje ih zanimaju,
- samostalno javno izlagati,
- samostalno pisati strune radove.
Kolegij obrauje povijesne poetke kranstva od najstarijih vremena
Sadraj
silabusa/izvedbenog (od roenja Krista, njegova trogodinjeg javnog djelovanja i smrti),
preko apostolskog vremena, poslijeapostolskog i otakog razdoblja,
plana (ukratko):
razvoja u Palestini, irenja u i izvan Rimskog Carstva, progona
krana, prvih arheolokih potvrda, priznanja iz godina 311. i 313.,
Konstantinova favoriziranja kranstva i Teodozijeva uzdizanja na
rang dravne religije godine 392., kranskog obrauna s poganstvom,
razvitka kranske civilizacije do oko 600. godine poslije Krista, tj. do
poetaka ranog srednjeg vijeka. U tom razdoblju nastaju i konflikti
izmeu poganstva i kranstva, a zatim i obrnuto, te sukobi unutar
kranske zajednice. Sukladno tomu zbivaju se i rascjepi najee u
svezi s tri Boje te dvije Kristove naravi. Posebna pozornost poklanja
se razvitku kranstva na podruju Ilirika, takoer od poetaka do oko
600. godine. Dolje navedena literatura je poetno itanje za temeljno
poznavanje pitanja navedenih u programu. Literatura je zasnovana na
naslovima objavljenim na hrvatskom jeziku.
vjebe
samostalni
Nain izvoenja
predavanja
seminari
zadatci
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
Studentske obveze
konzultacije
mentorski rad
terenska
nastava
ostalo
- Pohaanje nastave.
- Aktivno sudjelovanje u nastavi.
- Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada.
- Polaganje zavrnog pismenog ispita.
- Polaganje zavrnog usmenog ispita.
praktini rad
Praenje i
pohaanje
aktivnosti u seminarski
ocjenjivanje
nastave
nastavi
rad
studenta
kontinuirana
esej
usmeni ispit
pismeni ispit
(oznaiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
OBVEZE
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Pohaanje nastave i 30
1
Max 20%
aktivnost u nastavi
Seminarski rad
15
0.5
Max 15%
0.5
Max 15%
Zavrni usmeni ispit 30
1
Max 50%
ispit
Dodatna pojanjenja:
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuuje u nastavni proces.
12% = Pripremljen/a je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/a.
20% = Redovito pohaa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
1.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoeni vei nedostatci na sadrajnom
planu.
4.5% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene vee gramatike i pravopisne
pogreke.
pogreke.
7.5% = Rad je iscrpan, gramatiki i pravopisno toan.
Izlaganje seminarskog rada:
1.5% = Rad je proitan.
4.5% = Rad nije proitan, ali su uoeni vei nedostatci u usmenom izlaganju.
7.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100%
ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9%
ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9%
ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9%
ocjene
Obvezna literatura: - BADURINA, A., Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike
zapadnog kranstva, Zagreb, 1990.
- Biblija - izvor religija i kultura, ed. Vesna Rapo, Zagreb, 1998.
- Biblijski prirunik, mala enciklopedija, Zagreb, 1989.
- BRATO, R., Le persecuzioni dei cristiai nella Dalmazia romana
sotto Diocleziano, Acta symposii scientifici internationalis in
occasione MDCC anniversarii martyriis S. Domnii, Split, 2008, 41.-66.
- BULI, F., Muenici Solinski, broj i stali, godina i dan smrti
muenika solinskih, Bogoslovska smotra, god. X (1919), br. 1, 1.-26.
- BULI, F., Po ruevinama stare Salone, Knjievni krug, Split, 1986.
- CAMBI, N., Antika, Ljevak, Zagreb, 2002., 215.-220.
- CAMBI, N., Sarkofag dobrog pastira, Arheoloki muzej u Splitu,
Split, 1994.
- CHEVALIER, P., MARDEI, J., La ville de Salone dans
l'Antiquit tardive: dprise spatiale, mutations et renouveau de la
parure monumentale / Salona u kasnoj antici: prostorno smanjenje,
promjene i obnove monumentalnih gradskih zdanja, Hortus artium
medievalium, 12 (2006), 55.-68.
- DODDS, E., Pogani i krani u epohi tjeskobe. Aspekti religioznog
iskustva od Marka Aurelija do Konstantina, Laus, Split, 1999.
- DYGGVE, E., Izabrani spisi, Knjievni krug, Split, 1989.
- DYGGVE, E., Povijest salonitanskog kranstva, Knjievni krug,
Split, 1996.
- FILORAMO, G., Storia del cristianesimo, Latenza, Roma-Bari,
2008.
- FIOCCHI NICOLAI, BISCONTI, MAZZOLENI, The Christian
Catacombs of Rome, Regensburg: Schnell & Steiner, Roma, 2002, str.
53.-59., sl. 53.
- FRANZEN, A., Pregled povijesti crkve, KS, Zagreb, 1983., str. 42.-
Dodatne
informacije
kolegiju
50.
- GABRIEVI, B., Najstariji oratorij u Saloni, Vjesnik za
arheologiju i historiju dalmatinsku, 77 (1984), str. 161.-174.
- HORN, S, Arheologija tumai Bibliju, Znaci vremena, Zagreb, 1984.
- JANSON, H. W., Povijest umjetnosti, Stanek, Varadin, 2005.
- JARAK, M., Povijest starokranskih zajednica na tlu kontinentalne
Hrvatske, DEMO, . (ur.), Od nepobjedivog sunca do sunca pravde,
Arheoloki muzej, Zagreb, 1994., str. 17.-41.
- JEDIN, H., Velika povijest crkve I, KS, Zagreb, 2001.
- KELLER, W., Povijest idova od biblijskih vremena do stvaranja
Izraela, Naklada Naprijed, Zagreb, 1997.
- KRAUTHAJMER, R., Ranohrianska i vizantijska arhitektura,
Graevinska knjiga, Beograd, 2008.
- MIGOTTI, B., Arheoloka graa iz ranokranskog razdoblja u
kontinentalnoj Hrvatskoj, DEMO, . (ur.), Od nepobjedivog sunca do
sunca pravde, Arheoloki muzej, Zagreb, 1994., str. 41.-70.
- MLLER, W.,VOGEL, G., Atlas arhitekture I-II, Golden marketing:
Institut graevinarstva, Zagreb, 1999.
- Opi religijski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krlea,
Zagreb, 2002.
- PAVI, J. TENEK, T.Z., Patrologija, KS, Zagreb, 1993., str. 13.34.
- REBI, A., Biblijske starine, KS, Zagreb, 1983.
- Suvremena katolika enciklopedija, Laus, Split, 1998.
- ONJE, A., Arheoloka istraivanja na podruju Eufrazijeve
bazilike, Jadranski zbornik, sv. VII, 1966-69, str. 249. i dalje.
- ONJE, A., Predeufrazijevske bazilike u Poreu, Ogranak Matice
hrvatske: Zaviajni muzej Poretine, Pore, 1971.
- UGLEI, A., Ranokranska arhitektura na podruju dananje
zadarske nadbiskupije, Filozofski fakultet u Zadru, Zadarska
nadbiskupija, Zadar, 2002., str. 12.
- VEI, P., Rezultati istraivanja u prostoriji sakristije do katedrale u
Zadru, Diadora 12, Zadar, 1990., str. 301.-326.
- VEI, P., Starokranski sloj katedrale u Zadru, Diadora, sv. 10,
Zadar, 1988., str. 165.-181.
- VEI, P., Zadar na pragu kranstva arhitektura ranoga
kranstva na zadarskom podruju, Arheoloki muzej, Zadar, 2005.,
str. 30.-33.
- VEI, P., Zadar na pragu kranstva, Diadora 15, Zadar, 1993.,
str. 29.-54.
- WEITZMANN, K., (ed.), Age of spirituality, Late antique and Early
Christian Art, Third to Seventh Century, Metropolitan Museum of Art,
New York, 1971.
o potrebno opravdati.
Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog
segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohaanje nastave
u konanici vano u zbroju bodova.
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izloiti do
kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko
literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Kalendar nastave:
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Uvod u kolegij
I.
Kratki opis: Uvod.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema
predavanja
Naslov: Postanak i razvoj kranstva
II.
Kratki opis: Pregled.
predavanja
Naslov: Krani i rimsko dutvo
III.
predavanja
Naslov: DOMUS ECCLESIAE oratoriji
IV.
predavanja
Naslov: Patrologija
V.
predavanja
Naslov: Hagiografija
VI.
predavanja
Naslov: Kult muenika
VII.
predavanja
Naslov: Pogrebni obiaji u antici
VIII.
predavanja
Naslov: Memoria Apostolorum
IX.
predavanja
Naslov: Grob sv. Petra
X.
predavanja
Naslov: Kranska groblja
XI.
naputku profesora; biljeke s
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naziv kolegija
Literatura: Izbor iz popisa literature

predavanja
Naslov: Katakombe I
predavanja
Naslov: Katakombe II
predavanja
Naslov: Salonitanska kranska groblja
predavanja
Naslov: Zakljuna razmatranja
Kratki opis: Zakljuak.
Literatura: Nema
prema naputku profesora; biljeke s
Kod
FFLAB209
kolegija
Hrvatski krajevi u doba antike
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
2
Semestar
2.
Broj sati
15+0+15
boda:
po
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(B2)
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
Asistent
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s najstarijom prolou prostora
Ciljevi kolegija:
u kojemu se odvijala hrvatska povijest (od Drave do Jadrana i od Alpa
do Dunava, Drine i Drima). Studente se osobito upozorava na vanu
ulogu hrvatskoga prostora u europskoj (a time i svjetskoj)
starovjekovnoj povijesti te na kontinuitet naseljavanja hrvatskog
prostora od najstarijih vremena do suvremenog doba. Osobiti naglasak
pridaje se odnosu i proimanju autohtonih i vanjskih kulturnih tvorbi te
vanosti antike kulturne batine za nastanak hrvatskog etnosa.
Nakon uspjeno zavrenog studija student e moi:
Ishodi uenja
(ope i specifine - - definirati povijesne procese svojstvene antikom razdoblju, i to prije
svega one koji su se odigravali na hrvatskom prostoru,
kompetencije):
- razlikovati temeljne podatke iz starovjekovne (grke i rimske)

povijesti s hrvatskog prostora,
- - interpretirati antike literarne izvore vane za antiku povijest na
hrvatskom prostoru,
- - imenovati osobe i institucije koje su obiljeile starovjekovnu povijest
hrvatskog prostora te pruiti osnovne podatke o njima,
- - analizirati relevantne literature po pojedinim temama i razdobljima,
- - prepoznavati ulogu hrvatskoga prostora u europskoj (a time i
svjetskoj) starovjekovnoj povijesti.
Povijest hrvatskog prostora u antiko doba, izraeno prema regijama i
Sadraj
silabusa/izvedbenog gradovima.
plana (ukratko):
Vjebe
Nain izvoenja
predavanja
seminari
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene:
-

Studentske obveze - Napisati seminarski rad i izloiti ga.
aktivnosti
u seminarski
praktini rad
Praenje i
pohaanje
nastavi
ocjenjivanje
nastave
rad
studenta
usmeni ispit
pismeni ispit
kontinuirana
esej
(oznaiti masnim
provjera znanja
tiskom)
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanost u
30
1
Max 20%
nastavi
Seminarski rad
30
1
Max 80%
(pismeni i usmeni)
Dodatna pojanjenja:
Studenti polau ispit pisanjem seminarskog rada.
Student ne moe biti ocijenjen ako nije izloio usmeno i predao pisani primjerak svoga
seminarskog rada.
24 = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene vee gramatike i pravopisne
pogreke.
pogreke.
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - ANDRI, S., Juna Panonija u doba velike seobe naroda, Scrinia
Slavonica, god. 2 (2002.), br. 1, str. 117.-167.
- BOJANOVSKI, I., Bosna i Hercegovina u antiko doba, Centar za
balkanoloka ispitivanja, knjiga 6, Sarajevo, 1988. (str. 22.-74., 355.359., 367.-372.)
- HOTI, M., Sisak u antikim izvorima, Opuscula archaeologica,
god. 16 (1992), br.1, str. 133.-163.
- MATIJAI, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara
Dioklecijana, Leykam international, Zagreb, 2009. (str. 51.-84.)
- SUI, M., Zadar u starom vijeku, Filozofski fakultet, Zadar, 1981.
(str. 26.-30., 317.-343.)
- CABANES, P., Iliri od Bardileja do Gencija, Svitava, Zagreb, 2002.
Dopunska
- AE, S., Prilozi prouavanju naroda sjeverozapadnog Ilirika,
literatura:
Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, god. 18 (1979), br. 8, str. 43.120.
- KRIMAN, M., Antika svjedoanstva o Istri, Istra kroz stoljea,
akavski sabor i dr., Pula - Rijeka, 1979. (2. izd: Pula, 1997.) odabrani dijelovi
- KURILI, A., Ususret Liburnima, Sveuilite u Zadru, Odjel za
povijest, Zadar, 2008. (str. 9.-29.)
- MATIJAI, R., Gospodarstvo antike Istre, ZN akan Juri, Pula,
1998.
- PINTEROVI, D., Mursa i njeno podruje u antiko doba, Centar za
znanstveni rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Osijek,
1978.
- RENDI-MIOEVI, D., Iliri i antiki svijet, Knjievni krug, Split,
1989.
- STARAC, A., Rimska Pula. Drutveni ivot. Izloba. Arheoloki
muzej Istre, Pula, 1996.
- SUI, M., Antiki grad na istonom Jadranu, 2. izmijenjeno i
dopunjeno izdanje, Golden marketing, Zagreb, 2003.
- AEL KOS, M., Appian and Illyricum, Narodni muzej Slovenije,
Ljubljana, 2005.
- ZANINOVI, M., Od Helena do Hrvata, K, Zagreb, 1996.
Dodatne
informacije o
kolegiju

bodova.
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra.
Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih
pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je vano slijediti naputke o izradi seminarskih radova.

TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Uvod
I.
Kratki opis: Upoznavanje s predmetom i literaturom.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora
Naslov: Povijesni izvori
II.
Kratki opis: Materijalni i knjievni povijesni izvori.
Literatura:
- KRIMAN, Antika svjedoanstva o Istri
Naslov: Juna Panonija
III.
Kratki opis: Opis ostataka antike kulture u gradovima June Panonije.
Literatura:
- ANDRI, Juna Panonija u doba velike seobe naroda
Naslov: Sisak
IV.
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antike kulture u Sisku.
Literatura:
- HOTI, Sisak u antikim izvorima
Naslov: Istra
V.
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antike kulture u Istri.
Literatura:
- KRIMAN, Antika svjedoanstva o Istri
Naslov: Gospodarstvo antike Istre
VI.
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antike kulture u Istri.
Literatura:
- MATIJAEVI, Gospodarstvo antike Istre
Naslov: Zadar
VII.
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antike kulture u Zadru.
Literatura:
- SUI, Zadar u starom vijeku
Naslov: Osijek
VIII.
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antike kulture u Osijeku.
Literatura:
- PINTEROVI, Mursa i njeno podruje u antiko doba
Naslov: Split
IX.
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antike kulture u Splitu.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Literatura:
- MATIJAEVI, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana
Naslov: Pula
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antike kulture u Puli.
Literatura:
- STARAC, Rimska Pula
Naslov: Salona
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antike kulture u Solinu.
Literatura:
- SUI, Antiki grad na istonom Jadranu
Naslov: Civitates u Hercegovini (I)
Kratki opis: Prostori Hercegovine (Trebinje, Stolac i jugoistona Hercegovina)
Literatura:
- BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antiko doba
Naslov: Civitates u Hercegovini (II)
Kratki opis: Prostori Hercegovine (Ljubuki, Rama i dolina gornje Neretve u
antiko doba).
Literatura:
Naslov: Civitates u sredinjoj i istonoj Bosni
Kratki opis: Prostori sredinje Bosne i Hercegovine u antiko doba.
Literatura:
Naslov: Civitates u zapadnoj Bosni
Kratki opis: Prostori zapadne Bosne i Hercegovine u antiko doba.
Literatura:
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Pristup kolegiju:
Antika mitologija
Semestar
2
izborni Preduvjeti:
(B2)
studenti preddiplomskog studija
FF-a
Kod
kolegija
Godina
studija
Broj sati
2.
po
semestru
(p+v+s)
Usporedni uvjeti:
Vrijeme
odravanja
nastave:
prema rasporedu
FFLAB210
I.
30+0+0
prema
rasporedu
Asistent
Poznavanje osnovnih pojmova antike mitologije temeljene na
Ciljevi kolegija:
Ishodi uenja
(ope i specifine
kompetencije):
Sadraj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
klasinim epovima i drugim izvorima.

Student e moi:
- prepoznati i definirati temeljne pojmove antike mitologije,
- objasniti simboliku mitolokih pojmova u svjetskoj knjievnosti i
kulturi,
- pratiti kronologiju mitolokih antikih epova (Ilijada, Odiseja,
Eneida),
- razvijati svoju opu kulturu.
Olimpijski bogovi. Kratki mitovi i pripovijesti. Pria o Heraklu.
Argonauti. Tezej. Edip. Ciklus antikih epova: Ilijada, Odiseja,
Eneida.
vjebe
seminari
predavanja
samostalni
zadatci
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
Napomene:
Kolegij je prilagoen studentima svih smjerova preddiplomskog
studija FF-a te je osmiljen na nain da bude pregledan, openit i
komplementaran studijskim grupama studenata koji upiu kolegij.
pohaanje
aktivnosti
nastave
nastavi
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
provjera znanja
Studentske obveze Praenje i

ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanosti tijekom 30
1
Max 10%
nastave
15
0.5
Max 20%
aktivnost na nastavi
15
0.5
Max 70%
za kontinuiranu
provjeru znanja
15*
0.5*
Max 70%*
Dodatna pojanjenja:
* Student moe pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na zavrnom
pismenom ispitu.
Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi potie se pravovremenim iznoenjem kalendara
nastave, kako bi se studenti mogli unaprijed pripremiti za predavanja i kvalitetno sudjelovati u
raspravama.
Zavrni pismeni ispit je osmiljen na nain da student kratkim odgovorom definira ime ili
pojam iz mitologije, locirajui ga u odreenu mitoloku priu, mitoloki ciklus ili mitoloki
ep, im se razvija i obogauje njegova opa kultura.

Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedei nain:
manje od 50% uraenih zadataka = 0% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - SCHWAB, Gustav, Najljepe prie klasine starine, Sv. I (Manje
prie), biblioteka Lektira i popularni klasici, knj. 24, Jutarnji list,
Globus media, Zagreb, 2005. (str. 115.-285.)
- SCHWAB, Gustav, Najljepe prie klasine starine, Sv. II,
biblioteka Lektira i popularni klasici, knj. 25, Jutarnji list, Zagreb,
Globus media, 2005. (str. 283.-399.)
Dopunska
- ZAMAROVSKI, Vojtech, Junaci antikih epova leksikon grke i
literatura:
rimske mitologije, K, Zagreb, 1973.
- GRAVES, Robert, Grki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Dodatne
informacije o
kolegiju
opravdati.
Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obavezne literature.
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Grki i rimski bogovi
I.
Kratki opis: Rodoslovlje, podjela i karakteristike grkih i rimskih bogova.
Literatura: SCHWAB, Najljepe prie klasine starine, sv. I; GRAVES, Grki
mitovi.
Naslov: Pria o Heraklu - 1. Dio
II.
Kratki opis: Heraklovo roenje i odgoj. Boj s Gigantima, 1.-6. Heraklov
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
zadatak.
mitovi.
Naslov: Pria o Heraklu - 2. Dio
Kratki opis: 7.-12. Heraklov zadatak. Kraljica Omfala, Dejanira, Nes.
Heraklova smrt.
mitovi.
Naslov: Pria o Argonautima- 1. Dio
Kratki opis: Jazon i Pelija. Povod i poetak pohoda. Doivljaji Argonauta na
putovanju.
mitovi.
Naslov: Pria o Argonautima - 2. dio
Kratki opis: Jazon kod Ejeta. Medejina pomo. Zlatno runo. Potjera za
Jazonom. Smrt Jazona.
mitovi.
Naslov: Pria o Tezeju - 1. dio
Kratki opis: Tezejevo roenje i mladost. Potraga za ocem. Doivljaji na
putovanju.
mitovi.
Naslov: Pria o Tezeju - 2. dio
Kratki opis: Tezej kao kralj. Tezej i Fedra. Otmica ena. Tezejeva smrt.
mitovi.
Naslov: Pria o Edipu - 1. dio
Kratki opis: Edipova mladost. Proroanstvo. Edip kao kralj Tebe. Progonstvo i
smrt.
mitovi.
Naslov: Sedmorica protiv Tebe
Kratki opis: Polinik i Eteoklo. Dvoboj brae. Kreontova odluka. Antigona.
Epigoni.
mitovi.
Naslov: Ilijada - 1. dio
Kratki opis: Otmica Helene. Grci pod Trojom. Srdba Ahilejeva. Smrt
Patroklova i Hektorova.
Literatura: SCHWAB, Najljepe prie klasine starine, sv. II; GRAVES, Grki
mitovi.
Naslov: Ilijada 2. dio
Kratki opis: Prijam kod Ahileja. Smrt Ahilejeva. Smrt Parisova. Drveni konj.
Pad Troje.
mitovi.
Naslov: Odiseja - 1. dio
Kratki opis: Telemah u potrazi za ocem. Odisej kod Feaana. Pripovijedanje
XIII.
XIV.
XV.
doivljaja.
mitovi.
Naslov: Odiseja - 2. dio
Kratki opis: Odisej na Itaci. Odisejeva osveta. Pobjeda protiv prosaca.
Penelopa.
mitovi.
Naslov: Eneida - 1. dio
Kratki opis: Enejina lutanja za domovinom. Smrt Anhizova. Didonina ljubav i
smrt.
mitovi.
Naslov: Eneida - 2. dio
Kratki opis: Eneja u Italiji. Kralj Latin i Lavinija. Rat s Turnom. Turnova smrt.
mitovi.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Kod
kolegija
Engleski jezik 2
2
Semestar
Godina
studija
2.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
Usporedni uvjeti:
FFZA
B203
I.
15+0+15
izborni Preduvjeti:
(D)
Pristup kolegiju:
studenti 1. godine nastavnikih
Vrijeme
prema
studija koji ne studiraju Engleski odravanja
rasporedu
jezik i knjievnost
nastave:
dr. sc. Ivona etka ili, doc.
prema rasporedu
ivonasetka@yahoo.com
Asistent
Ciljevi navedenog kolegija su:
Ciljevi kolegija:
- osposobiti studente za samostalno praenje i razumijevanje pisanog i
govornog engleskog jezika,
- pouiti studente pravilnom koritenju gramatikih konstrukcija
engleskog jezika,
- potaknuti studente na samostalno istraivanje i obogaivanje vlastitog
rjenika itanjem i prevoenjem razliitih vrsta tekstova na engleskom i
hrvatskom jeziku vezanim za struku.
Nakon odsluanog kolegija studenti e moi/znati:
Ishodi uenja
- prepoznati i pravilno koristiti odreene gramatike konstrukcije
(ope i specifine
engleskog jezika,
kompetencije):
- samostalno itati i prevoditi razliite strune tekstove na engleskom

jeziku,
- pisati razne vrste pisanih zadataka (poslovna i privatna pisma, zamolba,
zahtjev, prijava na natjeaj, prijava na posao, itd),
- obogatiti vlastiti rjenik itanjem i prevoenjem razliitih vrsta
tekstova.
Gramatike vjebe u kombinaciji s vjebama itanja i prevoenja
Sadraj
silabusa/izvedbenog tekstova izvan struke kao i strunih tekstova. Predavanja se kombiniraju s
komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno sudjelovanje
plana (ukratko):
u raspravama i grupnom radu. Koritenje audio/video/web-materijala.
predavanja
seminari
Nain izvoenja
vjebe
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene:
Studentske obveze

- Pisati domae zadae.
- Pisati kolokvije.
- Pisati test.
pohaanje
aktivnosti
nastave
nastavi
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
provjera znanja
Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanost u
30
1
20%
nastavi, aktivnost i
priprema za
predavanja
Kolokviji (2) ili
30
1
80%
zavrni pismeni ispit
Dodatna pojanjenja:
Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u
nastavi. Za ovu komponentu studenti e dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju
osvojenih bodova.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedei nain (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene)
Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain

A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 68.-129.)
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 62.-115.)
Dopunska
literatura:
Pohaanje nastave:
Dodatne
Studenti moraju pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom
informacije o
procesu. Toleriraju se 3 izostanka.
kolegiju
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Passive voice; form and use; active to passive vs. passive to active
I.
Kratki opis: Pasiv, oblik, tvorba; aktiv pasiv, pasiv pasiv.
and Workbook
Naslov: Indirect vs. direct speech without sequence of tenses; text: How
II.
English was brought to the American continent
Kratki opis: Upravni neupravni govor bez ''slaganja vremena'', prijevod
teksta.
and Workbook
Naslov: Indirect speech with sequence of tenses; text: Young people and
III.
politics
Kratki opis: Neupravni govor sa ''slaganjem vremena'', prijevod teksta.
and Workbook
Naslov: Indirect questions; text: Political parties
IV.
Kratki opis: Neupravna pitanja, prijevod teksta.
and Workbook
Naslov: Subjunctive: Past vs. Past perfect subjunctive; text: Elections
V.
Kratki opis: Konjunktiv: Konjunktiv perfekta Konjunktiv pluskvamperfekta,
prijevod teksta.
and Workbook
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naziv kolegija
Naslov: Participles: Present participle vs. Gerund

Kratki opis: Particip: Particip prezenta Gerund.
and Workbook
Naslov: Participles: Past participle; text: Government
Kratki opis: Participi: Particip perfekta, prijevod teksta.
and Workbook
Naslov: Making questions with question words (wh-words); text: Parliament
Kratki opis: Postavljanje pitanja sa WH-rijeima, prijevod teksta.
and Workbook
Naslov: Prvi kolokvij
Kratki opis: Provjera znanja.
and Workbook
Naslov: Revision of passive voice and indirect speech
Kratki opis: Ponavljanje pasiva i neupravnog govora.
and Workbook
Naslov: Plural form of nouns, irregular plurals, sg only nouns, pl only nouns,
collective nouns
Kratki opis: Mnoina imenica, nepravilna mnoina imenica, singularia tantum,
pluralia tantum, zbirne imenice.
and Workbook
Naslov: Adjectives vs. Adverbs, text: American presidents
Kratki opis: Pridjevi prilozi, prijevod teksta
and Workbook
Naslov: Possessive adjective vs. Possessive pronouns, Possessive form of
nouns ('s, ', of + noun), text: Henry VIII
Kratki opis: Posvojni pridjevi posvojne zamjenice, posvojnost imenica,
prijevod teksta.
and Workbook
Naslov: Causative ''have/get'', text: Australia
Kratki opis: ''Uzroni oblik gl. Have/get'', prijevod teksta.
and Workbook
Naslov: Revision of Subjunctive, making questions, causative ''have/get''
Kratki opis: Ponavljanje konjunktiva, postavljenje pitanja, uzroni oblik gl.
have/get.
and Workbook
Njemaki jezik 2
Kod
kolegija
FFZAB204
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Semestar
2.
Godina
studija
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
I.
0+30+0
student
ima
predznanje
njemakog
jezika na
izborni
Status kolegija:
Preduvjeti: razini
Usporedni uvjeti:
nema ih
(D)
A1/A2
ZEROJ-a i
poloen
Njemaki
jezik 1
studenti 2. semestra
dvopredmetnih studija koji imaju
Vrijeme
prema
Pristup kolegiju:
predznanje njemakog jezika, a
odravanja
rasporedu
koji ne studiraju Njemaki jezik i
nastave:
knjievnost
dr. sc. Senka Marini, izv. prof.
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: senka.marincic@tel.net.ba
Asistent
Magdalena Ramljak, v. asist.
prema rasporedu
ramljakm@gmail.com
Cilj kolegija je produbljivanje znanja steenog u dosadanjem
obrazovanju s naglaskom na sve etiri jezine vjetine: itanje, pisanje,
Ciljevi kolegija:
prianje i sluanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i
interpretaciju kraih autentinih tekstova. Upoznavanje s osnovnim
kulturolokim znaajkama zemalja u kojima se govori njemaki jezik.
Osposobljavanje studenata za samostalnu komunikaciju na razini B1
Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike.
Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini B1 prema
Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se
Ishodi uenja
studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u zemljama
(ope i specifine
njemakog govornog podruja, kako bi mogli razumjeti i razmijeniti
kompetencije):
informacije o poznatim i uobiajenim stvarima.
Spoznaje o nainu ivota i kulturnim prilikama u zemljama njemakog
govornog podruja.
Studenti e biti osposobljeni za samostalnu komunikaciju te e moi
prezentirati odabranu temu i moi obrazloiti svoje miljenje, navesti
prednosti i nedostatke nekog problema.
Globalno i detaljno razumijevanje autentinih tekstova. Razumijevanje
radijskih emisija, telefonskih razgovora i poruka na govornoj poti.
Sadraj
silabusa/izvedbenog Pisanje referata na zadanu temu. Obrazlaganje svoga miljenja.
Sudjelovanje u raspravama i diskusijama. Prezentiranje zadanih tema.
plana (ukratko):
Dogovaranje sastanaka i termina - usmeno i putem maila.
Nain izvoenja
nastave
(oznaiti masnim
tiskom)
predavanja
vjebe
seminari
samostalni
zadatci
konzultacije
mentorski rad
terenska
nastava
ostalo
Sudjelovanje u nastavi, koje ukljuuje nazonost, aktivnost i izradu

domaih uradaka, ini 10% cjelokupnog ispita.
Studentske obveze
Uspjeh se u svim segmentima izraava postotcima.
Student ne moe dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvri jednu od
navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja zavrnom ispitu.
Nastavnik zadrava pravo osloboditi odreene studente pismenog ili
eventualno usmenog dijela ispita.
Praenje i
pohaanje
aktivnosti u
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
kontinuirana
(oznaiti masnim
esej
usmeni ispit
pismeni ispit
provjera
tiskom)
znanja
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Sudjelovanje
na 30
1
10%
nastavi
Kolokviji i priprema 15
0,5
40%
za kontinuiranu
provjeru znanja
0,5*
Max 40%*
Zavrni usmeni ispit
15
0,5
Min 50%
Dodatna pojanjenja:
Da bi se pristupilo zavrnom ispitu studenti su duni prethodno (tijekom nastave) ostvariti
minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra piu se dva kolokvija. U konanu
ocjenu ulaze rezultati kolokvija, zavrnog ispita i angairanosti tijekom nastave.
*U ovom primjeru kolokviji su alternativa zavrnom pismenom ispitu, tako da u konaan
zbroj ulaze ili kolokviji ili zavrni pismeni ispit, a ne oboje.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedei nain:
Zavrni ispit ocjenjuje se na sljedei nain

A = 90 100% 5 (izvrstan)
B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar)
C = 70 79,9% 3 (dobar)
D = 60 69,9% 2 (dovoljan)
E = 50 59,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GAIDOSCH, U., MLLER, C., Zur Orientierung. Ismaning: Hueber
Verlag, 2010.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschftskommunikation, Screiben
und Telefonieren. Ismaning: Max Hueber Verlag, 2003.
- KUHNE, Berthold, Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
bungen. Mnchen: Iudicium Verlag, 2003. (odabrani tekstovi)
- Struni materijali i aktualni tekstovi iz njemakih tiskovina i s
interneta.
- DREYER-SCHMITT, Lehr-und bungsbuch der deutschen
Dopunska
Grammatik. Mnchen: Hueber Verlag, 2007.
literatura:
- JAKI HURM, Hrvatsko-njemaki rjenik, kolska knjiga,
Zagreb, 2004.
- JAKI HURM, Njemako-hrvatski rjenik, kolska knjiga, Zagreb,
2004.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Broj
TEME I LITERATURA
nastavne
cjeline
Naslov: Upoznavanje s programom kolegija
I.
Kratki opis: Upoznavanje s programom kolegija. Utvrivanje studentskih
obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izraavanje miljenja i
iskustava na njemakom jeziku. Ponavljanje osnova njemake gramatike.
Literatura:
-GAIDOSCH-MLLER, Zur Orientierung
Naslov: Razumijevanje itanja - Aktualni autentini tekstovi
II.
Kratki opis:Analiza teksta i razgovor u skupinama.
Literatura:
- GAIDOSCH-MLLER, Zur Orientierung
Naslov: Razumijevanje itanja - Globalno i detaljno razumijevanje tekstova
III.
Kratki opis:Analiza autentinih tekstova.
Literatura:
Naslov: Razumijevanje sluanja
IV.
Kratki opis: Svakodnevni tekstovi i analiza razumijevanja sluanja.
Literatura:
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.

Naslov: Razumijevanje sluanja
Kratki opis: Sluanje telefonskih razgovora i poruka na govornim potama.
Sluanje radijskih emisija i globalno razumijevanje navedenih tekstova.
Literatura:
Naslov: Kolokvij
Kratki opis: Provjera razumjevanja itanja i sluanja.
Literatura:
Naslov: Pismena komunikacija
Kratki opis: Vrste pismene komunikacije.
Literatura:
Naslov: Komunikacija putem E-maila
Kratki opis: Pisanje mailova. Opisivanje dogaanja iz prolosti. Dogovaranje
termina putem maila.
Literatura:
Naslov: Isprika putem maila
Kratki opis: Pravila pisanja isprike putem maila.
Literatura:
Naslov: Pisanje referata na zadanu temu
Kratki opis: Tehnike i pravila opisivanja nekog dogaaja, referata na zadanu
temu. Obrazlaganje svog miljenja.
Literatura:
Naslov: Kolokvij
Kratki opis: Pisanje maila na zadane teme.
Literatura:
Naslov: Prezentacija i prezentiranje
Kratki opis: Pravila prezentiranja neke teme.
Literatura:
Naslov: Prezentacija i prezentiranje
Kratki opis: Reagiranje na pitanja i komentare nakon prezentiranja.
Literatura:
Naslov: Usmeno dogovaranje termina i sastanaka
Kratki opis: Pravila usmenog komuniciranja i dogovaranja termina i sastanaka.
Literatura:
Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit
Kratki opis: Ponavljanje do sada usvojenih znanja i vjetina predispit.
Literatura:
Naziv kolegija
Kod
FFL-303
kolegija
Studijski program
Godina
II.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
6
3.
po
30+30+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
Usporedni uvjeti:
(A)
kolegij
Latinski
jezik 2
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
Asistent
prema rasporedu
Poznavanje sintaktikih konstrukcija latinskog jezika te sintakse
Ciljevi kolegija:
padea. Sposobnost transfera latinskih konstrukcija u hrvatski jezik i
obrnuto. Osposobljavanje studenata za samostalnije snalaenje na
latinskom tekstu. Poveanje kapaciteta i kvalitete prevoenja s
latinskog na hrvatski jezik. Stvaranje temelja za sloenije analize
sintaktikih i stilskih struktura na viim godinama studija.
Student e moi:
Ishodi uenja
- prepoznavati sintaktike konstrukcije u latinskom jeziku te ih
(ope i specifine
transferirati u hrvatski jezik,
kompetencije):
- prepoznavati sintakse padea u latinskom jeziku te napraviti
usporedbu s padenim sustavom hrvatskog jezika,
- samostalno se snalaziti na latinskom tekstu,
- ovladati veim kapacitetom vokabulara.
Detaljna analiza funkcioniranja osobitih latinskih reeninih
Sadraj
silabusa/izvedbenog konstrukcija (akuzativ i nominativ s infinitivnom, ablativ apsolutni,
perifrastine konjugacije). Razvijanje sposobnosti aktivne upotrebe
plana (ukratko):
spomenutih reeninih konstrukcija pri prijevodu s latinskog na
hrvatski jezik. Rad na odabranim, srednje zahtjevnim latinskim
tekstovima (razvijanje prijevodnih strategija i gramatika analiza s
naglaskom na gore spomenute gramatike elemente).
seminari
Nain izvoenja
Predavanja
vjebe
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Latinski jezik 3
- Pisati kolokvije.
Praenje i
pohaanje
aktivnosti
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
esej
usmeni ispit
pismeni ispit
kontinuirana
(oznaiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
2
Max 10%
nastave
45
1.5
Max 20%
tjedne zadae
45
1.5
Max 40%
za kontinuiranu
provjeru znanja
1.5*
Max 40%*
Zavrni usmeni ispit
30
1
Max 30%
Dodatna pojanjenja:
pismenom ispitu.
manje od 50% rijeeni zadaa = 0% ocjene

A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2005. (str.187.-256.)
(str. 101.-103., 108.-116., 145.-154.)
- KNEZOVI, Pavao, Vestibulum linguae Latinae 2, K, Zagreb,
1998. (str. 1.-38.)
Dopunska
literatura:
Dodatne
informacije o
kolegiju
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Osobitosti u rodu i oblicima imenica
I.
Kratki opis: Nepravilnosti i iznimke u rodu imenica i nastavcima deklinacija.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVI,
Vestibulum l. L.
Naslov: Neodreene zamjenice
II.
Kratki opis: Deklinacija, znaenje i upotreba neodreenih zamjenica.
Vestibulum l. L.
Naslov: Nepravilna, opisna i nepotpuna komparacija
III.
Kratki opis: Karakteristike nepravilne, opisne i nepotpune komparacije
pridjeva.
Vestibulum l. L.
Naslov: Prijedlozi i upotreba imena mjesta bez prijedloga
IV.
Kratki opis: Podjela, znaenje i upotreba prijedloga, upotreba bez prijedloga.
Vestibulum l. L.
Naslov: Glagoli eo, ire, ii, itum i fero, ferre, tuli, latum
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratki opis: Tvorba nepravilnih oblika glagola eo, ire, ii, itum i glagola fero,
ferre, tuli, latum.
Vestibulum l. L.
Naslov: Glagoli volo, nolo, malo i glagol fio, fieri, factus sum
Kratki opis: Tvorba nepravilnih oblika glagola volo, nolo, malo i fio, fieri,
factus sum.
Vestibulum l. L.
Naslov: Bezlini i nepotpuni glagoli
Kratki opis: Tvorba oblika, znaenje i upotreba bezlinih glagola. Upotreba
nepotpunih glagola.
Vestibulum l. L.
Naslov: Akuzativ s infinitivom
Kratki opis: Tvorba konstrukcije akuz. s inf., znaenje i prijevod na hrvatski.
Vestibulum l. L.
Naslov: Nominativ s infinitivom
Kratki opis: Tvorba konstrukcije nom. s inf., znaenje i prijevod na hrvatski.
Vestibulum l. L.
Naslov: Ablativ aposlutni
Kratki opis: Tvorba konstrukcije ablativ aposlutni, znaenje i prijevod na
hrvatski.
Vestibulum l. L.
Naslov: Gerund i gerundiv
Kratki opis: Tvorba, znaenje i upotreba gerunda i gerundiva.
Vestibulum l. L.
Naslov: Perifrastine konjugacije - aktivna i pasivna
Kratki opis: Tvorba perifrasttinih konjugacija, znaenje i prijevod na
hrvatski.
Vestibulum l. L.
Naslov: Supin
Kratki opis: Tvorba, znaenje i upotreba supina.
Vestibulum l. L.
Naslov: Sintaksa akuzativa i dativa
Kratki opis: Upotreba, znaenje i prijevod akuzativa i dativa.
Vestibulum l. L.
Naslov: Sintaksa genitiva i ablativa
Kratki opis: Upotreba, znaenje i prijevod genitiva i ablativa.
Vestibulum l. L.
Rimska knjievnost 1
Naziv kolegija
Kod
FFL-309
kolegija
Studijski program
Godina
II.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
4
3.
po
45+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(A)
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
dr. sc. Pavao Knezovi, red. prof.
prema rasporedu
pknezovic@gmail.com
Asistent
Upoznavanje studenata sa sadanjim stanjem rimske knjievnosti,
Ciljevi kolegija:
usmenim stvaralatvom, knjievnim vrstama te rimskim piscima i
njihovim djelima od poetaka do 80.g. pr. Kr.
Nakon poloenog ispita studenti e moi:
Ishodi uenja
- prepoznati knjievne vrste djela uvodnog i arhajskog razdoblja,
(ope i specifine
- analizirati djela rimske knjievnosti uvodnog i arhajskog razdoblja,
kompetencije):
- interpretirati pojedina djela rimskih pisaca tih perioda knjievnosti
- objasniti specifine pojmove (npr. kontaminacija; qui pro quo).
Uvod u problematiku rimske knjievnosti. Uvodno i arhajsko razdoblje
Sadraj
silabusa/izvedbenog rimske knjievnosti.
plana (ukratko):
vjebe
seminari
Nain izvoenja
Predavanja
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene: - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Polagati usmeni ispit.
Praenje i
pohaanje
aktivnosti
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
(oznaiti masnim
provjera znanja
tiskom)
OBVEZE
STUDENTA
Angairanosti
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
45
1.5
Max 10%
tijekom nastave
30
1
Max 20%
priprema za
predavanja
Zavrni usmeni ispit
45
1.5
Max 70%
Dodatna pojanjenja:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - BUDIMIR, M., FLAAR, M., Pregled rimske knjievnosti - De
auctoribus Romanis, Nauna knjiga, Beograd, 1978. (str. 13.-180.)
- TRONSKI, I. M., Povijest antike knjievnosti, prev. M. Kravar,
Matica hrvatska, Zagreb, 1951. (str. 323.-373.)
- VRATOVI, V., Rimska knjievnost, u: Povijest svjetske
knjievnosti 2 (ur. V. Vratovi), Mladost i Liber, Zagreb, 1977. (str.
189.-232.)
- MAIXNER, F., Historija rimske knjievnosti, Munjak i Senftleben,
Dopunska
Zagreb, 1884.
literatura:
- NORDEN, E., Romische Literatur, Teubner, Leipzig, 1954.
- PICHON, R., Histoire de la litterature latine, Hachette & cie., Paris,
1889.
Dodatne
informacije o
kolegiju
opravdati.

TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Povijesno znaenje rimske knjievnosti
I.
Kratki opis: Utjecaj etrurske i grke kulture. Poetci pismenosti.
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost; TRONSKI, Povijest antike
knjievnosti.
Naslov: Periodizacija rimske knjievnosti
II.
Kratki opis: Tumaenje tradicionalne podjele na pet razdoblja rimske
knjievnosti.
knjievnosti.
Naslov: Izvori rimske knjievnosti
III.
Kratki opis: Definiranje osnovnih izvora, evidentiranje ouvanosti rimskih
djela.
knjievnosti.
Naslov: Prvo ili uvodno razdoblje: do 240. god. pr. Kr.
IV.
Kratki opis: Karakteristike uvodnog razdoblja. Usmeno (narodno) stvaralatvo.
Literatura: VRATOVI: Rimska knjievnost; TRONSKI, Povijest antike
knjievnosti.
Naslov: Drugo ili arhajsko razdoblje: od 240. do 80. god. pr. Kr.
V.
Kratki opis: Ope karakteristike arhajskog razdoblja. Povijesne okolnosti.
Tematika.
knjievnosti.
Naslov: Lucije Livije Andronik
VI.
Kratki opis: ivot i djelo Lucija Livija Andronika.
knjievnosti.
Naslov: Gnej Nevije
VII.
Kratki opis: ivot i djelo Gneja Nevija.
knjievnosti.
Naslov: Kvint Enija
VIII.
Kratki opis: ivot i djelo Kvinta Enija.
knjievnosti.
Naslov: Dramsko stvaralatvo
IX.
Kratki opis: Ope karakteristike. Dramske vrste. Manje poznati dramatiari.
knjievnosti.
Naslov: Tit Makcije Plaut - 1. dio
X.
Kratki opis: ivot Tita Makcija Plauta. Komedija Tvrdica i njezin utjecaj na
svjetsku dramu.
knjievnosti.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Tit Makcije Plaut - 2. dio

Kratki opis: Ostala Plautova djela: Menaechmi, Hvalisavi vojnik, Sunji, i dr.
knjievnosti.
Naslov: Publije Terencije Afer
Kratki opis: ivot i djelo Publija Terencija Afera.
knjievnosti.
Naslov: Scipionov knjievni krug
Kratki opis: Kulturno ozraje, ideje, ciljevi, tematika, pripadnici kruga.
knjievnosti.
Naslov: Prozne vrste
Kratki opis: Historiografska i govornika djela i njihovi autori.
knjievnosti.
Naslov: Gaj Lucilije
Kratki opis: ivot i djelo rimskog satiriara Gaja Lucilija.
knjievnosti.
Kod
FFL-313
kolegija
Godina
II.
studija
Semestar
Broj sati
3
3.
po
15+15+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(A)
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
Asistent
prema rasporedu
Razumijevanje prirode latinskog stiha, razvijanje osjeaja za klasini
Ciljevi kolegija:
ritam kao vanu sastavnicu rimske poezije, umijee reprodukcije
klasinih latinskih stihova.
Student e moi:
Ishodi uenja
- analizirati prirodu latinskog stiha,
(ope i specifine
- usporediti i razlikovati prozodiju temeljenu na kvaliteti i prozodiju
kompetencije):
temeljenu na kvantiteti,
- definirati funkciju pojedinih stihova i strofa,
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Metrika
- preciznije i kvalitetnije prevoditi latinske stihove,

- skandirati.
Osnove antike prozodije i verisifikacija. Stope i metri. Detaljna
Sadraj
silabusa/izvedbenog interpretacija Horacijevih, Katulovih i Vergilijevih stihova.
plana (ukratko):
seminari
Nain izvoenja
predavanja
vjebe
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene: Studentske obveze Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)

- Pisati tjedne zadae.
pohaanje
aktivnosti
nastave
nastavi
usmeni ispit
esej
pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja

OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanosti
30
1
Max 10%
tijekom nastave
Samostalni zadatci
30
1
Max 20%
1
Min 70%
Dodatna pojanjenja:
Potie se samostalni rad studenata te analiziranje stihova s razliitih aspekata.
Pismeni dio ispita podrazumijeva praktinu primjenu znanja iz gramatike i prozodije te
opirnije poznavanje teorije i gramatikih pravila.

A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - PERINOVI, Vladimir: Izbor iz rimskih klasika: za klasine i realne
gimnazije. dio 2, Poezija, Zagreb, 1934. (str. 368)
- F. Curtius, Romische Metrik, 1929.
Dopunska
- CRUSIUS, F., Romische Metrik, ein Einfhrung, 6. izdanje, Max
literatura:
Hueber, Munich, 1961.
- BEARE, W., Latin Verse and European Song, Methuen, London,
1957.
- DI MARZO, E., Prosodia e metrica latina, G. B. Paravia & Co,
Torino, 1946.
- GLAVII, B., Versifikacija hrvatskih latinista, Knjievni krug,
Split, 2001.
- NORDEN, E., P. Vergilius Maro, Aeneis Buch 6, B.G. Teubner,
Leipzig, 1903.
Redovito pohaanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i
Dodatne
informacije o
kolegiju
opravdati.
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Prozodija
I.
Kratki opis: Definiranje opih pojmova i terminologije.
Literatura: - PERINOVI, Izbor iz rimskih klasika: za klasine i realne
gimnazije
Naslov: Kvantiteta slogova
II.
Kratki opis: Opa pravila o duljini i kratkoi slogova.
gimnazije
Naslov: Kvantiteta zavrnih slogova
III.
Kratki opis: Primjena opih pravila o duljini i kratkoi slogova na zavrne
slogove.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
gimnazije
Naslov: Metrike stope
Kratki opis: Podjela i karakteristike pojedinih stopa.
gimnazije
Naslov: Metriki pojmovi
Kratki opis: Definiranje temeljnih pojmova: arza, teza, hijat.
gimnazije
Naslov: Heksametar - 1. Dio
Kratki opis: Tumaenje, definiranje i vjebanje daktilskog heksametra.
gimnazije
Kratki opis: Tumaenje, definiranje i vjebanje heksametra versus spondiacus.
gimnazije
Kratki opis: Temeljito tumaenje i vjebanje svih vrsta cezure.
gimnazije
Naslov: Daktilski pentametar
Kratki opis: Tumaenje, definiranje i vjebanje daktilskog pentametra.
gimnazije
Naslov: Elegijski distih
Kratki opis: Tumaenje, definiranje i vjebanje elegijskog distiha.
gimnazije
Naslov: Jampski senar
Kratki opis: Tumaenje, definiranje i vjebanje jampskog senara.
gimnazije
Naslov: Safika strofa
Kratki opis: Tumaenje, definiranje i vjebanje safike strofe.
gimnazije
Naslov: Alkejska strofa
Kratki opis: Tumaenje, definiranje i vjebanje jampskog senara.
gimnazije
Naslov: Versus hendecasyllabus
Kratki opis: Tumaenje, definiranje i vjebanje stiha versus hendecasyllabus.
gimnazije
Naslov: Prepoznavanje stihova i strofa
Kratki opis: Definiranje naina prepoznavanja pojedinih stihova i strofa.
gimnazije
Naziv kolegija
Kod
FFL-304
kolegija
Studijski program
Godina
II.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
6
4.
po
30+30+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
Usporedni uvjeti:
(A)
kolegij
Latinski
jezik 3
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
Asistent
prema rasporedu
Poznavanje consecutio temporum. Poznavanje svih vrsta zavisnih
Ciljevi kolegija:
reenica. Poznavanje i upotreba zavisnih veznika. Poveanje kapaciteta
i kvalitete prevoenja s latinskog na hrvatski jezik. Stvaranje temelja
za sloenije analize sintaktikih i stilskih struktura na viim godinama
studija.
Student e moi:
Ishodi uenja
- definirati i opisati nain slaganja vremena u zavisnim reenicama,
(ope i specifine
- upotrijebiti ogovarajue veznike u reenicama,
kompetencije):
- u potpunosti samostalno prevoditi jednostavne latinske tekstove,
- analizirati sve segmente i razine latinske gramatike,
- ovladati vokabularom,
- uoiti osnovne razlike hrvatske i latinske sintakse.
Consecutio temporum. Sve vrste zavisnih reenica. Upravni i
Sadraj
silabusa/izvedbenog neupravni govor. Primjena znanja o zavisnim reenicama na
odabranim, srednje zahtjevnim, latinskim tekstovima Ovidija, Cezara,
plana (ukratko):
Tacita (razvijanje prijevodnih strategija i gramatika analiza s
naglaskom na gore spomenute gramatike elemente).
seminari
Nain izvoenja
predavanja
vjebe
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- Pisati kolokvije.
Latinski jezik 4
Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)
pohaanje
nastave
usmeni ispit
aktivnosti
u seminarski rad
nastavi
pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
praktini rad
esej

OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
2
Max 10%
nastave
45
1.5
Max 20%
tjedne zadae
45
1.5
Max 40%
za kontinuiranu
provjeru znanja
1.5*
Max 40%*
Zavrni usmeni ispit
30
1
Max 30%
Dodatna pojanjenja:
pismenom ispitu.

A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
- KNEZOVI, Pavao, Vestibulum linguae Latinae 2, K, Zagreb,
1998. (str. 40.-69.)
Dopunska
- CAESARIS, De bello Gallico
literatura:
- TACITI, Annales
>>http://www.thelatinlibrary.com/tac.html<<
Dodatne
informacije o
kolegiju
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Nezavisna i zavisna pitanja; consecutio temporum
I.
Kratki opis: Upotreba upitnih nezavisnih reenica. Pravila slaganja vremena
zavisnih reenica.
Vestibulum l. L.
Naslov: Namjerne reenice
II.
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja namjernih reenica.
Vestibulum l. L.
Naslov: Zahtjevne reenice
III.
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja zahtjevnih reenica.
Vestibulum l. L.
Naslov: Reenice uz verba impediendi
IV.
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja reenica uz verba impediendi.
Vestibulum l. L.
Naslov: Reenice uz verba timendi
V.
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja reenica uz verba timendi.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naziv kolegija
Vestibulum l. L.
Naslov: Vremenske reenice
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja vremenskih reenica s indikativom i
konjunktivom.
Vestibulum l. L.
Naslov: Uzrone reenice
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja uzronih reenica s indikativom i
konjunktivom.
Vestibulum l. L.
Naslov: Dopusne reenice
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja dopusnih reenica s indikativom i
konjunktivom.
Vestibulum l. L.
Naslov: Poredbene reenice
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja poredbenih reenica s indikativom i
konjunktivom.
Vestibulum l. L.
Naslov: Posljedine reenice sa quin
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja posljedinih reenica s veznikom quin.
Vestibulum l. L.
Naslov: Posljedine reenice sa ut
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja posljedinih reenica s veznikom ut.
Vestibulum l. L.
Naslov: Pogodbene reenice (realne i potencijalne)
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja realnih i potencijalnih pogodbenih
reenica.
Vestibulum l. L.
Naslov: Pogodbene reenice (irealne)
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja irealnih pogodbenih reenica.
Vestibulum l. L.
Naslov: Odnosne reenice u konjunktivu
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja odnosnih reenica s konjunktivom.
Vestibulum l. L.
Naslov: Oratio obliqua
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja neupravnog govora.
Vestibulum l. L.
Rimska knjievnost 2
Kod
FFL-310
kolegija
Studijski program
Godina
II.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
4
4.
po
45+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
Usporedni uvjeti:
(A)
kolegij
Rimska
knjievnost
1
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: pknezovic@gmail.com
Asistent
Upoznati studente s rimskim piscima i njihovim djelima tzv. zlatnog
Ciljevi kolegija:
vijeka. Predstavlja se povijesni pregled s opusom pisaca ovoga perioda,
znanstvene discipline i knjievni anrovi. Prvu cjelinu tvore pisci
Ciceronovog, a drugu Augustovog doba.
Ishodi uenja
- identificirati pisce Ciceronova i Augustova doba i njihov znaaj u
(ope i specifine
rimskoj i svjetskoj knjievnosti,
kompetencije):
- ukazati na vanost djela pisaca tzv. zlatnog vijeka u razvoju latinskog
jezika i rimske knjievnosti,
- analizirati djela rimkih pisaca zlatnog vijeka,
- usporediti utjecaj rimske knjievnosti zlatnog vijeka na hrvatsku
knjievnost.
Rimski pisci i njihova djela tzv. zlatnog vijeka rimske knjievnosti.
Sadraj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Vjebe
seminari
Nain izvoenja
predavanja
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene: Studentske obveze Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaiti masnim
tiskom)

pohaanje
aktivnosti
nastave
nastavi
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
provjera
znanja

OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanosti
45
1.5
Max 10%
tijekom nastave
30
1
Max 20%
priprema za
predavanja
Zavrni usmeni ispit
45
1.5
Max 70%
Dodatna pojanjenja:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Matica hrvatska, Zagreb, 1951, (str. 375.-498.)
233.-265.)
Dopunska
Zagreb, 1884.
literatura:
1889.
Dodatne
informacije o
kolegiju

opravdati.

TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Tree razdoblje ili zlatni vijek: od 80. god. pr. Kr. do 14. god. p. Kr.
I.
Kratki opis: Ope karakteristike. Podjela na Ciceronovo i Augustovo doba.
knjievnosti
Naslov: Ciceronovo doba: od 80. do 30. god. pr. kr.
II.
Kratki opis: Ope karakeristike. Pregled najznaajnijih knjievnika i djela.
knjievnosti
Naslov: Marko Tulije Ciceron - 1. Dio
III.
Kratki opis: ivot i djelo Marka Tulija Cicerona. Ciceronovi politiki i sudski
govori.
knjievnosti
Naslov: Marko Tulije Ciceron - 2. Dio
IV.
Kratki opis: Ciceronova filozofska i retorika djela.
knjievnosti
Naslov: Marko Terencije Varon
V.
Kratki opis: ivot i djelo Marka Terencija Varona.
knjievnosti
Naslov: Povjesniari: Gaj Julije Cezar
VI.
Kratki opis: ivot i djelo Gaja Julija Cezara.
knjievnosti
Naslov: Povjesniari: Kornelije Nepot i Gaj Salustije Krisp
VII.
Kratki opis: ivot i djelo Kornelija Nepota i Gaja Salustija Krispa.
knjievnosti
Naslov: Tit Lukrecije Kar
VIII.
Kratki opis: ivot i djelo Tita Lukrecija Kara.
knjievnosti
Naslov: Gaj Valerije Katul i neoterici
IX.
Kratki opis: ivot i djelo Gaja Valerija Katula. Opus i tematika neoterikih
pjesnika.
knjievnosti
Naslov: Augustovo doba: od 30. god. pr. Kr. do 14. god. p. Kr.
X.
Kratki opis: Ope karakteristike. Djelovanje cara Augusta. Mecenatov krug.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naziv kolegija
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost; TRONSKI,

knjievnosti
Naslov: Publije Vergilije Maron
Kratki opis: ivot i djelo Publija Vergilija Marona. Eneida.
knjievnosti
Naslov: Kvint Horacije Flak
Kratki opis: ivot i djelo Kvinta Horacija Flaka.
knjievnosti
Naslov: Tit Livije
Kratki opis: ivot i djelo Tita Livija.
knjievnosti
Naslov: Elegiari
Kratki opis: Kornelije Gal, Albije Tibul, Sekst Propercije.
knjievnosti
Naslov: Publije Ovidije Nazon
Kratki opis: ivot i djelo Publija Ovidija Nazona.
knjievnosti
Povijest antike
Povijest antike
Povijest antike
Povijest antike
Povijest antike
Povijest antike
Kod
FFL-314
kolegija
Studijski program
Godina
II.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
3
4.
po
15+15+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(A)
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
Asistent
Poznavanje povijesti latinskog jezika, produbljeno razumijevanje
Ciljevi kolegija:
latinskih tekstova, razvijanje svijesti o zajednikom podrijetlu gotovo
svih europskih jezika.
Nakon poloenog kolegija student e moi:
Ishodi uenja
- definirati i opisati povijest latinskog jezika,
(ope i specifine
- analizirati vokale i konsonante i njihov razvoj,
kompetencije):
Historijska gramatika 1
- razlikovati zajedniko podrijetlo svih europskh jezika.

Vokalizam i konsonantizam.
Sadraj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Nain izvoenja
predavanja
nastave
(oznaiti masnim
konzultacije
tiskom)
Napomene:
vjebe
seminari
mentorski rad
terenska
nastava
samostalni
zadatci
ostalo

Praenje i
pohaanje
aktivnosti
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
(oznaiti masnim
provjera znanja
tiskom)
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanosti
30
1
Max 10%
tijekom nastave
30
1
Max 20%
priprema za
predavanja
1
Max 70%
Dodatna pojanjenja:

A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - MATASOVI, R., Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. (str. 1.-115.)
- BUCK, C. D., A Comparative Grammar of Greck and Latin (2. izd),
Dopunska
The University of Chicago Press, Chicago, 1948.
literatura:
- JURET, A. C., La phonetique latine, Hachette, Paris, 1938.
- KENT, R. C., The sounds of Latin, Waverly P, Baltimore, 1945.
- KIECKERS, E., Historische lateinsche Gramatik, M. Hueber,
Mnchen, 1930.
- LAURAND, L. LAURAS, A., Manuel des etudes grecques et
latines, 1. Grece, 2. Rome, A. et J. Picard, Paris, 1955.
- LEUMAN HOFMAN SZANTYR, Lateinische Grammatik, I. sv.
Laut und Formenlehre, Mnchen, 1963.
- MEILLET, A.; VENDRYES, J., Traite de grammaire comparee des
langues classiques, Champion, Paris, 1948.
- NIEDERMAN, M., Precis de Phontique Historique du Latin,
Bertrams Print, Paris, 1938.
- PISANI, V., Grammatica Latina, storica e comparativa (2. izd.),
Rosenberg & Sellier, Torino, 1952.
- SAFAREVICZ, J., Zarys gramatyki historycznei jezika lacinskiego,
1. sv. Fonetyka i fleksija, Panstwowe Wydawn., Warszawa, 1953.
- SOMMER, F., Handbuch der lateinische Laut und Formenlehre,
Indogermanische Bibliothek, Heidelberg, 1914.
Dodatne
informacije o
kolegiju
opravdati.
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Latinska historijska gramatika
I.
Kratki opis: to je historijska gramatika, to obuhvaa i ime se bavi?
Literatura: -MATASOVI, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naslov: Fiziologija glasova
II.
Kratki opis: Podjela glasova. Artikulirani i neartikulirani glasovi.
jezika
Naslov: Podjela glasova
III.
Kratki opis: Vokali i konsonanti.
jezika
Naslov: Latinsko pismo i njegov historijat
IV.
Kratki opis: Razvoj latinskog pisma.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.

jezika
Naslov: Vokalizam
Kratki opis: Dugi i kratki vokali. Diftonzi. Prijevoj.
jezika
Naslov: Vokalizam
Kratki opis: Sonanti, likvide i nazali.
jezika
Naslov: Vokalizam
Kratki opis: Promjene vokalizma u srednjem i zavrnom slogu, u otvorenom i
zatvorenom.
jezika
Naslov: Vokalizam
Kratki opis: Sinkopa. Asimilacija. Kontrakcija vokala. Produljivanje i
pokraivanje kratkih vokala.
jezika
Naslov: Vokalizam
Kratki opis: Haplologija. Anaptiksa.
jezika
Naslov: Konsonantizam
Kratki opis: Poluvokali i/u.
jezika
Kratki opis: Konsonantski likvide i nazali.
jezika
Kratki opis: Eksplozivni ili okluzivni glasovi.
jezika
Kratki opis: Guturalni glasovi.
jezika
Kratki opis: Frikativni glasovi.
jezika
Naslov: Zavrno predavanje
Kratki opis: Ponavljanje
jezika
Kod
FFZ1207
kolegija
Godina
II.
Studijski program
studija
Ciklus
2
Semestar
4.
Broj sati
15+15+0
ECTS vrijednost
po
boda:
semestru
(p+v+s)
obvezni
Preduvjeti:
nema
ih
Usporedni
uvjeti: nema ih
Status kolegija:
(D)
upisan
IV. semestar
Vrijeme
prema
Pristup kolegiju:
preddiplomskoga studija,
odravanja
rasporedu
studijske nastavnike kombinacije nastave:
bez Studija hrvatskoga jezika i
knjievnosti
dr. sc. Katica Krei, doc.
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: katica.kresic@tel.net.ba, katica.kresic@ffmo.ba, 387
036/355-413
Marina Kljajo-Radi, asist.; dr. sc. Helena Dragi, asist.
Asistent
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona ----Cilj je kolegija usvajanje temeljnih naela hrvatske jezine norme
Ciljevi kolegija:
(pravopisne, gramatike, leksike), usvajanje temeljnih znaajki
hrvatskojezinoga povijesnog razvoja i upoznavanje i upotreba
temeljnih prirunika suvremenoga hrvatskog jezika.
Nakon zavrenoga kolegija studenti e:
Ishodi uenja
- objasniti i definirati najvanije znaajke hrvatskojezinoga
(ope i specifine
povijesnog razvoja od poetaka pismenosti do danas,
kompetencije):
- prepoznati i rabiti osnovne jezikoslovne pojmove,
- primjenjivati pravopisna pravila,
- ralaniti fonetske i fonoloke jedinice,
- razlikovati i objasniti glasovne promjene i primjenjivati pravila u
pisanoj i govornoj realizaciji,
- prepoznati pojedine vrste rijei i odrediti gramatike kategorije
promjenjivih rijei,
- odrediti funkcije rijei u reenici,
- razlikovati vrste reenica,
- uraditi tvorbenu ralambu, prepoznati tvorbene sastavnice i
tvorbene naine,
- odrediti lekseme prema vremenskom, prostornom i funkcionalnom
raslojavanju leksika,
- poznavati temeljne prirunike suvremenoga hrvatskog jezinog
standarda i sluiti se njima.
Povijesni pregled oblikovanja hrvatskoga knjievnog jezika. Hrvatski
Sadraj
silabusa/izvedbenog pravopis - pravopisna pravila. Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika:
glas, fonem, alofon. Fonoloki i morfoloki uvjetovane alternacije.
plana (ukratko):
Morfologija hrvatskoga standardnog jezika (morf, morfem, alomorf,
Naziv kolegija
Hrvatski standardni jezik
Nain izvoenja
nastave
(oznaeno masnim
tiskom)
Studentske obveze
rije). Promjenjive i nepromjenjive vrste rijei. Gramatike kategorije.

Glagolski oblici. Tvorba rijei. Sintaksa. Sintaktike jedinice. Red
rijei u reenici. Nezavisna sloena i zavisna sloena reenica.
Leksikologija: jezini sustav i jezini znak. Jednoznanost i
vieznanost leksema. Sinonimija, antonimija, homonimija. Podruna
raslojenost leksika. Vremenska raslojenost leksika. Leksikografija.
seminari
predavanja
vjebe
samostalni
zadatci
konzultacije
mentorski rad
terenska
ostalo
nastava
Napomene: Studenti su obvezni:
- pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu,
- pisati domae zadae,
- pisati kolokvije,
- pisati test.
pohaanje
aktivnosti
nastave
nastavi
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
provjera znanja
Praenje i
ocjenjivanje
studenta
(oznaeno masnim
tiskom)
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Pohaanje nastave i 30
1
Max 20%
aktivnosti u nastavi
30
1*
Max 80%*
za kontinuiranu
provjeru znanja
Zavrni ispit
30
1*
Min 80%*
*Dodatna pojanjenja:
Tijekom semestra piu se dva kolokvija. Student/ica moe prihvatiti ocjenu izvedenu na
osnovi urednoga pohaanja nastave, aktivnosti u nastavi, zadaa i poloenih kolokvija (koji
obuhvaaju cjelokupni programski sadraj kolegija). Pri tome je vano da ocjene obaju
kolokvija budu pozitivne. Ukoliko student/ica ne prihvati izvedenu ocjenu iz navedenih
aktivnosti ili ne poloi jedan kolokvij, pristupa ispitu prema planiranim ispitnim rokovima.
Kolokvij se ocjenjuje na sljedei nain:
Zavrni ispit ocjenjuje se na sljedei nain (nosi 80 % od ukupne ocjene)

A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlodobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - BABI, S., FINKA B., MOGU M., Hrvatski pravopis, kolska
(u trenutku prijave knjiga, Zagreb, 1996. (i kasnija izdanja)
- BARI, E. i dr., Hrvatska gramatika, K, Zagreb, 1995. (i kasnija
kolegija)
izdanja)
- TEAK S., BABI S., Gramatika hrvatskoga jezika, Prirunik za
osnovno jezino obrazovanje. K, Zagreb, 1992. (i kasnija izdanja),
poglavlje Rijei, str. 75.-114.
- HAM, S., kolska gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga,
Dopunska
Zagreb, 2007.
literatura:
- MELVINGER, J., Leksikologija, (skripta), Osijek, 1989.
- RAGU, D., Praktina hrvatska gramatika, Medicinska naklada,
Zagreb, 1997.
- SILI J.-PRANJKOVI I., Gramatika hrvatskoga jezika, kolska
knjiga, Zagreb, 2007.
Pohaanje nastave je obvezno. Doputa se 20% izostanaka i njih nije
Dodatne
potrebno pravdati.
informacije o
kolegiju
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Povijesni razvoj hrvatskoga jezika
I.
Kratki opis: Poetci pismenosti. Prvi pisani spomenici. Hrvatska pisma.
Hrvatska narjeja. Standardni jezik i norma.
Literatura:
-BARI, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 9.-37.
-TEAK, S., BABI, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Prirunik za osnovno
jezino obrazovanje, str. 12.-28.
Naslov: Hrvatski pravopis
II.
Kratki opis: Fonoloko-morfonoloko pravopisno naelo. Suvremeni
pravopisni prirunici. Veliko slovo. Pravopisni znaci. Pisanje rijei iz stranih
jezika.
Literatura:
- BABI, S., FINKA B., MOGU M., Hrvatski pravopis
Naslov: Glasovni i fonemski sustav hrvatskoga jezika
III.
Kratki opis: Fonetika i fonologija. Glas-fonem-slovo. Razdioba fonema.
Glasovne promjene.
Literatura:
jezino obrazovanje, str. 41.-49., 54.-68.
-RAGU, D., Praktina hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb,
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
1997.
Naslov: Morfologija pojam, jedinice; vrste rijei i gramatike kategorije
Kratki opis: Predmet morfologije. Morfem-morf-alomorf. Morfemska
ralamba. Promjenjive i nepromjenjive rijei.
Literatura:
Naslov: Imenice
Kratki opis: Leksiko i gramatiko znaenje imenica. Sklonidba imenica.
Literatura:
-BARI, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 100.-116., 140.-156., 167.-168.
- RAGU, D., Praktina hrvatska gramatika, str. 6.-13., 43.-49., 61.-63.
Naslov: Glagoli
Kratki opis: Znaenje glagola. Gramatike kategorije glagola. Glagolske vrste.
Glagolski oblici.
Literatura:
-BARI, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 222.-235., 236.-258.
- RAGU, D., Praktina hrvatska gramatika, str. 157.-164.
Naslov: Kolokvij
Kratki opis: Provjera pravopisa, poznavanje glasovnih promjena, morfemske
ralambe rijei, odreivanje padea imenica i glagolskih oblika u zadanome
tekstu.
Literatura: Iz navedenoga popisa
Naslov: Pridjevi, zamjenice i brojevi
Kratki opis: Znaenje pridjeva. Vid pridjeva. Komparacija. Naglasak kao
razlikovno obiljeje vida. Znaenje, vrste i sklonidba zamjenica i brojeva.
Brojevni prilozi i pridjevi.
Literatura:
-RAGU, D., Praktina hrvatska gramatika, str. 67.-73., 88.-96., 104.-109.
Naslov: Nepromjenjive vrste rijei
Kratki opis: Vrste nepromjenjivih rijei, podjela.
Literatura:
- RAGU, D., Praktina hrvatska gramatika, str. 266.-267., 277.-220.
Naslov: Sintaktika funkcija
Kratki opis: Subjekt. Predikat. Objekt. Atribut. Prilone oznake.
Literatura:
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.

- RAGU, D., Praktina hrvatska gramatika
Naslov: Nezavisni i zavisni odnos
Kratki opis: Vrste nezavisnih i zavisnih reenica.
Literatura:
- RAGU, D., Praktina hrvatska gramatika, str. 386.-438.
Naslov: Torba rijei
Kratki opis: Tvorbene sastavnice. Tvorbena ralamba. Tvorbeni naini.
Literatura:
-BARI, E. i dr., Hrvatska gramatika. Zagreb, 1995. (i kasnija izdanja), str.
285.-304.
Naslov: Leksikologija
Kratki opis: Odreenje pojma. Jezini sustav i jezini znak. Jednoznanost i
vieznanost leksema. Sinonimija i antonimija.
Literatura:
- MELVINGER, J., Leksikologija, str. 13.-21., 45.-53.
- SAMARDIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga
jezika u 20. st. (udbenik za 4. razred gimnazije), str. 7.-25.
Naslov: Raslojenost leksika
Kratki opis: Vremenska, podruna i funkcionalna raslojenost leksika.
Literatura:
- SILI-PRANJKOVI, Gramatika hrvatskoga jezika, str. 375.-390.
Naslov: Leksikografija
Kratki opis: Hrvatski rjenici. Vrste rjenika. Najznaajnija hrvatska
leksikografska djela. Natuknica.
Literatura:
- MELVINGER, J., Leksikologija, str. 118.-130.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Kod
kolegija
Godina
studija
Semestar
Broj sati
5
5.
po
semestru
(p+v+s)
Usporedni uvjeti:
(A)
kolegij
Latinski
Lektira 1
FFL-317
III.
15+45+0
Pristup kolegiju:
jezik 4
studenti Latinskog jezika i rimske
knjievnosti
Vrijeme
prema
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
Asistent
Jadranka Bagari
prema rasporedu
jadranka_bagaric@hotmail.com
to vea koliina proitanog teksta, promicanje timskog rada i
Ciljevi kolegija:
razvijanje kvantitativnog i kvalitativnog prevoditeljskog potencijala
studenata te osposobljavanje za samostalan filoloki rad.
Ishodi uenja
- samostalno prevoditi jednostavnije tekstove klasinog latiniteta,
(ope i specifine
- definirati osnovne procese prijevoda,
kompetencije):
- izvriti morfoloku i sintaktiku analizu tekstova.
itanje izbora iz korpusa najvanijih autora rimske historiografije, od
Sadraj
silabusa/izvedbenog Cezara do Svetonija. Osnovna morfoloka i sintaktika analiza teksta,
uz temeljnu knjievnopovijesnu faktografiju.
plana (ukratko):
seminari
Nain izvoenja
predavanja
vjebe
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
tiskom)
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
Praenje i
pohaanje
aktivnosti
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
(oznaiti masnim
provjera znanja
tiskom)
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
STUDENTA
Angairanosti
60
2
tijekom nastave
45
1.5
priprema za
predavanja
1.5
Dodatna pojanjenja:
UDIO U OCJENI
Max 10%
Max 40%
Max 50%

A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - CICERONIS, M. T., Oratio I in Catilinam 1-33. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/cicero/cat1.shtml<<
- LIVII, Ab urbe condita, 1 12. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/livy/liv.pr.shtml<<
- TACITI, Annales, 1 14. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/tacitus/tac.ann1.shtml<<
- CAESARIS, De bello civili, 1 15. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/caesar/bc1.shtml<<
- SVETONII, De vita caesarum, Vita Neronis, 1 15. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/suetonius/suet.nero.html<<
Dopunska
literatura:
Dodatne
informacije o
kolegiju
opravdati.
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Oratio 1. In Catilinam
I.
Kratki opis: Uvod; caput 1 2
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
II.
Kratki opis: Caput 3 4
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.

Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Kod
kolegija
Godina
studija
Semestar
Broj sati
3
5.
po
semestru
(p+v+s)
Usporedni uvjeti:
Historijska gramatika 2
FFL-315
III.
15+15+0
(A)
kolegij
Historijska
gramatika
1
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: josip.grubesa@gmail.com
Asistent
Poznavanje povijesti latinskog jezika, produbljeno razumijevanje
Ciljevi kolegija:
latinskih tekstova, razvijanje svijesti o zajednikom podrijetlu gotovo
svih europskih jezika.
Ishodi uenja
- definirati i opisati povijesti latinskog jezika,
(ope i specifine
- analizirati nomen i verbum i njihov razvoj,
kompetencije):
- razlikovati zajedniko podrijetlo svih europskh jezika.
Oblici kategorija nomen i verbum.
Sadraj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
seminari
Nain izvoenja
predavanja
vjebe
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene:
Praenje i
pohaanje
aktivnosti
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
(oznaiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
STUDENTA
Angairanosti
30
1
tijekom nastave
30
1
priprema za
predavanja
1
Dodatna pojanjenja:
UDIO U OCJENI
Max 10%
Max 20%
Max 70%

A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - MATASOVI, R., Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. (str. 119.-235.)
- BUCK, C. D., A Comparative Grammar of Greck and Latin (2. izd),
Dopunska
The University of Chicago Press, Chicago, 1948.
literatura:
- JURET, A. C., La phonetique latine, Hachette, Paris, 1938.
- KENT, R. C., The sounds of Latin, Waverly P, Baltimore, 1945.
- KIECKERS, E., Historische lateinsche Gramatik, M. Hueber,
Mnchen, 1930.
- LAURAND, L. LAURAS, A., Manuel des etudes grecques et
latines, 1. Grece, 2. Rome, A. et J. Picard, Paris, 1955.
- LEUMAN HOFMAN SZANTYR, Lateinische Grammatik, I. sv.
Laut und Formenlehre, Mnchen, 1963.
- MEILLET, A., VENDRYES, J., Traite de grammaire comparee des
langues classiques, Champion, Paris, 1948.
- NIEDERMAN, M., Precis de Phontique Historique du Latin,
Bertrams Print, Paris, 1938.
- PISANI, V., Grammatica Latina, storica e comparativa (2. izd.),
Rosenberg & Sellier, Torino, 1952.
- SAFAREVICZ, J., Zarys gramatyki historycznei jezika lacinskiego,
1. sv. Fonetyka i fleksija, Panstwowe Wydawn., Warszawa, 1953.
- SOMMER, F., Handbuch der lateinische Laut und Formenlehre,
Indogermanische Bibliothek, Heidelberg, 1914.
Dodatne
informacije o
kolegiju
opravdati.

TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: NOMINA ET VERBUM
I.
Kratki opis: Rod, broj i pade.
Literatura: - MATASOVI, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naslov: Oblici deklinacija
II.
Kratki opis: O deklinacija.
jezika
III.
Kratki opis: A deklinacija.
jezika
IV.
Kratki opis: Tzv. III. deklinacija.
jezika
V.
Kratki opis: U deklinacija.
jezika
VI.
Kratki opis: E deklinacija.
jezika
VII.
Kratki opis: Komparacija pridjeva.
jezika
VIII.
Kratki opis: Prilozi.
jezika
Naslov: Oblici konjugacija
IX.
Kratki opis: Verbum finitum et infinitum.
jezika
X.
Kratki opis: Primarni i sekundarni prajezini osobni nastavci.
jezika
XI.
Kratki opis: Latinski nastavci na r.
jezika
XII.
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
XIII.
XIV.
XV.
Kratki opis: Reduplikacija.

jezika
Naslov: Infectum
Kratki opis: Aktiv i konjunktiv (prezent, imperfekt i futur).
jezika
Naslov: Oblici perfectuma
Kratki opis: Perfekt i pluskvamperfekt.
jezika
jezika
Naziv kolegija
Rimska knjievnost 3
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
Kod
FFL-311
kolegija
Studijski program
Godina
III.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
4
5.
po
45+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
Usporedni uvjeti:
(A)
kolegij
Rimska
knjievnost
2
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
Asistent
Upoznati studente s rimskim piscima i njihovim djelima tzv. srebrnog
Ciljevi kolegija:
vijeka (14.- 117.). Pored povijesnog pregleda s piscima ovog perioda,
studente se upoznaje s njihovim djelima svrstanim prema stilu izraza,
anru, svjetonazoru i znanstvenoj disciplini. Prvu cjelinu tvore pisci
julijevsko-klaudijevske dinastije, a drugu flavijevske dinastije.
Ishodi uenja
- identificirati pisce srebrnog vijeka i njihov znaaj u rimskoj i
(ope i specifine
svjetskoj knjievnosti,
kompetencije):
- ukazati na vanost djela pisaca tzv. srebrnog vijeka u razvoju
latinskog jezika i rimske knjievnosti,
- povezivati saznanja o piscima i djelima tzv. srebrnog vijeka s

prethodnim periodom rimske knjievnosti.
Rimska knjievnost prvog stoljea ili tzv. srebrnog vijeka.
Sadraj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Nain izvoenja
predavanja
nastave
(oznaiti masnim
konzultacije
tiskom)
Napomene:
vjebe
seminari
mentorski rad
terenska
nastava
samostalni
zadatci
ostalo

Praenje i
pohaanje
aktivnosti
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
(oznaiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanosti
45
1.5
Max 10%
tijekom nastave
30
1
Max 20%
priprema za
predavanja
Zavrni usmeni ispit
45
1.5
Max 70%
Dodatna pojanjenja:

A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
auctoribus Romanis, Nauna knjiga, Beograd, 1978. (str.435.-555.)
Matica hrvatska, Zagreb, 1951., (str. 499.-553.)
266.-279.)
Dopunska
Zagreb, 1884.
literatura:
1889.
Dodatne
informacije o
kolegiju
opravdati.
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: etvrto razdoblje ili srebrni vijek: od 14. do 117. god.
I.
Kratki opis: Ope karakteristike i najznaajniji predstavnici.
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost; TRONSKI, Povijest
knjievnosti
Naslov: Lucije Anej Seneka filozof
II.
Kratki opis: ivot i djelo Lucija Aneja Seneke.
knjievnosti
Naslov: Gaj Petronije Arbiter
III.
Kratki opis: ivot i djelo Gaja Petronija Arbitera.
knjievnosti
Naslov: Basna: Fedro
IV.
Kratki opis: ivot i djelo Fedra.
knjievnosti
Naslov: Marko Anej Lukan
V.
Kratki opis: ivot i djelo Marka Aneja Lukana.
knjievnosti
Naslov: Aul Perzije Flak
VI.
antike
antike
antike
antike
antike
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratki opis: ivot i djelo Aula Perzija Flaka.

knjievnosti
Naslov: Klasicisti: Gaj Valerije Flak
Kratki opis: ivot i djleo Gaja Valerija Flaka.
knjievnosti
Naslov: Klasicisti: Publije Papinije Stacije
Kratki opis: ivot i djelo Publija Papinija Stacija.
knjievnosti
Naslov: Klasicisti: Tiberije Kacije Silije Italik
Kratki opis: ivot i djelo Tiberija Kacija Silija Italika.
knjievnosti
Naslov: Satiriari: Marko Valerije Marcijal
Kratki opis: ivot i djelo Marka Valerija Marcijala.
knjievnosti
Naslov: Satiriari: Decim Junije Juvenal
Kratki opis: ivot i djelo Decima Junija Juvenala.
knjievnosti
Naslov: Marko Fabije Kvintilijan
Kratki opis: ivot i djelo Marka Fabija Kvintilijana.
knjievnosti
Naslov: Gaj Plinije Cecilije Sekund Mlai
Kratki opis: ivot i djelo Gaja Plinija Cecilija Sekunda Mlaeg.
knjievnosti
Naslov: Kornelije Tacit
Kratki opis: ivot i djelo Kornelija Tacita.
knjievnosti
Naslov: Jezikoslovlje, historiografija i struna knjievnost
Kratki opis: Pregled najznaajnijih djela.
knjievnosti
Naziv kolegija
Filozofija odgoja i obrazovanja
Studijski program
Ciklus
Zajedniki kolegij
ECTS vrijednost
boda:
Semestar
4
5.
antike
antike
antike
antike
antike
antike
antike
antike
antike
antike
Kod
kolegija
Godina
studija
FFF-412
Broj sati
po
semestru
30+30+0
III.
Status kolegija:
Pristup kolegiju:
obvezni Preduvjeti:
(D)
studenti svih nastavnih
usmjerenja
(p+s+v)
Usporedni uvjeti:
Vrijeme
prema
odravanja
rasporedu
nastave:
dr. sc. Slavica Juka, red. prof.
prema rasporedu
slavica.juka@gmail.com, 036 355-415
Asistent
Toni Herceg, asist.
prema rasporedu
toniherceg@gmail.com, 036 355-411
Cilj kolegija je uvesti studente u osnovnu problematiku filozofije
Ciljevi kolegija:
odgoja i osposobiti ih za odgovorno promiljanje o stanju filozofije
odgoja danas. Ukazati na vanost filozofije odgoja koju ona ima kako
za teorijsku tako i za praktinu stranu odgoja, te ulogu filozofije u
odnosu na druge znanosti, osobito znanosti o odgoju. Kolegij prua i
uvid u problematiku filozofskog promiljanja odgoja, poevi od
antike Grke pa do danas. Takoer, studenti stjeu uvid u narav
odnosa filozofske i pedagoke prakse, kao pojedinih problema odgojne
prakse s filozofskog vidika.
Polaganjem ispita student je osposobljen uvidjeti osnovnu
Ishodi uenja
problematiku i narav filozofije i temeljnih filozofskih disciplina, bit i
(ope i specifine
vanost odgoja, njegov cilj te nezaobilaznost filozofije u odgojnom
kompetencije):
promiljanju, ali i vanost filozofije prema ostalim znanostima, osobito
onima koje se bave odgojem. Student je osposobljen i za struno
razumijevanje problema filozofije odgoja i obrazovanja, a u kontekstu
suvremenih kulturnih i demokratskih europskih steevina na podruju
odgojnih znanosti.
Sadraj
Uvodne teme
silabusa/izvedbenog
Uvod u filozofiju
plana (ukratko):
Znanost i klasifikacija znanstvenih disciplina
Antike teorije o odgoju
Novovjekovne teorije o odgoju
Suvremene teoriju o odgoju
Odgoj i vrijednosti
Koedukacija
Cjelovitost odgoja
vjebe
samostalni
Nain izvoenja
predavanja
seminari
zadatci
nastave
(oznaiti masnim
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- Pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze
- Napisati i izloiti seminar.
- Pisati test.
praktini rad
Praenje i
pohaanje
aktivnosti
u seminarski
ocjenjivanje
nastave
nastavi
rad
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
(oznaiti masnim
provjera znanja
tiskom)
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Prisutnost i
60
2
10%
angairanost na
nastavi
Seminarski rad
30
1
30%
(pismeni i usmeni)
Zavrni ispit
30
1
60%
Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i piu seminarski rad od 13 do 15 kartica.
Dodatna pojanjenja:
10% ocjene mogue je skupiti sudjelovanjem u nastavi, a 30% pisanjem i izlaganjem
seminarskog rada kojega piu svi studenti.
Da bi se pristupilo zavrnom ispitu studenti su prethodno duni ostvariti min. 20% bodova
(sudjelovanje u nastavi i seminarski rad).
U konanu ocjenu ulaze rezultati zavrnog ispita, angairanost tijekom nastave i ocjena
seminarskog rada.
Angairanost u nastavi:
Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
81-84% = 2% ocjene
85-88% = 4%
89-92% = 6%
93-96% = 8%
97-100% = 10%
pogreke.
pogreke.
+
Zavrni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:

A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - JUKA, S., MUSI, I., BUNTI, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar,
2007., str. 15.-199.
- ARISTOTEL, Politika, prev. T. Ladan, HSN, Zagreb, 1992., str.
Dopunska
255.-271.
literatura:
- BURJA RADOVAN, M., Ljudska prava i odgoj, Metodiki ogledi,
god. XI (2004.), br. 2, str. 69.78.
- LOCKE, J., Misli o vaspitanju, Beograd, 1967., str. 6.-184.
- MII, A., Rjenik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000.
- MORIN, E., Odgoj za budunost. Sedam temeljnih spoznaja nunih u
odgoju, Zagreb, 2002.
- MUSI, I., Odgoj za vrijednosti, Suvremena pitanja, asopis za
prosvjetu i kulturu, god. I (2006.), br. 1., Mostar, str. 89.-101.
- PLATON, Drava, prev. M. Kuzmi, Naklada Jurii, Zagreb, 2001.,
str. 166.-200.
- POLI, M., ovjek-odgoj-svijet. Mala filozofijsko-odgojna razloba,
KruZak, Zagreb, 1997., str. 9.-207.
- POLI, R., "Odgoj i dokolica", Metodiki ogledi, god. X (2003.), str.
25.-37.
- ROUSSEAU, J. J., Emil ili O uzgoju , prev. I. irola, Nakladom Hrv.
ped. knjievnoga sbora, Zagreb, 1887.-1889., str. 17.-223.
- VUK-PAVLOVI, P., Filozofija odgoja, HSN, Zagreb, 1996., str.
41.-119.
Obveznu literaturu koriste svi studenti, a iz dopunske literature svaki
Dodatne
student bira tematsku jedinicu na osnovi koje e mu biti kreirana tema
informacije o
za seminar, jednu ili dvije od ponuenih jedinica, ovisno o stupnju
kolegiju
optereenja istih. Primjerice, dovoljno e biti proitati samo jednu
bibliografsku jedinicu ako e student izabrati Rousseauovo djelo Emile
ili o odgoju. Ako e pak izabrati iz ponude lanaka ili manjih poglavlja
djela, onda e tih jedinica trebati iitati vie. O tome vie u
konzultaciji s nastavnikom!
Pohaanje nastave:
bodova.
Pismeni radovi:
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra.
Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih
pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je vano slijediti naputke o izradi seminarskih radova, zavrnoga i
diplomskoga rada.
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
Naslov: to je filozofija?
Kratki opis: U obradi ovoga pitanja studentima e biti razloen pojam i
predmet filozofije, izvori filozofije te odnos filozofije i znanosti.
Literatura:
- JUKA, S., MUSI, I., BUNTI, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
Naslov: Znanstvene metode
Kratki opis: Unutar ove nastavne jedinice studentima e biti ukratko
predstavljene i obrazloene temeljne metode znanstvenog istraivanja i metode
znanstvenog sistematiziranja.
Literatura:
- MII, A., Rjenik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.
Naslov: Temeljne filozofske discipline logika i filozofija spoznaje
Kratki opis: Studentima se prua uvid u narav formalne logike, njezine potrebe
u svakodnevnome ivotu te uvid u narav i razumijevanje osnovnih oblika
ljudske misli: pojma, suda i zakljuka. Unutar filozofije spoznaje, studentima
se prua uvid u to to je znanje i spoznaja, koji su oblici spoznaje, izvori,
mogunosti dosezi i sigurnost.
Literatura:
Naslov: Temeljne filozofske discipline metafizika i kozmologija
Kratki opis: Osnovni pojmovi metafizike (bie, bit, bitak, uzroci, nunost,
kategorije, itd); ontologija i teodiceja, unutar koje se stjeu osnovne spoznaje
glede odnosa Boga i svijeta te mogunosti dokazivanja Bojeg postojanja. U
kozmologiji se izlau osnovna znanja iz filozofije prirode, te suvremenim
fizikalnim teorijama.
Literatura:
Naslov: Temeljne filozofske discipline filozofska antropologija i etika
Kratki opis: Nrav filozofske antropologije i njezin odnos prema drugim
antropolokim disciplinama; razumijevanje ovjeka u povijesti filozofske misli
i osnovne odrednice ljudske naravi. Pojam i predmet etike, pojam slobode i
slobodne volje, pitanje moralne obligacije i savjesti.
Literatura:
Naslov: Temeljne filozofske discipline estetika
Kratki opis: Pojam i predmet estetike te poimanje estetike kroz povijest
filozofije.
Literatura:
Naslov: Antike i srednjovjekovne teorije odgoja
Kratki opis: Teorija odgoja u predsokratika, Platona, Aristotela, Cicerona, T.
Akvinskoga.
Literatura:
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Novovjekovne odgojne teorije
Kratki opis: Teorija odgoja W. Ratkea, J.A. Komenskoga, J. Lockea, J.J.
Rousseaua
Literatura:
Naslov: Suvremene teorije o odgoju
Kratki opis: Teorija odgoja J. H. Pestalozzija, J.F. Herberta, H. Spencera, E.
Durkheima, J. Deweya, I. Illicha.
Literatura:
Naslov: Odnos pedagogije i filozofije
Kratki opis: Filozofija i pedagogijska teleologija, donoenje vrijednosnih
sudova, etike vrijednosti, cilj odgoja.
Literatura:
Naslov: Odgoj i vrijednosti
Kratki opis: Odnos odgoja i vrijednosti, pokuaj odreenja istinske naravi
odgoja, razlika izmeu odgoja i uzgoja, odnos odgojitelja i odgajanika.
Literatura:
- MUSI, I., Odgoj za vrijednosti, u: Suvremena pitanja, asopis za
prosvjetu i kulturu, god. I., br. 1., Mostar, 2006.
Naslov: Problem koedukacije
Kratki opis: Problemi zajednikoga odgoja muke i enske djece, prednosti i
nedostatci.
Literatura:
Naslov: Problem individualiteta i kolektiviteta te odnos politike i odgoja
Kratki opis: Istiu se bitni problemi odgoja koji proizlaze iz pretjeranoga
individualizma i pretjeranoga kolektivizma te se pokuava nai jedan srednji
put. Uloga politike u poboljanju ili pak u pogoranju odgojne prakse.
Literatura:
- VUK-PAVLOVI, P., Filozofija odgoja, Zagreb, HSN, 1996.
Naslov: Ljudska prava i odgoj
Kratki opis: Filozofski propitivati temeljne pojmove vezane uz ljudska prava i
slobode, univerzalizaciju prava, univerzalne vrijednosti, suvremeni kontekst
jednakopravnosti, humanosti i odgovornosti; to odgoj i drutvo mogu initi s
obzirom na ideju ovjeka kao slobodnog i dostojanstvenog bia te s obzirom
na koncept vezivanja razvoja pojedinca s razvojem demokratinijeg drutva.
Literatura:
- BURJA RADOVAN, M., Ljudska prava i odgoj, u: Metodiki ogledi,
11(2004.) 2
Naslov: Igra i dokolica
Kratki opis: Radoholiarenje, dokoliarenje i besposlica, kapitalistika
ideologija glede dokoliarenja, slobodno vrijeme i stvaralatvo.
Literatura:
- POLI, R., "Odgoj i dokolica", u: Metodiki ogledi, 10/2003.
Naziv kolegija
Kod
FFL-318
kolegija
Studijski program
Godina
III.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
5
6.
po
15+45+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
Usporedni uvjeti:
(A)
kolegij
Lektira 1
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
Asistent
Jadranka Bagaric
prema rasporedu
to vea koliina proitanog teksta, promicanje timskog rada i
Ciljevi kolegija:
razvijanje kvantitativnog i kvalitativnog prevoditeljskog potencijala
studenata te osposobljavanje za samostalan filoloki rad.
Ishodi uenja
- analizirati i samostalno prevoditi tekstove klasinog latiniteta,
(ope i specifine
- definirati osnovne karakteristike odreenog pisca,
kompetencije):
- razlikovati osnovne morfoloke i sintaktike strukture.
itanje izbora iz korpusa najvanijih autora rimske historiografije, od
Sadraj
silabusa/izvedbenog Cezara do Svetonija, osnovna morfoloka i sintaktika analiza teksta,
uz temeljnu knjievnopovijesnu faktografiju.
plana (ukratko):
seminari
Nain izvoenja
Predavanja
vjebe
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
Mentorski rad
terenska
Ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene: Lektira 2

Praenje i
pohaanje
aktivnosti
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
Esej
pismeni ispit
(oznaiti masnim
provjera znanja
tiskom)
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
Angairanosti
60
2
Max 10%
tijekom nastave
45
1.5
Max 40%
priprema za
predavanja
1.5
Max 50%
Dodatna pojanjenja:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - CICERONIS, M. T., Oratio I in Catilinam 1-33. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/cicero/cat1.shtml<<
- LIVII, Ab urbe condita, 1 12. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/livy/liv.pr.shtml<<
- TACITI, Annales, 1 14. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/tacitus/tac.ann1.shtml<<
- CAESARIS, De bello civili, 1 15. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/caesar/bc1.shtml<<
- SVETONII, De vita caesarum, Vita Neronis, 1 15. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/suetonius/suet.nero.html<<
Dopunska
literatura:
Redovito pohaanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i
Dodatne
informacije o
kolegiju
opravdati.

TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Ab urbe condita
I.
Kratki opis: Uvod. Rasprava o piscu.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
II.
Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 5.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
Kratki opis: Scipionov govor prije bitke kod Ticina; caput 1 10.
IX.
X.
XI.
XII.
Kratki opis: Hanibalovi postupci s vojskom prije govora.
XIII.
Kratki opis: Hanibalov govor.
XIV.
Kratki opis: Praefacio.
XV.
Kratki opis: ponavaljanje
Kod
FFL-316
kolegija
Godina
III.
studija
Semestar
Broj sati
3
6.
po
15+15+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti: Usporedni uvjeti: (A)
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
prema rasporedu
pknezovic@gmail.com
Asistent
Jadranka Bagari
prema rasporedu
Cilj kolegija je proiriti znanje o dijelovima reenice (predikata,
Ciljevi kolegija:
subjekta, atributa, apozicije) te slaganju zamjenica. Objasniti osobitosti
u upotrebi pojedinih vrsta rijei te podrobno objasniti sintaksu padea.
Nakon poloenog ispita student e moi:
Ishodi uenja
(ope i specifine - - samostalno analizirati i interpretirati sintaktike pojave i probleme u
latinskoj reenici,
kompetencije):
- - usporediti sintaktike pojave s istovrsnim fenomenima u hrvatskom
jeziku,
- razlikovati stilske odrednice pojedinih sintaktikih struktura.
Studenti upoznaju i usvajaju latinsku sintaksu i pravila dijelova
Sadraj
silabusa/izvedbeno reenice na razini vioj od elementarne. Studenti produbljuju steene
jezine vjetine, razvijaju jezinu kompetenciju, ire aktivni i pasivni
g plana (ukratko):
latinski vokabular, rade kako na sintagmama i izoliranim reenicama,
tako i na cjelovitim, neadaptiranim latinskim tekstovima; naglasci su
na razumijevanju i gramatikoj analizi. Pri radu studenti upoznaju i
koriste osnovna struna pomagala i referentna djela (gramatike,
rjenici). Studenti se potiu da sintaktike pojave usporeuju s
istovrsnim fenomenima u hrvatskom jeziku i opisom tih fenomena u
referentnoj kroatistiko-filolokoj literaturi.
seminari
Nain izvoenja
Predavanja
vjebe
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
Konzultacije
mentorski rad
terenska
Ostalo
tiskom)
nastava
Napomene:
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Studentske obveze -
Latinska sintaksa

- Pisati tjedne zadae.
Praenje i
pohaanje
aktivnosti
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
Esej
pismeni ispit
(oznaiti masnim
provjera znanja
tiskom)
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanosti
30
1
10%
tijekom nastave
Samostalni zadatci i 30
1
20%
tjedne zadae
Zavrni ispit
30
1
70%
Dodatna pojanjenja:
manje od 50% rijeeni zadaa = 0% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obavezna
literatura:
- DE MICHELI, Giusseppe, Cotidie discere, corso di Latino,
Dopunska
eserciziario 2, Ulrico Hoepli, Milano, 2006.
literatura:
- ELSAESSER, Thoma, Linguam discito lingua Grammatica Latina
syntaxis accurata in dialogum redacta, Jules de Messtre, Roulers,
1910.
Dodatne
informacije o
kolegiju
- Leksikon antikih termina (priredio Dubravko kiljan), Latina &

Graeca, Zagreb, 2003.
- MENGE, Hermann, Lehrbuch der Lateinischen Syntax und Semantik.
Vllig neu bearbeitet von Thorsten Burkard und Markus Schauer,
Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, 2000.
- EPI, Milan, Latinske i hrvatske zadae o skladnji latinskoga
jezika (II. dio: O nainima), Kr. sveuilina knjiara Fr. Suppana
(Kugli i Deutsch), Zagreb, 1904.
(ukupno 20%), stoga je i pohaanje nastave u konanici vano u
zbroju bodova.

TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Dijelovi reenice
I.
Kratki opis: Uvodni sat o osnovnim dijelovima reenice.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU, Latinska gramatika
Naslov: Predikat
II.
Kratki opis: Kopulativni glagoli i predikatna upotreba imenica i pridjeva.
Naslov: Subjekt
III.
Kratki opis: Slaganje predikata s jednim ili vie subjekata.
Naslov: Atribut
IV.
Kratki opis: Osnovne pozicije atributa u latinskim reenicama..
Naslov: Apozicija
V.
Kratki opis: Osnovne pozicije apozicije u latinskim reenicama.
Naslov: Slaganje zamjenica
VI.
Kratki opis: Slaganje razliitih vrsta zamjenica s imenicom u predikatu.
Naslov: Osobitosti u upotrebi pojedinih vrsta rijei
VII.
Kratki opis: Osobitosti u imenicama, pridjevima, zamjenicama. Glagoli.
Negacije.
Naslov: Akuzativ
VIII.
Kratki opis: Akuzativ cilja, upravnog objekta, vanjski objekt, dva akuzativa.
Naslov: Akuzativ objekta s akuzativom predikata
IX.
Kratki opis: Unutranji objekt.
Naslov: Dativ objekta
X.
Kratki opis: Dativ objekta uz glagole, s prilozima, uz pridjeve.
Literatura: GORTAN GORSKI PAU. Latinska gramatika
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Dativ uea i svrhe

Kratki opis: Dativ koristi. Etiki dativ. Dativ radnog lica. Posvojni dativ. Dativ
svrhe.
Naslov: Genitiv uz imenice, pridjeve i glagole
Kratki opis: Posvojni genitiv, subjektni i objektni, genitiv blieg odreivanja,
svojstva i dijelni; genitiv sjeanja, krivnje, vrijednosti.
Naslov: Pravi ablativ
Kratki opis: Ablativ odvajanja, podrijetla, usporeivanja.
Naslov: Lokativni ablativ
Kratki opis: Ablativ mjesta i vremena.
Naslov: Instrumentalni ablativ
Kratki opis: Ablativ sredstva, drutva, uzroka, naina, svojstva, obzira, mjere i
cijene.
Rimska knjievnost 4
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:

Semestar
4
Kod
kolegija
Godina
studija
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
Usporedni uvjeti:
6.
FFL-312
III.
45+0+0
Preduvjeti: poloen
kolegij
Rimska
knjievnost
3
Pristup kolegiju:
prema
knjievnosti
odravanja
rasporedu
nastave:
Dr. sc. Pavao Knezovi, red. prof.
prema rasporedu
Asistent
Upoznati se s rimskim piscima i njihovim djelima carskog perioda od
Ciljevi kolegija:
117. do 524. godine.
Nakon poloenog ispita student e moi:
Ishodi uenja
- prikupiti podatke o piscima i djelima iz tzv. stoljea propadanja da ih
(ope i specifine
mogu pouzdano izdvojiti iz skupine pisaca ostalih epoha rimske
kompetencije):
knjievnosti,
Status kolegija:
obvezni
(A)
- identificirati pisce od drugog do estog stoljea i njihov znaaj u

rimskoj i svjetskoj knjievnosti,
- ukazati na vanost djela pisaca iz tzv. stoljea propadanja u razvoju
latinskog jezika i rimske knjievnosti.
Doba propadanja rimske knjievnosti, tj. od 117. do 524. godine te
Sadraj
silabusa/izvedbenog odjeci rimske knjievnosti u svjetskoj knjievnosti.
plana (ukratko):
vjebe
seminari
Nain izvoenja
Predavanja
samostalni
nastave
zadatci
(oznaiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Praenje i
pohaanje
aktivnosti
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
(oznaiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angairanosti
45
1.5
Max 10%
tijekom nastave
30
1
Max 20%
priprema za
predavanja
Zavrni usmeni ispit
45
1.5
Max 70%
Dodatna pojanjenja:

A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Matica hrvatska, Zagreb, 1951, (str. 554.-566.)
280.-311.)
Dopunska
Zagreb, 1884.
literatura:
1889.
Dodatne
informacije o
kolegiju
opravdati.
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Peto razdoblje ili stoljea propadanja: od 117. do 524. god.
I.
Kratki opis: Ope karakteristike i najznaajniji predstavnici.
knjievnosti
Naslov: Drugo stoljee - 1. dio
II.
Kratki opis: Marko Kornelije Fronton i Aul Gelije.
knjievnosti
Naslov: Drugo stoljee - 2. dio
III.
Kratki opis: Apulej i Zlatni magarac.
knjievnosti
Naslov: Apologeti kranstva: Kvint Septimije Florens Tertulijan
IV.
Kratki opis: ivot i djelo Kvinta Septimija Florensa Tertulijana.
knjievnosti
Naslov: Apologeti kranstva: Minucije Feliks
V.
Kratki opis: ivot i djelo Minucija Feliksa.
antike
antike
antike
antike
antike
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
knjievnosti
Naslov: Apologeti kranstva: Cecilije Ciprijan
Kratki opis: ivot i djelo Cecilija Ciprijana.
knjievnosti
Naslov: Apologeti kranstva: Lucije Cecilije Firmijan Laktancije
Kratki opis: ivot i djelo Lucija Cecilija Firmijana Laktancija.
knjievnosti
Naslov: etvrto stoljee: karakteristike i predstavnici
Kratki opis: Simah, Makrobije Teodozije, Servije, Klaudije Klaudijan,
Marcelin, Elije Donat.
knjievnosti
Naslov: Veliki crkveni oci: Ambrozije
Kratki opis: ivot i djelo Ambrozija.
knjievnosti
Naslov: Veliki crkveni oci: Sofronije Euzebije Jeronim
Kratki opis: ivot i djelo Sofronija Euzebija Jeronima.
knjievnosti
Naslov: Veliki crkveni oci: Aurelije Augustin
Kratki opis: ivot i djelo Aurelija Augustina.
knjievnosti
Naslov: Veliki crkveni oci: Aurelije Prudencije Klement
Kratki opis: ivot i djelo Aurelija Prudencija Klementa.
knjievnosti
Naslov: Peto i esto stoljee: ope karakteristike
Kratki opis: Kulturno ozraje. Povijesne prilike. Tematika.
knjievnosti
Naslov: Peto i esto stoljee: predstavnici
Kratki opis: Drakoncije, Leon Veliki, Fulgencije, car Justinijan, Priscijan,
Kasiodor.
knjievnosti
Naslov: Anicije Manlije Severin Boetije
Kratki opis: ivot i djelo Anicija Manlija Severina Boetija.
knjievnosti

OPIS KOLEGIJA (Preddiplomski Studij)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

OPIS KOLEGIJA (Preddiplomski Studij)

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

OPIS KOLEGIJA (Preddiplomski Studij)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OPIS KOLEGIJA (preddiplomski studij)

pravilima o naglasku u latinskom jeziku klasinog razdoblja, kao i

Kolokviji (ili zavrni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedei nain:

PRILOG: Kalendar nastave

Naslov: Odnosne zamjenice i zamjeniki pridjevi

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Kratki opis: Podjela, karakteristike i znaenje pojedinih narodnih skuptina.

Kratki opis: Poloaj rimskih robova. Ustanci robova. Gladijatorske igre.

Osnove grkog jezika 1

- Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

izborni Preduvjeti: (B1)

- LAKOFF, G., i JOHNSON, M., Metaphors we live by, University of

PRILOG: Kalendar nastave

- SOLAR, Milivoj, Teorija knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

PRILOG: Kalendar nastave

Naslov: Rimska historiografija

odijevanja, uvjetima ivota jednog Grka, s grkom religijom, grkim

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:

Naslov: Egeida u drugom tisuljeu

Preddiplomski sveuilini studij

izborni Preduvjeti: (D)

Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

Naslov: Prvi kolokvij

Preddiplomski sveuilini studij

studiraju Njemaki jezik i

Grammatik, Mnchen: Hueber Verlag, 2007.

PRILOG: Kalendar nastave

Naslov: 3. zadaa (25 minuta); Europska unija

- prepoznati, tvoriti i koristiti glagolske oblike (vremena, naine,

od 93% do 96% = do 8% ocjene

Naslov: Verba deponentia i semideponentia

- Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

Naslov: Ustrojstvo Rimske Republike

Osnove grkog jezika 2

- Polagati usmeni ispit.

- MUSI, August, Gramatika grkoga jezika, kolska knjiga, Zagreb,

PRILOG: Kalendar nastave

- SABADO, SIRONI, ZMAJLOVI, Grka

Preddiplomski sveuilini studij

od 51% do 60% = do 3% ocjene

literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

naputku profesora; biljeke s

naputku profesora; biljeke s

naputku profesora; biljeke s

naputku profesora; biljeke s

naputku profesora; biljeke s

naputku profesora; biljeke s

naputku profesora; biljeke s

naputku profesora; biljeke s

naputku profesora; biljeke s

naputku profesora; biljeke s

Literatura: Izbor iz popisa literature

prema naputku profesora; biljeke s

prema naputku profesora; biljeke s

prema naputku profesora; biljeke s

prema naputku profesora; biljeke s

- razlikovati temeljne podatke iz starovjekovne (grke i rimske)