Professional Documents
Culture Documents
Voce Za WEB PDF
Voce Za WEB PDF
Biljana Presnall
sa saradnicima:
Aleksandrom Brankovi i Ruicom Savi
Izdava:
Jefferson Institute
Stevana Sremca 4
11 000 Beograd
Srbija
ISBN: 86-905973-5-2
tampa: Grafodrom
Saetak
Ova studija sluaja ispituje mogunosti sveeg voa i povra Srbije, trenutno stanje,
probleme i perspektive poveanja konkurentnosti i to posmatrano u odnosu na praksu zemalja i firmi vodeih u svetu ali i domae potencijale.
Predmet naeg istraivanja je voe i povre koje raste u Evropi i:
a) gaji se i konzumira u Srbiji a koje trenutno Srbija izvozi i/ili ne izvozi
b) ne gaji se i ne konzumira u Srbiji (ili u neznatnim koliinama) ali ima veliki
potencijal u izvozu.
Srbija ima podesnu klimu za proizvodnju kontinentalnog voa i povra dobrog
kvaliteta izrazito bogatog mineralima, to poboljava ukus a to je prednost koja se
moe osetiti samo u sveem stanju.
Poslednje proirenje Evropske Unije za deset novih lanica ukljuilo je i Maarsku,
sa kojom se Srbija granii. Skraenje vremena ekanja na granici, moe da omogui
da se Srbija u svojoj strategiji preorijentie na izvoz sveih proizvoda umesto zamrznutih, koji je dominirao poslednje decenije.
Prelaz sa zamrznutih na svee, pak nosi niz vanih karakteristika, koje se moraju
potovati da bi takav izvoz bio perspektivan.
Veliki zaostatak u razvoju poljoprivrede i gubitak konkurentnosti naih proizvoda
na svetskom tritu, ne treba traiti u samoj poljoprivredi i njenim institucijama, ve
u situaciji u maloprodaji. Na primeru drugih tranzicionih zemalja, jasno je da postoji velika povezanost izmeu razvoja trgovakih lanaca i razvoja poljoprivrede.
Predmet ove studije nije analiza razloga nedolaska najveih svetskih lanaca ve
ukazivanje na posledice koje su ti nedolasci izazvali i kako oni utiu na jaanje
konkurentnosti sveeg voa i povra. U tom smislu ukazujemo na Poljsku gde se
razvoj maloprodaje kretao munjevitom brzinom i gde dominiraju strani hipermarketi koji menjaju navike potroaa a samim tim i proizvoaa hrane. Zato ne treba
da udi injenica da nam je Poljska lako preuzela primat u agraru na svetskom
tritu malina, a kao nova lanica Evropske Unije i u ostalim kategorijama.
Studija se bavi i poljoprivrednom politikom u smislu analize dosadanjih napora relevantnih institucija, pre svega Ministarstva poljoprivrede, ali i drugih, uporeujui
ih sa Evropskom Unijom i svetskim trendovima. Ovde navodimo i druge primere
politike, koja tei integraciji Evropskoj Uniji i STO, ukazujui na dalje mere i
neophodnost formiranja odreenih organizacija kako bi se spasila dobra strategija i
politika analizirajui opet primere uspenih zemalja.
Opti zakljuci ove studije su: da strana konkurencija u maloprodaji hrane jaa produktivnost i konkurentnost voa i povra; da su neohodne velike investicije za napredak u toj
oblasti; da se nivo organske proizvodnje mora poveati; kao i niz drugih konkretnih transformacija: osnivanje udruenja, unapreenje logistike, propadanje velikih dravnih
firmi, prihvatanje svetskih standarda i drugo.
Saetak
Saetak
Uvod
Zato svee ?
Svee je
popularno i
zdravo
2003
2004
2005
2006
2007
Konzumacija
voa (kg/pc)
96.10
97.20
98.40
99.50
100.6
101.7
Konzumacija
povra
(kg/pc)
121.9
122.7
124.0
125.3
126.7
128.04
Nismo vie
najbolji
Uvod
Svetsko i
evropsko trite
sveeg voa je
izuzetno
organizovano
Uvod
Uvod
Uvod
Osnovni podaci
Ude o u GDP
Udeo delatnosti poljoprivrede, lova i umarstva u ukupno ostvarenoj bruto dodatoj vrednosti u Srbiji se kree na nivou
16% -17% tokom poslednjih godina, a 2003. godine imala je
uee od 14%, to je iznad zemalja u regionu a daleko iznad EU.
Struktura
obradivi h
povri na
Izvor: RZS
Osnovni podaci
Znaaj
proizvodnje
voa i povra u
ukupnoj
poljoprivrednoj
proizvodnji
Skoro 15%
obradive
povrine nije u
privatnom
vlasnitvu
Privatizacija obradivih povrina poela je deliminim procesom denacionalizacije zemlje 1991, odnosno Zakonom o
vraanju zemlje seljacima, koji se odnosio na povraaj zemlje
naslednicima od oko 150.000 hektara obradivog zemljita
oduzetog posle rata. Ali posle toga sve do 2000 godine, agrar
je bio u slubi socijalnog mira i prehrane, da bi se tek sada
pokazivalo znatnije interesovanje za zemlju.
Skoro 15% od ukupne obradive povrine nalazi se u rukama
preduzea, zadruga i drave (od toga oko 90% u Vojvodini).
Od toga jo uvek nije razgranieno ta je drutveno a ta
dravno vlasnitvo.
Novi zakon o
poljoprivrednom
zemljitu
Privatizacija
poljoprivrednih
kombinata
1Navedeni podaci ukljuuju sva preduzea koja se bave pomenutim aktivnostima, bez obzira da li im je to primarna
delatnost ili ne.
2Privatizacija moe da se obavi aukcijskom ili tenderskom prodajom iprodajom paketa akcija na tritu kapitala
(preduzea iji je deo privatizovan u skladu sa starim Zakonom o privatizaciji iz 1997. godine).
Osnovni podaci
Privatizacija i
razvoj
trgovakog
sektora
Osnovni podaci
Srbija u odnosu
na razvoj
trgovakog
sektora u
Poljskoj
Zaposlenost i
produktivnost
u poljoprivredi
u Srbiji
Prema rezultatima popisa iz 2002. godine u Republici Srbiji (bez Kosova i Metohije).
10
Osnovni podaci
Evidentiranje
poljoprivrednih domainstava, prvi
korak
Informisanost
slaba
Obrazovanje
Visoko
obrazovanje i
naune
institucije
Osnovni podaci
11
12
Osnovni podaci
Tabela br.2: Proizvodnja, potronja i izvoz pojedinih vrsta povra (prosek 2003-2004) u 000 tona:
Kultura
Krompir*
Kupus*
Paradajz
Pasulj*
Paprika
Graak
Boranija
Crni luk*
Proizvodnja
830
300
185
50
140
35
120
Potronja u
domainstvima
270
150
125
45
100
15
15
65
Izvoz
9
1
0,8
0
4
0,2
0,06
Osnovni podaci
13
Voe
Tabela br.3: Proizvodnja, potronja i izvoz pojedinih vrsta voa (prosek 2003-2004. u tonama)
Kultura
Groe
ljive
Jabuke
Trenje i vinje
Proizvodnja
Potronja u
domainstvima (za jelo)
Izvoz
437.339
566.056
214.855
127.489
18.439
12.906
91.966
7.351
841
11.744
10.824
11.797
14
Osnovni podaci
Regionalna
koncentrisanost
uzgajivaa
Povre
Voe
Izvoznici sveeg
voa i povra
Osnovni podaci
15
Zarade
Tehnike
uzgajanja
Subvencije
U cilju unapreenja proizvodnje, uvedena je i podrka nabavci mehanizacije i sistema za navodnjavanje. Re je o refundiranju dela trokova kupljenih sredstava mehanizacije, pri
emu taj deo iznosi 20 - 40% u zavisnosti od namene sredstava. U tu svrhu je iz republikog budeta u 2005. godini izdvojeno 745 miliona dinara.
6
7
Kap po kap sistem navodnjavanja podrazumeva da se cevima zaliva svaka stabljika ponaosob.
U pitanju su mahom bugarski, niski blok-staklenici
16
Osnovni podaci
Kap po kap
30%
Tifon
30%
Ostalo
30%
Voarska proizvodnja
Atomizer
30%
Bona freza
30%
Protivgradna mrea
30%
Povrtarska proizvodnja
30%
Vadilice za povre
30%
Plastenici / staklenici
20%
30%
30%
Unapreenje plasmana
Pakerice
40%
Kalibratori
30%
Ostalo
30%
Cene u Srbiji i
regionu
Cene otkupa poljoprivrednih proizvoda ranije su bile kontrolisane od strane drave. Takva praksa vie nije zastupljena,
tako da se cene slobodno formiraju na tritu, kao rezultat
dogovora izmeu otkupljivaa i proizvoaa.
Usled znaajnog dejstva klimatskih faktora na poljoprivrednu
proizvodnju, proizvedene koliine znaju znaajno da osciluju
iz godine u godinu, a time i cene otkupa.
U sledeoj tabeli dat je pregled cena otkupa povra i voa u
Srbiji na osnovu podataka preduzea (poljoprivrednih, industrijskih, trgovinskih i dr.) i zadruga koje vre otkup neposredno od proizvoaa, bilo u cilju dalje prodaje ili u cilju prerade.
Otkupne cene proizvoda u Srbiji, koje su samo u toku sezone
i to neto za proizvodjaa uporeene su sa cenama na
reprezentativnim evropskim terminalima u 2005. godini.
Osnovni podaci
17
18
0,13
0,21
0,63
0,12
0,10
0,09
0,25
0,17
0,12
0,13
0,25
0,25
0,30
0,44
0,29
0,15
0,73
0,73
0,00
Kupus
argarepa
Paradajz
Paprika
Krastavci
Lubenice i dinje
ljive
Jabuke
Kruke
Trenje
Kajsije
Breskve
Jagode
Maline
Kupine
Borovnice
Groe
0,00
0,23
0,72
0,37
0,24
0,35
0,33
0,34
0,42
0,46
0,26
0,07
0,19
0,19
0,11
0,14
0,14
0,89
0,12
0,12
0,41
1,17
0,11
2002
0,46
0,48
0,36
0,9
0,41
0,16
0,29
0,24
0,37
0,3
0,15
0,1
0,2
0,2
0,13
0,18
0,11
1,03
0,21
0,18
1,13
0.23
2003
0,33
0,70
0,70
0,20
0,27
0,34
0,33
0.35
0,34
0,13
0,18
0,20
0,08
0,12
0,89
0,12
0,00
0,50
1,14
0,14
0,24
Graak
Crni luk
0,54
Pasulj
0,16
2001
Beli luk
0,21
Krompir
2000
0,52
1,17
0,31
0,77
0,48
0,15
0,2
0.39
0,5
0,29
0,11
0,07
0,2
0,19
0,14
0,08
0,08
0,73
0,12
0,18
0,95
0,11
2004
Pariz
New Spitalfields
New Spitalfields
Poznanj
Pariz
Pariz
Pariz
Pariz
Pariz
Pariz
Roterdam
Pariz
Pariz
Pariz
Pariz
Pariz
Pariz
Pariz
mesto
kg
korpa
korpa
kg
kg
kg
kg
kg
kg
kg
cca 1 kg
kg
kg
kg
kg
kg
kg
kg
cca 1 kg
cca 1 kg
1 (avg)
1,73 (jul)
1,44 (jul)
1,44 (jul)
0,8 (apr-maj)
0,6 (jul-avg)
0,9 (jun-avg)
1,00 (jun)
0,60 (avg)
0,65 (avg)
0,59 (jul)
0,15 (avg)
0,24 (avg)
0,90 (jun-jul)
0,3 (jul)
0,25 (jan)
0,22 (jan-feb)
2,05 (jul)
0,71 (jan)
3,91(jul)
2,54 (jul)
0,20 (avg)
kg
cca 1 kg
min. cena
jed. mere
1,8 (jul)
3,64 (maj)
3,34 (maj)
3,48 (jul)
8 (avg)
2,8 (maj)
4 (maj)
5,00 (maj)
1,79 (maj)
2,20 (maj)
2,99 (maj)
1,29 (maj)
1.41 (feb)
3,60 (apr)
2,57 (maj)
0,5 (maj)
0,60 (jul-agv)
4.50 (maj)
1,83 (maj)
6,36 (jun)
3,94 (mart)
0,68 (maj)
max. cena
Tabela br.5: Jedinina vrednost otkupa poljoprivrednih proizvoda u Srbiji i veleprodajne cene na terminalima u zapadnoj Evropi
Licenca - stvar
uvoznika
Procedura
pojednostavljena
Najvea novina u tom smislu predstavlja injenica da e licenca ubudue biti stvar uvoznika. Uvoenje u sortnu listu ne bi
trebalo vie da traje godinama kao do sada, procedura je
drastino pojednostavljena da bi odgovarajui sadni materijal
bio dostupan i kod nas.
Ipak, aktivan plan u tom smislu je neophodan, jer ne postoji
nikakva obaveza uvoznika (to jest registrovanog proizvoaa
sadnog materijala) da otkupi licencu upravo onih sorti za koje
strunjaci domaih institucija smatraju da bi trebalo, kao i da
planira uravnoteenost proizvodnje.
8
9
19
20
Maline
Povre
Brokola
10
21
Borovnica
umesto maline
Tehnike gajenja
Organska
proizvodnja
11
22
trolisani najmanje jednom godinje od strane nezavisne agencije ovlaene za dodelu sertifikata;
3) da se tokom proizvodnje mogu koristiti samo netoksini,
ekoloki metodi i materijali;
4) da se ne mogu meati organski i konvencionalni dodaci
tokom proizvodnje;
5) da se moraju koristiti netoksina sredstva za sanitaciju
opreme i
6) da proizvod ne sme tokom proizvodnje i manipulacije biti
izloen ostalim nedozvoljenim hemijskim materijama
(Organic Food Certification Program, Dept. Of Agriculture,
U.S.A.).12
Ne treba ni pominjati koliko su organski proizvodi sve popularniji u svetu a i kod nas.
U naoj zemlji ne postoji niti jedna firma ili laboratorija, koja
se bavi biolokim sredstvima zatite biljaka. Vie informacija o
takvom nainu zatite biljaka mogu se nai na web sajtu
vodee laboratorije za zatitu biljaka u srednjoevropskom
regionu: www.biocont.cz., eke laboratorije Biocont.
Nedostatak
hladnjaa sa
kontrolisanom
atmosferom i
ULO hladnjaa
Produiti
ionako kratak
vek
U prilogu broj 1 dat je pregled optimalnih uslova najosnovnijih vrsta voa i povra i prosena sveina po istraivanju dravnog univerziteta u Nebraski, SAD.
12
Izvor: www.poljoprivreda.info
23
Standardi daju industriji zajedniki jezik. Tako je komunikacija jednostavnija a marketing uspeniji. Standardizacija pomae
proizvoaima da osiguraju proizvod koji se trai i koji mogu
prodati, a kupcima da dobiju kvalitet proizvoda kakav ele.
Velika udruenja supermarketa uvode standarde kvaliteta koje
proizvodnja mora da ispunjava. Ti standardi se odnose na biohemijske karakteristike, spoljanji izgled (masa, boja,
dijametar ploda) i prisustvo tetnih materija (nitrata i tekih
metala, rezuduala pesticida, fitohormona). U pitanju su, pre
svega, EUREGAP13 za poljoprivrednu proizvodnju i HACCP u
preraivakoj industriji. Ovi standardi su nastali kao reakcija
potroaa na pojavu zdravstveno neispravne hrane tokom epidemija stonih bolesti (bolest ludih krava, slinavka i ap) kao i
straha od uvoenja genetski modifikovane hrane.
EUREGAP je standard koji pokriva sve glavne aspekte
proizvodnje, poput upravljanja zemljitem, uzgoja useva i
berbe. Takoe se bavi pitanjima zagaivanja, tretmanom
radne snage i zatitom ivotne sredine. On prati proizvodnju
od setve (analizira se poreklo semena i istorija zemljita),
preko uzgoja (prati se upotreba herbicida, pesticida i ubriva
- koliina, tip, kvalitet, mesto i nain primene), navodnjavanja
i berbe (nivo higijene i nain skladitenja) do pakovanja, transporta i postavljanja proizvoda na raf u prodavnici.
ile
13 EUREP (Euro-Retailer Produce Working Group) propisuje okvire razvoja dobre poljoprivredne prakse (GAPGood Agricultural Policy) za biljnu proizvodnju (voe, povre, krompir, salata, ukrasno cvee i zasad). Taj okvir
predstavlja minimum standarda koji vodei evropski trgovci u maloprodaji prihvataju i zasniva se na integralnom
upravljanju usevom (ICM- Integral Crop Management), pristupu koji nalae da proizvodnja useva bude ekonomski,
ali i ekoloki odriva.
24
Standardi u
Srbiji
Voe
Jabuke
Kajsije
Avokado
Trenje
Groe
Kivi
Limun
Mandarine
Dinje
Nektarine
Pomorande
Breskve
Kruke
ljive
Klementine i dr. vrste citrusa
Jagode
Lubenice
Banane
14
Povre i salate
Artioke
pargle
Plavi patlidan
Pasulj
Prokula
Kupus
argarepa
Karfiol
Cikorija
Beli luk
Praziluk
Tikvice
Crni luk
Graak
Spana
Celer
Krastavac
Ledena salata
Zelena salata i endivija
Peurke (kultivisane)
Paprika (slatka)
Paradajz
Kotuniavo voe
Lenik u ljusci
Orah u ljusci
Evropska
UnijaStandardi
25
Kontrola
kvaliteta
26
3. Pakovanje i logistika
Pakovanje
celog
proizvoda sa
primerom za
EU i transport
Primera radi, plastina gajbica koja prima oko 8 kg povra kota 50-60 dinara. To znai da za kilogram povra ija
je cena 20 dinara, na pokrivanje trokova proizvodnje (semena, uzgoja, zatite, ubriva) odlazi 12-13 dinara, dok su
ostalo trokovi ambalae.
16 Proizvodnjom drvenih gajbica bavi se veliki broj malih preduzea, a pojedini veliki kombinati ih i sami proizvode
za sopstvene potrebe.
15
27
Svee kruke u
Evropi
28
Logistika
Kamionima i
hladnjaama
do 36 sati
Avio prevoz
JAT nema
kargo avione
Naa nacionalna kompanija JAT Airways moe da ponudi prevoz robe na svim svojim redovnim destinacijama po vrlo
konkurentnim cenama. Ljudi u JAT-u maksimalno izlaze u susret naporima domaih privrednika da se izvoz robe odvija u
to boljim uslovima.
Cene kargo prevoza se odreuju na poetku sezone (u maju),
alju se svim pediterima i drugim zainteresovanim licima za
izvoz i uvoz robe.
Prologodinje cene su se kretale oko 0.87 - 0.98 po kg na
bliim destinacijama: Be, Minhen, Frankfurt, Berlin, Milano,
Rim, Cirih, Dizeldorf, i od 1.10 - 1.17 po kg na daljim destinacijama: Amsterdam, Kopenhagen, Stokholm. U cenu je
uraunato gorivo i osiguranje.17
17
29
Cene drugih avioprevoznika su pribline JAT-ovim, a na destinacijama na kojima JAT ne leti kao sto su Amerika, Bliski istok
itd. uglavnom su visoke i isplate se jedino u robi koja moe to
da podnese svojom cenom, na primer ak po 3 po kg do
destinacija kao to je New York ili od 1.75 - 2.25 do bliskog
istoka (Dubai, Raid itd.).
Avio prevoz moe da traje i samo nekoliko sati na direktnim
destinacijama i to je velika prednost, ali i celih 24 sata na destinacijama sa presedanjem.
Aerodrom Beograd najvee je vazduno pristanite u Srbiji i
Crnoj Gori, preko koga se odvija 75% domaeg putnikog saobraaja i 90% robnog transporta. Robni (Cargo) terminal za
domai i meunarodni saobraaj Aerodroma Beograd poseduje skladini prostor kapaciteta 5 500 m2 i aneks od 2 500 m2
za smetaj operativnih slubi, pediterskih organizacija i
carine.18 Prema raspoloivom prostoru i stepenu opremljenosti moe da opslui 35 000 tona robe i materijala godinje.
JP Aerodrom Beograd je na meunarodnom tenderu
odabrao stratekog partnera, kompaniju Dyn Corp
International LLC, sa kojom e formirati novo preduzee
(joint venture) na bazi zajednikog ulaganja kapitala (public
private partnership). Novoosnovano preduzee obezbedie
izgradnju i razvoj kargo-logistikog centra na Aerodromu
Beograd u vrednosti od 60,6 miliona dolara.
Izgradnjom kargo terminala i logistikog centra, samo u prvoj
godini poslovanja, obim prometa bi trebalo da bude povean
7 puta.
18
Izvor: http://www.airport-belgrade.co.yu
30
19
31
4. Prodaja i marketing
Nedovoljna
informisanost
Izlazak na
trite
Drava vodi
na sajmove
(neke)
Identitet
hrane - brend
Povezivanje sa
drugim
industrijama
Brend u
slubi patriotizma
32
Poljoprivredna politika
Evropska unija
Srpska
poljoprivredna
politika
33
Spoljnotrgovinski reim
Planirane
aktivnosti
Ministarstva
20 Uredba o korienju sredstava za podsticaj izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2005. godini,
Slubeni glasnik RS br. 71/2005.
21 Odluka o povraaju carinskih i drugih izvoznih dabina i o drugim merama za podsticaj izvoza, Slubeni glasnik
RS br. 37/2004, 78/2004, 54/2005.
34
Zakljuci
1. Strana
konkurencija u
maloprodaji
hrane jaa
produktivnost
i konkurentnost voa i
povra
Dominacija domaih maloprodajnih lanaca usporava produktivnost poljoprivrede. Treba slediti jasan primer Poljske koja je
ujedno i glavni konkurent u sveim proizvodima naroito
jagodiastog voa. Zdrava konkurencija stranih prodavnica
hrane, donosi promene koje efikasno mogu nauiti srpskog
proizvoaa da orijentie proizvodnju po merama evropskog
i svetskog kupca. Vie i stabilnije cene proizvoda, ravnotea
ponude i potranje, predstavljanje standarda, smanjivanje
broja posrednika u lancu proizvoa - kupac, poveava cenu
proizvoda (malina na primer) direktnim proizvoaima, ujedno orijentiui proizvod prema zahtevima modernog trita.
2. Investicije u
nauku
3. Organska
proizvodnja
Procenat organske proizvodnje u Srbiji je trenutno zanemarljiv a u izvozu sveeg voa i povra i ne postoji. EU trai
pribliavanje 5% ekolokoj poljoprivredi. Srbija ima ogroman
neiskorien potencijal u organskoj proizvodnji. Od 90-ih godina pa sve do 2000. upotreba pesticida je opala za 90%, to je
samo po sebi preduslov.
Napominjemo da ekoloki, odnosno organski proizvodi na
svetskim pijacama dostiu ak i do 50% viu cenu u odnosu na
konvencionalno voe i povre.
4. Udruenja i
distributivni
centri
Zakjuci
35
5. Unapreenje
logistike
6. Upravljanje
prema tritu
Znai gajiti ono to trite trai bez obzira na nae navike; nove
vrste i nove sorte koje nai klimatski uslovi dozvoljavaju.
7. Neizbeno
propadanje
8. Transformacija
malih farmi
Ipak najveu transformaciju ekaju male farme, koje se moraju ne samo poveavati, ve i totalno prilagoditi novim nainima proizvodnje, kontrole kvaliteta, i sjedinjavati se urbanom
sredinom kroz infrastrukturu i sveopti razvoj ruralnih oblasti.
9. Odgovornost
drave je
da drastino pobolja informisanost malih farmera: o zakonskim promenama, o kretanju svetskog trita, novim tehnikama i kreditnim mogunostima.
da izradi sopstvene standarde koji su u skladu sa svetskim i
evropskim standardima za svee voe i povre
da zatiti minimalne zarade u poljoprivredi kod registrovanih poljoprivrednih domainstava
da preuzme aktivniju marketinku ulogu osnivanjem
posebnog tela za promociju sveeg voa i povra po ugledu
na najvee izvoznike sveeg voa i povra u svetu (ile na
primer ima svoje agencije na svim meridijanima i aktivno se
razvija u skladu sa zahtevima svojih potencijalnih kupaca) i
podstie razvoj asocijacija i drugih vrsta udruivanja u smislu
razvoja izvoza sveeg voa i povra
Da prui ansu sveem vou i povru pa da omogui srpskom farmeru da zavoli svoj posao i bude ponosan na
proizvode svog rada i na svoju zemlju.
36
Zakjuci
Artioke
Asparagus
Pasulj
Boranija i graak
Brokola
Prokola
Kasni kupus
Kineski kupus
argarepa
Karfiol
Celer
Kukuruz eerac
Krastavac
Plavi patlidan
Endivija
Beli luk
Ren
Keleraba
Praziluk
Zelena salata
Dinje, sorte kao
cantalope
Lubenice
Crni luk
Slatka paprika
Krompir
Tikva
Spana
Paradajz
Jabuke
Kajsije
Kupine
Borovnice
Vinje
Trenje
Breskve
Kruke
ljive
Maline
Jagode
Vlano st vazduh a
( %)
Pr ose no vr eme
s kladit enja
-0.5 - 0
0 - 2.2
0 - 4.5
4.5 - 7.2
0
0
0
0
0
0
0
0
10 - 12.8
7.2 - 12.8
0
0
-1.1 - 0
0
0
0
90-95%
95-100%
65-70%
90-95%
90-95%
90-95%
90-95%
90-95%
90-95%
90-95%
90-95%
90-95%
90-95%
90-95%
90-95%
65-70%
90-95%
90-95%
90-95%
95%
2-5 meseci
2-3 meseca
1 godina
7-10 dana
10-14 dana
3-5 sedmica
3-4 meseca
1-2 meseca
4-5 meseci
2-4 sedmice
2-3 meseca
4-8 dana
10-14 dana
1 sedmica
2-3 sedmice
6-7 meseci
10-12 meseci
2-4 sedmice
1-3 meseca
2-3 sedmice
0 - 4.5
85-90%
5-14 dana
4.5 - 10
0
7.2 - 10
4.5 - 7.2
10 - 12.8
0
7.8 - 10
-1.1 - 4.4
-0.5 - 0
-0.5 - 0
-0.5 - 0
0
-1.1 - 0.5
-0.5 - 0
-1.7 - 0.5
-0.5 - 0
-0.5 - 0
0
80-85%
65-70%
90-95%
90%
70-75%
90-95%
85-90%
90%
90%
90-95%
90-95%
90-95%
90-95%
90%
90-95%
90-95%
90-95%
90-95%
2-3 sedmice
1-8 meseci
2-3 sedmice
2-9 meseci
2-3 meseca
1-14 dana
4-10 dana
3-8 meseci
1-2 sedmice
2-3 dana
2 sedmice
3-7 dana
2-3 sedmice
2-4 sedmice
2-4 meseca
2-4 sedmice
2-5 dana
5-7 dana
37
Literatura:
38
Literatura