FOLIA ONOMASTICA CROATICA 20 (2011)

UDK 811.163.42373.232.1(Promina)
Izvorni znanstveni lanak
Rukopis primljen 25. II. 2012.
Prihvaen za tisak 16. IV. 2012.

ANKICA ILA IMPRAGA

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ulica Republike Austrije 16, HR-10 000 Zagreb
acilas@ihjj.hr

OSOBNI NADIMCI U SEOSKOJ SREDINI

NA PRIMJERU PROMINE
Na temelju terenski prikupljene grae u Promini obrauju se muki i enski
osobni nadimci te se objanjavaju osnovne socioloke znaajke te dalmatinske
seoske sredine. Tumai se leksiko podrijetlo i tvorbene znaajke nadimaka te
se donosi njihova semantiko-motivacijska razradba. Objanjava se i pojava
tzv. zamjenskih imena.

1. Uvod
Za ono to se u hrvatskoj onomastici naziva osobnim nadimkom, u dijalektima se rabe razliiti nazivi, npr. privarak, picname (najvie u Slavoniji, ali i
drugdje), sprdano ime i ruglo (u bunjevakih Hrvata u Maarskoj), nadime (Promina) itd.
to su osobni nadimci? Hrvatski onomastiar Petar imunovi definira ih kao
priimke koji se pridijevaju pojedincima uz njihovo osobno ime i(li) prezime (imunovi 2003: 422). S obzirom na povijesnu pojavnost u antroponimijskom sustavu nastaju nakon prve determinacije, tj. kad osoba ve ima svoje ime. Gledano i
povijesno i s dananjega motrita, oni su individualni antroponimi koji pripadaju
neslubenoj komunikaciji i neslubenoj imenskoj formuli, a ak ni u njoj nisu obvezatni. Uvijek su motivirani najuoljivijim svojstvima svojih nositelja te najvie
od svih antroponimijskih kategorija iskazuju odnos imenovatelja prema nositelju
nadimka. Stoga ih esto karakterizira afektivni naboj i jasna motivacija, tj. bolje
od drugih antroponima uvaju leksiku semantiku.
U svjetskoj onomastici o funkciji i razlozima nadijevanja nadimaka mnogo se
pisalo i raspravljalo. Osvrnemo li se na slavensku onomastiku literaturu, uvidjet emo da je najee isticana funkcija prepoznavanja pojedinca (v. Antroponimia III u Sowiaska onomastyka I). Naglaava se da su s dananjeg motrita
(kad svatko ima osobno ime i prezime kao zakonom propisane antroponimijske
21

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

kategorije) nadimci antroponimi tree determinacije, koji ulaze u upotrebu nakon

imena i prezimena. Prema Milici Grkovi (2002: 522) razlozi su nadijevanja nadimaka sljedei:
zatita
nadimci odmila imena s ekspresivnom funkcijom
izvan kue esto nadimci sa svrhom ismijavanja i ruganja
nadimci koji slue lakem prepoznavanju neke osobe izvan kue.
Slovenski onomastiar Janez Keber naglaava jo jedan vaan aspekt: nadimci se esto ne pojavljuju samo zbog potrebe za dodatnom identifikacijom pojedinca ve i zbog mode.
S takvim se stajalitem ne moramo sloiti ako uzmemo u obzir da nadimke u
pravilu nadijevaju drugi, a modu izabire nositelj. Naravno, u svakoj drutvenoj
sredini nadimak slui dodatnoj identifikaciji, no kad govorimo o modi kao poticaju za nadijevanje nadimka, rije je zapravo o tome da je u odreenim drutvenim
skupinama poeljno imati nadimak te se on nadijeva kao potvrda pri socijalnoj
inicijaciji i afirmaciji (npr. navijake skupine, estrada, kriminalne skupine itd.).
Upotreba nadimaka osobito je moderna i poeljna u kolama (v. Keber 2002:
533), zatvorenim sredinama u kojima se intenzivno drue vrnjaci i u kojima nastaju idealne okolnosti za bogato stvaranje nadimaka. O kolskim nadimcima u
Hrvatskoj pisala je Mira Menac-Mihali, koja je prouavala elemente drugih sustava u nadimcima na leksikom, fonolokom i tvorbenom planu. Meu njima
Mira Menac-Mihali (1993: 57) razlikuje prave i neprave nadimke. Ti su drugi
nadimci nastali tvorbenim procesima od prezimena ili osobnih imena.
Onomastiari istiu razliitu sudbinu nadimaka u razliitim sredinama. U gradovima oni traju kratko, najdue do kraja ivota njihovih nositelja (v. Grkovi
2002: 522), no u selima i drugim manjim sredinama osobni nadimci vrlo esto prerastaju u obiteljske nadimke, koji se nasljeuju. Dakle, osobni nadimci due ive
u manjim sredinama gdje mogu posve zamijeniti osobno ime i prezime i postati jedinstven znak za identifikaciju osobe (v. Korobar-Beleva 2002: 517518).
Takoer je vano istaknuti da nadimci nisu dani jednom za svagda, a mogu se
dobiti u svakoj ivotnoj dobi te osoba moe imati vie nadimaka1.
Povijesno gledano, nadimci su stara antroponimijska kategorija koju nalazimo u svim indoeuropskim jezicima. Mnogi su sauvani u dananjim prezimeni1 Navodimo neke primjere dvostrukih mukih osobnih nadimaka u Promini: Bo // o,
Bjina // Rdia, Bn Lkijn // Ddle, Bo // Strja, Bjnda // Ponja, Brco // Glvonja, Gvan
// Gvrn, ve Kosvica // Kaljd, Kcija // Grgalo, Klpo // Pa, Kv // Pvalo, Pti //
Knzul, Sdmi // Sfet, Srac // Lsr, Vlina // Glonja, a istog se nositelja naziva i treim nadimkom Vlonja.

22

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

ma. Neke su motivacije i nadimake strukture zajednike mnogim jezicima. Npr.

mnoga prezimena nastala od nadimka s istim semantikim sadrajem nalazimo u
raznim jezicima (sjetimo se samo jednog od najnavoenijih primjera u onomastikoj literaturi: Bili u hrvatskom jeziku, Leblanc u francuskom, Bianchi u talijanskom, White u engleskom, Weiss u njemakom). Tu ne moemo govoriti o jezinom posuivanju i kalkiranju, ve o tome da iste ili sline izvanjezine okolnosti
rezultiraju pojavnou imena iste motivacije. To vrijedi i za npr. prezimena motivirana nazivima zanimanja (npr. Kova, Kovai, Kovaevi u hrvatskom, Kuznjecov u ruskom, Smith u engleskom, Schmidt u njemakom).
Prvi nadimci u Hrvata potvreni su ve u 9. stoljeu u pisanim dokumentima u
Dalmaciji. Od najstarijih vremena nadijevaju se i pogrdni nadimci poput Cacaunti (oneisti pomazane) i Butadeo (svrzi Boga), koji su zabiljeeni u Splitu 1080.
godine, a nisu bili tabuizirani niti nadimci motivirani intimnim dijelovima tijela
kao to su Trokuri i Pizdec (nadimci iz sjeverne Hrvatske), te eiguz i Goriguzica iz 13. stoljea koji su zabiljeeni u Dubrovniku (v. imunovi 2003: 423).

2. Metodologija
Sva je osobnonadimaka graa koja se obrauje u ovome radu, a rije je o 422
muka osobna nadimka i samo 85 enskih osobnih nadimaka, prikupljena u Opini Promini (Drnika krajina) u posljednjih desetak godina. U grai ima novih,
mladih nadimaka iji su nositelji jo djeca, no preteu oni stari nekoliko desetljea koji su nastajali u prominskoj seoskoj sredini od vremena postojanja obiteljskih zadruga do vremena depopulacije Promine i intenzivnijega komuniciranja s
gradskom sredinom. Nuno je i kazati da su prikupljeni oni nadimci kojih su se ispitanici uspjeli sjetiti i koje su htjeli rei nepoznatoj osobi, tj. istraivau.
U dosadanjim istraivanjima osobnih nadimaka u Hrvatskoj prevladava pristup koji se ponajprije usmjerava na semantiku klasifikaciju nadimaka, to jest
vrlo sloen posao (v. npr. Mandi 2000: 57135), no izostaje detaljnije prouavanje
njihova odnosa prema ostalim antroponimijskim kategorijama te barem djelomian socioloki prikaz sredine u kojoj nastaju prouavani nadimci.
Naime, uz tvorbenu, etimoloku i semantiko-motivacijsku ralambu za razumijevanje nadimaka u kojoj sredini vano je barem u glavnim crtama poznavati tu sredinu u sociolokome i antropolokome smislu jer njezin vrijednosni sustav, tradicionalni obiteljski i drutveni odnosi, vjerovanja i obiaji, pa i gospodarska obiljeja ine kontekst koji utjee na pojavu upravo onih nadimaka koje zatjeemo u izabranoj sredini.

23

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

3. Obiljeja prominske seoske sredine

Socioloki gledano, specifinost je prominskoga ruralnog drutva da je jo s
poetkom 20. stoljea velik broj obitelji bio u sustavu zadrune organizacije i privreivanja, to znai da je u pojedinim zajednicama bilo ak 20-ak lanova. Imajui na umu da je do tog vremena inventar slubenih imena bio veoma suen2, za
jasno razlikovanje ve unutar jedne jedine obiteljske zadruge nadimci su postali
nunost. Kao razlog velike raznolikosti i prisutnosti osobnih nadimaka tomu treba pridruiti i injenicu da su obitelji ivjele u zaseocima, u kojima su svi stanovnici najee nosili isto prezime, te bi u nekim sluajevima nositelja iste slubene
imenske formule bilo po desetak i vie. Nadimci su bili najekonominiji nain da
se prevlada ta imenska identinost.
Pritom bi se nadimak ili zamjensko ime3 nadijevali mlaem lanu koji bi dobio isto slubeno ime kao i neki stariji, i to najee u njegovoj najranijoj, katkad
ve u dojenakoj dobi (nisu nam poznati sluajevi da je stariji lan obitelji odnosno obiteljskih zadruga naknadno dobio nadimak zbog kojega mlaeg nositelja
iste imenske formule).
U prolosti je bitna znaajka prominske seoske sredine bila i svojevrsna socijalna zatvorenost. Brani su se partneri ponajprije birali u prominskim selima, a
za one koji nisu uspijevali pronai ivotnoga druga u Promini mislilo se da imaju odreene nepoeljne crte, psihike ili fizike, ili su pripadali obiteljima koje su
obiljeene ime negativnim. Naravno, postojali su i pozitivni razlozi zbog kojih su
se katkad vjenavali s partnerima izvan Promine, npr. prijateljstvo ili kumstvo s
nekim iz drugog kraja, no za pridolice, uglavnom su to bile ene, uvijek se isticalo da nisu nae te se naglaavalo da je osoba npr. iz Kosova, s Miljevaca itd., a
nerijetko je podrijetlom pridolice motiviran njezin nadimak, npr. Bosanka.
Usto, plodnost, porod i mnotvo potomaka bili su visoko na vrijednosnoj ljestvici drutvene skupine o kojoj govorimo. Bilo je tomu vie razloga: vie djece
znailo je i vei gospodarski potencijal obiteljske zajednice, po formuli vie lanova obitelji vie radne snage, a djeca su vrlo rano postajala dio obiteljskog sustava privreivanja (kao pastiri i slino); zbog visoke stope smrtnosti djece bilo
je drutveno poeljno da ena bude sposobna izroditi mnogo djece; i naposljetku,
ena je ta koja svojim porodom omoguuje nastavak loze. Upravo zbog toga ena
koja nije rodila, a usto se nije nikad ni udavala, biva obiljeena i nadijeva joj se
osobito okrutan nadimak Suvopika4, koji nosi osudu i pogrdu te se, za razliku od
2 v. ila impraga: Muka osobna imena u Promini, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 37/2 (u tisku)
3 O nazivu zamjensko ime v. dalje u lanku.
4 Ovu je temu knjievno oblikovao pisac Ivan Aralica u prii Nenapisano na darovnici (u
zbirci pria Svemu ima vrijeme, 1967.).

24

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

mnogih drugih nadimaka koji upuuju na mane njihovih nositelja, poput Gobea, Cole itd., taj nadimak nikad ne izgovara pred nositeljicom i djecom.
Uz navedene znaajke bitno je rei i da je prominska sredina u prolosti bila, a
na neki je nain i danas, vrlo patrijarhalna. Glava obitelji i onaj ija se volja morala potovati bio je mukarac, dok je ena morala biti posluna izvriteljica zahtjeva koje je pred nju postavljao njezin otac ili suprug. O tome kako se odraavaju patrijarhalni odnosi u kategoriji osobnih nadimaka bit e vie rijei u poglavlju O imenovanju ena.

4. O zamjenskim imenima u Promini

Na granici dviju antroponimijskih kategorija osobnih imena i osobnih nadimaka jesu tzv. zamjenska imena. U hrvatskoj onomastici to jo nije prihvaen
naziv, no predlaemo ga kako bismo njime definirali neslubena osobna imena
koja se upotrebljavaju umjesto slubenih, a za koja okolina najee ne zna da nisu
prava imena njihovih nositelja. Stoga smatramo da su funkcionalno blia nadimcima premda su strukturno prava osobna imena tipina za odreeno podruje.
Zanimljivo je da na prominskom podruju nismo naili na potvrde za imenovanje ena zamjenskim imenima, to ne znai da takve pojave nema, naime u prikupljanju osobnih nadimaka uvijek moramo pretpostaviti nepotpunost grae, ve
da se zamjenska imena rjee nadijevaju enama nego mukarcima. Kao to vidimo u tablici koja slijedi, u funkciji i zamjenskih i slubenih dolaze u Promini uobiajena imena. Teko je utvrditi sve razloge njihova zamjenjivanja, no najee
zamjensko ime ulazi u upotrebu kad se vrnjacima u neposrednom susjedstvu nadjene isto ime ili kad unutar iste obitelji ive imenjaci koji pripadaju razliitim
naratajima, dakle rije je o istim poticajima koje nalazimo i pri stvaranju osobnih nadimaka.

Tablica s primjerima zamjenskih i slubenih imena

Zamjensko
ime
nte
Jan
Rjko
Stnko
me
ljko

Slubeno
ime
Mte
Pko
Brnko
van
nte
nte

Zamjensko
ime
Gjko
Mlan
Slve
Stvo
me
Vso

Slubeno
ime
Jsip
nte
Stnko
Stpe
do
Mrko

25

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

5. Glavne crte prominskoga govora

Prominski govor pripada tokavskom narjeju, i to njegovu novotokavskomu ikavskom ili zapadnom dijalektu. Okruen je slinim govorima zapadnoga,
ili mlaega ikavskoga dijalekta, a samo na zapadu dolazi u kontakt s istonohercegovako-krajikim dijalektom. Kako se nakon Domovinskog rata u to podruje zapadno od rijeke Krke doselilo nekoliko stotina Hrvata s Kosova, Prominci su
u kontaktu i s torlakim janjevakim govorom. to se tie srpskog stanovnitva
koje je ivjelo u nekoliko prominskih sela do kraja Domovinskog rata, a danas ih
ondje ivi manji broj5, ono nije govorilo (i)jekavskim novotokavskim nego mlaim ikavskim, no u pojedinim se leksemima otkrivalo njihovo jezino podrijetlo.
Npr. stariji su ljudi govorili d, tgo // tgo togod, prutra prekosutra,
no poslije Drugoga svjetskog rata, a moda i prije, oni su uglavnom jezino asimilirani.
Navest emo samo glavne fonoloke crte prominskoga govora koje se potvruju u analiziranoj onimijskoj grai.
1. Naglasni je sustav u prominskom govoru novotokavski s naglascima
te nenaglaenom duinom i krainom. Distribucijska su pravila ista kao u
standardnom jeziku.
2. Prominski se vokalni sustav sastoji od pet samoglasnika, koji dolaze u dugim
i kratkim slogovima (, , , , , i, u, e, o, a), a u funkciji silabema pojavljuju se
takoer i slogotvorni i (npr. osobni nadimci Bko, Vna). Refleks je glasa jata
ikavski (dte, mlko, dca, vik; osobni nadimci Msc, Nmi), uz pokoji ekavizam
tipian za govore zapadnoga dijalekta: csta // tsta, znica, krn, ozldit. Postojanje ekavskog (Bli, Starina) i jekavskog refleksa (d, Med) u antroponimijskoj kategoriji osobnih nadimaka predstavlja elemente drugog sustava. Slijed
re dolazi u osobnom nadimku Rbac (apelativ rbac), glagolu rst, dok je ra sauvano u glagolu krsti. Na kraju sloga i rijei -l je u opem leksiku i u onimiji prelo u o (npr. s sol, jo, govrijo, zjo; toponimi Dci, Di), no u antroponimiji
taj glas dolazi u nekoliko primjera: osobno ime Mijvil, osobni nadimak Mrl. U
opem leksiku dolazi samo u nekim jednoslonim i dvoslonim pridjevima mukog
roda (bl, cl, vsel). U glagola kojima osnova zavrava na -a u glagolskom pridjevu
radnom dolazi , to se tumai kao stezanje ao > , npr. rk, pv.
5

Prema Popisu stanovnika Republike Hrvatske 2001. godine u Promini je ukupno ivjelo 1 317
stanovnika, od ega 1 276 Hrvata i 21 Srbin te 20 pripadnika ostalih narodnosti (v. http://www.dzs.
hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup15.html). Desest godina prije toga,
tj. 1991. godine, ondje je ivjelo gotovo dvostruko vie stanovnika: 2 574, od ega 2 158 Hrvata, 362
Srbina, 16 Jugoslavena i 38 pripadnika ostalih narodnosti (v. Narodnosni sastav stanovnitva RH od
1880. do 2001. godine, Izdanje Dravnog zavoda za statistiku RH (dostupno na http://hr.wikipedia.
org/).

26

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

to se tie izgovora samoglasnika, treba rei da je u brzu govoru esto slabljenje i otpadanje samoglasnika i u zanaglasnim slogovima. Primjer je slabljenja zanaglasnog i obiteljski nadimak Diini kad se uva broj slogova (D-i-i-ni >
D-i-i-ni). Sljedei su primjeri osobni nadimci Vna, prnca, Pnca kad
zanaglasno i otpada, broj slogova se smanjuje, a slogovna granica pomie (p-rini-ca > p-rn-ca). Pri pomicanju slogovne granice, dulji se prvi zanaglasni slog
ako je zatvoren sonantom: P-i-ni-ca > P-in-ca > Pnca.
Navodimo i primjere iz opeg leksika za otpadanja samoglasnika i u zanaglasnim slogovima: tri, kprva, govrli, zdrte, mlnca.
3. Prominski se konsonantizam od konsonantizma u hrvatskome standardnom
jeziku razlikuje po manjem broju suglasnika. Naime, u govoru nema fonema f i
h6. Frikativ f zamijenjen je s v (vrtar, vmlija, pvrigat; osobni nadimak Vltna
[< fontana]), a rjee s p (Plip). U antroponimiji se fonem f pojavljuje samo kao
element drugog sustava (npr. osobni nadimak Sfet). Glas h otpao je u svim poloajima u rijei. U poetnom je poloaju iezao bez supstitucije (npr. ld, dit hoditi, rst hrast; osobni nadimak Rmo < hrom), dok u sredinjem poloaju radi
izbjegavanja zijeva nakon gubitka h dolazi j (npr. osobno ime Mijvil) ili v (osobni nadimci Gluvja, Pvalo, Suvrak). U osobnom nadimku Mho pojavljuje se
fonem h, no ovdje je rije o posuivanju antroponima iz stranog sustava. Karakteristian je i takavski refleks skupova *stj, *zdj (tta). Postoje etiri afrikate: ,
, d, koje su u sustavu posve stabilne (osobni nadimci le, le, ro, k,
Bdo, ro, do).
U distribuciji postoje ogranienja koja se tiu suglasnikih skupova. Naime
oni se rastereuju zamjenjivanjem suglasnika ili ispadanjem jednog od njih. Primjer rastereivanja suglasnikog skupa zbog razjednaivanja jest osobni nadimak
Smljivi gdje je mnj > mlj (u skupu dvaju nosnih sonanata drugi je fonem zamijenjen lateralnim suglasnikom lj).

6. Jezino podrijetlo osobnih nadimaka u Promini

S obzirom na jezino podrijetlo osobnih nadimaka, kao i inae u onimiji, pretkazivi su idioglotni i aloglotni leksemi. Za razliku od drugih onimijskih kategorija u Promini meu aloglotnim leksemima uoavamo veoma raznovrsno jezino
podrijetlo, a s obzirom na to svrstali smo nadimke u deset skupina.
1. Turski elementi:
a) antroponimi: ri, Dja, Mho, Msa, Sfet.
6

U radu foneme /x/, //, //, //, // ne donosimo uobiajenim dijalektolokim znakovima, ve
ih biljeimo grafemima standardnoga hrvatskog jezika: h, d, , lj, nj.

27

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

b) apelativi: ga, ngr, Bo, Beri, to, ro, Kaljdi, Sbe, Sltn,
e7.
2. Talijanski elementi:
a) antroponim: Bpo.
b) apelativi: Brba, Bti, Bta, Cgan, Cle, Dko, Kuni, Lngo, Pijne,
Rgeta, kota, tre, Vltna.
3. Internacionalizmi: Brn, Dktr, Knzul, Rizkalo.
4. Njemaki elementi: Brder, Luber, le, tr.
5. Ruski elementi: Ggarin, Klk.
6. Engleski elementi: k.
7. Srpski elementi: d, do, Med, Starina.
8. Vlaki elementi: ko, le, Skula.
9. Balkanski talijanizmi i latinizmi: Bkula, no, Skjo, kpina, pre.
10. Maarski elementi: ntc.
S obzirom na to da su nadimci jezino najkreativnija antroponimijska kategorija, moemo rei da se uoena raznovrsnost zapravo mogla predvidjeti. Uistinu,
kao to se esto istie da su antroponimi svjedoanstva povijesnih, kulturnih i jezinih iskustava kojega kraja, najoekivanije je da se ti utjecaji najbolje iskazuju
kroz najslobodniju, neslubenu i normama neograniavanu antroponimijsku kategoriju osobnih nadimaka.
Svi nadimci aloglotnoga podrijetla prilagoeni su prominskomu ikavskom novotokavskom govoru, osim onih u kojima je strani element glavna oznaka koja
se nadimkom istie. Npr. u nadimku Starina sauvan je ekavski refleks jata kojim se kazuje da nadimak potjee iz jugoslavenske vojne terminologije, a njime se
istie sklonost nositelja da zapovijeda, tj. nareuje drugima.

7. Upotreba nadimaka
Kao to istie A. V. Superanskaja (20032004: 485498), osobni su nadimci jedina antroponimijska kategorija koja se ee rabi unutar zajednice nego pred njihovim nositeljima. U terenskom istraivanju lako se moe utvrditi njihova upotreba. Naime, informanti rado kazuju samo one nadimke koji se smiju upotrebljavati pred njihovim nositeljima, npr. Bka, Bla, Lpa, Zla, tj. one koji samo opisuju, ali ne izvru ruglu nositelje te imaju opu upotrebnu vrijednost. Za razliku od
njih nadimci koji istiu neku neprihvatljivu psihiku ili tjelesnu crtu, ne govore
7

Premda nam ispitanici to nisu potvrdili, pretpostavljamo da je ovaj nadimak nastao od apelativa aav < tur. vulg. aav luckast (HER, 1271).

28

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

se nositeljici u lice, npr. Bka, Ksa, Mlja, mca, Vica, a informanti ih sa sustezanjem otkrivaju istraivau. Takve emo nadimke nazvati nadimcima s ogranienom upotrebom. Najokrutnijim se nadimkom u grai iz Promine smatra sloeni nadimak Suvpika, koji je priiven jednoj staroj curi, tj. usidjelici, a kako su
govornici svjesni bespotednosti toga nadimka i uvijek paze pred kim ga izgovaraju, to je nadimak s vrlo ogranienom upotrebom.

8. O nadimcima nejasne motivacijske osnove

Uz velik broj nadimaka s prozirnim znaenjem osnove mnogo ih je motivacijski i tvorbeno nejasnih. Vrlo se esto bez poznavanja okolnosti i razloga nastanka nadimaka ne moe odrediti znaenje njihovih osnova. Naime, uz mogunost da
je rije o stranome jezinom utjecaju prilagoenome konkretnom dijalektu i govoru, uvijek u obzir treba uzeti igru rijei, premetanje slogova, zamjene glasova
(npr. Rta < Rsa), dosjetku, anegdotu, onimizaciju uzvika ili potapalice, a motiv moe biti i neka strana rije koju nadjevatelj ili nositelj nadimka pogreno izgovara. Stoga emo, kad nam okolnosti nastanka nadimaka ne budu jasne, morati zastati i znaenja njihovih osnova ostaviti nerazjanjena.
Vrlo esto nadimke koji su istraivau bili znaenjski neprozirni ni informanti nisu znali objasniti. No, unato nerazumijevanju znaenja leksike osnove nadimka, veina ljudi u neslubenoj komunikaciji radije osobu identificira osobnim
nadimkom nego imenom. Moe se govoriti o komunikacijskoj poeljnosti nadimaka u zatvorenoj sredini, i to zato to su oni najee jedinstveni, sa samo jednim nositeljem, te se njima postie najvea prepoznatljivost pojedine osobe, tj. njima se posve izbjegava onomastika entropija.
U prominskom nadimakom korpusu mnotvo je nadimaka nejasne motivacije. Kao primjer uzet emo nadimak Luber. Pretpostavljamo da je nastao otpadanjem poetnoga sloga prema njemakome Urlauber osoba na dopustu8. Ovdje
se stjeu dva vana momenta: (1) nadimak kao antroponim ima svoju jasnu identifikacijsku funkciju pa ga zajednica rabi kao znak maksimalne identifikacijske
vrijednosti te (2) zajednica esto ne pamti tko je imenovatelj, tj. tko je tvorac nadimka koji se posluio svojom jezinom kompetencijom i kreativnou u tvorbi
nadimka i koji je znao to taj nadimak znai. Na onomastiaru je da utvrdi kojim
se jezinim korpusom posluio imenovatelj, a on ne mora biti iz materinskoga govora, nego moe biti i iz jezik koji su uglavnom nepoznati stanovnicima njegove sredine (npr. Pnte).
Sljedei su primjeri osobni nadimci ro i Bza. Veina nadimaka nejasne motivacije ima strukturu hipokoristika: dvosloni leksem koji zavrava na -o/-e i
8 Odlazei od poetka 60-ih godina na privremeni rad u Njemaku, mnogi su Prominu posjeivali jedanput u godini, a nerijetko i jedanput u vie godina. Rijetki su meu njima dobro nauili njemaki jezik, a mnogi se njime jedva slue.

29

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

koji je naglaen dugouzlaznim naglaskom (ro) ili dvosloni leksem na -a koji je

naglaen kratkosilazno (Bza). Dakle, onomastiko je nadimako znaenje prepoznatljivo zbog izraza leksema, a ne zbog znaenja osnove.
I A. V. Superanskaja istie da u govornoj situaciji apelativno znaenje vlastitoga imena nikoga ne zanima, a ime svejedno dobro funkcionira. Dapae, to se
manje osjea znaenje apelativa u imenu, to se bolje ime shvaa kao iskonsko vlastito (1973: 256).

9. Klasifikacija mukih osobnih nadimaka

S obzirom na strukturu osobne nadimke dijelimo na (1) jednostavne, (2) sloene i (3) sastavljene. Jednostavne nadimke s obzirom na vrstu rijei dijelimo na (1)
imenice i (2) pridjeve. Prvi se sklanjaju po imenikim paradigmama, a drugi po
pridjevsko-zamjenikoj jer je rije o nadimcima nastalima od odreenih pridjeva
(npr. Bli, Svti), koji su pri poimenienju izgubili zanaglasnu duinu.
Unutar jednostavnih izdvajamo razliite skupine s obzirom na motivaciju, tj.
leksiko znaenje osnove nadimka.

I. Jednostavni nadimci
A. Nadimci s pridjevskom strukturom
1. motivirani tjelesnim svojstvima: Bli, Bli, Cni (< Cni u djejem govoru),
Cni, Gni9, Mi10, Mli, Mki, Mki, Nmi (< nimi gluhonijem ovjek),
Sltki, Stri, Zltni
2. motivirani psihikim svojstvima: Smljivi, Svti, Vri11.
B. Nadimci s imenikom strukturom
1. Nadimci antroponimnoga postanja:
1.1. Nadimci prezimenskoga postanja12
a. temeljni: ri, Dja, Ggarin13, Kreta14
b. skraeni: Sre15
9

Prema kazivanju informatora nadimak je nadjenulo malo dijete koje nije moglo izgovoriti
Cni pa je govorilo Gni.
10 Nositelj je bio posljednji roeni sin u obitelji.
11 Nositelj je osoba kolerina temperamenta.
12 Nije rije o nadimku od prezimena osobe koja je nositelj nadimka.
13 ori i Daja prominska su prezimena, no ispitanici se nisu mogli sjetiti zbog ega su ta prezimena nadjevena u svojstvu nadimaka. Nadimak Gagarin motiviran je prezimenom ruskog astronauta Jurija Gagarina, a ispitanici se takoer nisu sjetili razloga njegova nadijevanja.
14 Majino je prezime sinu postalo nadimkom.
15 Nadimak je motiviran slinou s potarom kojemu je prezime Sari.

30

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

c. izvedeni: Bkonja (< majino djevojako prezime Bko), ko (<

prezime o).
1.2. Nadimci od osobnog imena16:
a. temeljni: Sfet
b. skraeni: Bpo, Mho, Msa
c. izvedeni: rn, pirca17
d. nastali zamjenom poetnog fonema: pe < Stpe, Pte < Mte.
Komentar: Nadimke Bpo, Mho, Msa i Sfet ne smatramo zamjenskim imenima jer ih zajednica prepoznaje kao strana osobna imena koja nikad ne bi unijela u slubeni imenski repertoar.
1.3. Nadimci od osobnog nadimka:
a. temeljni: Tto
b. izvedeni: Kaljd (< otac Kaljdija), Klpica (< otac Klpota),
Rgeti (< otac Rgeta).

2. Nadimci motivirani zanimanjem i nazivima u vezi s oznakama dravne

i crkvene hijerarhije:
a. temeljni: ga, Bvr, Brn, Cr, to, Dktr, Drr, Kblr,
Kaljdija, Kpulr, Klk, Klnalo (< klnac), Kmor, Knzul,
Kv, Krr, Lgr, Mjor, Mrl, Msr, Mtar, Mnistar, Ptr,
Starina, Sltn, tr, drnk, itelj, ljr, Zmjr, tr
b. izvedeni: tan, Pp.
Komentari:
(1) Meu ove nadimke svrstavamo i one koji zapravo nisu nastali prema nekom zanimanju, ve prema odreenom dogaaju, ali imaju strukturu vritelja
radnje. Npr. Dktr nije lijenik po struci, a nadimak Zmjr nije motiviran zanimanjem nego je rije o osobi koja je ubila nekoliko zmija.
(2) Nadimci s osnovom koja znai poloaj u drutvu najee su motivirani negativnim karakternim crtama nositelja, tj. nadjenuti su ljudima prijeke, prgave,
samovoljne, netolerantne i sline prirode, npr. ga, Brn.
3. Nadimci izvedeni od etnika, etnonima i toponima
a. temeljni: Jgovi, Krnjac, Puljnac18, Plj, Rs, vbo, Taljan, Trin
b. skraeni: Cgo, Dlje, Tre
c. izvedeni: Trko.
16
17
18

Ovdje ne ubrajamo pokraena i izvedena imena nastala prema slubenom imenu nositelja.
Nositelj je nadimak dobio kao dijete zbog slinosti sa svojim ujakom pirom.
Nositeljeva je majka bila iz sela Puljana.

31

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

4. Nadimci motivirani tjelesnim svojstvima:

Dominiraju skraeni i izvedeni nadimci.
a. temeljni: Dsnica, Lngo (< mlet. longo dugaak [Boerio 1867: 375]),
Pijne (< tal. piano polako)
b. skraeni: Bo, Ble, Bo, Brce, Bko, Cle (< cto < tal. ciotto hrom),
ko, le, ko, le, ve (< verica glava), ro, Dble, Gre,
Gmo, Klpo, Kljjo, Klje, Kljo (< krljav ovjek, osoba bez zuba ili
s loim zubima), Krve (< krv neravan, zakrivljen, svinut), Kvljo
(< kvrgav), Rbro19, Msle, Mce i Mte (< mutav, nijem ovjek),
Njko20, Rnje (< rnjav dlakav < rnja dlaka na tijelu ivotinje),
Rmo (< hrom, epav, s jednom kraom nogom), Rde (< onaj koji se
rudi, tj. crveni), Stble21, ra (< aren), kga (< kgav ), ja
c. izvedeni: B (< Bio ovjek svijetle kose i puti), Ban, Bata, Bl,
Blndra, Bli, Blv, Blonja, Bl, Bluko, Birina, Biktina, Bilija,
Ban, Bjnda, Bk, Bkica, Bkonja, Bln, Bck, Cgan (< Cgo <
Cle < colav, cotav epav), Cli, ki (< ko < le elav ovjek),
lkan (< le), rkan, bina (< ba usna), Drlji (< Dlj ovjek roava, izdrljana lica < dljati branati zemlju), Grn (< Gre
ovjek crne kose, tamne kao gar), Gri, Garni, Glvonja, Gluvja,
Glonja, Klea (< onaj koji ima mnogo kilograma)22, Klpan, Klpota,
Krak (< onaj koji se krei, tj. nezgrapno iri noge pri kretanju), Krngo (onaj koji je krnj), Kljea (< klja veliki trbuh; tripa [HER, 643]),
Mlac, Mlica23, Mtavac, Pp (< ppast punaan < ppa mekana
sredina iz kruha), Rgeta (< rga crta < tal. riga), Rpi, Rdonja (< rd
crven), Rnac (< runo)24, Slbota, Strkota, Strnjac (< strnja struna,
dlaka iz konjskog repa), Srac, ntc (< ntav hrom < ma. snta),
rota (< re < aren), kmbo (< kmbo trbonja < tur. ikembe [kalji, 591]), kbn (< krbast), ilo25, Vsota, ln26.
19

Nositelj je toliko mrav da mu se vide rebra.

Nadimak je onomatopejskoga postanja i oznaava ovjeka s naglaenom nosnou u govoru.
21 < stblina uplje veliko drvo koje se mee u zemlju gdje voda slabo izvire, pak se iz nje
voda hvata (Skok, III, 351); Nadimak naglaava da je osoba stublasta, tj. nezgrapna, golema kao
drvo.
22 Motivaciju su definirali informanti.
23 I antropimna osnova, i dugouzlazni naglasak pred sufiksom -ica, i sam sufiks oznaavaju
ovjeka niska rasta. Znai, ovdje sam leksem te naglasak i sufiks slue davanju istoga znaenja, tj.
rije je o trostrukom isticanju tipinoga obiljeja.
24 Odnosi se na ovjeka s kosom gustom poput runa.
25 Osoba uka, uljue, tj. nerazgovijetno govori.
26 Nositelj je ilav, mrav ovjek.
20

32

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

5. Nadimci motivirani karakternim svojstvima:

a. temeljni: Ddum (< dduk glupan [Rhj, 218]), Mgd.
b. skraeni: ko27, ve, Gka28 (< gk gorak), Kso (< ksiti postajati
kiseo), Lpe, Ljte, Msle29, Ro (< Rdia)30, lk (< *olakan porugljiv naziv neuku, prostu i nevjetu ovjeku [ARj, XVII, 712]), ka31,
Trbo32, ko (< k gorak)
c. izvedeni: kela (< ko < vo), vina, Dica, Mkota, Rdia,
Ren, Rsko (< rzak), ln (< aliti se), kota (< ka budala, glup
ovjek < tal. sciocca glupost), kn (< k gorak).
6. Nadimci motivirani karakteristinim radnjama i postupcima ili dogaajem:
a. temeljni: Rv, Spvalica
b. skraeni: Blbo (< blebnuti rei kojeta, kazati glupost), Bo (< biti
se nadimati se od srdnje [Skok, I, 226]), Bne (< buniti se), le (< liti
dizati ui kako bi se bolje uli zvukovi [HER, 208]), rle (< urlikati),
Ddle (< dudlati cuclati), Kbo (< onaj koji keba koga, tj. vreba, lovi),
Klce (< klicati), Krka, Kde (< kuditi), Ko (< onaj koji je kuen),
Ko, Pde, Ple, Po (< puiti se pokazivati ljutnju nadimanjem),
Rljo (< reljiti se kreveljiti se, plakati), Sre, kco, kle (< keliti
kiljiti), be33, Tle (< tuliti), go (< iak), drle (< drk zrak),
mre
Komentar: Veina ovdje donesenih nadimaka izvodi se od glagola, a u ovu
smo ih skupinu uvrstili zbog njihove hipokoristine strukture, naime
rije je o dvoslonim onimima s dugouzlaznim i, rjee, s kratkosilaznim
naglaskom.
c. izvedeni: Ccan (< ccnuti pasti, posrnuti)34, Ckelj35, vko (< vati
cvrati), tija (< titi utjeti), Gmac (< gmati gegati), Grgalo
(< onomat. grgtati govoriti gr, gr), Gj (uz Gglje) (< onomatopej27
28

Nositelj nadimka opisan je kao dobar, miran, tih ovjek. Isto vrijedi za nadimak vo.
Nadimak je izveden od pridjeva, a u ovu smo ga skupinu svrstali zbog hipokoristine struk-

ture.
29

Ovo je pogrdan nadimak oksimoronske prirode, naime nositelja zajednica smatra priglu-

pim.
30
31
32
33
34
35

Nositelj je opisan kao radian ovjek.

Nadimak se moe izvoditi od pridjeva knt uknut, udaren, aknut (HER, 1295).
Nositelj je osoba koja kao da radi na turbinski pogon (< lat. turbo vrtlog).
Nositelj je osoba koja sve napravi od uba (< b potez, pokret odjednom < njem. Schub).
Znaenje su definirali informanti.
Nadimak se moe izvoditi od glagola ckati vui, trgati < njem. zucken (HER, 189).

33

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

ski gj onaj koji govori gu-gu), Ksina, Kcaja (< kucati), Kkilo
(< kukati), Ksilo (< ksiti kuati), Kan (< kuati), Ltko, Mva
(< mvati se tumarati, besciljno se kretati), Ndr36, Rljeta (< narljati se napiti se), Ponja, Pconja, Prdnjk, Pvalo, Rizkalo, Tbilo
(< tbiti drati u pameti, pamtiti), Tbonja (< tbiti), Tilo (< titi
guiti), gnjac (< gti), mran (mriti miriti).

7. Nadimci motivirani ivotnim razdobljem te obiteljskim ili drutvenim

statusom
a. temeljni: a, Dko, Mladenja37, Smac38, pre39
b. skraeni: Bbo, Bo (< br ), Gso, le (< ulkolega )
c. izvedeni: Bban (< bba), Beri, Kcija (< kco + -ija < kco < ma.
kcos raupanko [HER, 570]), Sirtak40.
8. Nadimci motivirani rodbinskim odnosima
a. temeljni: Brba (< brba stric), Brder (< njem. Bruder brat), Dndo
(< dndo stric, ujak), d
b. skraeni: Bo (< hip. od brat), Bdo (< bdo < tur. bacanak djever
[kalji, 111]), Bja (< hip. od brat), Brco, le, o (< stric u
djejem govoru), ko (< hip. od stric u djejem govoru), do (< hip.
od ed, djed), Ro, Zjo (< zet)
c. izvedeni: Bcko (< bca hip. od brat), Skula, rac (< ra < rjk enin brat).
9. Nadimci motivirani znaajkama domaih ivotinja uglavnom referiraju na karakterne crte nositelja
a. temeljni: ngr (< ngr < jgir < tur. aygir drijebac, pastuh [kalji,
77]), Bja (< bja kukac), Bkula41, Bk, galj, k, Gvrn, Glb,
Jnjac, Jjina (< jjina sova), J, Kbac, Ke, Lsica, Lv, Mak,
Med, Mln (< mln ovan bez rogova), Pvac, Ple, Rbac (< rbac
< vrabac), Ttak (< cari, najmanja ptica u Prominu)42, Vk, Zc
36

Za nositelja je karakteristina potapalica nde.

Nositelj se triput enio.
38 Nositelj je jedino dijete u roditelja.
39 Nije utvreno treba li nadimak izvoditi od < pre janje, tele prije reda okoeno ili od
pre izvanbrano dijete < tal. spurio < lat. spurius (Skok, III, 411).
40 Nositelj je kao dijete ostao bez roditelja.
41 Nadimak izvodimo od imenice bkula babura slina pauku, ivi na vlanim mjestima, tijelo joj je kao dio stonoge < tr. bcolo (Skok, I, 91).
42 Nositelja opisuju kao okretna ovjeka.
37

34

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

b. skraeni: Cjo43, no (< no pas < arb. qen < balkansko-lat. canis
[Skok, I, 353]), Jzo, Mce, Mde, Mdo, Zko (< hip. od zec)
c. izvedeni: Baklji (< Bakulja // Bakulj < *bak bik), Barnko (< bran
ovan), Bjina, Mcan, Mconja // Mkan, Mkonja, P (< pr
neukopljeni jarac), Slnina, Vlina, Vlonja, Zkan, Zki, Zvrac
(< zvr zvijer).

10. Nadimci motivirani znaajkama biljaka:

a. skraeni: Bs (< bsn)
b. izvedeni: Cvan.
11. Nadimci nadjenuti po raznim predmetima:
a. temeljni: Bkra (< bkra bakrena posuda u kojoj se kuhalo mlijeko),
Jmbor (< jmbor jarbol), Lp (< lmp), Lpat (< lapat dronjak),
sinjk, Skjo (< skuja kapa (balkanski talijanizam) [Skok, III, 267]),
Tmbu (< tmbu limena kutija obla ili okrugla presjeka; va, piksa
< tal. tambuccio [HER, 1304]), Vrik44, Vltna (< fntna )
b. skraeni: Pnje (< skraeno od Pnj ), pka45, tre (< terika svijea < mlet. sterica)
c. izvedeni: Bti (< bat)46, Bkota (< Beka vrsta britvice), Btan (< batina), Kn (< knija f korice noa, maa ili sablje < tur. kn [kalji, 391]), Kljan, Kpica (< kpa stoi, plasti, hrpa < tal. coppa
[HER, 610]), Kkica, Kuni (< kna kuhinja < mlet. cusina [Skok,
II, 224]), Pnj (< onaj koji se odijeva u prnje), kpina (< kp kopanja, povea drvena zdjela < tal. schipa. scafa amac, korito slino amcu [ARj, XVII, 42]), pkn (< pka), pcnta (< pca ), Vna (< v
vor na drvetu [Skok, I, 612]).
12. Motivacija prirodnim pojavama i imenom planeta:
a. temeljni: Msc47, Pr, Strja
b. skraeni: Bre48.
43

Nadimak izvodimo od imenice cko lokalna odmilica za psa. Za nositelja kau da je katkad otar poput psa, no nadimak se ne smatra pejorativnim.
44 < drvena posuda, mjera za ito cca 12 kg; U Promini se za glavata ovjeka kae da mu je
glava ko variak.
45 < lokalno komad; Govori se peka sira, peka slanine, pekica gume.
46 Informanti nadimak smatraju neugodnim pa ga ne govore pred nositeljem i njegovom obitelji.
47 Nadimak je dobiven zbog oblika glave.
48 Nadimak je ovamo uvrten zbog hipokoristine strukture.

35

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

13. Nadimci motivirani brojem:

izvedeni: sman49, Sdmi50, stonja51.
14. Nadimci motivirani nazivom jela i hrane:
a. temeljni: Bta (< bota gruda tvrdoga jela (palente) onako kako se oblikuje kad se zahvati kutlaom < tal. botte [HER, 140]), Lk, Sbura
(< Sbura vrsta kave)
b. izvedeni: Bbelja (< bob), Korac (< kora).
15. Nadimci nejasne motivacije:
a. nadimci koji asociraju na tip mte (v. t. II.4.): lle (os. ime Brnko),
pa (os. ime Ptar)
b. nadimci koji podsjeaju na odmilice: Bka, Bza, Cle, Cjo, ko (uz
kurica), vrjo, sko (moda < kesa vreica < tur. kese [HER,
569]), o, ro, jo, Glja, Ljo, Ljka, Krdo, Pnte, Sbe (< sbet
< tur. shbet razgovor, sjedeljka, sijelo, sastanak [kalji, 569]), e
(< aav ili < aija kapa [Skok, III, 389]), njta, la52, Tnde, Vjo
c. nadimci koji su najvjerojatnije nastali onimizacijom temeljnih oblika
apelativa kojih znaenje pretpostavljamo, ali ga govornici nisu potvrdili: Dgmit (moda < dgit, jgit 1. junak, hrabar i odvaan ovjek
[kalji, 371]), Gtija (< gat), Gr (moda < ger erythraea centaurium
L. (biljka, trava) [Skok, II, 560]), Luber53
d. nadimci kojima je motivacija posve neprozirna: r, rda, Kundjica, P, Pjo // Psija, kndelja, Zbcija, vcr.

II. Sloeni nadimci:

1. sloeno-sufiksalna tvorba: Dvkol
2. pridjev + opa imenica: Krivija, Ltrki (< lakotrk)54
3. potapalica i (stari/postojei) nadimak: Lsr (< potapalica la + nadimak
Srac)

49

Nositelj je osmo dijete u roditelja.

Nositelj je sedmo dijete u roditelja.
51 Nositelj ima est prsta na jednoj aci.
52 Nadimak najvjerojatnije moemo izvoditi od glagola onomatopejskoga postanja lnuti
pasti u vodu, bunuti.
53 Nadimak je moda nastao otpadanjem prednaglasnog sloga od njem. Urlauber osoba na
dopustu.
54 Nositelj je u mladosti vrlo brzo trao.
50

36

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

4. fonem + osobno ime: mte55, ppa (< + Ppa [< Pilip]), Gvan (< Ivan)
5. glagol + osobno ime: Drljgo (< ukrtanjem gl. dljati i osobnog imena Drgo)
6. nejasno znaenje: Dbud56.

III. Sastavljeni nadimci:

1. osobno ime i nadimak: Brnko Vsak, mte prtlja, ve Kosvica, Mle
galj
2. osobno ime i naziv zanimanja: Drgo Msr, Mle Prfesr
3. osobni nadimak i obiteljski nadimak: Cni Ktin, Stri Mlkanov
4. osobni nadimak i prezime: Vljan57 Svtina
5. imenske formule iz knjievnosti: Bn Lkijn, Mdo Brndo
6. osobno ime i pridjev: Jre Dpli58
7. reenica: P skra59.

10. O imenovanju ena

U imenovanju ena u Promini dominira neslubena dvoimenska formula tipa
ensko osobno ime (rjee osobni nadimak) + singularizirani obiteljski nadimak u
enskom rodu (nica Vrnjina, Kja Mlkanova, na Bsova, Bka Jvljova)
te neslubena jednoimenska formula motivirana muevim (slubenim ili neslubenim) imenom ili nadimkom60 (vnca, Mlkanvka, Bsvka, Jvuljvka). Taj
drugi nain imenovanja nazivamo andronimima, a s pomou njih se u Promini
mogu identificirati gotovo sve enske osobe, tj. i stranac ako znade muevo ime
ili nadimak, lako e pogoditi kako nazivaju odreenu enu.
Andronimi se izvode sufiksacijom mukih osobnih imena, nadimaka ili prezimena61. Njihovo prouavanje u hrvatskoj onomastici zapoeo je Pavao Ritter Vitezovi, koji ih je u svojem djelu Lexicon latino-illyricum nazvao enskim prezimenima (v. Putanec 1968: 48).
55

To je prvi dio sastavljenoga nadimka mte prtlja.

Moda je za nositelja bila karakteristina potapalica da bude (< daj, Boe, da bude tako),
no informanti nisu potvrdili tu pretpostavku.
57 < vljav zrikav
58 Nositelj je imao dvije ene.
59 Nositelj je nakon roenja ispao iz kara, tj. iz zaprenih kola.
60 Muevim osobnim imenom ili nadimkom esto su motivirani i obiteljski nadimci, npr.
Mlkanovi, Bsovi.
61 Napominjemo da se ovaj naziv u hrvatskoj onomastici razliito definira. Tako je u knjizi
Osnoven sistem i terminologija na slovenskata onomastika definiran kao prezime ene izvedeno
iz osobnog imena mukarca (mua ili oca) (1983: 251), dok ga Nosi definira kao antroponim ene
motiviran prezimenom, osobnim imenom ili nadimkom mua (1993: 48).
56

37

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

U Promini se andronimi rjee tvore sufiksacijom prezimena jer zbog stanovanja

u zaseocima u kojima su svi stanovnici prezimenjaci takvi andronimi nisu funkcionalni, tj. njima se ne uspijeva postii precizna identifikacija odreene osobe. Npr.
Bkua moe postati ensko prezime tek kad se nositeljica udajom odseli u selo
u kojem nema prezimena Bko pa se u njemu pone identificirati s pomou oeva prezimena. S druge strane, od svakog se mukoga osobnog imena ili nadimaka
moe s pomou sufiksa -nca, -nka, -vka i -ua izvesti andronim, npr. lnca,
vnca, Ppnca, prnca; Kundjinka, Matljinka, Rdinka; Bakljvka,
Jsipvka, Manvka, Ppivka; Bkua, Cgua, rua, Jnkua.
Takva identifikacija udanih ena s pomou mueva imena ili nadimka te oeva prezimena (rjee imena i nadimaka) ima temelje u duboko ukorijenjenim patrijarhalnim obrascima prominskoga drutva.
Kao to je ve reeno, za razliku od mukaraca, prema prikupljenoj grai, enama se ne nadijevaju zamjenska imena. Vrlo se malo ena imenuje nadimcima
koje su same zasluile pa je zbog toga korpus enskih osobnih nadimaka mnogo
manji od korpusa mukih nadimaka. Meu enskim osobnim nadimcima istiemo
one koje moemo nazvati i predvidljivima, a to su (1) nadimci koji istiu neku tjelesnu crtu to se smatra uoljivom, npr. Bka, Bka, Bkica. Te nadimke dobivaju ene svijetle kose i svijetle puti, koje su u Promini u manjini. No pri nadijevanju nadimaka mogua je i motivacija suprotnou, koja rezultira time da ena
tamne puti i izrazito tamne kose dobije nadimak Bka62. Meu oekivane svrstat
emo i nadimak Zla, koji je motiviran prestinom zelenom bojom oiju.
U obiteljima s vie djece jedina ili pak najstarija ki najvjerojatnije e dobiti
(2) predvidljivi i najei enski nadimak Ska ili Sja. Nadimak je est i zato to
se tim leksemom snahe obraaju zaovama. Meu predvidljivima je i nadimak (3)
Mlda. Naime, tom se rijeju lanovi nove obitelji obraaju svojoj mladoj nevjesti. Ima sluajeva da se ta etiketa zadri kao nadimak do duboke starosti, a najee se upotrebljava zajedno sa singulariziranim obiteljskim nadimkom, inei
tako neslubenu dvoimensku formulu, npr. Mlda Ppiova. Malo se rjee pojavljuju nadimci Bba i Bba, ije su nositeljice takoer najee nevjeste.

11. Klasifikacija enskih osobnih nadimaka

Meu enskim osobnim nadimcima razlikujemo nadimke pridjevake i imenike strukture. Ovi drugi prevladavaju, a podijelili smo ih na (1) jednostavne, (2)
sloene i (3) sastavljene nadimke. Podjela je mnogo jednostavnija nego u mukih
nadimaka, a uoljivo je da nema jednostavnih enskih nadimaka motiviranih zanimanjem, to je donekle predvidljivo s obzirom na to da su ene tradicionalno
62

38

Takva je motivacija prisutna i kod nadimka Bco kad ga nosi mrava osoba.

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

domaice koje se brinu za sve kune, ali i ratarske i stoarske poslove63.

Primjeri:
I. Nadimci pridjevake strukture:
Bla, Cna, Mlda, Stra.

II. Nadimci imenike strukture

II.1. Jednostavni
II.1.1. Nadimci antroponimnoga postanja:
a. motivirani prezimenom: Bkua, Brua (oba nadimka prema djevojakom prezimenu)
b. motivirani osobnim imenom: Cna (< Stna promjenom poetne suglasnike skupine st > c), Dlra, kaa64, Mtijanka65, Rta66
c. motivirani osobnim nadimkom: Gngaa67, Ksica68.
II.1.2. Nadimci motivirani tjelesnim osobinama nositelja:
Bka, Bka, Bkica, Biktina69, Bka, Cca, Cka, Grma (< grmila ili
< grm)70, Ksa (< ksasta bezrepa)71, Lpa72, Sva73, Sva74, va
(< vava epava), a (< iati)75, Zla, Zna (< zrnata)76.
II.1.3. Nadimci motivirani duevnim osobinama i karakteristinim ponaanjem:

63 U sredini u kojoj se svi bave ratarstvom i stoarstvom ratar i stoar ne doivljavaju se kao
zanimanja te nisu potvreni nadimci motivirani tim nazivima.
64 Nadimkom se istie slinost s nositeljiinom bakom Ikom, a nadimak ima stilski neobiljeenu upotrebnu vrijednost te se ne doivljava kao pejorativ.
65 Nadimak je nadjenut zbog slinosti s nositeljiinom bakom Matijom.
66 Nadimak je nastao fonolokom transformacijom osobnog imena Rsa.
67 Nadimak je motiviran nadimkom nositeljiine bake koju su zvali Gnga.
68 Nadimak je motiviran karakternom i fizikom slinou s majkom kojoj je nadimak Ksa.
69 Nadimak ima oblik uveanice zato to je nositeljica rastom via od svojega supruga.
70 Nadimak oznaava snanu i jaku osobu.
71 Nadimak oznaava omalenu enu.
72 Ovaj izrazito afirmativan nadimak nositeljici je nadjenula njezina majka, a sredina ga je
prihvatila.
73 Osoba je mlada posijedjela.
74 Poimenienjem je dugosilazni naglasak pridjevske osnove odreenog lika (Sv) zamijenjen kratkosilaznim.
75 Nadimak je podrugljiv, a oznaava osobu slabe kose.
76 Oznaava enu sitna stasa.

39

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

Bronja (< bironja izbirljiva osoba < birati), Cja77, rija78, ma

(< miti nepomino, sklupano i bez rijei sjediti postrance), Dma (osoba
koja mnogo misli i malo govori < dmati misliti), Kpc (< kopcati se)79,
Mza, Nja (< njiti)80, Rga81, Rglovica, ca (< uzvik ic!), mca82,
grc (< gristi).
II.1.4. Nadimci motivirani nazivima rodbinskih odnosa:
Bba83, Bba, ja (< sja < ska), Jja (< sja), Sja, Ska, Skula.
II.1.5. Nadimci motivirani etnicima i etnonimima:
Bsnka, Ksrka (< stanovnica Ksova, sela pokraj Knina).
II.1.6. Nadimci motivirani nazivima za ivotinje:
Bjica (< dem. od bja kukac), ka, Gska, Kka, Rda, Sva, Vrna84,
Vica.
II.1.7. Nadimci nadjenuti po predmetima:
Bgulja (< baglna reg. tap za etnju < mlet. baguln, tal. bacolo < lat.
baculum [HER, 81])85, Brda, Drzga (< drzga ono to otpadne pri taljenju rudae; troska, zgura [HER, 276]), Kpua, Suvrak, Svla86.
II.1.8. Nadimci koji ne pripadaju navedenim skupinama:
Mlja87, Rzgovr88, Trnjka89, Vla90.
77

Nositeljica je opisana kao ljutita osoba otra jezika.

Nadimak nejasne motivacija; moda od riti 1. gledati koga s naporom, mirkati; 2. zuriti,
napadno ili znatieljno gledati, virkati, navirivati se (HER, 207). U tvorbi nije upotrijebljen plodni
sufiks -ua kako bi se izbjeglo preklapanje s rua andronim izveden od mukoga osobnog imena ro.
79 Nositeljica je u mladosti bila izrazito iva, nemirna. Nadimak ima hipokoristino znaenje.
80 Osoba koja sve ponjui prije nego to kua, tj. sve provjerava njuhom.
81 Nadimak je nastao kraenjem i poimenienjem pridjeva rgata, a odnosi se na karakter i
opisuje osobu koja voli druge verbalno bosti. Takvim je imenom uobiajeno nazivati rogate ovce.
82 Nositeljica je opisana kao gizdava ena. Nadimak se ne rabi pred njom i lanovima njezine obitelji.
83 Bba i Bba esti su nadimci za ene koje su dole u novu obitelj, tj. za snahe.
84 Nadimak ima negativno znaenje; u narodnom vjerovanju vrna je zloslutna ptica, personifikacija zla.
85 Nadimak se odnosi na osobu suhu kao tap.
86 Nositeljica je izrazito njena ena.
87 Nadimak se ne upotrebljava pred nositeljicom i lanovima obitelji jer istie nositeljiinu neurednost.
88 Nadimak istie priljivost nositeljice i nema svojstvo stalne uporabnosti, naime, osoba se
najee identificira osobnim imenom, a u posebnim prigodama, u ali, imenuje se nadimkom.
89 Nositeljica je jedna od trojki: Majka joj se otronjila. = Majka joj je rodila trojke.
90 Nositeljica ima noge tanke kao vila.
78

40

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

II.1.9. Nadimci nejasne motivacije:

a. s hipokoristinom formom: ka, Gga, Kka, Kda, Kka, Lla, Nna,
Nza, Pna, mlja
b. izvedenice: Trkaa.

II.2. Sloeni nadimci:

Nadimci motivirani tjelesnim karakteristikama nositeljica: Krivnoga,
Suvpika.

II.3. Sastavljeni nadimci:

Nadimci s dvoimenskom strukturom:
a. apelativ koji znai zanimanje + osobno ime: Uitljica Ra, Kja
Trnka
b. poimenieni pridjev + obiteljski nadimak: Tta91 Btanova.

12. Zakljuak
Osobni su nadimci individualni antroponimi i onomastiki znakovi tree determinacije koji se nadijevaju nakon to pojedinac dobije slubeno ime i prezime.
Pripadaju neslubenoj imenskoj formuli, njihova upotreba nije obvezatna, a ne
mora ih imati niti svaki pojedinac. S druge strane, nositelj moe imati dva nadimka i vie njih. Oni se zapravo zasluuju, tj. stjeu se s obzirom na najuoljivija
svojstva svojih nositelja pa su najekspresivniji izraz odnosa imenovatelj nositelj
nadimka. Upravo zbog toga dobro uvaju svoja semantika znaenja te su jezino najkreativnija antroponimijska kategorija, u kojoj se uoava najraznovrsnije
leksiko podrijetlo i najvei broj razliitih tvorbenih tipova. U usporedbi s drugim
antroponimijskim kategorijama karakterizira ih nasljednost u najmanjoj mjeri.
U korpusu osobnih nadimaka u Promini odraavaju se viestoljetne znaajke
prominske seoske sredine, kao to su socijalna zatvorenost, kult plodnosti, patrijarhalni odnosi u obiteljima u kojima mukarci imaju glavnu, odluujuu ulogu,
a ena je izvriteljica odluka i elja mukarca o kojem ovisi mnogo toga u njezinu
ivotu. Patrijarhalnost se u antroponimiji oituje u tome to se ene u neslubenoj komunikaciji mnogo rjee od mukaraca dobivaju osobne nadimke te se ponajprije identificiraju andronimom, dakle imenom izvedenim iz mueva ili oeva
imena ili nadimka (rjee prezimena).

91

Tta < ttasta < glpasta

41

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

Popis osobnih nadimaka u Promini

I. Muki osobni nadimci:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
42

ga
ngr
Bcko
Bkonja
Bvr
Bo
Bdo
Bja
Bja
Bjina
Bkra
Bkula
Bn Lkijn
Brba
Brn
Btan
Bti
Bk
Baklji
Barnko
Bban
Bbo
Bo
Bka
Bkota
Bli
Bpo
Beri
B
Ban
Ban
Bata
Bo

34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.

Birina
Biktina
Bli
Bl
Ble
Blndra
Bli
Blv
Blonja
Bl
Bluko
Bo
Bza
Bilija
Bjnda
Blbo
Bbelja
Bta
Brce
Bk
Bkica
Bko
Bkonja
Bln
Brco
Brnko Vsak
Brder
Bck
Bo
Bne
Bre
Bs
Cgo

67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.

Cjo
Cni
Cle
Cr
Ccan
Cgan
Cle
Cli
Cni
Cni Ktin
Cjo
Ckelj
Cvan
a
galj
ko // kurica
re // ruga
lle
mte
mte prtlja
kela
ko
ve
vina
ko
le
vko
vrjo
le
tan
to
r
ki

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.

ko
le
lkan
no
rda
sko
o
ko
pa
pe
rn
ve
o
ri
rkan
ro
bina
k
le
rle
tija
Dbud
Dble
Dko
Dsnica
Dktr
Dlje
Drr
Drgo Msr
Drljgo
Drlji
Ddle
Ddum
Dndo
Dica
Dvkol

136.
137.
138.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
150.
151.
152.
153.
154.
155.
156.
157.
158.
159.
160.
161.
162.
163.
164.
165.
166.
167.
168.
169.
170.
171.

Dja
Dgmit
d
do
ro
jo
Ggarin
Grn
Gre
Gri
Gtija
Gvrn
Garni
Gmac
Gmo
Gr
Glja
Gvan
Glvonja
Gluvja
Glonja
Glb
Gso
Gka
Grgalo
Gglje
Gj
Gni
Ive Kosvica
Jmbor
Jnjac
Jzo
Jzo
Jjina
J
Jgovi

172.
173.
174.
175.
176.
177.
178.
179.
180.
181.
182.
183.
184.
185.
186.
187.
188.
189.
190.
191.
192.
193.
194.
195.
196.
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
204.
205.
206.
207.

Jre Dpli
Kblr
Kn
Kpulr
Ksina
Kaljd
Kaljdija
Kbo
Kreta
Kcija
Klea
Kso Klnalo
Klpan
Klpica
Klpo
Klpota
Klce
Kljjo
Kljan
Kbac
Kmor
Knzul
Kpica
Kv
Korac
Krka
Klje
Kljo
Krve
Krnjac
Krak
Krdo
Krivija
Krngo
Kcaja
Ke
43

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

208.
209.
210.
211.
212.
213.
214.
215.
216.
217.
218.
219.
220.
221.
222.
223.
224.
225.
226.
227.
228.
229.
230.
231.
232.
233.
234.
235.
236.
237.
238.
239.
240.
241.
242.
243.
44

Kde
Ko
Kkica
Kkilo
Klk
Kljea
Krr
Ksilo
Kan
Ko
Kundjica
Kuni
Kvljo
Lp
Lpat
Lsr
Ltrki
Luber
Lv
Ljo
Ltko
Lsica
Lngo
Lpe
Lgr
Lk
Ljka
Ljte
Mcan
Mce
Mconja // Mkan
Mak
Mkonja
Mi
Mjor
Mlac

244.
245.
246.
247.
248.
249.
250.
251.
252.
253.
254.
255.
256.
257.
258.
259.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.
267.
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.

Mlica
Mrl
Msle
Mde
Mdo
Mdo Brndo
Med
Mho
Msr
Mtar
Mle galj
Mle Prfesr
Mli
Mnistar
Msc
Msle
Mladenja
Mln
Mgd
Mki
Mkota
Mce
Msa
Mki
Mtavac
Mte
Mva
Nmi
Ndr
Njko
sinjk
sman
P skra
Pte
P
Pijne

280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
297.
298.
299.
300.
301.
302.
303.
304.
305.
306.
307.
308.
309.
310.
311.
312.
313.
314.
315.

Pnte
Pvac
Pp
Ptr
Pr
Pconja
P
Pde
Ple
Pnje
Pnj
Prdnjk
Po
Pjo // Psija
Ple
Plj
Pp
Ponja
Pvalo
Puljnac
Rdia
Ren
Ro
Rbac
Rbro
Rljo
Rpi
Rsko
Rv
Rgeta
Rgeti
Rizkalo
Ro
Rljeta
Rmo
Rde

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

316.
317.
318.
319.
320.
321.
322.
323.
324.
325.
326.
327.
328.
329.
330.
331.
332.
333.
334.
335.
336.
337.
338.
339.
340.
341.
342.
343.
344.
345.
346.
347.
348.
349.
350.
351.

Rdonja
Rnac
Rnje
Rs
Sfet
Smac
Sre
Sbura
Sdmi
Skula
Sre
Sirtak
Skjo
Slbota
Sltki
Slnina
Sbe
Spvalica
Stri
Stri Mlkanov
Strkota
Starina
Strja
Strnjac
Stble
Sltn
Smljivi
Srac
Svti
ln
ntc
ra
rota
e
ko
stonja

352.
353.
354.
355.
356.
357.
358.
359.
360.
361.
362.
363.
364.
365.
366.
367.
368.
369.
370.
371.
372.
373.
374.
375.
376.
377.
378.
379.
380.
381.
382.
383.
384.
385.
386.
387.

kco
kpina
kle
kmbo
kbn
kga
kndelja
la
njta
kota
lk
pcnta
ppa
pka
pkn
pirca
pre
tre
be
ka
le
rac
ilo
tr
vbo
Tmbu
Taljan
Tto
Tnde
Ttak
Tbilo
Tbonja
Tle
Trbo
Trin
Tre

388.
389.
390.
391.
392.
393.
394.
395.
396.
397.
398.
399.
400.
401.
402.
403.
404.
405.
406.
407.
408.
409.
410.
411.
412.
413.
414.
415.
416.
417.
418.
419.
420.
421.
422.

Trko
Tilo
itelj
drnk
ljr
Vjo
Vark
Vsota
Vlina
Vlonja
Vljan Svtina
Vri
Vna
Vk
Vltna
Zbcija
Zc
Zjo
Zkan
Zki
Zko
Zltni
Zmjr
Zvrac
ln
tr
go
drle
gnjac
mran
mre
ja
kn
ko
vcr

45

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

II. enski osobni nadimci:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.

46

Bkua
Bgulja
Bjica
Brua
Bba
Bba
Bka
Bka
Bkica
Biktina
Bla
Bronja
Bsnka
Bka
Brda
Cna
Cca
Cka
Cna
Cja
ja
rija
ka
ma
Dlra
Drzga
Dma
ka
Gga
Gngaa

31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.

Grma
Gska
kaa
Jja
Kja Trnka
Kka
Kda
Kka
Kka
Kpc
Ksrka
Kpua
Krivnoga
Ksa
Ksica
Lla
Lpa
Mtijanka
Mza
Mlda
Mlja
Nna
Nza
Nja
Pna
Rzgovr
Rda
Rga
Rglovica
Rta

61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.

ca
a
Sva
Sja
Ska
Skula
va
mlja
mca
Sva
Stra
Sva
Suvrak
Suvpika
Svla
Trkaa
Trnjka
Tta Btanova
grc
Uitljica Ra
Vla
Vrna
Vica
Zla
Zna

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

Literatura
ARALICA, IVAN. 1967. Nenapisano na darovnici, u zbirci Svemu ima vrijeme, Zagreb: Zora.
ARj = Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, ur. . Danii et alii, Zagreb: JAZU,
18811970.
BOERIO, GIUSEPPE. 31867. Dizionario del dialetto veneziano. Venezia.
ILA IMPRAGA, ANKICA. 2011. Muka osobna imena u Promini. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 37/2, Zagreb,
ILA IMPRAGA, ANKICA. 2006. Obiteljski nadimci u Promini. Folia onomastica
Croatica, 15, Zagreb, 3969.
DEANOVI, MIRKO; JERNEJ, JOSIP. 142002. Talijansko-hrvatski rjenik. Zagreb: kolska knjiga.
GRKOVI, MILICA. 2002. Nadimci hronologija, funkcija, drutveni status. Sowiaska onomastyka: encyklopedia, tom I, Warszawa Krakw: Towarzystwo
naukowe warsawskie, 522524.
HER = ANI, VLADIMIR; BROZOVI RONEVI, DUNJA; GOLDSTEIN, IVO; GOLDSTEIN,
SLAVKO; JOJI, LJILJANA; MATASOVI, RANKO; PRANJKOVI, IVO 2002. Hrvatski enciklopedijski rjenik. Zagreb: Novi Liber.
KEBER, JANEZ. 2002. Vzdevki in hina imena. Sowiaska onomastyka: encyklopedia, tom I, Warszawa Krakw: Towarzystwo naukowe warsawskie, 533
534.
KOROBAR-BELEVA, MARIJA. 2002. Prekari so negativna oboenost, prekari bez negativna konotacija (hronologija, funkciji, optestven status). Sowiaska onomastyka: encyklopedia, tom I, Warszawa Krakw: Towarzystwo naukowe
warsawskie, 517518.
MANDI, IVKO. 2000[i.e. 2001]. Nadimci bunjevakih Hrvata u Madarskoj. Folia
onomastica Croatica, 9, Zagreb, 57135.
MENAC-MIHALI, MIRA. 1993. Elementi drugog sustava u nadimku. Folia onomastica Croatica, 2, Zagreb, 5766.
Narodnosni sastav stanovnitva RH od 1880. do 2001. godine, Izdanje Dravnog
zavoda za statistiku RH (dostupno na http://hr.wikipedia.org/).
NIKONOV, VLADIMIR ANDREEVI. 1974. Imja i obestvo. Moskva: Akademija nauk
SSSR, Institut etnografii im. N. I. Mikluho-Maklaja.
NOSI, MILAN. 1993. Tvorba andronima, patronima i metronima u zapadnoj Hercegovini, Folia onomastica Croatica, 2, Zagreb, 4755.
OS = Osnoven sistem i terminologija na slovenskata onomastika. Skopje: MANU,
1983.
PUTANEC, VALENTIN. 1968. Pavao Vitezovi (16521713) kao onomastiar. Rasprave
Instituta za jezik, 1, Zagreb, 4588.
47

Ankica ila impraga: Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine

FOC 20 (2011), 2148

PUTZU, IGNAZIO. 2000. Il soprannome: Per uno studio multidisciplinare della nominazione. Cagliari.
RHJ = Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea, 2000.
SKOK = SKOK, PETAR. 19711974. Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, IIV. Zagreb: JAZU.
Stanovnitvo prema narodnosti, po gradovima/opinama. Popis stanovnika RH
2001. (http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_
_02_zup15.html).
SUPERANSKAJA, ALEKSANDRA VASILEVNA. 20032004[2006]. Sovremennye russkie
prozvia. Folia onomastica Croatica, 1213, Zagreb, 485498.
SUPERANSKAJA, ALEKSANDRA VASILEVNA. 1973. Obaja teorija imeni sobstvennogo.
Moskva: Izdatelstvo Nauka.
IMUNOVI, PETAR. 2003[i.e. 2004]. Nadimci u Hrvata. Govor, XX, 12, Zagreb, 421
429.
KALJI = KALJI, ABDULAH. 1973. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom
jeziku. Sarajevo: Svjetlost izdavako poduzee.

Personal nicknames in the rural environment based on

examples from Promina
Abstract
The paper presents masculine and feminine personal nicknames based on material collected in Promina, and provides an explanation of the basic sociological
characteristics of this Dalmatian rural region. Furthermore, it explains the lexical origin and importance of this category in light of word formation, and presents a semantic and motivational analysis of the material. Moreover, it explains
the occurrence of so-called interchanging names.

Kljune rijei: Promina, neslubena imena, osobni nadimci

Key words: Promina, unofficial names, personal nicknames

48