HKJGKK

II STRUNI SKUP S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

U REPUBLICI HRVATSKOJ
energija biomase, bioplina i biogoriva
ZBORNIK RADOVA

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
(energija biomase, bioplina i biogoriva)
ZBORNIK RADOVA
Izdava
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
Zagreb, Rooseveltov trg 2
Za izdavaa
Nadan Vidoevi
Pripremio
Sektor za industriju HGK
Zajednica obnovljivih izvora energije
Zagreb, Drakovieva 45
Za Zajednicu
Toni Panza
Urednik
Tomislav Kraja
Tehniki urednik
Milan Vukeli
Graka priprema
GENS 94, Zagreb
Tisak
Sveuilina tiskara, Zagreb
ISBN 953-6207-66-4
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu

pod brojem 636636.
Hrvatska gospodarska komora

Sektor za industriju
II STRUNI SKUP
S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

U REPUBLICI HRVATSKOJ
ZBORNIK RADOVA
Osijek, 27. - 29. svibnja 2007.
POKROVITELJI
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, UMARSTVA I VODNOG GOSPODARSTVA
HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ
HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA
HRVATSKI OPERATOR TRITA ENERGIJE
OSJEKO - BARANJSKA UPANIJA
GRAD OSIJEK
PRIVREDNI VJESNIK-medijski pokrovitelj
ORGANIZATOR
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
SUORGANIZATORI I SPONZORI
HEP d.d.
BRODARSKI INSTITUT d.o.o.
INA d.d.
FOND ZA ZATITU OKOLIA I ENERGETSKU UINKOVITOST
HRVATSKE UME d.o.o.
ORGANIZACIJSKI ODBOR
TONI PANZA. - predsjednik
JOSIP DUNDOVI dopredsjednik
DAVOR KRALIK - dopredsjednik
IGOR ANI
ZLATKO BENKOVI
NIKOLA BRUKETA
ANDREJA AKIJA
IVAN ULJAK
JULIJE DOMAC
DENIS IVANOV
TAJANA KRIKA
DAMIR SKANSI
ZORAN STANI
BOJA STANKOVI
ELJKO SUI
MARIJA ULAC-DOMAC
KAZALO
Sunik, H., Benkovi, Z.
Energetska strategija republike Hrvatske u kontekstu odrivog razvitka
umarstva i poljoprivrede ............................................................................................ 11
tefanec, D., Vitica, N., Brlei, H.
Uloga Agencije u procesu unapreenja energetskog sektora Republike
Hrvatske s posebnim osvrtom na energiju biomase, bioplina i biogoriva ............... 19
Sui H., Zori D.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak nanciranje projekata obnovljivih
izvora energije ............................................................................................................... 27
akija, A.
Znaaj poljoprivrede u koritenju obnovljivih izvora energije ................................ 35
Cepi, N., Vrankovi, I.
Energija iz komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada i poljoprivredne
biomase - Projekt sjeverozapadne Hrvatske - ............................................................ 43
Ognjan, D., Stani, Z., Tomi, .
Analiza poticajnih mjera za gradnju i koritenje obnovljivih izvora elektrine
energije s naglaskom na biomasi ................................................................................. 49
urla, I.
Ukljuivanje obnovljivih izvora elektrine energije u razdjelnu mreu ................. 67
Ivanovi, M., Balievi, I., Kalea, M.
Slavonski institut za obnovljive izvore energije - Zagovor i koncept utemeljenja - 77
Liker, B.
Predstavljanje proizvodnje biopeleta u pilani Mrkopalj .......................................... 89
Dundovi, J.
Centralizirani toplinski sustav UP Gospi ............................................................... 95
Kajba, D., Bogdan, S., Katii, I.
Selekcija klonova vrba za produkciju biomase u kratkim ophodnjama ............... 107
Uranjek, N., Kralik, D.
Svinjska gnojevka - mogunost proizvodnje bioplina i komposta ......................... 115
Erlbeck, R.
Znaaj obnovljivih izvora energije u obliku energetske mjeavine Put Bavarske - ............................................................................................................. 125
Kuki, S.
Uloga regionalnih bioplinskih postrojenja u obnovljivim izvorima energije ........ 137
Kralik, D.
Utjecaj temperature u bioreaktoru na koliinu i sastav bioplina ........................... 147
Jugovic, R., Reinhold Knoop, R.
Proizvodnja bioplina zanimljiva opcija za zbrinjavanje gnojnice ...................... 155
Hublin, A., Kisi, Z.
Komunalni otpad doprinos obnovljivim izvorima energije ................................. 167
Tomac, V., Milievi, B.
RASPLINJAVANJE - termika obrada otpada uz iskoritavanje njegove
energetske vrijednosti ................................................................................................. 181
Fabuli Ruszkowski, M., Radoevi, M., Marec-Raheli N., Telen S.
Biogoriva i INA............................................................................................................ 187
Protulipac, N., upani, K.
Proizvodnja biodizela u Republici Hrvatskoj .......................................................... 197
Voa, N., Krika, T., Juki, ., Janui, V.
Uloga poljoprivrede u proizvodnji i koritenju biodizelskoga goriva i
njegovih nusproizvoda ................................................................................................ 199
Papak, H.
Mogunosti suradnje poduzetnika i znanstvenika u razvoju biogoriva ................ 209
upin, N.
Uloga lokalne zajednice u koritenju obnovljivih izvora energije ......................... 217
Paiko R., Robi S., Tuerk A.
Utjecaj trgovanja emisijama CO2 na konkurentnost energije iz biomase ............. 223
Ivanovi, M.
Europski trendovi u obnovljivim izvorima energije ................................................ 237
UVODNA RIJE
Pred Vama je Zbornik radova drugog strunog skupa OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ koji je posveen energiji krute biomase, bioplina i
biogoriva. Skup je organizirala Zajednica obnovljivih izvora energije HGK sa eljom da
se prezentiraju dosadanja iskustva i znanja vezana za pripremu, izgradnju i koritenje
obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj i zemljama regije.
elimo raspravljati o doneenoj zakonskoj regulativi o obnovljivim izvorima energije i
kogeneracije te o novodoneenim tarifnim sustavima za poticanje proizvodnje elektrine
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, kao i poticanje proizvodnje domae
opreme.
Broj autora kao i broj drugih prijavljenih sudionika, pokazuje veliki interes za tematiku
Skupa. Budui da Republika Hrvatska ima velike potencijale za energetsku uporabu biomase u poljoprivredi i umarstvu, vrijeme je da se ukljui u europske trendove koritenja
biomase za proizvodnju struje, topline i tekuih biogoriva.
Skup e potaknuti rasprave o vanim temama za podruje obnovljivih izvora energije to
e pridonijeti boljem razumijevanju problematike kako u strunim krugovima tako i u
iroj javnosti.
Zahvaljujemo autorima i koautorima na radovima, pokroviteljima i sponzorima koji su
pomogli u organizaciji jo jednog strunog skupa OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U
REPUBLICI HRVATSKOJ te se nadamo da e odravanje ovog skupa prei u tradiciju.
Organizator Skupa

Sunik, H.1, Benkovi, Z.2
ENERGETSKA STRATEGIJA REPUBLIKE

HRVATSKE U KONTEKSTU ODRIVOG
RAZVITKA UMARSTVA I POLJOPRIVREDE
Saetak: Sve vie postaje oito da je dananji globalni pristup energiji neodriv. Glavni
izvori energije su neobnovljivi izvori energije, a njih ima u ogranienim koliinama i sve
je naglaeniji njihov tetan utjecaj na okoli. U takvom globalnom scenariju koritenje
obnovljivih izvora energije dolazi u sredite energetske politike razvijenih zemalja. Od
svih obnovljivih izvora energije, izuzevi velike hidroelektrane, najvei se doprinos u prevladavanju nastale situacije oekuje od biomase. Biomasa i njezini produkti uz to to su
obnovljivi oni su i dovoljno slini fosilnim gorivima tako da je mogua njihova direktna
zamjena. Potencijali biomase koja nastaje u poljoprivredi i umarstvu su znaajni. Njihovim iskoritavanjem u energetske svrhe moe se pridonijeti zatiti okolia, otvaranju
novih radnih mjesta, ruralnom razvoju, a samim time i ukupnom gospodarskom razvitku
zemlje. Unato znaajnom potencijalu biomase za proizvodnju energije, Republika Hrvatska biomasom pokriva samo mali dio potreba za energijom, a time znatan dio prirodnog bogatstva ostaje neiskoriten. Vanost koritenja obnovljivih izvora energije, pa
tako i energije biomase prepoznala je Vlada Republike Hrvatske koja kroz resorna ministarstva stvara poticajno zakonodavno okruenje donoenjem stratekih dokumenata,
zakonskih i podzakonskih akata, a isto tako na vie naina potie ili e poticati njihovo
koritenje. Uz stvaranjem poticajnog zakonodavnog okruenja i poticanja proizvodnje i
koritenja biomase u energetske svrhe, otvaranjem pregovora za punopravno lanstvo u
Europskoj uniji naoj zemlji otvorene su mogunosti koritenja nancijskih sredstava iz
pretpristupnih programa Europske unije namijenjenih poticanju proizvodnje i koritenju
zelene energije.
Kljune rijei: umarstvo, poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, biomasa
Herman Sunik, dipl.ing., Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva

Zlatko Benkovi, dipl.ing., Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva
12
1. UVOD
Koritenje obnovljivih izvora energije (hidroenergija, suneva energija, energija vjetra, geotermalna energija, biomasa, tekua biogoriva i bioplin) i energetska uinkovitost dolaze u
sredite energetske politike razvijenih zemalja. Od svih obnovljivih izvora energije, izuzevi velike hidroelektrane, najvei se doprinos u blioj budunosti oekuje od biomase. Prema sadanjim predvianjima u svijetu e do sredine 21. stoljea udio biomase u potronji
energije iznositi izmeu 30 i 40%, a do 2010. godine u Europskoj uniji (EU) proizvodnja
energije iz biomase u odnosu na ostale obnovljive izvore energije iznositi e 73%. U EU
58% primarne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije potjee od drvne biomase
(veliki udio ima tradicionalno iskoritavanje potencijala uma), a procjenjuje se da e u
usporedbi s ostalim obnovljivim izvorima energije, krajem 2010. godine taj udio iznositi
73%. EU je donijela strategiju udvostruavanja uporabe obnovljivih izvora energije u periodu od 2003.do 2010. godine. Ukupni udio obnovljivih izvora energije do 2010. godine
poveao bi se sa 6% na 12%. Taj plan sadri niz mjera kojima bi se potaknule privatne
investicije u objekte za pretvorbu obnovljivih izvora energije u iskoristivu energiju.
U Republici Hrvatskoj (RH) obnovljivi izvori energije, u to ne ukljuujui hidroenergiju
daju manje od 1% ukupno potrebne energije. Taj udio u budunosti treba znatno poveati
jer neobnovljivih izvora ima sve manje, a njihov tetni utjecaj sve je izraeniji. Uzimajui
u obzir gospodarski trenutak i izrazito velik potencijal obnovljivih izvora energije, prvenstveno biomase (48% kopnene povrine zemlje prekrivene umama, duga tradicija drvne
industrije i velike povrine obradive i neobraene zemlje), oekuje se da u 2010. godini
minimalni udio obnovljivih izvora u strukturi ukupne potronje elektrine energije iznosi
oko 5,8%. Sve manje zalihe nafte i plina, uz sve vie cijene na svjetskim tritima dovode malu zemlju ovisnu o uvozu, poput RH, u teku situaciju. Navedeno se moe rijeiti
davanjem apsolutnog prioriteta domaim izvorima. Prema predvianjima ovisnost RH o
uvozu energije porasti e sa sadanjih 55% uvoza na preko 70% u 2030. godini. Takova
energetska budunost ne samo to je vrlo nepovoljna sa stanovita uvozno-izvozne bilance zemlje i gospodarski, ve je jednako tako nepovoljna i politiki, zbog sve vee ovisnosti o uvozu energije i energenata. Koritenjem biomase smanjuje se ovisnost o uvozu
energije te tako pridonosi zatiti gospodarske stabilnosti zemlje, zadravanju nacionalnog
dohotka u zemlji te ukupnom napretku zemlje.
2. BIOMASA
Biomasa nekad prvi i najstariji izvor energije koji su ljudi koristili, danas je obnovljivi
izvor energije koji ima velike potencijale za iskoritavanje i koji moe pridonijeti zatiti
okolia, otvaranju novih radnih mjesta i ukupnom gospodarskom razvitku cijele zemlje.
ine ju brojni proizvodi biljnog i ivotinjskog svijeta, a moe se podijeliti na drvnu (ostaci iz umarstva i drvne industrije, brzorastue drvee, otpadno drvo iz drugih djelatnosti
te drvo koje nastaje kao sporedni proizvod u poljoprivredi), nedrvnu (ostaci, sporedni
proizvodi i otpad iz biljinogojstva te biomasa dobivena uzgojem uljarica, algi i trava) te
biomasu ivotinjskog podrijetla (otpad i ostaci iz stoarstva). Postoje brojni naini da se
iz biomase dobije energija. Biomasa se moe izravno pretvarati u energiju izgaranjem te
tako proizvesti vodena para za grijanje u industriji i kuanstvima te dobivati elektrina
Energetska strategija republike Hrvatske u kontekstu odrivog razvitka umarstva ...
13
energija u malim termoelektranama. Neke biljke daju ulje koje se moe upotrebljavati
u dizelskim motorima. Moe se fermentacijom proizvoditi etanol za pogon vozila, anaerobnom fermentacijom moe se dobiti metan koji se moe upotrijebiti kao pogonsko
gorivo. Suhom destilacijom (grijanje bez prisutnost zraka) moe se od biomase dobiti
metanol, aceton, drveni ugljen i drugi produkti.
2.1. Biomasa iz umarskog sektora

Pri iskoritavanju i odravanju uma nastaju velike koliine umske biomase koje se
mogu upotrijebiti za proizvodnju energije. umska biomasa je organska tvar nastala u
umskom ekosustavu, a ine ju drvee i grmlje koje se koristi za mehaniku preradu i
termiko koritenje. Za termiko koritenje moe se koristiti umska biomasa iz ienja,
njega proredama te naplodnih i dovrnih sjea. U energetske svrhe moe se koristiti i drvo
iz vjetroizvala, ledoloma, oboljelih stabala, s opoarenih povrina i uz umske ceste. Pri
klasinom se iskoritavanju uma u RH koristi drvo debla, kroanja i grana iji je promjer
s korom na tanjem kraju vei od 7 cm. Na taj se nain iskoristi 60-70% drvne mase zrelih
sastojina, a mlaih samo 50%. Ostatak pri sjei i izradi ine neupotrebljivi dijelovi krupnog drva, ali i gubici dijela obujma zbog propisanog naina mjerenja umskih proizvoda. Udio ostataka i otpada ovisi o brojnim imbenicima, a prosjeno se za sve sastojine i
vrste drvea pri sjei i izradi te privlaenju moe raunati s neto vie od 20% ostatka.
Osim velikih koliina biomase koje nastaju kao sporedni proizvod i otpad u umarstvu,
postoji i veliki broj vrsta brzorastueg drvea (npr. vrbe, topole), koje je mogue uzgajati za proizvodnju biomase. Sadnjom energetskih nasada (plantaa) na kojima se uzgaja
brzorastue drvee ija ophodnja iznosi 3-12 godina, a godinji prinos drvne mase iznosi
od 8-25 tona suhe tvari po hektaru godinje mogu se osigurati znatne koliine biomase za
proizvodnju energije.
Svi gubici koji nisu pravi umski otpad te dio kore tehnikog drveta, kao i onaj dio koji
se zbog propisanih mjernih metoda prenosi umskim sortimentima u pogone drvne industrije, ukjluuje se u ostatak, odnosno otpad pri obradi drva. U proizvodnim pogonima
drvne industrije nastaje drvni ostatak u obliku vlane drvne biomase iz primarne prerade,
odnosno pilana i linije okoravanja (kora, vlana piljevina, komadni ostatak-okrajci i okorci) i suhe biomase iz nalne prerade drva (piljevina, bruevina, blanjevina te sitni i krupni
komadni ostatak) a koji esto predstavlja optereenje za poslovanje drvne industrije. Taj
se ostatak trenutano najee koristi samo za podmirenje osnovnih toplinskih potreba
pogona (grijanje i tehnoloke potrebe). Dio drvnog ostatka koji se ne koristi na razliite
se naine uklanja iz pogona uz dodatni troak i tetan utjecaj na okoli.
Iskoritavanje energije umske biomase, uglavnom ogrjevnog drva, ima dugu tradiciju u RH,
poglavito u ruralnim dijelovima zemlje, pa se 1965. godine iz umske biomase zadovoljavala
gotovo etvrtina ukupne potrebe za energijom. Danas se pokriva mali dio potrebe za energijom, svega jedna dvanaestina (4,3%). Metarsko i viemetarsko ogrjevno drvo dominira u koritenju umske biomase kao energenta. Za grijanje se moe koristi oko 1,0 mil.m ogrjevnog
drva iz dravnih uma, oko 0,15 mil.m iz privatnih uma i oko 0,4 mil.m3 drvnog ostatka iz
drvne industrije, odnosno sveukupno 1,55 mil.m3. Dodamo li ovome granjevinu i ostatak pri
sjei i izradi koji ostaje u umi, navedena koliina poveava se na 2,1 mil.m3 drvne biomase
godinje, koja moe posluiti za proizvodnju toplinske i/ili elektrine energije.
14
Budui da je izvrenje sjee za razdoblje 1996.-2005. godine svega 57% propisanog etata
i budui da oscilira potranja za ogrjevnim drvom od 100 000200 000 m3 godinje i da
se dugoronim programom gospodarenja od 2006.-2015. godine poveava proizvodnja
prostornog drva (uglavnom ogrjevnog drva, granjevine i ostatka pri sjei i izradi) od 1,2
mil.m3 godinje, procjena koliine umske biomase kao energenta samo u dravnim umama iznositi e preko 2,6 mil.m3. Navedenoj koliini treba dodati biomasu dobivenu u
umama posebne namjene, biomasu za energiju uma na kru, biomasu od sanacije poarita na kru (prosjeno godinje oko 70 000 m3), dodatna ulaganja u degradirane ume i
podizanje novih kultura za energetske potrebe, to je predvieno programom razvoja Hrvatskih uma d.o.o. do 2025. godine. 60% od procijenjene koliine umske biomase kao
energenta moe se i dalje koristiti kao ogrjevno drvo te kratko rezano i cijepano drvo kao
novi proizvod, a 40% (1,0 mil.m3) proizvodnje sjeke za energetsko iskoritavanje. Time
e do 2010. godine biti formirano novo trite umske biomase. Ako se dostigne ciljani
rast (1,0 mil.m3) koritenja umske sjeke ostvariti e se znatna regionalna, nacionalna i
ekoloka korist. Koritenje fosilnih goriva smanjiti e se za 0.2 mil. tona/godinu, emisija
ugljinog dioksida smanjiti e se za 0,75 mil. tona/godinu te e porasti zaposlenost. Time
se nee potpuno rijeiti energetski problem, ali umarstvo i drvna industrija u tome e
imati veliku ulogu.
3. PREDNOSTI KORITENJA BIOMASE

Glavna prednost biomase kao energenta u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost
i potrajnost te manja emisija tetnih plinova i otpadnih voda. Rauna se da je optereenje
atmosfere s CO2 pri koritenju biomase kao goriva gotovo zanemarivo jer ako se biomasa proizvodi odrivo, rast umske sastojine i druge biljne zajednice vezat e CO2 iz
atmosfere i pohranjivati ga u biljnu strukturu. Spaljivanjem biomase ugljik e se oslobaati u atmosferu da bi se opet asimilirao s novom generacijom biljaka. Tako koritenjem
biomase umjesto fosilnih goriva, ugljik pohranjen u fosilnim gorivima ostaje u tlu, a ne
oslobaa se u atmosferu kao CO2 pa je ukupna bilanca jednaka nuli, odnosno biomasa se
moe smatrati CO2-neutralnim gorivima.
Republika Hrvatska postala je 1996. godine stranka Okvirne konvencije o promjeni klime (eng. United Nations Framework Convention on Climate Change, UNFCCC), te od
1999. godine Kyoto protokola iz ega proizlazi obveza smanjivanja emisije staklenikih
plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. u odnosu na referentnu godinu. Obveza
smanjivanja emisije iz Kyoto protokola za Hrvatsku e biti vrlo teak zadatak, obzirom
na malu polaznu kvotu emisija, a koritenje biomase kao obnovljivog izvora energije tu
moe odigrati presudnu ulogu.
Plinovi SO2 i NOx koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva, osim to imaju tetno djelovanje na zdravlje, poznati su i kao kiseli plinovi. Njihovom transformacijom prilikom
daljinskog prijenosa nastaju kiseli sastojci koji se taloe iz atmosfere u obliku mokrog
(kisele kie) i suhog taloenja. Plin NOx uzrokuje u najveoj mjeri nastajanje fotooksidativnog plina ozona (O3), koji ima tetno djelovanje na zdravlje ljudi i vegetaciju. Najvee
emisije toga plina nastaju pri izgaranju ugljena dok su pri izgaranju biomase uglavnom
zanemarive. Izrazito znaajan doprinos u smanjenju emisije ima koritenje biodizela u
gradovima. Njegovo koritenje u vozilima - javnom gradskom prijevozu i osobnim auto-
15
mobilima prosjeno smanjuje emisiju ugljikovodika za 50%, emisiju ugljinog monoksida za 60% te emisiju estica za ak 80%.
Dodatne su prednosti zbrinjavanje i iskoritavanje otpada i ostataka iz poljoprivrede, umarstva i drvne industrije, smanjenje uvoza energenta, ulaganje u poljoprivredu i nerazvijena podruja i poveanje sigurnosti opskrbe energijom. Sigurnost opskrbe energijom
jedan je od najznaajnijih stratekih problema svake zemlje. Sadanjom energetskom
strategijom predvia se da e tijekom narednih desetljea znatnije porasti ovisnost RH o
uvozu energije. Takva energetska budunost vrlo je nepovoljna i gospodarski i politiki
zbog sve vee ovisnosti o uvozu energije i energenata, to je posebno vidljivo u vremenu
sve izraenijih klimatskih promjena.
Koritenje energije biomase, osim to omoguava uinkovito zbrinjavanje otpada te proizvodnju energije uz minimalan utjecaj na okoli, prua i mogunost za otvaranje veeg
broja novih radnih mjesta, te pridonosi razvoju ruralnog prostora, te stvaranju socijalno prihvatljivog okruenja na tim prostorima. Otvaranje novih radnih mjesta imperativ
je hrvatske gospodarske i socijalne politike. Neposredno zapoljavanje kroz koritenje
biomase nastaje zahvaljujui proizvodnji goriva te izgradnji i upravljanju energetskim
postrojenjima. Posredno zapoljavanje obuhvaa poslove koji se pojave u gospodarstvu
zahvaljujui gospodarskim aktivnostima koje uzrokuje koritenje biomase. Prema istraivanjima austrijske udruge za biomasu 15 puta vie radnih mjesta osigurava se pri koritenju drva kao energenta u odnosu na fosilne izvore energije. Uz predvienu proizvodnju
od 113 Mtoe energije iz biomase u 2020. godini u EU bi se stvorile mogunosti za otvaranje oko 1 500 000 novih radnih mjesta.
Opstanak pojedinih ruralnih podruja u RH ugroen je visokom razinom iseljavanja pa je
u pitanje dola sama njihova daljnja egzistencija, zbog injenica da je broj stanovnika ve
pao na ili ak ispod razine bioloke odrivosti. Stoga, uzimajui u obzir znaenje biomase
za ruralna podruja, podizanje bioenergana moe imati pozitivne posljedice na ruralno
trite rada i to kroz izravno zapoljavanje, ali i kroz podrku pripadajuim djelatnostima
i prateoj industriji.
4. ISKORITAVANJE BIOMASE IZ UMARSKOG

SEKTORA
4.1. Kogeneracijska postrojenja
Kogeneracijska postrojenja su nauinkovitija i ekoloki prihvaena rjeenja za proizvodnju elektrine i toplinske energije. Ukupni stupanj uinkovitosti iznosi i do 93%. Za
energetsko iskoritavanje biomase iz umarskog sektora posebno su pogodna kogeneracijska postrojenja s parnoturbinskim agregatom. Osnovna prednost kogeneracije je vea
iskoristivost energenta u odnosu na standardne elektrane koje slue samo za proizvodnju
struje ili industrijske sustave koji slue samo za proizvodnju pare ili vrue vode za tehnike procese. Glavni razlozi gradnje kogeneracijskih postrojenja je mogunost proizvodnje jeftinije struje u odnosu na cijenu struje u elektrinoj mrei, ime kogeneracijska
postrojenja sama sebe isplauju te istovremeno proizvode toplinsku energiju. Osim toga,
kogeneracijski sustavi pruaju industrijskim postrojenjima autonomiju u sluaju ispada
16
glavne mree za distribuciju energije. Prilikom gradnje kogeneracijskog postrojenja,

kljuni kriterij pri dimenzioniranju trebaju biti toplinski zahtjevi procesa za koji se koristi
toplina. Kako bi se omoguila proizvodnja elektrine energije, potrebito je proizvoditi
toplinsku energiju na vioj temperaturi i tlaku nego to to zahtijevaju tehniki procesi za
koje se ona koristi. Proizvodnja, a tako i potronja topline i elektrine energije dogaaju
se istovremeno. Kao kriterij iskoristivosti je potreba istovremene proizvodnje topline i
elektrine energije ija proizvodnja treba iznositi najmanje 4500 sati/godinu. Kao tipini
primjer mogunosti za uspjenu kogeneraciju na biomasu moe se uzeti drvna industrija
gdje tvrtke imaju potrebu za toplinom (suenje i parenje drva, grijanje prostorija) i elektrinom energijom, a preradom drva nastaje dovoljna koliina drvnog otpada.
4.2. Mali toplinski sustavi i sustavi podrunog grijanja

Malim toplinskim sustavima smatra se postrojenje za grijanje kuanstava ili javnih prostorija i poduzea snage do 1 000 kW (1MW). Ukupni stupanj iskoritenja u ovim postrojenjima iznosi izmeu 72-78%. Kao gorivo koristiti se drvna, ali i sve ostale vrste biomase. Prva toplana na biomasu snage 1 MW putena je u pogon 1995. godine u Upravi uma
Podrunica Ogulin. Budua proizvodnja toplinske energije iz biomase usmjerena je na
uvoenje naprednih tehnologija kao to su centralizirani toplinski sustavi (sustavi podrunog grijanja) u velikim naseljima i gradovima i male, automatizirane pei na cjepanice,
pelete ili iverje. Sustavi podrunog grijanja su najee sustavi za proizvodnju toplinske
snage od 1-10 MWh, a njihova izgradnja je esto u kombinaciji s postojeim sustavima
na loivo ulje ili plin. Kao gorivo koristi se slama i drvna biomasa razliitog podrijetla.
Postrojenja na drvnu biomasu, kada je to mogue, grade se uz postrojenja na bioplin iz
razloga postizanja potpune sigurnosti pogona, a sva potrebita energija proizvodi se iz
obnovljivih izvora. Pri koritenju umske biomase mogue je postii vrlo visok stupanj
iskoritenja (koritenje gornje gorive vrijednosti) ako se postrojenje opremi sustavom
kondenzacije vodene pare u dimnim plinovima. Budui da se toplina iz kondenzacijskih
sustava ne rauna kao dio ogrjevne vrijednosti goriva, mogue je na postii stupanj iskoritenja vei od 100%.
4.3. Kruta goriva (briketi i peleti)

Energetsko iskoritavanje biomase moe se provoditi u nepreraenom ili preraenom
obliku pa biomasa moe biti briketirana ili peletirana. Na taj nain znatno se poveava nasipna vrijednost te dobiva kvalitetno gorivo vie ogrjevne vrijednosti koje je ekonomski
opravdano transportirati na vee udaljenosti. Peleti i briketi nastaju sabijanjem, odnosno
uguivanjem usitnjene drvne biomase u rasutom stanju. Peletiranje je sabijanje materijala na peletirkama u pelete promjera 15-30 mm i duine 20-40 mm. Briketiranje je sabijanje materijala u strojevima za briketiranje pri emu se materijal sabija u cilindar krunog
(promjera 50-120 mm) ili pravokutnog presjeka. Peleti se smatraju gorivom budunosti
iz drvne mase. Peleti se preaju iz iste, nekontaminirane drvne biomase, bez kemijskih
vezivnih sredstava, s visokom toplinskom koncentracijom od oko 4,8 kwh/kg (18 MJ/kg).
Promjer peleta je 6 mm (industrijski peleti 11 mm), duina do 30 mm, maksimalna vlanost 810%, nasipna teina 650 kg/m3, a specina teina 1,15 kg/dm3. Sadraj pepela
17
poslije sagorijevanja je manji od 0,5%, a pepeo se moe koristiti kao bioloko gnojivo.
Tehnika primjene je usporediva s kotlovima na tekue i plinovito gorivo, a proces doziranja i izgaranja peleta potpuno je automatiziran. Bitno je istaknuti kako je stabilnost cijena
vana karakteristika ovoga goriva. Osobito je bitno napomenuti da su peleti kao i ostala
drvna biomasa energent koji najmanje oneiuje zrak i okoli.
5. ZAKONSKO OKRUENJE
Sukladno preuzetim meunarodnim obvezama po pitanju zatite okolia i nunoj prilagodbi energetskog sektora standardima EU vezanim uz upravljanje energijom, Sabor RH
usvojio je Strategiju energetskog razvitka RH (NN 38/02). Ovom Strategijom denirani
su ciljevi energetske politike, kao i mjere koje je potrebno provesti kako bi ti ciljevi
bili ostvareni. U Strategiji energetskog razvitka RH razvijen je hrvatski model reorganizacije i razvoja energetskog sektora, s njegovim gospodarskim, zakonodavnim, organizacijskim, institucionalnim i edukativnim dimenzijama. Sukladno navedenoj Strategiji,
tijekom 2004. godine donijeti su novi ili izmijenjeni i dopunjeni postojei zakonski akti
(Zakon o energiji (NN 177/04), Zakon o tritu elektrine energije (NN 177/04), Zakon
o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04), Zakon o zatiti zraka (NN 178/04). Taj
zakonodavni proces nastavljen je donoenjem podzakonskih akata kojima su stvoreni
temeljni preduvjeti za poveanu uporabu energije biomase u RH.
U Strategiji energetskog razvitka RH biomasa ima istaknuto mjesto kao obnovljivi izvor
od kojeg se u blioj budunosti oekuje naroito znaajni doprinos, a slino mjesto ima
i u Nacionalnoj umarskoj politici i strategiji te u Strategiji razvoja industrijske prerade drva i papira. Sukladno odredba navedene Strategije izraen je Operativni program
razvoja industrijske prerade drva RH, ija provedba je u tijeku. Vaan dio provedbe ini
i Provedbena mjera Racionalno koritenje drvne sirovine temeljem koje se dodijeljuju
potpore iz Dravnog prorauna za energetsko iskoritavanje drvnih ostataka nastalih u
drvo-preraivakoj industriji.
Odlukom ministra poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva od 17. svibnja 2005.
godine osnovana je Radna skupina za meuresorsku suradnju na podruju energetskog
iskoritavanja biomase kao obnovljivog izvora sa zadaom da primjenjuje strategijske
dokumente i vaee zakonske propise, da priprema provedbene propise na podruju koritenja biomase kao segmenta cjelokupne politike koritenja obnovljivih izvora energije,
kao i da kontrolira i usklauje ekonomske instrumente za njihove poticaje. Radna skupina
je izradila promotivnu brouru Biomasa kao obnovljivi izvori energije iji osnovni cilj je
pridonijeti boljoj informiranosti ire javnosti o prednostima i mogunostima koritenja
biomase kao obnovljivog, istog i domaeg izvora energije te potaknuti njezino vee
koritenje na dobrobit svih graana RH.
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva i Organizacija Ujedinjenih
naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO) pokrenuli su zajedniki projekt Razvoj odrive
proizvodnje drvenog ugljena iji glavni ciljevi su: postii bolje razumijevanje postojee
proizvodnje drvenog ugljena, priprema za program modernizacije i revitalizacije industrije drvenog ugljena, utvrivanje potencijala odrivog koritenja umske biomase te
obrazovanje i izgradnja kapaciteta za provedbu programa modernizacije i revitalizacije
industrije drvenog ugljena.
18
6. ZAKLJUAK
Globalne klimatske promjene glavni su razvojni problem dananjeg vremena u okviru
kojega obnovljivi izvori energije zauzimaju znaajno mjesto, a poveanje svijesti na svim
razinama drutva treba dovesti do porasta osjetljivosti na iste. umarski sektor i industrije
bazirane na njemu, kao vani ekoloki faktori u funkcionalnom smislu odrivosti, suoeni
su sa ovim izazovom koji ujedno moe kreirati brojne nove mogunosti i on predstavlja
jedan od temelja njihovog razvojnog scenarija dizajniranja okruenja 21. stoljea.
RH posjeduje izrazito velik prirodni potencijal obnovljivih izvora energije pri emu treba istaknuti biomasu iz umarskog sektora. Meutim, obnovljivi izvori energije nemaju
znaajnu ulogu u energetskoj politici zemlje te se njima pokriva samo mali dio potrebe
za energijom. Osim injenice da se ne koriste raspoloivi vlastiti izvori, nekoritenje biomase dovodi i do izravnog optereenja okolia s trajno tetnim posljedicama. Razvojem
tehnologija koritenja biomase kao energenta ili industrijske sirovine mogu se u budunosti ostvariti znaajne sveope koristi u smislu odrivog razvoja. S obzirom na potencijale obnovljivih izvora energije, na napore koje ini Vlada Republike Hrvatske na
uspostavljanju poticajnog zakonodavnog okruenja donoenjem stratekih dokumenata,
zakonskih i podzakonskih akata te s obzirom na ostvarivanje mogunosti participiranja
u sredstvima iz pretpristupnih programa, stvaraju se uvjeti za bri razvoj tehnologije koritenja biomase. Ostali naini poticaja trebaju biti razliite potpore proizvoaima, poticanje znanstvenih i tehnolokih istraivanja, izravna podrka programima i projektima
koritenja obnovljivih izvora energije sredstavima iz dravnog prorauna, kao i uspostavljanje meunarodne suradnje na ovom podruju.
LITERATURA
1. Benkovi Z. 2006. Biomasa kao obnovljivi izvor energije. U: M. Figuri., T. Hauser,
A. Urukalo, 3. Drvno-tehnoloka konferencija, Razvojni pravci hrvatske prerade drva i
proizvodnje namjetaja, Opatija: Centar za razvoj i marketing d.o.o. Rijeka. Str. 74-76.
2. Domac, J. i drugi, 1998. BIOEN- Program koritenja energije biomase-prethodni rezultati i budue aktivnosti. Zagreb: Energetski institut Hrvoje Poar.
3. Domac J. 2004. Obnovljivi izvori energije i njihovo znaenje za Hrvatsku na putu
pribliavanja Europskoj uniji, EGE 03/2004, Str. 100-103.
4. Grani G. Domac J. 2000. Utjecaj energetskog koritenja biomase na dinamiku zapoljavanja i gospodarski razvoj Hrvatske u periodu 2001-2015. godine. Zagreb: Energetski institut Hrvoje Poar.
5. Grbac I. Ojurovi R. umarstvo - proizvoa obnovljivih izvora energije, Meunarodni kongres Energija i okoli 2006. Opatija
6. Radna skupina za meuresorsku suradnju na podruju energetskog iskoritavanja biomase kao obnovljivog izvora, 2005. Biomasa kao obnovljivi izvor energije, U: J.
Domac, S. Risovi, Zagreb, MPVG i MINGORP.
7. Nacionalna umarska politika i strategija. 2003. Narodne novine 120.
8. Strategija razvoja industrijske prerade drva i papira. 2004. Narodne novine 114.
9. Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije,
http://ergonomija.zpm.fer.hr/2004/habjanec/Obnovljivi_izvori.html
http://ergonomija.zpm.fer.hr/2004/habjanec/Bioenergija .html

tefanec, D.1, Vitica, N.2, Brlei, H.3
ULOGA AGENCIJE U PROCESU

UNAPREENJA ENERGETSKOG SEKTORA
REPUBLIKE HRVATSKE S POSEBNIM
OSVRTOM NA ENERGIJU BIOMASE,
BIOPLINA I BIOGORIVA
1
2
3
Dubravka tefanec, dipl. oecc. - lan Upravnog vijea

Nikola Vitica, dipl. ing. - rukovoditelj Odjela za plin i naftu
Hrvoje Brlei, dipl. ing. - struni suradnik u Odjelu za plin i naftu
20
Uloga Agencije u procesu unapreenja energetskog sektora Republike Hrvatske ...
21
22
23
24
25
26

Sui H.1, Zori D.2
HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK

FINANCIRANJE PROJEKATA OBNOVLJIVIH
IZVORA ENERGIJE
1. UVOD
U posljednjih desetak godina obnovljivi izvori energije (u daljnjem tekstu: OIE) doivjeli
su znaajan zamah u razvoju i implementaciji. Sve europske drave bez izuzetka opredijelile su se u svojim strategijama energetskog razvitka za planove znaajnog poveanja
koritenja OIE, te za implementaciju zakonodavnog okvira u kojem e ti planovi biti
ostvareni. Takoer, i u Hrvatskoj, kako kroz strateke dokumente (Strategija energetskog
razvitka Republike Hrvatske, Nacionalna strategija zatite okolia, Nacionalni energetski programi i dr.), tako i kroz zakonodavni okvir (Zakon o energiji, Zakon o tritu
elektrine energije), koritenje obnovljivih izvora energije, uz energetsku uinkovitost i
kogeneraciju, je prema postojeem stanju energetskog sektora i razvojnom opredjeljenju
utvreno kao interes Republike Hrvatske.
Na taj nain postavljena je politika razvoja obnovljivih izvora energije, dok e se sama
provedba osigurati putem paketa podzakonskih propisa (Pravilnik o koritenju OIE i kogeneracije, Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz OIE i kogeneracije, Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa, Uredba o naknadi za poticanje proizvodnje elektrine energije iz OIE i kogeneracije, Uredba o minimalnom udjelu elektrine
energije proizvedene iz OIE i kogeneracije ija se proizvodnja potie) i putem ostalih
instrumenata razvojne politike (institucionalna podrka, skalne mjere, ekonomski instrumenti, monitoring, edukacija, i dr.). Izazov razvojne politike jest potaknuti domae
poduzetnike i gospodarstvo na razvoj pojedinih projekata i proizvodnih programa, to u
konanici ima uinak na zapoljavanje i otvaranje novih radnih mjesta.
2. EKONOMSKI INSTRUMENTI
Dio instrumenata razvojne politike obnovljivih izvora energije jesu i ekonomski instrumenti. Osnovni mehanizam, predvien zakonom i podzakonskim propisima, je sustav
1
2
Hrvoje Sui, dipl. in. stroj., voditelj projekta obnovljivih izvora energije, HBOR
Dubravka Zori, dipl. oecc., voditelj odjela infrastrukture sektora kreditiranja, HBOR
28
Sui H., Zori D.
poticaja putem otkupljivanja elektrine energije po zajamenoj povlatenoj cijeni (feed

in tarife). Postavljeni sustav poticanja zasnovan je na poticanju konanog proizvoda tj.
proizvedene elektrine energije. Proizvoai elektrine energije iz OIE i kogeneracije dobivaju ksnu zajamenu tarifu tijekom odreenog perioda, a inkrementalne trokove (razliku izmeu stvarnih trokova u postrojenjima koja koriste obnovljive izvore, odnosno
trine cijene energije) pokrivaju svi kupci elektrine energije putem naknada. Brojani
iznosi tarifa i naknada denirani su Tarifnim sustavom za proizvodnju elektrine energije
iz OIE i kogeneracije i Uredbom o naknadi za poticanje proizvodnje elektrine energije iz
OIE i kogeneracije, ija primjena stupa na snagu 1. srpnja 2007. Ovakvi sustavi zasnovani na zajamenim tarifama iroko su rasprostranjeni u Europi zbog svoje jednostavnosti i
upravljivosti, te do sada postoji prilino iskustvo u njihovoj primjeni.
Osim sustava zajamenih tarifa, uvode se i komplementarni ekonomski instrumenti u cilju
poveanja koritenja OIE, kao to su izravne subvencije (Ministarstvo gospodarstva, rada
i poduzetnitva putem poticanja razvoja proizvodnje opreme za primjenu OIE) i razliiti
programi nanciranja (Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, Hrvatska banka
za obnovu i razvitak, Europska banka za obnovu i razvitak, lokalna zajednica, i dr.).
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (u daljnjem tekstu: HBOR) sudjeluje na dva naina
u provoenju ekonomskih instrumenata. S jedne strane, kao provedbeno tijelo darovnice
Zaklade Globalnog fonda zatite okolia (GEF/IBRD) Republici Hrvatskoj za projekt
obnovljivih izvora energije, a s druge strane kroz Program kreditiranja projekata zatite
okolia, energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
3. DAROVNICA (GEF/IBRD) REPUBLICI HRVATSKOJ

ZA PROJEKT OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Darovnica Zaklade Globalnog fonda zatite okolia (dalje u tekstu: GEF) odnosno Meunarodne banka za obnovu i razvitak (dalje u tekstu: IBRD) kao provedbene agencije
GEF-a Republici Hrvatskoj u iznosu od 5,5 milijuna USD namijenjena je za nanciranje
provedbe Projekta obnovljivih izvora energije (GEF/IBRD-TF054973) u trajanju od 4
godine.
Osnovni je cilj darovnice podrka razvoju ekonomski i ekoloki odrivog trita obnovljivih izvora energije. Razvoj ovog trita uinit e hrvatsko gospodarstvo manje ovisnim
o uvozu elektrine energije i fosilnih goriva te pridonijeti smanjenju sveukupne emisije
staklenikih plinova. Takoer, razvoj trita e u dugoronom smislu dovesti do kreiranja
povoljne klime za privatne investicije u obnovljive izvore energije i do poveanja koritenja domae opreme i usluga, a to u konanici znai razvoj domae industrije i poveanje
zaposlenosti.
Institucije Republike Hrvatske ukljuene u realizaciju darovnice za provedbu Projekta
obnovljivih izvora energije su:
Ministarstvo nancija - primatelj darovnice
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP) kao resorno ministarstvo nadleno za projekte obnovljivih izvora - korisnik darovnice
Hrvatska banka za obnovu i razvitak Provedbeno tijelo
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU) Sunancijer projekta u
dijelu pripreme i nanciranja konkretnih projekata obnovljivih izvora energije
Hrvatska banka za obnovu i razvitak nanciranje projekata obnovljivih izvora energije
29
Opis projekta
Projekt obnovljivih izvora energije ima dvije specine provedbene komponente:
1. Komponenta (A) razvoja trita: Pruanje konkretne pomoi odnosno podrke institucijama RH koje su ukljuene u provedbu projekta odnosno razvoj energetskog trita
u RH (primjerice Regulatorna agencija HERA, Operator trita HROTE), kroz odreeni broj deniranih paketa savjetodavnih/tehnikih usluga putem angairanja odgovarajuih konzultantskih resursa. Predvieni su za sada sljedei paketi savjetodavnih
usluga:
A1) Potpora Operatoru prijenosnog/distributivnog sustava
A2) Potpora MINGORP-u za sustav odobrenja za izgradnju OIE i Registar OIE
A3) Potpora tarifnom sustavu
A4) Potpora Operatoru trita
A5) Potpora uspostavi podzakonskih akata
A6) Potpora razvoju regulacije cijena grijanja
A7) Potpora razvoju trita biomase kao goriva
A8) Potpora za ekasniji proces razvoja projekata.
2. Komponenta (B) pripreme pojedinih projekata obnovljivih izvora energije sastoji se
od:
- savjetodavne pomoi svim sudionicima vezanim uz razvojne aktivnosti (nanciranje,
dozvole, studije izvodljivosti, zatita okolia i ostalo) na pripremi i provoenju konkretnih pojedinih projekata izgradnje objekata obnovljivih izvora energije
- davanja kreditnih sredstava za pripremu kvaliciranih pojedinih projekata u ranoj
fazi, to znai izradu potrebne pripremne dokumentacije za pribavljanje potrebnih dozvola temeljem kojih je mogua daljnja implementacija svakog pojedinog projekta
Komponenta B projekta planirana je u bliskoj suradnji i uz sunanciranje (oko 2,5 mil.
USD) Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU). Unutar Podrke pripremi projekata (komponenta B1) predvieno je osnivanje Savjetnitva za projekte OIE
(SPOI), to je neka vrsta informativnog pulta u svrhu pruanja korisnih informacija nositeljima projekata. Savjetnitvo e osnovati i nancirati FZOEU.
Program kreditiranja pripreme projekata obnovljivih izvora energije (CLF- Contingent
Loan Facility)
Cilj programa
Program kreditiranja pripreme projekata obnovljivih izvora energije dio je Darovnice
Zaklade GEF/IBRD, komponenta B3. Krediti se odobravaju za pripremu projekata obnovljivih izvora energije ukljuujui biomasu, vjetar, male hidroelektrane (do 10 MW), geotermalnu i sunevu energiju. Sredstvima kredita nancira se priprema projekata javnog
i privatnog sektora. Program se operativno poinje provoditi stupanjem na snagu paketa
podzakonskih propisa obnovljivih izvora energije, odnosno od 1. srpnja 2007. Provodit
e se na dva naina:
a) Za sve vrste projekata obnovljivih izvora energije osim vjetroelektrana provoenje
kreditiranja e biti kontinuirano putem Programa, poevi od 1. srpnja 2007.
b) Za projekte vjetroelektrana kreditiranje e se provesti jednokratno, putem natjeaja,
te se kasnije vie nee provoditi, budui da je u sektoru vjetroelektrana u meuvremenu dolo do znaajnog razvoja projekata, te se u razliitim fazama pripreme sada
nalazi i vie od 1600 MW snage projekata vjetroelektrana. S druge strane, elektroe-
30
Sui H., Zori D.
nergetski sustav (mrea) je u mogunosti prihvatiti oko 360 MW do 2010. godine.

To znai da e se samo neki od projekata koji se pripremaju moi spojiti na elektroenergetsku mreu do 2010. godine, i to oni koji pribave elektroenergetsku suglasnost
od Operatora prijenosnog ili distribucijskog sustava (OPS/ODS). Stoga se, u sluaju
vjetroelektrana, donekle izgubila poetna ideja podupiranja razvoja znaajnijeg broja
projekata (razvili su se sami i bez pomoi darovnice), te e se sredstva usmjeravati na
ostale vrste obnovljivih izvora, posebice biomasu.
Namjena programa
Krediti su namijenjeni za nanciranje izrade projektne dokumentacije u okviru projekata
koritenja obnovljivih izvora energije. Sredstva kredita mogu se koristiti za nanciranje:
- Istranih radova na lokaciji
- Studije o utjecaju na okoli
- Dokumentacije za dobivanje lokacijske dozvole
- Glavnog projekta
- Investicijske studije
- Dokumentacije za dobivanje graevinske dozvole
- Ostalih dozvola, rjeenja, suglasnosti i dokumentacije sukladno propisima koji ureuju podruje energetike
Uvjet (tehniki) za razmatranje zahtjeva za kreditiranje jest posjedovanje predinvesticijske studije.
Kreditirati se moe do 50% ukupnih prihvatljivih trokova projektne dokumentacije i u
naelu najvie do 150.000 USD.
Korisnici kredita
Prihvatljivi korisnici kredita su komunalna drutva, trgovaka drutva, obrtnici, jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave i ostale pravne osobe.
Uvjeti kreditiranja
Koritenje
kredita
Nain otplate
Kamatna stopa
Maksimalno do 2 godine od datuma sklapanja ugovora o kreditu

Jednokratno, 12 mjeseci nakon isteka roka koritenja
4% godinje
Naknade
Sukladno Odluci o naknadama za usluge koje obavlja HBOR u visini 0,8% (posto) od
iznosa odobrenog ugovorenog kredita, naplauje se Korisniku kredita prije ili iz sredstava
odobrenog kredita prilikom prvog koritenja.
Osiguranje
Za osiguranje plasmana po kreditima temeljem ovog programa HBOR e prihvaati sljedee instrumente osiguranja:
- bjanko vlastite trasirane i akceptirane mjenice korisnika kredita uz klauzulu bez protesta s mjeninim oitovanjem
- zadunicu korisnika kredita na puni iznos kredita
31
U sluaju opravdane potrebe HBOR moe zatraiti i mjenice i zadunice od prihvatljivih

pravnih i zikih osoba, odnosno druge instrumente osiguranja predviene Opim uvjetima osiguranja plasmana HBOR-a.
Koritenje kredita
HBOR kredite odobrava u suradnji s Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
(FZOEU). Ugovor o kreditu zakljuuje se izmeu HBOR-a i FZOEU-a te korisnika kredita. Sredstva kredita e se isplaivati izravno na iro-raun izvoaa radova i dobavljaa
usluga s kojima e korisnik kredita sklopiti ugovore.
Korisnik kredita, trgovako drutvo, obrtnik ili druga pravna osoba, mora prikupiti najmanje tri valjane ponude prije izbora izvoaa radova i dobavljaa usluga.
Rok koritenja kredita odobrava se do 2 godine od datuma zakljuenja ugovora o kreditu,
najvie kroz 10 povlaenja.
4. PROGRAM KREDITIRANJA PROJEKATA ZATITE

OKOLIA, ENERGETSKE UINKOVITOSTI I
OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) kao dravna razvojna banka u okviru svojih aktivnosti ima znaajnu ulogu u odrivom razvoju gospodarstva Republike Hrvatske.
Kroz nanciranje malih i srednjih poduzetnika, velikih gospodarskih subjekata kao i infrastrukture HBOR provodi strategiju Vlade Republike Hrvatske.
Odrivi razvoj podrazumijeva i odgovorno ponaanje usmjereno ka ouvanju i unaprjeivanju kvalitete okolia, a HBOR u okviru svojih programa kreditiranja posebnu panju
posveuje i ocjenjivanju projekata s gledita utjecaja na okoli.
Takoer, u svom djelovanju nastoji potaknuti i druge nancijske institucije i banke u
Hrvatskoj s kojima surauje na poslovanje koje je u skladu s ekolokim standardima. Ve
nekoliko godina HBOR razvija i nancira programe i projekte zatite okolia od kojih
je posebno znaajno izdvojiti Program kreditiranja projekata zatite okolia, energetske
uinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
Program kreditiranja projekata zatite okolia, energetske uinkovitosti i obnovljivih
izvora energije
Cilj programa
Realizacija onih investicijskih projekata kojima je svrha:
- poticanje koritenja obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, biomasa i dr.)
- provedba nacionalnih energetskih programa
- poticanje odrive gradnje, istijeg transporta, istije proizvodnje, odnosno izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i emisija u proizvodnom procesu
- saniranje odlagalita otpada, gospodarenje otpadom, obrade otpada i iskoritavanja
vrijednih svojstava otpada
- zatita i ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti te drugih projekata kojima se
zatiuje okoli, postie energetska uinkovitost te uvode obnovljivi izvori energije
32
Sui H., Zori D.
Namjena kredita:
I. Osnovna sredstva:
- osnivaka ulaganja
- zemljite
- graevinski objekti
- oprema i ureaji
II. Trajna obrtna sredstva: (do 30% ukupnog iznosa kredita)

Korisnici kredita:
Korisnici kredita mogu biti trgovaka drutva, jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, komunalna drutva, obrtnici i ostale pravne i zike osobe te poslovne banke koje su s HBOR-om ugovorile suradnju na provoenju programa.
Iznos kredita, rok koritenja i otplata
Najmanji iznos kredita: 100.000 kuna.
Najvei iznos kredita nije ogranien: ovisi o HBOR-ovim mogunostima nanciranja
konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, vrijednosti i kvaliteti ponuenih instrumenata osiguranja.
HBOR u pravilu kreditira do 75% predraunske vrijednosti investicije bez PDV-a.
Rok koritenja kredita: do 12 mjeseci.
Poek: do 2 godine.
Rok otplate: do 12 godina, ukljuujui i poek.
Kamate:
Skupina
gospodarskih
subjekata
Kriteriji
Kamatna stopa
- korisnik kredita koji ulae na podruja posebne

dravne skrbi ili otoke
ili
SKUPINA A
- korisnik kredita je mali ili srednji poduzetnik
4% godinje
ili
- korisnik kredita koji je dokazao trinu
konkurentnost uspjenom prodajom na domaem i/ili
inozemnom tritu
SKUPINA B
- svi ostali korisnici kredita
6% godinje
Kamatna stopa se moe ugovoriti i na razini tromjeseni EURIBOR + 2% postotna boda

godinje.
Trina konkurentnost i uspjena prodaja na domaem i/ili inozemnom tritu ocjenjivat

e se primjenom i ispunjenjem sljedeih kriterija:
33
poslovni prihodi vei od poslovnih rashoda u prethodnoj godini

tekua likvidnost vea od 1 (kratkotrajna imovina /kratkorone obveze)
koecijent dugorone nancijske stabilnosti manji od 1 (dugotrajna imovina u odnosu
na kapital, rezerve i dugorone obveze)
- umanjeni valutno inducirani kreditni rizik (najmanje 30% poslovnih prihoda na stranim ili meunarodnim tritima, odnosno ostvarenjem najmanje 30% noenja inozemnih gostiju od ukupno ostvarenih noenja u prethodnoj poslovnoj godini)
Kriteriji trine konkurentnosti i uspjene prodaje utvruju se na osnovi nancijskih izvjea gospodarskih subjekata za prethodnu poslovnu godinu (bilanca i raun dobiti i
gubitka te za obrtnike prijavu poreza na dohodak, ovjereni od nadlenih osoba).
Naknade:
- naknada za obradu zahtjeva: 0,8 % jednokratno na iznos odobrenog kredita
- naknada za rezervaciju sredstava: 0,25% na neiskoriteni iznos kredita
Osiguranje:
Za osiguranje urednog izvrenja obveza po kreditima HBOR e prihvaati:
- mjenice i zadunice
- zalog ili ducijarni prijenos vlasnitva na imovini uz policu osiguranja vinkuliranu u
korist HBOR-a
- bankarska jamstva
- garancije HAMAG-a, jamstvo RH
- druge uobiajene instrumente osiguranja u bankarskom poslovanju
Suradnja s Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
HBOR i Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU) zakljuili su Ugovor

o subvencioniranju kamatnih stopa na kredite namijenjene zatiti okolia, energetskoj
uinkovitosti i koritenju obnovljivih izvora energije. Prema tom ugovoru:
- korisnici subvencionirane kamatne stope od strane FZOEU mogu biti pravne i zike osobe koje ulau sredstva u projekte i sline aktivnosti u podruju zatite okolia, energetske uinkovitosti i koritenju obnovljivih izvora energije i koje sukladno HBOR-ovim programima kreditiranja ostvare pravo koritenja kredita i za koje
HBOR i FZOEU, svatko u svom djelokrugu, utvrde da su prihvatljivi za nanciranje
- kamatna stopa se subvencionira u visini 2%
5. ZAKLJUNO
Hrvatska banka za obnovu i razvitak sudjeluje na dva naina u nanciranju OIE. S jedne
strane, kao provedbeno tijelo darovnice Zaklade Globalnog fonda zatite okolia (GEF/
IBRD) Republici Hrvatskoj za projekt obnovljivih izvora energije, a s druge strane kroz
Program kreditiranja projekata zatite okolia, energetske uinkovitosti i obnovljivih
izvora energije. Projekt obnovljivih izvora energije ima za cilj podrati razvoj ekonomski i ekoloki odrivog trita obnovljivih izvore energije i to putem podrke razvoju
mehanizama i institucija samog trita, te putem podrke pripremi pojedinih projekata obnovljivih izvora energija, a to ukljuuje i mogunost kreditiranja izrade projektne
34
Sui H., Zori D.
dokumentacije za pojedine projekte. Svojim ciljanim Programom kreditiranja projekata

zatite okolia, energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije HBOR omoguava
nastavak razvoja i realizaciju investicijskih projekata.

akija, A.*
ZNAAJ POLJOPRIVREDE U KORITENJU

OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Saetak: Hrvatska treba ispuniti udio biogoriva u prometu od 5,75% do 2010. godine. Pritom treba stvoriti pravni, institucionalni okvir i pozitivno okruenje trinoga
gospodarstva kao temelj za uspjenu proizvodnju i koritenje biogoriva. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva kao nositelj projekta pod nazivom Projekt biodizel uvoenje proizvodnje biodizelskog goriva u RH koji je pokrenula Vlada
Republike Hrvatske zaduilo je resorna ministarstva da se stvori poticajno zakonodavno
okruje donoenjem stratekih dokumenata za uvoenje biogoriva u Republiku Hrvatsku.
Do kraja 2007. godine bit e izraen Zakon o biogorivima koji bi trebao povezati sve
propise u jednu cjelinu te rijeiti pitanja vezana uz proizvodnju, stavljanje na trite i
trgovinu biogorivima. U radu e biti govora o nizu poticajnih mjera koje Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva daje proizvoaima sirovina namijenjenih proizvodnji biogoriva. Osim nacionalnih poticajnih mjera, prikazat e se mogunosti
koritenja pretpristupnih fondova SAPARD-a i IPARD-a u svrhu nanciranja projekata
vezanih uz obnovljive izvore energije. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga
gospodarstva priprema se i za budue projekte u vezi s obnovljivim izvorima energije, a
osobito uvoenjem bioetanola i bioplina u Republiku Hrvatsku.
Kljune rijei: poljoprivreda, poticaji, biogorivo, biodizel, bioetanol, bioplin
1. UVOD
Jedna od stalnih i nunih potreba dananjeg ovjeka jest potreba za energijom.
Fosilna goriva (ugljen, nafta, zemni plin) neobnovljiv su izvor energije, pa ih je zbog troenja sve manje. Za razliku od njih, obnovljivi izvori energije uz pravilno gospodarenje
osiguravaju neiscrpan izvor energije.
Ideja o odrivom razvitku pojavljuje se poetkom 90-ih godina kao odgovor na probleme
koji su, vie ili manje izraeni, zapaeni na cijeloj Zemlji.
Fosilno gorivo napretkom tehnologije dobiva na vanosti do te mjere da je poremeaj u
njegovoj opskrbi ili podizanje cijena fosilnih goriva uzrokovalo poremeaje u ukupnim
* Andreja akija, dr. vet. med., Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga
gospodarstva
36
akija, A.
nacionalnim gospodarstvima. Sedamdesetih i osamdesetih godina prolog stoljea bilo je

nekoliko kriza vezanih uz fosilna goriva koje su imale i ekonomske i politike posljedice.
Sve vee oneienje okolia uzrokovano koritenjem fosilnih goriva i svijest o potrebi za
odrivim nainima gospodarenja, uz probleme koji su se pojavili u poljoprivredi, dovelo
je do spoznaje da je potrebno razvijati i koristiti obnovljive izvore energije, to je kljuni
imbenik buduih strategija razvitka.
Razvoj uporabe obnovljivih izvora energije vaan je zbog nekoliko razloga:
Obnovljivi izvori energije imaju vrlo vanu ulogu u smanjivanju emisije ugljinog dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjivanje emisije CO2 u atmosferu jedna je od kljunih
odrednica Europske unije, koju e morati prihvatiti i Hrvatska
Poveanje udjela obnovljivih izvora energije poveava energetsku odrivost sustava
te pomae u poboljavanju sigurnosti dostave energije na nain da smanjuje ovisnost
o uvozu energetskih sirovina i elektrine energije.
Nekoliko tehnologija, osobito koritenje energije vjetra, malih hidrocentrala, energije iz
biomase i Suneve energije, ekonomski su konkurentne. Iako je proces prihvaanja novih
tehnologija vrlo spor radi visoke poetne cijene, on je nezaobilazan jer je ist i sauvan
okoli temeljni resurs i okvir koji odreuje prostor i smjer razvitka te odreuje trajna i
vrsta ogranienja tom razvitku.
Biodizel je motorno gorivo koje se dobiva iz repiinog ulja ili drugih biljnih ulja esterikacijom s metanolom. Pritom nastaje gorivo koje ima svojstva jednaka onima klasinog
dizela iz mineralnog ulja. Moe se koristiti u potpunosti kao zamjena za mineralni dizel
ili kao smjesa s njim, a dananji sve zahtjevniji ekoloki standardi i obveze smanjivanja
emisije staklenikih plinova daju snaan poticaj njegovom koritenju.
Hrvatska treba ispuniti udio biodizela u prometu od 5,75% do 2010. godine. Pritom valja
stvoriti pravni, institucionalni okvir i pozitivno okruje trinoga gospodarstva koji predstavlja temelj za uspjenu proizvodnju i koritenje biodizela. U sljedeem razdoblju trebaju se ispuniti zahtjevi kojima RH, kao budua lanica EU, mora udovoljiti, a povezani
su sa zatitom okolia, odrivim razvitkom, poljoprivredom i energetikom.
2. ZAKONODAVNI OKVIR RH
2.1. Razvoj zakonodavnih okvira o biogorivu
Projekt Biodizel uvoenje proizvodnje biodizelskog goriva u Republiku Hrvatsku pokrenut je 30. studenoga 2000. godine odlukom Vlade Republike Hrvatske kao dio Nacionalnog energetskog programa BIOEN-a (Program koritenja biomase i otpada). Za
nositelja projekta postavljeno je Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva koje je za pripremu i provedbu imenovalo radnu skupinu.
Sporazum o pripremi i voenju projekta Biodizela potpisan je 2001. godine.
Povjerenstvo za nadzor nad provedbom projekta Uvoenje biodizelskog goriva u Republiku Hrvatsku osnovano je 2005. godine.
Na sjednici Vlade 15. lipnja donesen je Zakljuak o prihvaanju izvjea o radu na projektu te su zaduena ministarstva za provedbu aktivnosti u svojoj nadlenosti.
Do 1. sijenja 2006. godine, u skladu sa Zakljukom Vlade RH od 15. lipnja 2005., nadlena ministarstva napravila su sljedee:
Znaaj poljoprivrede u koritenju obnovljivih izvora energije
37
Ministarstvo nancija - u toku je razmatranje Zakona o posebnom porezu na naftne

derivate, u dijelu koji se odnosi na plavi dizel i biodizel. Takoer traje izrada strune
podloge Zakona o posebnom porezu na energente i elektrinu energiju u skladu s pravnom steevinom EU, to uz ostalo ukljuuje i ureenje plaanja posebnog poreza na sva
biogoriva sniavanje porezne stope, izuzee od plaanja, minimalne troarine i povrat
plaene troarine.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva - u suradnji s Ministarstvom nancija
i Ministarstvom poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva odredilo je iznos carinske stope za biodizelsko gorivo u iznosu od 4%. Tarifna oznaka za biodizel objavljena je
u Uredbi o dopuni uredbe o Carinskoj tari (NN 145/2005) i glasi 3824 90 99 50.
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva izradilo je Uredbu o
kakvoi biogoriva (NN 141/2005) koja je stupila na snagu 1. sijenja 2006. godine.
Dravni Inspektorat je izradio Uredbu o dopuni uredbe o odreivanju proizvoda za koje
je potrebno uvjerenje o kakvoi (NN 143/05).
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva izradilo je Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu
kojim su denirane poticajne mjere za uljanu repicu proizvedenu za neprehrambeni lanac,
pri emu je uz redovnih 2250 kn/ha predvieno dodatnih 300 kn/ha za uljanu repicu koja
je namijenjena proizvodnji biodizela. Zakon je stupio na snagu 1. sijenja 2007. godine.
Energetski institut Hrvoje Poar izradio je studiju Plan stavljanja biogoriva u promet na domae trite za 2007. godinu. Studija denira obveznu koliinu biogoriva koju
se mora staviti na domae trite (22.000 t), nain koritenja biogoriva i obveze RH prema EU u kontekstu biogoriva te analizira sadraj Direktive 2003/30/EC o promociji biogoriva, tehnika pitanja u vezi s koritenjem biogoriva u vozilima i postojanje sirovine za
proizvodnju biodizela (uljarice, otpadna jestiva ulja).
2.2. Zakoni povezani s biogorivom

a. Uredba o kakvoi biogoriva (NN 141/05) daje deniciju biogoriva, govori o kakvoi
i propisuje indikativni cilj za RH
Uredba predstavlja prvi i trenutno jedini vaei podzakonski akt koji regulira pitanja
vezana uz koritenje biogoriva kao to su:
denicija i klasikacija
oblici biogoriva koja se mogu stavljati u promet na domae trite
granine vrijednosti znaajki kakvoe
Uredbom o kakvoi biogoriva, koja je na snazi od 1. sijenja 2006. godine, odreen je
indikativni cilj stavljanja u promet biogoriva na domae trite od 5,75% u ukupnom
udjelu goriva, a treba se ostvariti do 31. prosinca 2010. Uredba je donesena na osnovi
Zakona o zatiti zraka i rezultat je zdruenog djelovanja Ministarstva zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva te Ministarstva gospodarstva. Do 1. prosinca 2010.
godine Hrvatska se obvezala da e staviti oko 157.000 tona biodizela.
b. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu (NN 85/06)
Prema vaeoj zakonskoj regulativi, Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu, donesenom u prosincu 2006.
38
c.
d.
e.
f.
g.
h.
i.
j.
k.
akija, A.
godine, za proizvodnju uljane repice u svrhu proizvodnje biodizela vrijedi sljedee:

Korisnici poticaja za uljanu repicu za proizvodnju biodizela jesu poljoprivredna
gospodarstva koja su proizvela minimalno poticane koliine uljane repice te proizvedenu uljanu repicu prodala i isporuila na preradu za proizvodnju biodizela (lanak
4.).
Poticaj za proizvodnju uljane repice za proizvodnju biodizela iznosi do 2.550,00 kn/
ha (dodatak II. Zakona). Time su poticaji uveani za 300 kn/ha.
Minimalno poticana koliina proizvedene uljane repice za proizvodnju biodizela
iznosi 3 ha (dodatak III. Zakona).
Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04)
Strategija energetskog razvitka RH (NN 38/02)
Nacionalna strategija zatite okolia (NN 46/02)
Pravilnik o uvjetima za obavljanje energetske djelatnosti (NN 06/03, 94/05)
Zakon o tritu naftom i naftnim derivatima (NN 57/06)
Zakon o zatiti zraka (NN 178/04)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06)
Zakon o biogorivima - u pripremi je Zakon o biogorivima koji treba izraditi do kraja
2008. godine. Zakon e izraditi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva u
suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvom zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva te Ministarstvom nancija.
Zakon bi trebao povezivati sve propise u jednu cjelinu te rijeiti pitanja vezana za
proizvodnju, stavljanje na trite i trgovinu biogorivom.
Odluka Vlade RH o postotku biogoriva u ukupnom udjelu goriva u 2007. godini i
koliini biogoriva koje se mora staviti u promet na domae trite u 2007. godini prema izraenom Prijedlogu Plana stavljanja biogoriva u ukupnom udjelu goriva u 2007.
godini od 0,9%. Prema prijedlogu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva,
za biodizel je izraunana, u skladu s energetskim sadrajem za biodizel (36,9 MJ/kg)
utvrenim Uredbom i planiranom ukupnom potronjom svih motornih goriva, koliina od 22.000 tona biodizela.
3. RASPOLOIVOST BIOGORIVA U REPUBLICI

HRVATSKOJ
3.1. Postojea proizvodnja biogoriva u Republici Hrvatskoj
Prvi pogon za proizvodnju biodizela u Republici Hrvatskoj je u sastavu tvrtke Modibit
d.o.o. iz Ozlja, koja je proizvodnju zapoela u svibnju 2006. Pogon je kapaciteta 20.000
t/godinje. U pogonu se proizvodi metilni ester iz uljane repice (biodizel), a u proizvodnji
je zaposleno 25 ljudi. Zbog nedostatka sirovine na domaem tritu, sva se sirovina (repiino ulje) uvozi iako postoji interes i planovi za poticanje domae proizvodnje. U toku
2006. godine proizvedeno je oko 7. 000 tona biodizela, pri emu se cjelokupna koliina
izvezla budui da do sada nije bilo veeg interesa za prodaju biodizela u Hrvatskoj, a niti
propisa koji bi dobavljae goriva obvezivali na prodaju biogoriva. U proteklih desetak
godina u Hrvatskoj su zabiljeene brojne inicijative te iskazivanje namjere i interesa za
39
pokretanje proizvodnje biogoriva domaih i stranih investitora, ali je do sada uglavnom

izostala provedba tih projekata.
U listopadu 2006. godine otvoren je pogon u sklopu tvrtke Vitrex d.o.o. u Virovitici
za proizvodnju biodizela iz koritenoga jestivog ulja. Do kraja 2006. u probnoj proizvodnji planirala se proizvodnja od 6.000 do 6.600 tona biodizela. Puni kapacitet pogona
jest prerada 560.000 litara otpadnog ulja na mjesec. Tvrtka Vitrex d.o.o. je za obavljanje
djelatnosti prikupljanja rabljenog jestivog ulja, koje nastaje u restoranima, bolnicama,
hotelima i ostalim objektima u kojima se priprema hrana, osnovala i svoje tvrtke u Bosanskoj Gradiki i Srijemskoj Mitrovici. Najvei dio poetne proizvodnje od est tisua litara
biodizela planira se izvesti na njemako trite, a dio upotrijebiti za potrebe vlastitoga
voznog parka.
U studenome 2006. godine tvrtka Europa-mil d.o.o. poela je graditi pogon za proizvodnju biodizelskoga goriva u Vukovaru planiranoga kapaciteta 35.000 tona. Prema dostupnim informacijama, za navedeni projekt ve su izdane lokacijska i graevinska dozvola,
a poetak proizvodnje se oekuje 2008. godine.
Slini projekti planiraju se i razvijaju u Varadinu (20.000 tona) i Novoj Gradiki (20.000
30.000 tona).
IPK Tvornica ulja epin planira proizvodnju 60.000 tona biodizela godinje.
3.2. Potrebne koliine biogoriva koje bi Republika Hrvatska trebala

staviti u promet na domae trite od 2005. do 2010. godine
U cilju osiguranja trita s minimalnim udjelom biogoriva za potrebe prijevoza radi zatite okolia, Uredba o kakvoi biogoriva (NN 141/05) propisuje nacionalni indikativni
cilj od 5,75% udjela biogoriva u ukupnom udjelu motornih goriva na domaem tritu do
31. prosinca 2010. godine.
Prema istoj uredbi Vlada Republike Hrvatske odreuje, u svrhu ostvarenja nacionalnog
indikativnog cilja, godinji postotak biogoriva u ukupnom udjelu goriva te godinju koliinu biogoriva koje se mora staviti u promet na domae trite, odnosno donosi godinji
Plan stavljanja biogoriva u promet na domae trite. Prva godina za koju se Plan donosi
je 2007. godina.
Tablica 1. Potrebne koliine biogoriva koje bi trebalo staviti u promet na domae trite prema
indikativnom cilju iz Direktive 2003/30/EC
Godina
Udio
biogoriva u
gorivu
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2%
2,75 %
3,5 %
4,25 %
5%
5,75 %
Ukupna
potronja
energije u
prometu u PJ
80,67
84,50
88,50
92,60
97,00
101,60
Potrebna
biogoriva u PJ
Ekvivalentna domaa
proizvodnja biogoriva u
tonama
1,61
2,32
3,10
3,94
4,85
5,84
43.280
62.300
83.000
105.600
130.000
157.000
40
akija, A.
4. FINANCIRANJE OIE PUTEM PRETPRISTUPNOG

FONDA NAMIJENJENOG POLJOPRIVREDI I
RURALNOM RAZVITKU SAPARD, IPARD
4.1. SAPARD
Poticanje razvitka i unapreivanja osnovne infrastrukture jedan je od preduvjeta za razvitak uravnoteenoga gospodarskog rasta u ruralnom podruju i unapreivanja drutvenogospodarskih ivotnih uvjeta ruralnog stanovnitva u Hrvatskoj.
Stoga su u okviru pretpristupnog programa SAPARD-a, osim Ulaganja u poljoprivredna
gospodarstva i Unapreivanja prerade i trenja poljoprivrednih i ribljih proizvoda,
doputena i ulaganja u ruralnu infrastrukturu:
Ulaganja u izgradnju i/ili adaptaciju javnih nerazvrstanih cesta
Ulaganja u izgradnju i/ili adaptaciju umskih protupoarnih putova/viefunkcionalnih
cesta
Ulaganja u izgradnju i/ili adaptaciju kanalizacijskog sustava i pogona za proiavanje otpadnih voda
Ulaganja u izgradnju i/ili adaptaciju toplana koje koriste organski otpad iz poljoprivrede i/ili umarstva
Jedan je od prioriteta koritenje organskog otpada iz poljoprivrede i umarstva kao izvora
grijanja kako bi se unaprijedili ivotni uvjeti ruralnog stanovnitva i ekoloka situacija.
Prema kriteriju Europske unije, 2001. godine samo je 18,1% ruralnih kuanstava imalo
centralno grijanje. Ulaganja u toplane koje koriste biomasu popravit e to stanje u bitnim
zgradama kao to su vrtii, kole i ambulante.
Krajnji korisnici (za ulaganje u toplane) su jedinice lokalne samouprave (JLS) sa manje
od 10000 stanovnika, gdje raspoloivi obujam biomase za 50% stanovnika iznosi ili premauje 0,6m3 po glavi odnosno JLS s velikim potencijalom za uporabu biomase.
Ta podruja pokrivaju sljedee upanije: Zagrebaka, Krapinsko-zagorska, Sisako-moslavaka, Karlovaka, Varadinska, Koprivniko-krievaka, Bjelovarsko-bilogorska,
Primorsko-goranska, Liko-senjska, Virovitiko-podravska, Poeko-slavonska, Brodsko-posavska, Zadarska, Osjeko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Istarska i Meimurska upanija te Grad Zagreb.
Potpore iznose 100% ukupnih doputenih izdataka (doprinos EU 75%, RH 25%), a za
ulaganja u toplane najvie 5 mil. HRK (oko 685.000 eura) po projektu.
Kriteriji za odabir:
Projekt po dovretku provedbe osigurava sukladnost sa standardima EU vezanima uz
okoli
Provesti procjenu uinka na okoli prije ulaganja
Poslovni plan isplativosti koji pokazuje rentabilnost ulaganja u projekt
Dugoroni ugovor o opskrbi otpadom za opskrbu javnih zgrada energijom.
Doputeni izdaci:
Izdaci e se smatrati doputenima za potporu ako ispunjavaju zahtjeve koje predvia lanak 4., Odjeljak B Viegodinjeg sporazuma o nanciranju izmeu Komisije Europskih
zajednica u ime Europske zajednice i Republike Hrvatske:
41
Nova oprema i mehanizacija, ukljuujui raunalnu opremu i programe (za toplane i

pogone za proiavanje otpadnih voda)
Novi materijali za gradnju
Trokovi gradnje/adaptacije na temelju ugovora s treom stranom (vlastiti trokovi
iskljueni)
Opi trokovi, poput naknada arhitektima, inenjerima i konzultantima, studije provedivosti, poslovni planovi, patenti i dozvole izravno povezani uz rad izvoditelja projekta do najvie 12% ukupnih izdataka iskljuujui ove ope trokove
Kako bi se projekt odabrao za potporu Zajednice, sve usluge, radovi, mehanizacija i
potroni materijali moraju potjecati iz Zajednice ili drava spomenutih u lanku 14.
(stavak 2.7) Odjeljak A Viegodinjeg sporazuma o nanciranju (MAFA)
Indikativni proraun:
God.
Ukupni iznos
investicija EUR mil
2006.
13,33
Ukupno
Mil EUR
%
13,33
100
Javni izdaci
EU
Mil EUR %
10
75
NAC.
Mil EUR %
3,33
25
4.2. IPARD
IPA je novi jedinstveni instrument pretpristupne pomoi dravama kandidatkinjama i potencijalnim dravama kandidatkinjama za razdoblje od 2007. do 2013. Zamjenjuje postojee instrumente PHARE, ISPA, SAPARD i CARDS i ima ulogu potpore za dosezanje
pristupnih kriterija (politikih i ekonomskih), prihvaanje i provedbu pravne steevine
EU.
IPA se sastoji od pet komponenata:
Tranzicijska pomo i jaanje institucionalne sposobnosti
Regionalna i prekogranina suradnja
Regionalni razvoj
Razvoj ljudskih potencijala
Ruralni razvoj
Prioriteti programa IPARD-a:
Prioritet 1 poboljanje trine ekasnosti i provedbe EU standarda
Prioritet 2 pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivrednookolinih mjera i Leadera
Prioritet 3 razvoj ruralne ekonomije
Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture
Razvoj i diverzikacija ruralnih ekonomskih aktivnosti
Ulaganje u obnovljive izvore energije
4.3. Poticaji za uljanu repicu namijenjenu proizvodnji biodizela

Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva izradilo je Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu
(NN 85/06) kojim su denirane poticajne mjere za uljanu repicu proizvedenu za biodizel.
42
akija, A.
Zakon je stupio na snagu od 1. sijenja 2007. godine. Korisnici poticaja za uljanu repicu
za proizvodnju biodizela jesu poljoprivredna gospodarstva koja su proizvela minimalno
poticane koliine uljane repice te proizvedenu uljanu repicu prodala i isporuila na preradu za proizvodnju biodizela. Poticaj za proizvodnju uljane repice za proizvodnju biodizela iznosi do 2.550 kn/ha (dodatak II. Zakona). Time su poticaji uveani za 300 kn/ha.
Minimalno poticana koliina proizvedene uljane repice za proizvodnju biodizela iznosi 3
ha (dodatak III. Zakona).
5. ZAKLJUAK
Za postizanje osnovnih ciljeva (postavljanje temelja za uspjenu proizvodnju i koritenje
biogoriva te udjela biodizela u prometu od 5,75% do 2010. godine) provedene su mnoge
aktivnosti unutar institucija RH. Donesena je Strategija energetskog razvitka Republike
Hrvatske, imamo Uredbu o kakvoi biogoriva, odreena je koliina biodizela koja se
mora staviti u promet na domae trite u 2007. godini (22.000 tona), postoje poticaji za
proizvodnju uljane repice namijenjene proizvodnji biodizela (do 2.550 kn/ha). Potrebno
je razvijati trite biogoriva u Hrvatskoj, stvarati preduvjete za razvitak sirovinske osnove
te ustanoviti praksu da dobavljai goriva stavljaju biogorivo na trite odnosno da potroai koriste biogorivo.
6. LITERATURA
1. BIOEN, Program koritenja biomase i otpada, prethodni rezultati i budue aktivnosti,
Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb, 1998.
2. Directive 2003/30 EC
3. Plan stavljanja biogoriva u promet na domae trite za 2007.godinu. Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb, 2006.
4. SAPARD PLAN, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva, Zagreb, 2006.
5. Draft IPARD PLANA, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva
6. Uredba o kakvoi biogoriva (NN 141/05)
7. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu
i umarstvu (NN 85/06)

Cepi, N.*, Vrankovi, I.*
ENERGIJA IZ KOMUNALNOG I NEOPASNOG

PROIZVODNOG OTPADA I POLJOPRIVREDNE
BIOMASE
- PROJEKT SJEVEROZAPADNE HRVATSKE 1. UVOD OKVIR PROJEKTA
U toku svoje tranzicije prema trinoj ekonomiji i u procesu pristupa Europskoj uniji
Republika Hrvatska mijenja svoje zakonske propise i pristupe energetici, gospodarenju
otpadom i zatiti okolia.
Ratikacijom dvaju meunarodnih dokumenata, Sporazuma o energetskoj zajednici zemalja jugoistone Europe s Europskom komisijom i Protokola iz Kyota unutar Ujedinjenih naroda, preuzete su obveze koje znaajno utjeu na energetsku budunost RH, a
ujedno deniraju ciljeve i provedbeni okvir za :
o Poveanje energetske uinkovitosti
o Smanjenje emisija staklenikih plinova
o Uvoenje slobodnog trita elektrine
energije i prirodnog plina
o Prihvaanje strogih europskih normi zatite okolia
o Javnu kontrolu utjecaja investicijskih
objekata na okoli
o Primjenu biogoriva u prometu
o Proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora
o Kogenerativnu proizvodnju elektrine i
toplinske energije
* Mr. sc. Nedo Cepi, dipl. ing., ravnatelj JUSZH
Ivan Vrankovi, dipl. ing., savjetnik JUSZH
Javna ustanova za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnolokog otpada
sjeverozapadne Hrvatske - Osnivai: upanije: Krapinsko-zagorska, Varadinska,
Koprivniko-krievaka, Meimurska Gradovi: Varadin, Ivanec, Lepoglava, Ludbreg,
Novi Marof, Varadinske Toplice, Koprivnica, urevac, Klanjec, Pregrada, Zlatar,
Mursko Sredie, akovec, Prelog, Zabok
44
Trei dokument, Strategija gospodarenja otpadom RH, denira okvir i ciljeve odrivoga
gospodarenja otpadom, a donesen je u skladu s navodima Zakona o otpadu i Zakona o
zatiti okolia.
U tom dokumentu nedvojbeno je utvreno da je neodgovarajue gospodarenje otpadom
najvei problem zatite okolia u Hrvatskoj.
Koliina otada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna.
Prihvaajui pravnu steevinu EU i njen pristup gospodarenju otpadom, usvojena su i naela odrivoga gospodarenja otpadom zorno prikazana na slici Hijerarhija gospodarenja
otpadom u RH:
Do 2025. godine ciljevi su sljedei:

- 99% stanovnitva pokriti organiziranim skupljanjem kom. otpada
- 25% komunalnog otpada prikupiti odvojeno
i reciklirati
- 30% komunalnog otpada obraditi (posebno
biorazgradivog 65%)
- Samo 45% komunalnog otpada odloiti, i to
na slubenim ureenim deponijima
Planom gospodarenja otpadom, koji predstavlja
provedbeni dokument Strategije, posebno se
upuuje na energetsku oporabu neopasnog otpada, to je prikazano u sljedeoj shemi.
Meunarodno preuzete obveze:
- smanjivanje emisija staklenikih plinova
- poticanje primjene biogoriva u prometu
- poticanje proizvodnje elektrine energije iz
obnovljivih izvora
- poticanje proizvodnje elektrine energije u
kogeneraciji
te zakonske obveze o zatiti okolia i odrivom
Energija iz komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada i poljoprivredne biomase
45
gospodarenju otpadom nameu tehniko rjeenje Projekta Energija iz neopasnog otpada

i poljoprivredne biomase.
Realizacija Projekta pak mora biti u skladu sa strogim europskim normama zatite okolia, a kontrola utjecaja na okoli podvrgnuta javnoj raspravi u fazi pripreme Projekta
(Studija utjecaja na okoli SUO) te osiguran javni nadzor nad pogonskim emisijama u
okoli (Monitoring emisija).
2. ENERGIJA IZ NEOPASNOG OTPADA I

POLJOPRIVREDNE BIOMASE - PROJEKT
SJEVEROZAPADNE HRVATSKE
Projekt se sastoji od dviju grupa:

Grupa 1:
Centar za gospodarenje otpadom (CGO) s energetskom oporabom i odlagalitem neopasnog otpada
Grupa 2:
Tvornica bioetanola s proizvodnjom poljoprivredne biomase
Grupe obuhvaaju sljedee jedinice:
1. Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO) u kojem se priprema i obrauje
neopasni (komunalni i proizvodni) otpad, te na ureeni, slubeni deponij odlau neopasni i inertni ostaci, kao i pripadajue pretovarne stanice.
2. Kogeneracijski energetski blok za proizvodnju elektrine i toplinske energije na bazi
energetske oporabe selektiranoga gorivog otpada (RDF) i bioplina iz bioplinskog postrojenja
3. Postrojenje za proizvodnju bioplina koje proizvodi bioplin iz tehnolokog osta-
46
tka (lempe) iz bioetanolskog postrojenja i biorazgradivog otpada selektiranog u

RCGO
4. Tvornica bioetanola koja proizvodi bioetanol iz poljoprivredne biomase
Poljoprivredna proizvodnja biomase, koja se koristi kao sirovina za dobivanje bioetanola,
a koje koristi gnojivo proizvedeno u bioplinskom postrojenju
Energetska oporaba neopasnog otpada (komunalnog i proizvodnog) koji se prikupi u regiji sjeverozapadne Hrvatske, a koji bi se obraivao u Regionalnom centru za gospodarenje
otpadom (RCGO / Kogenerativni energetski blok), treba omoguiti smanjivanje koliina
otpada koji se odlae, pri emu se energija selektiranoga i baliranoga gorivog otpada
(RDF) i bioplina koristi za kogenerativnu proizvodnju toplinske i elektrine enrgije.
Dakle, Kogenerativni energetski blok koristi jeftino obnovljivo gorivo (RDF i bioplin) te
u kontinuiranom pogonu proizvodi znatne koliine elektrine i toplinske energije.
Ta se energija koristi na mjestu nastajanja odnosno u Tvornici bioetanola i Postrojenju za
proizvodnju bioplina koje kao osnovnu sirovinu za proizvodnju bioplina koristi tehnoloki ostatak pri proizvodnji bioetanola - lempu.
Kako bi se poveala proizvodnja bioplina, u bioplinsko postrojenje se moe dodavati i
biorazgradivi otpad selektiran u RCGO te poljoprivredni, organski otpad iz poljoprivredne proizvodnje.
Osnovne sirovine za proizvodnju bioetanola su poljoprivredne kulture bogate eerom
ili krobom, primjerice eerna trska, kukuruz i eerna repa, a procesi na bazi jeftinijih,
esto otpadnih sirovina bogatim celulozom i ligninom, primjerice slame, kukuruzne sta-
Energija iz komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada i poljoprivredne biomase
47
bljike, drvne sjeke i brzorastuih trava, zasad se ispituju.

Proizvodna cijena bioetanola znaajno ovisi o vrsti i cijeni poljoprivredne biomase koja
se koristi kao sirovina i cijeni energije potrebne za proces.
Projekt je koncipiran na naelima odrivoga gospodarenja neopasnim otpadom, a smanjivanje koliine deponiranog otpada postie se energetskom oporabom otpada i proizvodnjom gnojiva za poljoprivrednu proizvodnju biomase.
Energija i gnojivo koriste se za proizvodnju bioetanola, koji se, kao i viak proizvedene
energije, prodaje uz poticajne cijene.
48

Ognjan, D.1, Stani, Z.2, Tomi, .3
ANALIZA POTICAJNIH MJERA ZA GRADNJU

I KORITENJE OBNOVLJIVIH IZVORA
ELEKTRINE ENERGIJE S NAGLASKOM NA
BIOMASI
UVOD
Pojam biomasa obuhvaa razliite vrste goriva: drvenu biomasu (najee ostaci iz drvne industrije), itarice (ostaci poljoprivredne industrije, posebne vrste biljaka), biootpad
(kuni otpad, otpaci iz industrije) i tekua biogoriva (biodizel, bioplin i sl.). Zbog vrlo
irokog znaenja samog pojma, prouavanje biomase vrlo je sloeno.
Biomasa je dugo vremena bila najupotrebljavaniji obnovljivi izvor, posebice za proizvodnju topline. U posljednje vrijeme biomasa se sve vie poinje koristiti i za proizvodnju
elektrine energije, kao i u obliku kogeneracije kombinirane proizvodnje elektrine
energije i topline.
Ovaj rad posveen je koritenju biomase i biogoriva iskljuivo za proizvodnju elektrine
energije, jer bi uvrtavanjem proizvodnje toplinske energije i transportnih goriva ovaj rad
postao preopsean i vjerojatno manje pregledan.
Cilj ovog rada, u prvom je redu, openito predstaviti razliite modele poticaja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora, te se nakon toga fokusirati na poticanje
proizvodnje elektrine energije iz biomase u Europskoj Uniji (EU) i Republici Hrvatskoj.
Takoer, dan je kratki osvrt na promjene na hrvatskom tritu elektrine energije, koje u
velikoj mjeri zahvaaju i obnovljive izvore energije, pa tako i energiju biomase.
Podaci koriteni unutar rada veinom su iz renomiranih izvora i literature i odnose se na
drave EU, iz razloga to je Hrvatska prirodno usmjerena prema EU, a i zato to su drave
EU predvodnici razvoja i implementacije obnovljivih izvora u svoje elektroenergetske
sustave.
1
2
3
Diana Ognjan, dipl.ing.el. (HEP Obnovljivi izvori energije)

Mr.sc. Zoran Stani, dipl.ing.el. (HEP Obnovljivi izvori energije)
Doc.dr.sc. eljko Tomi, dipl.ing.el. (Ministarstvo gospodarstva,
poduzetnitva)
rada
50
KRATKI PREGLED POTICAJNIH MJERA KOJE SE

KORISTE U EUROPSKOJ UNIJI
Poticajne mjere temelje se na dva osnovna principa. Prvi nam govori utjee li poticajna
mjera na ponudu ili potranju elektrine energije iz obnovljivih izvora, a drugi se fokusira
ili na proizvodnju elektrine energije ili na instalirani kapacitet elektrane na obnovljivi
izvor.
Proizvodnja (kWh)
Ponuda
Zajamene tarife
(Feed-in)
Fiskalne mjere
Sustav licitiranja
(Subvencije)
Subvencije
investicija
Obvezni udjeli
/zeleni certikati
(Fiskalne mjere)
Potranja
(Obvezne kvote)
(Fiskalne mjere)
Instalirani kapacitet (kW)
Slika 1. Kategorizacija poticajnih mjera [Lit.1]
Unutar ovakve kategorizacije razlikujemo dvije glavne poticajne mjere za proizvodnju

elektrine energije iz obnovljivih izvora energije. To su zajamene tarife (eng. feed-in
tariffs) i zeleni certikati (eng. green certicates) u kombinaciji s obveznim udjelima
(kvotama). Osim te dvije osnovne mjere, postoje i razni komplementarni mehanizmi kao
to su subvencije investicija i skalne mjere.
U nastavku dajemo kratki pregled osnovnih svojstava pojedinih poticajnih mjera.
Zajamene tarife - Feed-in Tariffs

Zajamene tarife su trenutano u Europi najkoriteniji oblik poticajnih mjera za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora. Termin zajamene tarife koristi se za dva,
vrlo slina oblika poticaja, a to su: minimalna cijena otkupa elektrine energije, koja
se odreuje odreenom metodologijom koju propisuje vlada neke drave, a provodi ju
regulatorni organ i koja se plaa proizvoau elektrine energije, te premija povrh trine cijene elektrine energije koja se takoer isplauje proizvoau elektrine energije
iz obnovljivih izvora.
Proizvoa elektrine energije iz obnovljivih izvora dobiva ksnu zajamenu tarifu tijekom odreenog niza godina, a inkrementalne trokove (razliku izmeu stvarnih trokova u postrojenju obnovljivih izvora energije i same cijene elektrine energije) pokrivaju
kupci elektrine energije. Iako funkcioniraju kao neka vrsta subvencije, zajamene tarife
nisu dravna subvencija, jer se proizvoaa ne podupire na raun dravnog prorauna,
nego iz sredstava prikupljenih od kupaca elektrine energije.
Analiza poticajnih mjera za gradnju i koritenje obnovljivih izvora elektrine ...
51
Opskrbljiva elektrine energije koji je kasnije prosljeuje kupcu ima obvezu plaati (nezavisnom) proizvoau obnovljive energije cijenu koja je unaprijed odreena.
Cijena se obino ugovara na dulji niz godina kako bi proizvoa obnovljive energije imao
siguran prihod i ona obino varira ovisno o vrsti obnovljivog izvora, jer su investicijski
trokovi za pojedine obnovljive izvore znatno vei od drugih ili primjerice vlada moda
eli poticati tono odreeni obnovljivi izvor. Zajamena tarifa moe se temeljiti na izbjegnutom troku opskrbljivaa elektrine energije ili na konanoj cijeni koju plaa kupac
elektrine energije.
Najuspjenije primjene ove poticajne mjere zabiljeene su u Njemakoj, Danskoj i panjolskoj, koje dre veinu ukupno instaliranog kapaciteta vjetroelektrana u Europi.
Zajamene tarife omoguuju investitoru i buduem proizvoau elektrine energije iz
obnovljivih izvora, dugoronu stabilnost i sigurnost zbog unaprijed zajamene otkupne
cijene. Pritom se, uz razvoj trenutano uinkovitijih tehnologija, potie i razvoj novih i
trenutano nekonkurentnih tehnologija, koje bi se kasnije mogle pokazati kao kljune.
Kod drugih poticajnih mjera, primjerice, moe doi do intenzivnog razvoja najprobitanijih tehnologija, zbog ega trenutano manje konkurentne tehnologije nemaju ili imaju
slabu mogunost razvoja. Zajamene tarife omoguuju uspjean razvoj jake i stabilne
industrije obnovljivih izvora energije, jer na vrlo jednostavan nain zadavanjem ksne otkupne cijene za pojedine tehnologije potiu i stara i nova postrojenja na to uinkovitiju proizvodnju i bri razvoj.
Meutim, zajamene tarife ne potiu konkurentnost izmeu proizvoaa, jer su tarife unaprijed odreene tako da se pokrije odreeni dio trokova izgradnje i samog rada
postrojenja. Pritom se ne vodi previe rauna o sniavanju poetnih trokova u smislu
nabavke jeftinijih komponenti, ili pak upotrebe onih ekasnijih. Osim toga, drava ima
slabu kontrolu nad kapacitetima i lokacijama novih elektrana, jer se razvoj temelji
uglavnom na privatnim investicijama.
U nekim zemljama javio se problem preniskih zajamenih tarifa, koje nisu bile dovoljno stimulativne da privuku investitore novim projektima. Problem se javlja i kod previsokih zajamenih tarifa, jer u tom sluaju dolazi do poremeaja na tritu.
Zajamene tarife u obliku premije na trinu cijenu mogle bi se dugorono pokazati kao
bolje rjeenje od samih ksnih zajamenih tarifa, jer bi se na taj nain lake mogle uskladiti tarife izmeu pojedinih drava lanica Europske Unije (EU). Takav oblik zajamenih
tarifa prisutan je u panjolskoj, koja je meu najrazvijenijim dravama u svijetu po pitanju obnovljivih izvora energije.
Jo jedna negativna strana zajamenih tarifa je ta to inkrementalni troak najee pokrivaju sami kupci elektrine energije, to znai da se troak poticanja obnovljivih izvora
u veoj mjeri namiruje poveanjem mjesenih rauna za elektrinu energiju. Ipak, to
poveanje u pravilu nije veliko, kao to emo pokazati u zadnjem poglavlju za sluaj
Republike Hrvatske.
52
Zeleni certikati u kombinaciji s obveznim udjelima Green

Certicates with Quota Obligations
Zeleni certikati su, za razliku od zajamenih tarifa, u potpunosti trini model poticanja obnovljivih izvora i uvedeni su tek u nekoliko drava Europske Unije.
Zeleni certikati ne ukljuuju nikakav oblik subvencija ili poticaja od drave ili kupaca, nego se temelje na sustavu obveznih kvota koje propisuje drava. Znai, svaki
opskrbljiva elektrine energije ima obvezu u svojoj ponudi imati odreeni postotak elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
Proizvoau elektrine energije iz obnovljivih izvora omoguuje se priljev novca iz dva
izvora: 1.) elektrina energija prodaje se na tritu po trinoj cijeni i 2.) proizvoai
dobivaju zelene certikate za proizvedenu zelenu energiju koje prodaju opskrbljivaima elektrine energije kako bi oni uspjeli zadovoljiti zadani udio elektrine energije iz
obnovljivih izvora.
Zelene certikate izdaje poseban organ, neovisan od proizvoaa i opskrbljivaa.
Ovakav sustav vjerojatno e u budunosti prevladavati u Europskoj Uniji, a vjerojatno i
u svijetu, jer je u potpunosti trini model i ne ukljuuje vee intervencije drave (osim
propisivanja obveznih udjela). Trenutano je prisutan u Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, vedskoj i Poljskoj. U Italiji je na snazi takoer sustav zelenih certikata, meutim
uveden je i sustav zajamenih tarifa za fotonaponske sustave.
Zeleni certikati relativno su nova poticajna mjera koja je iskljuivo trino orijentirana,
to je i jedna od njezinih veih prednosti. Zajamene tarife prilino su ovisne o vladi i
regulatornom organu, koji mogu mijenjati uvjete i pravila kako njima vie odgovara, to
stavlja proizvoae i opskrbljivae u nesiguran poloaj. Obvezni udjeli nametnuti opskrbljivaima elektrine energije omoguuju vladi kontrolu nad instaliranim kapacitetima,
meutim postoji i primjer uvoenja zelenih certikata na trite, bez uvoenja obveznih
udjela, nego samo temeljenih na potranji krajnjih korisnika (Nizozemska).
Opskrbljivai elektrine energije ne moraju sami proizvoditi elektrinu energiju iz obnovljivih izvora, nego imaju mogunost kupnje zelenih certikata od nezavisnih proizvoaa, ime namiruju svoju obvezu o minimalnom udjelu obnovljive energije u ukupnom
portfelju. Sustav zelenih certikata daje opskrbljivaima mogunost da nabavljaju elektrinu energiju od proizvoaa sa najjeftinijim zelenim certikatima, ime takoer pogoduju stvaranju konkurencije meu proizvoaima, to u krajnjem sluaju dovodi do
sniavanja cijene i vee uinkovitosti sustava. Loa strana zelenih certikata je ta to je
njihovo uvoenje na trite relativno komplicirano i nesigurno. Takoer, cijene zelenih
certikata su rizine i nesigurne te stoga moe doi do obeshrabrivanja potencijalnih
investitora. Isto tako, ukoliko se koriste isti certikati za sve tehnologije, moglo bi doi
do smanjenja istraivanja i ulaganja u nove i nekonkurentne tehnologije, a maksimiziralo bi se koritenje trenutano probitanijih tehnologija. Iako bi takav oblik razvoja
bio kratkorono dobar, dugorono ne bi bio odriv.
53
Competitive bidding
Competitive bidding zapravo je sustav javnih natjeaja (tendera). Drava objavljuje natjeaj za potencijalne investitore ili proizvoae elektrine energije iz obnovljivih izvora. Potencijalni investitori i proizvoai natjeu se dajui svoje ponude i pokuavajui
udovoljiti zadanim kriterijima uz minimiziranje trokova. Kriterije postavlja vlada prije
svakog novog kruga licitiranja i ona odluuje o svim vanijim aspektima, kao to su
koliina elektrine energije koja e se proizvoditi iz obnovljivog izvora, razina rasta kapaciteta ili proizvodnje tijekom vremena, te visina dugorone sigurne cijene koja se nudi
proizvoaima.
Ponua koji zadovolji sve kriterije po najnioj cijeni dobiva dugoroni ugovor sa dravom koja mu jami ksnu tarifu tijekom dogovorenog niza godina.
Ovakav nain poticanja obnovljivih izvora omoguuje dravi apsolutnu kontrolu odabira
razvoja, tehnologije i lokacija obnovljivih izvora, te iako je dosta uspjean u odravanju
niskih trokova projekata, pokazao se neuspjean u promociji razvoja znaajnijih instaliranih kapaciteta u svim dravama koje su ga primjenjivale, osim u Irskoj.
Competitive bidding bio je prisutan u ve spomenutoj Irskoj, Portugalu, Velikoj Britaniji
i Francuskoj, s tim sa su posljednje dvije napustile taj sustav.
Subvencije investicija Investment subsidies/grants

Poetne investicije za izradu projekta i samu gradnju obnovljivih izvora energije mogu
biti vrlo visoke i time predstavljaju veliku prepreku za ukljuivanje potencijalnih investitora. Iz tog razloga pojedine drave uvode subvencije investicija kao oblik stimulacije
izgradnje elektrana na obnovljive izvore, bilo u obliku pokria, obino 20-50%, inicijalnih trokova, bilo u obliku niskih kamatnih stopa na kredite za izgradnju jedne takve
elektrane.
Fiskalne mjere Tax Incentives

Fiskalne mjere prisutne su u nekim dravama Europske Unije (EU) kao sredstvo potpore
obnovljivim izvorima i postoje u raznim oblicima. To mogu biti snieni porezi na elektrinu energiju, snieni porezi na emisije, sniene rate PDV-a, pa sve do izuzea od plaanja
poreza.
54
Slika 2. Pregled poticajnih mjera po dravama lanicama EU [Lit.12]
Optimizacija nacionalnih sustava

Uvoenje poticajnih mjera i pripadajue regulative samo po sebi ne jami brz i velik
razvoj obnovljivih izvora energije. U EU jo uvijek postoje mnoge barijere, koje koe
razvoj obnovljivih izvora.
Administrativne barijere najvie utjeu na vrijeme dobivanje potrebnih graevinskih,
lokacijskih i drugih dozvola. Zanimljivo je i to da rijetko koja drava ima denirane prostorne planove za gradnju obnovljivih izvora, veinom je potrebno ishoenje dodatnih
dozvola, to nepotrebno produljuje vrijeme gradnje i poveava trokove. Osim toga, velik
problem pri uvoenju obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav predstavljaju i pitanja
povezivanja na javnu mreu. Naime, veina javnih mrea graena je za velika postrojenja locirana na jednom mjestu, koja imaju velike instalirane snage i proizvode veliku
koliinu elektrine energije. Obnovljivi izvori prilino su disperzirani i manjih snaga, pa
im je potreban i drugaiji tip mree. Pitanje trokova proirenja mree i odravanja tu se
namee kao jedno od kljunih i drave EU ve su uvele neke mjere na tom polju.
Veliki naglasak stavlja se na certiciranje proizvedene elektrine energije, pa se u tom
smislu planira uvoenje tzv. jamstava podrijetla (Guarantee of Origin) kojima bi se garantiralo da je elektrina energija proizvedena pomou obnovljivih izvora.
Europska Komisija donijela je prijedlog optimizacije nacionalnih elektroenergetskih sustava, koji bi svaka drava EU trebala primijeniti kako bi poboljala stanje obnovljivih
izvora:
Poveanje stabilnosti sustava i smanjenje rizika za ulaganje. Problem dravnih potpora veinom je tzv. stop-and-go priroda. U nekim dravama dolo je do velike nestabilnosti
sustava i rizika za same investitore ba iz ovog razloga. Primjerice, drava se odluila za
jedan sustav potpore obnovljivim izvorima i zbog povoljnih uvjeta, ulaganja u taj sektor
su rasla. Zbog prevelikog opsega poveanja drava je zakljuila da nema dovoljno novca
55
za daljnju ekspanziju i prekinula program. Sama mogunost da se tako neto dogodi usred
razvoja projekta ili same gradnje postrojenja, deklarira projekt kao rizian i nestabilan za
potencijalne investitore. vrstoa i stabilnost zakonske regulative koja bi sprijeila takve
situacije dovela bi do povoljnije klime za investitore i smanjila rizinost ulaganja. Na taj
nain smanjila bi se i cijena za krajnje korisnike.
Uklanjanje administrativnih barijera. Kao to je ve spomenuto, administrativne barijere uvelike usporavaju procese izdavanja dozvola i odgaaju vrijeme poetka gradnje
pojedinog postrojenja. Uvoenje jedinstvene institucije za izdavanje dozvola i predplaniranje uvelike skrauju vrijeme od poetka projekta do same gradnje i time utjeu i na
njegovu cijenu i cijenu za krajnje korisnike.
Razmatranje problema pristupa javnoj mrei. Zahvati na javnoj mrei moraju se unaprijed planirati, a uvjeti prikljuenja moraju biti jasni i razvidni. Princip dijeljenja trokova mora biti unaprijed odreen i nediskriminacijski. Mrena infrastruktura mora se
prilagoditi buduim obnovljivim izvorima, a trokove proirenja i ojaanja mree mora
snositi mreni operater. Ti trokovi ukljuuju se u cijenu pristupa mrei i prijenosa.
Tehnoloka raznolikost. Neke poticajne mjere potiu samo najjae i najprobitanije tehnologije, to dugorono nije dobra strategija. Treba poticati raznolikost tehnologija u
smislu diverzikacije opskrbe i budueg razvoja. Dobra politika poticaja trebala bi ukljuivati razliite oblike i razine poticaja za razliite tehnologije.
Porezne olakice i izuzea. Drave lanice trebale bi bolje iskoritavati mogunost izuzea ili smanjenja poreznih davanja za obnovljive izvore i na taj nain utjecati na rast
instaliranog kapaciteta i proizvodnje.
Kompatibilnost sa tritem elektrine energije. U dravama EU trenutano se odvijaju
dva paralelna procesa liberalizacija trita elektrine energije i uvoenje obnovljivih
izvora na trite. Poticajne mjere moraju biti dobro odabrane i usklaene sa tritem kako
ne bi utjecale na konkurentnost.
Zapoljavanje i lokalno/regionalni pozitivni efekti. Veina projekata obnovljivih izvora pozitivno utjee na zapoljavanje i razvitak lokalne ekonomije. Mnogi obnovljivi izvori imaju najvei potencijal na ruralnim i/li nerazvijenim podrujima, pa uvoenje obnovljivih izvora moe imati pozitivan efekt na razvitak te regije.
Energetska uinkovitost. Iako se ovdje neemo detaljno baviti problemom energetske
uinkovitosti, vano ju je istaknuti u smislu optimizacije nacionalnih sustava. Porast potronje elektrine energije dugujemo i bespotrebnom rasipanju elektrine energije. Drava bi trebala raditi na tome da promie mjere energetske uinkovitosti u kuanstvima i
industriji i na taj nain zaustavi stalni i brzi porast potronje.
KORITENJE I POTICANJE BIOMASE U

EUROPSKOJ UNIJI
Obnovljivi izvori 2004. su godine imali udio od 14,5% u ukupnoj proizvodnji elektrine
energije u cijeloj EU. Istovremeno, oekivani udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji elektrine energije u EU 2010. godine postavljen je na 21%. Pritom se od buduih
drava lanica oekuje da se prilagode tom cilju. Tako su Rumunjska i Bugarska, koje
su upravo postale nove lanice EU, postavile vlastite ciljane udjele obnovljivih izvora.
56
Rumunjska predvia rast sa 28% na 33% u 2010., a Bugarska sa 6% na 11%.
Slika 3. Struktura proizvodnje elektrine energije u EU, 2004. [Lit.11]
Hidroenergija je dominantni obnovljivi izvor u Europi i uglavnom je konkurentan s ostalim neobnovljivim tehnologijama. Slika 4 prikazuje nam razvoj obnovljivih izvora ne
ukljuujui hidroenergiju.
Najvei rast ostvaren je na podruju energije vjetra, 35% u posljednjih deset godina, ali
velik dio zauzima i biomasa, koja je 1990. imala daleko vei udio od energije vjetra, ali
ne toliko velik rast.
Slika 4. Razvoj proizvodnje elektrine energije iz novih OIE od 1990. do 2003., [Lit.7]
Razliite drave EU imaju razliite energetske strategije, pa tako i razliite metode poticanja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora, ukljuujui i biomasu. Iz tog
razloga usporedit emo trokove i poticajne mjere za proizvodnju elektrine energije iz
biomase u dravama EU i ocijeniti uinkovitost poticajnih mjera u pojedinim dravama.
Podatke prenosimo iz [Lit. 7] i neke iz [Lit.2]. Pri odreivanju trokova i visine potpora u pojedinim zemljama napravljena je normalizacija radi lake usporedbe. Primjerice,
57
sustav zelenih certikata u Italiji na snazi je osam godina, a trebali bi ga usporediti sa

njemakim sustavom zajamenih tarifa koje su na snazi ve 20 godina. Iz tog razloga
napravljena je normalizacija na uobiajeno trajanje od 15 godina. Predviena je kamatna
stopa rasta od 6,6%.
Uinkovitost u ovom sluaju deniramo kao omjer promjene u potencijalu generacije
elektrine energije kroz odreeni vremenski period i dodatnog realnog srednjoronog potencijala do 2020. godine za pojedinu tehnologiju. Ovakva denicija uinkovitosti mjera
je za dostupne potencijale pojedine drave u pojedinim tehnologijama. Deniciju emo
prikazati i jednadbom [Lit.7]:
- indikator uinkovitosti za tehnologiju i u godini n

- potencijal generiranja elektrine energije za tehnologiju i u godini n
- dodatni potencijal za generiranje elektrine energije putem tehnologije
i u godini n, do 2020.
Indikatori uinkovitosti unutar [Lit.7] raunali su se za period od est ili sedam godina.
Budui da biomasa ukljuuje vrlo irok opseg pojmova otpatke drvne industrije, razne
biljne kulture, a u nekim sluajevima i kuni otpad, vrlo ju je teko analizirati. Veina
proizvodnje elektrine energije iz biomase odvija se u kogeneracijskim postrojenjima,
pa je prouavanje ovog sektora prilino kompleksno. Iz tog razloga, ograniit emo se
uglavnom na otpatke drvne (umske) industrije i predstaviti podatke relevantne za to
podruje.
U razdoblju od 1990. 1999. godine proizvodnja elektrine energije iz biomase poveala
se za 9% u EU. Najvei doprinos porastu proizvodnje elektrine energije dale su Finska, Njemaka, Francuska i vedska. Za usporedbu, 1990. godine proizvodnja elektrine
energije iz biomase za EU je iznosila oko 15 GWh, a 1999. oko 32 GWh. U istom razdoblju, proizvodnja topline iz biomase porasla je 2%.
White Paper predvia porast proizvodnje elektrine energije iz biomase na 230 TWhe u
2010.godini. Osam drava lanica EU15 donijelo je vlastite ciljeve za koritenje biomase,
meutim ciljevi su meusobno vrlo razliiti neke drave postavljaju globalne ciljeve za
ukupnu proizvodnju elektrine energije i topline, dok neke detaljno postavljaju ciljeve za
svaki oblik biomase, pa je vrlo teko napraviti openitu analizu politika koritenja.
Trokovi proizvodnje elektrine energije iz biomase nominalno su najvei u Irskoj, a najnii u Belgiji, Italiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji od starih lanica EU. Nove lanice
EU imaju daleko najmanje minimalne trokove proizvodnje, ali i mnogo vei raspon od
minimalnih do srednjih trokova. Najvee potpore prisutne su Austriji, Belgiji i Njemakoj, gdje premauju prosjene trokove proizvodnje, a ispod razine u Finskoj, Irskoj i
vedskoj, gdje ne pokrivaju niti minimalne trokove proizvodnje. Najvee iznenaenje
58
po pitanju preniskih potpora je Finska, koja je biomasu odabrala kao primarni obnovljivi
energent. Nove drave lanice pokazuju prilino slabo pokrivanje trokova, jedino eka
donekle pokriva prosjene trokove, a Slovenija je blizu te razine. Niske potpore imaju
Latvija, Litva i Cipar, koji ne pokrivaju niti minimalne trokove proizvodnje. Slovaka,
koja nominalno ima najniu potporu, ipak pokriva malo vie od minimalnih trokova, ali
jo uvijek ne i prosjene trokove proizvodnje.
Objanjenje grafova: ljubiasta podruja oznaavaju trokove proizvodnje elektrine energije

u granicama od minimalnih do prosjenih, a crvene linije i toke oznaavaju razinu potpore
u granicama od prosjene do maksimalne vrijednosti. Obje veliine su u /MWh. Zemlje sa
zvjezdicom koriste suspaljivanje (co-ring).
Slika 5. Trokovi proizvodnje el.en. iz biomase i razina poticaja u EU, [Lit.7]
Indikator uinkovitosti je najvei u Finskoj, koja uz sustav poreznih olakica za elektrane

na biomasu, daje i 25% subvencije investicije za takva postrojenja. Zemlje koje slijede
Finsku su Danska, sa svojim sustavom zajamenih tarifa i Nizozemska, sa kombinacijom
zajamenih tarifa i zelenih certikata. Moemo vidjeti da kod biomase nema polarizacije
oko najuinkovitijih poticajnih mjera, kao to je to, primjerice, kod FN sustava i energije
vjetra gdje su dominantne zajamene tarife, nego tri razliita sustava pokazuju priblino
slinu uinkovitost. Od novih drava lanica, po uinkovitosti se istiu Slovenija i Maarska.
Nizozemska dobre rezultate na podruju koritenja biomase moe zahvaliti i izuzeima
od plaanja poreza. Austrija i Njemaka pokazuju slabije rezultate na ovom podruju,
prvenstveno zbog odabira poticanja malih i srednje velikih instalacija. Takve instalacije
zahtijevaju vea ulaganja, ali isto tako korisne su za razvoj ruralnih podruja i okoli.
Slika 6. Indikator uinkovitosti za biomasu, period 1998.-2003., [Lit.7]
59
Prema nekim analizama politika poticaja predvia se porast proizvodnje elektrine energije iz biomase na 65 85 TWhe u 2010.godini, to je vrlo daleko od White Paper-om
predvienih 230 TWh. Bez uvoenja novih i aktivnijih poticajnih mjera ne moe se oekivati dostizanje White Paper-om zadanih ciljeva.
REPUBLIKA HRVATSKA STANJE I MOGUNOST

UVOENJA POTICAJNIH MJERA
Stanje i dosadanji razvoj
Kao kandidat i budui lan Europske Unije (EU), Hrvatska bi vrlo skoro trebala raticirati Kyoto protokol, kojim se ograniava koliina emisija staklenikih plinova isputenih
u atmosferu. Jedan od naina da se ogranii koliina emisija jest i poveanje udjela obnovljivih izvora energije u elektroenergetskom sustavu, jednako kao i poveanje energetske
uinkovitosti.
Osim Kyoto protokola, razlog uvoenja obnovljivih izvora je i sigurnost opskrbe. Naime, kao i Europa, Hrvatska ne obiluje fosilnim izvorima, nego ih mora uvoziti i na taj nain ini svoj elektroenergetski sustav ovisnim o drugim dravama i vanjskim utjecajima.
Izgradnja novih energetskih objekata i proizvodnja opreme za takve objekte dovodi do
rasta industrije, a samim time i poveanja broja radnih mjesta i podizanja zapoljavanja. Osim toga, dolazi do razvoja novih tehnologija i poboljanja hrvatskog gospodarstva
u cjelini.
Istraivanja potencijalnih lokacija za mogue instalacije obnovljivih izvora pokazala su
da je najvei potencijal u ruralnim podrujima i na otocima. Znai, instalacija obnovljivih
izvora na tim podrujima moglo bi donijeti boljitak tamonjem stanovnitvu i potaknuti
razvoj tih dijelova Hrvatske.
Naravno, jedan od najvanijih razloga je zatita okolia. Hrvatska, sa svojom netaknutom prirodom i manjom koliinom zagaenja od ostalih europskih i svjetskih drava,
mora se prikloniti lozoji odrivog razvoja, u to se ubraja i uvoenje obnovljivih izvora
u elektroenergetski sektor.
U skladu s politikom EU, gdje su sve drave lanice odredile obvezni udio obnovljivih
izvora u ukupnoj potronji elektrine energije u 2010. godini, Hrvatska je odredila da taj
udio bude 5,8% ili 1100 GWh elektrine energije u 2010.
U kontekstu liberalizacije trita elektrine energije u Hrvatskoj i restrukturiranja HEP
grupe, mijenja se i dosadanji sustav poticaja. Dosad je Hrvatska elektroprivreda, kao nositelj hrvatskog elektroenergetskog sektora, sklapala ugovore o otkupu elektrine energije
s proizvoaima elektrine energije iz obnovljivih izvora i to u iznosu od 90% trine cijene elektrine energije po kWh. Uvoenjem Hrvatskog operatora trita elektrine energije (HROTE), takva obveza HEP-a prestaje, jer HROTE postaje odgovoran za sklapanje
ugovora o otkupu elektrine energije. U skladu s tim, HEP vie nije duan otkupljivati
elektrinu energiju po ugovorenoj cijeni, ve se uvodi sustav poticanja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora u obliku zajamenih tarifa.
60
Prema gospodarskim pokazateljima i trenutanom stanju u Republici Hrvatskoj predloen je ciljani udio od 1100 GWh elektrine energije iz obnovljivih izvora, odnosno
5,8% ukupne potronje elektrine energije u Hrvatskoj u 2010. godini. Pritom u taj
iznos nisu uraunate velike hidroelektrane. Ovakav udio u skladu je s europskom Direktivom 2001/77/EC.
Da bi se postigao zadani ciljani udio, potronja elektrine energije iz obnovljivih izvora
trebala bi se godinje linearno poveavati za 220 GWh.
Za usporedbu, potronja elektrine energije u Hrvatskoj 2006. iznosila je oko 17 TWh.
Hidroelektrane su pritom proizvele 35%, a termoelektrane 32% elektrine energije.
Ostatak potronje namiren je iz NE Krko, EP BiH Sarajevo i iz uvoza.
Zajamene tarife
Tarifnim sustavom za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije predvia se deniranje poticajnih cijena proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Ovaj tarifni sustav
sadrava zajamene poticane cijene proizvodnje energije iz svih postrojenja koja
koriste obnovljive izvore energije ili kogeneraciju i koja imaju pravo na poticanje. Naime, kako povlateni proizvoai imaju pravo plasirati u mreu ukupno
proizvedenu elektrinu energiju, nuno je denirati cijenu po kojoj e se ta energija kupovati. U sluaju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, postrojenja
koja e isporuivati elektrinu energiju u okviru i do razine minimalnog udjela
propisanog Uredbom o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz
obnovljivih izvora i kogeneracije ija se proizvodnja potie u opskrbi elektrinom energijom, imati e pravo i na poticaj, odnosno poticanu cijenu. [Lit.6a]
Uredba o naknadi za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije odreuje iznos naknade za poticanje obnovljivih
izvora energije, koju e svaki energetski subjekt za opskrbu (tarifnih i povlatenih kupaca) morati ukljuiti u cijenu energije, a u cilju prikupljanja sredstava
za podmirenje inkrementalnih trokova poticanja obnovljivih izvora energije i
kogeneracije. [Lit.6b]
Kako bi sustav funkcionirao potrebno je uvesti instituciju operatora trita, koji
e organizirati otkup energije, regulirati i provoditi nancijske ugovorne obveza,
kao i prikupljati i organizirati raspodjelu poticaja za koritenje obnovljivih izvora
energije.
Pritom nastaje sustav koji je razmjerno jednostavan i lako upravljiv. Kupci elektrine energije (tarifni i povlateni) plaaju na svojim mjesenim raunima iznos
uvean za trokove proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora. Tako
prikupljen novac operator trita dijeli proizvoaima elektrine energije iz
obnovljivih izvora, ovisno o koliini proizvedene energije. Proizvoa obnovlji-
61
ve energije pritom mora imati posebno odobrenje i status povlatenog proizvoaa. Zakonom je odreeno da sva postrojenja koja koriste otpad, obnovljive izvore
energije ili istodobno proizvode elektrinu i toplinsku energiju (kogeneracija) na
gospodarski primjeren nain koji je usklaen sa zatitom okolia mogu stei status povlatenog proizvoaa.
Slika 7. Shema dijela hrvatskog trita elektrine energije koji se odnosi na OIE [Lit.5]
U Tarifnom sustavom za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i

kogeneracije predoene su poticajne cijene za obnovljive izvore energije i to odvojeno za
postrojenja snage do ukljuivo 1 MW i snage iznad 1 MW, koje navodimo u Tablicama
1 i 2. Posebno su naglaene tarife za postrojenja koja koriste biomasu, a ostali obnovljivi
izvori dani su radi usporedbe visine tarifa.
Tablica 1. Poticajne cijene za postrojenja prikljuena na distribucijsku mreu instalirane snage
do 1 MW, koja za proizvodnju el.en. koriste OIE. [Lit.6c]
Tip postrojenja
a. sunane elektrane
a.1. sunane elektrane instalirane snage do ukljuivo 10 kW
a.2. sunane elektrane instalirane snage vee od 10 kW do ukljuivo 30 kW
a.3. sunane elektrane instalirane snage vee od 30 kW
b. hidroelektrane
c. vjetroelektrane
d. elektrane na biomasu
d.1. kruta biomasa iz umarstva i poljoprivrede (granjevina, slama, kotice)
d.2. kruta biomasa iz drvno-preraivake industrije (kora, piljevina, sjeka...)
e. geotermalne elektrane
C (kn/kWh)
3,40
3,00
2,10
0,69
0,64
1,20
0,95
1,26
62
f. elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada (kukuruzna silaa...) te

organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-preraivake
industrije (kukuruzna silaa, stajski gnoj, klaoniki otpad, otpad iz proizvodnje
biogoriva)
g. elektrane na tekua biogoriva
h. elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za proiavanje otpadnih
voda
i. elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka itd.)
1,20
0,36
0,36
0,60
Tablica 2. Poticajne cijene za postrojenja prikljuena na prijenosnu ili distribucijsku mreu,

instalirane snage vee od 1 MW, koja za proizvodnju el.en. koriste OIE. [Lit.6c]
Tip postrojenja
a. hidroelektrane instalirane snage do ukljuivo 10 MW
energija do ukljuivo 5000 MWh proizvedenih u kalendarskoj godini
energija za vie od 5000 MWh, a do ukljuivo 15000 MWh proizvedenih u
kalendarskoj godini
energija za vie od 15000 MWh proizvedenih u hidroelektrani u kalendarskoj
godini
b. vjetroelektrane
c. elektrane na biomasu
c.1. kruta biomasa iz umarstva i poljoprivrede (granjevina, slama,
kotice )
c.2. kruta biomasa iz drvno-preraivake industrije (kora, piljevina,
sjeka i)
d. geotermalne elektrane
e. elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada (kukuruzna silaa...) te
organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-preraivake
industrije (kukuruzna silaa, stajski gnoj, klaoniki otpad, otpad iz proizvodnje
biogoriva)
f. elektrane na tekua biogoriva
g. elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za proiavanje otpadnih
voda
h. elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka)
C (kn/kWh)
0,69
0,55
0,42
0,65
1,04
0,83
1,26
1,04
0,36
0,36
0,50
Predloene cijene korigiraju se ovisno o udjelu domae komponente u projektu, te godinje ovisno o indeksu cijena na malo.
Korekcijski faktor koji u obzir uzima udio domae komponente rauna se na sljedei
nain [Lit.6c]:
Udio domae komponente u projektu, p (%)
60 i vie
Korekcijski faktor, ko
1,00
45 60
45 i manje
0,93
(i) ko je korekcijski faktor za udio domae komponente izmeu 45% i 60%, zaokrueno
na dvije decimale,
(ii)
63
p-utvreni postotni udio domae komponente.
Godinja korekcija cijena obavljala se prema formuli:

CGoie = CGoie-1 ICMGoie-1
(i) CGoie je poticajna cijena za tekuu kalendarsku godinu,
(ii)
CGoie-1 je poticajna cijena za prethodnu kalendarsku godinu,
(iii) ICMGoie-1 je godinji indeks cijena na malo prema slubenim podacima Dravnog
zavoda za statistiku za prethodnu kalendarsku godinu.
(iv) Goie je indeks godine, najmanja vrijednost 2008. godine.
Trajanje ugovora o otkupu elektrine energije iz obnovljivih izvora po poticajnoj cijeni
je 12 godina.
Za usporedbu sa europskim tarifama, u Tablici 4 dan je pregled poticajnih cijena za biomasu u europskim dravama. Radi lake usporedbe, cijene navedene u Tablicama 2 i 3 za
Republiku Hrvatsku preraunate su u eure (gdje 1 iznosi 7,3 kn).
Tablica 3. Poticajne cijene (c/kWh) za otkup elektrine energije iz biomase u europskim
dravama u 2006. i duljina trajanja ugovora o otkupu [Lit.12]
Drava
Austrija
Cipar
eka ksne
eka premije
Danska
Estonija
Francuska
Njemaka
Grka
Maarska
Irska
Italija
Litva
Kruta biomasa
10,2-16,0
13 god.
6,5
nema
7,9-10,1
15 god.
10,0-12,0
15 god.
8,0
20 god.
5,2
7 god.
4,9-6,1
15 god.
3,8-21,2
20 god.
7,3-8,5
12 god.
9,4
nema
7,2
15 god.
5,8
10 god.
Bioplin
3,0-16,5
13 god.
6,5
nema
7,7-10,3
15 god.
9,9-12,5
15 god.
8,0
20 god.
5,2
12 god.
4,5-14,0
15 god.
6,5-21,2
20 god.
7,3-8,5
12 god.
9,4
nema
7,0-7,2
15 god.
6,4
10 god.
64
Luksemburg
Nizozemska
Portugal
Slovaka
Slovenija ksne
Slovenija premije
panjolska ksne
panjolska premije
Hrvatska

10,4-12,8
10 god.
12,0-14,7
10 god.
11,0
15 god.
7,2-8,0
1 god.
6,8-7,0
10 god.
9,0-9,2
10 god.
6,1-6,9
nema
8,6-9,4
nema
11,4-16,4
12 god.
10,4-12,8
10 god.
7,1-14,7
10 god.
10,2
15 god.
6,6
1 god.
5,0-12,1
10 god.
6,7-14,3
10 god.
6,1-6,9
nema
9,4
nema
4,9-16,4
12 god.
ZAKLJUAK
Republika Hrvatska ima razmjerno velike mogunosti iskoritavanja biomase, posebice
iz drvne industrije i poljoprivrede. Budui da se veina elektrine energije u Hrvatskoj
proizvodi u primorskim upanijama (hidroelektrane), upotrebom biomase kao goriva,
koje je preteno prisutno u kontinentalnim upanijama, dolo bi do uravnoteenja proizvodnje, kao i smanjenja optereenja kontinentalnih termoelektrana.
Isto tako, elektrane na biomasu mogu pomoi pri razvoju ruralnih podruja i pridonijeti
zapoljavanju stanovnitva blizu lokacije same elektrane.
Uvoenje zajamenih tarifa za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih
izvora, pa tako i biomase, trebalo bi dovesti do brzog razvoja elektrana na obnovljive
izvore i, konano, do ciljanog udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potronji elektrine
energije od 5,8% u 2010. godini. Pritom treba biti oprezan i obratiti posebnu pozornost
na potencijalne probleme. Problemi administrativne naravi mogu se izbjei predvianjem
lokacija za elektrane na obnovljive izvore u prostornim planovima, te pojednostavljenjem
i ubrzanjem procedura izdavanja potrebnih dozvola. Problemi prikljuka na elektrinu
mreu, inae karakteristini za elektrane na obnovljive izvore, kod elektrana na biomasu
praktiki ne postoje, jer takve elektrane imaju predvidljivu proizvodnju i, u tom smislu,
funkcioniraju na slian nain kao termoelektrane.
Uinci uvoenja poticajnih mjera bit e vidljivi tek za nekoliko godina, meutim ve sada
one predstavljaju velik korak u okretanju Republike Hrvatske odrivom razvoju, manjoj
ovisnosti o uvozu energenata, razvoju gospodarstva i zatiti okolia.
65
LITERATURA
1. Chappaz, Coralie: Its Not Easy Being Green : EU Renewable Energy Support Policies, CERA Decision Brief, svibanj 2002.
2. Commission of the European Communities, The share of renewable energy in the EU;
Commission Report on accordance with Article 3 of Directive 2001/77/EC, evaluation
of the effect of legislative instruments and other Community policies on the development of the contribution of renewable energy sources in the EU and proposals for concrete actions, Communication from the commission to the council and the European
Parliament, Bruxelles, 26. svibnja 2004., COM(2004) 366 nal.
3. H.J.de Vries,C.J.Roos, L.W.M. Beurskens, A.L.Kooijman-van Dijk, M.A. Uyterlinde,
Renewable electricity policies in Europe Country fact sheets 2003, listopad 2003.,
dostupno na: http://www.renewable-energy-policy.info/relec/
4. Prof.dr.sc.Debrecin, Nenad; Dr.sc.Tomi, eljko; Jaki, Draen, dipl.ing.; Mr.sc.
Boievi Vrhovak Maja; Mr.sc. Kovaevi, Tea: Uloga sustava utrivih zelenih certikata na otvorenom tritu elektrine energije EU te mogunosti i obveze HEP-a za
ukljuenje u trite zelenih certikata STUDIJA, Zagreb, prosinac 2002.
5. Podzakonski akti iz podruja obnovljivih izvora energije i kogeneracije nacrt akata
s pripadnim obrazloenjima i izjavama o usklaenosti, Zagreb 7.10.2005.
6. Podzakonski akti iz podrija obnovljivih izvora energije i kogeneracije:
a. Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnja potie (Narodne novine br. 33 od
28.3.2007., 1080)
b. Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 33 od 28.3.2007., 1079)
c. Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (Narodne novine br. 33 od 28.3.2007., 1082)
7. IEA Energy Statistics, dostupno na: http://iea.org/textbase/pamsdb/grindex.aspx , pristupano u sijenju i veljai 2006.
8. Commission of the European Communities, The support of electricity from Renewable Energy Sources, Communication from the Commission, Bruxelles, 7. prosinca
2005., COM(2005) 627 nal.
9. Aneks prethodnom dokumentu: Commission Staff Working Document, Impact Assessment, Bruxelles, 7. prosinca 2005.
10. Energy Information Administration, International Energy Annual 2003, objavljen u
lipnju 2005. , dostupno na: www.eia.doe.gov/iea/elec.html
11. Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu , pristupano tijekom travnja 2007.
12. Fraunhofer Institut, Evaluation of Different Feed-in Design Options, 2006.
66

urla, I.*
UKLJUIVANJE OBNOVLJIVIH IZVORA

ELEKTRINE ENERGIJE U RAZDJELNU
MREU
Sposobnost pretvorljivosti energije i ljudska svjesnost sinergijski spajaju poljodjelstvo i
istu prirodu s energetskim sustavima
Saetak: U radu su prikazane osnovne radnje i okolnosti kod ukljuivanja malih obnovljivih izvora elektrine energije u elektroenergetski sustav, u razdjelnu mreu.
Prikazan je odnos prema malim izvorima u svijetu te procjena uloge malih izvora u budunosti. Opisani su osnovni postupci u pripravi takvih objekata potujui potrebe usuglaavanja vie jednakovrijednih sudionika u procesu. Komentirani su energetsko-tehniki i
komercijalni okviri te primjeri zapoetih projekata na podruju Slavonije i Baranje.
Kljune rijei: obnovljivi izvori energije, prikljuivanje, kvaliteta
UVOD
U rujnu 2001. Europska komisija je izdala direktivu lanicama Europske unije radi poveanja udjela elektrine energije proizvedene u obnovljivim izvorima. Opseg koji svaka
zemlja treba postii proslijeen je proizvoaima i distributerima. S time je upoznata i
industrija obnovljivih izvora kako bi se ukljuila i pomogla energetskim tvrtkama u prilagodbi uvjetima direktive.
Mali obnovljivi izvori elektrine energije deniraju se kao izvori postavljeni na mjesto potronje i nisu konceptualna novost. Novost su pak neke nove tehnologije proizvodnje malih izvora elektrine energije. Smatra se da distribucijski generatori mogu rijeiti
brojne postojee probleme u distribucijskom sustavu. Ponekad se pokazuje da njihovo
prikljuivanje u postojeu mreu nije nimalo jednostavno. Brojna ogranienja i zapreke
javljaju se distributerima i korisnicima kad postanu izvedbenom opcijom.
Svjetska istraivanja pokazuju da postoji potreba za malim obnovljivim izvorima elektrine energije, posebno kod dislociranih potroaa, te da se mora nai razrjeavanje zapreka prikljuivanju. To je trenutak za opskrbljivae, kupce, distributere i industriju kako bi
zajedno nali praktina rjeenja i poduprli primjenu tih rjeenja.
*
Ivana urla, HEP - operator distribucijskog sustava
68
urla, I.
Tehnologije se jo istrauju na podruju mikroturbina, vjetroelektrana, pretvorbi Suneve

topline u elektrinu i toplinsku energiju te najnovijih, u podruju gorivih elija. Po cijenama oni jo nisu konkurentni klasinim nainima proizvodnje elektrine energije.
2. PRIKLJUIVANJE U DISTRIBUCIJSKU MREU

Proces prikljuivanja u postojeu distribucijsku mreu, kao stabilan i dovoljno jak sustav, u svim dosadanjim anketama i stvarnim dogaajima sastavljen je od nekoliko do
sada nerjeivih tekoa. U tom su procesu najvaniji sudionici distributeri ili vlasnici
distribucijske mree, proizvoai/potroai ili vlasnici distribucijskih generatora te regulatorna tijela Vlade. Osim njih u proces se s vie ili manje utjecaja ukljuuju proizvoai
opreme, strunjaci i javnost te razliiti lobiji. To ini proces prikljuivanja sloenim i do
sada neodgovarajue rijeenim u velikom broju distribucija u svijetu. Razdoblje tranzicije odnosno restrukturiranja i deregulacije elektroprivreda zajedno s razvojem novih tehnologija proizvodnje elektrine energije, promjene cijena energije i proirenja zahtjeva
zatite okolia svakako ubrzavaju i nameu bre rjeavanje barijere prikljuivanja malih
izvora u distribucijsku mreu.
2.1 Stajalita korisnika

Kod nas jo ne postoje ira iskustva i regulativa u tome podruju. Radi toga e se prikazati
ve steene spoznaje na temelju stvarnih okolnosti, studija i anketa provedenih od strane
National Renewable Energy Laboratory (NREL), odjel pri vladi USA. Izraeno je izvjee: Prikljuak: Studija o barijeri prikljuenja i njezin utjecaj na projekt distribucijskog
sustava.
Izvjee dokumentira vrlo zanimljivo nalije prikljuenja malih izvora na elektrinu mreu. Prema tim rezultatima oko 10% korisnika nije imalo potekoa kod prikljuenja. U
ostalim sluajevima iskazano je nezadovoljstvo pri nastojanjima da se ukljue u distribucijsku strategiju opskrbe. Prema istoj anketi korisnici vjeruju da su pravila distributera
sastavljena tako da su nepovoljna za povezivanje i misle da postojea pravila i odluivanje oko prikljuivanja idu na ruku i preferiraju distributera. Vie korisnika ak tvrdi da
su distributeri nametnuli skoro nemogue zahtjeve pri integriranju malih izvora u sustav.
Slini komentari nalaze se i u NREL izvjeu, gdje stoji da iako se navodi tehnika barijera, kao najvea, najveom se barijerom ipak ini poslovni interes distributera.
Oko 34% anketiranih korisnika iskazuje interes za vlastite male izvore, ali i kao mogunost isporuke postojeem distributeru. Anketa potvruje da te tvrtke zanima pouzdanost
i kvaliteta isporuene energije (PQ). Takoer je jasno iskazano da svi ele vanjske izvore
za svoje potrebe u odnosu na vlastiti izvor.
Naini i procedure prikljuivanja razliiti su od jednog do drugog distributera, to je i razumljivo, jer ovisi o izvedbi i kapacitetima distribucijskog sustava. No stoji injenica da
e se pravila prikljuenja mijenjati u smislu otvorenosti, jasnoe i deniranosti. Korisnicima i proizvoaima je jasno da je distributer upravitelj distribucijskog sustava i u nekim
sluajevima prijenosnog, da postoji razliitost interesa, ali i da mali izvori predstavljaju
obostranu dobit u veini sluajeva.
Ukljuivanje obnovljivih izvora elektrine energije u razdjelnu mreu
69
Korisnici ele suradnju s distributerima i interes distributera za poveanje udjela malih

izvora.
2.2 Stajalita distributera

Distributer prije svega eli siguran i pouzdan rad sustava koji vodi i nadzire. Takoer eli
to manje zastoja, a u sluaju da nastanu eli da traju to je mogue krae. Distributer
takoer eli raspoloivost priuvnih izvora u kriznim sluajevima. Iz toga proizlazi da
distributer treba pozitivno gledati prema malim izvorima, ali pod takvim uvjetima koji
nee naruavati sigurnost i pouzdanost sustava, nego ga jo vie poveavati. U tom sluaju mali se izvor ne bi trebao smatrati prijetnjom i gledajui sa strane opskrbe i spektara
deregulacije, mali izvori su prikladni za korisnike, potroae i distributere.
Jedan od tipinih problema koji se pojavljuje kod distributera jest u procesu prije prikljuivanja na mreu. Distributer pri zahtjevu za prikljuivanje mora izraditi detaljnu izvedbenu studiju. Ponekad su rezultati studije takvi da se otvore oi i distributeru i korisniku.
Kad se primjerice denira oprema ili postrojenje, distributer gotovo educira korisnika o
mogunostima i uvjetima prikljuenja. Korisnik mora shvatiti i prihvatiti tehniku izvedbu prikljuka, sigurnosti rada zatite, odravanja, intervencija, odnosno sveobuhvatno
spoznati kako mali izvor utjee na mreu. Distributera zanima jamenje stalnosti opskrbe,
pouzdanost i stabilnost rada. Sasvim je razumljivo da se na sustav ne moe prikljuiti
bilo tko, pri emu se misli na onoga korisnika koji nije u stanju potovati sva tehnika,
sigurnosna i komercijalna ugovorena pravila. Nove tehnologije postrojenja i izvedbena
svojstva malih izvora omoguuju njihovo sigurno povezivanje u mreu. Operateri u dispeerskom centru najbolji su ocjenjivai pri deniranju problema prikljuivanja malog
izvora u distribucijski sustav jer su nakon prikljuivanja najistaknutija karika u tom lancu.
U sluajevima gdje su neke procedure prikljuivanja stare nekoliko desetaka godina, potrebna je i interna edukacija kod distributera.
2.3 Stvarno znaenje malih izvora u distribucijskom sustavu

Mali izvori elektrine (i toplinske) energije danas se izvode sa spektrom snaga od nekoliko kilovata do nekoliko desetaka megavata. Mali izvori nisu temeljni u elektroenergetskom sustavu po instaliranoj snazi te im je namjena i mjesto prikljuenja u distribucijskom sustavu.
Nekoliko je razloga koji upuuju na primjenjivost malih izvora u budunosti:
1. Provedene ankete meu veim potroaima diljem SAD-a pokazuju da je poraslo
znaenje elektrine energije u poslovanju gotovo svake tvrtke te da pouzdanost u
proizvodnom procesu ima vee znaenje nego prije pet godina. Oko 51% vjeruje da
su mali izvori najbolja strategija za njihove poveane potrebe za kvalitetnijom elektrinom energijom.
2. Zabrinutost za okoli nalagat e orijentaciju prema alternativnim izvorima. Gdje je
ugljen gorivo, oekuje se stroi nadzor i nia doputena emisija oneiavaa i sitnih
estica. Prema kriteriju emitivnosti e i proizvodnja iz uglja strahovito poskupjeti.
70
urla, I.
Posljedino tome distributeri e na male izvore gledati s vie prikladnosti, a ne kao

prijetnju. Usporedno s tim razvijat e se tehnologija i sniavati cijena.
3. Istraivanja upuuju na tehnologije kojima e se proizvoditi energija u prijateljskom
okruenju, kao to su gorive elije, fotonaponski izvori, male vjetroelektrane koje su
poeljnije od klasinih elektrana iz prijanjeg vremena. Mali izvori (obnovljivi) su
ii, mirniji i tii od velikih.
4. Ne smije se zanemariti niti utjecaj deregulacije na pouzdanost i PQ. Kao prva posljedica deregulacije uoen je pad pouzdanosti u mrei. Do deregulacije su distributeri
prodavali pouzdanost jer su dobit pretvarali u poveanje pouzdanosti. Radi trinog
natjecanja, prota i umjetnih cijena, distributeri manje novca ulau u pouzdanost
mree. Povratni udar koji se dogaa jest sniavanje pouzdanosti. Rokovi, zahtjevi
za zalihost, pravila povezivanja, usluga stalnog napajanja i sve to je u tarifama za
restrukturiranje upuuje na to da e projekti s malim izvorima ii naprijed.
5. S obzirom na to da potronja raste, poveava se i optereenost prijenosne i distribucijske mree. Jedno od rjeenja za prijenosne i distribucijske tvrtke jest instaliranje
dodatnih prijenosnih kapaciteta, to moe biti skupocjena odluka. Mali se izvori smatraju nainom uz pomo kojeg je mogue pomoi pri poveanoj potronji. U nekim
sluajevima, kao primjerice. udaljenim potroaima, gdje je skupo graditi distribucijske vodove, distributer moe nadoknaditi trokove postavljanjem malog izvora kod
krajnjeg korisnika.
Regulatorne mjere za okoli oteavaju postavljanje prijenosnih i distribucijskih vodova
u brojnim zemljama. Instaliranjem malih elektrana u centrima potronje zaobilazi se
taj problem, pa se mogu oekivati instalacije DG u lokalnom okruenju od nekoliko
kW do 1 MW.
6. Mali izvori prikladni su u vrijeme skupih vrnih optereenja i u situaciji kad se javlja
potreba izgradnje novih proizvodnih postrojenja. Oni na strani potroaa osiguravaju
dobit tako to odgaaju izgradnju, sniavaju gubitke i podiu napon. Bez tih ogranienja oni ne donose prihod i dobit.
7. Cijena proizvedene energije trenutano je 2-3 puta via nego iz klasinih izvora.
Stimulativne mjere Vlade i regulatora, uz razvoj tehnologija, svakako e utjecati na
poveanje primjene malih izvora, ime e se uz veu proizvodnju sniavati i omjer
cijena.
8. Distributeri i korisnici nemaju potpuno denirana i izgraena stajalita spram primjene DG-a u distribucijskom sustavu. Svaki distributer ima svoja pravila prikljuivanja,
pa je IEEE razradio jedinstvene standarde za prikljuivanje. NREL izvjee upuuje
na to da se ujednae industrijske procedure ispitivanja, certikati za prikljunu opremu i ubrza tehnoloki razvoj upravljakih i nadzornih sustava u distribuciji. Trendovi
pokazuju potencijalno rjeavanje prikljune barijere. Cilj je razviti sustav u kojemu je
lako prikljuenje, pogon i odravanje.
9. injenicu dolaska malih izvora distributeri bi trebali iskoristiti kao nain poveanja
usluge potroau te vjerojatnost poveanja prihoda kroz ponudu malih izvora kao dodatne usluge. To valja iskoristiti i u skoranjem restrukturiranju, kao prilog ouvanju
strunosti i zapoljavanja elektroprivrednoga kadra na zajednikim poslovima oko
implementacije malih izvora u distribucijsku mreu.
71
3. PRIMJER IDEJNO RAZRAENOG OBNOVLJIVOG

IZVORA ELEKTRINE ENERGIJE U SLAVONIJI
U junom dijelu Slavonije, u naselju Strizivojni, nalazi se tvornica Hrast koja se bavi
izradom parketa iz tvrdog drveta, uglavnom hrastovog. Velik dio otpadne drvne biomase
vrlo je pogodan za energetsko gorivo. Jedan se dio ve koristi za proizvodnju toplinske
energije, ali vei dio te mase je neiskoriten.
Idejno je razraen projekt izgradnje malog izvora u suradnji HEP ESCO te tvrtke Enkron d.o.o., a s HEP Elektroslavonijom Osijek uvjeti prikljuivanja na distribucijski sustav.
3.1. Prikaz sadanjeg stanja distribucijske mree

Mjesto Strizivojna na samom je junom rubu podruja napajanja Elektroslavonije Osijek
Pogona akova. Napajanje je putem 10 kV zranog dalekovoda kojem je izvor TS 35/
10 kV akovo 1 na sjeveroistoku grada akova. Dalekovod je dugaak 20,3 km, a najvee optereenje je u mjestu Strizivojni sa 10 transformatorskih stanica 10/0,4 kV. Tvornica
Hrast pri samom je kraju dalekovoda. Dalekovod je do tvornice s presjekom Al-e vodia
95 mm, ali obzirom na udaljenost od izvora 12,65 km i nepovoljni nain optereenja (pri
kraju) pad napona je iznad doputenog za sluaj optereenja vieg od sadanjeg.
Izvod 10 kV Strizivojna optereen je s maksimalno 2,8 MVA, to je oko 65% nazivnoga
kapaciteta te je u prijenosnoj moi dalekovoda mogua rezerva za poveanje optereenja,
ali ne i u doputenom padu napona.
Slika 1. Shematski prikaz 10 kV izvoda Strizivojna iz TS akovo 1
Upravo te injenice nisu omoguavale da se osnovno napajanje elektrinom energijom

tvornice Hrast obavlja iz distribucijske mree Elektroslavonije Osijek. Mogua su alternativna rjeenja gledajui distribucijsku mreu na tom podruju.
Prvo je rjeenje izgradnja 10 kV kabela iz prostorno blie TS 110/35/10 kV akovo 2
u duljini 6 km. Ovo je vrlo zahtjevno ulaganje nancijski i radi prijelaza kabela preko
velikog broja privatnih posjeda, to bitno oteava ostvarivanje projekta.
Drugo je rjeenje prelazak 10 kV napona u tom podruju na 20 kV. Energetska razrada
72
urla, I.
uinjena za cijelo podruje Eletkroslavonije upravo ukazuje da ovo podruje ima najbolje
energetske pokazatelje za pripremu prelaska na viu naponsku razinu. No, taj proces tek
je u svom zaetku i jo se ne moe odrediti trenutak prelaska.
Zato bi izgradnja malog izvora energije na mjestu tvornice Hrast podmirila potrebe za
elektrinom energijom i snagom na tom podruju. Tvornici bi se osigurao trajni izvor
elektrine i toplinske energije, a distribucijskoj mrei isporuka elektrine energije, koliina i kakvoa koja se mora denirati ugovorom.
3.2. Prikaz sadanjeg zadovoljavanja potrebe za elektrinom energijom

u tvornici Hrast
Iz distribucijske mree Elektroslavonije osigurava se desetak posto potrebe elektrine
snage preko jedne transformatorske stanice 10/0,4 kV 250 kVA. Ostale potrebe tvornica
osigurava vlastitom proizvodnjom Diesel agregatima ukupne snage 1725 kVA.
U 2005. godini potronja tvornice bila je:
iz sustava HEP Elektroslavonije 718.681 kWh
iz Diesel agregata 5,068.754 kWh.
3.3. Prikaz idejnog rjeenja obnovljivog izvora elektrine energije

Hrasta
Turbogenerator je dimenzioniran za potrebe sadanje, ali i budue potronje s nazivnom
prividnom snagom od 3500 kVA. Za potrebe tvornice Hrast angairalo bi se od 1,3 do
1,6 MVA. Kako je na raspolaganju velika koliina otpadne biomase, mogue je turbogenerator iskoritavati za dodatnu proizvodnju od cca 2 MVA koja bi se predavala u
distribucijsku mreu.
3.4. Prikljuak obnovljivog izvora elektrine energije Hrasta na

distribucijsku mreu
Prikljuak obnovljivog izvora Hrasta na distribucijsku mreu idejno je razraen do razine
prethodne elektroenergetske suglasnosti.
Za prihvat energije u sustav, ali i za isporuku kada mali izvor ne radi, predvieno je
postrojenje tipa rasklopita locirano kao posebna graevina u neposrednoj blizini postrojenja malog izvora.
73
Slika 2. Rasklopite za prihvat i za predaju elektrine energije za tvornicu Hrast
Na slici je prikaz rasklopita s osnovnim elementima postrojenja, predvieni rasplet 10

(20) kV i prikljuak malog izvora. Predvieno je da isporuka energije u sustav ide u tri
smjera: prema voritu Vrpolju, prema mjestu Strizivojni i Pikorevcima te prema kraju
dalekovoda do transformatorske stanice Soljaka.
Rasklopite je povezano jednim kabelom s transformatorskim poljem malog izvora.
U rasklopitu se nalazi i transformacija 10(20)/0,4 kV za minimalni pogon tvornice kada
mali izvor ne radi (remont, kvar i dr.) te za potrebe kune potronje rasklopita. Predvien
je daljinski nadzor rasklopita s mogunou upravljanja na prekidaima kao i prijenos
potrebnih informacija o samoj proizvodnji iz postrojenja malog izvora u distribucijski
dispeerski centar Osijek.
74
urla, I.
4. OSVRT NA KOMERCIJALNE UVJETE I NAINE

PRI PROIZVODNJI OBNOVLJIVOG IZVORA
ELEKTRINE ENERGIJE
Investicijska studija je dokazala za investitora malog izvora isplativost ulaganja. Skupocjeni kilovatsati iz dizelskog agregata bit e izbjegnuti s obzirom na besplatnu energetsku
sirovinu iz kruga tvornice. Planirano je u mreu Elektroslavonije isporuiti 8,7 milijuna
kWh / godinje.
Otkupna cijena je odreena za ovaj tip malog izvora i njenu snagu od 0,48 kn / kWh (Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije). Za usporedbu, prosjena prodajna cijena na razini Elektroslavonije za 2006. godinu
po kWh iznosi 0,49 kn/kWh.
5. DRUGI PROJEKTI MALIH OBNOVLJIVIH IZVORA

NA PODRUJU ELEKTROSLAVONIJE
Na podruju Baranje u sastavu Belja odnosno Agrokora obnavljaju se sve farme s novom
suvremenom tehnologijom proizvodnje junadi, svinja itd. Obnavljaju se i preradbeni kapaciteti. Agrokor ima namjeru u sastavu nove klaonice izgraditi i mali izvor koji bi bio
pogonjen bioplinom - metanom to nastaje pri organskom raspadanju otpadaka od ivotinja.
Razina snage bila bi 0,61MW. Zanimljiva je i logina namjera investitora da svu proizvedenu elektrinu energiju predaje u distribucijski sustav, a da za svoje potrebe kupuje
energiju iz sustava. Ovako proizvedena zelena energija, zahvaljujui i naknadama za
poticaje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, omoguuje
proizvoau ostvarivanje znatne pozitivne razlike u odnosu na troak kupljene elektrine
energije iz sustava.
Za ovaj sluaj ne postoje razlozi da se kupcu ne bi mogla osigurati dovoljna koliina
elektrine energije uobiajene kakvoe iz distribucijske mree.
6. ZAKLJUAK
Odrivi razvoj ovjeanstva za zadovoljavanje niza potreba zahtijeva energiju, a naroito
elektrinu energiju. Elektrina energija, kao najsvestraniji oblik energije, omoguuje niz
aktivnosti u svakodnevnom ivotu.
Zbog toga je potreba za osiguranje dovoljne koliine elektrine energije trajni izazov za
drutvo u cjelini, ali i za iroki sustav strunjaka, ustanova, gospodarskih subjekata, elektroprivreda i svakog pojedinca koji moe pridonijeti tom cilju.
Svaki izvor elektrine energije treba pomno analizirati. Dananje tehnologije omoguavaju uporabu obnovljivih izvora i malih snaga, a da svi sudionici u tom procesu mogu
nai svoj interes, da se mogu zadovoljiti svi uvjeti kakvoe, isplativosti i opi drutveni
interes.
U ovom trenutku, kada se mali obnovljivi izvori pojavljuju stohastiki, nedovoljno de-
75
nirani, potreban je pojaani napor svih u procesu ukljuivanja u elektroprivredni sustav.

To vrijedi i za elektrodistribuciju koja dobiva niz novih zadaa.
Razraeni i ustaljeni proces ukljuivanja malih obnovljivih izvora u elektroenergetski
sustav, uz zadovoljenje svih sudionika u tom procesu, pridonijet e daljnjem odrivom
razvoju drutva, smanjenom zagaenju okolia, uvanju zaliha neobnovljivih izvora i
poveanju kvalitete opskrbe.
Simboli vrste obnovljivog izvora energije
Openito
Sunce
Vjetar
Biomasa
Hidro
Valovi i
plima
Gorive
elije
Geotermalna
76

Ivanovi, M.1, Balievi, I.2, Kalea, M.3
SLAVONSKI INSTITUT ZA OBNOVLJIVE

IZVORE ENERGIJE
- ZAGOVOR I KONCEPT UTEMELJENJA
Saetak: Interdisciplinarni istraivaki tim okupljen na projektima Elektrotehnikog
fakulteta Sveuilita u Osijeku u proteklih je 25 godina realizirao niz znanstvenih projekata te objavio vie stotina znanstvenih i strunih radova te desetak knjiga. U sintezi tih
istraivanja koncipiran je prijedlog osnivanja regionalnog instituta za razvoj tehnologija
koritenja obnovljivih izvora energije. Ideja utemeljenja instituta polazi od vie vanih
razvojnih elemenata: (a) nepovoljnog stanja gospodarstva i privredne infrastrukture u
Slavoniji nakon ratne agresije na Republiku Hrvatsku, (b) zaostajanja slavonske regije
u privrednom razvoju za prosjekom RH, (c) potrebe osiguranja dovoljnih koliina energije iz domaih obnovljivih izvora - u skladu sa standardima EU i Kyoto protokolom te
(d) razvoja slavonskoga gospodarstva koji se, kao komparativna prednost, najekasnije
moe ostvariti u sektoru industrije i poljoprivrede te u ruralnom razvoju. Autori predlau
osnivanje sveuilinog instituta kao razvojnog projekta uz partnerstvo velikih poslovnih
sustava, upanija, velikih gradova i zainteresiranih opina s podruja Slavonije. Osnivanjem instituta moe se postii:
(a) Koncentracija istraivaa u regiji i stvaranje interdisciplinarnih timova
(b) Ukljuivanje u istraivanja strunjaka iz slavonskoga gospodarstva i javnog sektora
(c) Vea uinkovitost u realizaciji nacionalnih projekata za obnovljive izvore energije
(d) Ekasnija provedba energetske politike RH uz potovanje regionalnih specinosti
(e) Koncipiranje i ekasna provedba tehnolokog razvoja u regiji
(f) Uinkovito koritenje postojee opreme za istraivanja, a ujedinjenim snagama i nabava nove, suvremenije, opreme
(g) Okupljeni timovi u ovom projektu bili bi u stanju uspjeno se natjecati za sredstva
fondova EU, to snai mogunosti breg tehnolokog, energetskog i ekonomskog razvoja
Dr. sc. Milan Ivanovi, Elektrotehniki fakultet, Osijek

Mr. sc. Ivan Balievi, HEP - Plin, Osijek; umirovljenik
3
Marijan Kalea, dipl. ing., HEP - Operator prijenosnog sustava, Osijek
1
2
78
SLAVONSKI INSTITUT ZA OBNOVLJIVE IZVORE

ENERGIJE
1. POLAZITE
Istraivanja i razvojna znanja
Znanost je prvi korak na putu razvoja; razvoja drutva prije svega, a tek onda privrede,
komunalnih djelatnosti te drutvenog i osobnog standarda svih stanovnika u jednoj zajednici, bila to nacionalna drava ili regija. Znanje se ne moe kupiti; ono se moe transferirati i, kako ne bi zastarjelo, mora se dalje razvijati. Efektuiranje znanja u drutvu s drutveno-ekonomskog aspekta ostvaruje se kroz drutveni i privredni razvoj i rast. Razvoj
predstavlja kvalitativnu promjenu u postojeoj strukturi kroz stvaranje nove, kvalitetnije
strukture, a rast znai ziko uveanje postojee (privredne) strukture.
U drutveno-ekonomskom smislu pojam razvojna znanja denira se kao znanja koja
donose kvalitativne promjene privredne i drutvene strukture na podruju (neke) regije
koja nije razvijena na razini dravnog okruja. To su ona znanja, u okviru znanstvenoistraivakog rada, koja su u svjetskom znanstvenom i tehnolokom trendu, a odnose se
na komparativne prednosti koje zajednica (drava ili regija) posjeduje. Ta znanja su, u
ovisnosti od oblasti znanosti i tehnologije, nekoliko godina ispred privredne strukture i/ili
tehnolokih dostignua regionalnog podruja o kojem se govori.
Samostalni razvoj kao i transfer (tuih) znanja i tehnologije izrazito je zamren proces s
nekoliko razina multidisciplinarnih sadraja te meuovisnosti drutvenih i znanstvenih
subjekata.
Sveuilite i razvojna znanja u Hrvatskoj

U Hrvatskoj su zapoeti procesi u smjeru nacionalne strategije razvitka znanosti kojima
se nastoji prevladati nepovoljno stanje u Hrvatskoj znanosti odnosno zaostajanje za europskim kretanjima. Sve znanstvene institucije u zemlji trebaju dati svoje konkretne prinose sustizanju civilizacijske europske razine. Prema drutvenoj institucionalnoj podjeli
rada, postoji civilizacijska odgovornost sveuilita za razvojna znanja svojega okruenja,
teritorijalnog podruja na kojem djeluje. Sveuilite ima obvezu artikulirati razvojna znanja, a rije je o nunosti da se nacionalni (i regionalni) potencijali valoriziraju i konkretiziraju.
Funkciju transfera razvojnog znanja u regionalnim centrima mogli bi realizirati sveuilini instituti kao poseban organizacijski oblik znanstveno-istraivake djelatnosti na
sveuilitu. Sveuilini instituti organizacijski bi bili u okvirima sveuilita, a jednim
dijelom vezani uz lokalnu samoupravu-regionalnu upravu, velike privredne sustave i/ili
asocijacije iz pojedinih privrednih oblasti.
Osnivanjem sveuilinih instituta u regijama postigli bi se brojni uinci i dali novi okviri
za razvoj i transfer razvojnih znanja na podruju regija, primjerice:
- Koncentrirao bi se i stavio u funkciju postojei znanstveno-istraivaki kadar u regijama
(od fakulteta, poduzea do istraivaa u javnom sektoru)
Slavonski institut za obnovljive izvore energije
79
- Omoguila bi se kvalitetna priprema projekata (znanstvenih, razvojnih, lokalnih i nevladinih) za participaciju u EU pristupnim fondovima kao i fondovima za socijalnu koheziju
- Stvorili bi se uvjeti za bolje iskoritenje postojee i nabavku nove opreme
- Disperzija razvojnih znanja na podruju zemlje bila bi objektivno bolje organizirana i
realizirana, to bi olakalo transfer i povealo ekasnost tog transfera, kako vremenski,
tako i prema uloenim nancijskim sredstvima
- Na ovaj nain regionalni centri postaju jo atraktivniji za okupljanje i kolovanje mladog znanstveno-istraivakoga kadra
- Ovakve znanstveno-istraivake jezgre bile bi istodobno i vea brana mediokritetstvu u
regionalnim sredinama - to je sada jedna od glavnih i snanih konica razvoja
- Na kraju, ovakvi bi instituti bili pogodna prilika za konkretnu meusveuilinu suradnju
na podruju tehnike i tehnologije; neka od podruja elektrotehnike i strojarstva (na primjer) mogla bi se razviti i do europskih razina.
Regionalna sveuilita i regionalni upravni, kulturni i privredni centri moraju se ukljuivati u provedbu ciljeva nacionalne strategije znanosti - preuzimajui svoj dio odgovornosti i na taj nain pridonijeti realizaciji nacionalne strategije.
Globalizacijske trendove (informacijska, gospodarska, tehnoloka, prometna i medijska
povezanost svijeta te primjene jednakih mjerila i vrijednosnog sustava) treba iskoristiti
za nacionalni i regionalni razvoj, a ne za kolonijalnu poziciju Hrvatske ili nekih od njenih regija. Na temelju artikulacije regionalnih razvojnih znanja treba izraditi regionalne
tehnoloke programe.
Znanost i regionalna energetika

Interdisciplinarni istraivaki tim
REALIZIRANI VIEGODINJI
okupljen na projektima ElektroteZNANSTVENI PROJEKTI - MZT RH
hnikog fakulteta u Osijeku u pro* Regionalni model energetike
teklih 25 godina realizirao je niz
1987. - 1990. = projekt br. 1.02.01.01.3
znanstvenih projekata te objavio
* Ekasnost koritenja energije
vie stotina znanstvenih i strunih
1991. 1995. = projekt br. 2 - 05 - 140
radova te desetak knjiga. Kao sin* Cijene i rente u energetici
teza ovih istraivanja koncipiran je
1991. 1995. = projekt br. 5 - 02 - 72
prijedlog za utemeljenje regional* Ekasnost koritenja energije u Slavoniji
nog instituta za razvoj tehnologija
2002. - 2006. = projekt br. 0165105
koritenja obnovljivih izvora ener*
Obnovljivi izvori energije u Slavoniji
gije. 4
2007. - 2010. = predloeni projekt MZ
Pod regijom se podrazumijeva povijesno obuhvaeno podruje Slavonije i Baranje koje je danas teritorijalno organizirana u pet istonohrvatskih upanija
(slika 1).
4
O znanstveno-istraivakoj produkciji ovoga istraivakog tima vidi opirnije u knjizi:

Milan Ivanovi Znanost i regionalna energetika, Elektrotehniki fakultet Osijek,
2006. (ISBN 953-6032-50-3)
80
Slika 1.
Ideja utemeljenja instituta polazi od vie vanih razvojnih elemenata:

- nepovoljnog stanja gospodarstva i privredne infrastrukture u Slavoniji nakon ratne
agresije na Republiku Hrvatsku
- zaostajanja slavonske regije u privrednom razvoju za prosjekom RH (slika 2)
- osiguranja potrebnih koliina energije iz domaih obnovljivih izvora u skladu s EU
standardima i Kyoto protokolom
- razvoj slavonskoga gospodarstva - koji se, kao komparativna prednost, najekasnije
moe ostvariti u sektoru industrije i poljoprivrede te ruralnom razvoju.
Slika 2. BDP po stanovniku 2002. g.

Izvor: Dravni zavod za statistiku
Za kvalitetniji razvoj slavonske regije prioritetno je stvaranje uvjeta za razvoj gospodarske strukture utemeljene na ekonomiji znanja i novim tehnologijama, s novim or-
81
ganizacijskim i civilizacijskim konceptima. Ovaj se razvoj moe ostvariti samo putem:

(a) rasta i razvoja znanja koje predstavlja uvjet za transfer razvojnih znanja te primjenu
suvremenih tehnologija i na njima temeljenim organizacijskim i ekonomskim modelima,
i (b) istraivanjem/valorizacijom sirovinskih resursa i uvoenjem novih proizvoda i proizvodnih postupaka.
S obzirom na globalne probleme energetske opskrbe i na postojeu (tradicionalnu) strukturu privrede temeljene na prirodnim uvjetima (klima, zemljite), postojeoj infrastrukturi i tradiciji, jedna od bitnih razvojnih prilika za Slavoniju i Baranju su obnovljivi
izvori energije.
2. POTENCIJALI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

U SLAVONIJI
Istraivanja ovih autora kao i drugih istraivakih timova upuuju na vrlo velike potencijale obnovljivih izvora energije na podruju Slavonije i Baranje.
2.1. BIOMASA
Slavonska regija ima najvei potencijal biomase u Republici Hrvatskoj (slika 3); to su
ostaci ratarske proizvodnje te umska biomasa i otpad iz drvne industrije.5
Slika 3 Potencijali biomase u Hrvatskoj

Izvor: Institut Hrvoje Poar, Zagreb
5
Prema direktivi EU br. 2003/30/EC od 8.05.2003. prema lanu 2: Biomasa je denirana

kao Biorazgradivi dijelovi proizvoda, otpada ili ostataka iz poljoprivrede, umski
otpad i otpad srodnih industrija kao i biorazgradivi dijelovi industrijskog i gradskog
otpada. U naem radu zbog izvora podataka i radi bolje preglednosti - potencijal
biomase u regiji je u ovom radu neto drukije strukturiran.
82
Ostaci ratarske proizvodnje

Kao nusprodukt ratarske proizvodnje u regiji (kukuruzovina i oklasci, slama, stabljika i
ljuska suncokreta) te voarstva (ostaci rezidbe voaka i vinove loze) mogue je energetsko iskoritavanje ove vrste biomase u ekvivalentu vie od 900.000 tona nafte. (lit.3)
umska biomasa i otpad iz drvne industrije
Vrlo je znaajan i potencijal drvna mase (ostaci iz sjee uma te drvne industrije) koji se
procjenjuju na vie od 2 mil. tona biomase; zapoeto je vie projekata u pojedinim poduzeima na iskoritavanju tih energetskih potencijala. (lit.3)
2.2. BIOPLIN
Organski otpad, zbog svoje specinosti i neprekidnog priljeva iz raznih industrija i poljoprivredne proizvodnje, predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi i ekologiju.
Postoji niz razliitih rjeenja za obradu i kvalitetno zbrinjavanje takvog otpada; proizvodnja bioplina je najprihvatljivije rjeenje - kako s aspekta zatite ovjekove okoline tako
i novih mogunosti poveanja vrijednosti organskog otpada kao goriva, a potom i kao
visokovrijednog organsko-mineralnoga gnojiva; anaerobnom obradom gnoja sprjeava
se irenje neugodnih mirisa, zaraze ljudi i ivotinja te preoptereenje tla, vode i biljaka
tetnim i toksinim tvarima (lit.13.)
Kao nusprodukt stoarske proizvodnje u regiji (ekskrementi iz farmerskog uzgoja goveda, svinja, konja, ovaca i peradi) mogua je proizvodnja bioplina energetski ekvivalentna
koliini 16.500 tona nafte. (lit.2.)
2.3. BIOGORIVA
Biogoriva danas predstavljaju najvredniji oblik obnovljivih izvora energije dobivenih iz
biomase. Postoji dvije vrste biogoriva: (a) alkoholna (kao zamjena ili dodatak benzinu
u bezinskim motorima) i (b) biljna ulja (kao zamjena ili dodatak mineralnom gorivu u
dizelskim motorima).6
U Slavoniji postoje relevantni sirovinski potencijali za proizvodnju biodizela,7 a zapoeti
su i procesi za usvajanje tehnologije i proizvodnje biodizela u regiji iz uljarica i kukuruza
te otpadnog ulja (na podruju Vukovara i Sl. Broda).
Denicija biodizela ( Direktiva 2003/30EC-lanak 2) - Biodizel je metilni ester

proizveden iz ulja uljarica ili ulja animalnog porijekla, kakvoe mineralnog dizela,
a koristi se kao biogorivo. Denicija bioetanola (Direktiva 2003/30EC-lanak 2) Bioetanol je etanol proizveden iz biomase i/ili biorazgradive frakcije otpada, a koristi
se kao biogorivo.
Biodizel je standardizirano tekue nemineralno gorivo, neotrovan, biorazgradivi
nadomjestak za mineralno gorivo, a moe se proizvoditi iz biljnih ulja, recikliranog
otpadnog jestivog ulja ili ivotinjske masti procesom transesterikacije.
83
2.4. MALI VODOTOCI

U zoni slavonskih planina Papuka, Krndije i Psunja postoje znaajni potencijali malih
vodotoka; prema studijama HEP-a na vie lokacija mogua je gradnja vie desetaka malih hidroelektrana instalirane snage od 100 do 5.000 kW, koje bi mogli sagraditi privatni
investitori. (lit.14.)
2.5. GEOTERMALNA HIDROENERGIJA

Na podruju Slavonije utvreno je pet geotermalnih izvora (slika 4), a u eksploataciji je
samo buotina na lokaciji Bizovac.
Slika 4. Geotermalni izvori na podruju Slavonije

Izvor: Institut Hrvoje Poar, Zagreb
2.6. SOLARNA ENERGIJA

Potencijal Suneve energije na podruju regije nije zanemariv iako je manji nego u priobalju Hrvatske; Osijek ima 2.026 sunanih sati godinje (Hvar = 2.713 sati), a godinja
dozraenost Suneva zraenja je u Slavoniji 1200 kWh/m2 (Split = 1600 kWh/m2). Osim
instaliranih kolektora u malobrojnim kuanstvima, koliko je poznato, nema nastojanja za
gradnju veih kapaciteta iskoritavanja tog oblika obnovljive energije. (lit.1.)
2.7. ENERGIJA VJETRA

Na podruju nizinskog dijela regije prosjena snaga vjetra dosee 1,7 Bofora (od 1,6 ljeti
do 1,9 u veljai i oujku). Osim malog broja instaliranih vjetrenjaa u kuanstvima i vikendicama, koliko je poznato, nema nastojanja za gradnju veih kapaciteta iskoritavanja
ovog oblika energije. (lit.1.)
84
2.8. GRADSKI OTPAD

Ne treba zanemariti ni energetski potencijal gradskog i industrijskog otpada (grad Osijek
i gradovi na podruju pet upanija) pogotovo kada se moguim uincima toga potencijala pribroje i mogui uinci u zatiti okolia.
3. VALORIZACIJA I EKSPLOATACIJA POTENCIJALA

OBNOVLJIVIH IZVORA
Valorizacija potencijala obnovljivih izvora energije kao njihova eksploatacija odvija se od
sluaja do sluaja negdje planskim istraivanjima (buotine nafte geotermalni izvori), negdje poduzetnitvom (Hrvatske ume, Tvornica ulja epin, biodizel na podruju Vukovara i Sl. Broda), negdje amaterskim pokuajima (vikendice), a za neke oblike
obnovljivih izvora ili za niz lokacija nema inicijative. Veina tih pothvata nije povezana
u konzistentnu (1) razvojnu, (2) energetsku i (3) tehnoloku politiku - niti Hrvatske kao
drave, niti regije/zbira pet upanija. Ovi e pothvati (najvjerojatnije) donijeti protne
koristi investitorima, ali ukupna korist na podruju Hrvatske i regije Slavonije nee biti
ni izdaleka na razini koja se moe postii sinergetskim efektima promiljene i na temelju
istraivanja voene razvojne, energetske i tehnoloke politike.
Valorizacija potencijala obnovljivih izvora energije i njeno iskoritavanje mora zapoeti
(1) bilanciranjem ovih potencijala i (2) izuavanjem energetskih lanaca, nastaviti se (3)
uvaavanjem ekolokog stanja prirodne sredine i (4) saniranjem ili predusretanjem lokalne ekoloke ugroenosti, (5) predvianjem potreba trita i korisnika tih oblika energije te
na kraju uvaavanjem (6) kompleksnog pitanja razvoja lokalnih zajednica - to ukljuuje
(a) iskoritenje postojeih infrastrukturnih objekata i (b) zapoljavanje lokalnih ljudskih
resursa - od istraivaa i tehnologa do tehniara i radnika za strojem. U suprotnom imat
emo izgraeno samo nekoliko kapaciteta za iskoritavanje samo manjeg dijela nekih
oblika obnovljivih izvora energije s protnim uinkom za investitora, ali bez povoljnih
uinaka na valorizaciju veine potencijala obnovljivih izvora i bez optimalnih uinaka za
cijelu zajednicu i javni interes (ekologija, tehnologija, razvoj, zapoljavanje).
Privatno poduzetnitvo (bilo iz zemlje ili inozemstva) treba svakako imati slobodu i prilike za svoje pothvate ali bi ti investicijski pothvati morali biti u okvirima razvojnih
strategija (a) lokalnih zajednica, (b) regije i (c) Hrvatske - kako je to, uostalom i u razvijenim zemljama EU, gdje javni interes u ureenim dravama ima prednost pred privatnim
interesom.
4. ZNANSTVENO-ISTRAIVAKI KADAR NA
PODRUJU REGIJE
Niz realiziranih znanstveno-istraivakih i strunih projekata iz svih podruja valorizacije obnovljivih izvora energije kao i objavljeni radovi i realizirane studije timova i/ili
pojedinih istraivaa na fakultetima osjekog Sveuilita (Elektrotehniki, Poljoprivredni, Prehrambeno-tehnoloki i Strojarski fakultet), nizu velikih poduzea (meu ostalima
85
uro akovi Holding, Belie d.d., Saponia d.d., Kandit d.d.), kao i u nizu tijela podrune uprave (pet upanija) ili lokalne samouprave (gradovi) i upanijskih gospodarskih
komora - vie su nego dovoljni za ekipiranje vie interdisciplinarnih timova koji bi bili u
stanju realizirati veinu zadataka koji su u okvirima valorizacije potencijala obnovljivih
izvora energije na podruju regije kao i za transfer i razvoj tehnologija za koritenje tih
izvora energije.8
Ovi timovi, slube ili pojedinci sada djeluju prije svega na svojim dnevnim poslovima, a
njihove (eventualne) povremene aktivnosti glede obnovljivih izvora energije u regiji su
nepovezane, bez strategije i bez organizacijske povezanosti i usmjerenosti.
5. KONCEPT OKVIRA ZA UTEMELJENJE INSTITUTA

Ovdje se daju teze za koncipiranje strukture (slavonskog) instituta za obnovljive izvore
energije. Nijedno od pitanja strukturiranja i organizacije instituta nije prejudicirano ve
se izlau kao podloga za znanstvenu, strunu i javnu drutveno-politiku raspravu.
5.1. SVRHA
Istraivanje tehnologija i transfer znanja za koritenje obnovljivih izvora energije u slavonskoj regiji - u okvirima ciljeva nacionalne energetske politike i EU standarda.
5.2. CILJEVI
1.
2.
3.
4.
Izrada studija optimalnoga koritenja energije na podruju regije po sektorima

Bilanciranje i valorizacija potencijala obnovljivih izvora energije u regiji
Istraivanje i razvoj tehnologija za koritenje obnovljivih izvora energije u regiji
Transfer znanja u pridobivanju i koritenju obnovljivih izvora energije u regiji
5.3. OEKIVANI REZULTATI
Izraene strategijske studije optimalnoga koritenja energije u regiji po sektorima

Valoriziran potencijal obnovljivih izvora energije na podruju regije
Selektirane, transferirane i razvijene tehnologije koritenja obnovljivih izvora energije
Izgraeni i puteni u rad industrijski i obrtniki pogoni za pridobivanje i koritenje
obnovljivih izvora energije u regiji
Povean udio obnovljivih izvora u ukupnoj potronji energije u regiju (smanjena uvozna ovisnost u energetskom sektoru, uklapanje u kriterije Kyoto protokola)
Doprinos nacionalnoj strategiji primjene energetskih standarda EU
Zapoljavanje lokalnog stanovnitva
Prostor ne dozvoljava ni puko navoenje navedenih projekata i studija; uvid u ove
podatke mogu je na web stranici Ministarstva znanosti RH - www.mzos.hr
86
5.4. PROGRAM RADA INSTITUTA

1.
2.
3.
4.
Istraivanje trita OIE i ekasnosti potronje energije u Slavoniji

Istraivanja i transfer tehnologije za koritenje obnovljivih izvora energije
Razvoj tehnologije OIE i izgradnja pilot postrojenja u Slavoniji
Promocija obnovljivih izvora energije i edukacija javnosti u Slavoniji
5.5. KOMUNIKACIJA SA ZNANSTVENOM ZAJEDNICOM I

JAVNOU
1. Web portal Slavonski obnovljivi izvori energije
2. Meunarodni znanstveni skup Obnovljivi i izvori energije u Panonu
3. asopis Panonski obnovljivi izvori energije
5.6. FINANCIRANJE RADA INSTITUTA

Koncepcija nanciranja rada instituta moe se postaviti kao kombinacija projektnog nanciranja iz vie izvora:
- Hladni pogon (plae zaposlenih i reije) mogao bi se nancirati iz sredstava ministarstava - znanosti, poljoprivrede i umarstva, gospodarstva, zatite okolia i prostornog
ureenja - a poslovni prostor moglo bi osigurati Sveuilite.
- Znanstveno-istraivake i edukativno-promotivne aktivnosti nancirale bi se projektno (po odobrenim projektima) od (a) poslovnih sustava zainteresiranih za projekte u
oblasti obnovljivih izvora energije i zatite ivotne sredine, (b) lokalne i regionalne
samouprave te fondova RH (lokalni, regionalni, nacionalni) i EU fondova
5.7. INSTITUT KAO VIEGODINJI RAZVOJNI PROJEKT

Koncept utemeljenja instituta polazi od postojeega znanstveno-istraivakog kadra zaposlenog (a) na fakultetima Sveuilita u Osijeku, (b) u poslovnim sustavima, (c) javnom sektoru, i (d) hrvatski znanstvenici iz dijaspore koji bi u kumulativnom radnom
vremenu radili na realizaciji znanstveno-istraivakih i tehnoloko-razvojnih projekata.
Dakle, realizacija ovoga koncepta (instituta) ne zahtijeva posebno zapoljavanje veeg
broja strunjaka u stalnom radnom odnosu osim rukovoditelja, nune administracije i
znanstvenih novaka. Institut bi bio sastavnica Sveuilita J. J. Strossmayera, a znanstveno
upravljanje i zatita javnog interesa ostvarivala bi se putem savjeta instituta koji bi inili
predstavnici Sveuilita i fakulteta, predstavnici velikih poslovnih sustava te lokalne zajednice (slika 5).
87
Slika 5. Organizacijska postava instituta
6. ZAKLJUAK
U odnosu na postojeu organiziranost znanstvenih istraivanja i nastojanja za valorizacijom i iskoritavanjem obnovljivih izvora energije, osnivanje instituta moe pridonijeti:
- Koncentraciji istraivaa u regiji za stvaranje interdisciplinarnih timova
- Ukljuivanju u istraivanja strunjaka iz slavonskoga gospodarstva i javnog sektora te
znanstvenika iz drugih regija RH i hrvatskih znanstvenika iz dijaspore
- Veoj uinkovitost u realizaciji nacionalnih projekata za obnovljive izvore energije:
BIOEN program koritenja biomase i otpada, SUNEN - program koritenja energije
Sunca, ENWIND - program koritenja energije vjetra, GEOEN - program koritenja
geotermalne energije i MAHE - program izgradnje malih hidroelektrana
- Ekasnijoj provedbi energetske politike RH uz potovanje odgovarajuih regionalnih
specinosti
- Koncipiranju i ekasnoj provedbi tehnolokog razvoja u sektoru energetike u ovom
dijelu RH - to bi utjecalo i na razvitak novih tehnologija i novih proizvoda u metalnoj, kemijskoj i prehrambenoj industriji u regiji
- Kvalitetnijem koncipiranju planova razvoja lokalnih zajednica, realizaciji tih planova
i zapoljavanju lokalne radne snage
- Uinkovitom koritenju postojee opreme za istraivanja, a ujedinjenim snagama nabavila bi se i nova suvremena oprema
U isto vrijeme okupljeni timovi na ovako velikom projektu bili bi u stanju uspjeno natjecati se za sredstva fondova EU, to jaa mogunosti brega tehnolokoga, energetskoga i
ekonomskog razvoja slavonske regije.
88
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Balievi, I. - Mogunosti i opravdanost uvoenja prirodnog plina na podruju Zajednice Opina Osijek / magistarski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb;
Ekonomski fakultet Osijek, 1981.
Balievi, I. - Bioplin iz stonih ekskremenata (u knjizi Agrar, energija i ekologija
/ Zeleni Osijek, Osijek, 2001.
Balievi, I. - Ostaci ratarske proizvodnje i biomasa / u Agrar, energija i ekologija,
/ Zeleni Osijek, Osijek, 2001.
Balievi, I. - Geotermalna energija; / u Agrar, energija i ekologija, Zeleni Osijek,
Osijek, 2001.
Ivanovi, M. - Znanost i regionalna energetika / Elektrotehniki fakultet Osijek,
2006. (ISBN 953-6032-502-3)
Ivanovi, M. - Regionalni institut za razvoj tehnologija koritenja obnovljivih izvora
energije (prijedlog projekta - ROP osjeko-baranjske upanije, Osijek, 2006. (www.
obz.hr/)
Ivanovi, M., Balievi, I. Kalea, M. - Slavonski institut za obnovljive izvore energije / (poster), II kongres Hrvatskih znanstvenika, Split, 2007. (www.mzos.hr/)
Ivanovi, M; Kalea, M. - Cijene kao element sigurnosti opskrbe el. energijom u
zemljama tranzicije / 13. Forum HED, Zbornik, Zagreb, 2004.
Kalea, M. - Nekonvencionalni izvori energije i strategija energetskog razvitka hrvatske / 15 Forum HED / Zbornik, Zagreb, 2006.
Kalea, M.. - Nekonvencionalni izvori energije / Elektroenergetika, Zagreb 3
(2006.).
D. Kralik, Z. Tolui, I. Kralik, Majkovan, I. - Zootehniki i ekonomski aspekti
proizvodnje bioplina iz svinjske gnojovke / Krmiva Zagreb 3 (2006.).
Grupa autora red. Udovii, B. - Razvoj elektroenergetike u Slavoniji i Baranji do
2000. godine / Institut za elektroprivredu, Zagreb 1978.
* * * - BIOEN - Program koritenja energije biomase i otpada /ur. Domac, J. Risovi, S. / Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb, 2001. (ISBN 953-6474-30-1)
* * * - Introducing the International Bioenergy Platform / FAO 2006, Roma 2006.
* * * - Increasing Energy Access in Developing Countries: The Role of Distributed
Generation / The Business Council for Sustainable Energy, USA, 2004
www.eihp.hr/ (ISSN 1845-4372)

Liker, B.*
PREDSTAVLJANJE PROIZVODNJE
BIOPELETA U PILANI MRKOPALJ
1. UVOD
Problem izvora i koritenja energije postaje dominantan problem razvoja i opstanka ovjeka.
Osnovni problemi su:
- stalno poveanje potrebe za energijom, posebno u zemljama u razvoju,
- smanjenje zaliha fosilnih goriva,
- poveanje trokova iskoritavanja postojeih izvora,
- veliko zagaivanje okoline zbog isputanja tetnih plinova.
Svi ovi problemi se iskazuju u velikom poveanju cijena energenata, to je omoguilo,
najstarijem izvoru energije koji je ovjek koristio biomasi, da uz nova tehnoloka rjeenja i novi nain koritenja, ponovno doe u prvi plan. Koritenje biomase za proizvodnju
energije ne pridonosi poveanju emisije staklenikih plinova i moe se smatrati CO2 neutralnim. Proizvodnja bio mase danas se kree u dva pravca:
- Jedan pravac je proizvodnja kogeneracijskih postrojenja gdje se u velikim postrojenjima proizvodi elektrina i toplinska energija i dalje distribuira potroaima.
- Drugi pravac je proizvodnja osuene i preane biomase, koja se na tritu pojavljuje
kao briketi ili peleti i dalje se distribuira potroaima, koji to spaljuju u posebnim
peima i dobivaju toplinsku energiju.
U EU postoje razne procjene mogunosti i budue uloge biomase u globalnoj energetskoj
politici.
U 1995. godini u zemljama EU iz biomase se proizvelo 1700 PJ energije, odnosno 59,5
% od svih obnovljivih izvora energije.
Plan EU za upotrebu biomase predvia porast bioenergije sa sadanjih 4% na 9%. Dio
koji otpada na Austriju mora se poveati na 75 PJ. Da bi se postigao taj cilj 500 000 domainstava mora prijei na grijanje pomou biogoriva. Proizvodnja struje treba dostii 2,5
terawata. Proizvodnja biometana mora se popeti na 100 mil. m3. Ako se ispune ti ciljevi
ukupan uvoz energije e se smanjiti za 5%. Koliina isputenog CO2 bi se smanjila za
10 mil. t/god., a samim time i davanja za emisiju CO2 za 250 mil. eur/god. Ostvarenje
*
Branko Liker, Drvenjaa d.d.
90
Liker, B.
cjelokupnog projekta, kroz izradu novih i rekonstrukciju postojeih postrojenja, otvorilo

bi 8000 novih radnih mjesta u direktnom zapoljavanju, a sekundarno do 2000 radnih
mjesta.
U naem okruenju najvei proizvoai peleta su Austrija i Njemaka. U Austriji se 2007.
godine planira proizvesti oko 800.000 tona peleta, a 2006. godine ta proizvodnja je iznosila 615.000 tona.
Podatke o usporednim cijenama energije objavilo je udruenje Pro-pelets iz Austrije. Pelete su krajem oujka bile 44% povoljnije od loivog ulja i 35% od prirodnog plina. Cijena peleta u oujku iznosila je 18,4 centa/kg.
Iz slike se vidi da cijena peleta za jedan kWh iznosi 3,8 centi i puno da je povoljnija od
ostalih vrsta energije. Zbog povoljnijih cijena peleta oivjela je proizvodnja za koju se
upotrebljava piljevina i sjeka dobivena iz umske biomase koja se lagano usitnjava. U
udruenju predviaju otvaranje novih pogona jer pelete danas imaju osigurani plasman
po povoljnim cijenama, a samim time proizvoai dobivaju vrlo povoljne cijene za prirodne materijale koji su do sada bili otpad. Rauna se, kada se odbiju svi trokovi, da cijena
materijala iznosi i do 100 /toni, a za trupce prve klase dobiva se cijena od 160 /toni.
2. MOGUNOSTI PROIZVODNJE PELETA U RH

Analiza biomase u daljnjem prikazu odnosi se na umarstvo i preradu drva, dok ostala
podruja nisu obuhvaena.
Drvna zaliha hrvatskih uma pokriva 37% povrine drave i iznosi 324 256 x 106 m3. Od
toga, na dravne ume kojim upravlja poduzee Hrvatske ume otpada 278 324 mil. m3
91
Predstavljanje proizvodnje biopeleta u pilani Mrkopalj
ili 83%, na dravne ume ostalih organizacija i ustanova oko 8 mil. m3 ili oko 2,43%, te
na privatne ume oko 38 mil. m3. Ukupni prirast uma iznosi oko 9,6 mil. m3 (2,96%).
Poveanje prirasta, raznim mjerama, realna je mogunost poveanja raspoloive biomase
za energetske potrebe. Dio drvne zalihe predvien za sjeu, tzv. etat za razdoblje 1996.
2035. prikazan je u tablici br. 1
Tablica 1.
prihod
glavni m3
prethodni m3
preborni m3
ukupno m3
god. prosjek m3/god
1996. - 2005.
22,082.122
16,860.187
14,597.867
53,540.176
5,354.018
2006. 2015.
24,961.210
16,001.623
16,156.318
57,119.151
5,711.915
2016. - 2035.
69,274.365
27,777.325
31,984.340
129,016.030
6,450.802
Koliina biomase koja ostaje u umi procjenjuje se na 20 do 25%. Uz prosjeno 20% sitne
granjevine u umi ostaje oko 750 000 m3 iji se vei dio moe koristiti kao energent.
Prilikom prerade drva u industrijskim pogonima velika koliina biomase javlja se kao
ostatak za energetsko koritenje. Poveanjem stupnja nalizacije, ak 80 % sirovine
moe se javiti kao energent. Budui da je u Hrvatskoj sve manje ljudi zaposleno u preradi
drva to se i ta koliina biomase smanjuje. Prosjeno moemo uzeti da ona kod pilanske
prerade etinjaa iznosi 30%, kod listaa 40%, a kod furnira 20%. U tablici br. 2 prikazan
je godinji udio kod prerade oblog tehnikog drva i prostornog drva za energiju.
Tablica 2.
godina
2002.
2003.
2004.
furnir
34.278 m3
41.747 m3
43.523 m3
listae
419.983 m3
439.850 m3
466.259 m3
etinjae
63.527 m3
66.532 m3
70.532 m3
prostorno
686.072 m3
757.691 m3
641.211 m3
ukupno
1,203.860 m3
1,305.820 m3
1,221.561 m3
Ukupni energetski potencijal umske biomase, dobiven kao potencijal biomase iz umarstva
i primarne prerade drva, iznosi oko 2,000.000 m3, to predstavlja mogunost proizvodnje oko
1,000.000 tona briketa ili peleta godinje, odnosno supstituciju oko 500.000 litara naftnih
derivata. Biomasu iz nalne prerade drva trebalo bi detaljnije snimiti i analizirati.
3. MOGUNOSTI PROIZVODNJE PELETA U

PODUZEU DRVENJAA D.D. FUINE
Poduzee prerauje godinje u svojim pogonima oko 150.000 m3 drvne oblovine.Od ukupne koliine troi se: za proizvodnju mehanike celuloze 115.000 m3 drva za drvne ploe,
u pogonu Mrkopalj 25.000 m3 od ega 15.000 m3 jelovih trupaca i 10.000 m3 bukovih,
a u pilani Vrata propili se 10.000 m3 jelovih trupaca. Preradom sirovine stvara se drvni
ostatak u slijedeim koliinama:
92
Liker, B.
- vlana piljevina iz Vrata

3.640 prm
- vlana piljevina iz Mrkoplja
9.100 prm
- suha piljevina iz Mrkoplja
5.000 prm
- sitna sjeka Drvenjaa 28.000 prm
UKUPNO
45.740 prm
Za proizvodnju 1 tone briketa potrebno je oko 5 pm suhe piljevine pa iz gornje koliine
moemo proizvesti 9.148 tona. Za suenje piljevine u uidnoj suari potrebno je 20%
piljevine. Stvarna proizvodnja peleta moe iznositi 7.300 tona-god. Izgradnjom pogona
za peletiranje poduzee je povealo iskoritenje drvnog ostatka, poboljalo poslovanje
poduzea, povealo zaposlenost ljudi, ojaalo energetsku uinkovitost i smanjilo zagaenost okoline.
4. TEHNOLOKI PROCES I KARAKTERISTIKE

PELETA
1. Tehnoloka shema
Realizacijom projekta izgraena je tehnoloka linija za proizvodnju peleta. Vidi prilog
br. 1
Linija se sastoji od slijedeih tehnolokih cjelina:
- uskladitenje i usitnjavanje drvnog ostatka
- suenje drvnog ostatka na suhou potrebnu za peletiranje koja iznosi 10-12 %
Suenje se vri u uidnoj suari kapaciteta 2 t/h. Energija za suenje dobiva se spaljivanjem suhe piljevine,
- izrada i pakovanje peleta.
Usitnjena i osuena piljevina transportira se na stroj za izradu peleta kapaciteta 2 t/h.
Izraeni peleti idu na hlaenje i otpraivanje, transportiraju se na vagu gdje se pakuju u
vree od 15 kg.i odlau na palete.
2. Koliina proizvodnje
Planira se da e pogon raditi 300 dana; 50 dana e se utrotiti na odravanje postrojenja,
a 15 na blagdane. Proizvodnja je kontinuirana 24 sata, a po satu se proizvodi 1 tona to
na godinjem nivou iznosi 7.200 tona.
3. Radna snaga
U jednoj smjeni zaposlena su 3 izvritelja. Radi kontinuirane proizvodnje potrebno je pet
smjena, a sve poslove koordinira rukovoditelj. Ukupno radi 16 radnika. Sve ostale poslove preuzele su postojee slube poduzea (komercijala, raunovodstvo i odravanje).
93
Predstavljanje proizvodnje biopeleta u pilani Mrkopalj
4. Kvaliteta
Kvaliteta gotovog proizvoda denirana je europskim standardima (DIN 51731 i DIN
Plus). S obzirom na raspoloivu sirovinu oekujemo 80% gotovog proizvoda prema DIN
PLUS normi, a 20% gotovog proizvoda prema DIN 51731 normi. Vidi prilog br. 2.
Prilog br. 2
Standardi za proizvedene pelete
Parametri
Parametar
Promjer
Diameter
Duljina
Lenght
Oblik
Shape
Density (absoGustoa
lute )
Vlanost
Humidity
Toka paljenja
Toplinska vrijeHeating value
dnost
Abrazija
Abrasion
Pepeo
Ash
Pepeo-kalij
Ash-K
Pepeo-fosfor
Ash-P
Pepeo-kalcij
Ash-Ca
Pepeo-magnezij Ash-Mg
Duik
Nitrogen
Klor
Clorine
Sumpor
Sulphur
Arsen
Arsenic
Kadmij
Cadmium
Krom
Chromium
Bakar
Copper
Olovo
Lead
Cink
Zinc
Srebro
Argent
SiO2
iva
Mercury
EOX
Pomona sredPress aid
stva
jed.mjere
Units
mm
mm
DIN 51731
410
< 50
valjkast
O Norm M
7132
410
5*diametar1
5*diametar1
DIN plus
kg/dm3
1,0--1,4
>1,12
>1,12
%
C
<12
<10
<10
MJ/kg
17,5--19,5
>18
>18
%
%
%
%
%
%
%
%
%
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/kg
mg/kg
/
<1,5
<2,3
<0,5
<2,3
<0,5
<0,30
<0,03
<0,08
<0,80
<0,50
<8
<5
<10
<100
<0,05
<100
0,05
<3
<0,30
<0,02
<0,04
<0,03
<0,02
<0,04
.....
<2
<2
94
Liker, B.
5. FIZIKI POKAZATELJI POTRONJEPELETIRNICA

SIROVINA
Za 1 t peleta potrebno je 6 prm piljevine (5 prm u gotov proizvod, a 1 prm za suenje).
1 prm piljevine = 200 kg
Cijena piljevine je 29,20 kuna (4 Eura). 3 Eura je vrijednost sirovine, a 1 Euro je troak transporta.
Potronja po toni peleta je 175,20 kn (24 Eura).
EL. ENERGIJA
vrijeme
rada
12
24
24
Dio postrojenja
USITNJAVANJE
SUENJE
PELETIRNICA
koliina po
satu
2 t/h
1 t/h
1 t/h
instalirana
snaga
191 kw
140,6 kw
167,1 kw
stvarna
dnevna
potronja potronja
160 kw
1.920
92,7 kw
2.224
98 kw
2.352
UKUPNO
6.496
dnevna proizvodnja
24 t
24 t
24 t
Potronja po 1t peleta je 270 kw

Cijena po 1 kw iznosi 0,48 kn
Cijena po 1 t iznosi 130,00 kn (17,8 )
RADNA SNAGA
Ukupna bruto plaa za 16 radnika iznosi 80.000,00 kuna mjeseno na to treba dodati 30 %
trokova za slube odravanja, raunovodstva, komercijale itd.
Ukupno to iznosi 104.000,00 kn / 600 tona mjeseno = 173,33 kn ( 23,74 ).
AMORTIZACIJA
1.153.522,36
263.410,00
STOPA AMORTIZACIJE
2%
4%
GODINJA AMORTIZACIJA
23.070,45
10.536,40
5.388.719,28
10%
538.871,93
2.025.809,00
4%
81.032,36
VRIJEDNOST
GRAEVINE
STROJNA
OPREMA
ELEKTRO
OPREMA
653.511,14 / 7200 t /
godinu =
UKUPNO
90,77 kn / t
(12,43 )
Ukupni trokovi po toni peleta

EL. ENERGIJA
SIROVINA
RADNA SNAGA
REZ. DIJELOVI
AMORTIZACIJA
AMBALAA
PALETE
UKUPNO
KUNE
130,00
175,20
173,33
44,68
90,77
73,73
43,80
731,51
EUR.
17,81
24,00
23,74
6,12
12,43
10,10
6,00
100,20

Dundovi, J.*
CENTRALIZIRANI TOPLINSKI SUSTAV UP

GOSPI
UVOD
Radi boljega koritenja iverja i ogrjevnog drva Hrvatske ume d.o.o. izradile su 2002.
godine Program uporabe umske biomase kao energenta pod motom 16 uprava uma =
16 toplana na umsku biomasu snage 1 MW
Prije punih 12 godina, 10. sijenja 1995. godine, poela je raditi prva toplana na umsku
biomasu u UP Ogulin, kotao tvrtke Kolbach, snage 1 MW.
Hrvatske ume d.o.o. i Grad Gospi donijeli su 24. svibnja 2002. godine Odluku o uvoenju centraliziranoga toplinskog sustava koritenjem umske biomase za grijanje nove
upravne zgrade UP Gospi, osnovne kole, gimnazije, srednje kole, sportske dvorane te
doma kulture i bazena. Tvrtka Elitech d.o.o. Zagreb u studenome 2002. izradila je studiju
koja razmatra mogunost koritenja energije biomase u opskrbi toplinom.
Glavni projekt izraen je u lipnju 2004. u uredu ovlatenog arhitekta Kristine pigl-Uhrl,
dipl. ing. arh., Ogulin, a sastoji se od est knjiga: Projekt arhitekture, Projekt konstrukcije,
Projekt vodovoda i kanalizacije, Projekt elektroinstalacija, Projekt strojarskih instalacija
i Elaborat zatite na radu. Toplana na umsku biomasu UP Gospi poela je raditi 10.
studenoga 2005. godine.
Slika 1. Toplana na biomasu i upravna zgrada UP Gospi
Toplana UP Gospi je u stopostotnom vlasnitvu H d.o.o. i planirano je zapoljavanje

jednog radnika (slika 1).
* Josip Dundovi, Hrvatsko umarsko drutvo, Trg Maurania 11, Zagreb
96
Dundovi, J.
1. ANALIZA TRITA
1.1. Trite prodaje
H d.o.o. poetkom 2007. godine, nakon proirenja poslovanja djelatnosti i registracije
kod Trgovakog suda u Zagrebu te dobivanja licencije odnosno dozvole za proizvodnju,
distribuciju i opskrbu toplinom od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA),
sklopit e petnaestogodinji ugovor o koncesiji s gradom Gospiem o prodaji toplinske
energije po cijeni 0,426 kn/kWh ili 5% nioj u odnosu na cijenu topline od loivog ulja.
U tablici 1. Korisnici toplinske energije prikazani su osnovni podaci o potroaima toplinske energije H d.o.o., grada i upanije, godinja potronja topline u iznosu 3225
MWh, od toga 2889 MWh kotao Kohlbach (slika 2), snage 1 MW na umsku biomasu
(osnovno optereenje) i 336 MWh dva kotla Viessmann (slika 3), snage 1440 kW na
loivo ulje (vrno optereenje).
Tablica 1. Korisnici toplinske energije
Objekt i godina
gradnje
Toplinska
potreba
(MWh/a)
Snaga
inst.
kotla
(kW)
Potronja
loivog
ulja 2004.
g. (l)
297
225
837
1 Nova zgrada UP
Gospi (2005. g.)
2 Gimnazija i
srednja kola
3 Osnovna kola
4 Sportska dvorana
5 Dom kulture
6 Bazen (u izgradnji
2008. g.)
UKUPNO
Povrina
(m)
Godina
proizvodnje
kotla
Sati punog
optereenja
Stupanj
korisnosti
kotla
35000
1800
projektirano
1318
0,85
1600
105000
7300
1994.
523
0,80
593
636
449
413
1440
690
530
800
70000
75000
53000
48700
3400
1500
2247
2064
2004.
2003.
projektirano
projektirano
412
921
848
516
0,85
0,85
0,85
0,85
3225
5285
386700
18311
1.2. Trite nabave

Proizvodnju 939 tone sjeke mobilnim iveraem (slika 4) te utovar i prijevoz kamionom s
centralnog skladita rasadnika Jasikovca (Gospi) po cijeni 255 kn/tona sa 30% vlanosti
obavlja RJ Mehanizacija Gospi.
Osnovni materijal za proizvodnju toplinske energije je sjeka dobivena od 1174 m3 viemetarskog ogrjevnog drva, sjeenice i drvnog otpada nakon sjee i izrade.
Centralizirani toplinski sustav UP Gospi
97
Slika 2. Kotao Kohlbach na biomasu snage 1 MW
Slika 3. Kotao Viessmann na loivo ulje u osnovnoj koli
Slika 4. Proizvodnja sjeke mobilnim iveraem LGU u centralnom skladitu rasadnika Jasikovca
98
Dundovi, J.
2. TEHNIKO-TEHNOLOKA ANALIZA
2.1. Proraun centraliziranog toplinskog sustava
U sklopu meudravne suradnje Bavarskoga dravnog ministarstva poljoprivrede i umarstva u Mnchenu i Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva
Republike Hrvatske te uz strunu pomo kompetencijskog centra za obnovljive sirovine
C.A.R.M.E.N. e.V. iz Straubinga (1, 2, 3, 4 i 5), Hrvatske ume d.o.o. 3. rujna 2003.
godine napravile su procjenu studije predizvodljivosti, a 6. srpnja 2005. godine studiju
opravdanosti ulaganja za TS Gospi s kotlom Kohlbach snage 1 MW na umsku biomasu
za osnovno optereenje u toplani kraj nove upravne zgrade UP Gospi i sa dva nova
toplovodna kotla centralnoga grijanja tvrtke Viessmann snage 1440 kW na loivo ulje za
vrno optereenje u osnovnoj koli Gospi te toplovodom duine 610 m sa etiri toplinske
podstanice.
U tablici 2. Proraun snage kotla, potronja goriva i proraun trase toplovoda prikazani
su osnovni podaci o potrebi toplinske energije te proraun snage kotla, proraun godinje
potronje goriva i dimenzije spremita goriva te proraun trase toplovoda (6, 7 i 8).
U proraunu je odreena ukupna potreba toplinske energije korisnika od 3225 MWh/a,
od ega 90% iz kotla na umsku biomasu sa 30% vlanosti i 10% na loivo ulje kotla za
vrno optereenje. Kotao na vrno optereenje automatski se ukljuuje kada zbog preoptereenosti kotla na biomasu polazna temperatura vode u odreenom razdoblju padne
ispod doputene vrijednosti i pri premaloj potronji topline kada potronja topline padne
ispod 20% nazivnog uinka kotla na biomasu. Za ostvarivanje ukupne godinje toplinske
energije potrebno je osigurati 939 tona umske biomase i 40.000 litara loivog ulja.
Tablica 2. Proraun snage kotla, potronja goriva i proraun trase toplovoda
Ukupna potreba topline
Snaga kotla na biomasu za osnovno optereenje
Snaga kotla na loivo ulje za vrno optereenje
Sati punog optereenja kotla na biomasu
Ogrjevna vrijednost goriva (biomase)
Potrebna koliina goriva (biomase)
Zapremnina spremita za biomasu
Duina toplovoda
Propusnost toplovoda (> 1,5 MWh/m)
3225 MWh/a
1000 kW
926 kW
2600 Vbh/a
3,62 MWh/t
939 t/a
122 Nm
610 m
4,74 MWh/m
2.2. Opis procesa rada kotlovskog postrojenja

Toplinska energija za vrno optereenje proizvodi se u kotlu Kohlbach snage 1 MW.
(Slika 5.) Gorivo (sjeka) pripremljeno za doziranje u kotao i uskladiteno u betonski
silos pravokutne osnovice (5 x 8 m) najkraim se moguim putem uz minimalni utroak
pomone (elektrine) energije (4 kWh el po 1MWh th) doprema do loita kotla. Za to su
predvieni poluni izuzima (potisne poluge) i poluni dozator s iskljuivo hidraulinim
pogonom. To su vrsti, masivni elementi bez interno pominih dijelova koji bi se mogli
zaglaviti, polomiti ili zaepiti. Transport goriva provode krilca potisnih poluga koja ga
99
naizmjeninim aksijalnim gibanjem prema naprijed potiskuju (transportiraju), a unatrag

podilaze. Krupnije komade drveta, duine 1m i promjera do 100mm, koji pojedinano
dolaze s gorivom, presijecaju elementi s ugraenim noevima i protunoevima. Ti su
elementi ugraeni na dva mjesta, na prolazu kroz zid izmeu silosa i kotlovnice te na
ulazu u loite. Oni su i dio sigurnosnog atestiranog tehnolokog lanca za zatitu od povratnog poara.
U loite se gorivo dozira preko usponske, vodom grijane kompresione zone, ravnomjerno po cijeloj irini loine reetke.
Nepokretna reetka omoguuje priuvu za izjednaavanje promjenjivih potreba za gorivom pri variranju kotlovskog uinka. Na njoj se gorivo zraenjem usijanih zidova loita
sui i priprema za isplinjavanje na prvoj hidraulino pokretanoj reetci. Na sljedeoj,
drugoj pokretnoj reetki dogorijeva vrsti ostatak u pepeo. Pepeo se naizmjeninim pokretanjem reetke, skupa s kamenjem i drugim negorivim dijelovima koji s gorivom ulaze
u loite, doprema do izlaznog otvora na kraju reetke.
Dio pepela koji propadne kroz reetku skupljaju dvije potisne poluge ugraene na podu
ispod reetke i zajedno s pepelom s reetke, preko hidraulino sinkronizirane ustave, predaju sustavu za otpepeljavanje.
Automatsko upravljanje gorivom ABM regulira doziranje te osigurava ujednaeno i optimalno pokrivanje reetke gorivom u skladu s uinkom kotla. Zahvaljujui njemu spreava se prepunjavanje loita i izlaz nesagorjelog s pepelom te osiguravaju uvjeti za ujednaeno i potpuno izgaranje pri svim optereenjima od 20% do 100% nazivnoga kotlovskog
uinka.
Loite je adiabatsko, masivno ozidano i izolirano, sa dvije odvojene zone izgaranja.
Prva, s loinom reetkom, slui kao to je ve opisano za suenje, isplinjavanje i primarno izgaranje. Druga, u nastavku, za dogorijevanje plinovitog dijela goriva volatila. U
njoj se uz automatsko odravanje temperature na optimalnoj razini osigurava potrebna
duina puta dogorijevanja i vremena prebivanja u adiabatskoj zoni.
Zrak za izgaranje nestupnjevito se regulira primjenom frekvencije, dozira vlastitim ventilatorima za svaku zonu posebno (tri primarne i dvije sekundarne zone). Proces automatskog loenja biomasom K8, od izuzimanja goriva iz silosa do proiavanja dimnih
plinova i do prikljuka na dimnjak, regulira se Kohlbach mikroprocesorskom multiparametarskom regulacijom, koja potujui osobitosti biomase goriva s dugim plamenom
osigurava minimalne emisione vrijednosti i maksimalni stupanj korisnosti. Za kotlovski
uinak od 1000 kW izraen je dimnjak unutarnjeg promjera 45 cm (slika 6).
Proces se, po elji, vizualizira na PC-u primjenom posebnog softvera koji omoguuje i
reguliranje mree potroaa topline i podstanica kao i obraun, evidentiranje i arhiviranje
svih relevantnih parametara.
100
Dundovi, J.
1.1
1.2
1.3
1.4
1.5
1.6
2.1
2.2
2.3
Kotao
Loite kotla
Sustav za otpepeljavanje
Proiavanje dimnih plinova
Ventilator dimnih plinova
Dimovodni kanali
Izuzima goriva iz silosa
Dozator goriva u loitu kotla
Hidraulini agregat za izuzimanje goriva iz silosa i doziranje
goriva u loitu kotla
3.0 Dimnjak
Slika 5. Slika kotlovskog postrojenja Kohlbach s ureajem na automatsko loenje biomasom
sustav K-8
Slika 6. Dimnjak kotlovskog postrojenja (zbog vlane sjeke iz dimnjaka izlazi vodena
para)
2.3. Opis trase toplovoda

Nova mrea toplovoda najkraim putem povezuje toplanu i korisnike toplinske energije
dvocijevnim sustavom predizoliranih cijevi.
Duina trase toplovoda iznosi svega 610 metara, zbog ega propusnost toplovoda iznosi
4,74 MWh/m i znatno je via od minimalne propusnosti 1,5 MWh/m (slika 7 i tablica
3).
101
Slika 7. Trasa toplovoda
U sezoni grijanja 2005./2006. grijana je samo nova upravna zgrada UP Gospi. Tijekom
2006. godine izgraena je prva faza trase toplovoda duine 270 metara sa dvije podstanice do Doma kulture i Osnovne kole (slike 8. i 9.). Izgradnja druge faze trase toplovoda
do Gimnazije, Srednje kole i Sportske dvorane planirana je za 2007. godinu.
Slika 8. Polaganje predizoliranih cijevi toplovoda prema Domu kulture i Osnovnoj koli
102
Dundovi, J.
Slika 9. Podstanica R-TEC-MULEJ Bled s brojaem a 7200 kW u Osnovnoj koli
3. EKONOMSKOFINANCIJSKA ANALIZA
Prikljuivanjem na CTS Gospi prestati e raditi sve stare kotlovnice na loivo ulje osim
kotlovnice u Osnovnoj koli koja slui za vrno optereenje.
Dosadanji rascjepkan sustav znai poveane trokove poslovanja zbog veeg broja osoblja za opsluivanje svih postrojenja (kotlovnica), veih trokova odravanja, nabave goriva i loije regulacije toplovoda (10 i 11).
Objedinjavanjem na jednom mjestu proizvodnje, regulacije i distribucije toplinske energije iz CTS-a postie se optimalan nain grijanja dijela grada Gospia.
Trina vrijednost opreme i zgrada iznosi 4,6 mil. kn, od ega su 3 mil. kn vlastita sredstva, a 1,6 mil. kn potrebna kreditna sredstva Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, to se vidi iz tablice 3.
Tablica 3 Trokovnik, nanciranje i objanjenja znaajnih vrijednosti
Trokovnik
1. Izrada projektne dokumentacije
2. Ishoenje graevinske dozvole
3. Graevinski radovi na toplani
4. Graevinski radovi na centralnom skladitu
5. Oprema toplane (kotao na biomasu)
6. Oprema toplovoda *
6.1. 1500 m` toplovoda (970 kn/m)
6.2. 1 prijelaz ispod ceste (11250 kn po prijelazu)
6.3. 4 podstanice (70000 kn/kom)
150.000,00 kn
30.000,00 kn
1.021.864,39 kn
303.659,45 kn
1.199.476,16 kn
884.000,00 kn
592.750,00 kn
11.250,00 kn
280.000,00 kn
20.000,00 EUR
4.000,00 EUR
136.248,59 EUR
40.487,93 EUR
159.930,15 EUR
117.866,67 EUR
79.033,33 EUR
1.500,00 EUR
37.333,33 EUR
103

7. Oprema transportera i dimnjaka
7.1. Transporter sjeke
7.2. Dimnjak kotlovnice
8. Montaa opreme (toplane i toplovoda)
8.1. Kotlovnica
8.2. Predizolirane cijevi (375 kn/m`) *
9. Nadzor
ukupno
335.993,00 kn
203.743,00 kn
132.250,00 kn
550.989,53 kn
321.826,81 kn
229.162,72 kn
150.000,00 kn
4,625.982,53 kn
* investicija mree
Financiranje
Izvori sredstava
Iznos
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost *
1,606.600,00 kn
Hrvatske ume d.o.o.
3,019.383,53 kn
ukupno
4,625.982,53 kn
* beskamatni zajam
Objanjenja znaajnih vrijednosti
Kriteriji
JE
Sati punog optereenja - osnovno (kotao na
2600 Vbh/a
biomasu)
Propusnost toplovoda
4,72 MWh/m
Ukupna investicija po MWh *
213 /MWh
Udio investicije mree u ukupnoj investiciji
24%
* 1 = 7,5 kn
44.799,07 EUR
27.165,73 EUR
17.633,33 EUR
73.465,27 EUR
42.910,24 EUR
30.555,03 EUR
20.000,00 EUR
616.797,67 EUR
1 = 7,5 kn
%
34,73
65,27
100
TREBA
> 2500 Vbh/a
> 1,5 MWh/m
< 336 /MWh
< 50%
Uspjenost budueg poslovanja Centraliziranog toplinskog sustava Gospi u studiji opravdanosti ulaganja procijenjena je na temelju simuliranog Rauna dobiti i gubitka za budua razdoblja. Odreeno je razdoblje od deset godina kao prihvatljivo vrijeme u kojem
su mogua predvianja (12 i 13).
Raspodjela ukupnog prihoda i rashoda poslovanja ukljuuje prihode koje e toplana
ostvariti po osnovi prodaje toplinske energije u iznosu od 148,5 MWh 2005., 1387 MWh
2006., 2476 MWh 2007. i 2889 MWh od 2008. do 2014. godine te rashode poslovanja
koji e nastati pri ostvarivanju procijenjene proizvodnje i prodaje topline.
U poslovni plan uraunan je i kredit Fonda od 1,606.600 kn bez kamate s rokom povrata
od pet godina uz dvije godine poeka (Tablica 3.).
Procijenjena bruto dobit predstavlja razliku izmeu prihoda i rashoda. Porez iz dobiti
planiran je po stopi od 20% na bruto dobit. Analitikim sagledavanjem pokazatelja Rauna dobiti i gubitka vidljivo je da e Toplana Gospi pozitivno poslovati, osim prve dvije
godine, i ostvarivati neto dobit od 53.609 kn 2007. do 173.755 kn 2014. godine.
Financijskim se tokom analizira odnos svih primitaka i izdataka u investicijskom projektu. Neto primici nancijskog toka, kao razlika primitaka i izdataka, mjere slobodna
novana sredstva koja se pojavljuju u cijelom vijeku projekta odnosno upuuju nas na
likvidnost investicijskog projekta. U naem projektu redovito se javljaju slobodna novana sredstva, osim u prve dvije godine, nakon to su podmirene sve obveze, to upuuje na
104
Dundovi, J.
injenicu da je projekt likvidan u svim godinama trajanja nakon 2006. godine.

Ekonomski novani tok pokazuje slobodna novana sredstva formirana iz akumulacije i
amortizacije kroz simuliranih deset godina poslovanja. Sadanja unutarnja stopa povrata
IRR iznosi 14%.
4. ZAKLJUAK
Gradnjom projekta Centraliziranoga toplinskog sustava Gospi UP Gospi dobiva novu,
modernu, kompjuteriziranu toplanu s kapacitetom snage 1 MW proizvodnje i prijenosa
toplinske energije na umsku biomasu te trite dijela grada Gospia.
Toplikacijom dijela grada Gospia koritenjem umske biomase kao energenta postie
se:
Smanjivanje oneienja zraka dimnim plinovima
Smanjivanje prostora za deponiranje otpadnih tvari (pepeo i ljaka)
Smanjivanje mogunosti zagaenja podzemnih voda i vodotoka iz spremnika goriva
(loivog ulja)
Smanjivanje potronje loivog ulja sa 386.700 litara na svega 40.000 litara i poveanje koritenja umske biomase za 939 tona godinje kao obnovljivog energenta
Smanjivanje emisije CO2 za 1.005 tona u usporedbi s fosilnim gorivom (loivo ulje)
Cijena grijanja na umsku biomasu bit e 5% nia u odnosu na loivo ulje
Iz rauna dobiti i gubitka vidljivo je da e ova toplana ostvarivati dobit u svim godinama
poslovanja osim studenoga i prosinca 2005. i 2006. godine, kada se planira izgradnja
toplovoda. Cijenu toplinske energije nismo poveavali premda se oekuje njen rast na
tritu zbog rasta cijene loivog ulja (13).
Uvidom u neto primitke nancijskog toka primjetno je da su oni pozitivni u svim godinama poslovanja, osim u prvoj godini. To znai da projekt redovito podmiruje obveze
tijekom itavog vijeka projekta odnosno da je u toku itavog vijeka projekt likvidan.
5. LITERATURA
1. LEITFADEN BIOENERGIE, Planung, Betrieb und Wirtschaftlichkeit von Bioenergieanlagen (2002); Fachagentur Nachwachsende Rohstoffe e.V.; Gllzow, Deutschland,
str. 1 281
2. Vollmechanisierte Waldhackschnitzel Bereitstellung (1998): Bayerische Landesanstalt fr Wald und Forstwirtschaft: Freising, Deutschland, str. 1 76
3. Teilmechanisierte Bereitstellung, Lagerung und Logistik von Waldhackschnitzeln
(2000): Bayerische Landesanstalt fr Wald und Fortwirtschaft: Freising, Deutschland,
str. 1 105
4. Der Energieholzmarkt Bayern (2000): Bayerische Landesanstalt fr Wald und Fortwirtschaft: Freising, Deutschland, str. 1 101
5. Symposium Energieholz (2000): Bayerische Landesanstalt fr Wald und Fortwirtschaft: Freising, Deutschland, str. 1 70
6. Von der Idee zum Projekt, Leitfaden Energie aus Biomasse (2001): C.A.R.M.E.N.
e.V., Straubing, Deutschland, str. 1 4
105
7. Energetische Nutzung von Biomasse, Information fr Bezirke, Landkreise und Komunen (2002); C.A.R.M.E.N. e.V., Straubing, Deutschland, str. 1 4
8. Energie aus Holz, Informationbroschre der Landwirtschaftskammern (2001): 8. berarbeitete Auage, St. Plten, Austrija, str. 1 76
9. Ponuda br. 2181, kotlovskog postrojenja sa ureajem za automatsko loenje biomasom sistem K8 (2003.): Kohlbach, Wolfsberg, Austrija, str. 5. 13.
10. Energie aus Holz, Informationbroschre der Landwirtschaftskammern (2005): 9. berarbeitete Auage, St. Plten, Austrija, str. 1 115
11. Biomasse Nahwrme fr Hitzendorf, Energie aus der Region fr region! (2005): Bioenergie Hitzendorf reg. gen.mbH, Austrija, str. 1 23
12. J. Dundovi: Studija opravdanosti ulaganja u CTS Gospi (2006), Zagreb, str. 1 23
13. Energija u Hrvatskoj 2004., Godinji energetski pregled (2006.): Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva RH, Zagreb, str. 1 223
14. Slike 1 4 te 6, 8 i 9 su iz fotoarhive UP Gospi, Damir ani i Mandica Dasovi,
(2005. i 2006.)
Summary: On 24 May 2002, the company Hrvatske ume d.o.o. and the Town of Gospi
passed a Decision to introduce a centralized forest biomass-fuelled thermal system, intended for the heating of the following facilities in Gospi: the new premises of the Gospi
Forest Administration, primary school, grammar school, secondary school, sports hall,
cultural center and swimming pool. In November 2002, a study was made by the company
ELITECH d.o.o. Zagreb, which addressed the possibility of using energy biomass for heating. As a part of bilateral cooperation between the Bavarian State Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management of the Republic of Croatia, and with professional
assistance provided by the Bavarian Association C.A.R.M.E.N. e.V. from Straubing, on
3rd September 2003 the company Hrvatske ume d.o.o. made a pre-feasibility study for a
thermal plant next to the new administrative premises of the Gospi Forest Administration that will use a 1 MW
forest biomass fuelled KOHLBACH boiler for basic load and two new VEISSMANN
hot water boilers for central heating with 720 kW for peak load in Gospi primary school, as well as a 610 m-long thermal pipe with 4 thermal sub-stations. By introducing a
centralized thermal system in a part of Gospi, it will be possible to: Reduce air pollution
with smoke gasses; Decrease waste dumping areas (ash and dross); Lessen the possibility of contaminating groundwater and watercourses through leaks from numerous fuel
tanks; Decrease the consumption of heating oil and increase the use of forest biomass as
energy source; Lower the cost of biomass fuelled heating by 5% in relation to that of the
oil-fuelled heating.
Keywords: Centralized forest biomass-fuelled thermal system, forest biomass, bioenergy, oil fuelled heating.
106

Kajba, D.*, Bogdan, S.*, Katii, I.*
SELEKCIJA KLONOVA VRBA ZA

PRODUKCIJU BIOMASE U KRATKIM
OPHODNJAMA
Saetak: Klonovi stablastih vrba pokazali su u dosadanjim istraivanjima najvei
potencijal produkcije biomase u kratkim ophodnjama. Stoga je nastavljeno testiranje
stablastih vrba s ciljem identikacije klonova s najveim potencijalom produkcije biomase, naroito na marginalnim stanitima odnosno tlima na kojima je naputena poljoprivredna proizvodnja ili koja nisu pogodna za uzgajanje vrednijih vrsta umskog drvea.
Prosjena produkcija suhe biomase istraivanih klonova bijele vrbe (Salix alba) u testu
Darda iznosila je, kod tree dvogodinje ophodnje, u dobi od 2/7 godina 9,3 t/ha. Najveu
produkciju imali su klonovi B44, V093 i V052 (17,5, 13,7 odnosno 12,2 t/ha). U klonskom testu azma istraivane su dvije dvogodinje ophodnje u dobi od 2/3 i 2/5 godine,
a testirani klonovi taksonomski su pripadali razliitim kombinacijama krianja kineske
i bijele vrbe (S. matsudana S. alba). Prosjena produkcija biomase u testu iznosila je
od 10,1 t/ha do 13,8 t/ha, a fenotipski stabilni klonovi V374, V461 i V95 imali su
prosjenu produkciju od 12,4 do 19,8 t/ha. U cilju vee produktivnosti klonova trebalo
bi, nakon sjee izbojaka, uzgojnim zahvatima reducirati njihov broj na jednu do dvije po
korijenu, a produkcija biomase na marginalnim stanitima mogla bi se i znatno poveati
primjenom intenzivnijih uzgojnih i zatitnih mjera.
Kljune rijei: klonovi stablastih vrba, kulture kratkih ophodnji, oplemenjivanje, marginalna stanita
UVOD - INTRODUCTION
Poveanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj bilanci jedan je od
stratekih ciljeva sve veeg broja zemalja. Hrvatska bi se potpisivanjem odreenih sporazuma, primjerice Kyoto protokola, te sukladno zakonodavstvu i prikljuivanju EU
obvezala na poduzimanje konkretnih koraka u poveanju koritenja obnovljivih izvora
energije sukladno paradigmi odrivog razvoja. Biomasa je obnovljivi izvor energije s najveim potencijalom u Hrvatskoj, te je 1997. godine pokrenut nacionalni program BIOEN
u sklopu kojeg se promie uporaba biomase u energetske svrhe (Domac i dr. 1998.).
* Davorin Kajba, Saa Bogdan i Ida Katii, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu
108
U Europi, pa tako i u Hrvatskoj, prisutni su problemi niske protabilne poljoprivredne

proizvodnje na marginalnim zemljitima. U novije vrijeme tu proizvodnju posebno oteavaju nepovoljne klimatske promjene, oneienje tla i voda, nedostatak energije i depopulacija predjela s dominantnom ekstenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Zbog
porasta potronje drva poveani su pritisci na prirodne umske ekosustave, to poveava
njihovu ugroenost. Osnivanje bioenergetskih plantaa i proizvodnja biomase u skladu
su sa svjetskim trendovima, a u cilju su boljeg iskoritavanja obnovljivih izvora energije
bez stvaranja dodatnih koliina CO2, kojima su optereena fosilna goriva. Biomasa kao
nefosilizirani materijal biljnog podrijetla nastao je fotosintezom uz stvaranje kisika i koritenje atmosferskog CO2, to joj daje znaajne prednosti u odnosu na druge energente.
Sa stajalita umarske struke, biomasa, koja se moe iskoristiti za dobivanje energije, drvna je
masa dobivena uzgojnim zahvatima kao to su ienje i proredi ili kao ostatak od sjee (granjevina, ogrjevno drvo). Prema nekim procjenama (Domac i dr. 2001.) od umarske je djelatnosti u Hrvatskoj mogue pridobiti oko 2 mil. m3 drvne mase godinje za energetske potrebe.
U navedenu biomasu ukljueni su ostaci od sjee (sitna granjevina), ostaci od prerade drveta,
prostorno drvo, otpad i gubici pri sjei te biomasa s opoarenih povrina i degradiranih uma.
Biomasa umskih vrsta drvea moe se proizvoditi i intenzivnim uzgojem brzorastuih vrsta
drvea kao to su vrba, topola, joha, breza i bagrem. Ovakav nain proizvodnje biomase umskih vrsta poznat je pod nazivima kulture kratkih ophodnji ili intenzivne kulture kratkih
ophodnji (engl. Short Rotation Coppice ili Short Rotation Intensive Culture). Komlenovi
i dr. (1996.a, 1996.b) deniraju termin kao intenzivne nasade brzorastueg drvea na tlima
koja su naputena, na kojima poljoprivredna proizvodnja nije rentabilna ili su nepodesna za
uzgoj vrijednijih umskih vrsta. Takve plantae brzorastueg drvea nazivaju se i energetski
nasadi ili energetske plantae. Osnovna funkcija takvog tipa kultura je proizvodnja biomase
kao obnovljivog i ekoloki prihvatljivog energenta, ali uz to one mogu biti alternativna poljoprivredna kultura (na loijim stanitima) i imaju funkciju diversikacije poljoprivrednog
zemljita, pruaju mogunost ekoloki naprednijeg naina proiavanja otpadnih voda i tla
(toremedijacija), a slue i za vezivanje poveane koliine atmosferskog ugljika (sekvestracija ugljika), kako navode Verwijst (2003.), Volk i sur. (2004.), Smart i sur. (2005.).
Do sada je u Hrvatskoj na razliitim stanitima, uglavnom u nizinskom panonskom podruju, postavljeno nekoliko pokusnih ploha s brzorastuim umskim vrstama (Krstini
1984., Kajba i dr. 1998., Kajba 1999.a, Kajba 1999.b, Bogdan 2002., Kajba i sur. 2004.,
Bogdan i sur. 2006.). Klonovi stablastih vrba pokazali su u dosadanjim istraivanjima
najvei potencijal produkcije biomase u kratkim ophodnjama do pet godina (Komlenovi i dr. 1996.a, 1996.b, Bogdan 2002., Kajba i sur. 2004., Bogdan i sur. 2006.). Cilj
je ovih istraivanja utvrditi potencijal produkcije biomase izabranih klonova u kratkim
ophodnjama na stanitima nepodesnima za uzgoj vrednijih vrsta umskog drvea ili za
poljoprivrednu proizvodnju.
MATERIJAL I METODE MATERIALS AND

METHODS
Test sa 14 klonova bijele vrbe (Salix alba L.) osnovan je poetkom 1999. godine na lokalitetu Dravici, umarija Darda u Baranji. Dva testa osnovana su 2002. i 2004. godine
na lokalitetu umarije azme sa po 25 odnosno 23 klona dobivenih razliitim kombi-
Selekcija klonova vrba za produkciju biomase u kratkim ophodnjama
109
nacijama krianja bijele vrbe (Salix alba L.) i kineske vrbe (Salix matsudana Koidz.).
Eksperimenti su osnovani prema dizajnu blok sustava sa sluajnim rasporedom klonova
u etiri ponavljanja. Svaki je klon zastupljen sa 6 i 30 rameta po ponavljanju u razmaku
1,30,8 m (9615 biljaka po hektaru). U dobi rameta od 2/3, 2/5 i 2/7 godina izmjereni su
prsni promjeri, utvreno je preivljavanje i broj izbojaka po pojedinom korijenu u testu
Darda, a u dobi od 2/3 i 2/5 godina u testovima azma.
U sva tri klonska testa su, pri navedenim izmjerama, u jednoj repeticiji posjeeni svi dvogodinji izboji (ibe iz istoga korijena), te im je izmjerena masa u svjeem stanju. Zasebno
za svaki pojedini klon od odrezanih su izbojaka sluajnim odabirom prikupljeni uzorci
mase 0,5 kg. Uzorci su prosueni u suionicama na 105C do konstantne mase. Iz omjera
svjee i prosuene mase uzoraka utvreni su prosjeni udjeli vlage u drvetu svakoga klona,
a uz pomo njih je procijenjena suha biomasa odrezanih iba. Nelinearnom regresijskom
metodom izjednaeni su prsni promjeri i suha biomasa posjeenih izbojaka. Nakon toga,
uz pomo dobivenih regresijskih modela (za svaki klon zasebno) i prethodno izmjerenih
prsnih promjera, procijenjena je suha biomasa svake pojedine ibe u testovima. Produkcija
biomase klonova po hektaru procijenjena je s obzirom na vrijednost suhe biomase srednjeg
izbojka, preivljavanje, razmake izmeu rameta i prosjean broj izbojaka po korijenu.
REZULTATI I RASPRAVA RESULTS AND

DISCUSSION
Na slici 1. prikazana je ukupna produkcija biomase po jedinici povrine istraivanih klonova stablastih vrba u testu Darda u tri sukcesivne dvogodinje ophodnje. Moe se uoiti
da produkcija biomase svih istraivanih klonova pokazuje trend porasta sa starou pokusa, osim kod klonova V 158 i V 160 kod kojih je, nakon poetnog porasta, zabiljeen
pad produkcije izmeu druge i tree ophodnje. U prvoj godini istraivanja (dob 2/3 godine) prosjena produkcija biomase iznosila je 4 t/ha, a vrijednosti su se kretale od 2,8 (klon
107/65/1) do 6,4 t/ha (klon V 052). U slijedeoj ophodnji (dob 2/5 godina), prosjena
je produkcija iznosila 6,5 t/ha, a kretala se od 2,4 (klon 107/65/1) do 10,2 t/ha (klon B
44). U dobi rameta od 2/7 godina prosjena produkcija biomase bila je 9,3 t/ha, a kretala
se od 5 (klon V 158) do 17,5 t/ha (klon B 44).
Slika 1. Produkcija biomase istraivanih klonova vrba u testu Darda u tri sukcesivne dvogodinje
ophodnje (2/3, 2/5 i 2/7 god.)
Figure 1. Biomass production of studied willow clones in test Darda in three succesive two-year
rotations (2/3, 2/5 i 2/7 years)
110
Izmeu svih istraivanih klonova posebno se izdvajaju B44 i V093 koji su pokazali
najbolju adaptiranost na ispitivano stanite i uvjete razvoja, ali uz to imaju i natprosjene vrijednosti suhe mase srednjeg izbojka odnosno ukupne produkcije biomase, kao i
izbojne snage. Klonovi V052 i V160 takoer pokazuju dobru adaptiranost na testirane
uvjete kroz preivljavanje i izbojnu snagu iako su im vrijednosti biomase srednjeg izbojka prosjene.
Slika 2. Produkcija biomase istraivanih klonova vrba u testu azma u dobi od 2/3 godine
Figure 2. Biomass production of studied willow clones in test azma at age 2/3 years.
Na slici 2. prikazana je produkcija biomase istraivanih klonova stablastih vrba u testu

azma kod prve dvogodinje ophodnje u dobi rameta od 2/3 godine. Prosjena produkcija biomase testirana 23 klona iznosila je 11,8 t/ha, a kretala se od minimalnih 1,1 (klon V
463) do maksimalnih 23,2 t/ha (klon V 580). Moe se uoiti da su najveu produkciju
biomase imali klonovi nastali krianjem kineske vrbe i nepoznatog roditelja (klonovi V
580 i V 573) odnosno klon bijele vrbe V 95. Na slici 3. prikazana je produkcija ukupno testiranih 25 klonova i njihova produkcija u dvije sukcesivne dvogodinje ophodnje.
Prosjena produkcija testiranih klonova iznosila je 10,1 t/ha u dobi od 2/3 godine odnosno 13,8 t/ha u dobi od 2/5 godina. Raspon produkcije klonova kretao se od 4 do 19 t/ha
u prvoj ophodnji odnosno od 4,7 do 23 t/ha u drugoj dvogodinjoj ophodnji.
Fenotipski najstabilniji klonovi s postojanom produkcijom u oba eksperimenta i tri provedene ophodnje bila su dva povratna hibrida S. matsudana (S. matsudana S. alba),
klonovi V 374 i V 461 te jedan klon bijele vrbe (S. alba) V 95. Njihova se prosjena
produkcija u dvogodinjim ophodnjama kretala od 12,4 do 19,8 t/ha, te su iskazali znaajan potencijal u produkciji suhe drvne biomase.
111
Slika 3. Produkcija biomase istraivanih klonova vrba u testu azma u dvije sukcesivne
dvogodinje ophodnje (2/3 i 2/5 god.)
Figure 3. Biomass production of studied willow clones in test azma in two succesive two-year
rotations (2/3 i 2/5 years)
ZAKLJUCI - CONCLUSIONS
Pokusne kulture kratkih ophodnji s klonovima stablastih vrba osnovane su na marginalnim stanitima odnosno tlima gdje je naputena poljoprivredna proizvodnja ili koja nisu
prikladna za uzgajanje vrednijih vrsta umskog drvea. U kulturama nisu poduzimane
nikakve mjere prihranjivanja niti zatite od tetoina (praksa uobiajena u intenzivnom
sustavu uzgajanja), a regulacija korovne vegetacije provedena je samo u najranijoj dobi.
Usprkos tomu, rezultati su pokazali relativno visoku produkciju biomase istraivanih
klonova. Prosjena produkcija suhe biomase istraivanih klonova u testu Darda iznosila
je kod dobi od 2/7 godina 9.3 tona po hektaru kod tree dvogodinje ophodnje. Najveu produkciju imali su klonovi B44, V093 i V052 (17.5, 13.7 odnosno 12.2 t/ha).
U klonskim testovima azma istraivanja su provedena u prvoj i drugoj dvogodinjoj
ophodnji u dobi od 2/3 i 2/5 godine, a testirani su klonovi koji taksonomski pripadaju
razliitim kombinacijama krianja kineske i bijele vrbe. Prosjena produkcija biomase
iznosila je od 10,1 do 13,8 t/ha, a perspektivni i fenotipski najstabilniji klonovi imali su
prosjenu produkciju od 12,4 do 19,8 t/ha (V 374, V 461 i V 95). Najvei potencijal
produkcije imali su povratni hibridi S. matsudana (S. matsudana S. alba) i jedan klon
bijele vrbe (S. alba). U cilju vee produktivnosti klonova trebalo bi, nakon sjee izbojaka,
uzgojnim zahvatima reducirati njihov broj na jednu do dvije po korijenu, a produkcija na
marginalnim stanitima mogla bi se i znaajno poveati primjenom intenzivnijih uzgojnih
i zatitnih mjera.
112
LITERATURA REFERENCES
Bogdan, S., 2002: Procjena genetskih parametara i produkcije biomase mekih listaa u
pokusnim kulturama kratkih ophodnji. Magistarski rad. Zagreb. 178 str.
Bogdan, S., D. Kajba & I. Katii, 2006: Produkcija biomase u klonskim testovima stablastih vrba na marginalnim stanitima u Hrvatskoj. Glas. um. pokuse, pos. izd. 5,
261-275.
Domac, J., M. Beronja, N. Dobrievi, M. iki, D. Grbea, V. Jelavi, . Juri, T. Krika, S. Mati, M. Orani, N. Pavii, S. Pliesti, D. Salopek, L. Stanii, F. Tomi,
. Tomi, V. Vui, 1998: Bioen Program koritenja biomase i otpada: Prethodni
rezultati i budue aktivnosti. Energetski institut Hrvoje Poar. Zagreb. 180 str.
Domac, J., M. Beronja, S. Fijan, B. Jelavi, V. Jelavi, N. Krajnc, D. Kajba, T. Krika,
V. Krstulovi, H. Petri, I. Raguzin, S. Risovi, L. Stanii, H. unji, 2001: Bioen
Program koritenja energije biomase i otpada. Nove spoznaje i provedba. 144 str.
Kajba, D., 1999a: Short Rotation Crops in Croatia. U: Christersson, L. & S. Ledin (ur.)
Proceeding of the rst meeting of IEA, Bioenergy Task 17. June 4-6 1998. Uppsala.
Sweden. SLU. str. 37-40.
Kajba, D., 1999b: Arborescent Willow Biomass Production in Short Rotations. U: Overend, R.P. & E. Chornet (ur.) Proc. of the fourth Biomass Conference of the Americas.
August 29 - September 2. Oakland. California. USA. str. 55-60.
Kajba, D., A. Krstini, N. Komlenovi, 1998: Proizvodnja biomase stablastih vrba u kratkim ophodnjama. umarski list 3-4: 139-145.
Kajba, D., S. Bogdan, I. Katii-Trupevi, 2004: Produkcija biomase bijele vrbe u klonskom testu Dravica (umarija Darda). umarski list 9-10: 509-515. [White willow
biomass production in a short rotation clonal test in Croatia. umarski list 9-10: 509515. Zagreb. (In Croatian with English summary).]
Komlenovi, N., A. Krstini, D. Kajba 1996a: Mogunosti proizvodnje biomase stablastih vrba u kratkim ophodnjama u Hrvatskoj. U Mayer, B. (ur.) Unapreenje proizvodnje biomase umskih ekosustava. Knjiga 1. Hrvatsko umarsko drutvo. Zagreb. Str.
9-23.
Komlenovi, N., A. Krstini, D. Kajba, 1996b: Selection of Arborescent Willow clones
suitable for biomass production in Croatia. Proceedings. Budapest. IPC/FAO Vol. I.
Str. 297-308.
Krstini, A., 1984: Selekcija klonova vrba stablaica za namjensku proizvodnju drveta.
Topola 141/142: 51-55.
Verwijst, T., 2003: Short rotation crops in the world. U: Nicholas, I. D. (ur.) IEA Bioenergy Task 30 Proceedings of the Conference: The role of short rotation crops in the
energy market. December 1-5, 2003. Mount Maunganui, Tauranga, New Zealand. Str.
1-10.
Volk , T. A., T. Verwijst, P.J. Tharakan, L.P. Abrahamson, E.H. White, 2004: Growing
fuel: a sutainability assessment of willow biomass crops. Ecol. Environ. 2 (8):411418.
Smart, L.B., T.A. Volk, J. Lin, R.F. Kopp, I.S. Phillips, K. D. Cameron, E.H. White,
L.P. Abrahamson, 2005:Genetic improvement of shrub willow (Salix spp.) crops for
bioenergy and environmental applications in the United States. Unasylva 221, Vol.
56:51-55.
113
Abstract: Biomass for energy purposes could be produced by fast growing tree species
such as willows, poplars, alder, birch, black locust and others. Such a manner of biomass
production is known as short rotation crops or short rotation intensive cultures. In
previous studies in Croatia arborescent willow clones have shown greatest potential for
biomass production in short rotations. Therefore, testing of arborescent willows continued aiming at identication of clones with greatest production potential particularly on so
called marginal sites i.e. abandoned agricultural soils and/or sites that are not suitable
for growing more valuable tree species. White willow (Salix alba) clonal test Darda was
established in 1999 and another two tests with clones originated from different crossing
combinations of Chinese and white willow was established on azma locality in 2002 and
2004. In clonal tests in two or three successive two-year rotations were studied an increase of biomass production per unit of surface was observed. Mean biomass production
af all studied clones at age 2/7 years was 9.3 t/ha. The highest biomass production was
performed by clones B44, V093 i V052 (17.5, 13.7 and 12.2 t/ha, respectively). Above
mentioned clones have shown specic adaptedness on tested conditions through survival
and sprouting ability. In two clonal tests in azma, mean biomass production of all studied clones vary from 10.1 to 13.8 t/ha at the rst and second two year rotation period and
was signicantly higher than production gained at the same age in the clonal test Darda.
Higher biomass production could be partially explained by better site conditions. The
highest biomass production (in average from 12.4 to 19.8 t/ha) as well as the best adaptedness and phenotypic stability on testing sites was shown by two clones (V 374, V
461) originated from back cross hybrid S. matsudana (S. matsudana S. alba) and by
one S. alba clone (V 95). These results indicate signicant potential of Chinese willow
for further breeding aimed at biomass production in short rotations.
Key words: Arborescent willow clones, short rotation crops, selection, marginal sites
114

Uranjek, N.1, Kralik, D.2
SVINJSKA GNOJEVKA - MOGUNOST

PROIZVODNJE BIOPLINA I KOMPOSTA
Saetak: Iako se poljoprivredna proizvodnja u Republici Hrvatskoj, zbog jo uvijek relativno niskog stupnja proizvodnje i ekstenzivnog naina obrade, ne smatra velikim izvorom
oneienja, moe se istai nekoliko vrsta pritisaka na okoli i to: oneienje zraka; gubitak
bioloke raznolikosti, oteenja ozona; zahvaanje podzemnih voda; odlaganje otpada; opasni otpad i drugo. Kada je rije o izvorima oneienja tla i vode, procjenjuje se da objektivnu opasnost predstavlja nekontrolirano iskoritavanje tekueg gnoja i otpadnih voda koji
potjeu od intenzivnog uzgoja i tova stoke. Potencijalni rizik od tetnih utjecaja stoarstva
na okoli izravno ovisi o odnosu broja ivotinja prema poljoprivrednom zemljitu, te o proizvodnim sustavima i managementu proizvodnje. Zbog toga je potrebno uspostaviti sistem
gospodarenja otpadom koji e biti uinkovit i ekonomian, te koji za cilj ima iznai ekoloko
i tehnoloki prihvatljivo rjeenje za zbrinjavanje krutih i tekuih izluevina i otpadnih voda
na svinjogojskim farmama, a u skladu s propisima EU. Koritenje istih tehnologija i
obnovljivih izvora energije, kao i smanjenje emisije tetnih plinova podrazumijeva proizvodnju bioplina i komposta od otpadnih tvari sa farmi, te njegova ponovna upotreba u procesu
proizvodnje. Na taj nain se moe uspostaviti proizvodnja na konceptu odrivog razvoja kao
najboljem nainu koji vodi gospodarskom napretku uz odranje stanja ravnotee u okoliu.
UVOD
Iako poljoprivredna proizvodnja danas nije veliki izvor oneienja, od negativnog utjecaja poljoprivrede na okoli, moe se istai nekoliko vrsta pritisaka na okoli i to: oneienje zraka; gubitak bioloke raznolikosti, oteenja ozona; oneienje podzemnih
voda; odlaganje otpada; opasni otpad i drugo.
U usporedbi s drugim zemljama, poljoprivredna proizvodnja u RH, zbog jo uvijek relativno niskog stupnja proizvodnje i ekstenzivnog naina obrade, ne smatra se velikim
izvorom oneienja.
Od ukupne emisija tvari iz poljoprivrede koje oneiuju zrak, u RH najznaajnije su
emisija amonijaka (NH3) koja ini 59,65% ukupne emisije u RH, emisija metana (CH4)
koja ini 20,94% ukupne emisije u RH i emisija duikovog oksida (N2O) koja ini 53,13% ukupne emisije u RH.
1
2
Nataa Uranjek, ito d.o.o., Osijek,

Davor Kralik, Poljoprivredni fakultet u Osijeku
116
Kada je rije o izvorima oneienja tla i vode, procjenjuje se da objektivnu opasnost

predstavlja nekontrolirano iskoritavanje tekueg gnoja i otpadnih voda koji potjeu od
intenzivnog uzgoja i tova stoke. Procjenjuje se da gnojem nastaje oko 65.000 duika (N)
i oko 33.000 tona fosfornog pentoksida (P2O5) na godinu (Nacionalna strategija zatite
okolia, 2002.g)
Potencijalni rizik od tetnih utjecaja stoarstva na okoli izravno ovise o odnosu broja
ivotinja prema poljoprivrednom zemljitu, te o proizvodnim sustavima i managementu
proizvodnje (kako biljne tako i animalne proizvodnje). U RH je optereenje po jednom
hektaru poljoprivrednog zemljita oko 0,22 uvjetnih grla, to predstavlja najniu razinu
u Europi.
Sa gledita okolia intenzivna stona proizvodnja vezana je za ivotni proces ivotinje
odnosno metabolizam hrane i izluivanje hraniva putem gnojevke. Kvaliteta i sastav gnojevke, kao i njen nain spremanja i rukovanja osnovni su faktori za odreivanje razine
emisija intenzivne stoarske proizvodnje.
Jedan od glavnih izazova intenzivne svinjogojske proizvodnje je smanjiti utjecaje proizvodnje na oneienja okolia, posvetiti se dobrobiti ivotinja te istodobno poveati
protabilnost.
Prije svega, potrebno je znati da intenzivnim uzgojem dolazi do raznih promjena u okoliu, kao to su:
Acidikacija (NH3, SO3, NOx)
Eutrokacija (N, P)
Oteenje ozonskog omotaa (CH3Br)
Poveanje efekta staklenika (CO2, CH4, N2O)
Miris i buka
Difuzno irenje tekih metala i pesticida
Emisije iz spremnika za gnojevku mogu utjecati na oneienje tla i voda ukoliko je
sustav izgnojavanja ili rukovanja gnojevkom neadekvatan. Odgovarajua oprema, kontinuiran monitoring i pravilno rukovanje prevencija je otjecanja i prolijevanja gnojevke iz
sustava za izgnojavanje.
Gnojevka moe biti kvalitetno gnojivo ukoliko se vodi rauna o poljskom vodnom kapacitetu i preporukama za gnojidbu odreene kulture, u suprotnom moe biti veliki izvor
emisija tetnih tvari. Najveu panju treba obratiti na emisije duika i fosfora, ali i drugih
elemenata kao to su olovo, nitriti, amonijak, mikroorganizmi, teki metali, antibiotici jer
mogu dugotrajno oneistiti tlo i vode.
Oneienje iz poljoprivrede, naroito oneienje duinim spojevima okarakterizirano
je kao opasnost za kvalitetu tla i voda. Da ne bi dolo do prekomjernog oneienja vode
nitratima iz poljoprivrednih izvora prihvaena je i nitratna direktiva. Koliina gnojevke
koja se smije upotrijebiti po ha poljoprivredne povrine ovisi o stanju zemljita, klimatskim prilikama, nainu koritenja zemljita i plodoredu. Najvea koliina duika porijeklom iz gnojevke koja se smije upotrijebiti po hektaru iznosi 170 kg godinje ( jedno
uvjetno grlo svinje godinje daje 85 kg N). To znai da se na jedan ha smije uzgajati najvie dva uvjetna grla, to znai izmeu 4 i 4 i pol krmae i prasad do 30 kg ili 15 mjesta
za tovljenike (ovisno o dnevnom prirastu).
Svinjska gnojevka - mogunost proizvodnje bioplina i komposta
117
Fosfor je vaan element u poljoprivredi. Vanost gnojevke kao izvor P je rasla sve dok
se nije utvrdilo da je 50% P u vodi porijeklom od gnojevke. Koncentracija od 20-30 g
P/l u rijekama moe uzrokovati eutrokaciju sa opasnou od rasta toksine plave alge
u vodi. Maksimalno dozvoljena upotreba P na poljoprivrednim povrinama je do 120 kg
P2O5 godinje.
MATERIJAL I METODE
Farma na kojoj su raena istraivanja je tehnoloki ustrojena za proizvodnju praia
za tov. U teini oko 25 kg proizvedeni praii se alju u toviline kapacitete. Kapacitet
farme je 4080 komada krmaa.
Hranidba svinja je vlana ( voda+ sirutka+ silaa brana kukuruza+super koncentrati)
kod svih kategorija svinja. Mijeanje i pripravak hrane obavlja se u tzv. kuhinjama, a
masa se zatim automatski transportira do hranilica. Primjenom hranilica za vlanu hranidbu svinja smanjuje se potronja vode za 30 % i proizvedene gnojevke za 40 %.
Osim toga, znatnije smanjenje rasipanja vode postie se uporabom automatskih nipple
pojilica namijenjenih za napajanje tovljenika. Tim pojilicama se omoguava svinjama
dovoljna koliina higijenski ispravne svjee vode. Ispravnost pojilica se svakodnevno
kontrolira, a najbolji znak neispravnosti je neuobiajena uznemirenost svinja u boksu.
Nadalje je bitna stavka proizvodnog procesa odravanje optimalnih klimatskih uvjeta u
objektima gdje se dre ivotinje. Odravanje optimalne temperature i relativne vlanosti
zraka postiemo zadovoljavajue proizvodne rezultate, ali i racionalno koritenje vode
za pie.
Gnojevka je organski materijal kojim se unosi organska tvar u tlo zajedno sa biljnim hranjivima (u manjoj mjeri nego u mineralnim gnojivima). Nastaje od krutog i tekueg dijela
ekskreta ivotinja te vode za pranje boksova.
Iz strukture i brojnog stanja stada na farmi uzimajui u obzir hranidbene norme, ziologiju svinja, nain ishrane, organizaciju rada i potronju vode dobiva se cca 100motpadnih
voda gnojevke.
Otpadne vode koje nastaju u proizvodnim objektima-gnojevka, transportiraju se sustavom cjevovoda u betonske septike jame iz kojih se elektrocrpkama prebacuje u centralni
sabirnik. Iz centralne sabirne jame gnojevka odlazi do FAN separatora gdje se odvajaja
kruti i tekui dio. Izdvojena kruta tvar (sitne estice anorganskog i organskog sastava)
sadri 75 85 % suhe tvari. Tekui dio slobodnim padom otjee u lagunu, a suhi dio se
odlae na posebnu povrinu. Lagune su smjetene u krugu farme, ukupnog kapaciteta 142
200 m. Iz laguna se u povoljnim agrotehnikim uvjetima i rokovima vrilo ispumpavanje
gnojevke putem motorne pumpe i razastirlo putem cijevi, te rasprivalo putem topova za
rasprivanje na dostupne poljoprivredne povrine.
Kod istraivanja supstrata za proizvodnju komposta analizirala su se etiri uzorka u etiri
ponavljanja. Analizirana su zikalna, kemijska i bioloka svojstva. Sadraj suhe tvari, tj.
ukupne krute tvari u uzorcima, odreen je suenjem 100g svjee tvari gnojiva u suioniku
na 75C do konstantne mase. Ukupne krute tvari i postotci vlage izraunati su iz podataka
odvaga svjee tvari i suhe tvari nakon suenja. Ukupni sadraj pepela i organske tvari
odreeni su arenjem na 550C tijekom 2 sata u pei za arenje, a koriteni su uzorci
suhe tvari nakon suenja na 75C prema metodi koju je koristio Thompson (2001.). Elek-
118
trokemijsko mjerenje pH reakcije komposta provedeno je u ltratu 10 g svjeeg uzorka

muakanoj u rotacijskoj mukalici 1 sat u 100 ml deionizirane vode (Tiquia and Tam,
2000.). Elektrini konduktivitet je izmjeren konduktometrom Tiquia and Tam, 2000.).
Ukupni ugljik odreen je razaranjem 50 g suhog uzorka mokrim postupkom (ISO,1998).
Ukupni duik odreen je destilacijom otopine 10 g usitnjenog svjeeg gnojiva (Thompson (2001.). CN odnos izraunat je pomou podataka ukupnog C i N. Kod odreivanja
koncentracije ukupnog P, K, Ca i Mg osnovna otopina uzorka komposta pripremljena je
razaranjem suhog uzorka digestijom pepela duinom i klorovodinom kiselinom. Koliina ukupnog P u osnovnoj otopini odereena je spektrofotometrijskom fosfor-molibdenskom metodom, dok je K, Ca i Mg te Fe, Mn, Zn i Cu odreena atomskom apsorpcijskom
spektometrijom.
Istraivanje izvrena izmeu dvije grupe u tri ponavljanja:
Kontrolna neseparirana gnojevka s 3,83% ST (N) svinjska gnojevka koja je uzorkovana prije separatora
Svinjska gnojevka s 6% ST (6ST) separirana svinjska gnojevka koja je dodavanjem
krutog separata kondicionirana na 6% suhe tvari
Simuliran je kontinuirani sustav anaerobne fermentacije pri mezolnim uvjetima (40C)
te u retencijskom trajanju od 40 dana. Svakodnevno je kod svih eksperimentalnih grupa i
unutar svih ponavljanja, izvrena zamjena 10% supstrata sa svjeim supstratom (Kralik,
2006.).
Sadraj suhe tvari, tj. ukupne krute tvari u uzorcima, odreen je suenjem 100g svjee
tvari gnojiva u suioniku na 75C do konstantne mase. Ukupne krute tvari i postotci vlage
izraunati su iz podataka odvaga svjee tvari i suhe tvari nakon suenja. Ukupni sadraj
pepela i organske tvari odreeni su arenjem na 550C tijekom 2 sata u pei za arenje,
a koriteni su uzorci suhe tvari nakon suenja na 75C prema metodi koju je koristio
Thompson (2001.). Proizvedeni bioplin prikupljan je kroz zasienu otopinu u potopljenim graduiranim posudama i svakodnevno je oitana koliina proizvedenog plina. Plin je
analiziran u plinskom kromatografu Varian 3900 prema modiciranoj metodi HRN ISO
6974-4:2000. Plinskom kromatograjom detektirani su udjeli (%): N, CO2, CH4 i H2S.
Statistika obrada podataka obavljena je u programu STATISTICA 7.0 (StatSoft, Inc.).
REZULTATI ISTRAIVANJA I DISKUSIJA

Razni su naini zbrinjavanja gnojevke. Danas se osim razastiranja gnojevke po zemlji
koriste i drugi naini da bi se:
Iskoristila gnojevka za energent (bioplin)
- organske sastojke pretvoriti u metan anaerobnom biolokom digestijom gnojevke.
Metan se koristi kao gorivo na farmi ili pretvoriti u elektrinu energiju.
Smanjili nepoeljni mirisi prilikom skladitenja ili razastiranja po tlu
- neugodni mirisi se mogu smanjiti za vrijeme ili poslije skladitenja,aerobnim ili
anaerobnim tretmanom ili aditivima.
Smanjila razina duika u gnojevci kao prevencija u smanjenju oneienja tla i voda
- oksidacijom duinih spojeva u plin
- denitrikacijom, kada bakterije pretvaraju organski i amonijani oblik duika u
nitrate i nitrite te nadalje u plin
119
kemijska oksidacija: tretiranje gnojevke kemijskim oksidantima, poveanjem

temperature i pritiska takoer rezultira pojaanom oksidacijom duinih spojeva
Omoguilo lako i sigurno premjetanje na udaljena podruja i koritenje u drugim
procesima ili za trite
Kompostiranje krutog dijela gnojevke je oblik aerobnog tretmana koji bi nastao prirodnim
putem na hrpama na kojima se odlae. Velika poroznost (30-50%) pogoduje uspjenom
prirodnom aeriranju. Temperatura u kompostnoj masi dosegne temperaturu od 50-700C
koja unitava patogene mikroorganizme. Upotreba ovisi o sastavu kompostne mase. Najbolja kvaliteta komposta postie se ako se gnojevci dodaje usitnjena slama u odreenom
omjeru, kontrolira temperatura i vri aeriranje strojevima za mijeanje kompostnih hrpa.
Na taj nain se smanjuje koliina mase koja se rasprostire po zemlji te se smanjuju neugodni mirisi. Za jednostavnije rukovanje moe se i peletirati.
Na temelju rezultata analiziranih zikalnih, kemijskih i biolokih svojstava kompostiranog separata svinjske gnojevke moe se zakljuiti da je kompostirani separat svinjske
gnojevke nakon 6 mjeseci zrel i stabilan, pogodan za uporabu kao organsko gnojivo, kao
kondicioner i kao komponenta za proizvodnju supstrata.
Slabokiseli pH kompostiranog separata blizak neutralnoj reakciji pokazatelj je stabilnosti.
Elektrini konduktivitet nije previsok da bi mogao prouzroiti totoksinost, ali nije ni
prenizak da bi ukazao na malu pristupanost hranjiva. Koliina ukupnog duika trostruko
ili etverostruko je vea nego u komercijalnom supstratu, a vrlo uzak CN odnos ukazuje
da je analizirani kompostirani separat stabilan.
Koncentracije ukupnog K, Ca i Mg znaajno su vee nego u komercijalnom supstratu,
to znai da je fertilizacijski potencijal analiziranog komposta vei od supstrata. Koncentracije biljkama neophodnih tekih metala Fe, Mn, Zn i Cu su znaajno vee nego u
komercijalnom supstratu i poveavaju fertilizacijsku vrijednost komposta.
Intenzitet disanja kompostiranog separata je vrlo nizak te se moe zakljuiti da je vrlo
stabilan.
to se tie protabilnosti projekta, postrojenje se samo isplati u roku od tri godine.
Tablica 1. Trokovi i ostvariva dobit pri kompostiranju svinjskog gnoja
Ukupna investicija
Neto uteda / zarada
Period povrata sredstava
Pay-off
Neto sadanja vrijednost
Kvocijent neto sadanje vrijednosti
Interna stopa povrata
UVJETI:
200.000
69.081
2,9
3,1
377.000
1,89
32
Ekonomski vijek
Interna stopa povrata
EUR
EUR / year
godine
godina
EUR
%
= 10 godina
= 3,4 %
Bioplin nastaje anaerobnom razgradnjom organske tvari u digestoru pod utjecajem metanskih bakterija. Koliina i sastav razvijenog bioplina ovisi o samim bakterijama tj. o
brzini njihovog razvijanja u organskom supstratu. Za dobro razvijanje bakterija moraju se
120
osigurati anaerobni uvjeti, odreene koliine vode, topline, ugljika i duika te mineralnih
elemenata.
Prema podacima koji su prikupljeni tijekom istraivanja, i to na bazi dviju grupa N i 6ST,
moemo pretpostaviti proizvodnju bioplina na farmi.(Tablica 2.) Veliina bioreaktora
ovisi o koncentraciji ST, jer poveanjem ST smanjuje se ukupna dnevna koliina svjee
gnojevke. Veliina bioreaktora je 10 puta vea od ukupne dnevne koliine gnojevke na
farmi, a dnevna koliina gnojevke je priblino 100m3.
A - neseparirana gnojevka s 3,83% ST - veliina bioreaktora 1.000m3
B - kondicionirana gnojevka s 6% ST - veliina bioreaktora 600m3
Tablica 2. Predviena proizvodnja bioplina na bazi istraivanja
Opcija
Veliina bioreaktora
A - neseparirana gnojevka s
3,83% ST
B - kondicionirana gnojevka s
6% ST
Dnevna proizvodnja
bioplina
1000m3
525m3
600m3
361,5m3
Bioreaktor B 40% je manji nego Bioreaktor A. Proizvodnja bioplina u Bioreaktoru B

manja je za 32% od proizvodnje plina u Bioreaktoru A. Za vei bioreaktor potrebno je
osigurati vie toplinske energije.
Prema literaturnim podacima na bazi 4080 krmaa godinje (1346 uvjetnih grla) i 33000
prasadi (660 uvjetnih grla) oekivana dnevna proizvodnja bioplina prikazana je u Tablici
3.
Tablici 3. Procjena dnevne proizvodnje bioplina prema literaturnim podacima (ulabi, 1986.)
Kategorija
ivotinja
Broj ivotinja
Broj UG
Koliina bioplina pri razliitim

koncentracijama ST
6%
3,83%
1.750
1120
krmaa
4080
1346
m3/dan
prasad
33000
660
858
549
m3/dan
Ukupno:
37080
2006
2608
1669
m3/dan
Usporedbom rezultata prikazani u Tablici 2. i 3. vidljiva su velika odstupanja u potencijalnoj dnevnoj proizvodnji bioplina.
Koliina mogue ostvarive proizvodnje elektrine energije prikazana je u Tablici 4. i to
prema opciji s stvarne gnojevke s 3,83% ST, kondicionirane iste gnojevke na 6% ST dodavanjem krute separirane komponente i preraunom proizvodnje bioplina iz literaturnih
podataka za svinjsku gnojevku s istim postotkom ST.
121

Tablica 4. Proizvodnja elektrine i toplinske energije iz bioplina i ostvariva dobit
Vrsta supstrata
A - neseparirana
gnojevka s 3,83%
ST
B - kondicionirana
gnojevka sa 6% ST
Literaturni podaci
za gnojevku s
3,83% ST
Literaturni podaci
za gnojevku sa
6% ST
koliina
bioplina
m3
el.energija
(kWh/d)
toplinska Dobit od
energija el. energije
(kWh/d) (kW*1,20)
Dobit od Ukupna
toplinske dnevna
energije
dobit
(kW*0,40)
(kn)
499,0
1633,0
525
945
1890
1134
361,5
650,7
1301,4
780,84
343,6
1124,4
1669
3004,2
6008,4
3605,04
1586,2
5191,3
2608
4694,4
9388,8
5633,28
2478,6
8111,9
Proizvodnja bioplina na farmama s istraivanim supstratom zadovoljila bi sadanje

potronje zemnog plina. Razlog niske koliine bioplina iz supstrata povezan je s nekoliko
imbenika od kojih izdvajamo:
Niska koncentracija suhe tvari uslijed utjecaja vremenskih prilika, tehnolokih postupaka pri ienju objekata, te dugo zadravanje gnojevke u kanalima za izgnojavanje.
Toksini elementi kao to su dezinfekcijska sredstva i antibiotici
Prvi navedeni razlog mogue je poboljati:
Kondicioniranjem gnojevke na 6% ST to se u istraivanju pokazalo opravdanim, te je
ostvarena najvea proizvodnja bioplina od 12,05 l s koncentracijom metana 65,73%.
Poboljanje gnojevke pomou otpadnog jestivog ulja ili animalnih masnoa(mogunost koritenja klaonikog otpada) povealo je proizvodnju bioplina za 10,5 puta i
ostvarilo u svim eksperimentalnim grupama koncentraciju metana iznad 70%
Odvojiti oborinske vode od kanala za izgnojavanje
Skratiti vremenski period zadravanja vode u kanalima, odnosno osigurati svakodnevno pranjenje kanala
Smanjiti koliinu vode pri pranju objekta, za prvo ispiranje objekta koristiti separirani
dio tekueg dijela gnojevke, a zavrno ispirati kanale istom vodom
Drugi navedeni razlog:
Mogue je ublaiti koritenjem dezinfekcijskih sredstava koji nemaju negativan utjecaj na proces metanogeneze
122
ZAKLJUAK
Prema napravljenim istraivanjima gnojevke na ispitivanoj farmi pogodna je za proizvodnju komposta, dok bi za proizvodnju bioplina bila pogodna ukoliko bi se promijenio
sustav izgnojavanja. Promjenom naina izgnojavanja smanjila bi se potronja svjee vode
i emisija tetnih plinova u prostorijama gdje se dre ivotinje, te bi se smanjilo i optereenje laguna otpadnim vodama.
Kvaliteta gnoja na istraivanoj farmi ima malu energetsku vrijednost i zadovoljila bi
sadanje potronje zemnog plina. Poboljanje gnojevke pomou otpadnog jestivog ulja
ili animalnih masnoa(mogunost koritenja klaonikog otpada) povealo je proizvodnju
bioplina za 10,5 puta i ostvarilo u svim eksperimentalnim grupama koncentraciju metana
iznad 70%. Takoer se energetski potencijal gnojevke moe poboljati dodavanjem kukuruzne silae.
U procesu proizvodnje bioplina kompletno proizvedena koliina bioplina bi se pretvarala
u elektrinu i toplinsku energiju koju bi utroili u vlastitim proizvodnim pogonima.
Otpad intenzivne svinjogojske proizvodnje uzrok je oneienja voda i isputanja metana
u atmosferu (20 puta vie od ugljikovog dioksida).
Nakon proizvodnje bioplina masa bi se usmjerila na separatore te bi se tekui dio proiavao biolterima, a kruti dio bi se kompostirao u aerobnim uvjetima. Cilj je dobiti
visokovrijedan humus te ga ponuditi na tritu.
Kompost e se plasirati na trite u rinfuzi i malim pakovanjima te plasirati kroz velike
robne centre. Kompost je mnogostrano primjenjiv proizvod i moe se koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji, vrtlarstvu, vinogradarstvu.
Koliina separirane mase godinje iznosi 900 000 kg od ega planiramo dobiti oko 600
000 kg komposta.
Sistem za zbrinjavanje i recikliranje otpada sa svinjogojske farme potpuno e zbrinuti
otpad i pretvoriti ga u elektrinu energiju, toplinsku energiju, organsko gnojivo i proienu vodu.
Smanjiti BPK najmanje za 70%
Ukloniti neugodne mirise
Poboljati vrijednost gnojevke
Poboljati nain skladitenja, rukovanja i obrade otpada
Proizvesti energiju
Poboljati radne i ivotne uvjete, uklanjajui povoljne uvjete za ivot tetoina, muha
i komaraca.
Poveati uvjete za dugoroni razvoj farme
Uspostaviti zbrinjavanje otpada na taj nain da se svi nusproizvodi i otpad svedu na
minimum ili recikliraju
Za vrijeme procesa anaerobne digestije unititi patogene mz i stabilizirati sve organske tvari, ukljuujui vlaknaste tvari.
123
LITERATURA
ulabi, M. (1986): Biogas, dobijanje, korienje i gradnja ureaja, Tehnika knjiga Beograd.
Kralik, Davor; Tolui, Zdravko; Kralik, Igor; Majkovan, Ivana. (2006): Zootehniki i ekonomski aspekti proizvodnje bioplina iz svinjske gnojevke. Krmiva. 48, 3; 107-112.
Thompson, W.H. (2001): Test Methods for the Examination of Composting and Compost. The United States Composting Council Research and Education Foundation.
The United States Department of Agriculture.
Benevi, K. (1993): Biokont. Osnove biolokog poljodjelstva. Poslovna zajednica za
stoarstvo. Zagreb
Vukadinovi, V. i Lonari, Z. (1998):Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet u Osijeku,
Osijek.
124

Erlbeck, R.*
ZNAAJ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U

OBLIKU ENERGETSKE MJEAVINE
- PUT BAVARSKE
Potronja energije u Saveznoj Republici Njemakoj
Potronja primarne energije u Saveznoj Republici Njemakoj jednaka je energiji dobivenoj iz 500 milijuna tona kamenog ugljena. Prema tome, ukupna koliina dobivene energije odgovara jednom vlaku sa 6,1 milijuna vagona kamenog ugljena ili 755 milijuna m
drva.
Kao umar rado obraunavam u vrijednosti koliine drva. Zaliha drva u naim umama
u Bavarskoj iznosi oko 1 milijardu m. Za opskrbu Savezne Republike Njemake morali bismo godinje posjei 75,5% drvea. Ako bismo eljeli nadoknaditi tu koliinu, za
opskrbu energijom dobivenom samo od drva i samo za tu namjenu trebalo bi nam 75,5
milijuna hektara ume. No, mi u Njemakoj imamo samo 10 milijuna hektara.
Izvori energije u Saveznoj Republici Njemakoj

Naa potronja primarne energije obuhvaa sljedee energente: nafta 36,4%, zemni plin
22,4%, kameni ugljen 13,4%, smei ugljen 11,4%, nuklearna energija 12,6%, vjetar/voda
1,1% i ostalo 2,7%.
Podruja potronje u Saveznoj Republici Njemakoj: industrija 26%, promet 27,9%,
domainstva 30%, ostalo 16,1%.
Podruja potronje u domainstvima: grijanje prostorija 76%, topla voda 11%, kuhanje 3%, svjetlo 2%. Potrebni su nam pristupani, u svako vrijeme raspoloivi izvori energije koji nam omoguuju mobilnost, grijanje prostorija, rad i razvoj industrije. Jednom
rijeju - ivot!
* Reinhold Erlbeck
126
Erlbeck, R.
Potrebe uvoza energenata u Njemakoj

Stope uvoza za pojedine izvore energije: nafta 97% (to je 35,3% nae potronje energije), zemni plin 82% (18,3%), kameni ugljen 60% (8%), smei ugljen 60% (6,8) nuklearna energija 100 (12,6%), hidroenergija i energija vjetra: vlastita opskrba, ostalo: vlastita
opskrba.
Mi smo dakle sa ukupno 81% potronje energije ovisni o uvozu, i to iskljuivo fosilnih energenata.
Alternativni izvori energije

1. Sunce
ista raunica pokazuje da je Suneva (solarna) energija dovoljna za opskrbu cjelokupnog stanovnitva Zemlje energijom. Ona je 7000 puta vea od ovjekove potronje.
Povrina fotonaponskih elija od 700x700 km bila bi dovoljna za podmirivanje cjelokupne potrebe ovjeanstva za energijom, i to uz sadanji nizak stupanj uinkovitosti
elija!
Budui da Njemaka ne iskoritava niti 4% energije u svijetu, nama bi fotoelija dimenzija 67x67 km bila dovoljna.
2. Vjetar
2% Suneve energije pretvara se u energiju strujanja odnosno u vjetar. Od toga je otprilike samo 3% iskoristivo.
irom svijeta iskoristivost energije vjetra iznosi 0,9x1015 kWh.
Usporedba s trenutanom potrebom za izvorima energije u svijetu pokazuje da je ona
deseterostruko vea od njene trenutane potronje.
3. Biomasa
Priroda nam irom svijeta godinje daje oko 170 milijardi tona biljne biomase. Samo se
34% od toga za sada gospodarski iskoritava.
Iskoritavanje biomase kao izvora energije u godinu dana ekvivalentno je milijardi dobivene energije iz kamenog ugljena, dakle 1% godinjeg prirasta, to je pak 10% trenutne svjetske potronje.
Biljka bioreaktor
Uistinu je nevjerojatno to bioreaktor biljnih stanica proizvodi: iz tvari CO2 i H2O, koje
ne sadre energiju, pod utjecajem svjetlosti proizvode ugljikohidrate bogate energijom.
Fotosinteza je temeljni proces u prirodi, ona je zasluna za stvaranje cjelokupne organske
tvari (biomase).
Pri iskoritavanju biomase ovaj se proces okree u suprotnom smjeru.
Tvrtka Shell i Svjetska konferencija o izvorima energije zapravo polaze od toga da
Znaaj obnovljivih izvora energije u obliku energetske mjeavine - Put Bavarske
127
e do 2050. godine regenerativni energenti (dakle obnovljivi izvori energije) pokrivati

ukupno od 25 do 75% svjetske potronje izvora energije.
Biomasa, Suneva energija i energija vjetra mogle bi pokriti svaka za sebe svjetsku
potrebu za izvorima energije. Pritom nisu posebno uzete u obzir ni tehnika ni gospodarska mobilnost.
Gledamo li te brojke optimistino, dolazimo do rezultata da vjerojatno nema problema
u vezi sa zatitom okolia, ak nikakvih problema to se tie energetskih zaliha i time
uzrokovanih sukoba! Ali, na je problem pretvorba, iskoritavanje izvora energije. Dakle,
nema problema u vezi s energetskim izvorima, to je naprotiv problem ljudskog duha i
ovjekove kreativnosti!
Politike prednosti energetske politike u Bavarskoj

Naa politika opskrbe energentima ima vie politikih prednosti:
1. Crveno-zelena koalicija u svoje je vrijeme postepeno poela odustajati od nuklearne
energije. Velika je koalicija preuzela iste smjernice. 12,6% svoje energije, dodue
energije bez CO2, moramo dakle zamijeniti nekim drugim izvorom.
2. EU je 2001. godine zakljuila da u EU 21% potroene struje treba proizlaziti iz obnovljivih energetskih izvora. Savezna Republika Njemaka planira da e taj udio 2020.
biti 20%.
3. Takoer je donijela odluku da 2010. godine 12% primarne energije treba biti proizvedeno iz obnovljivih izvora energije.
4. U Saveznoj Republici Njemakoj do 2010. godine trebalo bi se 5,75% do sada koritenoga pogonskoga goriva dobivati iz obnovljivih sirovina. Na temelju Protokola iz
Kyota moramo smanjiti isputanje ugljinog dioksida (CO2).
Da ne bi bilo zabune, ovi su ciljevi zacrtani jer je dolo do spoznaje o ogranienosti fosilnih energenata budui da koritenjem fosilnih goriva nastaju problemi u zatiti okolia i
budui da smo na taj nain ovisni o uvozu, a pritom se izlaemo i riziku.
Rije je o istodobno komplementarnim i proturjenim ciljevima. U jednom sluaju ostvarivanje jednog cilja podupire drugi. U drugom sluaju ostvarivanje jednog cilja ugroava
drugi. Time obnovljivi izvori energije, a tako i bioloki izvori energije, postiu neizbjeno
nov status.
Obnovljive sirovine u europskoj energetskoj politici

Smjernice za primjenu biolokih pogonskih goriva i drugih obnovljivih pogonskih
goriva u prometnom sektoru
U Zelenoj knjizi Europske komisije Europska strategija o sigurnosti opskrbe energijom
utvren je sljedei cilj: do 2020. g. postii dvadesetpostotnu zamjenu konvencionalnih
pogonskih goriva alternativnim gorivima u podruju cestovnog prometa. Vana pretpostavka je da bioetanol i biodizel, koji se koriste za vozila u istom obliku ili kao mjeavina, udovoljavaju standardima kvalitete.
128
Erlbeck, R.
Akcijski plan za biomasu

Budui da EU trenutano pokriva 4% svojih potreba za energetskim izvorima iz biomase, Europska unija takoer smatra da koritenje energije dobivene iz biomase do 2010.
godine moe narasti sa trenutnih 69 na 185 milijuna tona. To se moe ostvariti uspostavljanjem potpunog sklada s dobrom poljoprivrednom praksom, zatitom sjee i bez
negativnog utjecaja na domau proizvodnju hrane. Ulaskom Rumunjske i Bugarske u EU
stvorio se ak jo vei potencijal.
Prednosti biomase
Porastom udjela biomase povezane su sljedee prednosti:
1. Diverzikacija opskrbe energijom u Europi
2. Poveavanje udjela obnovljivih energenata za 5%
3. Smanjivanje ovisnosti o uvozu energetskih izvora sa 48 na 42%
4. Smanjivanje staklenikih plinova za 209 milijuna tona CO2 godinje
5. Neposredno otvaranje do 300.000 novih radnih mjesta, uglavnom u poljoprivrednom
sektoru
6. Stvaranje potencijalnog pritiska za sniavanjem cijene nafte zbog manje potranje
7. Jaanje regionalnoga gospodarstvenog potencijala
Primjerice, u Bavarskoj se po stanovniku godinje troi 491 litra loivog ulja, a tu je jo
i koliina toplinske energije koja je pokrivena koritenjem plina. Ovaj cjelokupni iznos
odgovara koliini energije koja je sadrana u 935 litara loivog ulja. Ako uzmemo u obzir
da na litru loivog ulja vie od 35 europskih centi odlazi u inozemstvo i ako pretpostavimo slino otjecanje novca za zemni plin koji se koristi u svrhu grijanja prostorija, iz toga
proizlazi da u Bavarskoj godinje 350 eura po stanovniku odlazi u inozemstvo. Dakle, sa
12 milijuna stanovnika rije je o 4,2 milijarde eura.
Prioriteti EU
Toplinska i elektrina energija dobivena iz biomase bit e prioritet Europske unije budui
da su pri njenom koritenju trokovi nii te je pogodna za smanjivanje staklenikih plinova. Ipak, iskoritavanje biomase iri se najsporije.
Smjernica za obnovljive energente za proizvodnju elektrine energije odreuje okvire za
iskoritavanje biomase za proizvodnju struje.
Smjernica za iskoritavanje biogoriva odreuje da trini udio biogoriva mora narasti sa
2% u 2005. godini na 5,75% u 2010. godini.
Na temelju reformi GAP-a 2003. godine prihod poljoprivrednika nije vie povezan s proizvodnjom. Oni stoga mogu nesmetano reagirati na sve veu potranju za energetskim
biljkama. Uz to je uveden poseban zahtjev - zahtjev za uzgojem energetskih biljaka. Osim
toga, biljke koje se ne uzgajaju za proizvodnju namirnica mogu se uzgajati na povrinama
na kojima nije bilo uzgoja.
Europska komisija takoer priprema i akcijski plan za umarstvo.
U odluci Europskog parlamenta u vezi s udjelom obnovljivih energenata od rujna 2005.
biomasa je denirana kao uspavani div meu obnovljivim energentima.
129
Obnovljive sirovine iz umarstva i poljoprivrede

Obnovljive sirovine (biomasa), dakle organske tvari biljnog ili ivotinjskog podrijetla
koje se iskoritavaju kao energenti ili industrijske sirovine:
- pridonose utedi fosilnih izvora energije
- iroko su dostupne
- lako se mogu ukloniti
- smanjuju ovisnost o uvozu
- proizvode se unutar zemlje
- jaaju regionalni gospodarski razvoj
- neutralne su u odnosu na klimatske promjene
- time pridonose izbjegavanju nastanka sukoba
Politiari koji se zauzimaju za zatitu okolia prije svega u tome vide mogunost suzbijanja klimatskih promjena. Nekadanji ef CIA-e Woolsey u bioenergentima vidi sredstvo
za borbu protiv terorizma jer ona mogu smanjiti prisutnost vojske te priljev novca u zemlje bogate naftom. Gospodarski politiari u tome prije svega vide smanjivanje suparnitva izmeu Europe, SAD-a, Kine i Indije oko stvaranja energetskih zaliha.
Zemlja se posljednjih 100 godina zagrijala 0,6 Celzijevih stupnjeva. Koliina najvanijega staklenikog plina, ugljinog dioksida, od poetka industrijalizacije raste 30%, prije
svega izgaranjem ugljika, nafte i plina. Energetska ostavtina koja proizlazi iz Zemljine
povijesti stare 500.000 godina svake se godine nepovratno pretvara u ugljini dioksid,
vodenu paru i otpadnu toplinu.
Osim klopke povezane uz iskoritavanje izvora energije nalazimo se i u klopci u pogledu klime. Pritom smo ipak svi u poetku bili sretni to su desetljeima pustoene ume
rastereene upotrebom fosilnih izvora energije. Tada jo nitko nije razmiljao ni o teti
nanesenoj umama ni o klimatskim promjenama.
Razliite tehnologije i nefosilni izvori energije imaju znaajnu ulogu u zatiti klime.
Biomasa - juer, danas i sutra

Ve danas biomasa sa vie od 2% daje svoj doprinos u dobivanju primarne energije u
Njemakoj. Za Bavarsku taj udio ak iznosi 4,4%, s tendencijom rasta.
Iskoritavanjem biomase u Saveznoj pokrajini Bavarskoj godinje se na energetskim
izvorima i sirovinama, od ega vie od dvije treine drveta, utedi ukupno 2,1 milijardi
litara loivog ulja i oko 6 milijuna tona ugljinog dioksida.
Bavarska te bioenergente dobiva na razliite naine: uz pomo 260 subvencioniranih termoelektrana za biomasu, 250 postrojenja za proiavanje otpadnih voda te deponijskih
postrojenja, uz pomo 1300 poljoprivrednih postrojenja za bioplin, sve zajedno s elektrinim kapacitetom od 230 megavata. Tu se jo sa 1,76 milijuna ubrajaju i drvene pei i
kamini. U Bavarskoj se godinje proizvede 155.000 tona biodizela, a 310.000 biodizela
se prodaje. Ove brojke potvruju agrarnu i umarsku politiku koja ide u korist zatite
okolia, stanovnika i poljoprivrede te koja Bavarskoj na tom podruju dodjeljuje ulogu
predvodnika.
130
Erlbeck, R.
Od 1999. do kraja 2005. godine bavarska je dravna vlada u te programe uloila ukupno
216 milijuna eura, od ega 176 milijuna eura pokrajinskih sredstava.
Iskoritavanje poljoprivrednih biljaka za dobivanje energije nije novost. 1914. godine
za proizvodnju stone hrane za domae ivotinje koje su sluile za rad u polju koristilo se
36% oranica, koje su u ono vrijeme bile nune za mobilnost.
Ulrich Schmack na elu uprave uspjene tvrtke Biogas AG u Bavarskoj rauna s tim
da e Bavarska 2025. godine pokriti 3035% potronje elektrine energije koritenjem
obnovljivih energenata. No, to je mogue samo ako koristimo mjeavinu energije vjetra,
bioplina i fotonapona. Iskoritavanje ovakvih izvora energije egzistencijalno je pitanje
za Bavarsku te za njemako odnosno europsko gospodarstvo.
Povrina i obnovljive sirovine

Za sadnju obnovljivih sirovina potrebna je povrina, koja je na naem planetu ograniena.
Razliite drave nemaju na raspolaganju jednako veliku povrinu. Dobar je pokazatelj veliina obradive povrine po glavi stanovnika, pri emu u obzir treba uzeti i kvalitetu tla.
Pregled statistike pojedinih zemalja
Zemlja
Njemaka
Rusija
Indija
Kina
Brazil
Argentina
Hrvatska
SAD
Meksiko
Mongolija
Australija
Poljoprivredno obradive povrine

ha/stanovnik
ume
ha/stanovnik
0,2
1,5
0,2
0,4
1,5
4,7
0,2
1,4
1,1
50,4
22,9
0,1
5,8
0,1
0,1
3,2
0,9
0,4
0,8
0,6
4,1
8,3
Ovi podaci upuuju na potencijale, ali i na ogranienja tih zemalja.

Jo jednom valja naglasiti da je na Zemlji sve razliito rasporeeno: zalihe nafte i plina,
uran, Suneva svjetlost, vjetrovitost kao i obradive povrine.
Politika mora podupirati lokalne potencijale kako bi postavila temelje za stabilne gospodarske odnose.
Konkurentski naini upotrebe

Konkurencija postoji ve i izmeu poljoprivrede i umarstva, a u gusto naseljenim podrujima postoji potranja i za povrinama ostalih podruja, kao to su nacionalni parkovi i vodene povrine, ali i rekreativni sadraji. Na posljetku, o povrini ovisi i izgled krajolika.
131
ume
Potronja drva u Njemakoj je trenutano 1,2 m po stanovniku. Ta je koliina podijeljena
u sljedee grupe:
A. Papir i karton:
249 kg po osobi 47%
B. Crnogorica:
223 kg po osobi 30%
C. Furnir:
125 kg po osobi 20%
D. Bjelogorica:
14 kg po osobi 3%.
Ukupna potronja drva trenutano iznosi 97 milijuna m.
U Njemakoj godinje naraste oko 100,00.000 m drva, no od toga se koriste samo dvije
treine, to znai da Njemaka nema potrebe za uvozom. Uz koliinu od 3,4 milijarde m
drva Njemaka raspolae veim zalihama od Finske ili vedske.
Visoka cijena nafte te njen neprestan rast u itavoj su Europi doveli do poveanja potranje za energijom drveta (u irem smislu). 2004. godine u Europskoj je uniji u tu svrhu
potroeno 5,6% vie drva nego 2003. Udio u potronji drva za dobivanje toplinske energije porastao je sa 2,5 na 55,4 milijuna tona. Prosjean porast iznosi 20,7% u Njemakoj,
12,5% u ekoj, 13,8% u Velikoj Britaniji i 28,2% u Nizozemskoj. Prema konkretnim
podacima zemlje poput Francuske, vedske, Finske, Njemake, panjolske, Poljske i Austrije u samom su vrhu budui da su ulaganja u tim zemljama prisutna ve dulje vrijeme.
Udio energije drva u ukupnoj potronji primarne energije u Njemakoj 2004. je bio 3,2%, pri
emu je udio drva u proizvodnji elektrine energije u usporedbi sa 2003. porastao 23,5%.
Cilj je Europske unije do 2010. za proizvodnju energije troiti 100 milijuna tona drveta
godinje.
U meuvremenu se industrija celuloze ali na nepravednu konkurenciju zbog jednostranog promicanja manjih postrojenja koja koriste biomasu te zbog, s njihovog stajalita,
nepravedne naknade za energiju koju proizvode.
Osim toga, u energetskom se sektoru koristi sve vei asortiman goriva koja su zamijenila
drvo.
Dolo je i do nove procjene vrijednosti nusproizvoda sjee stabala. Porasla je potranja
za sirovim drvetom. Mogunostima ulaganja diktiraju cijene na tritu. U Austriji je, primjerice, cijena drveta u meuvremenu porasla od 30 do 40%.
Zbog velikih zaliha drveta njemaki Fond za prodaju drveta eli do 2014. poveati potronju na 1,3 m po osobi.
U Indiji je, primjerice, potranja za drvetom sedmerostruko vea od koliine koja godinje naraste, a Kina godinje koristi 100 milijuna m drva vie no to uzgoji.
Poljoprivreda
Poljoprivredno obradive povrine potrebne su nam za proizvodnju hrane i sirovina, pri
emu i ta dva podruja meusobno konkuriraju. Oduvijek postoji nadmetanje poljoprivrede i umarstva. U novije se vrijeme promiu ak i plantae drveta kao alternativa
poljoprivredno obradivim povrinama.
Daljnji konkurenti u koritenju povrina su nacionalni parkovi, vodene povrine te oblikovanje krajolika.
132
Erlbeck, R.
Prema procjenama Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, 6,5 milijardi stanovnika Zemlje raspolae sa oko 5.000,000.000 hektara oranica i panjaka. Za
prehranjivanje ljudi koji ive zapadnjakim nainom ivota mesnoj je industriji potrebno
oko 10 hektara za proizvodnju mesa za 25 osoba, a za vegetarijance je potreban samo
jedan hektar.
ak kad na Zapadu i ne bi bilo vegetarijanaca i dalje bi preostale jo 2,4 milijarde hektara
oranica i panjaka za proizvodnju sirovina.
Prema studiji jednoga hamburkog agronoma, potronja nafte mogla bi u itavom svijetu
biti nadomjetena sa oko 3,8 milijardi tona biomase godinje.
Do slinog je zakljuka doao i McKinsey. Ograniavajui su imbenik graditelji postrojenja. Primjerice, vedska uz pomo obnovljivih sirovina, prije svega uz pomo etanola,
do 2020. godine eli prekinuti svoju ovisnost o uvozu nafte. Kod nas u Bavarskoj okruzi
Frstenfeldbrck, Bad-Tlz, Ebersberg, Starnberg i Mnchen ele nakon 2036. godine
koristiti jo samo obnovljive izvore energije.
ak i SAD od 2006. ulae vie u obnovljive sirovine. Predsjednik Bush je izjavio: elimo da ljudi koriste gorivo koje raste u Americi. 20% oranica u SAD-u, ponajprije onih
na kojima se uzgaja kukuruz, koristit e se 2007. godine za proizvodnju etanola.
Trina cijena kukuruza u svijetu je 2006. godine porasla 80%. Zbog toga su 2006. u
Meksiku odrane masovne demonstracije budui da se cijena namirnica za nacionalno
jelo tortilju udvostruila. No, uzrok je zapravo u tome to Meksiko previe ovisi o uvozu
iz SAD-a.
Od 2005. godine i u Njemakoj se cijena poljoprivrednih sirovina znaajno promijenila.
Jeam je poskupio 50%. Porasle su i cijene penice te cijena i povrina oranica rai (za
proizvodnju alkohola). Razlog je tome, meu ostalim, i poveanje potranje za bioenergijom.
I u prehrambenoj je industriji dolo do ozbiljne zabrinutosti i predvianja: industrija margarina zabrinuta je zbog svoje sirovine, uljane repice, industrija slatkia zbog eera te
zbog konkurentne industrije alkohola, a mlijena industrija zbog koliine panjaka koji se
sve vie koriste za uzgoj biosirovina.
Kod nas u Bavarskoj najavljeno je poskupljenje piva uz objanjenje da je poskupio jeam.
(No, kada je cijena jema pala, cijena se piva nije smanjila!)
Porast cijena biolokih sirovina za proizvodnju energije, na primjer palminog ulja, u siromanim je zemljama uzrokovao porast proizvodnje biljnog ulja za izvoz, zbog ega su
posjeene ume ili su podruja nacionalnih parkova pretvorena u plantae.
Mnogi strahuju da bi zbog toga u budunosti jedan dio ovjeanstva mogao gladovati
kako bi drugi dio mogao ostati mobilan.
Do sada nismo mogli ni zamisliti da bi nam moglo ponestati mjesta za oranice. Kod nas
se jo uvijek isplauju premije za prestanak proizvodnje na oranicama. Danas kukuruz za
proizvodnju energije postie bolju cijenu i od mnogih prehrambenih proizvoda.
Njemako mjerodavno tijelo za obnovljive sirovine predvia da e se u Njemakoj 2020.
godine oko 3,5 milijuna hektara, to je gotovo treina njemakih oranica, koristiti za sadnju biljaka za proizvodnju energije. Upravo je tolika povrina nekada bila potrebna za
proizvodnju stone hrane!
Institut za energetiku iz Leipziga doao je do zakljuka da u Europskoj uniji 2020. godine
50 milijuna hektara vie nee biti potrebno za proizvodnju hrane, to predstavlja potencijal koji e tada biti na raspolaganju za proizvodnju energije ili obnovljivih sirovina.
133
Pritom jo uvijek ne postoji sukob s prehrambenom industrijom. Ve se sada spominje

izraz biomobilnost.
Sigurno je i to da e se izgled krajolika promijeniti, budui da kukuruz za proizvodnju
energije raste i do visine od 3,5 m, a smanjit e se i povrine za ispau stoke.
Prema rijeima poljoprivrednika Volkera Albrechta (objavljenim u asopisu Spiegel 17.
veljae 2007.): Postoje glupi ljudi, postoje jako glupi ljudi, a jo uvijek postoje ak i oni
koji uzgajaju stoku.
Pametni naini
Biljke za proizvodnju energije trenutano u Njemakoj zauzimaju 1,6 milijuna hektara, to
je 10% poljoprivredno obradivih povrina. Jo 1914. na 36% obradivih povrina uzgajala
se hrana za konje i volove. Snagu njihovih miia zamijenili su traktori odnosno nafta.
No, tehnike koje se danas primjenjuju za proizvodnju biljnoga goriva nisu dovoljno uinkovite.
U Brazilu se od hektara eerne trske dobije oko 6000 litara etanola, dok se u SAD-u od
hektara itarica ili kukuruza u nekim podrujima dobije samo 1000 litara etanola, to su
samo bruto vrijednosti.
Za obradu polja potrebno je oko 150 litara dizelskoga goriva za strojeve i prijevoz. Uz
to je potrebno jo otprilike isto toliko energije i za gnojivo. Tih 300 litara goriva morate
oduzeti od bruto iznosa. Kod etanola je potrebna i dodatna energija za destilaciju.
Za pretvaranje biomase u gorivo potrebno je previe energije.
Strunjaci smatraju da je mnogo uinkovitije biomasu odmah pretvarati u toplinu ili struju. No, toplina se moe dobiti iz razliitih izvora, primjerice iz topline tla ili vode.
Za pogon automobila ili zrakoplova potrebno nam je gorivo velike gustoe koje zauzima
malo prostora, ima malu teinu i tekue je.
Takvo je gorivo mogue proizvesti samo od fosilnih sirovina ili biljaka.
Ako usporedimo biogoriva, dobit emo sljedee neto iznose prema hektaru i udaljenosti:
Biometan 67.600 km, BtL (Biomass-to-Liquid) 64.000 km, biljno ulje 23.300 km (plus
17.600 km od biometana dobivenog iz nusprodukata), biodizel 23.300 km (plus 17.600
km iz biometana), bioetanol 22.400 km (plus 14.400).
Dakle, rjeenje glasi: proizvodnja goriva od itave biljke ili od otpadaka poput slame,
sijena ili drva.
Pohvala
Ako se danas pribojavamo da proizvodnja energije i hrane meusobno konkuriraju, onda
odnosi cijena nisu u redu. Gerd Sonnleitner, predsjednik njemake Udruge poljoprivrednika, na konferenciji C.A.R.M.E.N.-a upozorio je na to da nisu previsoke cijene energije, nego su cijene prehrambenih proizvoda preniske.
Poljoprivrednicima se konano prua alternativa u obliku biljaka za proizvodnju energije
te ih vie nije mogue tako lako ucijeniti. U konanici, cijena diktira na koji e se nain
iskoristiti urod odnosno na koji e se nain koristiti obradiva povrina. Za zemljovlasnike
je dobro to to raste i cijena najma, to se esto kritizira, ali i pri sadnji povra ili krastavaca i cijena proizvoda e biti via.
134
Erlbeck, R.
Neizravno je i cijena nafte postala referentna cijena u poljoprivredi, to je ranije bila

cijena ita.
Uza sve veu vanost obradivih povrina za proizvodnju energije, one postaju geopolitiki resurs, a zbog prevelike proizvodnje prehrambenih proizvoda u svijetu izgubile su
svoju vanost.
S druge strane, zbog demografskog razvoja ostaje sve manje prostora za divlje ivotinje.
Od 12 milijuna hektara obradivih povrina, u Njemakoj bi 2012. za obnovljive sirovine
moglo biti iskoriteno 3-4 milijuna hektara.
Plasiranje obnovljivih sirovina na trite

Analitiki gledano, svoje proizvode elimo plasirati na trite kojim trenutano gospodari
energija proizvedena od fosilnih sirovina.
Za to su nam potrebni istraivanje, unapreivanje i promidba.
Na svim sveuilitima u Njemakoj i susjednim zemljama ustraje se na istraivanju unutar ovog sektora budui da je rije o goruim problemima.
U pogledu istraivanja postoje razliiti naini. elimo li unaprijediti koritenje obnovljivih sirovina, moramo motivirati njihove korisnike, to se moe postii argumentima ili
nancijskim poticajima ili nametima.
Na raspolaganju su nam raznovrsne biomase i inovativne tehnologije, pri emu se svaka
kombinacija i svaki nain odlikuje ekonomskim i ekolokim posebnostima.
Rjeenja se uz pomo razliitih poticaja moraju to prije plasirati na trite.
Cilj nam mora biti postizanje i zadravanje vodeeg mjesta na tritu.
Nuno je za unapreivanje:
- ekonomski i ekoloki ciljevi
- vremensko ogranienje, daljnje smanjenje
- redovita kontrola
- otvorenost i raznovrsnost tehnologije
- poticaj za dostatne investicije
- izbjegavanje zloupotrebe
- poticaj zahtjevnih kriterija u uinkovitosti, inovaciji i zatiti okolia
- to je mogue manje poveanje cijene energije
Mjere koje ovise o dravnom proraunu

1.1. Financijska podrka pri investiciji
1.2. Krediti s niskim kamatama
1.3. Porezne olakice
Odobre li se takve olakice poduzetnicima, moraju dobiti odobrenje u skladu s europskim
zakonima, pri emu poduzetnici mogu dobiti sredstva za pokrivanje do 40% trokova, a
kada je nuno ak i do 100%.
Nedostaci: sredstava nikada nema dovoljno, nemogunost planiranja, isplativost investicije nije zajamena.
Prednosti: transparentno i jednostavno sredstvo unapreenja kojim se lako upravlja, subjektivan osjeaj dobiti.
135
Zakonski treba podnijeti zahtjev za isplatom naknade jer e tek tada biti omoguena neovisnost o dravnom proraunu.
Kod poreznih olakica visina olakice ovisi o tehnologiji i vrsti obnovljivih sirovina.
Mjere koje ne ovise o dravnom proraunu

2.1 Premije, primjerice isplata za proizvedenu energiju prema Zakonu o obnovljivim
izvorima energije
2.3 Obavezno koritenje
2.3 Porez na CO2
2.4 Smanjenje PDV-a pri kupnji postrojenja u odreenom vremenskom roku
Pritom tvrtka dobiva ili zajamenu cijenu ili neke druge pogodnosti. U vedskoj se, primjerice, porez na CO2 uspjeno primjenjuje, to ukljuuje i vanjske trokove. Pri obavezi
koritenja zahtijevat e se koritenje odreenog minimalnog udjela obnovljivih sirovina.
Ako taj zahtjev ne bude zadovoljen, morat e se platiti dodatni namet koji e se koristiti
za unapreenje.
elimo li da obnovljive sirovine postignu uspjeh, morat emo uvesti dodatne mjere odnosno ukloniti administrativne zapreke, razviti mobilizacijsku strategiju te informativne
kampanje za ciljne skupine.
Obavezna je primjena promidbenih sredstava.
U naem konkretnom sluaju rije je o plasiranju obnovljivih sirovina na trite na kojem
se ve nalaze proizvodi fosilnih sirovina, pri emu elimo poveati udio naih proizvoda
na tritu.
elimo li primijeniti uspjenu politiku, uz pomo komparativne analize konkurentnih
proizvoda (uobiajeni oblici energije, njihovo lobiranje, monopol i nedostaci) moramo
ustanoviti potencijale obnovljivih sirovina. Sve to imat e smisla samo ako uz pomo
analize potencijala osvijestimo njihove prednosti, to ne podrazumijeva samo ispitivanje
onoga to smo pomou njih ve postigli, nego i analizu postojeih strunih potencijala,
moguih sinergijskih potencijala (ve postojea postrojenja, cluster) te procjena imida i predodbe koju o nama imaju ulagai i korisnici. Naravno, odreenu ulogu imaju
i raspoloiva sredstva iz prorauna koja e odrediti politika. Dakle, rije je o uzajamnoj
ovisnosti nekoliko kriterija. Ako se pri regionalnom planiranju i marketinkom pristupu
u obzir uzme analiza prednosti, nedostataka, prilika i moguih opasnosti, istu analizu u
obzir mora uzeti i politika budui da moramo biti svjesni prednosti, nedostataka, prilika i
moguih opasnosti koje moramo izbjei ili ukloniti.
Nekoliko podataka u vezi s tim:
U Njemakoj se kemijsko-tehnikim metodama godinje preradi oko 2,7 milijuna tona
obnovljivih sirovina, to je ukupno 10% trita.
Trenutano se prerauje oko milijun m prirodnih izolacijskih materijala, to je ukupno
4% trita.
4,1% maziva proizvedeno je od obnovljivih sirovina.
Biosintetiki materijali iznosi manje od 1% trita, ali njihov udio u industriji ambalae
raste.
21% kemijskih vlakana proizvedeno je od celuloze, pri emu je proizvodnja vlakana od
koprive trenutano u naglom porastu.
136
Erlbeck, R.
U svim navedenim primjerima posjedujemo ekoloke prednosti i odgovarajui potencijal

u usporedbi s konkurencijom. Jedan je od nedostataka poveana cijena te injenica da
je nai sugraani nisu spremni platiti, ak ni zbog ekolokih razloga. Biodizel e kupiti
samo ako je jeftiniji od obinog dizelskoga goriva.
Uloga C.A.R.M.E.N.
Centralna marketinka mrea agrarnih sirovina (C.A.R.M.E.N.) bavarski je koordinacijski centar za obnovljive sirovine. Udruga je utemeljena 1992. na inicijativu pokrajine
Bavarske kako bi u suradnji sa vie od 50 lanova (tvrtki i udruenja) unapreivala istraivanje i koritenje obnovljivih sirovina.
Aktivnosti:
- savjetovanje tvrtki, osoba, javnosti i politiara
- udruivanje i povezivanje razliitih inicijativa
- plasiranje proizvoda na trite
- senzibiliziranje javnosti organiziranjem dogaanja i akcija diljem Europe, poput
Europskog tjedna biomase
Sjedite je organizacije u Straubingu u Strunom centru za obnovljive sirovine, u sklopu
kojeg se nalaze Znanstveni centar za obnovljive izvore, Centar za tehnologiju i unapreenje te C.A.R.M.E.N.
Novi status poljoprivrede i umarstva

Zbog procvata proizvodnje energije od poljoprivrednih i umarskih biljaka ti su prastari
naini proizvodnje dobili novi status: zemljite i tlo dobili su novu vrijednost, porasla je
vrijednost obradivih povrina te se poljoprivredom i umarstvom ponovno isplati baviti.

Kuki, S.*
ULOGA REGIONALNIH BIOPLINSKIH

POSTROJENJA U OBNOVLJIVIM IZVORIMA
ENERGIJE
Saetak: Jedan od velikih problema s kojima se suoava naa civilizacija je zbrinjavanje
otpada, kojeg je sve vie u gradovima, ali i u ruralnim sredinama. Rjeenja za zbrinjavanje otpada se pronalaze, a posebice su atraktivna rjeenja koja pretvaraju otpad u
korisnu energiju. Za zbrinjavanje otpada organskog podrijetla koji nastaje u stoarstvu i
peradarstvu, naroito kod velikih uzgajivaa, idealno rjeenje su bioplinska postrojenja
jer ona takav otpad razgrauju brzo, uinkovito i protabilno.
Ovdje e biti opisana uloga jednog regionalnog bioplinskog postrojenja u kontekstu
obnovljivih izvora energije, s posebnim osvrtom na proizvodnju zavrnog produkta biorazgradnje - bioplina ili metana, koji se koristi kao gorivo za proizvodnju elektrine energije i kao energent za daljnju uporabu, te pozitivni utjecaj takvog zbrinjavanja otpada na
odrivi razvoj malih gospodarstva i ukupnog ekosustava.
Trenutno u Hrvatskoj ne postoji ni jedno postrojenje koje zbrinjava otpad iz gnojnice, a
imamo velike potencijale za izgradnju takvih bioplinskih postrojenja, prema nekim procjenama postoji mogunost izgradnje i do 300 pogona.
Napomenimo samo kako se u Njemakoj broj takvih postrojenja u posljednjih 10 godina
poveao sa 290 na 4000, to samo govori o ekonominosti takvog naina prerade otpada
i proizvodnje energije.
U Hrvatskoj postoji zakonski okvir i preuzete su obaveze za proizvodnjom energije iz
obnovljivih izvora, a svakako je jedan od njih i biomasa, to je jedan od osnovnih preduvjeta za razvoj tog energetskog sektora.
Pribliavanjem Hrvatske Europskoj uniji preuzeta je i obveza da se do 2010. godine koristi minimalno 5,8% ukupne potronje energije iz obnovljivih izvora, a danas se koristi
samo 0,05%.
Takoer, znaajniji poticaj izgradnji bioplinskih postrojenja bit e nedavno predstavljeni
Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije kojim je utvrena cijena kWh elektrine energije dobivena iz obnovljivih izvora
energije.
Za model razvoja regionalnog bioplinskog postrojenja odabrana je opina Jagodnjak
zbog veeg broja malih i srednjih farmi s problemom odlaganja gnojevke i organskog
* Sreko Kuki, Bioplin-Baranja d.o.o., Bilje
138
Kuki, S.
otpada. Provedeno je istraivanje o vrstama gnojevke te koliini i udjelu suhe i organske

tvari, koje je pokazalo poveani udio suhe tvari kao i da je gnojevka pogodna za proizvodnju bioplina. Istraivanja su bila polazna osnova pri izradi prijedloga projektnog
rjeenja bioplinskog postrojenja.
UVOD
S razvojem drutva i poveanjem ivotnog standarda dolazimo do velikog problema zbrinjavanja otpada, posebice organskog, koji nastaje prilikom industrijske i poljoprivredne
proizvodnje.
Zbrinjavanje poljoprivrednog otpada u ruralnim sredinama, posebno iz stoarske proizvodnje, odnosno gnojevke, reguliran je zakonskom obvezom: Pravilnikom o nainu postupanja s nusproizvodima ivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN 56/2006) i Pravilnikom o zatiti poljoprivrednog zemljita od oneienja tetnim tvarima (NN
15/92) usklaeno po europskoj direktivi 91/676/ECC.
Za model zbrinjavanja gnojevke s malih i srednjih farmi odabrana je opina Jagodnjak
gdje se na individualnim farmama uzgaja od 50 do 2.000 svinja i od 5 do 200 goveda,
ukupno oko 1200 goveda i 8000 svinja. Evakuacija stajnjaka s tih farmi predstavlja znaajan ekoloki problem jer se sirovi gnoj ne moe odmah (zbog svoje visoke koncentracije i/ili vegetacijskih perioda) nanositi na njive kao gnojivo. On se stoga sakuplja ili
se odlae uz polja u neadekvatnim (najee propusnim) spremnicima, odlagalitima ili
lagunama iz kojih dospijeva u povrinske i podzemne vode koje se time zagauju. Jasno,
to je praeno i neugodnim mirisom te to je jo vanije zagaenjem staklenikim plinovima (NH3, CO2, CH4, H2S) koji unitavaju ozonski omota. U sluajevima kad se sirova
gnojevka nanosi na poljoprivredne povrine dolazi do pogoravanja karakteristika tla te
ve gore spomenutih zagaenja.
Ideja je da se organizirano sakupljaju sve vrste biorazgradivih otpadaka s podruja opine i okolice, a to se prvenstveno odnosi na stajnjak (od svinja, goveda i peradi), zeleni
otpad iz vrtova/parkova te organski otpad iz domainstava i ugostiteljskih objekata (koji
se ne smiju koristiti kao hrana za svinje, goveda i perad sukladno prethodno navedenom
Pravilniku).
Prije stavljanja u bioreaktor sav e se prikupljeni otpad homogenizirati pri temperaturi od
70 Celzijevih stupnjeva i uz najmanje zadravanje od 60 minuta kako bi se uklonile sve
patogene bakterije.
Nakon postupka homogenizacije otpada provela bi se anaerobna prerada u bioreaktoru pri
emu se obavlja konverzija organske mase u bioplin.
Dobiveni bioplin bi se koristio u proizvodnji energije kogeneracijom u elektrinu i toplinsku ili posebnom obradom u ekoloko pogonsko gorivo za motore s unutranjim sagorijevanjem kao to su autobusi ili osobna vozila.
Pri fermentaciji ostaje kao nusproizvod visokovrijedno organskog gnojivo koje nakon
prerade ne emitira mirise niti tetne plinove, a zadralo je sva hranjiva svojstva (duik,
kalij, fosfor) te se lako nanosi na tlo u manje ili vie tekuem stanju.
Uloga regionalnih bioplinskih postrojenja u obnovljivim izvorima energije
139
ODREIVANJE SUHE I ORGANSKE TVARI NA

POJEDINIM FARMAMA
Materijal i metode
Radi tonijih podataka o vrsti gnojevke i odreivanja suhe i organske tvari na pojedinim
farmama narueno je istraivanje, koje je proveo prof. dr. sc. Davor Kralik s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Koriten je svjei ivotinjski gnoj koji je uzorkovan sa slijedeih farmi u tablici 1:
Tablica 1 Podaci o uzorkovanim farmama
Naziv gospodarstva
PZ NAE SELO
B. Kidria 59/0, 31324 Jagodnjak,
Kooperanti:
1. Farma obitelji uri
2. Farma obitelji Zraki
3. Farma obitelji Aneli
4. agi Zoltan, B. Kidria 31,
Jagodnjak,
5. imunec Ivica, J. Lazia 34, Majke
mee
6. Vrban Gordan, ,B. Kidria 16a,
Novi Bolman
7. Dragosavljevi Jovan, B. Radievia
48, Jagodnjak
8. alaji Perka, B. Radievia 13;
Jagodnjak
9. ubra Branko,V. Gaee 21,
Jagodnjak
10. ermanovi Milan, O. Ribia 28,
Jagodnjak
11. Povoljnjak Zlatko, B. Kidria 6
Vrsta ivotinje
Napomena
Svinje
Svinje
Svinje
Veinom goveda i
svinje
Muzne krave
Reetkasti pod
Polureetkasti pod
Puni pod
Duboka stelja (dosta klaevine)
Muzne krave
Slobodno dranje, duboka stelja
Muzne krave i
svinje
Goveda, ovce,
svinje
Na vezu, stelja slama
Slobodno dranje, duboka stelja
Svinje
Krave na vezu, tov goveda duboka stelja, ovce - duboka stelja

(zimi), svinje - puni pod
Puni pod
Goveda i svinje
Krave na vezu
Nije provedeno uzorkovanje jer vlasnik tvrdi da su

krave stalno putene na panjaku
ODREIVANJE SADRAJA KRUTE TVARI I

POSTOTKA VLAGE
Sadraj suhe tvari odnosno ukupne krute tvari u uzorcima odreen je suenjem 100 g
svjee tvari gnojiva u suilici na 75C do konstantne mase (Thompson, 2001). Ukupne
krute tvari i postotak vlage izraunate su iz podataka odvaga svjee tvari i suhe tvari
nakon suenja:
140
Kuki, S.
ukupne krute tvari (%) = [neto suha tvar (g) neto svjei uzorak (g) ] 100
postotak vlanosti (%) = [1 - neto suha tvar (g) neto svjei uzorak (g)] 100
ODREIVANJE SADRAJA PEPELA I ORGANSKE

TVARI
Ukupni sadraj pepela i organske tvari odreeni su arenjem na 550C tijekom 2 sata
(Thompson, 2001) u pei za arenje, a koriteni su uzorci suhe tvari nakon suenja na
75C i sljedee formule:
pepeo (%) = [neto masa pepela nakon 550C (g) neto suhi uzorak (g)] 100
organska tvar (%) = [1 - neto pepela nakon 550C (g) neto suhi uzorak (g)] 100]
REZULTATI ISTRAIVANJA
Koliina ST, prema priloenoj tablici 2, za svinjski gnoj prema izvorima iz literature kree se obino oko 7% (Tomerlin i sur. 2004.) i 8,5% prema Beneviu, a ulibi navodi da
se koncentracija ST kree od 6,5 do 12%. Prema navodima Dolenca (1994.), koncentracija ST u svinjskom gustom gnoju iznosi 10%, tekuem 7,5% a vodenom 5%.
Dobiveni rezultati ukazuju da je koncentracija ST u svinjskom gnoju vea nego to je
navedena u literaturi i ovisi o nainu uzgoj svinja. Evidentna je via koncentracija kod
uzgoja na punom i polureetkastom podu.
Koliina ST u goveem gnoju prema literaturnim izvorima kree se od 17 do 52% u
oborima s nadstrenicom (Benevi, 1993.) a svjei sa steljom od 14 do 31% (Burton,
2003.).
Dobivene vrijednosti ST kod goveega gnoja u okviru su literaturnih vrijednosti.
Za proizvodnju bioplina analiziran stajnjak ima visoke koncentracije ST, zbog ega e
se morati razrijediti. Mogue je koristiti za razrjeivanje sirutku ili otpadnu vodu iz prehrambene industrije (mljekare i klaonica).
Tablica 2 Koliina suhe tvari (ST)
Naziv gospodarstva
12. Kooperanti PZ
Nae selo:
13. Farma obitelji
uri
14. Farma obitelji
Zraki
15. Farma obitelji
Aneli
16. Farma obitelji
agi
17. Farma obitelji
imunec
Vrsta
ivotinje
ST
min.
max.
Napomena
Svinje
9,00
8,50
9,53
Svinje
13,80
11,42
17,42
Polureetkasti pod
Svinje
22,68
22,42
22,82
Puni pod
Veinom
goveda i svinje
Muzne krave
18,69
17,89
20,25
15,74
15,66
15,85
Duboka stelja (dosta

klaevine)
Slobodno dranje,
duboka stelja
Reetkasti pod
141
18. Farma obitelji

Vrban
19. Farma obitelji
Dragosavljevi
20. Farma obitelji
alaji
Muzne krave
25,18
24,91
25,38
Slobodno dranje,
duboka stelja
Muzne krave i
svinje
Goveda, ovce,
svinje
36,70
34,12
40,76
31,39
30,72
32,61
21. Farma obitelji

ubra
22. Farma obitelji
ermanovi
Svinje
17,70
17,64
17,79
Krave na vezu, tov

goveda - duboka
stelja, ovce - duboka
stelja (zimi), svinje
- puni pod
Puni pod
Goveda i
Svinje
17,12
15,95
18,59
Krave na vezu
OT
min.
max.
Tablica 3 Koliina organske tvari (OT)

Naziv gospodarstva
1. Kooperanti PZ
Nae selo:
2. Farma obitelji
uri
3. Farma obitelji
Zraki
4. Farma obitelji
Aneli
5. Farma obitelji agi
6. Farma obitelji
imunec
7. Farma obitelji
Vrban
8. Farma obitelji
Dragosavljevi
9. Farma obitelji
alaji
10. Farma obitelji

ubra
11. Farma obitelji
ermanovi
Vrsta
ivotinje
Napomena
Svinje
77,98
74,70
80,61
Reetkasti pod
Svinje
85,58
83,16
87,50
Polureetkasti pod
Svinje
83,10
82,93
83,19
Puni pod
Veinom
goveda +
svinje
Muzne krave
83,49
82,53
84,30
Duboka stelja (dosta

klaevine)
80,46
76,86
82,46
Muzne krave
74,50
73,83
75,14
Muzne krave +
svinje
Goveda, ovce,
svinje
87,03
86,84
87,36
Slobodno dranje,
duboka stelja
Slobodno dranje,
duboka stelja
70,56
70,22
71,21
Svinje
79,23
78,03
80,43
Krave na vezu, tov

goveda - duboka
stelja, ovce - duboka
stelja (zimi), svinje
- puni pod
Puni pod
Goveda +
Svinje
81,87
78,17
84,48
Krave na vezu
142
Kuki, S.
ZAKLJUAK ISTRAIVANJA
Koliina hlapljive i organske tvari, prema tablici 3., te optimalni omjer s pepelom tj.
mineralnim tvarima kree se od 80 do 60%: 20-40% (Benevi 1993.). Udio hlapljive i
organske tvari u istraivanim gnojivima je u viim granicama i iznad, to je za proizvodnju bioplina izrazito povoljno.
Prema navedenim rezultatima istraivani gnoj ima veu koncentraciju ST i OT, to ga
karakterizira kao izrazito pogodnu organsku masu za proizvodnju bioplina.
Prijedlog projektnog rjeenja

Na osnovi dobivenih rezultata odreivanja suhe i organske tvari s odabranih farmi dolo
se do pretpostavljenih vrijednosti dobivanja bioplina iz raspoloivog supstrata koje su
prikazane u tablici 4.:
Tablica 4. Proizvodnja bioplina iz raspoloivog supstrata
143
U prvoj je fazi predvieno prikupljanje dijela gnojevke od oko 6000 svinja i 800 grla
goveda, uz dodatak oko 4000 silae od kukuruza ili sudanske trave koja bi se proizvodila
samo za potrebe dobivanja bioplina. Proizvodnja silae je ugovorena s lokalnom poljoprivrednom zadrugom.
Silaa i suhi gnoj melju se na primjerenu veliinu (1-2 cm), razrjeuju u vodi i supstrat se
mijea (homogenizira) u egalizacijskom spremniku zapremine 100 m3). Voda za razrjeivanje supstrata se prije dodavanja zagrijava na oko 550C provoenjem preko toplinskog
izmjenjivaa. Topla voda na drugoj strani (800C) dolazi iz kogeneracije elektrine i
toplinske energije dobivene iz bioplina u generatoru. Razrijeeni supstrat ima oko 11%
suhe tvari (ST), a kada postaje tekui, sadrana vrijednost amonijaka iznosi ispod 2 g/L
koji bi zasigurno nastao u termolnim uvjetima.
Supstrat potom ide u spremnik, gdje se provodi hidroliza pri temperaturi od 550C. Hidrolizator je opremljen mjeaem koji slui za ravnomjerno mijeanje supstrata i zapremine je 250 m3, a vrijeme zadravanja je oko 2,5 dana.
Nakon hidrolize supstrat se prepumpava u bioreaktor gdje poinje anaerobna razgradnja
u termolnim uvjetima pri temperaturi od 550C. Bioreaktor je zapremine 1800 m3, a
vrijeme zadravanja supstrata je 18,4 dana. Predvieno razdoblje zadravanja dulje je od
uobiajenog (12-15 dana) zbog veeg udjela organske tvari jer je preporuena vrijednost
5 kg organske tvari po m3 bioreaktora. Bioreaktor je opremljen mjeaem i pumpom za
ravnomjerno mijeanje supstrata.
Preraeni supstrat iz bioreaktora prebacuje se pomou pumpe do zguivanja supstrata.
Tako preraen supstrat ima oko 5% suhe tvari (ST).
Rezervoar za supstrat/biognojivo zapremine je oko 1500 m3, u njemu se supstrat zadrava daljnjih 26 dana, a nakon toga ga je potrebno pohraniti u spremnike ili njime prihraniti
poljoprivredne povrine. Planirano je da se supstrat odvozi svakih 14 dana na oblinje
farme ili polja. Nad rezervoarom je smjeten plin-spremnik volumena 1000 m3, kamo se
dovodi plin iz bioreaktora i dio plina koji dodatno nastane u rezervoaru za supstrat/biognojivo.
Nastali bioplin se prije odvoenja u kogeneracijski ureaj dodatno isti kako bi se odstranila vlaga i suld, koji bi mogao otetiti ureaj i ostalu opremu. U kogeneracijskom
ureaju snage 600kW nastaje elektrina i toplinske energija, s tim da se elektrina energija preko trafostanice distribuira i elektronaponsku mreu, a toplinska energija bi se
djelomino koristila za potrebe pogona ili bi se pomou toplovoda isporuivala oblinjoj
farmi ili objektima u blizini pogona.
U sluaju nastajanja vika bioplina koji se ne moe iskoristiti u kogeneracijskom ureaju
zbog kvara na pogonu ili ureaju, viak bioplina bi se spaljivao na sigurnosnoj baklji
(Slika 1.).
144
Kuki, S.
Slika 1 Shema bioplinskog postrojenja - Faza 1.

Cjelokupni pogon bio bi smjeten na ukupnoj povrini 3150 m2 (70 m X 45m) kao to je
prikazano na Slici 2.
Slika 2 Prikaz cjelokupnog postrojenja
Projekt bi se izveo u dvije faze, s tim da bi se u drugoj fazi nadogradio jo jedan bioreaktor i kogeneracijski ureaj od 600kW. Trokovi investicije i oekivani prihodi prikazani
u tablici 5.
Tablica 5 Prikaz investicije Faze 1 i Faze 2
1. FAZA
Ukupna Investicija
Obrtni trokovi:
Prihodi:
Povrat investicije:
2,015.998
444.142
871.831
4,7
EUR
EUR
EUR
godine
1,317.030
3,333.028
812.833
2,131.157
2,5
EUR
EUR
EUR
EUR
godine
2. FAZA
Dodatna investicija
Ukupna investicija
Obrtni trokovi:
Prihodi:
Povrat investicije:
145
ZAKLJUAK
Model koji je opisan u ovom izlaganju zasigurno je primjenjiv u svim poljoprivrednim
sredinama gdje postoji vei broj ivotinja i obradivih povrina te moe posluiti kao
ogledni primjerak.
Koristi ovakvih pogona su viestruke:
Prodajom elektrine energije isplauje se sam pogon
Na ekoloki neprihvatljiv nain zbrinjava se gnojevka
Koritenje nusproizvoda koji nastaju anaerobnom razgradnjom kao organskoga gnojiva koje je bogato mikroorganizmima koji pomau u obnavljanju poljoprivrednih
povrina
Uklanjanje neugodnih mirisa u samim sredinama gdje se uzgajaju ivotinje i u blizini
ive ljudi
Proizvodnja energetskih biljaka koje bi se koristile u proizvodnji bioplina
Zatita prirode i okolia smanjenjem staklenikih plinova i koritenje obnovljivih
izvora energije
Nadopuna u proizvodnji ostalih energenata iz obnovljivih izvora energije i njihovim
koritenjem nakon procesa obrade (uljana repica i sl.)
Za nadati se da e pribliavanje Hrvatske Europskoj uniji pridonijeti veem koritenju
obnovljivih izvora energije te stvoriti regionalnog lidera u ovom podruju koji e vlastitim znanjem i radom pridonijeti oporavku svih privrednih grana.
LITERATURA:
1. D. Kralik, Z. Tolui, I. Kralik, Ivana Majkovan: Zootehniki i ekonomski aspekti
proizvodnje bioplina iz svinjske gnojevke, Krmiva 48, 3; 107-112, Zagreb, 2006.
2. Benevi, K. : Biokont- osnove biolokog poljodjelstva, Zagreb, 1993.
3. ulabi, M.: Biogas, dobijanje, korienje i gradnja ureaja, Tehnika knjiga Beograd, 1986.
4. Tajana Krika, N. Voa, . Juki, Vanja Janui, Ana Matin: Iskustva u proizvodnji i
iskoritavanju obnovljivih izvora energije u europskoj uniji, Krmiva 48 (2006), Zagreb, 1; 49-54
5. Thompson, W.H. (ed.): Test Methods for the Examination of Composting and Compost. The United States Composting Council Research and Education Foundation.
The United States Department of Agriculture, 2001.
6. Lj. Tomerlin L.: Dvoraek, Bioenergija iz svinjskog gnoja, POLJOPRIVREDA 10:2004. (2) 36-41
7. Dolenc . Svinjogojstvo, Zagreb, 1994.
8. Burton C.H. Turner C.: Manure Managment, Silsoe Research Institut, Bedford, UK
2003.
9. Izvjetaj o koncentraciji suhe i organske tvari iz stajskog gnoja s deset farmi na lokalitetu opine jagodnjak, prof.dr.sc. Davor Kralik, POLJOPRIVREDNI FAKULTET U
OSIJEKU, Zavod za stoarstvo, Katedra za obnovljive izvore energije, 2007.
146

Kralik, D.*
UTJECAJ TEMPERATURE U BIOREAKTORU

NA KOLIINU I SASTAV BIOPLINA
Saetak: Republika Hrvatska trenutano vlastitom proizvodnjom ne zadovoljava potrebe
za energijom, te je zbog toga prisiljena decit energije podmirivati uvozom. Zbog toga bi
trebala vie pozornosti pridati razvijanju alternativnih, ali njoj dostupnih izvora energije.
Jedan je od takvih izvora organski otpad koji anaerobnom fermentacijom moe biti preraen u bioplin. Kako bi ta proizvodnja bila isplativa, bitno je stvoriti trite. Bioplin je
najbolje pretvoriti uz pomo BHKW-a u toplinsku i elektrinu energiju, viak elektrine
energije prodati lokalnoj distribuciji, toplinsku energiju jednim dijelom koristiti za svoje
potrebe, a viak prodavati industriji.
Kako je rije o ekolokoj energiji, drava bi trebala stimulirati takav nain proizvodnje
po slinim modelima koji su zastupljeni u zemljama europske unije.
Kod tehnolokog procesa proizvodnje bioplina treba postii visok stupanj razgradnje organskog materijala te zadovoljavajuu kvalitetu i prinos, pri emu treba voditi rauna o
nizu imbenika: obliku i vrsti materijala, tlaku u digestoru, vremenu aerobnog truljenja,
anaerobnom okruenju, temperaturnom reimu i dr.
Visina temperature presudna je u razvoju specinih grupa mikroorganizma o kojima
ovisi brzina razgradnje organske mase, koliini i sastavu bioplina. Praene su promjene
koncentracije plinova tijekom 40 dana anaerobne fermentacije svinjske gnojevke na tri
razliite temperature (25C, 35C i 55C). Dokazana je negativna korelacija koncentracije duika i koncentracije metana. Podatak o brzini razgradnje organske mase i njenog
stupnja iskoritenja bitan je kod odreivanja veliine bioreaktora te dinamike punjenja i
pranjenja bioreaktora.
Kljune rijei: temperatura, koliina bioplina, koncentracija metana
MATERIJAL I METODE
Istraivanja su se temeljila na proizvodnji bioplina iz separirane svinjske gnojevke (bez
ST) i separirane svinjske gnojevke sa vraenim dijelom krute tvari (sa ST). Za utvrivanje dinamike procesa proizvodnje bioplina, promjene pH po danima i odnos uloene
i dobivene energije izraeni su bioreaktori za ova istraivanja zapremine 60 litara. Ti se
bioreaktori sastoje od grijaeg tijela, termoregulatora, termometra i manometra, a podee* Davor Kralik, Poljoprivredni fakultet u Osijeku
148
Kralik, D.
ni su na radnu temperaturu 35 i 55oC. Napajanje elektrinom energijom obavlja se preko

elektrinih mjernih jednofaznih brojila Iskra tip-a E840CV-02 zbog registriranja utroka
elektrine energije koja je potroena za zagrijavanje supstrata na navedene temperature.
Plin koji izlazi iz bioreaktora puni potopljeni gumeni spremnik. Porastom koliine plina u
spremniku poveava se razina vode, a mjeri i registrira preko kapacitativnog pretvornika
nivoa Nivelco Nivocap CTR-105.
Kapacitativna metoda mjerenja razine pripada grupi elektronikih metoda mjerenja razine. Primjenjuje se za mjerenje samo tekuina s dielektrikim svojstvima. Svoj rad zasniva
na promjenjivoj povrini izmeu mjerne tekuine i osjetila. Za mjerni pretvornik koriten
je digitalni voltmetar Metex, koji ima mogunost prikljuivanja na PC s pripadajuim
programom. Podaci se pohranjuju u obliku dokumenata *.txt ili *.dat formata. Mogunost
intervala oitavanja i pohranjivanja podataka kree se od 1 sekunde do 1 minute, a mjereni napon izraen je u mA.
Proizvedeni plin analiziran je plinskim kromatografom Varian 3900 prema modiciranoj
metodi HRN ISO 6974-4:2000. Plinskom kromatograjom detektiran je udio (%): N,
CO2, CH4 i H2S
REZULTATI ISTRAIVANJA I DISKUSIJA

U istraivanim uzorcima utvrena je prosjena koncentracija ST od 1,5%, to je u usporedbi s literaturnim podacima vrlo nisko. Koliina ST prema izvorima iz literature kree
se od 8,5% prema Beneviu, 10,4% prema Gaei, a ulibi navodi da se koncentracija
ST kree od 6,5 do 12%.
Koliina plina obrnuto je proporcionalna temperaturi. Porastom temperature fermentacije
smanjuje se proizvedena koliina plina. Najvee koliine plina tijekom fermentacije proizvedene su pri temperaturi od 25C, ali uz najdulje vrijeme retencije od 41 dan (Grakon 1).
Grakon 1. Koliine plina proizvedene iz svinjske gnojevke pri razliitim temperaturama
Najvea koliina plina proizvedena je u uzorcima s veom koncentracijom suhe tvari

(ST) kod svih temperaturnih podruja.
Utjecaj temperature u bioreaktoru na koliinu i sastav bioplina
149
Grakon 2. Dnevni priljev plina pri razliitim temperaturama
Dnevni priljev plina najintenzivniji je pri temperaturi 35C i proces iskoritenja supstrata
je najbri. Prema literaturnim podacima, najintenzivniji proces trebao se odvijati pri temperaturi 55C. (Garba, 1996.; Kaparaju i sur. 2007.)
Tijekom anaerobne fermentacije dolazi i do promjene u sastavu plina. U poetnoj fazi
visoka koliina duika prisutna je zbog zraka koji ostaje nakon punjenja bioreaktora, ali i
od oslobaanja amonijaka iz gnojevke. Isto obrazloenje za poetno visoku koncentraciju
duika u svojim istraivanjima navode Andara et al. (1999.)
U prvom tjednu anaerobne fermentacije, svinjske separirane tekue komponente gnojevke pri temperaturi 25C, bez dodatka suhe tvari, evidentirano je 59,2% duika, 26,03%
metana. U petom tjednu duik nije prisutan u plinu, a koncentracija metana bila je 83,24%
s tendencijom rasta. U 7. tjednu utvreno je 88,65% metana ija gornja energetska vrijednost iznosi 33,50 MJ/m3. Koncentracija duika je u negativnoj korelaciji s koliinom
metana u bioplinu, to je vidljivo i u grakonu 3.
Grakon 3. Promjena sastava bioplina tijekom fermentacije svinjskog supstrata bez suhe tvari (25 C)
Iz supstrata istog podrijetla, ali s dodatkom suhe tvari pri istoj temperaturi fermentacije
(25C), koncentracija duika 55,17% i metana 24,02% priblino je jednaka. Nakon 3,5
150
Kralik, D.
tjedna duik vie nije prisutan, a koncentracija metana je 73,78% s tendencijom rasta. U
7. tjednu evidentirano je 77,95% metana s gornjom toplinskom vrijednou 29,47 MJ/m3
(Grakon 4).
Grakon 4. Promjena sastava bioplina tijekom fermentacije svinjskog supstrata sa suhom tvari (25 C)
Plin proizveden iz separirane tekue komponente svinjske gnojevke bez dodatka suhe
tvari na 35C u prvom tjednu sadravao je 59,2% duika i 28,36% metana. U treem tjednu koncentracija duika smanjila se na 11,02%, a koncentracija metana poveala se na
77,96%, s gornjom energetskom vrijednou 29,456 MJ/m3 (Grakon 5).
Grakon 5. Promjena sastava bioplina tijekom fermentacije svinjskog supstrata bez suhe tvari (35 C)
151
Neto nia koncentracija duika, 55,58%, evidentirana je u prvom tjednu anaerobne fermentacije svinjske separirane tekue komponente gnojevke s dodatkom suhe tvari (350C),
a koncentracija metana iznosila je 22,13%. U treem tjednu duik je u tragovima (0,01%),
a koncentracija metana iznosi 80,23% s energetskom vrijednou 30,33 MJ/m3 (Grakon
6).
Grakon 6. Promjena sastava bioplina tijekom fermentacije pri temperaturi 350C svinjskog
supstrata sa suhom tvari
U sastavu bioplina tijekom fermentacije pri temperaturi 550C svinjskog supstrata bez
dodatka suhe tvari u prvom tjednu anaerobne fermentacije koncentracija duika bila je
57,99% i do kraja fermentacije spustila se do 25,72%. Obrnuto proporcionalno kretala se
koncentracija metana. Prvi tjedan koncentracija metana bila je 19,79%, a na kraju anaerobne fermentacije 63% (Grakon 7).
Grakon 7. Promjena sastava bioplina tijekom fermentacije svinjskog supstrata bez suhe tvari
(550C)
Tijekom fermentacije svinjskog supstrata s dodatkom suhe tvari pri temperaturi 55C
koncentracija duika bila je 50,45% i spustila do kraja treeg tjedna na 0%. Koncentra-
152
Kralik, D.
cija metana u prvom tjednu bila je 15,15% i do kraja treeg tjedna porasla je do 85,28%.
Gornja toplinska vrijednost u tom sluaju iznosila je 32,24 MJ/m3, to odgovara priblino
donjoj toplinskoj vrijednosti zemnog plina od 33,5 MJ/m3 (Grakon 8).
Grakon 8. Promjena sastava bioplina tijekom fermentacije svinjskog supstrata sa suhom tvari
(550C)
Zbog kompleksnosti interakcija izmeu razliitih konstitutivnih mikrobnih populacija,

velik broj initelja moe poremetiti proces anaerobne razgradnje. Prekomjerna akumulacija hlapivih masnih kiselina moe inhibirati metanogenezu, a visoka razina vodika
moe inhibirati acetogene razgraivae propionata i butirata (Angelidaki et al., 1993.).
Toksinost amonijaka zabiljeena je pri razgradnji kravljeg stajnjaka koji ima otprilike
2,5 g/l NH3-N (Angelidaki et al. 1994.) te pri razgradnji svinjskog i kokojeg stajnjaka
koji sadri vie od 4 g/l NH3-N.
Heinrichs et al. (1990.) i McCarty (1964.) navode da u anaerobnim bioreaktorima dolazi
do inhibicije amonijakom pri 3,0 g/l pri svakom pH i na 1,5-3,0 g/L na pH 7,4 i iznad.
Ovisnost inhibicije amonijaka o pH vrijednosti vezana je uz ravnoteu izmeu slobodnog
amonijaka i amonijevog iona, gdje je slobodni amonijak inhibitor, a metanogeni mikroorganizmi najosjetljiviji su na njega.
Zbog lake usporedbe dinamike, kvalitete i kvantitete plina, najvea proizvedena koliina
plina prikazana je kao 100% uinak. Najvia koncentracija metana u plinu evidentirana je
takoer anaerobnom fermentacijom svinjske gnojevke pri temperaturi 55C, ali najvea
proizvedena koliina plina ostvarena je pri temperaturi 35C (6892,5 ml/l) iz supstrata s
dodatkom suhe tvari (Grakon 9).
Koliina proizvedenog plina pri temperaturi 25C vrlo je visoka i iznosi 68,75% od najbolje proizvodnje koja je ostvarena anaerobnom fermentacijom pri temperaturi od 35C.
Bitno je napomenuti da za proizvodnju bioplina iz anaerobne fermentacije pri temperaturi
od 25C nije utroeno nita energije.
153
Grakon 9. Koliina plina, duika i metana, evidentirana pri razliitim temperaturama 21. dana
anaerobne fermentacije svinjske gnojevke
Ista iskustva u svojim istraivanjima potvruje Krishna i sur. (2000.) - koliina plina
proizvedena pri viim temperaturama manja je od koliine plina proizvedene pri temperaturi 35C.
Utjecaj temperature na dinamiku stvaranja bioplina i iskoritenje supstrata znaajan je
parametar kod dimenzioniranja veliine bioreaktora i odreivanja vremena zadravanja
supstrata odnosno dinamike punjenja i pranjenja.
ZAKLJUCI
1. Utjecaj temperature na koliinu plina iz svinjske separirane tekue komponente gnojevke potvren je statistikom metodom, analizom varijance.
Utvrene razlike u koliini plina pri razliitim temperaturama su visokosignikantne
(F=37,080**), to upuuje na to da je temperatura znaajan imbenik u dinamici i u
koliini proizvedenog plina.
2. Najvea koliina bioplina proizvedena je pri temperaturi 35 C.
3. Visoka koliina duika prisutna je zbog zraka koji ostaje nakon punjenja bioreaktora,
ali i od oslobaanja amonijaka iz gnojevke.
4. Kod veih koncentracija duika evidentirane su manje koliine metana, te je taj odnos
u negativnoj korelaciji.
LITERATURA
1. Al-Masri M. R. (2001.): Changes in biogas production due to different ratios of some
animal and agricultural wastes, Bioresource Technology, Volume 77, Issue 1, Pages
97-100.
2. Benevi, K. (1993.) : Biokont- osnove biolokog poljodjelstva, Zagreb
154
Kralik, D.
3. Di Berardino S., Costa S. and Converti A. (2000.): Semi-continuous anaerobic digestion of a food industry wastewater in an anaerobic lter, Bioresource Technology,
Volume 71, Issue 3, Pages 261-266
4. DUNCAN J. MARTIN (2001): Accelerated biogas production without leachate recycle, Renewable Energy, Volume 24, Issues 3-4, Pages 535-538
5. ulabi, M. (1986.): Biogas, dobijanje, korienje i gradnja ureaja, Tehnika knjiga
Beograd
6. Gaea, S., Vrbea, Lj., Baras, J., Knei L., Klanja, M., Zdanski, F. (1985.): Biogas
proizvodnja i primena, Tehnoloki fakulteta Novi Sad, Novi Sad
7. Garba B. (1996.): Effect of temperature and retention period on biogas production
from lignocellulosic material Renewable Energy, Volume 9, Issues 1-4, Pages 938941
8. Kaparaju P. and Angelidaki I. (2007.): Effect of temperature and active biogas process
on passive separation of digested manure. Bioresource Technology, In Press, Corrected Proof, Available online 28 March,
9. Karpenstein Marianne -Machan Sustainable (2001.): Cultivation Concepts for Domestic Energy Production from Biomass, Critical Reviews in Plant Sciences, Volume 20,
Issue 1, Pages 1-14
10. Krishna R. Pagilla, Hyungjin Kim and Tapana Cheunbarn (2000.): Aerobic thermophilic and anaerobic mesophilic treatment of swine waste, Water Research, Volume
34, Issue 10, Pages 2747-2753

Jugovic, R.*, Reinhold Knoop, R.*
PROIZVODNJA BIOPLINA ZANIMLJIVA

OPCIJA ZA ZBRINJAVANJE GNOJNICE
Saetak: Koritenjem gnojnice i stonih ekskremenata kao kosupstrata u proizvodnji
bioplina rjeavamo ekoloki problem vezan uz intenzivnu stoarsku proizvodnju te istodobno generiramo energiju iz obnovljivih izvora. Prikazani su alternativni scenariji te
njihovi ekoloki i ekonomski uinci.
UVOD, STANJE
Osim eljenih produkata (mlijeko, meso) intenzivno stoarstvo generira i nusprodukte
ograniene primjenjivosti kao to su koritena stelja i ivotinjski ekskrementi (izmet,
gnojnica) koje je potrebno zbrinuti odnosno adekvatno primijeniti.
Koliina i vrsta tih nusprodukata ovisna je o nainu uzgoja odnosno primijenjenom tipu
tala i njihovoj opremi.
Prosjene koliine otpadnih produkata koje nastaju u stoarskoj proizvodnji prikazane su
u tabelama 1 i 2.
Tabela 1. Prosjene koliine ekskremenata razliitih vrsta domaih ivotinja
Vrsta
Mlijene krave
Goveda iznad 2 godine
Mlada goveda iznad 3 mjeseca
Tovni bikovi iznad 3 mjeseca
Tovljenici do 5 mjeseci
Krmae s praiima do 8 kg
Praii
Tovne svinje; tekua hrana
Tovne svinje; suha hrana
Kokoi nesilice (suhi izmet)
Tovne kokoi / pilii
Tovni purani
Litara po danu i ivotinji

60
50
40
40
30
18
2,2
4,4
3,3
0,11
0,02
0,14
* Roman Jugovic, L-Plan Technologies GmbH

* Reinhold Knoop, L-Plan Technologies GmbH
Prostornih metara
godinje po ivotinji
22
18
15
15
11
18
2,2
4,4
3,3
0,04
0,007
0,05
156
Tabela 2. Prosjene koliine stelje kod uzgoja razliitih vrsta domaih ivotinja (varijacije ovisno
o starosti, svrsi uzgoja i opremi tala)
Vrsta
Stelja, kg po danu i ivotinji
Goveda
1,5 5
Svinje
0,5 3
Perad
0,02 -0,03
Ovce
0,3 1,6
Zbrinjavanje tih produkata odnosno njihovo prevoenje u oblik koji se na ekoloki prihvatljiv nain moe odlagati u prirodu ili primjenjivati u proizvodnim procesima (u sklopu poljoprivredne proizvodnje ili izvan nje) u pravilu je povezan s trokovima.
Razliitim postupcima nusprodukti odnosno otpadne tvari se skladite, separiraju i prerauju u razliite oblike gnojiva (stajski gnoj, kompost...) odnosno obrauju (gnojnica)
primjerice ltracijom i reverznom osmozom do te mjere da se mogu isputati u vodotoke ili komunalne sustave za proiavanje otpadnih voda.
Stoga se konvencionalni pristup tom problemu svodi na odabir postupka koji generira
najmanje trokove.
ALTERNATIVNI PRISTUP
Alternativni pristup rezultat je promiljanja kako rijeiti problem zbrinjavanja tih produkata, a da se pritom ostvari dodatna dobit.
Preduvjet je korjenita promjena pristupa odnosno lozoje.
Agrarni proizvoa, stoar ili poljoprivrednik, nije vie samo proizvoa hrane odnosno
sirovina za proizvodnju hrane, nego postaje i proizvoa energije.
Gnojnica, stoni ekskrementi i stelja mogu se koristiti kao supstrati u proizvodnji bioplina. Sami po sebi ti supstrati imaju ogranieni energetski potencijal. No, oni su raspoloivi
u znatnim koliinama te u kombinaciji s energetski bogatim supstratima kao to teke
itarice ili neki nusprodukti prerade poljoprivrednih proizvoda vrlo dobro fermentiraju i
generiraju znaajne koliine bioplina.
Da bismo to ilustrirali, u tabeli 3 prikazat emo koliine bioplina koje se mogu generirati
iz pojedinih supstrata.
Vano je napomenuti da koliine plina generirane u realnim bioplinskim postrojenjima
mogu znaajno varirati od ovdje navedenih, ovisno o izvedbi postrojenja, nainu voenja
procesa i nizu drugih imbenika. Stoga navedene brojke treba ponajprije promatrati kao
indikaciju relativnih potencijala generiranja bioplina iz razliitih supstrata.
Proizvodnja bioplina zanimljiva opcija za zbrinjavanje gnojnice
157
Tabela 3. Koliine bioplina koje se mogu generirati iz razliitih vrsta supstrata

Supstrat
Gnojnica tovnih goveda
Gnojnica mlijenih goveda
Gnojnica svinjska
Konjski izmet
Govei izmet
Svinjski izmet
Ovji izmet
Izmet peradi
Slama, jeam
Slama, zob
Slama, ra
Slama, penica
Zob, zrno
Kukuruz, zrno
Sjemenke uljane repice
Ra, zrno
Tritikale, zrno
Penica, zrno
Vona komina, jabuka
Kola uine kotice 15%
masti
Kola lana
Ostatak ekstrakcije kukuruznih
klica
Ostatak ekstrakcije palme
Ostatak ekstrakcije uljane repice
Ostatak ekstrakcije suncokreta
Kola suncokreta (hl.
preanje)
Sadraj organske Koliina plina generiranog

suhe tvari [%]
iz svjee tvari Nm3/t
85,0
34,0
85,0
20,2
85,0
20,4
75,0
63,0
80,0
90,0
82,5
74,3
80,0
108,0
75,0
56,3
93,7
312,0
93,5
313,9
94,4
285,5
91,9
291,8
96,7
501,1
98,3
590,3
95,5
644,5
97,8
597,0
97,7
586,7
98,1
598,2
97,6
111,6
Sadraj
CH4 [%]
55,0
55,0
60,0
55,0
55,0
60,0
55,0
65,0
50,5
50,7
50,9
50,8
54,1
52,8
65,7
52,0
52,4
52,8
51,7
91,7
93,6
572,3
509,4
64,4
60,4
95,7
95,7
92,1
93,0
573,1
499,1
496,1
420,5
52,6
54,2
59,8
61,3
91,9
438,4
62,8
Naravno, osim ovdje navedenih postoji itav niz supstrata (nekoliko stotina) koji se bilo
sami bilo uz kombinaciji s drugim supstratima mogu uspjeno koristiti za proizvodnju
bioplina.
PRIJEDLOG
Predlaemo da se uz postojeu farme grade postrojenja koje omoguuju:
- proizvodnju bioplina anaerobnom fermentacijom gnojnice i tekih itarica
- proizvodnju elektrine energije i topline koritenjem bioplina kao goriva za klipne
plinske motore, koji se pak koriste za pogon generatora
- koritenje otpadne topline plinskih motora za grijanje prostora i vode (i/ili za proizvodnju dodatne koliine el. energije primjenom ORC tehnologije)
158
obradu konanih produkata fermentacije ako u neposrednoj okolini nije mogua

njihova primjena
Shematski prikaz tokova tvari i energije u takvom postrojenju prikazan je na slici 1.
-
Slika 1. Shematski prikaz tokova tvari i energije u Bioplinsko postrojenju
OSTVARENJE - KORACI
I. Proizvodnja plina anaerobnom fermentacijom organske tvari (supstrata) gnojnice i
tekih itarica. Anaerobnom fermentacijom organske tvari dobiva se bioplin. To je smjesa
plinova iji su glavni sastojci metan (CH4), duik (N2) i ugljini dioksid (CO2) te, ovisno o
supstratu, manje koliine vodika (H2), sumporovodika (H2S) i amonijaka (NH3).
Slika 2. Bioplinsko postrojenje nazivne snage 0,5 MW grupa za fermentaciju (spremnik za

sporu hidrolizu, fermenter, spremnik za konane produkte fermentacije)
159
II. Ova smjesa koristi se kao gorivo za plinske motore koji pokreu generatore te proizvode elektrinu energiju i otpadnu toplinu koja se koristi za grijanje prostora, vode ili za
proizvodnju dodatne koliine el. energije primjenom ORC tehnologije.
Energetski vrijedan sastojak bioplina je metan (CH4). Plin ugljini dioksid (CO2) moe
se uz toplinu koristiti u staklenicima s kontroliranom atmosferom. Poveani udio CO2 u
atmosferi povoljno utjee na razvoj biljaka i prinose.
Tipino energetsko postrojenje, energana - toplana ugraena u kontejner, prikazano je na
slici 3.
III. Konani produkt fermentacije sastoji se od oko 90% vode i 10% suhe, preteno organske tvari i koristi se u poljoprivredi kao visokovrijedno gnojivo. Naknadnom obradom
ta se tvar moe koncentrirati iz mase se izdvaja (ista) voda, koja se moe koristiti ili
se isputa u okoli.
Visina trokova koji nastaju u dodatnoj obradi konanih produkata fermentacije ovisi o
potrebnom/odabranom procesu i o odabiru opreme.
Slika 3. Bioplinsko postrojenje energana (plinski motori, generatori i izmjenjivai topline

ugraeni u kontejnere)
PRIMJER
Opcije koje se otvaraju realizacijom prijedloga gradnjom bioplinskog postrojenja uz
farmu stoke - ilustrirat emo (realnim) primjerom.
Analizirat emo situaciju na postojeoj farmi sa 1200 goveda. Godinje na toj farmi nastaje oko 19.200 m3 (tona) gnojnice - 16 m3 po grlu, te se za stelju utroi oko 1.100 tona
slame.
Ta se gnojnica i slama mogu iskoristiti u proizvodnji bioplina kao supstrat koji osigurava
stabilnost procesa fermentacije. Iz prakse je poznato da je za to potrebno 1020 m gnojnice po danu i 500 kW fermenteru.
Pretpostavit emo da e se kao energetski supstrati za proizvodnju bioplina, koristiti teke
itarice, primjerice kukuruz, ra, tritikale, penica, jeam.
160
Prilikom deniranja/koncipiranja procesa mogue su dvije ekstremne strategije odnosno

pristupa:
A) Defenzivna strategija - maksimiranje ulazne koliine gnojnice i minimiranje koliine drugog supstrata
Glavni je cilj ovog pristupa rijeiti se gnojnice transformirajui je u manje agresivni oblik (konani produkt fermentacije) i usput proizvesti odreenu koliinu energije. Ova strategija rezultira manjim investicionim ulaganjem, manjim trokovima
pogona te generira i manju dobit.
Ako se opredijelimo za ovaj pristup, mogue je sagraditi najmanje 3 fermentera i
energanu od 1,5 MW koja e proizvoditi el. energiju koja se moe predavati u mreu
(da bismo sauvali konzervativnost pristupa u proraunu koristimo cijenu od 0,14 /
kWh iako Tarifni pravilnik predvia 0,16 /kWh).
B) Ofenzivna strategija - maksimiranje proizvodnje elektrine energije.
U tom sluaju ista koliina gnojnice te vea koliina drugog supstrata koristila bi se
za pogon pet fermentera uz pomo kojih bi se proizvedenim plinom mogla napajati
energana od barem 2,5 MW.
Ova strategija zahtijeva vee investicijsko ulaganje, rezultira veim trokovima pogona te generira i bitno veu dobit.
Naravno, mogui su i kompromisi izmeu tih ekstremnih pristupa.
Kao to je ve reeno, gnojnica je supstrat koji procesu fermentacije daje stabilnost.
Energiju daju drugi supstrati. U naem konceptu to su teke itarice kukuruz, ra, jeam, penica, tritikale ili neka druga. Za pogon (rad) fermentera (od 500kw el.) potrebno
je priblino 1800 tona organske suhe tvari godinje.
U nastavku su pojednostavnjene bilance mase i energije za opisane scenarije/
strategije.
Scenarij A raspoloivo 19 200 m gnojnice, pretpostavka tri fermentera
Ulaz (godinje po fermenteru)

koliina gnojnice:
6.400 m
itarice/ kukuruz
1.665 t
stelja / slama
1.100 t
voda
2.000 t
Izlaz (godinje po fermenteru)
bioplin
1.800 t
konani produkt fermentacije 9.365 t
Namee se opravdano pitanje emu obraditi 6400 m gnojnice i 1100 t stelje po fermenteru da bi se onda dobilo 9365 tona neke druge tvari (konanog produkta fermentacije).
Odgovor je prilino jednostavan ta tvar nije tako agresivna kao gnojnica, ne zaudara,
bolje je gnojivo, a usput smo proizveli i bioplin koji smo transformirali u 3,900.000 kWh
el. energije i generirali prihod od 546.000 godinje (cijena 0,14 / kWh).
Uz elektrinu energiju svaki sklop plinski motor / generator proizvodi i 3,500.000 kWh
161
topline i generira dodatni prihod od 105.000 godinje. (Da bismo sauvali konzervativnost pristupa u proraunu koristimo cijenu od 0,3 / kWh iako je postizivo 0,6 /kWh).
Izlaz (godinje, 3 fermentera)
bioplin / (el energija) 5.400 t
generiramo 1,638.000 prihoda
bioplin / (toplina )
generiramo
315.000 prihoda
Scenarij B raspoloivo 19.200 m gnojnice, pretpostavka pet fermentera
Ulaz (godinje po fermenteru)

koliina gnojnice
3.840 m
itarice/ kukuruz
1.800 t
stelja / slama
660 t
voda
2.000 t
Izlaz (godinje po fermenteru)
bioplin
1.800 t
konani produkt fermentacije
6.500 t
Izlaz (godinje, pet fermentera)
bioplin / (el. energija) 9.000 t
generiramo 2,730.000 prihoda
bioplin / (toplina)
generiramo
525.000 prihoda
Oito scenarij B zahtijeva veu investiciju nego scenarij A, no proizvodi 70% vie el.
energije i samo 16% vie konanog produkta fermentacije.
EKONOMSKA ANALIZA
U ovom odlomku dani su kljuni ekonomski pokazatelji promatranih opcija.
Proraun je pojednostavljen, a pojedine vrijednosti zaokruene. Izveden je uz pretpostavku da je investicija u potpunosti nancirana vlastitim kapitalom, no rezultati pokazuju da
je investicija dovoljno protabilna da podnese i troak nanciranja.
Postrojenje proizvodi elektrinu i toplinsku energiju. Elektrinu energiju mogue je prodavati operatoru mree (HEP-u) odgovarajua zakonska regulativa koja ga obvezuje da
kupuje tako dobivenu energiju ve je donesena.
Prema nedavno prihvaenom Tarifnom pravilniku e se za el. energiju proizvedenu na
ovaj nain plaati 0,16 / kWh.
Plinski motor koji pokree generator oslobaa i znaajnu koliinu toplinske energije (3,500.000 kWh godinje po 500 kW jedinici). Proizvedena toplinska energija moe se koristiti unutar postrojenja ili prodavati.
Ostaje i mogunost da se dodatnom investicijom u ORC tehnologiju (parne turbine prilagoene primjeni na niskim temperaturama i malim temperaturnim razlikama) dio toplinske energije iskoristi za proizvodnju dodatne koliine el. energije (oko 440.000 kWh
godinje po 500 kW jedinici).
162
Tabela 4. Investicija / amortizacija

Procjena
ekonominosti
1,5 MW
2,5 MW
Ukupna investicija
6,000.000
9,000.000
Razdoblje
amortizacije
12
12
500.000
750.000
Godinja amortizacija
/a
Iako je projektirani ivotni vijek postrojenja 20 godina za izraun amortizacije odabrali

smo razdoblje od 12 godina. Motivacija je odredba tarifnog pravilnika da se ugovori
s operatorima elektroenergetskog sustava sklapaju na 12 godina. Takvom ubrzanom
amortizacijom rastereuje se postrojenje u zreloj fazi rada.
Napomene: Cijena supstrata, vlanoga kukuruznog zrna, odmah nakon berbe unesena u
proraun je 100 /t. Primijenjena tehnologija spore hidrolize omoguuje primjenu vlanih
itarica i njihovo konzerviranje odnosno nabavu ukupne koliine supstrata u vrijeme
etve/berbe u periodu povoljnih cijena.
Prihodi koji se mogu ostvariti prodajom CO2 certikata u ovoj kalkulaciji nisu uzeti u
obzir ve su ugraeni kao rezerva. Trenutano je cijena certikata oko 30 /t.
Bioplinsko postrojenje je CO2 neutralno - u atmosferu se isputa samo ona koliina CO2
koju su u toku vegetacije vezale biljke koritene kao supstrat.
Tabela 5. Izraun dobiti bioplinsko postrojenje bez dodatnog postrojenja za obradu konanih
produkata fermentacije
Izraun dobiti
1,5 MW
2,5 MW
/a
1,953.000
3,255.000
/a
910.510
1,248.437
/a
1,042.490
2,006.563
EBDIT u odnosu na
realizaciju
53,38
61,65
Kamate, trokovi
nanciranja
/a
/a
1,042.490
2,006.563
/a
500.000
750.000
/a
542.490
1,256.563
EBT u odnosu na
realizaciju
27,78
38,60
Porezna stopa
20
20
Ukupni prihod,
realizacija
Ukupni troak
EBDIT
EBDT
Amortizacija
EBT - dobit prije
oporezivanja
163

Porez
/a
108.498
251.313
/a
433.992,00
1,005.250
Dobit u odnosu na
realizaciju
22,22
30,88
Dobit u odnosu na
investiciju
7,23
11,17
Dobit (nakon
oporezivanja)
Izraun pokazuje da je scenarij B protabilniji od scenarija A
KONANI PRODUKT FERMENTACIJE

Osim bioplina, fermentacijom nastaje i konani produkt fermentacije - smjesa od 90%
vode i organskih tvari te mineralnih soli koja se treba iskoristiti odnosno zbrinuti. Ta
smjesa predstavlja visokokvalitetno organsko gnojivo. Prednost mu je u tome to je praktiki bez mirisa, a minerali u samoj masi su u obliku koji je osobito prikladan za uzgoj
biljnih kultura.
Za iznoenje produkata fermentacije (28.095 t/a) u scenariju A potrebna povrina od oko
1170 ha (24 tone po ha), a u scenariju B (32.500 t/a) povrina od oko 1355 ha.
Za koritenje konanog produkta fermentacije mogua su dva osnovna scenarija.
1. Koritenje nepreraenog konanog produkta fermentacije kao gnojiva.
Ovaj je scenarij primjeren ako se u neposrednoj blizini nalaze obradive povrine na
kojima se konani produkt fermentacije moe koristiti kao gnojivo. Zbog visokog
sadraja vode transport na vee udaljenosti nije ekonomian.
2. Previa preradu konanog produkta fermentacije da bi se smanjili trokovi transporta
Ovaj je scenarij primjeren ako se u neposrednoj blizini ne nalaze obradive povrine na
kojima se konani produkt fermentacije moe koristiti kao gnojivo.
Odvajanjem vode bitno se smanjuje koliina materijala koji treba transportirati. Time
transport na vee udaljenosti postaje ekonomski prihvatljiv.
Dobivenu istu vodu mogue je ispustiti u okoli ili je reciklirati - smanjiti potronju
svjee vode.
Postoji vie metoda prerade najkompleksnija (i najskuplja) je kombinacija dekantiranja
ultraltracije i reverzne osmoze.
Produkti obrade su (u postotku ulazne koliine):
- kruto gnojivo 20%
- tekue gnojivo 20%
- ista voda
60% (moe se koristiti na farmi, u nekom tehnolokom procesu ili
isputati u okoli)
U ovom sluaju transport gnojiva na vee udaljenosti postaje ekonomski prihvatljiv.
Cijena prerade m3 odnosno jedne tone ostatka fermentacije ovim sloenim postupkom je
oko 6 / m3 (ukljuujui i amortizaciju postrojenja).
Naravno prerada konanog produkta fermentacije nepovoljno utjee na protabilnost
postrojenja.
164
Tabela 5. Izraun dobiti bioplinsko postrojenje s dodatnim postrojenjem za obradu konanih

produkata fermentacije
Izraun dobiti
1,5 MW
2,5 MW
/a
1,953.000
3,255.000
Ukupni troak
/a
910.510
1,248.437
Dodatni troak prerade

ostatka fermentacije
/a
168.570
195.000
EBDIT
/a
873.920
1.811.563
EBDIT u odnosu na
realizaciju
44,75
55,65
Kamate, trokovi
nanciranja
/a
EBDT
/a
873.920
1.811.563
Amortizacija
/a
500.000
750.000
/a
373.920
1.061.563
EBT u odnosu na
realizaciju
19,15
32,61
Porezna stopa
20
20
Porez
/a
74.784
212.313
/a
299.136,00
849.250
Dobit u odnosu na
realizaciju
15,32
26,09
Dobit u odnosu na
investiciju
4,99
9,44
Ukupni prihod,
realizacija
EBT - dobit prije

oporezivanja
Dobit (nakon
oporezivanja)
I u ovom sluaju izraun pokazuje da je scenarij B protabilniji od scenarija A. Razlika u

protabilnosti poveana je u odnosu na prethodno razmatrani sluaj, i to do te mjere da je
scenarij A postao gotovo nezanimljivom opcijom.
OPIS POSTROJENJA
Postrojenje se sastoji od sljedeih funkcionalnih cjelina/komponenata:
Grupe za fermentaciju
o postrojenje za prihvat, pripremu i doziranje supstrata
o razvodni cjevovod
o spremnici za sporu hidrolizu
o
o
o
o
165
fermenteri
post-fermenteri
spremnici za produkte fermentacije
sustav za automatsko voenje procesa
Energane
o plinski motori
o generatori
o izmjenjivai topline
o sustav za automatsko upravljanje
Prikljuka na elektrodistribucijsku mreu
o transformator s rasklopnim postrojenjem
Postrojenja za obradu konanih produkata fermentacije
Zakljuak: Cjelokupni koncept postrojenja zasniva se na oprobanim ureajima i sklopovima visoke pouzdanosti, kontinuiranoj dobavi sirovina ujednaene kvalitete koje pozitivno utjeu na stabilnost biolokih procesa, kao i zakonom reguliranih, garantiranih
cijena otkupa glavnih produkata.
Koritenje gnojnice, stonih ekskremenata i stelje kao supstrata u proizvodnji bioplina u
kombinaciji s energetski bogatim supstratima kao to su teke itarice predstavlja tehnoloki i ekonomski vrlo zanimljivu opciju.
Tim se pristupom istodobno na ekoloki prihvatljiv nain rjeava problem zbrinjavanja
otpadnih produkata intenzivnog stoarstva, proizvodi energija i na taj nain ostvaruje
dodatna dobit.
Da bi se tono procijenila isplativost predloenog pristupa na konkretnim objektima, potrebno je obaviti detaljnu ekonomsku analizu temeljenu na za promatrani objekt relevantnim podacima te uzeti u obzir postojee specinosti.
Opisana globalna slika time se nee promijeniti.
LITERATURA:
1. Publikationen der Landwirtschaftskammer NRW ber Nutzung des Biogas
Gruppe der Authoren / 2006
2. Stand und Perspektiven der Biogasgewinnung in Brandenburg
Dr. V. Scholz, TU Berlin, 2001
3. Leitfaden zum Bau einer Biogas Anlage
Dr. C. Wetter, E. Brgging M.Sc., FHS Mnster, 2005?
4. Publikationen der Bayerische Landesanstalt fr Landwirtschaft
Mehrere Authoren, 2007
5. Dokumentacija / publikacije Enavis GmbH
R. Knoop, R. Jugovic, 2006/2007
6. Biogas Leitfaden fr Kreditinstitute
Mehrere Authoren, Energieagentur NRW, 2006
166

Hublin, A., Kisi, Z.*
KOMUNALNI OTPAD DOPRINOS

OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE
Saetak: Nacionalnim planom djelovanja za okoli i Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kao strateki cilj istaknuto je stvaranje preduvjeta za uinkovito djelovanje sustava gospodarenja otpadom. Proces pridruivanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji uvjetovan je potpunim usklaivanjem, prihvaanjem i implementacijom
pravne steevine EU, posebice u podruju institucionalne, organizacijske i zakonodavne
infrastrukture.
Direktiva o odlaganju otpada (Landll Directive 99/31/EC) ima za cilj prevenciju i smanjenje negativnih utjecaja odlagalita komunalnog otpada na okoli ostvarivanjem hijerarhijskog koncepta gospodarenja otpadom kroz izbjegavanje i smanjivanje koliine
otpada te poveanje koliine ponovno uporabljenog i recikliranog otpada i odlagalinog
plina.
Prema postavljenim kriterijima ouvanja primarnih izvora energije i doprinosa ciljevima
ublaavanja klimatskih promjena, denirane su mjere materijalne i energetske oporabe komunalnog otpada. Koritenjem tehnologije za proizvodnju energije iz odlagalinog
plina (eng. landll-gas-to-energy technology) poveava se udio proizvedene energije iz
obnovljivih izvora. Termikom obradom otpada u cementarama i/ili termoelektranama
smanjuje se koliina odloenog otpada, ime se smanjuje i emisija staklenikog plina metana (CH4) do koje bi dolo njegovim odlaganjem. Proizvedena energija iz otpada smanjuje koliinu fosilnoga goriva potrebnog za proizvodnju ekvivalentne koliine energije,
a time i emisiju staklenikog plina ugljikovog dioksida (CO2) koji bi nastao kao produkt
izgaranja.
Na osnovi ciljeva i mjera deniranih Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske utvrena je dinamika implementacije mjera s ciljem iskoritavanja materijalnih i
energetskih potencijala komunalnog otpada, uz koritenje najboljih raspoloivih tehnika
u odnosu na trokove i ekoloku prihvatljivost. Ouvanje primarnih izvora energije primjenom komunalnog otpada kao obnovljivog izvora energije, ekoloke koristi koje se oituju smanjenjem emisije staklenikih plinova i ostalih oneiujuih tvari, kao i pozitivni
socioloko-ekonomski uinci, naglaavaju vanost i doprinos gospodarenja komunalnim
otpadom zatiti okolia u Republici Hrvatskoj.
* Andrea Hublin, Zoran Kisi, EKONERG Institut za energetiku i zatitu okolia,
d.o.o.
168
Kljune rijei: komunalni otpad, ouvanje primarnih izvora energije, smanjenje emisije
staklenikih plinova, klimatske promjene, Landll Directive
MUNICIPAL SOLID WASTE CONTRIBUTION TO RENEWABLE

ENERGY SOURCES
Summary: The National Environmental Action Plan and Croatian Waste Management
Strategy dene creation of preconditions for effective waste management system as one
of their strategic goals. Accession of the Republic of Croatia to the EU is conditioned
by the harmonization, adoption and implementation of the entire acquis communautaire
particularly in institutional, organizational and legislative sphere.
The aim of Landll Directive 99/31/EC is to prevent or reduce as far as possible negative
effects of waste landlling on the environment through the concept of waste management
hierarchy, by waste avoiding and minimisation, as well as increasing of recycling and
recovery level of waste and landll gas.
According to the criteria of energy conservation, as well as contribution to climate change response goals, measures of municipal solid waste material and energy recovery are
determined. Landll gas-to-energy technology increases energy generation from renewables. Heat treatment of waste in cement plants and/or thermal power plants reduce
the waste quantity, as well as methane (CH4) emission from landlls. Energy produced
by the waste decreases the quantity of fossil fuel which is necessary for the production
of the equivalent energy. At the same time, carbon dioxide (CO2) emission, which is the
combustion product, is decreased.
According to objectives and measures dened by Croatian Waste Management Strategy,
dynamic of implementation of climate change control and mitigation measures has been
dened. The purpose is utilization of material and energy potentials of municipal solid
waste with the best available techniques related to costs and ecological acceptability.
Energy conservation and environmental benets which contribute to the reduction of greenhouse gases and other pollutants emission, as well as positive socio-economic aspects
stress the importance and contribution of waste management to environmental protection
in Croatia.
Key words: Municipal solid waste, energy conservation, greenhouse gases emission reduction, climate change, Landll Directive
UVOD
Strategija odrivog razvoja EU (EU Sustainable Development Strategy, 10117/06) predlae okvire strateke politike kojima se deniraju naini pristupanja razvojnim trendovima sukladno naelima odrivog razvoja. Strategija gospodarenja otpadom EU (Council
Resolution on a Community Strategy for Waste Management 97/C76/01), koja se temelji
na Okvirnoj direktivi o otpadu (Waste Framework Directive 75/442/EEC), EU direktivi o
odlaganju otpada (Landll Directive 99/31/EC) i ostalim propisima, postavlja materijalnu
Komunalni otpad doprinos obnovljivim izvorima energije
169
i energetsku oporabu ispred odlaganja otpada u hijerarhijskom konceptu gospodarenja

otpadom. Direktiva o odlaganju otpada ima za cilj prevenciju i smanjenje negativnih utjecaja odlagalita komunalnog otpada na okoli, izbjegavanjem i smanjivanjem koliine
otpada te poveanjem koliine ponovno uporabljenog i recikliranog otpada i odlagalinog
plina.
Nacionalnim planom djelovanja za okoli (NN 46/02) i Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN130/05) kao strateki cilj istaknuto je stvaranje preduvjeta
za uinkovito djelovanje sustava gospodarenja otpadom. Proces pridruivanja Republike
Hrvatske Europskoj uniji uvjetovan je potpunim usklaivanjem, prihvaanjem i implementacijom pravne steevine EU, posebice u podruju institucionalne, organizacijske i
zakonodavne infrastrukture. Ostvarivanje i odravanje cjelovitog sustava gospodarenja
komunalnim otpadom, od nastanka do konanog odlaganja, potrebno je uskladiti prema
suvremenim europskim standardima i zahtjevima, sa svrhom da se maksimalno izbjegne ili smanji nastajanje otpada, kao i njegov utjecaj na ljudsko zdravlje, okoli i klimu,
odnosno da se cjelokupno gospodarenje komunalnim otpadom uskladi s naelima odrivog razvoja. Na temelju ciljeva i mjera deniranih Strategijom gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske utvrena je dinamika implementacije mjera s ciljem iskoritavanja
materijalnih i energetskih potencijala otpada, uz koritenje najboljih raspoloivih tehnika
u odnosu na trokove i ekoloku prihvatljivost [1,2].
U hijerarhijskom konceptu gospodarenja komunalnim otpadom sadrana je i veina mjera koje pridonose smanjivanju emisije staklenikih plinova - metana (CH4) i ugljikovog
dioksida (CO2). Stvaranje poticajnog okruenja za primjenu okoliu prihvatljivih tehnika/mjera za smanjenje emisije staklenikih plinova ujedno predstavlja i znaajan doprinos smanjivanju ranjivosti pojedinih dijelova ekosustava na klimatske promjene [3]. Iz
perspektive hrvatskih obveza u odnosu na Protokol iz Kyota i planiranoga gospodarskog
rasta, primjena okoliu prihvatljivih mjera za smanjenje emisije staklenikih plinova imat
e jednu od kljunih uloga u ispunjavanju cilja Protokola. Njegovom ratikacijom Hrvatska se obvezala na smanjenje emisije staklenikih plinova 5 posto u odnosu na baznu
1990. godinu, i to u razdoblju obveze od 2008. do 2012. godine. Ratikacija Protokola iz
Kyota je jedan od uvjeta za primanje Hrvatske u punopravno lanstvo EU.
Materijalnom i energetskom oporabom komunalnog otpada mogu se postii energetske,
ekoloke i ekonomske koristi. Koritenjem tehnologije za proizvodnju energije iz odlagalinog plina (eng. landll-gas-to-energy technology) poveava se udio proizvedene energije iz obnovljivih izvora. Suizgaranjem komunalnog otpada u cementarama i/ili termoelektranama ostvaruje se uteda fosilnih goriva, to ujedno i smanjuje emisiju staklenikog
plina ugljikovog dioksida koji bi nastao kao produkt izgaranja [4]. Prednosti zamjene
dijela fosilnog goriva s otpadom oituju se i u smanjenju koliine odloenog otpada,
ime se smanjuje emisija staklenikog plina metana do koje bi dolo njegovim odlaganjem. Uza sve navedene prednosti, koritenje komunalnog otpada kao goriva u industriji i
energetici ima odreene ograniavajue faktore, koji se oituju u njegovoj raspoloivosti,
sastavu i strukturi te potrebnoj infrastrukturi za prikupljanje, sortiranje i pripremu otpada.
Nedostatno zakonodavstvo odnosno neprovoenje postojeih zakona u potpunosti, uz
negativno javno miljenje, esto mogu izazvati neprihvaanje takvih rjeenja.
170
TEHNOLOKA RJEENJA ZA OPORABU

KOMUNALNOG OTPADA I ODLAGALINOG PLINA
Koritenje komunalnog otpada kao goriva u industriji i energetici
Koritenje komunalnog otpada kao zamjenskog (dopunskog) goriva u industriji s intenzivnom potronjom energije, kao i u energetici, vrlo je atraktivna mjera s gledita ouvanja
primarnih izvora energije, smanjenja emisije staklenikih plinova te smanjenja koliine
otpada koji se odlae na odlagalite. Gorivo iz otpada (eng. refuse derived fuel, u daljnjem
tekstu: RDF) dobiva se sortiranjem i preradom krutoga komunalnog otpada te muljeva
otpadnih voda. Ima visoku ogrjevnu vrijednost, a njegovim suizgaranjem u industriji (cementare) i energetici (termoelektrane) postie se dobro iskoritavanje raspoloive energije. Za industrijsku primjenu potrebni su veliki, stalni i stabilni izvori otpadnih materijala,
bez veih oscilacija u sastavu i strukturi. Otpad se prethodno mora na adekvatan nain
obraditi i po potrebi obogatiti na gorivoj komponenti [5]. U tu svrhu koriste se postupci
mehaniko-bioloke obrade otpada (MBO) ili mehaniko-termike obrade otpada.
Postupcima MBO iz otpada se izdvajaju metalne tvari, inertni otpad i organske tvari. Metali se upuuju u odgovarajuu industriju kao sekundarne sirovine, inertni otpad se odlae
na odlagalita, a organske tvari se dalje obrauju biolokim procesima (kompostiranje) u
stabilni produkt (kompost). Nakon obrade, preostali dio neobraenog otpada sastoji se od
papira, kartona, plastike i tekstila odnosno visokoogrjevne frakcije otpada koja se mehaniki usitnjava u formu RDF-a prikladnu za upotrebu u industriji i energetici [6]. Postoje
brojne kombinacije postupaka MBO, kako mehaniko-biolokih, tako i bioloko-mehanikih (BMO) postupaka, ovisno o slijedu mehanikih i biolokih procesa (slike 1 i 2).
Osnovna je razlika u koliini i kvaliteti izlaznih frakcija. MBO komunalnog otpada daje
manju koliinu RDF-a, slabije kvalitete nego pri BMO sustavima. S druge strane, ako se
koristi anaerobna bioloka obrada biorazgradivog dijela u MBO sistemima, moe se proizvesti bioplin i iskoristiti za proizvodnju elektrine energije. BMO se uglavnom koristi
ako je primarni cilj obrade dobivanje maksimalne koliine visokokvalitetnog RDF-a s
ciljem njegovog iskoritavanja u svrhu dobivanja energije [7].
Bitne karakteristike RDF-a kao dopunskoga goriva su ogrjevna vrijednost, sadraj vlage
i pepela te sadraj sumpora i klora. Karakteristike RDF-a ovise o izvoru, nainu prikupljanja i sortiranja komunalnog otpada te o procesu obrade. Koritenje RDF-a kao
dopunskoga goriva rezultira smanjenom potronjom primarnih izvora energije - fosilnih
goriva. Komponenta biolokog (organskog) podrijetla u RDF-u smatra se neutralnom s
obzirom na ugljikov dioksid, a time se izravno smanjuje emisija ugljikovog dioksida za
ekvivalentnu koliinu proizvedene energije. Neizravno smanjivanje emisije ostvaruje se
smanjenjem koliine otpada biolokog podrijetla koji se odlae na odlagalita, to rezultira smanjenom emisijom metana do koje bi inae dolo tijekom anaerobnih procesa
razgradnje otpada na odlagalitima.
Suizgaranjem komponenata otpada s fosilnim gorivima u velikim industrijskim i energetskim postrojenjima (rotacijske pei cementne industrije, loita kotlova termoelektrana
na ugljen) dodatno se postiu povoljni ekonomski i ekoloki rezultati zbrinjavanjem ostataka izgaranja (ljaka, pepeo) ugradnjom u konani proizvod, primjerice cement.
171
Slika 1 Mehaniko-bioloka obrada komunalnog otpada

Fig. 1 Mechanical-biological treatment of municipal solid waste
Slika 2 Bioloko-mehanika obrada komunalnog otpada

Fig. 2 Biological-mechanical treatment of municipal solid waste
Proizvodnja energije iz odlagalinog plina

Bioplin emitiran s odlagalita komunalnog otpada, uobiajeno nazvan odlagalini plin,
nastaje razgradnjom organskog otpada u odlagalitima. Odlagalini plin je smjesa metana
i ugljikovog dioksida te u manjoj mjeri ostalih plinova (kisik, duik, vodik i dr.). Sastav
otpada je glavni imbenik koji utjee na koliinu nastalog metana u odlagalitu. Temperatura, sadraj vlage i pH su vani zikalni faktori koji utjeu na fermentaciju razgradivih
organskih produkata i proizvodnju plina. Metan je snaan stakleniki plin koji ima oko
21 puta vei stakleniki potencijal od ugljikovog dioksida, to utjee na poveanje globalnog zagrijavanja. Njegovom upotrebom, koritenjem tehnologije za proizvodnju energije
pridonosi se smanjivanju emisije staklenikih plinova i poveanju udjela proizvedene
energije iz obnovljivih izvora [8].
172
Nastajanje odlagalinog plina na odlagalitu otpada traje desetljeima, a raspoloive koliine plina za ekonominu proizvodnju energije traju dvadesetak godina. Sustavi otplinjavanja odlagalita mogu prosjeno skupiti do 60 posto proizvedenog metana. Proizvodnja
energije iz odlagalinog plina ekonomina je za velika odlagalita komunalnog otpada s
relativno velikom proizvodnjom plina. Na manjim odlagalitima otpada odlagalini plin
bi se takoer trebao skupljati i spaljivati na baklji. Spaljivanje odlagalinog plina na baklji
koristi se kao opcija u sluaju da se ne iskoritavaju energetska svojstva odlagalinog
plina ili ako je koncentracija metana toliko niska da se ne moe iskoristiti za proizvodnju
energije. Spaljivanjem metana najveim dijelom nastaje ugljikov dioksid, a u manjim koliinama ugljikov monoksid, duikov oksid, formaldehid te jo neke organske komponente
u tragovima. Direktivom o odlaganju otpada propisano je skupljanje odlagalinog plina te
njegova obrada i/ili koritenje sa svih onih odlagalita koja primaju biorazgradivi otpad.
Proizvodnjom elektrine energije iz odlagalinog plina (slika 3), najee koritenjem
fosfornih gorivih elija, uz smanjenje emisije metana ostvaruje se i uteda fosilnih goriva
za proizvodnju elektrine energije, a samim time i smanjenje emisije ugljikovog dioksida
koji bi nastao izgaranjem fosilnoga goriva. Prosjena ogrjevna vrijednost odlagalinog
plina je oko 5 kWh/m3 (18 MJ/m3), a prosjena godinja proizvodnja plina iz tone odloenoga komunalnog otpada iznosi oko 6 m3 [9]. Uobiajene energane na odlagalini plin
mogu iz tone odloenog otpada godinje proizvesti priblino 10 kWh elektrine i 15 kWh
toplinske energije.
Slika 3 Proizvodnja elektrine energije iz odlagalinog plina

Fig. 3 Electricity production from landll gas
173
Uz navedene kriterije ouvanja primarnih izvora energije i doprinose ciljevima ublaavanja klimatskih promjena, deniranim tehnolokim rjeenjima ostvaruju se i pozitivni
socioekonomski uinci, koji se oituju prvenstveno u otvaranju novih radnih mjesta i
smanjenju ovisnosti energetskog sektora o uvozu fosilnih goriva.
EUROPSKA ISKUSTVA OPORABE KOMUNALNOG

OTPADA I ODLAGALINOG PLINA
Termika obrada otpada uz iskoritavanje energije sudjeluje sa vie od 70 posto u ukupnom obraenom komunalnom otpadu u svijetu, u emu razvijene drave sudjeluju sa
vie od 90 posto. Broj energana i koliina u njima termiki obraenog otpada u dravama
EU stalno raste. Potkraj 2002. u EU je radilo oko 360 energana na otpad kapaciteta veeg
od 10.000 t/god, koje su termiki obraivale oko 50 Mt/god komunalnog otpada (20 posto
ukupne koliine komunalnog otpada). Pritom je proizvedeno oko 25 TWh/god elektrine
energije i odgovarajua koliina toplinske energije, ime je potronja fosilnih goriva smanjena za priblino 10 Mt/god (tona ekvivalent nafte), uz odgovarajue smanjenje emisije
staklenikih plinova do koje dolazi prilikom njihovog izgaranja [9].
U EU raste broj cementara, termoelektrana i jo nekih postrojenja koja suizgaraju gorivo iz komunalnog otpada. MBO postrojenja najvie se primjenjuju u visoko razvijenim
zemljama zapadne Europe (Njemaka, Austrija, Italija, Nizozemska, panjolska). U Njemakoj je trenutno u funkciji 50 MBO postrojenja koja obrauju oko 5,7 Mt/god komunalnog otpada, dok se u Austriji komunalni otpad sakupljen od skoro 50 posto stanovnika
podvrgava obradi u 15 MBO postrojenja [10].
Visokom udjelu termike obrade komunalnog otpada i koritenja goriva iz otpada za suizgaranje u industrijskim i energetskim postrojenjima pogoduju sljedee prednosti:
redukcija volumena ostataka obrade koji se odlae na odlagalita (90 posto), a samim
time i smanjenje trokova odlaganja
smanjivanje udjela biorazgradivog otpada za odlaganje, a time i emisije metana
proizvodnjom elektrine i/ili toplinske energije iz komunalnog otpada smanjuje se
emisija staklenikih plinova u odnosu na odlaganje neobraenog otpada i bioloku
obradu. Smanjenjem koliine odloenog otpada smanjuje se emisija metana do koje
bi dolo odlaganjem otpada. Proizvedena energija iz otpada ujedno smanjuje i koliinu fosilnog goriva potrebnog za proizvodnju ekvivalentne koliine energije, a time i
emisiju ugljikovog dioksida koji bi nastao kao produkt izgaranja
smanjenje trokova rada i odravanja odlagalita
poveanje raspoloivih povrina za druge namjene zbog smanjenja povrina zauzetih
odlagalitima otpada
dobre mogunosti prodaje proizvedene energije djelomino kompenziraju razmjerno
visoka ulaganja
doprinos energetskoj bilanci smanjivanjem uvoza fosilnih goriva
Kontrolirano skupljanje i iskoritavanje energije odlagalinog plina poelo je u razvijenijim dravama poetkom 1980-ih godina i od tada broj energana na odlagalini plin u
EU neprestano raste. 1985. godine u EU je bilo oko 65 energana, 1995. godine taj broj se
poveao na 300, a 2005. se udvostruio (oko 650 energana na odlagalini plin). Proizvo-
174
dnja od 10,7 TWh elektrine energije iz komunalnog otpada u 2005. godini u zemljama
EU predstavlja poveanje od 7 posto u odnosu na 2004. godinu.
Usporedba trenda potronje biomase (kruta biomasa, bioplin, biogoriva, obnovljivi komunalni otpad) u zemljama Europske unije prikazana je na slici 4. Mjere ukljuene u
Akcijski plan za biomasu (Biomass Action Plan Scenario), prema procjenama Europske
komisije, poveat e upotrebu biomase na 150 Mt u 2010. godini. Prema posljednjim
procjenama, primarna potronja biomase u 2010. godini iznosit e oko 103,7 Mt (46,3
Mt manje od procjene scenarija Akcijskog plana). Udio komunalnog otpada u ukupnoj
potronji biomase procijenjen je na 6,5 Mt (6,3 posto) [11].
Slika 4 Usporedba trenda potronje biomase i scenarija Akcijskog plana za biomasu

Fig. 4 Comparison between biomass consumption trend and Biomass Action Plan Scenario
ENERGETSKI POTENCIJALI KOMUNALNOG

OTPADA U HRVATSKOJ
Procijenjena koliina ukupno proizvedenoga komunalnog otpada na podruju Republike
Hrvatske za 2004. godinu iznosi 1,310.643 t. Koliina otpada odloenog na odlagalita
procjenjuje se na 1,037.500 t. Za 2000. godinu procijenjena je specina koliina otpada
od 225 kg/st/god, dok za 2004. godinu iznosi 290 kg/st/god, to je poveanje 28 posto
[12]. Godinji energetski potencijal komunalnog otpada u Hrvatskoj procjenjuje se na 9,3
PJ (7,5 MJ/kg) [13]. Dostignuti udio reciklae i tehnologija obrade/prerade otpada je do
2004. godine bio malen, a nedovoljno znanje i informiranost o problematici otpada dovode do koniktnih situacija prilikom odreivanja novih lokacija za bilo koju od graevina
i postrojenja za gospodarenje otpadom [14].
Uz hijerarhijski koncept i sustav gospodarenja otpadom (izbjegavanje - vrednovanje - odlaganje), Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske denira kvantitativne ciljeve
175
i rokove koji se odnose na smanjenje koliine odloenog biorazgradivog otpada i poveanje koliine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada, utvrene s pretpostavljenim vremenskim pomacima u odnosu na Landll Directive 99/31/EC (tablica 1).
Tehnologije primarnog recikliranja s odvojenim skupljanjem komponenata otpada nalaze se u vrhu hijerarhije prioriteta gospodarenja otpadom, a njihov doprinos smanjivanju
koliine i tetnosti, ukljuivo emisije staklenikih plinova, raste. Smanjivanje koliine
biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlae na odlagalita otpada denirano je Direktivom o odlaganju otpada, a umjesto odlaganja otpada moe se koristiti kompostiranje,
anaerobna obrada, mehaniko-bioloka obrada, spaljivanje ili recikliranje otpada.
Tablica 1 Dinamika ostvarivanja kvantitativnih ciljeva i rokova za koliine otpada (prema
podacima iz Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske)
Table 1 Dynamics of realization of quantitative objectives and terms for waste quantity (in
accordance with Croatian Waste Management Strategy)
CILJEVI / OBJECTIVES
Koliina odvojeno skupljenog i recikliranog
komunalnog otpada
Quantity of separate collected and recycled
municipal solid waste
Koliina odloenog komunalnog otpada
Quantity of landlled municipal solid waste
Koliina odloenog biorazgradivog komunalnog
otpada od koliine proizvedene 1995. godine
Quantity of landlled biodegradable municipal
solid waste of the total quantity produced in 1995
Udio (%) / Percentage (%)

2005.
2010.
2015.
2020.
2025.
12
18
25
95
80
68
58
45
95
85
75
55
35
U Hrvatskoj se primjenjuje biokompostiranje otpada (kompostiranje odvojeno skupljenog

biootpada preteito zelenog otpada). Prosjeni udio biorazgradivog otpada u ukupnom
otpadu iz domainstava u Hrvatskoj kree se izmeu 30 i 45 posto odnosno od 70 do 150
kg/st/god. Na vie lokacija u sklopu upanijskih centara za gospodarenje otpadom planira
se izvedba postrojenja za mehaniko-bioloku obradu otpada. Mogunosti plasmana goriva iz otpada iz takvih postrojenja postoje u termoelektranama na ugljen (npr. u TE Plomin), tvornicama cementa i jo nekim industrijama s industrijskim peima. U Hrvatskoj
jo nema nijedne energane na otpad u pogonu, ali su uznapredovale pripreme za izgradnju
prve u Zagrebu (PTOO Zagreb), koja bi uz 300.000 t/god komunalnog otpada trebala termiki obraditi i oko 70.000 t/god prosuenog mulja iz Centralnog ureaja za proiavanje
otpadnih voda. Proizvedena elektrina energija bi se plasirala u elektrinu mreu HEP-a, a
toplinska energija u Toplinske mree HEP-a ili drugim oblinjim potroaima.
U Hrvatskoj je na veim odlagalitima otpada odloeno oko 15 Mt komunalnog otpada,
iz kojega nastaje oko 90 Mm3/god odlagalinog plina. Uobiajeni sustavi skupljanja plina
aktivnim otplinjavanjem mogu skupiti do 60 posto nastalog odlagalinog plina. Iz te koliine plina moglo bi se godinje proizvesti do 90 GWh elektrine i 135 GWh toplinske
energije. Prva energana na odlagalini plin u Hrvatskoj radi od 2004. godine na zagrebakom odlagalitu Prudinec - Jakuevac (snaga 2x1 MW).
176
Energetske, ekoloke i ekonomske koristi upotrebom goriva iz otpada u

cementarama
U nastavku je dan kratak prikaz procjene potencijala smanjivanja emisije staklenikih
plinova i trokova primjenom mjere kojom se zamjenjuje dio fosilnoga goriva s gorivom
iz komunalnog otpada u cementnoj industriji u Hrvatskoj [15]. Pretpostavljeno je da e se
gorivo iz otpada veinom sastojati od RDF-a dobivenog postupkom mehaniko-bioloke
obrade, uz manje koliine mulja sa proistaa otpadnih voda (u daljnjem tekstu: gorivo iz
otpada). Potencijal smanjivanja emisije ugljikovog dioksida koji se moe ostvariti supstitucijom dijela fosilnoga goriva s gorivom iz otpada procijenjen je u odnosu na referentno
rjeenje koje pretpostavlja stopostotni udio fosilnoga goriva. Fosilno gorivo koje se koristi u proizvodnji cementa sastoji se od konvencionalnoga fosilnoga goriva (ugljen, petrol-koks, mazut, plin) i zamjenskoga goriva fosilnog podrijetla (otpadne gume i otpadna
ulja). Pretpostavljena je supstitucija konvencionalnih fosilnih goriva (ugljen i/ili petrol
koks) s gorivom iz otpada prema udjelima navedenim u tablici 2. Sa stajalita smanjenja
emisije ugljikovog dioksida bitno je denirati udio otpada biolokog podrijetla, koji se
smatra neutralnim s obzirom na ugljikov dioksid. U otpad biolokog podrijetla ubraja se
papir, karton, drvo, tekstil iz prirodnih materijala, a u otpad fosilnog podrijetla ulazi plastika i guma. Udio otpada fosilnog podrijetla doprinosi emisiji ugljikovog dioksida.
Koritenjem preporuene metodologije za proraun emisije staklenikih plinova (IPCC
metodologija1) procijenjeni su potencijali smanjenja emisije ugljikovog dioksida i metana (tablica 2). Primjena komunalnog otpada kao goriva u cementarama je vrlo atraktivna
mjera s energetskog, ekolokog i ekonomskog stajalita, zbog interesa za gospodarski i
ekoloki prihvatljiv nain zbrinjavanja komunalnog otpada, uz prihvaanje takvog rjeenja od lokalne zajednice i javnosti. Uz ostvareno smanjenje emisije ugljikovog dioksida
i indirektno smanjenje emisije metana izraene pomou ekvivalentne emisije ugljikovog
dioksida2 (zbog toga to otpad nije odloen na odlagalite), ostvaruje se i uteda fosilnog
goriva, to direktno utjee na granine trokove primjene mjere kojom se zamjenjuje dio
fosilnog goriva s gorivom iz komunalnog otpada3 (tablica 2).
1
IPCC metodologija metodologija za proraun emisije staklenikih plinova koju

preporua Meuvladino tijelo Konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime
(Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC).
CO2-eq - pojedini stakleniki plinovi razliito doprinose efektu staklenika; da bi se
omoguilo njihovo meusobno zbrajanje i ukupni prikaz emisije pomou ekvivalentne
emisije ugljikovog dioksida (CO2-eq), emisija svakog plina pomnoena je s njegovim
staklenikim potencijalom (Global Warming Potential, GWP). GWP je mjera utjecaja
nekog plina na stakleniki efekt u odnosu na utjecaj CO2, koji je dogovorno uzet kao
referentna vrijednost.
Granini troak - troak primjene mjere za smanjenje emisije staklenikih plinova,
iskazan u monetarnoj jedinici po jednoj toni smanjene emisije CO2 (EUR/t CO2), koji
predstavlja razliku trokova referentnog rjeenja i rjeenja koje ukljuuje mjeru za
smanjenje emisije staklenikih plinova.
177
Trokovi su procijenjeni uz sljedee pretpostavke:

postrojenja za mehaniko-bioloku obradu komunalnog otpada, u sklopu kojih e biti
postrojenja za pripremu RDF-a, bit e sastavni dijelovi upanijskih centara za gospodarenje otpadom - investicijski troak postrojenja za mehaniko-bioloku obradu
otpada ukljuen je u trokove referentnog rjeenja (ukupna investicija, koja ovisi o kapacitetu otpada koji se obrauje, moe se procijeniti na 225 - 350 EUR/t otpada [16])
u trokove je uraunana cijena goriva, investicija u postrojenje za prihvat i doziranje
otpada u rotacijsku pe i trokovi odravanja tog postrojenja
tvornice cementa nee plaati RDF koji zbrinjavaju, niti e dobivati naknadu za njegovo zbrinjavanje
U kontekstu smanjenja emisije staklenikih plinova, granini trokovi (eng. marginal
cost) predstavljaju razliku investicijskih i pogonskih trokova referentnog rjeenja (rjeenja u koje nije ukljuena mjera za smanjenje emisije staklenikih plinova) i trokova
rjeenja s kojim se smanjuje emisija. Pozitivni granini troak predstavlja troak po jedinici smanjenja emisije, a negativna vrijednost oznaava ostvarenje prihoda. Sve mjere s
negativnim graninim trokom su ekonomski isplative. Zbog meusobne usporedivosti
svi trokovi se iskazuju kao ekvivalentni godinji trokovi4.
Tablica 2 Parametri za procjenu potencijala smanjenja emisije staklenikih plinova i graninih
trokova
Table 2 Parameters for GHG emission reduction potentials and marginal costs assessment
Parametri / Parameters
2010.
2020.
Fosilno gorivo / Fossil fuel
85
75
Gorivo iz otpada / Refuse derived fuel (RDF)
15
25
bioloko podrijetlo / biological origin
60
40
fosilno podrijetlo / fossil origin
40
60
100
100
90
141
213
265
52
107
-6
Sastav goriva (%) / Fuel composition (%)
Sastav goriva iz otpada (%) / Refuse derived fuel composition (%)

Gorivo iz otpada / RDF
Mulj / Sludge
bioloko podrijetlo / biological origin
fosilno podrijetlo / fossil origin

Potencijali i granini trokovi smanjenja emisije staklenikih plinova
Potentials and marginal costs of GHG emission reduction
Smanjenje emisije CO2 (kt CO2)
CO2 emission reduction (kt CO2)
Indirektno smanjenje emisije metana (kt CO2-eq)
Indirect methane emission reduction (kt CO2-eq)
Uteda fosilnoga goriva (kt) / Fossil fuel saving (kt)
Granini troak (EUR/t CO2) / Marginal cost (EUR/t CO2)
Ekvivalentnim godinjim trokovima sve investicije diskontiraju se na godinje

trokove u vremenskom razdoblju vijeka trajanja opreme.
178
Koritenje goriva iz komunalnog otpada ekonomina je mjera/rjeenje za smanjenje emisije CO2. Prema procijenjenim graninim trokovima u 2010. godini ulazi u kategoriju
mjera s niskim trokovima, dok je za 2020. godinu procijenjena kao mjera s negativnim
trokovima, odnosno mjera ijom bi se primjenom ostvarili prihodi utedom fosilnoga
goriva.
ZAKLJUAK
Stalni porast potronje energije i spoznaja o ogranienim koliinama primarnih izvora
energije nametnuli su potrebu sustavnog istraivanja i razvoja tehnika iskoritavanja
energetskog potencijala komunalnog otpada. Koritenjem komunalnog otpada kao goriva
u industriji i energetici te proizvodnjom energije iz odlagalinog plina mogu se ostvariti
energetske, ekonomske i ekoloke koristi. To je ujedno i mjera za postizanje nacionalnih
ciljeva smanjenja emisije staklenikih plinova, to je od posebne vanosti iz perspektive
hrvatskih obveza u odnosu na Protokol iz Kyota [17].
Gospodarenje otpadom jedan je od najveih problema zatite okolia u Hrvatskoj. Sve
vanijim postaje praenje utjecaja otpada na okoli tijekom itavog ivotnog ciklusa. Prema tom konceptu komunalni otpad koji se oporabljuje predstavlja obnovljivi izvor energije, kojim se ujedno unapreuje ekoloka deklaracija proizvedenog kWh elektrine ili
toplinske energije. Koritenjem najbolje raspoloivih tehnika te ostvarivanjem zahtjeva
prema kriterijima ouvanja primarnih izvora energije i doprinosa ciljevima ublaavanja
klimatskih promjena mogu se ostvariti pozitivni uinci proizvodnje energije iz komunalnog otpada.
LITERATURA
1. European Commission (2006), Integrated Pollution Prevention and Control, Reference Document on the Best Available Techniques for the Waste Treatments Industries
2. European Commission (2006), Integrated Pollution Prevention and Control, Reference Document on the Best Available Techniques for Waste Incineration
3. EKONERG (2005), Republic of Croatia, Technology Needs Assessment Report, Under Project: Climate Change Enabling Activity (Phase II), Zagreb
4. European Commission (2003), Refuse Derived Fuel Current Practice and Perspectives, Final Report, Swindon
5. DEFRA Waste Implementation Programme (2005), Mechanical Biological Treatment
& Mechanical Heat Treatment of Municipal Solid Waste
6. JUNIPER (2005), Mechanical-Biological-Treatment: A Guide for Decision Makers
Processes, Policies and Markets, The Summary Report, UK
7. V. Kovaevi (2006), Mehaniko-bioloka obrada otpada kao mogue rjeenje zbrinjavanja komunalnog otpada Republike Hrvatske, IX. meunarodni simpozij Gospodarenje otpadom Zagreb 2006
8. EKONERG (2006), Tehno-ekonomske smjernice za izradu sektorskih programa za
smanjivanje emisija staklenikih plinova Otpad; u okviru projekta: LIFE04 TCY/
CRO/029 Osposobljavanje za provedbu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o
179
promjeni klime i Kyotskog protokola u Republici Hrvatskoj

9. V. Potonik (2005), Tehnologije za ublaavanje klimatskih promjena u sektoru Gospodarenje otpadom, Elaborat u okviru projekta Climate Change Enabling Activity
(Phase II), Technology Needs Assessment Report; EKONERG 2005
10. M. Steiner (2005), Status of mechanical-biological treatment of residual waste and
utilization of refuse-derived fuels in Europe Conference The Future of Residual
Waste Management in Europe
11. http://www.energies-renouvelables.org/observ-er/stat_baro/observ/baro176.pdf
12. Agencija za zatitu okolia (2005), Izvjee o stanju okolia
13. Z. Stani, M. erkov Klika, A. Rapi (2004), Analiza mogunosti ekolokog zbrinjavanja otpada u termoelektranama, VIII. meunarodni simpozij Gospodarenje otpadom Zagreb 2004
14. S. Kuar Dragievi, et al. (2006), Waste Management in Croatia, Arh Hig Rada Toksikol; 57: 263-266
15. EKONERG (2007), Hrvatska industrija cementa i klimatske promjene u tisku
16. http://www.ifas-hamburg.de/pdf/llcost.pdf; K.-U Heyer, K. Hupe, R. Stegmann,
Mechanical Biological pretreatment and energetic recovery of RDF fractions in Germany: Processing and cost
17. A. Hublin (2006), Gospodarenje komunalnim otpadom u kontekstu provedbe obveza
prema Protokolu iz Kyota, IX. meunarodni simpozij Gospodarenje otpadom Zagreb
2006.
180

Tomac, V.*, Milievi, B.*
RASPLINJAVANJE - TERMIKA OBRADA

OTPADA UZ ISKORITAVANJE NJEGOVE
ENERGETSKE VRIJEDNOSTI
Saetak: Rasplinjavanje je proces termike razgradnje organske komponente otpada u
kontroliranim uvjetima sadraja kisika i temperature kako bi se eliminirala mogunost
klasinog spaljivanja otpada. Produkt rasplinjavanja je sintetiki plin (engl. syngas) koji
se preteno sastoji od vodika i ugljikova monoksida i koji se moe koristiti u proizvodnji
topline i/ili elektrine energije.
U radu se daje tehnoloki opis postrojenja za rasplinjivanje i proizvodnju elektrine
energije iz otpada s pregledom tehnikih rjeenja zatite okolia. Takoer se sagledava
i primjena ovakve metode obrade otpada u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom, s
naglaskom na primjenu kod sanacije odlagalita otpada.
UVOD
Termika obrada otpada predstavlja neizostavni dio u sustavu cjelovitoga gospodarenja
otpadom odnosno jedini njegov dio u kojem se znatno smanjuje koliina ostatnog otpada
za odlaganje. Ubrzani razvoj i primjena termikih obrada otpada oekuje se i s obzirom
na zahtjeve Direktive o odlaganju otpada (Council Directive on the landll of waste,
EC/1999/31) koje Europska unija stavlja pred svoje lanice. Direktiva o odlaganju otpada
u lanku 5. zahtijeva da se koliina biorazgradivoga komunalnog otpada koja se odlae na
odlagalita otpada 2006. smanji na najvie 75 posto koliine koja je proizvedena u 1995.
ili u godini prije 1995. za koju postoje standardizirani Eurostat podaci; u 2009. smanji
na najvie 50 posto koliine koja je proizvedena u 1995. te u 2016. smanji na iznos od
najvie 35 posto koliine koja je proizvedena 1995. godine.
Za lanice EU koje su 1995. ili u godini prije 1995. za koju postoje standardizirani Eurostat podaci odlagali na odlagalita vie od 80 posto ukupno proizvedenoga komunalnog
otpada postoji posebna olakica kojom se rokovi ispunjenja mogu produljiti etiri godine.
Kako Hrvatska, kao i mnoge lanice EU, ispunjava taj uvjet, njoj bi rokovi bili 2010. za
75 posto, 2013. za 50 posto i 2020. za 35 posto.
* Veronika Tomac, EKONERG Institut za energetiku i zatitu okolia d.o.o.
Boran Milievi, Van Sommeren Ekoloke Tehnologije d.o.o.
182
Glavni cilj kojem vodi smanjenje odlaganja biorazgradivog otpada na odlagalita otpada
je smanjenje emisije vrlo aktivnog staklenikog plina metana te time smanjenje emisije
staklenikih plinova. Drugi cilj je stimuliranje materijalnog i energetskog iskoritavanja
biorazgradivih tvari u komunalnom otpadu i razvoja tehnolokih rjeenja koja to omoguuju. Trei cilj je smanjenje lokalnog utjecaja na vode i zrak zbog smanjenja emisije
plinova i smanjenja stvaranja procjednih voda na odlagalitima otpada.
Energetsko iskoritavanje biorazgradivih tvari mogue je primjenom termikih obrada
otpada. Ova skupina obrada obuhvaa klasino spaljivanje otpada (izgaranje), pirolizu i
rasplinjavanje.
Klasino spaljivanje otpada primjenjuje se kada je na raspolaganju vea koliina otpada i
to je tehnologija koja se godinama koristi za obradu otpada u veim europskim gradovima. U osnovi radi se o tehnologiji koja je identina klasinim termoelektranama na kruta
goriva u kojima se toplina plinova koji nastaju izgaranjem otpada koristi za proizvodnju
pare koja se potom koristi za proizvodnju elektrine energije, tehnoloke pare ili ogrjevne
topline.
Kada je na raspolaganju manja koliina otpada investicijski trokovi klasine spalionice
otpada su preveliki te su se u praksi razvili alternativni postupci termike obrade piroliza i rasplinjavanje u kojima se pri niim temperaturama i kontroliranom sadraju kisika
proizvodi pirolitiki plin (mjeavina ugljikova monoksida, ugljikova dioksida, metana i
vodika), odnosno sintetiki plin (mjeavina ugljikova monoksida i vodika) koji se potom
koristi u energetske svrhe. Proizvedeni plin se potom spaljuje te se toplina koja nastaje izgaranjem pirolitikog, odnosno sintetikog plina koristi za proizvodnju topline i/ili
elektrine energije.
RASPLINJAVANJE
Proces rasplinjavanja obuhvaa sljedee tehnoloke cjeline: (1) predobradu otpada; (2)
rasplinjavanje otpada pri emu se proizvodi sintetiki plin; (3) izgaranje sintetikog plina; (4) proizvodnju pare u kotlu; (5) proizvodnju elektrine energije, tehnoloke pare i
ogrjevne topline (prema potrebi); (6) obradu iskoritenih dimnih plinova do stupanja za
isputanje u okoli.
U nastavku su dani osnovni podaci o postrojenju za rasplinjavanje otpada radnog kapaciteta 10 tona otpada po satu. Osnovni shematski prikaz procesa opisanog u nastavku vidi
se na slici 1.
Proces zapoinje predobradom otpada koja obuhvaa sortiranje i usitnjavanje otpada klasinim tehnikama (runo odvajanje, magnetske trake, odvajanje propuhivanjem, usitnjavanje, prosijavanje) te potom pripremu ulazne smjese za proces. Ulazna smjesa u proces
smije sadravati maksimalno 5 posto PVC-a, 2 posto otpadnih guma te 15 do 25 posto
vlage.
Pripremljena smjesa otpada unosi se u prvu komoru reaktora gdje se u kontroliranim
uvjetima odvija termika razgradnja organske komponente otpada, pri emu nastaju sintetiki plin mjeavina uglavnom ugljikova monoksida i vodika. Pepeo iz prve komore
uvodi se u vodenu jamu gdje pri gaenju pepela nastaje ljaka.
Proizvedeni sintetiki plin uvodi se u drugu komoru reaktora gdje se zadrava do 2 sekunde te na temperaturi do 1600C izgara u prisutnosti zraka, pri emu nastaju dimni pli-
RASPLINJAVANJE - termika obrada otpada uz iskoritavanje...
183
novi koji na izlazu iz komore imaju temperaturu od 1050 C. Dimni plinovi se odvode u
kotao gdje se koriste za proizvodnju pare, koja se potom koristi za proizvodnju elektrine
energije u parnoj turbini i generatoru. Po potrebi, oduzimanjem pare na turbini moe se
proizvoditi tehnoloka para i ogrjevna toplina.
Iskoriteni dimni plinovi temperature oko 285 C odvode se iz kotla na obradu kako bi se
postigli uvjeti za njihovo isputanje u okoli.
S obzirom na prosjene ogrjevne vrijednosti otpada od 10 MJ/kg te uz radni kapacitet postrojenja za rasplinjavanje od 10 t/h (2 linije za rasplinjavanje po 5 t/h) i uz pretpostavku
od 6000 radnih sati godinje oekivana proizvodnja elektrine energije iznosi priblino
65 milijuna kWh godinje, odnosno radi se o energani koja u kondenzacijskom radu postie snagu od 11 MW.
Obrada dimnih plinova obuhvaa uklanjanje klorovodika, sumporovih oksida, estica i
duikovih oksida.
Klorovodik i sumporovi oksidi uklanjaju se u postupku polusuhog proiavanja s kalcijevim hidroksidom (Ca(OH)2). Ovaj postupak se moe prikazati sljedeim izrazima:
2HCl + Ca(OH)2 CaCl2 + 2H2O
SO2 + Ca(OH)2 CaSO3 + H2O
CaSO3 + 1/2O2 CaSO4
Prednost polusuhih i suhih naina uklanjanja kiselih spojeva iz dimnih plinova u odnosu
na mokre postupke proiavanja jest eliminacija stvaranja otpadnih voda koje bi trebalo
dodatno proiavati prije isputanja u okoli.
Nakon ienja plinova od klorovodika i sumporovih oksida slijedi uklanjanje preostalih
estica na vreastim ltrima, a potom se plinovi odvode u DeNOX ureaj gdje se selektivnom katalitikom redukcijom (SCR) duikovi oksidi reduciraju u duik. Kao sredstvo
za redukciju duikovih oksida koristi se 25% otopina amonijeva hidroksida. Usporedno
s redukcijom duikovih oksida na katalizatoru (katalizator na bazi titanovog dioksida i
vanadijevog pentaoksida) odvija se i raspad dioksina i furana uz prisutnost kisika koji je
sastavni dio dimnih plinova prema sljedeoj reakciji:
C12HnCl8-nO2 + (9+0,5n)O2 (n-4)H2O + 12CO2 + (8-n)HCl
Ovaj dio procesa proiavanja dimnih plinova provodi se pri temperaturama do 250C. Dosadanja iskustva pokazala su da se pri temperaturama od 210C postie pad od
poetne koncentracije od 32 ngTEQ/Nm3 na koncentracije manje od 0,1 ngTEQ/Nm3,
odnosno ekasnost ureaja DeNOX na raspadu dioksina iznosi 99,98%.
Dimni plinovi se po proiavanju isputaju u okoli uz kontinuirano praenja sastava na
ispustu. Emisije na ispustu ovakvih postrojenja u skladu su s propisima u Europi koji se
odnose na termiku obradu otpada.
U procesu termike obrade kao nusproizvodi koje je potrebno adekvatno zbrinuti nastaju
ljaka iz prve komore reaktora koja se u pravilu kategorizira kao neopasni otpad, ltar pepeo iz obrade dimnih plinova, koji se u pravilu kategorizira kao opasni otpad te istroeni
katalizator (ivotni vijek katalizatora je minimalno tri godine).
184
MOGUE PRIMJENE
SANACIJA ODLAGALITA OTPADA
Opisana obrada otpada moe imati i praktinu primjenu pri sanaciji odlagalita otpada. U
Republici Hrvatskoj ukupno su 284 odlagalita otpada, od ega je svega devet odlagalita
sanirano, a na svega 18 odlagalita sanacija na terenu je u tijeku1. Prema podacima iz
projekta Waste Croatia od 284 odlagalita, 44 odlagalita otpada se nalazi na podruju
visokog ugroavanja vodnih resursa bitnih za javnu vodoopskrbu te bi po odredbama
regulative2 i pravilima dobre inenjerske prakse otpad s tih lokacija trebalo izmjestiti. Od
navedena 44 odlagalita pet ih je sanirano odnosno sanacija je u tijeku. Na ta 44 odlagalita odloeno je ukupno 2,743.930 m3 otpada, od ega je 656.406 m3 otpada na odlagalitima koja su sanirana odnosno na odlagalitima gdje je sanacija u tijeku.
Na odlagalitima s manjim koliinama odloenog otpada preseljenje otpada u pravilu ne
bi trebalo biti problem, meutim primjeri iz praske pokazuju upravo suprotno. Zahtjevi
Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koji u velikom dijelu sunancira sanacije odlagalita otpada uvjetuju prestanak koritenja odlagalita otpada do 2010. godine,
kada se planira otvaranje upanijskih centara za gospodarenje otpadom, a kako je proirenje odlagalita dozvoljeno samo ako je to nuno potrebno, jedinice lokalne samouprave
vrlo rijetko pristaju prihvatiti nove koliine otpada. Velike koliine odloenog otpada ne
ulaze u razmatranja za preseljenje ak ni na planirane upanijske centre za gospodarenje
otpadom.
Upravo za sanaciju takvih velikih odlagalita vrijedi razmatrati ovakvu primjenu mogunosti rjeenja odloenog otpada. Kako su u pravilu velika odlagalita smjetena i u
blizini veih naselja plasman proizvedene energije u ovakvom procesu nije tehniki zahtjevan. Po okonanju sanacije odlagalita, u ovakvim postrojenjima se kao gorivo za
proizvodnju energije moe koristiti RDF (gorivo iz ostatka otpada) iz postrojenja za mehaniko bioloku obradu otpada (MBO).
Podaci iz projekta LIFE04 TCY/CRO/000028 WASTE CROATIA - smjernica za

implementaciju Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj. Podaci o broju
saniranih odlagalita i broju odlagalita gdje je sanacija u tijeku odnose se na stanje u
srpnju 2006. godine.
Prema odredbama Pravilnika o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (NN 5/02)
na podruju II i III zone zatite izvorita zabranjeno je odlaganje otpada.
RASPLINJAVANJE - termika obrada otpada uz iskoritavanje...
Slika 1. Blok shema termike obrade otpada Rasplinjavanje
185
186
LITERATURA I PODLOGE:
LIFE 04 TCY/CRO000028: Razvoj smjernica za implementaciju Plana gospodarenja

otpadom u Republici Hrvatskoj, MZOPUG, Ekonerg u suradnji sa IPZ Uniprojekt,
APO, Geodinarika, Institut za elektroprivredu i energetiku, Urbing 2006. (www.waste-croatia.com.hr ).
www.vsbv.com
www.cmtproduct.com
DEFRA: Advanced Thermal Treatment of Municipal Solid Waste, 2005.
Advanced energy strategies, inc.: Investigation into Municipal Solid Waste Gasication for Power Generation, 2004.
www.cricatalyst.com
EPA: Municipal Solid Waste Incineration as part of Irelands Integrated Waste Management Strategy. 2004.
Fl Smidth Airtech: Gas Suspension Absorber, 2003.
Council Directive 1999/31/EC of 26 April 1999 on the landll of waste

Fabuli Ruszkowski, M.*, Radoevi, M.*, Marec-Raheli N.*,

Telen S.*
BIOGORIVA I INA
UVOD
Tri su temeljna razloga koja su poetkom devedesetih inicirala proizvodnju biogoriva u
Europi i SAD-u za potrebe sektora transporta:
- Podupiranje odrivog razvoja poljoprivrede i ruralnih podruja
- Poveanje sigurnosti opskrbe i smanjenje ovisnosti sektora transporta o nafti
- Smanjenje udjela emisije staklenikih plinova, ponajprije ugljinog dioksida, iz cestovnog prometa
Glavni pokreta proizvodnje i upotrebe biogoriva u motornim gorivima u Europi bile su
mjere agrarne politike EZ (Common Agricultural Policy) donesene u svibnju 1992. U
setu donesenih mjera najznaajnija je ona koja doputa koritenje obaveznih 15% povrina ostavljenih na ugaru, predvienih za sadnju itarica i kultura za proizvodnju ulja za
uzgoj sirovina za proizvodnju biogoriva. Tada u Europi i poinje poveana sadnja poglavito uljane repice kao glavne sirovine za dobivanje biodizela.
Dominantan motiv ubrzanom koritenju biogoriva u SAD-u i Brazilu je smanjenje ovisnosti o uvozu nafte i poticaj razvoju ruralnih podruja.
Spoznaje o ovisnosti klimatskih promjena o emisiji staklenikih plinova, posebice ugljinog dioksida, danas su glavni pokreta promoviranja koritenja biogoriva u motornim
gorivima.
Sektor transporta sudjeluje sa gotovo 30% udjela u emisiji ugljinog dioksida (CO2).
Procjenjuje se da e u 50% porasta emisije ugljinog dioksida u razdoblju od 1990. do
2010. najvei udio od 84% pripasti cestovnom prijevozu. Godinja emisija ugljinog dioksida narast e na 1.113 milijardi tona. Protokol iz Kyota koji je stupio na snagu sredinom 2005. obavezuje potpisnice da u razdoblju od 2008. do 2012. za 8% smanje emisiju
ugljinog dioksida u odnosu na 1990. godinu.
Direktiva 2003/30/EEZ od 8. svibnja 2003. Europskog parlamenta i Vijea pravni je temelj za nacionalna zakonodavstva koja e denirati ciljeve i mjere za postizanje referentnih vrijednosti omjera biogoriva i motornih goriva dobivenih iz fosilnih izvora. Referentna vrijednost za 2005. godinu odreuje obavezu od 2% udjela biogoriva na tritu
motornih goriva, a za 2010. godinu 5,75%.
* Maja Fabuli Ruszkowski, Marko Radoevi, Neda Marec-Raheli i Sanda Telen INA-industrija nafte d.d.
188
BIOGORIVA
Biodizel, bioetanol i etil tercijarni butil eter (ETBE) najznaajnija su biogoriva dobivena
iz obnovljivih izvora energije koja se u razliitim udjelima dodaju motornim gorivima
proizvedenim iz nafte i koriste za motore s unutarnjim sagorijevanjem.
Biodizel
Biodizel je motorno gorivo koje se dobiva transesterikacijom biljnih ulja, masti i ulja
ivotinjskog podrijetla i koritenog jestivog ulja s metanolom uz prisustvo luine kao
katalizatora. Kemijski naziv koji se esto koristi za biodizel je metilni ester masnih kiselina (FAME uobiajeni akronim od fatty acid methyl esters).
U Europi se proizvodi vie od 80% svjetske proizvodnje biodizela s visokim godinjim
stopama rasta proizvodnje i preradbenih kapaciteta, u posljednjih est godina od oko 2530%. Proizvodnja i rast preradbenih kapaciteta zemalja sa znaajnom proizvodnjom prikazani su u Tablici 1.
Pored vrlo visokih stopa rasta proizvodnje i preradbenih kapaciteta, postotni udjeli
biogoriva na tritu motornih goriva za zemlje Europske unije 2005. godine pokazuju
da su samo Njemaka (3,75%) i vedska (2,23%) ostvarile indikativan cilj od 2%. dok
procjena za EU-25 iznosi svega 1%.
Tablica 1. Proizvodnja i preradbeni kapaciteti biodizela drava koje proizvode vie od
95% biodizela
Drava
EU-25
Njemaka
Francuska
Italija
eka
Poljska
Austrija
Slovaka
panjolska
Danska
UK
Portugal
vedska
Grka
Belgija
2003. g.
Sve su vrijednosti u 1000 tona

2005. g.
2006. g.
2004. g.
Kapacitet Proizvodnja Kapacitet Proizvodnja Kapacitet Proizvodnja Kapacitet

2.048
1.025
500
420
1.434
715
357
273
2.246
1.088
500
420
60
1.933
1.035
347
320
47
50
32
100
57
41
5
6
40
9
70
44
15
13
70
9
1,4
4.228
1.903
532
827
133
100
125
89
100
81
129
6
12
35
55
1.669
1.669
492
396
203
100
85
78
73
70
51
1
1
3
1
6.069
2.681
775
857
203
150
134
89
224
81
445
146
52
75
85
Kvaliteta biodizelskoag goriva za europsko trite specicirana je europskom normom EN

14214:2003.
Europska norma EN 14214:2003 prihvaena je od Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo
i ima status hrvatske norme HRN EN 14214.
Biodizelsko gorivo uobiajeno se oznaava sa B100 i moe se u razliitim volumnim postotnim
udjelima umijeati u mineralni dizel, a ovisno o postotku biodizela takve mjeavine oznaavaju se
sa B5, B10 i B20.
189
Biogoriva i INA
Ulje uljane repice najznaajnija je sirovina za sintezu biodizela i u ukupnoj svjetskoj proizvodnji
sudjeluje sa vie od 80 %. Ostale sirovine koje se u ozbiljnijim koliinama koriste za sintezu
biodizela su suncokretovo ulje, palmino ulje, sojino ulje i koritena jestiva ulja.
Znaajna prednost koritenja biodizela ogleda se i u smanjivanju reguliranih i nereguliranih
emisija plinova i krutih estica u atmosferu. Amerika agencija za zatitu okolia EPA
(Environmental Protection Agency) obavila je evaluaciju emisija i potencijalnih zdravstvenih
efekata upotrebe biodizela. Rezultati te evaluacije vezani uz emisije iz ispunih plinova prikazani
su u Tablici 2.
Tablica 2. Prosjeno postotno smanjenje reguliranih emisije biodizela usporeenih s emisijama
fosilnog dizela
Vrsta emisije
Ukupni nesagoreni ugljikovodici
Ugljini monoksid
Krute estice
Duikovi oksidi
B 100
-67%
-48%
-47%
+10%
B 20
-20%
-12%
-12%
+2%
Mjeavine eurodizela i biodizela B100

Za ispitivanje utjecaja B100 biodizelskoga goriva na zikalno-kemijske karakteristike
mjeavina B100 i eurodizela prireene su etiri mjeavine s razliitim postotnim udjelima
biodizela.
Koriteno biodizelsko gorivo proizvodeno je u Modibitu d.o.o. 5. srpnja 2006., a eurodizel u
raneriji RN Rijeka. U ispitivanjima je koriten eurodizel zimske i ljetne kvalitete. Uzorak ljetnog
biodizela uzet je s benzinske stanice u Zagrebu, a zimskog iz komercijalnog spremnika u RN
Rijeka.
Prireene su mjeavine sa 3, 5, 8 i 10% udjela B100 u eurodizelu.
Prireenim mjeavinama zikalno-kemijske znaajke odreivane su sukladno vaeoj normi za
eurodizel INA N 02-005, a za stopostotni biodizel sukladno normi HRN EN 14214. Za mjeavine
istih koncentracijaa samo prireenima s eurodizelom RN Rijeka zimske kvalitete odreene su
kritine znaajke: kinematika viskoznost, toka zamuenja, toka ltrabilnosti i ukupna kiselost.
Dobiveni rezultati temeljnih znaajki mjeavina biodizela B100 modibita i eurodizela zimske
i ljetne kvalitete, prikazane u tablicama 3 i 4, pokazuju da su kinematika viskoznost i ukupna
kiselost, koje su indirektno i indikatori stabilnosti, nakon pet mjeseci odleavanja B100 dosegle
granine vrijednosti, no jo su unutar standarda za eurodizel. Izmjerene vrijednosti upuuju na
potrebu koritenja aditiva koji bi osigurali veu stabilnost B100 u duljem vremenskom razdoblju.
Tablica 3. Vrijednosti temeljnih znaajki mjeavina biodizela (modibit) B100 i eurodizela ljetne
kvalitete
Znaajke
Sadraj estera
Gustoa 15C
Kinematika
visk. 40C
Plamite
Sumpor
Koksni ost.
10% ost.dest.
EN 14214 Jedinica B100
INA
norma
3%
5%
8% 10% Eurodizel
min. 96,5
860-900
% m/m
kg/m3
98
881,8
2,8 4,7 7,6 9,7

820-845 835,1 834,5 836,8 837,8
0
833,0
3,5-5,0
mm2/s
4,53
2,00-4,50 3,46 3,40 3,32 3,42
3,32
min. 120
max.10
C
mg/kg
152
<4
Vie 55
50
70
15
69
15
69
14
70
14
max.0,3
% m/m
0,0
max.0,3
0,0
0,0
0,0
0,0
69
15
190
Cetanski broj
min 51
59,2
min.51 56,1 57,0 58,1 58,1
Pepeo
max.0,02 % m/m
0,0 max.0,01 0,0 0,0 0,0 0,0
Sadraj vode
max.500
mg/kg
398
max.200 146 158 208 238
Korozivnost
1
Razred
1a
1
1a
1a
1a
1a
Oksidacijska
max.25g/
Min.6
Sat
1,46 2,55 5,20 8,57
m3
stab. 110C
Kiselinski broj mg KOH/g mg KOH/g 0,338
0,032 0,036 0,049 0,057
Mazivost
170
max.460 177 149 134 146
Toka
16.4.-30.9.,
16.4-30.9.
C
-1
-1
0
0
ltrabilnosti
00C
00C
56
145
1a
28,6
0,023
382
-1
Tablica 4. Vrijednosti temeljnih znaajki mjeavina biodizela (Modibit) B100 odleanog pet
mjeseci i eurodizela (RN Rijeka) ljetne kvalitete
Znaajke
Kinematika
viskoznost 400C
Toka zamuenja
Toka ltrabilnosti
16.11-29.02.
Toka teenja
Ukupna kiselost
Jedinice
mm/s2
00C
-15
00C
mgKOH/g
Granine Eurodizel B100

vrijednosti
2,00 - 4.50
2,5
4,47
-5
-15
-5
-15
-5
0,5
EN 14214
-33
0,023
-5
-14
3%
5%
8%
10%
4,42
4,36
4,34
4,47
-5
-14
-4
-15
-5
-13
-4
-14
-12
-12
-12
-12
-12
0,410 0,308 0,403 0,377 0,365
U skladu s oekivanjima, dodavanjem biodizela u fosilni dizel dolo je znaajnog porasta

cetanskog broja, to je prikazano na slici 1. Na slikama 2 i 3 prikazane su ovisnosti kinematike
viskoznosti mjeavina biodizela i dizela o postotnim udjelima biodizela. Na slici 3 vidljiv je
znaajan porast kinematike viskoznosti starenjem biodizela
Slika 1. Ovisnost cetanskog broja o postotnom udjelu biodizela u eurodizelu
Biogoriva i INA
191
Slika 2. Ovisnost kinematike viskoznosti o postotnom udjelu svjeeg biodizela u eurodizelu
Slika 3. Ovisnost kinematike viskoznosti o postotnom udjelu biodizela starog pet mjeseci u
eurodizelu
Dobiveni eksperimentalni rezultati ukazuju da je mogue umijeati i do 10% biodizela u

eurodizel, a da se pritom sauvaju zikalno-kemijske znaajke sukladne vaeoj normi
za eurodizel.
Bioetanol
Bioetanol se kao sastavni dio motornih goriva koristio u znaajnim koliinama od poetka 20. stoljea sve do 1960. godine. Od 1960. do 1975. gotovo je u potpunosti izaao iz
192
upotrebe i tek 1975. godine programom vlade Brazila o koritenju etanola u motornim
gorivima ponovno poinje njegovo intenzivnije koritenje.
Bioetanol se danas umjeava u razliitim postotnim udjelima u motorne benzine i u malim koliinama i u dizelska goriva. Najei postotni udjeli bioetanola u benzine iznose 5,
10, 20 i 85% i mjeavine se oznaavaju E5, E10, E20 i E 85. Mjeavina 5% bioetanola u
benzinu ne mora se deklarirati kao poseban proizvod. Mjeavine E85 koriste automobili
iji su motori posebno prilagoeni da mogu koristiti isti 100% benzin i benzine s razliitim koncentracijama bioetanola.
Upotrebom bioetanola ostvaruju se slini efekti kao i upotrebom biodizela. Bolje sagorijevanje smanjuje u izlaznim plinovima koliinu ugljinog monoksida i nesagorenih
ugljikovodika, a koritenjem mjeavina s visokim udjelom bioetanola bitno se smanjuje
emisija ugljinog dioksida. Negativni efekti su malo poveanje duikovih oksida i aldehida u ispunim plinovima.
Tehnologija dobivanja bioetanola veoma je stara i kao sirovine mogu se koristiti razne
itarice, kukuruz, eerna repa i kao najkvalitetnija sirovina eerna trska.
U SAD-u i Brazilu proizvodi se gotovo 90% svjetske proizvodnje, a u Europi glavni su
proizvoai Francuska, panjolska, Italija i Njemaka.
Mjeavine eurosupera 95 i etanola
Bioetanol umjean u motorni benzin znaajno utjee na porast tlaka para, indeks isparljivosti, destilacijske karakteristike, prisutnost vode u benzinu i istraivaki i motorni
oktanski broj. Posebno je uoena velika osjetljivost na vodu. Prisutnost vode u benzinu
moe uzrokovati negativan efekt razdvajanje faza.
Europski standard prEN 15376 koji je jo uvijek u obliku nacrta odreuje graninu koncentraciju vode od 0,3% masenih jedinica u bioetanolu koji se moe umjeavati u benzin.
U Hrvatskoj nema proizvoaa bioetanola koji bi kvalitetom zadovoljavao specikacije
iz norme prEN 15376, pa je za pripremu modelnih mjeavina benzina i etanola koriten
apsolutni etanol s koncentracijom vode od 0,072%.
Prireeno je pet modelnih mjeavina sa 3, 5, 8%, 10 i 20 posto volumnog udjela apsolutnog etanola u eurosuperu 95 zimske kvalitete proizvedenom u RN Rijeka. Uzorak
benzina uzet je na benzinskoj stanici u Zagrebu. Fizikalno-kemijske znaajke mjeavina
benzina i apsolutnog etanola odreivane su prema vaeoj INA normi za bezolovne motorne benzine.
Dobiveni rezultati za zikalno kemijske karakteristike prireenih mjeavina prikazani su
u Tablici 5. Prema oekivanjima vrijednost istraivakog oktanskog (IOB), slika 4, i motornog oktanskog broja (MOB), slika 5, rasle su ovisno o porastu koncentracije etanola
u benzinu i za 5%-tnu mjeavinu porasla je 1,3 odnosno 1,4 jedinice. Indeks isparljivosti
poveao se za vie od 10% za 20%-tnu mjeavinu, no jo je uvijek unutar dozvoljenih
granica.
Slika 6 pokazuje da se tlak para nije znaajnije promijenio umjeavanjem i vee koliine
etanola. Destilacijske karakteristike nisu se bitno promijenile i samo vrijednosti za volumni postotak predestilirang do 150C neznatno prelaze vrijednost dozvoljene normom.
Biogoriva i INA
193
Slika 4. Ovisnost istraivakog oktanskog broja o postotnom udjelu etanola u eurosuperu 95
Slika 5. Ovisnost motornog oktanskog broja o postotnom udjelu etanola u eurosuperu 95
194
Slika 6. Ovisnost tlaka para o postotnom udjelu etanola u mjeavina

Tablica 5. Vrijednosti temeljnih znaajki mjeavina etanola i eurosupera 95 zimske kvalitete
Znaajke
IOB
MOB
Gustoa 15C
INA NORMA
95
85
720-775
kg/m3
Sadraj sumpora
50 mg/kg
Koliina smole
Max.5,0
Mg/100ml
Korozivnost na bakru
Razred 1
Izgled
Bistar, proziran
Destilacija
%v/v predestiliranog
do 70C
20,0-48,0
Ljeto
22,0-50,0
Zima
46,0-71,0
do 100C
46,0-71,0
Ljeto
75
Zima
C max.210
%v/v 2
do 150C
kraj
ostatak
Eurosuper
3%
5%
8%
10% 20%
95
etanola etanola etanola etanola etanola
96,9
98,0
98,2
98,9
99,3 101,4
85,7
86,2
86,5
86,8
97,1
88,1
748,6
750,1 750,9 752,5 753,2 758,1
24
2,5
21
2,5
20
2,5
19
2,5
18
2,5
16
2,5
1
bistar
1
bistar
1
bistar
1
bistar
1
bistar
1
bistar
32,8
35,8
39,1
44,6
48,6
44,5
50,4
78,6
206,8
1
51,7
79,4
201,5
1
52,6
79,8
207,0
1
54,9
80,2
205,3
1
80,3
80,3
203,9
1
82,9
82,9
202,6
1
195
Biogoriva i INA
Tlak para
Ljeto
Zima
Indeks isparljivosti
VLI
Sadraj vode
45-60
60-90
Max.1150
Za 1,5-30.9.
mg/kg
77,1
1000,6
155
82,4
81,8
81,8
81,7
1074,6 1091,7 1130,2 1157,2
194
238
258
282
80,0
111,5
355
Na temelju dobivenih rezultati za modelne mjeavine etanola i eurosupera 95, prireenih

koritenjem apsolutnog etanola, moe se zakljuiti da se u benzine proizvedene u INA
mogu umjeavati male koliine etanola a da zikalno-kemijske znaajke mjeavina zadovoljavaju vaeu INA normu za bezolovne motorne benzine.
Zakljuci
Dobiveni eksperimentalni rezultati ispitivanja zikalno kemijskih znaajki za mjeavine
eurodizela proizvedenog u ranerijama INA-e i biodizela proizvedenog u Modibitu upuuju na to da kod umjeavanja svjeeg neaditiviranog biodizela u eurodizel ljetne kvalitete temeljne karakteristike mjeavina zadovoljavaju INA normu za eurodizel.
Granine vrijednosti za toku teenja, kinematiku viskoznost i kiselinski broj mjeavina
biodizela, starog 5 mjeseci, i eurodizela zimske kvalitete zahtijevaju dodatna ispitivanja
kojima bi se izvrio izbor aditiva i odredila njihova ekasnost.
Rezultati dobiveni za modelne mjeavine etanola i eurosupera 95 prireene koritenjem
apsolutnog etanola zadovoljavaju vaeu INA normu za bezolovne motorne benzine.
Kako su modelne mjeavine prireene upotrebom apsolutnog etanola ija je specikacija
zahtjevnija od standarda prEN 15376 za bioetanol, koji se moe umjeavati u motorna
goriva, ispitivanja bi trebalo obaviti i sa realnim uzorcima bioetanola.
Iako je dio destilacijskih karakteristika i tlak para mjeavina etanola i eurosupera 95 i kod
manjih koncentracija etanola dosegnuo gornje dozvoljene vrijednosti INA norme, ipak se
moe zakljuiti da se etanol moe umjeavati u eurosuper 95.
Uzevi indikativni cilj iz uredbe vlade O kakvoi biogoriva za 2010. godinu od 5,75%
energetskog udjela biogoriva u motornim gorivima INA e prema grubim procjenama
o proizvodnji za 2010. godinu te godine morati umijeati u svoja motorna goriva oko
140.000 tona biodizela i 130.000 tona bioetanola.
196

Protulipac, N., upani, K.*
PROIZVODNJA BIODIZELA U REPUBLICI

HRVATSKOJ
Saetak: U ozraju svjetske naftne krize koja traje dulje od etvrtine stoljea i kada cijene naftnih derivata vrtoglavo rastu, tendencija je Europe unije u ekonomijama svojih
lanica stvoriti uvjete za smanjivanje ovisnosti o nafti poveanjem koritenja obnovljivih
izvora energije. Istodobno sa smanjivanjem ovisnosti smanjuje se i zagaenje okolia i
atmosfere te se poveava gospodarski potencijal. Takvi ciljevi i zahtjevi postavljaju se
pred sve lanice Europske unije, a takoer i zemlje koje su potencijalni kandidati za ulazak u EU, meu kojima je prva na redu za ulazak Republika Hrvatska.
Europska unija podruje energetike, a pogotovo sektor pogonskih goriva za motorna
vozila za sve lanove EU regulira dokumentima Zelena knjiga u osiguranju izvora
energije (Green Paper) i Bijela knjiga u zajednikoj politici u djelokrugu transporta
(White paper), koji imaju za cilj osigurati zamjenu fosilnih naftnih goriva sa 20%
alternativnih biogoriva do 2020. godine.
Budui da je jedan od tih obnovljivih izvora energije i biodizel te imajui na umu da Vlada
Republike Hrvatske ve dulje vrijeme poduzima nune aktivnosti za pripremu za ulazak u
Europsku uniju, potrebno je postojeu zakonodavnu regulativu RH u potpunosti uskladiti
s regulativom EU i stvoriti gospodarske uvjete za rast i razvoj te grane gospodarstva.
Biodizel je motorno gorivo koje se dobiva iz repiinog ulja ili iz drugih biljnih ulja esterikacijom s metanolom. Karakteristike su mu jednake kao i dizelskoga goriva dobivenog
iz mineralnih ulja, a u razvijenom svijetu koristi se kao zamjena mineralnog dizela ili
u odreenoj smjesi s njim. Ekoloki standardi razvijenog svijeta s gledita eliminacije
emisije ugljikdioksida sve su izraeniji, tako da je u razvijenom svijetu sve vei trend proizvodnje biodizela. Razlozi tako naglog poveanja proizvodnje biodizela su u intenzivnom
razvoju poljoprivrede, zatite okolia i ope potrebe za samim gorivom.
Biodizel je najei komercijalni naziv za metil ester masnih kiselina (FAME Fatty Acid
Methyl Esters) koji se u velikoj veini sluajeva proizvode iz sirovoga repiinog ulja. Po
kemijskom sastavu biodizel je monoalkoholni ester viih masnih kiselina. Postupak proizvodnje zasniva se na reakciji transesterikacije u kojoj kemijski reagiraju biljna ulja i
metanol uz prisutnost natrij hidroksida kao katalizatora.
Kemijski postupak uvoenja metilnog alkohola u triglicerid relativno je jednostavan i
reakcija se poinje odvijati ve na sobnoj temperaturi te u industrijskoj proizvodnji nisu
potrebne visoke temperature i tlakovi. Ovaj postupak u naem sluaju odvija se na tempe* Natalia Protulipac, Kreimir upani, Puncta Global d.o.o.
198
Protulipac, N., upani, K.
raturi neto nioj od temperature kljuanja metanola i na atmosferskom tlaku.

Kemijske komponente koje se koriste i nastaju u procesu proizvodnje nisu visokokorozivne te nema posebnih zahtjeva za vrstama i kvalitetom materijala iz kojih je izraeno
postrojenje od uobiajenih materijala koji se koriste u kemijskoj industriji.
Kemijskom reakcijom nastaju metil esteri masnih kiselina zajedno s ostalim sporednim
spojevima i manje eljenim produktom: glicerinom u kojem su otopljeni sapuni masnih
kiselina, voda, metanol i dio metil estera viih masnih kiselina. Koliina sporednih produkata ovisi o kvaliteti i istoi osnovnih sirovina kao i o tehnolokim uvjetima odvijanja
kemijske reakcije.
Konani proizvod, metilni ester repiinog ulja (FAME) odnosno biodizel, vrlo je slian
mineralnom dizelu po svojim svojstvima kao goriva, a nije opasan ni po jednom od sljedeih kriterija: nije lako zapaljiv, nije tetan za zdravlje, ne zagauje vodu ni zrak i
bioloki se razgrauje.
Prvo industrijsko postrojenje za proizvodnju biodizela izgraeno u Republici Hrvatskoj
pokazuje sposobnost i znanje koje imaju hrvatski kemijski tehnolozi za projektiranje i
gradnju postrojenja te njegovu industrijsku, ekonomsku i opedrutvenu opravdanost.
Sam investicijski program gradnje i rada postrojenja paljivo je projektiran i daje stalnu
likvidnost i rentabilnost investicijskog pothvata jer je:
- neto sadanja vrijednost osjetno vea od nule
- interna stopa rentabilnosti iznosi 17,45%
- razdoblje povrata investicijskog ulaganja projekta je est godina
Kljune rijei: biodizel, Direktive, Republika Hrvatska

Voa, N.1, Krika, T.2, Juki3, ., Janui, V.4
ULOGA POLJOPRIVREDE U PROIZVODNJI

I KORITENJU BIODIZELSKOGA GORIVA I
NJEGOVIH NUSPROIZVODA
Saetak: Zbog povoljnih klimatskih uvjeta, Republika Hrvatska ima znaajni potencijal
proizvodnje biodizelskoga goriva iz ulja uljane repice. Oekivane ekonomske, socijalne
i ekoloke koristi proizvodnje biodizelskoga goriva na nacionalnoj razini treba dosei
proizvodnjom toga goriva iz domae sirovine. Dananji, sve zahtjevniji ekoloki standardi, kao i obveze smanjivanja emisije staklenikih plinova, daju snaan poticaj njegovoj
proizvodnji i koritenju u europskim dravama. Meutim, u procesu proizvodnje biodizelskoga goriva, a u svrhu postizanja pozitivne rentabilnosti te proizvodnje, potrebno
je osigurati plasman svih nusproizvoda - pogae, glicerola i slame. Ako se biodizelsko
gorivo i svi nusproizvodi proizvode i koriste u sustavima poljoprivredne proizvodnje, tada
se postie energetska neovisnost proizvodnje, sigurnost opskrbe energentom, neovisnost o
tritu sirovina i mogunosti proizvodnje ekoloki ispravne hrane.
Kljune rijei: biodizelsko gorivo, poljoprivredna proizvodnja, uljana repica
ROLE OF AGRICULTURE IN PRODUCTION AND USAGE OF

BIODIESEL FUEL AND ITS BY-PRODUCTS
Abstract: Because of favourable climatic conditions Republic of Croatia has signicant

potential in biodiesel fuel production from rape seed. Expected economic, social and
ecological benets from biodiesel fuel production on the national level, need to be attained through creation of production of this fuel from domestic raw material. Increasingly
Dr. sc. Neven Voa, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu - Zavod

poljoprivrednu tehnologiju, skladitenje i transport
prof. dr. sc. Tajana Krika, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu - Zavod
doc. dr. sc. eljko Juki, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu - Zavod
specijalnu proizvodnju bilja
Vanja Janui, dipl. ing., Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu - Zavod
za
za
za
za
200
demanding ecological standards as well as the obligation to reduce greenhouse effect gas
emission have given a powerful boost to production and usage of biodiesel in European
countries. Special emphasis in the process of biodiesel fuel production, with the aim of
attaining greater prot, is given to the usage of all by-products e.g. cake, glycerol and
straw. If biodiesel fuel and all by-products are produced and used in agricultural production systems, then energy independence of production is achieved, certainty of energy
source supplying, independence on raw material market and possibility of bio-organic
food production.
Keywords: Biodiesel fuel, agricultural production, rape seed.
UVOD
Prema prvim istraivanjima, provedenima jo 1991. godine, biodizelsko gorivo se denira kao netoksino biorazgradivo gorivo koje se proizvodi iz ulja biljnog i ivotinjskog
podrijetla esterikacijom s metanolom, a svojstva su mu potpuno usporediva s mineralnim dizelskim gorivom (Bekers i sur. 2001.).
Od tada pa sve do dananjih dana jedini kriterij selekcije goriva jest cijena kilometra
prijeenog puta. Meutim, u posljednjih desetak godina dolo je do spoznaje o kritinom
stanju oneienosti zraka i utjecaju na klimatske promjene u regionalnim i globalnim
razmjerima, koje su velikim dijelom uzrokovane pretjeranim koritenjem mineralnih goriva u prometu. Prema brojnim izvorima, jedna od najveih prepreka veem koritenju
biogoriva jest injenica da se na energetskom tritu ne vrednuju trokovi, tete i rizici
koji nastaju koritenjem fosilnih goriva. Ogranienje koliine fosilnoga goriva i njihova
sve vea cijena samo su dio argumenta u prilog rastuoj ekspanziji koritenja biogoriva za
pogon sve raznovrsnijih strojeva, ureaja i prometala (Kraing i Sams, 1995.).
Prednost biodizelskoga goriva u odnosu na mineralno dizelsko gorivo, s ekolokog stajalita, proizlazi iz povoljnije bilance ugljinog dioksida. Osnova za proizvodnju biodizelskoga goriva jest sjeme odnosno ulje neke uljane kulture, a poznato je da biljka za svoj
rast troi odreenu koliinu ugljinog dioksida. Pri uzgoju tih kultura koriste se razni
poljoprivredni strojevi koji svojim radom proizvode ugljini dioksid, a on nastaje i u
procesu prerade ulja u biodizelsko gorivo. Slino je i s proizvodnjom mineralnog dizela.
Meutim, razlika je u tome to se za daljnji uzgoj uljane repice iz atmosfere preuzima dio
ugljinog dioksida nastalog izgaranjem i proizvodnjom biodizelskoga goriva, a kod mineralnoga dizelskoga goriva nastali ugljini dioksid neprestano se akumulira u atmosferi.
Uzgojem uljane repice, proizvodnjom ekoloki ispravnoga goriva, njegovim izgaranjem
te ponovnim uzgojem stvara se djelomino zatvoren i ekoloki povoljan lanac nastajanja
i potronje ugljinog dioksida (Voa, 2003.).
Gotovo sve zemlje Europske unije, a i veina zemalja u tranziciji, u posljednjem su desetljeu, a neke i ranije, pokrenule proizvodnju biogoriva i to biodizelskoga goriva i bioetanola. Takav trend nastavit e se i u budunosti, to pokazuje i Direktiva Europske unije
(2003/30/EC) o alternativnim gorivima u cestovnom prijevozu te mjerama za promociju
biogoriva. U navedenom se dokumentu predlau mjere koje e po prihvaanju postati
obveza i za zemlje kandidate za prijam u EU, pa tako i Hrvatsku. Tako zemlje lanice EU
imaju pravo primijeniti diferenciranu poreznu stopu na biogoriva kako bi se potaknulo
Uloga poljoprivrede u proizvodnji i koritenju biodizelskoga goriva ...
201
njihovo koritenje, to bi 2020. godine rezultiralo zamjenom 20% tradicionalnih goriva

u prometu alternativnim.
Ukupna proizvodnja biodizelskoga goriva u EU25 porasla je sa 1,9 milijuna tona u 2004.
na blizu 3,2 milijuna tona u 2005. godini ili 65%. Broj zemalja s industrijom biodizela
gotovo se udvostruio 2005. (20) u odnosu na 2004. godinu (11). Proporcionalno su tome
rasli i kapaciteti za proizvodnju biodizela te su 2006. bili vei od 6 milijuna tona, to
e omoguiti daljnju ekspanziju industrije biodizela u EU. Kako biodizel ini oko 80%
biogoriva u EU, ovi podaci potvruju injenicu da globalni cilj o udjelima utroenoga
biogoriva u transportu, postavljen u EC Direktivi 2003/30/EC, jo uvijek u veini drava
nije postignut. Ako se uzme samo trite dizelskoga goriva u EU, proizvodnja biodizela
je, uz postojei trend porasta, blizu oekivanog cilja od 2%. Danas trini udio biodizela
iznosi priblino 1,5% trita konvencionalnog dizela u EU. U buduem koritenju biogoriva u Europi podjednaku e ulogu imati i biodizelsko gorivo i bioetanol, pri emu e se
za njihovu proizvodnju koristiti 20 milijuna ha poljoprivrednih povrina, i to 10 milijuna
ha za proizvodnju biodizelskoga goriva i 10 milijuna ha za proizvodnju bioetanola.
Izbor sirovine za proizvodnju biodizelskoga goriva ovisi iskljuivo o specinim uvjetima pojedine zemlje (klima, navike stanovnitva, uobiajene poljoprivredne kulture).
Ipak, kao daleko najznaajnija sirovina izdvaja se uljana repica i donekle suncokret. Uljanu repicu (Brassica napus L. ssp oleifera) izabrali su pioniri proizvodnje biodizela za
eksperimente transesterikacije zbog njezine relativno niske cijene u odnosu na druge
uljarice i dobre adaptabilnost na razliite uvjete. Ulje uljane repice najrairenija je sirovina za proizvodnju biodizelskoga goriva u svijetu, a slijede suncokretovo, sojino i palmino
ulje te ostali izvori (laneno ulje, govei loj i reciklirano koriteno ulje iz kuhinja). Podaci
u tablici 1 pokazuju da su uljana repica, soja, suncokret i uljana palma glavne uljane
kulture koje se kultiviraju za dobivanje ulja za humanu konzumaciju kao i druge razliite
proizvode prehrambene industrije (Mustapi i sur., 2006.).
Tablica 1. Svjetska proizvodnja glavnih biljnih sirovih ulja
Biljna ulja
Soja
Palma
Uljana repica
Suncokret
Zemni oraac
Pamuk
Kokosov orah
Maslina
2003./2004.
31,83
28,13
12,57
9,42
4,81
3,90
3,33
2,81
S uljanom repicom, suncokretom i sojom mogue je proizvoditi odnosno dopuniti potrebe

masnih te djelomice bjelanevinastih komponenata hrane u vlastitoj zemlji. Osim hranidbenih masnih sastojaka, ulje se moe upotrijebiti i u tehnike svrhe kao sirovina ili pogonsko gorivo. Mijenjanjem prehrambenih navika i prelaskom na biljna ulja i masnoe, znaajno se poveala i njihova potronja. Tako su povrine pod glavnim uljaricama u svijetu
u posljednjih 30 godina porasle 2,5-3 puta, a njihova ukupna proizvodnja, zbog poveanja
prosjenih prinosa primjenom suvremene tehnologije, 4-6 puta (Mustapi i sur., 2006.).
202
Stvaranje i uvoenje u proizvodnju novih 00-kultivara uljane repice, poboljane kakvoe

ulja i same, omoguilo je brzo irenje te kulture osobito u Europi, gdje je postala najvanija uljarica. Samo u Njemakoj i Francuskoj proizvodi se na vie od 2,5 milijuna ha,
to su vie od milijun ha vee povrine u odnosu na one s poetka devedesetih godina
(tablica 2).
Interes za ovom kulturom jo je vie porastao utemeljenjem postupka dobivanja biodizelskoga goriva iz ulja uljane repice i izgradnje preradbenih kapaciteta u mnogim europskim
dravama, meu ostalima u Austriji, Njemakoj, Francuskoj i ekoj. Procjenjuje se da
je u Njemakoj mogue biodizelom zamijeniti 5% potronje mineralnoga dizelskog goriva, a da je ukupni potencijal zamjene dizelskoga goriva u Europi ak 10%. Danas se u
mnogim europskim dravama planira sjetva uljane repice za potrebe prehrane ljudi i za
kemijsku industriju (food and non-food rapeseed).
Tablica 2. Trend povrina pod uljanom repicom najveih proizvoaa u svijetu (ha)
Drava
Australija
Kanda
Kina
Indija
Francuska
Njemaka
Vel. Britanija
Poljska
SAD
Svijet
1985.
74.154
2,783.300
4,494.485
3,986.900
473.700
409.605
296.000
467.021
0
14,756.000
1990.
72.886
2,529.000
5,503.531
4,967.000
679.600
722.393
389.900
500.374
31.000
17,610.000
1995.
376.558
5,273.000
6,907.012
6,060.000
864.000
973.886
439.000
606.382
174.580
23,816.000
2000.
1,459.000
4,859.200
7,494.360
6,026.800
1,186.255
1,078.010
402.000
434.768
607.810
25,833.000
2005.
1,080.000
5,154.300
7,220.010
6,800.000
1,211.000
1,345.300
603.000
544.490
456.050
26,950.000
PROIZVODNJA BIODIZELSKOGA GORIVA U

REPUBLICI HRVATSKOJ TEMELJENA NA DOMAOJ
SIROVINI
Potronja energije u Hrvatskoj 2004. je godine bila 412.04 PJ, to je u odnosu na 2003.
godinu poveanje potronje priblino 4,1%. Meutim u 2005. godini ta vrijednost neznatno se smanjila 0,1% i bila je 411,66 PJ. Ukupno se 2005. godini u Republici Hrvatskoj
proizvelo 197,23 PJ energije, od ega se zbog domaih naftnih izvora 20,3% odnosno
40,11 PJ energije proizvodi iz sirove nafte. Uvoz energije u stalnom je porastu i godinje
se poveava gotovo 7,5%. Uvoz energenta jo e vie rasti u budunosti s obzirom na
oekivani gospodarski rast te e imati stalnu tendenciju porasta.
Poznato je kako Republika Hrvatska ima svoje izvore sirove nafte. Tako je 2005. godine
Hrvatska troila 4,991.000 t sirove nafte, a vlastita proizvodnja bila je 946.000 t, to ini
19% ukupne potronje sirove nafte, a ostalih 81% namiruje se iskljuivo iz uvoza. Vano
je napomenuti da je proizvodnja sirove nafte u Hrvatskoj u stalnom padu, to ilustrira
injenica da je 1990. godine proizvodnja bila gotovo 2,496.800 t sirove nafte. Potronja
dizelskoga goriva u Republici Hrvatskoj u posljednjih je nekoliko godina u znaajnom
porastu. Tako je jo 1995. godine ukupna potronja dizelskoga goriva bila 609.700 t, da bi
203
2005. godini taj iznos porastao na 1,331.800 t od ega priblino 78% potronje otpada na
promet, a 14% na poljoprivredu. Procjenjuje se da e potronja dizelskoga goriva 2010.
godine biti 1,34 milijuna tona, a 2020. godine mogla bi dosegnuti ak 1,5 milijuna tona
godinje. Porast potronje tekuih goriva, smanjenje domaih izvora nafte i sve via cijena sirove nafte na tritu doveli su do toga da su se potkraj prolog desetljea intenzivirali
programi koritenja obnovljivih izvora energije, posebice biodizelskoga goriva. Prema
predvianjima porasta potronje dizelskoga goriva, a time i predvianjima buduih potreba za biodizelskim gorivom, pokazuje se kako postoji trini potencijal za to gorivo u
Republici Hrvatskoj.
Najznaajnije kulture za proizvodnju biljnih ulja u Republici Hrvatskoj su suncokret,
soja i uljana repica. K tomu, repica je najrairenija uljana kultura u Europi, napose u
Njemakoj i Francuskoj koje su ujedno vodee u proizvodnji biodizelskoga goriva. Soja
za razliku od uljane repice i suncokreta sadri vie bjelanevina (oko 40%), a manje ulja
(oko 20%) pa je pogodna za proizvodnju hrane za ivotinje. Osim toga, uljarice predstavljaju nunu kulturu u plodoredu i omoguuju optimalnu proizvodnju drugih ratarskih
kultura (Mustapi i Pospiil, 1995). U tablici 3 prikazane su proizvodnja i prinos glavnih
uljarica kao moguih sirovina za proizvodnju biodizelskoga goriva u Republici Hrvatskoj
uljane repice i suncokreta (DZS, 2004.).
Tablica 3. Proizvodnja i prinosi uljane repice i suncokreta u Republici Hrvatskoj od 1995. do 2003.
Godina
1995.
2000.
2001.
2002.
2003.
Proizvodnja (t)
Uljana
Suncokret
repica
24.472
10.982
29.436
53.956
22.456
42.985
25.585
62.965
28.596
69.253
Povrine (ha)
Uljana
Suncokret
repica
19.385
37.066
12.886
25.715
10.319
25.336
13.041
26.835
15.530
28.165
Prinos (t/ha)
Uljana
Suncokret
repica
2,23
1,91
2,28
2,10
2,18
1,70
1,96
2,35
1,84
2,45
Tablica 3 pokazuje da je proizvodnja uljarica u Republici Hrvatskoj relativno mala te da

udio uljarica u poljoprivrednoj proizvodnji opada. Zabrinjava i relativno nizak prinos zrna
od 1,70 t/ha do 2,45 t/ha za uljanu repicu i od 1,84 t/ha do 2,28 t/ha za suncokret, a najvee razlike izmeu prinosa uvjetovane su karakteristikom vegetacijske sezone, odnosno
koliinom oborina i temperaturom zraka tijekom uzgoja. Kod uljane repice mali su prinosi razumljivi kada se zna da se uljana repica najee uzgaja na najloijim, neureenim
tlima, loih vodo-zranih svojstava i s izraenim depresijama u kojima povrinska voda
stagnira, to dovodi do redukcije sklopa u usjevu. Zastarjela i neadekvatna mehanizacija,
niska razina primijenjene tehnologije, manjkava zatita usjeva i nedovoljna educiranost
obiteljskih gospodarstava daljnji su vani razlozi malih povrina pod repicom i prosjenih
prinosa odnosno ukupne proizvodnje. Nedovoljan interes i premalo sudjelovanje uljane
repice u strukturi sjetve na naim oranicama posljedica su mjera ekonomske politike u
podruju agrara, posebno politike cijena, te nedovoljne zainteresiranosti preraivake industrije.
Proizvodnju uljane repice najbolje je sagledati kroz strukturu zasijanih povrina u Republici Hrvatskoj i udio uljarica u strukturi sjetve (slika 1). Prema podacima Dravnog
204
zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2003. godine zasijano 1,080.190 ha, a 379.810 ha

(26%) obradivih povrina, oranica i vrtova ostalo je nezasijano. Od toga je u posjedu pravnih osoba (poduzea i poljoprivrednih zadruga) ostalo nezasijano 114.381 ha (39,9 %),
a u posjedu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 265.429 ha (22,6%). U strukturi
sjetve najvie su zastupljene itarice (64,1%). Industrijskim biljem zasijano je 130.914 ha
(12,1%), a uljarice su bile zastupljene sa svega 8,7%.
Slika 1. Ukupno zasijane povrine u Hrvatskoj 2003., Izvor DZS
Sva ekstenzivnost nae ratarske proizvodnje vidljiva je iz pregleda strukture sjetve na

obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Na 78,4% oraninih povrina obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava zasijano je svega 8,8% industrijskim kulturama, a uljarica
tek 5,1%. Posebno je zapostavljena uljana repica, koja je na obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima bila zasijana na samo 4.430 ha (0,5%).
Dakle, individualni poljoprivredni proizvoai ne prihvaaju uljanu repicu iako je ona:
- kultura koja se bioloki i organizacijski odlino uklapa u sustav ratarske proizvodnje
(penica uljana repica kukuruz)
- relativno stabilnih i sigurnih prinosa koji u posljednja dva desetljea nisu padali ispod
prosjeno 2,0 t/ha, ni u klimatski ekstremno nepovoljnim godinama i uz vrlo nisku
razinu primijenjene tehnologije
- kultura koja daje kvalitetno ulje za humanu konzumaciju i po kriterijima najzahtjevnijih nutricionista, a uvoenjem 00-kultivara daje i samu bitno smanjenog sadraja
glukozinolata, koja se nekodljivo koristi u hranidbi veine vrsta i kategorija ivotinja
U Republici Hrvatskoj proizvodnja uljarica i ulja nije dostatna niti za potrebe prehrane
stanovnitva i stoarstva zbog njihovog niskog udjela u strukturi sjetve, niskih prosjenih prinosa, nezainteresiranosti preraivake industrije i obiteljskih gospodarstava zbog
slabih ekonomskih uinaka u njihovoj proizvodnji. Znaajnije poveanje proizvodnje
205
uljarica i za potrebe neprehrambenog lanca (proizvodnju biodizelskoga goriva) mogue je poveanjem povrina pod ovim kulturama na vie od 200.000 ha, to omoguuju
zemljini resursi i doputaju zahtjevi optimalnog plodoreda te znaajnijim poveanjem
njihovih prosjenih prinosa (> 30%) uvoenjem suvremene tehnologije. Tako bi se osigurale dostatne koliine ulja (i same) za potrebe prehrane i stoarstva te sirovina za
90.000-100.000 tona biodizelskoga goriva.
CLUSTER PROIZVODNJE BIODIZELSKOGA

GORIVA U RH
Svaka drava koja proizvodi biodizelsko gorivo ima cluster za proizvodnju takva goriva. Ti se clusteri temelje ponajprije na potrebama pojedine drave, koritenju razliitih
sirovina, preraivaima te na kraju na potrebama samih korisnika. Tako se svaka drava
prilagoava vlastitoj postojeoj infrastrukturi, mogunostima primarne proizvodnje sirovina, preraivakim kapacitetima te samim potroaima, kako biodizelskoga goriva, tako
i njegovih nusproizvoda (Trk, 1997.).
Daljnje poveanje povrina pod uljanom repicom za proizvodnju biodizelskoga goriva
mogue je znaajnijim poveanjem povrina u postojeem uskom plodoredu te rekultivacijom zaputenih i neobraivanih povrina, ime bi se osigurale nove zasijane povrine
u pravilnom plodoredu od 60.000 do 70.000 ha. Realna mogunost poveanja ukupne
proizvodnje repice je i poveanje prosjenih prinosa na od 3 do 3,5 t/ha, za to postoje i
agroekoloki i tehnoloki uvjeti. Time bi se na spomenutim novozasijanim povrinama
repicom proizvodnja poveala vie od 30%, odnosno osigurala sirovina za proizvodnju
90.000100.000 tona biodizela. Za ostvarivanje tih ciljeva potrebno je (BIOEN, 2001.):
- Mjerama ekonomske politike u agraru, napose cijenama i novanim poticajima, stimulirati proizvoae na znaajnije uvrtavanje te kulture u strukturu sjetve
- Uvoditi i primijeniti suvremenu tehnologiju proizvodnje uljane repice kako bi se
ostvarili realno mogui prosjeni prinosi iznad 3 t/ha kao osnovni uvjet rentabilnosti
clustera proizvodnje biodizelskoga goriva
- zamijeniti zastarjelu mehanizaciju novim suvremenim strojevima za obradu i pripremu tla, sjetvu i njegu usjeva, napose novih kombajna kojima je mogua brza i pravodobna etva i kojima se gubici u etvi smanjuju na minimum
- kontinuirano educirati proizvoae, napose obiteljska gospodarstva koja nemaju proizvodnih iskustava s ovom kulturom, o suvremenim agrotehnikim mjerama
Budui da proizvodnja biodizelskoga goriva nije rentabilna ako se ne iskoriste svi nusproizvodi te proizvodnje, potrebno je poseban naglasak staviti upravo na plasman svih
proizvoda na trite, odnosno njihovo vlastito koritenje. Tako se, uz vlastitu proizvodnju
sirovine, uvelike pridonosi pozitivnoj ekonomskoj bilanci proizvodnje ovoga biogoriva.
Stoga se proizvoau biodizelskoga goriva se cluster proizvodnje biodizelskoga goriva
namee kao optimalno rjeenje koje uvelike pridonosi sniavanju trokova proizvodnje.
Cluster je koncipiran tako da proizvoa biodizelskoga goriva kao nosilac proizvodnje
moe odreen dio biodizelskoga goriva vraati proizvoaima uljane repice za njihove
vlastite potrebe, a preostali se dio plasira na trite. Pogaa ili sama plasira se jednim
dijelom na trite, a djelomino se vraa do poljoprivrednih proizvoaa, ovisno o njiho-
206
voj stoarskoj proizvodnji Tako je samoopskrba jedna od najvanijih prednosti ovakve

proizvodnje jer je najvea dobit u koritenju dobivenih proizvoda uz zatvaranje proizvoako-potroakoga kruga, a porez na dodanu vrijednost se ne obraunava jer se biodizelsko gorivo i pogaa ili sama koriste za vlastite potrebe. Na slici 2 shematski je prikazan
cluster proizvodnje biodizelskoga goriva.
Slika 2. Cluster proizvodnje biodizelskoga goriva
Uporaba pogae i same u ishrani stoke danas je sve vea zbog pojave bolesti bovina
spongiformna encefalopatija (kravlje ludilo), koja se prenosi hranom za ivotinje animalnog porijekla. Zbog sve veih zahtjeva prema poljoprivredi, vezanih za proizvodnju ekoloki ispravne hrane, upravo su pogaa i sama, zbog svojih energetsko-nutritivnih vrijednosti, uspjeno zamijenile spornu komponentu animalnog porijekla u hrani za ivotinje.
Sve via cijena pogae i same dovela je do toga da njihov plasman uope nije upitan.
Nadalje, posebnu pozornost valja usmjeriti na upotrebu glicerola kao nusproizvoda koji
nastaje zajedno s metilnim esterom nakon reakcije triacilglicerola i metanola. Upotrebljava se u kemijskoj industriji, kozmetici, industriji koe i slino, a moe posluiti kao
gorivo u proizvodnji toplinske energije.
Slama uljane repice vaan je nusproizvod u proizvodnji biodizelskoga goriva pogodan
za proizvodnju energije. Ima vrlo slina svojstva i gorivu vrijednost kao i ostaci itarica,
tako da se za njezino prikupljanje moe rabiti postojea mehanizacija. Uz penicu i kukuruz, najvanija uljarica za proizvodnju slame upravo je uljana repica. Loita za biomasu
danas su toliko usavrena da moemo slobodno rei kako je loenje biomase (to se tie
rada i posluivanja) jednako loenju ugljena ili ak tekuih goriva. Automatizacija loita
je potpuna, a uinci izgaranja povoljni (Krika i sur. 2000.).
Ako za cvatnje poslui lijepo vrijeme, pele mogu s uljane repice sabrati pune konice
meda, ak do 50-60 kg/ha meda. Med od uljane repice je svijetlout, vrlo brzo se kristalizira i poprima sivkastu boju, a okus mu je poput repiina ulja, pa ne spada u kvalitetne
vrste meda (Banoi, 1997.).
Pokretanje proizvodnje biodizelskoga goriva prua znatne mogunosti za otvaranje novih
radnih mjesta te tako moe imati znaajan utjecaj na lokalno i nacionalno gospodarstvo.
207
Otvaranje novih radnih mjesta, osobito u ruralnim podrujima izvan velikih gradova, to
je ovakav tip proizvodnje, jedan je od imperativa hrvatske gospodarske i socijalne politike. Upravo je jaanje privatnoga sektora u ruralnim podrujima u Republici Hrvatskoj
povezano s jaanjem energetskoga sustava koji e imati najveu ulogu u ostvarivanju
cluster proizvodnje biodizelskoga goriva.
Poznato je meutim da su dravne mjere koje se odnose na poveanje energetske uinkovitosti i koritenje obnovljivih izvora energije brzo isplative te stvaraju pozitivne uinke
na otvaranje novih radnih mjesta, poveane prihode u poljoprivredi i umarstvu te razvitak ruralnih podruja i gospodarski razvitak uope.
Osim izravnog utjecaja na zapoljavanje odnosno otvaranje novih radnih mjesta, proizvodnja i koritenje biodizelskoga goriva ima cijeli niz drugih gospodarsko-socijalnih
prednosti i pozitivnih uinaka, a to su poveani prihodi, obrazovanje, zdravlje ljudi i
podrka razvitku gospodarstva. U tehnolokom lancu proizvodnje biodizelskoga goriva
pojavljuju se aktivnosti koje omoguuju dodatno zapoljavanje i otvaranje novih radnih
mjesta. Ove aktivnosti obuhvaaju proizvodnju opreme i ureaja za proizvodnju uljane
repice, sirovog ulja i na kraju samoga biodizelskoga goriva. Tako se dodatno zapoljavanje temelji na ulaganju dobiti proizvodnje biodizelskoga goriva u novu opremu i tehnologiju za unapreivanje vlastite proizvodnje te na investiranje u opremu i postrojenja za
otvaranje novih radnih mjesta.
ZAKLJUAK
Dosadanje aktivnosti i dogovori u Republici Hrvatskoj ujednaili su opa stajalita o
tom energentu, koja se mogu saeti na:
1. Hrvatska mora formulirati svoju cluster politiku razvoja na tom energentu u skladu
sa svojim specinostima, a vezano uz politiku prema vlastitoj poljoprivredi, turizmu
i zatiti okolia
2. Treba odmah snimiti (identicirati) sve ekonomske, politike i socijalne efekte (costbenet) u proizvodnom clusteru biodizela, od poljoprivrede do benzinske crpke, s
posebnim naglaskom na segmentaciju trita proizvoda i nusproizvoda te sirovinske
osnove.
LITERATURA
1. Banoi, S. (1997): Uljana repica znaajna paa, asopis Gospodarski list, br.
7/97, Zagreb
2. Bekers, M.; Danilevich, A.; Peimans, D.; Viesturs, V. (2001): Integrated biosystem
for production of biofuels (ethanol, biodiesel, biogas) from agricultural biomass, 1st
World Conference on Biomass for Energy and Industry, Zbornik radova, Sevilla, panjolska
3. BIOEN (2001): Uvoenje biodizelskoga goriva u RH, Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb
4. Dravni zavod za statistiku RH (2004): Statistiki ljetopis, Zagreb
5. Kraing, G.; Sams, Th. (1995): Rapsmethylester als Dieselmotoren Kraftstoff,
208
sterreichische Ingenieur und Architekten , Zeitshrift 54, Austrija

6. Krika, T.; Voa, N.; Juki, .; Hrsto, D. (2000): Biodizel gorivo kao prekretnica u
hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji, 16. Hrvatsko savjetovanje tehnologa suenja i
skladitenja, Zbornik radova, Stubike Toplice
7. Mustapi, Z., Pospiil, M.: (1995) Kakvoa ulja i same novih 00 kultivara uljane
repice, Sjemenarstvo, Vol. 14, Zagreb
8. Mustapi, Z.; Krika, T.; Stani, Z. (2006): Biodizel kao alternativno motorno vozilo,
Energija, 55(6); Zagreb
9. Trk. R. (1997): Dezentrale Biodieselanlagen, asopis Energie Panzen, br II/97,
Njemaka
10. Voa, N. (2003): Agrarni modeli proizvodnje biodizelskoga goriva, Magistarski rad,
Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
11. (2003): Direktiva Europske unije o alternativnim gorivima u cestovnom prijevozu
te mjerama za promociju biogoriva, 2003/30/EC

Papak, H.*
MOGUNOSTI SURADNJE PODUZETNIKA I

ZNANSTVENIKA U RAZVOJU BIOGORIVA
UVOD
Naslov ovog predavanja je Mogunosti suradnje poduzetnika i znanstvenika u razvoju
biogoriva, no naslov bi isto tako mogao biti i Nove mogunosti suradnje ili Samo
neke od mogunosti suradnje poduzetnika i znanstvenika. Time elim rei da u ovim
izlaganjem tek odkrinuti vrata ogromnih mogunosti koje se kriju u dijalogu izmeu
poduzetnika i znanstvenika.
Odmah na poetku elim istaknuti da poduzetnicima smatram osobe koje poduzimaju
novi posao jer imaju smisla za prepoznavanje posla koji e se isplatiti. Oni ne moraju
znati gotovo nita o tehnolokom procesu proizvodnje biogoriva.
S druge strane, u kontekstu ovog izlaganja, znanstvenicima u nazvati ne samo osobe
koje imaju visoke akademske titule na fakultetima i institutima, nego i one koje imaju
teoretsko znanje o nekoj znanosti koja ima svoju primjenu u proizvodnji biogoriva, primjerice o kemiji, i voljni su ga proiriti novim spoznajama o biogorivima.
RASKORAK PODUZETNITVA I ZNANOSTI U

HRVATSKOJ
Kada se govori o proizvodnji biogoriva u Hrvatskoj, uglavnom se spominje uvoz postrojenja i tehnologije, to naravno zahtijeva velika nancijska ulaganja. Poduzetnici s kapitalom obraaju se rmama uvoznicama koje im nude gotova rjeenja. Cijene su pritom u
stotinama tisua eura.
U isto vrijeme, znanstveni radovi koji se piu, na alost, rijetko kad nalaze svoju primjenu u hrvatskom poduzetnikom okruju. Na alost, potrebe poduzetnitva i nastojanja
znanstvenika ne idu u istom smjeru. To dovodi do bespotrebnog rasipanja novca iz depa
poduzetnika. Isto tako, rasipa se i novac iz dravne blagajne na znanstvene projekte koji
nemaju praktinu primjenu u hrvatskom poduzetnikom okruju.
Moemo traiti krivnju u kratkovidnosti poduzetnikog miljea ili samodostatnosti znanstvenog miljea, ili jednostavno zapoeti dijalog. Stoga pozdravljam organizatore ovoga
skupa koji su uinili upravo to - stvorili su preduvjete za otvaranje dijaloga izmeu po* Helena Papak, Obrt za gospodarenje otpadom Zoil
210
Papak, H.
duzetnika i znanstvenika.
Sadanje stanje u hrvatskoj industriji biogoriva dobrim je dijelom plod zalaganja znanstvenika. Znanstvenici su ti koji su do sada iru drutvenu sredinu poticali na razmiljanje. Zamislite kako su se osjeali ti ljudi kada su poeli propagirati dizelsko gorivo iz repiinog ulja ili jo gore gorivo koje se dobiva iz izmeta odnosno fekalija. Mnogi dananji
poduzetnici koji ulau velika sredstva u biogoriva tada su se smijali i rugali idejama tih
ozbiljnih i razvoju okrenutih ljudi. Generalno gledajui, za razvoj drutva nije dobro da
znanstvenici rade i istraivanja i marketing i nancije.
Okrenimo situaciju. Poduzetnici, ponite postavljati pitanja i zahtjeve pred znanstvenike.
Postavljajte pitanja i traite odgovore. Hrvatskom drutvu danas trebaju poduzetnici koji
e angairati ljude s idejama i znanjem. Znanstvenici e biti sretni i sigurno vrlo motivirani za rad kada budu pisali projekte koji ve trae primjenu u konkretnom tehnolokom
ili proizvodnom procesu. Na taj nain funkcioniraju razvijene drave. Dakle, poduzetnik
treba biti taj koji poduzima pothvate i pokree gospodarstvo. Takav nain angairanja
znanstvenika dovest e do poboljanja tehnolokih procesa u vaim rmama i usvajanja
novih tehnologija.
KAKO ZAPOETI
Predlaem da ponete s pretraivanjem Interneta. Ako sami nemate volje niti vremena
za takvo pretraivanje, traite pomo nekog srednjokolca ili studenta. Na Internetu je
mnogo adresa na kojima moete pronai korisne informacije.
Neizbjeno posjetite Svibor. Tu moete pronai saetke hrvatskih znanstvenih radova s
imenom i prezimenom autora, s kojima eventualno moete kontaktirati.
Nadalje, prouite amerike znanstvene radove o biogorivima. Ameriki poduzetnici ne
ulau u biogoriva jer biogoriva u Americi nisu konkurentna jeftinim naftnim derivatima.
Njihovi znanstveni radovi stoje na Internetu i trenutano se vrlo malo koriste kada se
uzme u obzir veliina amerikoga gospodarstva.
Neki od tih znanstvenih radova zatieni su patentnim pravima, a neki su otvoreni izvori
(open source). Profesori s amerikih fakulteta, autori tih radova, arko ele da se njihovi radovi, ak i patenti, privedu komercijalnoj svrsi. Ako ne u Americi, onda barem u
Hrvatskoj.
Osobno sam preko e-maila kontaktirala nekoliko amerikih sveuilinih profesora i, vjerujte mi, dobila sam pozitivne odgovore u roku nekoliko sati. Firma mog supruga ak je
dobila i pravo koritenja patenta jednog amerikog profesora.
Zanimljive informacije moete dobiti ako potraite projekte UN-a za nerazvijene zemlje.
U svjetlu tih projekata Hrvatska je prilino nerazvijena.
Jedan od projekata UN-a vrijednih spomena ostvaren je u Nepalu. Tamo su UN i nepalska vlada u suradnji, uz pomo zapadnih znanstvenika, nancirali projekt proizvodnje
bioplina na seoskim stoarskim gospodarstvima. Pri kraju ovog izlaganja pokazat u vam
jednostavnost uputa koje su seljaci dobili i zapanjujue rezultate tog projekta.
Na Internetu je i stranica Journey to Forever. Na njoj svoje radove objavljuje skupina
znanstvenika koja je sebi postavila za zadatak pomaganje nerazvijenim azijskim i afrikim zemljama.
Mogunosti suradnje poduzetnika i znanstvenika u razvoju biogoriva
211
ANGAIRANJE ZNANSTVENIKA
Kada ste zavrili internetsko istraivanje, ostat e vam neka otvorena pitanja. Na Internetu neete pronai gotova tehnoloka rjeenja i upute za rad, ali ete dobiti kostur projekta
i osnovu za razmiljanje.
Sada je dolo vrijeme da kontaktirate sa znanstvenikom. Moete pronai nekoga iji vas
je rad zainteresirao u Sviboru ili nekoga iz svoje okoline tko je teoretski dovoljno potkovan o onome to vas zanima. Kada ste pronali svog znanstvenika, ne smijete doi u
napast da vam je neugodno postaviti neko pitanje zato to mislite da ete ispasti smijeni.
Morate postaviti svako pitanje na koje ne znate odgovor, traite objanjenja, pa makar to
bilo o osnovnim stvarima. to vas briga, ak ako i ispadnete glupi, na kraju ete dobro
zaraditi.
PROBLEM KOMUNIKACIJE PODUZETNIKA I

ZNANSTVENIKA
Pri kontaktu sa znanstvenikom mogu se javiti problemi u komunikaciji. Znanstvenik u
objanjavanju koristi strune izraze karakteristine za znanost kojom se bavi, ali ti izrazi
vama kao poduzetniku ne moraju biti poznati.
Potovani znanstvenici, poduzetnik nije student koji mora znati teorijsku osnovu. On
samo eli odgovor na konkretno pitanje i to bru materijalizaciju projekta u koji se upustio. Nemojte razoarati poduzetnika teoretiziranjem na dugo i na iroko. Na vama je da
mu napiete, nacrtate, naslikate, izradite model koji e poduzetniku biti posve jasan i koji
mora biti uvod u sljedei korak razvoja njegovog proizvoda ili tehnologije.
Isto tako smatram korisnim ako poduzetnik i znanstvenik u dogovoru posjete neku inovatorsku priredbu ili dou do informacija to ima novo na tom podruju, a moglo bi im
pomoi u realizaciji projekta.
IZRADA PROTOTIPA ILI POKUSNA PROIZVODNJA

Sljedei je korak izrada prototipa postrojenja i poetak probne proizvodnje. Ovdje jo ne
zavrava suradnja sa znanstvenikom jer treba provesti mjerenja i standardizaciju proizvoda te predlagati mogua poboljanja.
OSOBNI PRIMJER
Na osobnom sam se primjeru uvjerila da je takav slijed mogu i da donosi rezultate. Moj
suprug je mali poduzetnik. Imao je ideju da bi trebalo raditi neto staro, to se moe proizvoditi jednostavnom tehnologijom, a da u isto vrijeme zbog ekolokih razloga postaje
ponovno aktualno. Istraivao je po Internetu i tako je prije etiri godine doao na ideju o
proizvodnji biodizela. U to vrijeme na Internetu nisu postojala gotova rjeenja i recepti
tipa biodizel za neznalice kao to postoje danas.
Moj suprug nije imao pojma o kemiji i zato je pitanja koja su mu se nametala postavljao
212
Papak, H.
meni, profesorici kemije i biologije. Suprug mi nije dao mira sa svojim pitanjima sve dok
nisam poela ozbiljno razmiljati o moguem nainu proizvodnje biodizela. Rezultat je
bio taj da smo prije etiri godine napravili svoj prvi biodizel i od tada do danas ga uspjeno koristimo u svojim vozilima.
Na sadanji reaktor je kapaciteta 100 litara na sat, a njegova izrada nas je kotala manje
od 1000 kuna. Cijene uvoznih postrojenja tada su se kretale od 50.000 do 250.000 eura,
ne raunajui da se za know how moralo izdvojiti pravo malo bogatstvo.
Ne treba biti matematiar za izraunati koliko smo utedjeli izradom svojeg postrojenja.
Usput smo doli do nekih novih tehnolokih rjeenja i uskoro emo krenuti u postupak
registracije naeg industrijskog dizajna za reaktor i patenta u sferi pranja biodizela.
Zato elim jo jednom naglasiti vanost otvaranja dijaloga izmeu poduzetnika i znanstvenika.
OKRENIMO SE BUDUNOSTI
U dananje vrijeme u svijetu je otvoreni trend proizvodnja biodizela, bioplina i bioetanola. Ali, nemojmo se zavaravati da e razvijeni svijet ostati na tome. Ono to je u svijetu
otvoreni trend, za znanstvenike razvijenih zemalja ve je zastarjelo.
U znanstvenim krugovima razvijenih zemalja ve se uvelike razvijaju biogoriva druge
generacije kao to su dimeteileter, dietileter, oksigenirani biodizel i sl. Takoer se istrauju nove sirovine i novi pristupi proizvodnji biogoriva. Mnoge drave u svijetu ve
imaju slubene dravne strategije o razvoju biogoriva druge generacije - Belgija, Danska,
Norveka, pa ak i Bolivija!
Prije nekoliko desetljea ameriki predsjednik J. F. Kennedy rekao je svojoj naciji: Za
godinu dana moramo biti na Mjesecu. Svi znanstvenici koji su mogli pridonijeti tome
cilju upregnuli su svoje mozgove i Amerika je bila prva na Mjesecu, prije Rusa. Taj naoko neozbiljan i djeaki cilj doveo je do i te kako ozbiljnog napretka amerike znanosti i
gospodarstva. I to ne samo na svemirskoj tehnologiji, nego na svim podrujima.
Dragi poduzetnici, proizvodite biodizel, bioplin i bioetanol punom parom, zaradite od
njega, ali pazite da vas vrijeme i konkurencija ne pregaze. Angairajte znanstvenike i
traite od njih da krenu u ovladavanje tehnologijom biogoriva druge generacije. Isto tako,
nemojte zanemariti ni istraivanja koja bi ih mogla dovesti do onoga to u ovom trenutku
nije mogue planirati. Tako e vaa rma, a s vama i Republika Hrvatska, postati nositelj
inicijative, a ne samo puki sljedbenik trendova koje postavljaju organizacije iz Europske
unije ili neke druge svjetske organizacije.
U posljednje vrijeme stalno se uje fraza Idemo u Europu. Ali gdje u Europu, pitam se?
Na zaelje kolone slijedei stare trendove u proizvodnji biogoriva? Moemo sebi postaviti vii cilj, poput svojedobno Kennedyja, pa s katedre ovog skupa pozvati na osvajanje
samog vrha Europe!
PRIMJER NEPALA
Kao to sam najavila u prethodnom izlaganju, sada u vam pokazati materijale koje su
UN, nepalska vlada i znanstvenici zapadnih zemalja priredili za nepalska stoarska do-
mainstva.
Slika 1. Tehniki prikaz bioplinskog reaktora
213
214
Papak, H.
Slike 2., 3. i 4. Ilustracije prema kojima su seljaci mogli sami izraditi bioplinski reaktor
Slika 5. Shematski prikaz procesa proizvodnje bioplina
215
Ove slike prikazuju gradnju vrlo jednostavnog, ali funkcionalnog postrojenja za proizvodnju bioplina od gnojnice. Praktino, seljaci su dobili ove slike koje pokazuju izgled
reaktora i slijed gradnje.
Poznato vam je da e ulaskom u EU hrvatske farme morati izraivati nepropusne spremnike za gnojnicu za est mjeseci koritenja. To moda izgleda kao prijetnja malim hrvatskim farmama, meutim ako organiziramo izradu ovakvih bioplinskih postrojenja, ta
prijetnja e se pretvoriti u dobru priliku za zaradu.
Sir koji dolazi iz Austrije i drugih europskih zemalja nije jeftiniji samo zbog velikih
izvoznih poticaja EU. Mlijeko na farmama mlijenih krava pretvorilo se gotovo u nusproizvod. Poznato je da EU struju dobivenu iz ekolokih izvora, dakle i bioplina, plaa
do 12 puta vie nego elektrinu energiju dobivenu na konvencionalni nain. Neto se i
u Hrvatskoj kree u tom smjeru, pa su ve predloeni zakoni kojima se regulira prodaja
ekoloke elektrine energije HEP-u. Dakle, organizirajmo se i predoimo naim seljacima ovaj projekt kako bismo prijetnje koje sa sobom nosi ulazak u EU pretvorili u prilike
i u vlastitu komparativnu prednost.
Isto tako ovaj nepalski primjer neka bude poticaj hrvatskim znanstvenicima na jednostavni i razumljivi prikaz rezultata svojih radova, a poduzetnicima ohrabrenje za postavljanje pitanja i traenje jasnih odgovora.
216

upin, N.*
ULOGA LOKALNE ZAJEDNICE U

KORITENJU OBNOVLJIVIH IZVORA
ENERGIJE
UVOD
Koritenje obnovljivih izvora energije (OIE) postaje, u nesigurnoj energetskoj situaciji u
kojoj se nalazi Europa, top tema ne samo energetiara, nego u prvom redu politiara. To
vrijedi i za Hrvatsku koja na dravnoj razini slijedi trend EU, te smo u posljednje vrijeme
svjedoci mnogih skupova, poticaja i inicijativa, emu svjedoi i ovaj skup u organizaciji
Hrvatske gospodarske komore.
injenica da Europa danas uvozi 50% energenata, s tendencijom porasta i do 70%, navela je na razmiljanja kako rijeiti taj nedostatak koji znaajno utjee na gospodarstvo.
Jedno je od rjeenja svakako program nazvan Inteligentna energetika Europe (Intelligent
Energy Europe), koji predvia na konkurentnost i inovacije utroiti 730 milijuna eura u
pet godina.
Taj program poiva na novoj energetskoj strategiji u kojoj se, pored dosadanjeg naina
rjeavanja porasta potronje energije, gradnjom novih izvora, uvodi racionalizacija koja
se temelji na koritenju otpadne energije iz postojeih postrojenja te obnovljivih izvora
energije.
Program je u skladu s novim razmiljanjem o integralnoj energetici u kojoj se parcijalni interesi pojedinih energetskih sustava podreuju jedinstvenom cilju: utedi energije i
poveanju energetske uinkovitosti. Ostvarivanje tog cilja mogue je postii kreacijom
energetskih bazena u kojima se otpadna energija jednog sustava koristi kao input u drugi
sustav te u znatnoj mjeri koriste obnovljivi izvori energije.
1. OTPADNA ENERGIJA
to mislimo pod pojmom otpadne energije pokazano je na primjeru masovno koritenog
klima-ureaja koji u reimu hlaenja odvodi toplinu iz prostorije i umjesto da zagrijava
okolinu, grije vodu u spremniku (slika 1). Takav ureaj se ve nalazi u komercijalnoj
upotrebi.
* Dr. sc. Nikola upin, dipl. ing. el., OKit d.o.o. Zagreb
218
upin, N.
Isti princip vrijedi za sve hladnjake, od onih maloga kapaciteta do velikih hladnjaa.
Slika 1. Koritenje otpadne topline iz klima ureaja za grijanje vode
Daleko vee koliine otpadne energije proizvode termoelektrane. Primjerice, stupanj

djelovanja naih termoelektrana kree se od 32% do 55,4%, ovisno o vrsti procesa. Otpadna energija koja odlazi u okolinu iznosi prema tome od 44,6% do 68%, pa je logino
pitanje moe li se ta energija korisno upotrijebiti. Uobiajeni je nain da je preuzme centralni toplinski sustav i dovede do naih domova, gdje se koristi za grijanje prostorija i
sanitarnu vodu. Time se stupanj djelovanja ukupnog procesa kogeneracije elektrine i toplinske energije poveava i vei je od 80%, a primjeri najnoviijih postrojenja s kombinacijom plinske i parne turbine doseu u kogeneraciji stupnjeve djelovanja i vie od 90%.
Da je rije o enormno neiskoritenoj otpadnoj energiji dovoljno je spomenuti podatak
iz Lit 1, prema kojemu je ostatak topline iz TE oko 20 puta vei od energije koja se u
32 europske zemlje troi na podruno grijanje (638 mlrd kWh/god. ili 638 TWh), da se
ista koliina energije nalazi u ostatku topline iz industrijskih postrojenja te da energija iz
smea (neopasnog otpada) sadri 14% energije potrebne za spomenuto podruno grijanje. A energija koja se nalazi u geotermalnim izvorima nadmauje po svom kapacitetu sve
spomenute te je ak 370 puta vea od 638 TWh i iznosi 236.000 TWh (236 PWh).
Kao energetski kuriozitet spomenimo i otpadnu energiju domaih ivotina, pa tako na primjer jedna krava ima dnevni otpad od oko 50 litara stajskog gnojiva, odakle se fermentacijom moe dobiti 1,3 m3 bioplina/dan u energetskoj vrijednosti 8,5 kWh/dan (energetska
vrijednost bioplina iznosi oko 6,5 kWh/ m3).
Dnevna otpadna energija stada od 100 krava iznosi prema tome 850 kWh, od ega se
izgaranjem u plinskom agregatu moe dobiti oko 340 kWh/dan elektrine i 460 kWh/dan
toplinske energije.
Godinja proizvodnja elektrine energije stada od 100 krava iznosi prema tome 122.400
kWh s nancijskim efektom od 146.880 kuna godinje*.
*Prema nedavno donesenom Tarifnom sustavu za proizvodnju elektrine energije iz OIE
i kogeneracije cijena za 1 kWhe proizveden u elektrani na bioplin iz poljoprivrednih
nasada (kukuruzna silaa ) te organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-preraivake industrije (kukuruzna silaa, stajski gnoj, klaoniki otpad, otpad iz
proizvodnje bioplina ) snage manje od 1 MW iznosi 1,2 kn/kWh.
Uloga lokalne zajednice u koritenju obnovljivih izvora energije
219
2. BIOMASA
Biomasa, pogotovo ona biljnog podrijetla koju dijelimo na drvnu ili umsku (ogrjevno
drvo, ostatak od sjee uma i drvne industrije) i poljoprivrednu (uljarice, kukuruz, eerna
repa, slama, trave i alge te ostaci iz bilinogojstva) je, bez sumnje, najizdaniji hrvatski
obnovljivi energent.
Unato tome, Hrvatska ga ne koristi u dovoljnoj mjeri nego izvozi kao sirovinu umjesto
da na tom nacionalnom resursu stvara dodanu vrijednost.
Primjerice, prema L2, u 2006. godini izvezeno je 384.815 tona ogrjevnog drva u vrijednosti 21,730 milijuna USD. Prosjena cijena od 56,5 USD/toni ili oko 300 kn/toni gotovo je
jednaka cijeni po kojoj se ogrjevno drvo prodaje na domaem tritu.
Umjesto izvoza drvne sirovine ekonominije je i energetski inteligentnije proizvesti
elektrinu i toplinsku energiju u kogeneracijskom postrojenju. Kako je potrebno osigurati da odnos proizvodnje elektrine i toplinske energije u takovom spojnom procesu
bude minimalno 1:3 (tehniki uvjet kogeneracije), nuno je raspolagati odgovarajuim
toplinskim konzumom.
A prilika za takav konzum nalazi se u toplikaciji naselja (Lit 3) za to je, pored energetske i poduzetnike inicijative, nuna aktivna uloga lokalne zajednice. Da ona postoji,
pokazuju primjeri gradova Lepoglave i Gline, ija poglavarstva podravaju projekt toplikacije na drvnu biomasu . Ekoloku korist tih projekata i doprinos energetskoj uinkovitosti prepoznao je i Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, koji je osigurao
inicijalna sredstva za izradu investicijskih studija.
Valja napomenuti da ideja toplikacije na biomasu nije u suprotnosti s upotrebom energetski jaeg plina i gradnje plinskog sustava u Hrvatskoj. Ba suproto, energetskoj sigurnosti zemlje pridonosi gradnja postrojenja u kojima je mogue koristiti vie razliitih
energenata (diverzikacija energenata), kako pokazuje shema na slici 2.
Slika 2. Kombinirani blok termoelektrane
220
upin, N.
3. LOKALNA ZAJEDNICA I INTELIGENTNA

ENERGETIKA
Poveanje energetske uinkovitosti, koritenje otpadne energije i obnovljivih izvora energije, diverzikacija energenata, kogeneracija elektrine i toplinske energije i ostale mjere
koje zagovara Europska unija i projekt integralne energetike mogu se realizirati na razini lokalne zajednice, u energetskim bazenima gradova i industrijskih kompleksa.
Obnovljivi izvori su resursi lokalnoga karaktera: upanija, gradova i opina, zbog ega je
za njihovu upotrebu nuna suradnja lokalnih zajednica, za razliku od velikih postrojenja
na iju izgradnju odluujui utjecaj imaju dravne institucije i velike energetske tvrtke.
Lokalna zajednica time preuzima veu odgovornost za voenje suvremene energetske
politike, a za uzvrat dobiva mogunost razvoja gospodarstva i infrastrukture te graanima
prua jeftiniju i sigurniju opskrbu energijom.
Da bi obavila taj zadatak, lokalna uprava treba raditi na irenju energetske kulture graana, a u poslovnom smislu treba inicirati osnivanje posebnog subjekta s profesionalnim
interesom utede energije i ouvanje okolia. U zapadnoj Europi takvu funkciju obnaaju
tvrtke Stadtwerke koje se brinu o opskrbi elektrinom i toplinskom energijom, plinom
i vodom.
Posebno uinkovit pristup lokalnoj energetici znai centralni toplinski sustav (gradska
energana i toplinska mrea), koji daje jeftiniju toplinu za grijanje i hlaenje, omoguuje
koritenje OIE i komunalnog (neopasnog) otpada, a nije zanemariv ni pozitivan socijalno-drutveni aspekt jer udruivanje u zajednikom interesu dovodi do zbliavanja ljudi.
4. ENERGETIKA BUDUNOSTI
Vanost lokalne zajednice u energetici pokazuje pristup energetici budunosti, koji se
zasniva na energetskim bazenima, centraliziranim energetskim jedinicama, u kojima se
obavlja transformacija, konverzija i spremanje energije. Takve bazene (nazvane energy
hubs) zamilja u budunosti rad koji je, zajedno s partnerima, inicirala ETH Zrich, pod
naslovom Vision of the Future Energy Networks (L4). U radu je zanemarena dananja
struktura energetskih sustava i ogranienja koja postoje te se pretpostavila gradnja novog
greeneld sustava, smatrajui da sinergija razliitih oblika energije nudi velike mogunosti unapreivanja.
Takav gradski bazen prikazan je na slici 3. U njega ulaze energenti: elektrina energija,
plin, toplina iz sustava podrunog grijanja (district heating) i biomasa. Unutar bazena
postoji energetska sinergija s ciljem maksimalnog iskoritenja (maksimalne uinkovitosti) ulaznih energenata, ali i koritenja otpadne energije s ciljem da korisnici dobiju to
jeftiniju elektrinu energiju, toplinu za grijanje i hlaenje, koja izlazi iz tog bazena.
U takvu unutarnjem procesu plin i biomasa koriste se za kogeneracijsku proizvodnju
toplinske i elektrine energije, iskoritava se otpadna energija, ukljuivo i energija koja
se nalazi u smeu, u baterijama se akumulira elektrina energija, a toplina koristi i za
hlaenje.
Uloga lokalne zajednice u koritenju obnovljivih izvora energije
221
Zasebni sustavi, elektroenergetski, plinski, sustav centralnog grijanja i sustav biomase

(proizvoai i trgovci biomasom) imaju svoj menadment, koji nema interesa optimirati
energetsku potronju unutar bazena. Njihov je interes parcijalan, zbog ega se po prirodi
stvari (maksimalno iskoritavanje energenata) za voenje tog energetskog bazena mora
osnovati zaseban poslovni subjekt koji formira lokalna zajednica zainteresirana da svojim
graanima osigura jeftinu i sigurnu energiju.
Slika 3. Energetski bazen grada
ZAKLJUAK
Ulogu lokalne zajednice u suvremenoj energetici, koja ima za cilj maksimalno iskoritavanje energenata, naglaavaju dva projekta:
1. Inteligentna energetika Europe
2. Energetika budunosti
U prvom se zagovara koritenje otpadne topline iz postojeih postrojenja i koritenje OIE
(lokalnog energetskog resursa), a u drugom se budua energetika zasniva na energetskim
bazenima u kojima postoji energetska sinergija s ciljem postizanja maksimalne uinkovitosti ulaznih energenata i iskoritenja otpadne energije.
U cilju isporuke korisnicima to jeftinije elektrine energije te energije za grijanje i hlaenje, lokalna zajednica mora inicirati osnivanje poslovnog subjekta za upravljanje energetskim bazenom pod svojim nadzorom.
222
upin, N.
LITERATURA
1. Birger Lauersen: Abundant energy Resources Danish Board of District Heating, Journal 3/2006
2. Hrvatska Gospodarska Komora: Izvoz ogrijevnog drva u 2006. godini (oblice, cjepanice, grane, snopovi ...), Carinska tarifa 4401.
3. N. upin: Toplikacija naselja na umsku biomasu, Savjetovanje Poljoprivreda i
umarstvo kao proizvoai obnovljivih izvora energije, HAZU, Znanstveno vijee za
poljoprivredu i umarstvo, Zagreb 15. studeni 2006.
4. M. Geidel, G. Koeppel, P. Favre-Perrod, B. Kloeckel, G. Andersson, K. Froelich: A
Power Approach for Next-Generation Energy System, IEEE power & energy magazine, january/february 2007

Paiko R.*, Robi S.*, Tuerk A.*
UTJECAJ TRGOVANJA EMISIJAMA CO2 NA

KONKURENTNOST ENERGIJE IZ BIOMASE
Saetak: Glavni je cilj ovog rada istraiti utjecaj Europske sheme trgovanja emisijama
(EU ETS sheme) i eksibilnih mehanizama Kyotskog protokola mehanizam Zajednike
implementacije (engl. Joint Implementation, u daljnjem tekstu JI) i Mehanizam istog
razvoja (engl. Clean Development Mechanism, u daljnjem tekstu CDM) na konkurentnost proizvodnje energije iz biomase. Osnovna prednost biomase u odnosu na fosilne
energente jest u tome to se sagorijevanje biomase u svrhu proizvodnje energije smatra
tehnologijom bez emisija CO2.
EU ETS shema ograniava koliinu emisija na nacionalnoj razini i na razini pojedinog
postrojenja. Svako postrojenje ima odreenu koliinu emisijskih prava1 odnosno kvotu
kojom raspolae, a trgovanje izmeu postrojenja omoguuje zadovoljavanje vlastite kvote kupnjom emisijskih prava na tritu. JI i CDM projekti predstavljaju eksibilne Kyoto
mehanizme koji omoguuju ulaganje u projekte smanjivanja emisija izvan zemlje ulagaa. Koliina emisija smanjena u tim projektima koristi se za zadovoljavanje kvota zemlje
ulagaa.
Ogranienje koliine emisija koju pojedino postrojenje ili drava smiju emitirati dovodi
do poveanja konkurentnosti niskougljinih tehnologija.
U radu je prikazan matematiko-ekonomski model uz pomo kojeg je mogue istraiti
utjecaj cijene emisija CO2 na investicijske odluke o gradnji novih elektrana ili o promjeni
goriva u postojeim elektranama, odnosno istraiti pri kojim cijenama prava na emisiju
biomasa postaje konkurentna drugim tehnologijama. Promjena cijene emisija CO2 utjee
na kratkorone i dugorone granine trokove proizvodnje elektrine energije, pri emu
odluka o promjeni goriva u postojeoj elektrani ovisi o kretanju kratkoronih graninih
trokova, dok o dugoronim graninim trokovima ovisi investicijska odluka prilikom
gradnje novih elektrana.
Kljune rijei: biomasa, Kyoto, JI, CDM, pravo na emisiju
* Robert Paiko, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Unska 3, 10 000 Zagreb,

* Slavica Robi ,Fakultet elektrotehnike i raunarstva
* Andreas Tuerk Joanneum Research Graz
1
Pravo na emisiju je doputenje (dozvola) za emisiju jedne tone ekvivalenta ugljinog
dioksida (CO2e)
224
1. UVOD
Obveze Republike Hrvatske u pogledu smanjivanja staklenikih plinova su dvostruke.
Prva je obveza prema Kyotskom protokolu (ija se ratikacija predvia za prvu polovinu 2007. godine), a druga je sudjelovanje u EU ETS shemi (engl. European Emissions
Trading Scheme), s kojom se oekuje povezivanje do 2010. godine. Republika Hrvatska
jo nije raticirala Kyotski protokol zbog problema s utvrivanjem emisija bazne godine.
Nakon viegodinjih pregovora na Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni
klime (u daljnjem tekstu UNFCCC) odranoj od 6. Do 17. studenoga 2006. u Nairobiju,
Hrvatskoj je odobrena dodatna razina emisija CO2e od 3,5 milijuna tona (zbog posebnih
hrvatskih okolnosti u toku bazne 1990. godine).
Ratikacija Kyotskog protokola te ulazak u EU ETS shemu pred Hrvatsku postavljaju
nove obveze i bit e nuno uloiti znaajne napore kako bi se zadovoljila emisijska kvota.
Stalni gospodarski razvoj oituje se poveanjem potronje energije, a hrvatska proizvodnja energije ve sad ne moe zadovoljiti vlastitu potranju. S obzirom na to da e nakon
ratikacije Kyotskog protokola Hrvatska biti obvezna potovati kvotu te smanjiti emisije,
a sline obveze namee i ulazak u EU ETS shemu, mogunosti gradnje novih fosilnih
elektrana bit e znatno smanjene. Da bi se zadovoljila potranja, bit e potrebno razmotriti alternativne mogunosti proizvodnje kao to je proizvodnja energije iz biomase.
Kyotski protokol i sudjelovanje u EU ETS shemi time stavljaju hrvatski energetski sustav
u novu poziciju - smanjuju konkurentnost konvencionalne proizvodnje energije iz fosilnih goriva, a poveavaju konkurentnost novih, istih tehnologija.
Potencijal biomase u Hrvatskoj je znaajan, a s obzirom na to da je biomasa CO2 neutralna2, poveanje udjela biomase u ukupnom hrvatskom energetskom miksu moglo bi
znaajno pridonijeti zadovoljavanju emisijske kvote.
2. POTENCIJALI BIOMASE U RH
Biomasa se moe podijeliti na biljnu biomasu te na biomasu ivotinjskog podrijetla. Biljna biomasa dijeli se na drvnu (ostaci iz umarstva i drvne industrije, brzorastue drvee,
otpadno drvo te drvo koje nastaje kao sporedni proizvod u poljoprivredi) i nedrvnu (ostaci, sporedni proizvodi i otpad biljogojstva te biomasa dobivena uzgojem uljarica, algi i
trava), a biomasu ivotinjskog podrijetla ine otpad i ostaci iz stoarstva [1].
Iskoritavanje biomase u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, no zbog nedostatka svijesti o njenim prednostima i donedavno nedostatka poticaja, biomasa se u Hrvatskoj jo uvijek
uglavnom koristi u obliku ogrjevnog drva. Prema podacima dobivenima istraivanjem,
s obzirom na veliki potencijal biomase u Hrvatskoj, poveanje njenog iskoritavanja u
Hrvatskoj moglo bi rezultirati izravnim otvaranjem 5000 novih radnih mjesta te ukupno
60.000 radnih mjesta (izravno, neizravno i inducirano zapoljavanje) [2].
Hrvatska ima velik broj poljoprivrednih povrina (posebice istona Hrvatska), a svake
godine nakon etve ostaje oko etiri milijuna tona ostataka, od ega bi se 30 posto mo2
uzima se da je koliina CO2 koji se emitira prilikom izgaranja jednaka koliini

apsorbiranog CO2 u toku rasta biljke
Utjecaj trgovanja emisijama CO2 na konkurentnost energije iz biomase
225
glo upotrijebiti u energetske svrhe. Iz tih 30 posto ukupne koliine ostataka moglo bi se
proizvesti oko 18 PJ (5 TWh) energije [3], to je oko 4 posto ukupne potronje energije u
Hrvatskoj 2005[4]. Time bi se nadomjestilo gotovo 500.000 tona mazuta, a postigle bi se
emisijske utede 1,5 milijuna tona CO2.
Sline analize provedene su i za ostale tipove biomase, a procjenjuje se da ukupni energetski potencijal biomase u Hrvatskoj iznosi oko 50 PJ [1] (ukljuen i dodatni teoretski
potencijal od oko 11 PJ), ime bi se teoretski moglo pokriti 10 posto ukupne potronje
energije u Hrvatskoj[1] .
Unato slaboj zastupljenosti biomase u ukupnom energetskom miksu Republike Hrvatske, zahvaljujui promjenama u energetskom sektoru3 oekuje se da e se stanje promijeniti.
Mogunosti primjene biomase su velike - od proizvodnje toplinske i elektrine energije, zamjene fosilnih goriva bioplinom i biodizelom do mogunosti suspaljivanja (engl.
coring, zamjena dijela fosilnih goriva u termoelektranama biomasom). Osim poticajnih mjera na razini drave, ratikacijom Kyotskog protokola Hrvatskoj se otvaraju nove
mogunosti za nancijski povoljnije poveanje udjela biomase. Kyotski protokol naime
zemljama potpisnicama omoguuje zadovoljenje emisijske kvote na vie naina. To su
vlastite mjere smanjenja emisija (u koje spada i primjerice poveanje udjela obnovljivih
izvora energije, pa tako i biomase, u vlastitoj proizvodnji energije), a potom i mogunost
sudjelovanja na nekoj od shema trgovanja emisijama te sudjelovanje u projektnim mehanizmima JI i CDM.
3. EUROPSKA SHEMA TRGOVANJA EMISIJAMA

(EU ETS)
Europska unija (u daljnjem tekstu EU) je 1. veljae 2005. pokrenula shemu trgovanja
emisijama (EU ETS), najvei meunarodni sustav trgovanja emisijama u kojem sudjeluje vie od 12.000 energetski intenzivnih postrojenja, meu njima i elektrane. EU ETS
je shema sa zadanim apsolutnim ogranienjem emisija, gdje svako postrojenje dobije
odreeni broj emisijskih prava odnosno emisijsku kvotu. Omogueno je trgovanje meu
postrojenjima tako da se, osim vlastitim smanjenjem emisija, kvota moe zadovoljiti i
kupnjom emisijskih prava na tritu.
U 2006. godini vrijednost svjetskih trita emisija bila je 22,5 milijardi eura (u daljnjem
tekstu EUR), a trgovalo se sa 1,6 milijardi tona CO2e. U ukupnoj svjetskoj trgovini emisijama na EU ETS shemu otpalo je 62 posto ukupnog volumena i vie od 80 posto ukupne
vrijednosti. Ukupna vrijednost svih trgovina pod EU ETS shemom u 2006. bila je 18,1
milijardi EUR, a razmijenjeno je vie od milijardu emisijskih prava.
Transakcije na EU ETS tritu provodile su se preko brokera, OTC (eng. Over The Counter) i na burzama. Meu burzama je dominantna ECX (engl. European Climate Exchange) koja pokriva 75,6 posto ukupnog trita. Slijedi Powernext sa 13,3 posto, Nord Pool
3
Donoenje paketa energetskih zakona u srpnju 2001. i odgovarajua zakonska regulativa

pripremljena potkraj 2003. te donoenje Tarifnog sustava u 2007., koji predvia poticajnu
cijenu proizvoaima elektrine energije iz obnovljivih izvora energije
226
sa 7,4 posto te EEX (engl. Energy Exchange) sa 3,6 posto. Osim trgovanja preko brokera i
burzi postoji i izravno bilateralno trite na kojem se transakcije provode izravno izmeu
kompanija.
Trite emisija znai dodjeljivanje novane vrijednosti svakoj toni ekvivalentnog CO2
odnosno emisijskome pravu. Dodjeljivanje novane vrijednosti ugljinome dioksidu
odnosno novana vrijednost prava na emisije utjee na varijabilne trokove proizvodnje
elektrine energije odnosno na kratkorone granine trokove (kratkoroni granini trokovi sastoje se od trokova goriva i varijabilnih trokova pogona i odravanja). Na temelju varijabilnih trokova proizvodnje odreuje se trina cijena elektrine energije i
vozni red elektrana. Ako varijabilni trokovi porastu (zbog trokova CO2), porast e i
trina cijena elektrine energije. Za graninu elektranu je porast trine cijene jednak
dodatnom troku ugljika. Za sve elektrane ispod granine u voznom redu porast trine
cijene je vei od dodatnih trokova. Zbog takvih novonastalih trinih okolnosti elektrane
koje emitiraju manje CO2 odnosno one koje ga uope ne emitiraju protirat e od viih
cijena elektrine energije. Dugorono gledano, elektrane koje ne emitiraju CO2 potpuno
e izgurati iz voznog reda one koje ga emitiraju. Osim promjene voznog reda elektrana,
dodjeljivanje vrijednosti ugljinom dioksidu smanjuje konkurentnost svih emitera, a poveava konkurentnost onih proizvoaa energije koji emisije uspiju smanjiti ili ih uope
nemaju. Upravo u toj injenici stvara se potreba za analiziranjem alternativnih mogunosti proizvodnje energije uz to manje emisije.
4. JI I CDM
Osim sudjelovanja u EU ETS shemi, Hrvatska svoju emisijsku kvotu moe ispunjavati
i sudjelovanjem u JI i CDM projektima te vlastitim mjerama smanjivanja emisija. Vlastite mjere smanjivanja emisija odnose se na sve projekte unutar same drave ijom se
realizacijom smanjuju emisije (primjerice mjere energetske uinkovitosti, poveanje
udjela obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom miksu i sl. smanjuje se
ovisnost o fosilnim izvorima te time smanjuju i emisije). JI i CDM mehanizmi te sustav trgovanja emisijama omoguuju da se smanjenja emisija provode tamo gdje je to
najjeftinije.
Kod CDM projekata zemlja domain (zemlja u razvoju) ne podlijee ogranienju emisija,
a realizacijom projekta ostvaruju se emisijske utede u zemlji domainu, tzv. CER bonusi
(engl. Certied Emission Reductions). Ostvareni CER bonusi prebacuju se na raun zemlje ulagaa te time raste ukupni broj emisijskih prava u sustavu. Kod CDM projekata je
od presudne vanosti pravilno utvrivanje referentne emisije i verikacija proizvedenih
bonusa kako ne bi bilo inacije emisijskih prava i ugroavanja izvornog ekolokog cilja.
Nakon to raticira Kyotski protokol, Hrvatskoj se otvara mogunost ulaganja u CDM
projekte. Razvije li primjerice Hrvatska tehnologiju koritenja biomase te se pokae ekonomski isplativijim tehnologiju primijeniti u nekoj nerazvijenoj zemlji, tada iskoritavanje biomase moe i neizravno utjecati na smanjivanje hrvatskih emisija odnosno na
zadovoljenje emisijske kvote.
Kod JI projekata obje stranke (i zemlja domain i zemlja ulaga) podlijeu ogranienju
emisija, pa radi zadovoljenja ukupne kvote zbroj emisijskih prava mora ostati nepromijenjen. Zato se uteda u emisijama, ERU bonusi (engl. Emission Reduction Units) preba-
227
cuje s rauna zemlje domaina na raun zemlje ulagaa. Broj dozvola zemlje domaina
time se smanjuje, a broj dozvola zemlje ulagaa poveava za koliinu ostvarenih bonusa.
Sudjelovanje u JI projektima znai mogunost dodatnih poticaja za poveanje udjela biomase u Hrvatskoj. Naime jedna od barijera za iskoritavanje biomase su visoki investicijski trokovi. Ako Hrvatska stupi u JI kao zemlja domain, projekt koji e se realizirati
nee rezultirati emisijskim utedama u Hrvatskoj, ali e osigurati poveanje proizvodnje
energije bez poveanja emisija.
Veza EU ETS sheme s JI i CDM mehanizmima denirana je EU Direktivom o povezivanju
[5] (engl. Linking Directive). Direktiva o povezivanju omoguava zemljama sudionicima
da svoju obvezu podmire pomou JI i CDM projekata koji se nalaze izvan zemalja pod
EU ETS shemom. JI ili CDM projekt kompenzira poveanu emisiju u zemlji domainu,
pa ne naruava ispunjavanje ukupnog cilja - globalnog smanjivanja emisija staklenikih
plinova. Bonusi iz CDM projekata, CER bonusi, mogu se pretvoriti u emisijska prava ve
u toku prvog razdoblja trgovanja emisijama (2005. - 2007.), a bonusi iz JI projekata ERU
moi e biti upotrijebljeni za trgovanje tek u sljedeem razdoblju (2008 . -2012.).
Barijere pri provedbi ji i CDM projekata

Pri realizaciji JI I CDM projekata vezanih uz biomasu pojavljuju se odreene prepreke.
Tako na primjer projekti smanjenja industrijskih tetnih plinova, kao to su NOx i SOx, esto
dobivaju prednost u odnosu na projekte smanjenja emisija CO2. Naime, projekti smanjenja
industrijskih plinova kao to su NOx i SOx rezultiraju sa znatno vei brojem prava na emisije od projekata smanjenja CO2. Razlog tome su visoki potencijali globalnog zagrijavanja
tzv. GWP (engl. Global Warming Potential) ostalih staklenikih plinova u odnosu na CO2
(npr. N2O ima 300 puta vei GWP od CO2). Projekti smanjenja emisija CO2 time postaju
manje konkurentni od projekata smanjenja ostalih staklenikih plinova. Osim nesrazmjera
u GWP-u, projekti vezani uz biomasu esto imaju relativno visoke investicijske trokove
u usporedbi sa ostalim moguim JI/CDM projektima. Osim ve spomenutih barijera, jo
uvijek nije razvijena ni metodologija za JI/CDM projekte vezane uz biogoriva.
Mogunosti poticanja JI i CDM projekata

Postoji nekoliko mogunosti za stimulaciju JI i CDM projekata vezanih uz energiju biomase. Svi poticaji imaju cilj poveati konkurentnost biomase u odnosu na druge potencijalne JI/CDM projekte.
Neki od poticaja su:
- Objedinjavanje (engl. bundling)
Prema pravilima o CDM projektima, postoji mogunost objedinjavanja vie manjih
projekata sa ciljem smanjenja trokova.
- Programski projekti (engl. programmatic projects)
Ovaj poticaj omoguuje da se projektne aktivnosti registriraju pod programom aktivnosti kao jedinstvena projektna aktivnost. Programski projekti otvaraju nove mogunosti za realizaciju cijelog raspona projekata koji inae ne bi rezultirali koliinom
emisijskih prava koja bi projekt uinila isplativim.
- Neke od zemalja dale su prioritet projektima koji doprinose ouvanju odrivog razvoja.
228
5. OPIS MATEMATIKO-EKONOMSKOG MODELA

Da bi se mogao analizirati porast konkurentnosti biomase u odnosu na rast cijena CO2
emisija, razvili smo teoretski matematiki model baziran na prethodnoj studiji IEA[6].
Model istrauje utjecaj CO2 na kratkorone (u daljnjem tekstu KGT) i dugorone granine trokove (u daljnjem tekstu DGT) proizvodnje elektrine energije, pri emu o kretanju KGT-a ovisi odluka o promjeni goriva u postojeoj elektrani i promjeni voznog
reda u radu sustava, dok o dugoronim graninim trokovima ovisi investicijska odluka
za graenje novih elektrana. Dok KGT ukljuuju cijenu goriva i varijabilne trokove
proizvodnje, DGT elektrane ukljuuje cijenu goriva, varijabilne trokove, ksne trokove i investicijski troak. Model pretpostavlja aukcijski nain raspodijele emisijskih prava (pri kojem bi svih 100% emisijskih prava elektrana trebala platiti), iako trenutano
prevladava sustav nasljeivanja emisijskih prava u kojem se ona besplatno dodjeljuju
postrojenjima u iznosu ovisnom o emisiji prethodnih godina. Uzevi u obzir taj nain
raspodjele emisija po postrojenjima, model moe posluiti kao referentna smjernica
prilikom promatranja ostalih naina raspodjele emisijskih prava po elektranama.
6. PRORAUN KRATKORONIH GRANINIH

TROKOVA (KGT)
Cijena emisijskih prava (zapravo vrijednost tone CO2), poveava varijabilne trokove
fosilnih elektrana, a samim time i njihove KGT-ove, budui da svaka emitirana tona CO2
emisija zahtjeva raspoloivu koliinu emisijskih prava. U prvom koraku (bez uraunate
cijene emisijskih prava), KGT se raunaju iz cijene goriva i varijabilnih trokova.
Tabela 1. Proraun KGT proizvodnje u modelu Izvor: IEA[6], Bioenergy NoE[7], PBPower[8]
Pri odreivanju cijene goriva biomase u Hrvatskoj, uzete su u obzir tri razliite kategorije
biomase: otpadno iverje iz ume, biomasa iz drvne industrije i ostala biomasa. S obzirom
da je trite za biomasu u Hrvatskoj jo uvijek na samom poetku, do cijena se veinom
dolazi izravnim upitima ili procjenom strunjaka. Openito se smatra da udio transporta
biomase iznosi 10-20% cijene (BIOEN[1]), pa je kod procijene cijene biomase to odmah
ukljueno u cijenu.
229

Tablica 2. Proraun cijena biomase kao goriva na primjeru Hrvatske a za potrebe modela
Varijabla
Vrijednost
Cijena iverja iz uma [9]

Cijena sirove piljevine iz drvne
industrije [10]
Cijena komadnog otpada iz drvne
industrije [10]
Cijena slame za spaljivanje [11]
Goriva
Cijena goriva (+15% zbog
vrijednost
transporta) (EUR/GJ)
(str41)
21 /m3 4,37-5,07 GJ/m3
4,76 5,53 EUR/GJ
8-15 /m3
6,58 GJ/m3
1,4 1,75 EUR/GJ
10-15 /m3
6,58 GJ/m3
1,75 2,62 EUR/GJ
25,0 /t
5,8-16,7 GJ/t
2,07-6,55 EUR/GJ
Uzevi u obzir dostupne cijene za razliite tipove biomase, raspon cijene u Hrvatskoj se
kree izmeu 1,4 EUR/GJ 6,55 EUR/GJ, te je ta vrijednost raspona koritena u modelu
pri odreivanju KGT i DGT.
Iz Tablice 3 vidljivo je koliko iznosi cijena biomase u nekim europskim zemljama. Budui da postoji znatna razlika u cijeni biomase, raspon cijena se nalazi izmeu dvije
vrijednosti minimalne i maksimalne cijene biomase (u tablici naznaeno kao Biomasa Min i Biomasa Max). Bez cijene emisijskih prava, KGT su najnii pri koritenju
energije ugljena, dok je najvia cijena pri koritenju energije plina. Od europskih drava,
cijena biomase najnia je u vedskoj (od 1,8 /GJ), dok je najvia u Austriji, Njemakoj
i Nizozemskoj (10 /GJ).
Tablica 3. Usporedba cijena biomase u Hrvatskoj i zemljama EU, Izvor: Bioenergy NoE[7]
Drava
Austrija
Finska
Njemaka
Nizozemska
vedska
UK
Hrvatska
Minimalna cijena biomase

(/GJ)
5,6
2,1
2,9
3,0
1,8
2,2
1,4
Maksimalna cijena biomase

(/GJ)
8,33
4,0
10,0
10,0
3,3
4,2
6,55
Bitno je istaknuti da su pri izraunu KGT i DGT koritene razliite toplinske uinkovitosti za termoelektrane na ugljen kod izrauna KGT koristi se 37% (budui da se
radi o postojeim elektranama koje su obino starije), dok se prilikom izrauna DGT
koristi 40% (kako se radi o novim elektranama s poveanom uinkovitou). Kako
se biomasa kod proizvodnje elektrine energije koristi gotovo uvijek u kombinaciji
s proizvodnjom topline (kogeneracija), stupanj toplinske uinkovitosti kod biomase
iznosi 80%.
Tablica 4. Faktor emisije po proizvedenoj jedinici energije za razliite tipove goriva
Emisije po proizv. jed.en.
tCO2/MWh
Ugljen
CCGT
Biomasa
Suspaljivanje
0.918
0.38
0.826
230
Sljedei korak pri opisu matematikog modela je pridodavanje cijene CO2 emisija u izraun KGT. Budui da se biomasa smatra emisijski neutralnom ni cijena emisijskih prava
ne utjee na izraunu KGT za biomasu.
Slika 1. Utjecaj porasta cijene emisijskih prava na kretanje KGT; Vidljivo je da je pri minimalnoj
cijeni biomase ona najkonkurentnija ve i kad se ne rauna cijena CO2 prava. Slijedi ju
proizvodnja elektrine energije koritenjem ugljena i suspaljivanja, a potom i via cijena biomase,
nia te via cijena plina. Nakon 13 /t, biomasa postaje najkonkurentnija i pri svojoj najvioj
cijeni. Pri nioj cijeni plina, plin postaje konkurentniji od ugljena na 30 /t te od suspaljivanja na
37 /t
Slika 2. Usporedba porasta KGT

proizvodnje iz razliitih tehnologija,
uz cijenu emisijskih prava od 20 /t
231
7. PRORAUN DUGORONIH GRANINIH

TROKOVA (DGT)
U sljedeem dijelu modela proraunati su DGT za elektrane na razliita goriva. Budui
da model pretpostavlja da elektrane nabavljaju emisijska prava aukcijom (dakle moraju
kupiti svaku tonu koju misle emitirati), kad se razmilja o investiranju u novu elektranu
bitno je uzeti u obzir dodatne trokove zbog emisijskih prava.
Tablica 5. Proraun DGT za potrebe modela Izvor: IEA[6], Bioenergy NoE[7], PBPower[8]
Podaci o cijeni goriva, varijabilnim i investicijskim trokovima preuzeti su od IEA [6] dok
su cijene goriva odraz stanja na europskim tritima. Investicijski troak za elektranu na
ugljen koja koristi tehnologiju suspaljivanja ukljuuje prilagodbu elektrane za koritenje
te tehnologije. Kako postoji raspon cijena pri koritenju biomase i plina model koristi
dvije rubne cijene dok je cijena ugljena prilino konstantna. Isto tako, postoje velike
razlike u investicijskim trokovima za elektrane na biomasu kod malih (10kW - 50kW)
investicijski trokovi kreu se i preko 30 /MWh, dok za velike oni mogu iznositi i samo
12 /MWh. Za proraun elektrana na biomasu za potrebe prorauna u modelu odabran je
iznos koji odgovara investicijskim trokovima srednje velikih elektrana. (PBPower[8]).
232
Slika 3. Utjecaj porasta cijene emisijskih prava na kretanje DGT; Kad se ne raunaju vrijednosti
emisijskih prava, najkonkurentnija tehnologija za proizvodnju elektrine energije je ugljen, nakon
ega slijede suspaljivanje i plin. Tehnologija biomase je posljednja u konkurentnosti, no ve kod
18 /t nia cijena biomase postaje najkonkurentnija! Pri vioj cijeni emisijskih prava od 27 /t,
plin i pri vioj svojoj cijeni postaje konkurentniji od ugljena
Slika 4. Usporedba porasta DGT

proizvodnje iz razliitih tehnologija,
uz cijenu emisijskih prava od 20 /t
233
8. UTJECAJ DODATNOG EKONOMSKOG POTICAJA

(FEED-IN TARIFE) NA KONKURENTNOST
BIOMASE
U ovom poglavlju dodatno je razmotren utjecaj regulatornog okvira na porast konkurentnosti energije biomase. U oujku 2007. Vlada je donijela Tarifni sustav za proizvodnju
elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji predvia poticajnu
cijenu proizvoau elektrine energije iz obnovljivih izvora energije. Iznos poticaja ovisi
o porijeklu biomase i instaliranoj snazi postrojenja.
Tablica 6. Poticaji predvieni za razliite tipove biomase i razliitu instaliranu snagu, Izvor: [12]
Kruta biomasa iz umarstva i poljoprivrede (granje, slama,
kotice) ispod snage 1 MW
Kruta biomasa iz drvno - preraivake industrije (kora, piljevina,
sjecka...) ispod snage 1 MW
Kruta biomasa iz umarstva i poljoprivrede (granje, slama,
kotice) preko snage 1 MW
Kruta biomasa iz drvno - preraivake industrije (kora, piljevina,
sjecka...) preko snage 1 MW
1,20 kn/kWh
0,95 kn/kWh
1,04 kn/kWh
0,83 kn/kWh
Donoenjem Zakona o energiji i Zakona o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom

energijom uveden je jedinstveni tarifni sustav za proizvodnju toplinske energije za cijelu
Hrvatsku. No visina tarifnih stavki jo nije odreena, a odreuje ih Vlada na prijedlog Ministarstva gospodarstva koje pribavlja miljenje Hrvatske energetske regulatorne agencije
(Hera).
Budui da visina tarifnih stavki za proizvodnju topline jo nije odreena, pri sagledavanju
utjecaja ekonomskih poticaja model koristi samo poticaje pri proizvodnji elektrine energije. Model koristi uniformnu tarifu za poticaje od 1,00 kn/kWh proizvedene elektrine
energije iz biomase (kao aritmetiku sredinu vrijednosti navedenih u Tablici 6). Elektrana
na biomasu sa termikim stupnjem iskoritenja od =80% ima stupanj iskoritenja pri
proizvodnji elektrine energije e=28%, dok je ostatak proizvodnja toplinske energije
e=52%. To uzrokuje smanjenje varijabilnog troka za 37,8 /MWh te dovodi do promjene iznosa KGT i DGT.
234
Slika 5. Utjecaj porasta cijene emisijskih prava na kretanje DGT uz poticaj iz feed-in tarife;
Slino kao i kod KGT, biomasa je najkonkurentnija i bez porasta cijene emisijskih prava
9. ZAKLJUAK
Model prikazan u lanku ilustrira mogunosti primjene biomase u Republici Hrvatskoj te
njenu ekonomsku i ekoloku isplativost. Dobiveni rezultati pokazuju da EU ETS shema
ima snanu ulogu u porastu konkurentnosti niskougljinih tehnologija kao to je dobivanje
energije iz biomase i tehnologija suspaljivanja. U EU ETS shemi biomasa se vodi kao
ugljino neutralna, to znai da pri proizvodnji ne ostvaruje dodatne trokove zbog nabavke
emisijskih prava to u uvjetima trita emisija dovodi do poveanja konkurentnosti biomase. Dodatni poticaj biomasi su feed-in tarife. U sluaju primjene feed-in tarifa biomasa postaje znatno isplativija ak i bez ukljuivanja utjecaja cijene emisijskih prava. Takav zakljuak govori o perspektivnosti upotrebe energije biomase, odnosno prvenstveno ekonomskoj
opravdanosti i bez ukljuenja vrijednosti emisijskih prava. Pridjeljivanjem vrijednosti pravima na emisiju proizvodnja elektrine energije koritenjem biomase dugorono gledano
postaje konkurentna ostalim tehnologijama. Tijekom sljedeih mjeseci Hrvatsku oekuje
preuzimanje obveza prema Protokolu iz Kyota, a ulaskom u EU, i sudjelovanje u EU ETS
shemi te je nuno uzeti u obzir mogunost implementacije novih tehnologija. Dobiveni
rezultati nedvojbeno ukazuju na porast konkurentnosti biomase u uvjetima trita emisija
i sustava feed-in tarifa te samim time upuuju na mogunost poveanja udjela biomase u
hrvatskom energetskom miksu kao jedan od pristupa zadovoljenju emisijske kvote.
10. REFERENCE
235
[1] Energetski institut Hrvoje Poar (vie autora): BIOEN, Program koritenja energije biomase i otpada, Zagreb, travanj 1998.
2
[ ] eljko Tomi. Igor Raguzin: Strategija i regulacija obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, 5th Balkan Power Conference, Panel session on RES, Soja, Bugarska, rujan 2005.
[3] Julije Domac: Hrvatski sustav koritenja energije biomase, Magistarski rad, Zagreb,
2000.
4
[ ] Energija u Hrvatskoj 2005., Godinji energetski pregled, Ministarstvo Gospodarstva,
Rada i Poduzetnitva
[5] DIRECTIVE 2004/101/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 27 October 2004 amending Directive 2003/87/EC establishing a scheme
for greenhouse gas emission allowance trading within the Community, in respect of
the Kyoto Protocols project mechanisms, Ofcial Journal of the European Union,
studeni 2004.
[6] IEA, Emissions trading and its possible impacts on investment decisions in the power sector, 2003 IEA Information Paper.http://iea.org/textbase/papers/2003/cop9invdec.pdf
[7] Trk A. i ostali; Needs and challenges in implementing key directives
EU Emissions Trading Directive (2003/87/EC), Bioenergy NoE; 15. prosinac 2006
8
[ ] Parsons Brinckerhoff Ltd; Powering the Nation the review of the costs of the generating electricity, Summary Report, oujak 2003. http://www.pbpower.net/inprint/
pbpubs/powering_the_nation_summary.pdf
[9] Julije Domac: Postupci procjena energetskih, gospodarskih i socijalnih uinaka upotrebe biomase u energetskom sustavu, Doktorska disertacija, Zagreb, 2004
10
[ ] Sucic, B., Keco, M. i ostali; Reports about potentials for the energy efciency implementation in the thirteen companies within the Croatian manufacturing industry,
University of Zagreb Faculty of electrical engineering and computing, Zagreb, Croatia.
[11] Andreas Tuerk, Joanneum Research Graz, osobna korespodencija sa zainteresiranim
investitorom, oujak 2007.
12
[ ] Vlada RH; Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora
energije kogeneracije, oujak 2007.
236

Ivanovi, M.*
EUROPSKI TRENDOVI U OBNOVLJIVIM

IZVORIMA ENERGIJE
Saetak: Cijene nafte, prirodnog plina i svih drugih oblika energije u posljednjih su
tridesetak godina u velikom porastu, a samo u posljednjih osam godina taj je porast bio
vei od 400 posto. To utjee na razvoj tehnologija koje ekasnije koriste energiju, ali i
na iskoritavanje onih oblika energije ije je koritenje nije zbog cijene bilo do sada
ekonomski isplativo. Posljednjih petnaestak godina sve je vanije i pitanje strukture potronje energije; na cijeni je potronja onih oblika energije koji uzrokuju manja zagaenja prirode te manje pridonose efektima staklenika (poremeaja klime na zemlji u obliku
globalnog zatopljenja). Planetarno su vana dva meunarodna dokumenta: Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime (iz 1994.) i Kyoto protokol (iz 1997.). Zbog predvienog
manjka fosilnih goriva (nafta i prirodni plin) raste znaaj obnovljivih izvora energije;
oni postaju od strateke vanosti za ekonomski razvoj svake zemlje. U radu se daje pregled trendova (tehnologija i cijena) u proizvodnji i koritenju obnovljivih izvora energije
za svijet (prvih pet zemalja po proizvodnji/potronji pojedinih oblika obnovljivih izvora
energije) te pregled za zemlje EU i zemlje u tranziciji.
1. RAST POTRONJE I CIJENA NAFTE

USMJERAVAJU RAZVOJ OBNOVLJIVIH IZVORA
ENERGIJE
Tehnolokim i civilizacijskim razvojem raste potronja energije na svijetu, posebno u
drugoj polovici XX. stoljea. Zbog ogranienih raspoloivih prirodnih energetskih resursa rastu i cijene energenata; zbog njenih tehnolokih i transportnih karakteristika te
zastupljenosti u ukupnoj potronji cijena nafte je najvaniji imbenik na svjetskom energetskom tritu. Cijene nafte, prirodnog plina i svih drugih oblika energije u posljednjih
tridesetak godina u velikom su porastu; samo u posljednjih osam godina taj je porast vei
od 400 posto u tekuim cijenama (slike 1 i 2)
* Dr. sc. Milan Ivanovi, Elektrotehniki fakultet, Osijek
238
Ivanovi, M.
Slika 1. Izvor: US DOE www.economagic.com
Slika 2. Cijena lake sirove nafte (tekue cijene)

Izvor: AP Department of Energy
Takav rast cijena sirove nafte i ostalih oblika energije utjee na razvoj novih tehnologija koje
ekasnije koriste konvencionalne oblike energije, ali u isto vrijeme i na razvoj iskoritavanja
onih oblika energije ije koritenje do sada nije zbog cijene bilo ekonomski isplativo.
Usporedno, s utjecajima cijena nafte na energetsku opskrbu u svijetu u posljednjih petnaestak
godina sve je vanije i pitanje oblika energije zbog zagaenja prirodnog okolia i poremeaja
klime na Zemlji u vidu globalnog zatopljenja; sve veu vanost dobiva potronja onih oblika
energije koji prouzrokuju manja zagaenja prirode i manje pridonose efektu staklenika.1
1
Dva su planetarno vana dokumenta: Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime

(1994.) i Kyoto protokol (1997.)
Europski trendovi u obnovljivim izvorima energije
239
Zbog predvienog manjka fosilnih goriva raste znaaj obnovljivih izvora energije; oni
postaju strateki vani za ekonomski razvoj svake zemlje. To svakako utjee i na strukturu potronje i na oblike potronje energije u svijetu - tako je od 1979. godine (drugi naftni
ok) u porastu potronja ostalih oblika energije po stanovniku, a stagnira potronja nafte
po stanovniku (slika 4).
Slika 4. Izvor:www.zfacts.com
2. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U EU

ENERGETSKOJ STRATEGIJI
Podruje EU-15 ovisi o uvozu energije za 50% potronje, a ta bi ovisnost prema nekim
procjenama 2030. godine mogla dosegnuti i 70%. Ta visoka razina ovisnosti oekuje se
predvianjem iscrpljivanja fosilnih goriva i nedovoljno brzog razvoja obnovljivih izvora.
Vie od 40% ukupne potronje energije u zemljama EU-15 koristi se za grijanje zgrada, za proizvodnju vrele vode i za toplinu u industrijskim procesima. Toplina je najvei
potroa ukupne energije, velika je potronja i za proizvodnju elektrine energije i za
transport. Trita obnovljivih izvora energije (biomasa, solarna-termalna, geotermalna)
zato imaju vanost za rast potronje topline i mogla bi zamijeniti znatne koliine fosilnih
goriva koja se sada koriste za toplinske svrhe.
Zelena knjiga o europskoj Strategiji za odrivu, konkurentnu i sigurnu energetiku je dokument EU prema kojoj su razvijeni programi za energetsku politiku; tako je prihvaen
Okvirni program za akcije u energetskom sektoru Energija (1998. - 2002.), program Inteligentna energija Europa (2003. - 2006.) i Odriva energija Europe (2005. - 2008.)
EU planira poveanje postotka udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji
energije sa 6% 2001. godine na 12% 2010. godine. (tablica 1). Ovi podaci upuuju na
veliki oekivani rast, naroito za solarnu energiju i biomasu. U Zelenoj knjizi EU Komisija je procijenila da bi EU mogla smanjiti potronju energije 20% do 2020. godine, to
bi oslobodilo iznos od 60 mlrd. eura godinje za druge investicije i dalo uinke prema
obvezi EU iz Kyoto protokola za smanjenje CO2 emisije u zatiti okolia.
240
Ivanovi, M.
Koritenje obnovljivih izvora energije u velikom je porastu u svijetu.
* Proizvodnja etanola raste sa 4.500 mil. litara 1980. na 40.000 mil. litara 2005. godine.
Najvei su proizvoai Brazil (16,5 mil. lit.), SAD (16,2), Kina (2) i EU (0,95 mil. lit.).
* Proizvodnja biodizela poela je 1990. godine: 1995. je bila 900.000 lit. a 2005. godine
vie od 3,4 mil. lit. Najvei su proizvoai Njemaka (1,92 mil. lit.), Francuska (0,51), SAD
(0,29), Italija (0,23) i Austrija (0,083 mil. lit.). Cijena benzina u veleprodaji 2006. je godine
bila 0,38 do 0,65 US$ po litri, cijena etanola od eerne trske (Brazil) bila je 0,25-0,35 US$,
etanol SAD od 0,40 do 0,65 US $ i etanol od celuloze (EU) od 0,80 do 1,15 US$.
* Prvih pet zemalja u svijetu s najveim kapacitetima obnovljivih izvora energije 2004.
su godine Kina, Njemaka, SAD, panjolska i Japan.
* Prosjene godinje stope rasta kapaciteta obnovljivih izvora energije od 2000. do
2004. godine su: solarni PV 60%, vjetar 30%, biodizel 30%, solarno grijanje vode 18%,
etanol 12%, mala hidrosnaga 8%, biomasa 4,5%, geotermalna energija 3,4% i velike
hidroelektrane 3%.
Tablica 1. Obnovljivi izvori u ukupnoj potronji energije u EU 2010. godine
Oblik energije
1995.
2001.
PSR *
Eurostat
Eurostat
1995. 2001.
Vjetar
2,5 GW
17,2 GW
37,9%
MaHe
87,1 GW
91,7 GW
0,9%
Solar PV
0,04 GWp
0,26 GWp
36,6%
Biomasa
44,8 Mtoe
56,5 Mtoe
3,6%
Geotermalna
2,72 Mtoe
3,43 Mtoe
3,9%
Solar-termalna
6,5 Mlo
11,4 Mlo
9,8%
Izvor: www.erec-rene * PSR = prosjena godinja stopa rasta
Cilj 2010.
40 GW
100 GW
3 GWp
135 Mtoe
5,2 Mtoe
100 Mlo
Slika 5. Projekcija ukupne potronje energije za EU (Mtoe)

Izvor: www.erec-renewables.org
Potrebna PSR *
2001. - 2010.
9,8%
1,0%
31,2%
10,3%
4,7%
27,2%
241
Europsko vijee za obnovljivu energiju (EREC) postavilo je scenarij da obnovljiva energija 2040. godine ini gotovo polovinu ukupne potronje energije u EU. Prema tim projekcijama udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji energije u EU trebao bi se
poveati sa 13% 2001. na 47,7% 2040. godine (slika 5). Zastupljenost obnovljivih izvora
u proizvodnji elektrine energije trebalo bi poveati sa 19% u 2001. na 82% u 2040.
godini (slika 6)
Slika 6. Projekcija potronje elektrine energije za EU (TWh)

Izvor: www.erec-renewables.org
Izraene manifestacije klimatskih promjena posljednjih nekoliko godina uz utrostruenje cijena nafte na svjetskom tritu i plinski spor izmeu Rusije i Ukrajine u sijenju
2006. g. te veliki raspad elektroenergetskog sustava u Europi u studenome 2006. godine
uzrokovali su ponovnu veliku raspravu o energetskim planovima u EU. Nakon analize
nove situacije u energetskoj opskrbi u svijetu Europska komisija je poetkom sijenja
2007. predloila plan u 10 toaka koji bi trebao osigurati stabilnu opskrbu konkurentnom
i istom energijom. Peta toka ovog plana mjera govori o obnovljivim izvorima; naglaava se potreba i nunost porasta koritenja obnovljivih izvora energije vjetar, solarna,
fotovoltna, biomasa i biogoriva, geotermalne i toplinske pumpe. Sve zemlje lanice EU
treba snanije podrati u koritenju obnovljive energije, posebno u proizvodnji elektrine
energije, kogeneraciji i transportu; u tom je cilju potrebna i promocija veega koritenja
obnovljivih izvora. Komisija vjeruje da bi Europa trebala teiti tome da utrostrui udio
obnovljive energije sa 7% danas na 20% u 2020. godini. Posebnu ulogu u tome ima razvoj tehnologija za obnovljive izvore energije. Tri su posebna cilja sniziti sadanje cijene
obnovljive energije, olakati uinkovitu upotrebu energije i ostvariti vodei poloaj europske industrije u svijetu.
242
Ivanovi, M.
3. POTRONJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U

ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE
Slika 7. Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji energije

u EU-15 (2003.), izvor: www.ec.europa.eu
U realizaciji energetskih strategija mnoge zemlje lanice EU poveavaju udio obnovljivih

izvora energije u ukupnoj potronji energije; predvode zemlje s jasno utvrenom energetskom politikom i nizom poticajnih mjera vedska, Finska, Austrija, Portugal kod
kojih je udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji energije iznad 15 posto
2003. godine (Slika 7).
Slika 8. Proizvodnja obnovljivih izvora energije u EU-15 (1995. - 2004.)

izvor: www.ec.europa.eu
243
U razdoblju od 1996. do 2004. godine proizvodnja obnovljivih izvora energije porasla je

od 71.611 tisua tona na 97.145 tisua tona (slika 8). U strukturi ukupne potronje energije obnovljivi izvori zastupljeni su sa est posto (slika 9). Promatrano po sektorima u dva
razdoblja 1985. - 1999. i 2000. - 2004. najvei porast zabiljeen je u biogorivima (200%),
slijedi koritenje za proizvodnju elektrine energije (gdje je prosjeni porast ostvaren
100%, a u koritenju za grijanje ostvaren je porast desetak posto (slika 10).
Slika 9. Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji energije u EU-15 (2004.), izvor:
www.ec.europa.eu
Slika 10. Porast udjela obnovljivih izvora energije u EU-15 po sektorima koritenja u razdoblju
1995. - 2004., izvor: www.ec.europa.eu
244
Ivanovi, M.
Usporedba Republike Hrvatske sa susjednim zemljama i zemljama u tranziciji pokazuje da

je Hrvatska 1995. godine imala vee koritenje ukupnih obnovljivih izvora energije (719.000 tona ekvivalentne nafte) od Maarske, eke, Slovenije, Slovake i Bugarske, a znatno
manje od Austrije, Poljske i Rumunjske. Meutim, krajem promatranog razdoblja (2004.
godine) eka i Bugarska su ostvarile veu potronju od Hrvatske (910.000 Toe; tablica 2)
Tablica 2. Obnovljivi izvori energije u zemljama EU i Hrvatskoj
Drava
at
pl
ro
hr
hu
cz
si
sk
bg
1995.
5862
3924
2797
719
626
598
542
503
369
1996.
5812
3883
6236
1007
506
585
602
446
483
1997.
6012
3873
4865
854
513
673
500
438
488
Izvor: izvor: www.ec.europa.eu
1998.
5998
3883
4640
845
483
650
528
444
678
1999.
6467
3757
4400
900
485
733
554
463
642
2000.
6500
3809
4040
879
516
595
788
506
780
2001.
6690
4078
3419
855
491
687
776
760
696
2002.
6741
4141
3748
757
888
851
757
715
832
000 Toe 2003. 2004.

6369
6769
4158
4325
4061
4661
800
977
920
965
1156
1498
714
822
632
742
952
1009
U nalnoj potronji biomase (ukljuujui komunalni otpad) 2004. godine RH je ostvarila

oko 319.000 tona ekvivalentne nafte (1995. = 267 Toe), to je najnie ostvarenje meu
promatranim zemljama (slika 11);
Slika 11.
U koritenju otpadnog drveta i umske biomase RH ima takoer niska ostvarenja; 2004. =
378, (1995. = 267 Toe) slika 12. U koritenju bioplina prema Eurostatu (statistika EU)
u Hrvatskoj nije zabiljeena potronja bioplina (slika 13).
245
Slika 12.
Slika 13.
Vrlo je ilustrativan primjer vedske opine Vsters. Ta je opina 2005. odluila da se

gorivo za gradski promet proizvodi iz organskog otpada sakupljenog iz kuanstava, koji
se zajedno s jednom vrstom trave koju uzgajaju lokalni farmeri koristi za proizvodnju
bioplina. Bioplin se kao energent koristi: (a) u svim gradskim autobusima i kamionima za
odvoz smea, (b) za proizvodnju toplinske i elektrine energije u lokalnoj toplani i (c) kao
ostatak u tehnolokom procesu dobiva se kvalitetno organsko gnojivo za lokalne farme.
Ovaj projekt nije jedini - vedska ima veliki broj autobusa i drugih vozila s naljepnicom
pogon na biogorivo, a mnogi autoputovi s naplatom imaju posebne rampe na kojima se
cestarina ne naplauje za vozila s pogonom na biogorivo.
246
Ivanovi, M.
Na kraju pregleda europskih trendova u obnovljivim izvorima energije treba istaknuti

konzistentnu, na dugoronim osnovama temeljenu energetsku politiku vedske, koja je
godinama bila u vrhu liste europskih zemalja po zastupljenosti obnovljivih izvora u ukupnoj potronji energije. Zato i ne treba zauditi objava plana vedske vlade u koritenju
ovih oblika energije; Mona Sahlin, ministrica za odrivi razvoj, objavila na slubenoj web
stranici Vlade (u lipnju 2006.) da vedska ima razraen i usvojen plan za prekid ovisnosti
zemlje o nafti i uvoznom prirodnom plinu do 2020. godine.
4. ZAKLJUAK
Posljednjih petnaestak godina u strukturama EU najvea se pozornost pridaje pitanjima
potronje energije. Zbog velike uvozne ovisnosti zemalja EU o energiji i zatite prirode,
posebno zbog klimatskih promjena, Europska komisija i sve zemlje lanica EU vode
vrlo konzistentnu i inovativnu energetsku politiku. Ova politika ukljuuje niz projekata i
mjera za ekasno koritenje energije i smanjenje uporabe energije po jedinici drutvenog
proizvoda kao i smanjenu zagaenja okolia te smanjenju emisije tetnih plinova i tvari u
atmosferu. U isto vrijeme stimulira se koritenje obnovljivih izvora energije, ukljuujui
potpomaganje projekata koritenja ovih oblika energije, koritenjem znanstvenog pristupa u razvoju novih tehnologija i ukljuenja vlastite strojogradnje u realizaciju ovih projekata. Posebna panja pridaje se edukaciji i za koritenje obnovljivih izvora te promociji
ovakve energetske politike.
EU je u cilju provedbe ovih energetskih ciljeva postavila i odreene standarde te zadala
norme u zastupljenosti obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potronji kao i
u proizvodnje elektrine energije za svaku zemlju lanicu posebno, i to prema oblicima
obnovljivih izvora energije. Ova energetska strategija ima takoer razraene i trine
mehanizme (umreavanje i stvaranje regionalnih trita energijom - u koje je ukljuena i
Hrvatska) te mehanizme za politiku cijena.
Tek na dugorono osiguranim izvorima energije zemlje lanice Europske unije mogu
razvijati svoje gospodarske i drutvene potencijale.
LITERATURA
1. Dufey, A. - International trade in biofuels: Good for development and good for environment, IIED, 2006.
2. Ivanovi, M. - Renewable Energy Sources in the Regions Embracing Corridor Vc
/ 3rd Internat.Symposium Corridor Vc as Euro-Regional Connection on the Trafc
Rout Baltic Sea Central Europe - Adriatic Sea / Ekonomski fakultet, Osijek, 2006.(Zbornik)
3. Ivanovi, M; Kalea, M. - Cijene kao element sigurnosti opskrbe el. energijom u zemljama tranzicije / 13. Forum HED, Zbornik, Zagreb, 2004.
4. Kralik, D. - Biomasa, energija iz poljoprivrede, Poljoprivredni fakultet u Osijeku,
2004.
5. Slingerland,S; Schillemans, R.- Renewable Energy Sources in the New Member States of the EU, Germany and Italy; Report, Delft, The Netherlands, December 2004
247
6. * * * - Introducing the International Bioenergy Platform / FAO, Roma, 2006.

7. * * * - Increasing Energy Access in Developing Countries: The Role of Distributed
Generation / The Business Council for Sustainable Energy, USA, 2004
8. * * * Renewable Energy and Energy Efciency Partnership (REEEP); Background
Paper Central and Eastern Europe; Regional REEEP Meeting, Szentendre, Hungary,
2003
9. www.ec.europa.eu
10. www.europa.eu
11. www.climnet.org
12. www.energyagency.at
13. www.nordichouse.pl
14. www.mgsz.hu
15. www.worldenergy.org
16. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/
248

HKJGKK

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

HKJGKK

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

II STRUNI SKUP S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

II STRUNI SKUP S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu

Hrvatska gospodarska komora

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Osijek, 27. - 29. svibnja 2007.

II STRUNI SKUP S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Sunik, H.1, Benkovi, Z.2

ENERGETSKA STRATEGIJA REPUBLIKE

Herman Sunik, dipl.ing., Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva

Sunik, H., Benkovi, Z.

Energetska strategija republike Hrvatske u kontekstu odrivog razvitka umarstva ...

2.1. Biomasa iz umarskog sektora

Sunik, H., Benkovi, Z.

3. PREDNOSTI KORITENJA BIOMASE

Energetska strategija republike Hrvatske u kontekstu odrivog razvitka umarstva ...

4. ISKORITAVANJE BIOMASE IZ UMARSKOG

Sunik, H., Benkovi, Z.

glavne mree za distribuciju energije. Prilikom gradnje kogeneracijskog postrojenja,

4.2. Mali toplinski sustavi i sustavi podrunog grijanja

4.3. Kruta goriva (briketi i peleti)

Energetska strategija republike Hrvatske u kontekstu odrivog razvitka umarstva ...

Sunik, H., Benkovi, Z.

II STRUNI SKUP S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

tefanec, D.1, Vitica, N.2, Brlei, H.3

ULOGA AGENCIJE U PROCESU

Dubravka tefanec, dipl. oecc. - lan Upravnog vijea

tefanec, D., Vitica, N., Brlei, H.

Uloga Agencije u procesu unapreenja energetskog sektora Republike Hrvatske ...

tefanec, D., Vitica, N., Brlei, H.

Uloga Agencije u procesu unapreenja energetskog sektora Republike Hrvatske ...

tefanec, D., Vitica, N., Brlei, H.

Uloga Agencije u procesu unapreenja energetskog sektora Republike Hrvatske ...

tefanec, D., Vitica, N., Brlei, H.

II STRUNI SKUP S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Sui H.1, Zori D.2

HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK

Sui H., Zori D.

poticaja putem otkupljivanja elektrine energije po zajamenoj povlatenoj cijeni (feed

3. DAROVNICA (GEF/IBRD) REPUBLICI HRVATSKOJ

Hrvatska banka za obnovu i razvitak nanciranje projekata obnovljivih izvora energije

Sui H., Zori D.

nergetski sustav (mrea) je u mogunosti prihvatiti oko 360 MW do 2010. godine.

Maksimalno do 2 godine od datuma sklapanja ugovora o kreditu

Hrvatska banka za obnovu i razvitak nanciranje projekata obnovljivih izvora energije

U sluaju opravdane potrebe HBOR moe zatraiti i mjenice i zadunice od prihvatljivih

4. PROGRAM KREDITIRANJA PROJEKATA ZATITE

Sui H., Zori D.

II. Trajna obrtna sredstva: (do 30% ukupnog iznosa kredita)

- korisnik kredita koji ulae na podruja posebne

- korisnik kredita je mali ili srednji poduzetnik

- svi ostali korisnici kredita

Kamatna stopa se moe ugovoriti i na razini tromjeseni EURIBOR + 2% postotna boda

Trina konkurentnost i uspjena prodaja na domaem i/ili inozemnom tritu ocjenjivat

Hrvatska banka za obnovu i razvitak nanciranje projekata obnovljivih izvora energije

poslovni prihodi vei od poslovnih rashoda u prethodnoj godini

Suradnja s Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

HBOR i Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU) zakljuili su Ugovor

Sui H., Zori D.

Cepi, N., Vrankovi, I.