Professional Documents
Culture Documents
Matematicke Funkcije
Matematicke Funkcije
Matematicke Funkcije
1. FUNKCIJE.........................................................................................................................2
Pojam funkcije................................................................................................................2
Grafovi funkcija..............................................................................................................2
Domena ili podruje definicije ........................................................................................3
1.1 Svojstva funkcija ........................................................................................................26
Monotonost funkcija .....................................................................................................26
Parne i neparne funkcije................................................................................................28
Periodinost ..................................................................................................................34
1.2 Kompozicija funkcija i inverzne funkcije ....................................................................35
Kompozicija funkcija....................................................................................................35
Inverzne funkcije ..........................................................................................................37
1. FUNKCIJE
Pojam funkcije
Funkcija f sa skupa A u skup B je pravilo kojim svakom elementu x skupa A pridruujemo
tono jedan element f (x) skupa B. Skraeno, piemo f : A B .
Skup A iz gornje definicije nazivamo domena funkcije. Kako biramo razliite vrijednosti x-a
iz domene, dobivamo razliite funkcijske vrijednosti f (x) . Skup B unutar kojeg se kreu
funkcijske vrijednosti f (x) nazivamo kodomena funkcije.
Mi emo promatrati samo funkcije kojima su domena i kodomena podskupovi skupa realnih
brojeva. Za takve funkcije kaemo da su realne funkcije realnog argumenta (varijable).
Grafovi funkcija
Ako je f funkcija ija je domena skup D, tada je njezin graf skup toaka u Kartezijevom
koordinatnom sustavu ije su koordinate oblika:
( x, f ( x))
Graf funkcije olakava uoavanje bitnih svojstava funkcija i njezinog ponaanja na pojedinim
intervalima domene. Ako je ( x, y ) toka grafa, tada je y f (x) visina grafa iznad toke x.
Visina moe biti pozitivna ili negativna, ovisno o predznaku f (x) .
Svaka krivulja nacrtana u Kartezijevom koordinatnom sustavu nije graf neke funkcije.
Funkcija f moe imati samo jednu vrijednost f (x) za svaki x iz domene funkcije, iz ega
slijedi da niti jedna vertikalna linija ne smije graf funkcije sijei u vie od jedne toke. Ako je
a u domeni funkcije f, tada e vertikalni pravac x a sijei graf funkcije f u toki (a, f (a )) .
Primjer. Krunica ne moe biti graf funkcije budui da postoje vertikalne linije koje ju
sijeku u dvije toke. Meutim, krunica sadri grafove dviju funkcija gornju polukrunicu
koja je graf funkcije f ( x) 1 x 2 i doljnju polukrunicu koja je graf funkcije g ( x) 1 x 2 .
Slika 2. (a) Krunica nije graf funkcije budui da pada na vertikalnom testu. (b) Gornja polukrunica je graf
funkcije f ( x) 1 x 2 . (c) Doljnja polukrunica je graf funkcije g ( x) 1 x 2 .
1
x
(simbol \ se moe shvatiti kao oduzimanje u skupovnom smislu iz skupa R smo izbacili
nulu)
(Neka od) Pravila za odreivanje domene
1
1.
D R \ 0
f ( x)
2.
f ( x) x
D 0,
3.
f ( x) 3 x
DR
4.
f ( x) n x , n je paran
D 0,
5.
f ( x) n x , n je neparan
DR
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
f ( x) a
DR
f ( x ) log a x
D 0,
f ( x) sin x
DR
f ( x) cos x
DR
f ( x ) tg ( x )
D R \ k ; k Z
2
f ( x ) ctg ( x )
f ( x ) arcsin x
D R \ k ; k Z
D 1,1
f ( x ) arccos x
D 1,1
f ( x) arctg ( x)
DR
15.
f ( x ) arcctg ( x )
DR
x A2
i
...
i
x An
Tada e vrijediti da je varijabla x element skupa koji je jednak presijeku skupova A1 , A2 ,..., An
odnosno vrijedi:
x A1 A2 ... An .
Pretpostavimo sada da traimo sve vrijednosti varijable x pri emu varijabla x mora
zadovoljavati barem jedan od sljedeih uvjeta:
x A1
ili
x A2
ili
...
ili
x An
Tada e vrijediti da je varijabla x elemnt skupa koji je jednak uniji skupova A1 , A2 ,..., An
odnosno vrijedi:
x A1 A2 ... An .
Zadatak 1. Odrediti domenu funkcije f ( x) 1 x 2 .
Rjeenje. Nezavisna varijabla x moe poprimiti bilo koju realnu vrijednost : D R
Zadatak 2. Odrediti domenu funkcije f ( x) 1 x .
Rjeenje.U definiciji funkcije se nalazi x . Dakle, nezavisna varijabla x ne smije poprimiti
negativnu vrijednost : D 0, .
Zadatak 3. Odrediti domenu funkcije F (t )
1
t
1. uvjet : t 0
t moramo postaviti uvijet da nezavisna varijabal t ne smije
2. uvjet : t 0 .
1
1 t
Gornja jednadba nema rjeenje. Naime, nemogue je da vrijednost drugog korijena bude
negativan broj. Prema tome, nemamo ta izbacivati iz skupa realnih brojeva i iz prvog uvjeta
slijedi da je t R . Iz drugog uvjeta slijedi da je t 0, .
Budui da varijabla t mora zadovoljavati i prvi i drugi uvjet, traimo presijek skupova R i
0, . Dakle, traena domena jednaka je:
D R 0, 0,
odnosno
z2 4
z2 4/
z 2 to je jednako z i imamo:
z 4
odnosno
z 2
Apsolutna vrijednost z se moe shvatiti kao udaljenost broja z od ishodita. Gledajui tako,
rjeenje nejednadbe
z 2
e biti skup svih brojeva z ija je udaljenost od ishodita manja ili jednaka 2. Dakle, radi se o
skupu:
ili
z 2,2
2 z 2
i traena domena je jednaka:
D 2,2
1
4 z2
4 z2 0
4 z2 0
4 z2
z2 4
z2 4/
z 2
z 2,2
D 2,2
1
1 .
x
1
x
, prvi uvjet je da je x 0 .
Takoer, moramo zahtijevati da je izraz ispod korijena vei ili jednak nuli. Dakle,
1
1 0
x
Sada trebamo nai sve x-eve za koje je zadovoljena gornja nejednadba, odnosno moramo
rijeiti gornju nejednadbu. Pokuajmo nejednadbu transformirati na nain da dobijemo
nepoznanicu x na jednoj strani :
1
1 0
x
Sada je izuzetno bitno sljedee : Mogue da se kao najloginiji sljedei korak namee
mnoenje itave nejednadbe sa x-om. Meutim, to se ne smije napraviti. Naime, znamo da se
ovisno o predznaku broja s kojim mnoimo neku nejednakost, sama nejednakost treba
okrenuti. Tako npr. ako imamo nejednakost 2 5 i ako istu mnoimo sa brojem (-1) tada
emo morati okrenuti znak nejednakosti iz manje u vee i dobivamo 2 5 . Budui da je x
nepoznanica, mi ne znam njezin predznak i prema tome ne moemo nejednadbu mnoiti sa
x-om jer ne znamo trebamo li tada promijeniti znak nejednakosti.
Dakle, nejednadbu ne moemo mnoiti sa x-om ali moemo sljedee. Promotrimo jo
jednom nejednadbu:
1
1
x
Trebamo nai sve brojeve x koji ju zadovoljavaju. Pitamo se dakle sa kojim vrijednostima
moemo podijeliti broj 1 da bi dobili neto vee ili jednako od 1. Moemo lako provijeriti da
e jedna od moguih vrijednosti x-a biti upravo broj 1. Hoe li broj 2 zadovljavati
1
nije vee ili jednaka od 1. Ni brojevi 3, 4, 5, ... nee
2
1
1
zadovljavati nejednadbu. Hoe li ju zadovoljavati broj ? Hoe, zato to je 2 , a 2 je
1
2
2
1 1
vee ili jednako od 1. Slino bi mogli provjeriti za vrijednosti , ,....Sada bi trebali
3 4
zakljuiti da e nejednadba biti zadovoljena za sve brojeve iz intervala 0,1 . Negativni
Nejednadbu
1
1 0
x
Sada se pitamo kada e lijeva strana biti vea od ili jednaka nuli. Dvije su mogunosti:
I. sluaj
1 x 0
x0
ili
II. sluaj
1 x 0
x0
1 x 0 x 1
x0
Dakle, rjeenje prvog sluaja su svi x-evi koji su manji od ili jednaki broju jedan i
istovremeno vei od nule radi se o skupu 0,1 .
Raspiimo sada drugu mogunost, sluaj drugi:
1 x 0 x 1
x0
Rjeenja drugog sluaja su svi x-evi koju su vei od ili jednaki broju 1 i istovremeno manji od
nule. Takvi brojevi ne postoje, dakle nema rjeenja drugog sluaja. (Da je eventualno
postojalo rjeenje drugog sluaja, konana domena bila bi jednaka uniji rjeenja prvog i
rjeenja drugog sluaja).
Dakle, domena funkcije y
1
1 jednaka je D 0,1 .
x
2 x
2 x /2
Dakle, prvi uvjet zapravo zahtijeva da x bude manji od ili jednak 4 a drugi uvjet zahtijeva da x
bude vei ili jednak nuli. Prema tome, domena je :
D 0,4
Da bi mogli zakljuiti unutar kojeg se skupa treba kretati vrijednosti od x-a, gornju
nejednadbu mnoimo sa (-1) i dobivamo:
x 0 / ( 1)
x0
2x
x 2x 3
Rjeenje. Izraz ispod korijena treba biti vei od ili jednak nuli :
x 2 2x 3 0
Meutim, moramo izbaciti mogunost kada je x 2 2 x 3 0 , jer tada dolazimo do dijeljenja sa
Gornju nejednadbu moemo rijeiti na vie naina. Jedan podrazumijeva skiciranje grafa
kvadratne funkcije f ( x) x 2 2 x 3 i oitavanje na kojim je intervalima taj graf iznad osi x
odnosno na kojim je intervalima vrijednost funkcije pozitivna. Drugi nain podrazumijeva
nalaenje nultoaka funkcije f ( x) x 2 2 x 3 , nazovimo ih x1 i x 2 i primijenjivanje svojstva
kvadratne funkcije koje glasi :
Ako su brojevi x1 i x 2 nultoke kvadratne funkcije f ( x) ax 2 bx c tada vrijedi da je
ax 2 bx c a ( x x1 )( x x 2 ) . Posljednja jednakost se moe lako provijeriti ako se za x1 i x 2
uvrste vrijednosti x1
b b 2 4ac
2a
i x2
b b 2 4ac
2a
2 4 4 1 (3)
2
x1 1
2 16 2 4
2
2
x2 3
Ovaj nam format mnogo vie odgovara jer sada moemo razmljati na sljedei nain : Na
lijevoj strani imamo umnoak dva faktora koji treba biti vei od ili jednak nuli. Znamo da e
umnoak dva broja biti takav ako su ta dva broja ili oba vea ili oba manja od nule (umnoak
dva broja je pozitivan ako su ti brojeva jednakog predznaka, npr. 2 3 6 0 i (2) (3) 6 0 ).
Imamo dvije mogunosti :
I. sluaj :
x 1 0
x 3 0
ili
II. sluaj :
x 1 0
x 3 0
__________
____________
__________
____________
x 1
x3
x 1
x3
x3
x 1
Naime, x 2 moe biti jednako svim vrijednostima koje dobivamo kada broj e potenciramo sa
bilo kojim realnim brojem. Dignemo li broj e na bilo koju potenciju, uvijek emo dobiti neto
pozitivno. Prema tome, x 2 mora biti pozitivan broj.
x20
x 2
D 2, .
Gornju nejednakost moemo rijeiti tako da skiciramo graf funkcije f ( x) sin 2 x i oitamo
intervale na kojima je taj graf pozitivan iznad osi x.
y
1
2
3
2
3
2
bilo koji cijeli broj odnosno k Z . Granice intervala su ukljuene jer rjeavamo nejednakost
sin 2 x 0 - rjeenja e biti i x-evi za koje je f ( x ) sin 2 x jednako nuli a to e upravo biti
granice intervala. Dakle, traena domena jednaka je:
D 0 k , k pri emu je k Z .
2
32 2
8 1,51572
100 2,511
5
5
5
0 0
32 2
8 2,448
...
Dakle, za izraz ispod 5. korijena ne trebamo postavljati nikakav uvjet. Slijedi da je domena
jednaka skupu R.
x
2
x5
x3
Rjeenje. Domena funkcije arkus sinus jednaka je skupu 1,1 . Prema tome, postavljamo
uvjet:
1
x5
1.
x3
Takoer, izraz koji je u nazivniku razlomka ne smije biti jednak nuli pa postavljamo uvjet:
x3 0
odnosno
x 3.
Nejednakost 1
x5
1
x3
x5
x3
II.
x5
1
x3
x5
.
x3
x5
1
x3
x5
1
x3
x5 x3
x3
2x 8
x3
Sada se pitamo kada e desna strana biti vea ili jednaka od nule. Imamo dvije opcije:
a)
2x 8 0
ILI
i
x3 0
b)
_________
2x 8 0
i
x3 0
__________
2x 8
2x 8
ILI
x3
x3
________
__________
x4
x4
ILI
i
x3
_______
i
x3
___________
ILI
x4
x3
x ,3 4,
x5
1:
x3
x5
1
x3
x5
1 0
x3
x 5 ( x 3)
0
x3
x5 x3
0
x3
2
0
x3
Dakle, da bi izraz
2
x3
2x
x 2 2x 3
9 x 2 ln( x 2) .
1. uvjet : x 2 2 x 3 0
2. uvjet : 9 x 2 0
3. uvjet : x 2 0
Kada naemo rjeenja sva tri uvjeta, odnosno tri skupa, konano rjeenje biti e presijek ta tri
skupa iz razloga to traimo vrijednosti x-a koje istovremeno zadovoljavaju sva tri uvjeta
(prvi uvjet i drugi uvjet i trei uvjet kadgod imamo logiki veznik i radimo presjek
skupova).
1. uvjet : Naimo nultoke funkcije f ( x) x 2 2 x 3 . Rjeenje e biti skup svih realnih
brojeva osim nultoaka u kojima funkcija poprima vrijednost nula.
x1, 2
2 4 12 2 4
2
2
x1 3
x 2 1
9 x2 0
9 x2
9 x2 /
3 | x |
x 3,3
3. uvjet:
x20
x 2 ili x 2,
2,1 1,3
2,3 \ 1.
9 3x
0
5 10 x
uvjet: x 3 0
1. uvjet :
2.
9 3x
x 5
log 1 ( x 2) sin x 5 1 .
5 10 x
2
4
3. uvjet: log 1 ( x 2) 0
4
4. uvjet: x 2 0
Domena e biti jednaka presjeku rjeenja gornja etiri uvjeta.
1. uvjet :
9 3x
0
5 10 x
Izraz na lijevoj strani e biti vei od nule u jednom od sljedea dva sluaja:
I.
9 3x 0
i
ILI
II.
5 10 x 0
5 10 x 0
__________
____________
3 x 9
i
3 x 9
i
ILI
10 x 5
__________
10 x 5
ILI
x3
____________
x3
ILI
i
1
x
2
i
x
__________
ILI
9 3x 0
i
1
,3
2
1
2
____________
ILI
2. uvjet:
x R \ 3
3. uvjet:
log 1 ( x 2) 0
4
Sada bi trebali znati da je funkcija f ( x) log 1 x padajua funkcija. Njezin graf je prikazan na
4
slici:
y
2
1
x1 x 2 f ( x1 ) f ( x 2 )
f ( x1 ) f ( x 2 ) x1 x 2
x 2 1
x3
x ,3
4. uvjet:
x2 0
x2
ili x 2,
1
,3
2
2x 1 0
2 x 1
2 x 1 / : 2
1
x
2
1
,
2
x ,3
- rjeenje 1. uvjeta
3 x 0
3 x
- rjeenje 2. uvjeta
1
1
, ,3 ,3
2
2
x2 9 /
x2 9
| x | 3
Dakle, rjeenje e biti svi x-evi ija je udaljenost od ishodita vea od 3, odnosno:
x ,3 3,
D ,3 3, .
x 2 16
x5
1. uvjet : x 2 16 0
2. uvjet: x 5 0
Domena e biti jednaka presijeku rjeenja gornja dva uvjeta.
x 2 16 0
x 2 16
2
x 16 /
| x | 4
x ,4 4,
- rjeenje 1. uvjeta
x5 0
x 5
x R \ 5 - rjeenje drugog uvjeta
2x 1
4x 1
2x 1
0
4x 1
4x 1 0
2x 1
4x 1
biti e vei ili jednak nuli ako vrijedi jedan od sljedea dva
2x 1 0
I. i
ILI
4x 1 0
4x 1 0
__________
2 x 1
i
___________
4x 1
__________
1
2
___________
x
ILI
1
x
4
__________
1
,
4
i
x
1
2
1
4
___________
2 x 1
i
ILI
4x 1
2x 1 0
II. i
ILI
1
x ,
2
1
1
x , ,
2
4
1
x R \ - rjeenje drugog uvjeta
4
1
x
1
2
1. uvjet: x 0
1
2
2. uvjet : 1 2 x 1
Rjeenje prvog uvjeta je skup R \ 0 . Naimo rjeenje 2. uvjeta:
1 2x
1
1
2
1
1
2x 1
2
2
1
3
2x
2
2
1
3
2x / : 2
2
2
1
3
x
4
4
1 3
x , - rjeenje 2.
4 4
1
uvjeta
1 3
5 x2
2 13 x
1. uvjet: 1 3x 0
1 3x
1 3x / : 3
1
x
3
Domena je jednaka:
1
D R \
3
2x 3
5 3x
2x 3 0
a) i
ili
5 3x 0
2x 3
_________
(i radimo presijek)
2x 3
0
5 3x
5 3x 0
2x 3 0
b) i
5 3x 0
___________
ili
_________
3
x
2
i
5
x
3
__________
i
5 3x
2x 3
5 3x
2x 3
i
5 3x
___________
x
ili
3
2
i
5
x
3
___________
(i radimo presijek)
3
5
i
manji a koji vei, moemo ih zapisati na
2
3
3
3 33 9
nain da imaju jednaki nazivnik. Razlomak proirimo sa 3 pa imamo:
, odnosno
2
2 23 6
5
5 5 2 10
9
10
razlomak proirimo sa 2 pa imamo:
. Sada trebamo usporediti brojeve
i
.
3
3 3 2 6
6
6
9 10
3 5
Oito je da vrijedi , prema tome .
6 6
2 3
__________
x
_____________
3 5
,
2 3
3
, dakle x
2
3 5
,
2 3
- rjeenje 1. uvjeta
5 3x 0
5 3x
5
x
3
5
xR \
3
1. uvjet: 1
3x 7
1
3
3x 7
1 / 3
3
3 3 x 7 3
3 7 3 x 3 7
4 3 x 10
4 3 x 10 / : 3
4
10
x
3
3
1
5
i
3
4 10
D , .
3 3
Pitanje je kada e umnoak dva faktora biti vei ili jednak od nule. Dva mogua sluaja su
sljedea:
x 5 0
a) i
x5 0
ILI
b) i
2x 1 0
2x 1 0
__________
____________
x5
i
2x 1
x5
i
2x 1
ILI
__________
____________
x5
x5
ILI
1
x
2
__________
____________
x 5,
1
2
ILI
1
x ,
2
1
x , 5,
2
x2 4
x2 4 /
x2 4
| x | 2
x ,2 2,
x R \ 0
x0
1
ln( x )
Rjeenje.
1. uvjet : 4 x 2 0
2. uvjet: ln(x) 0
3. uvjet: x 0
Naimo rjeenja postavljenih nejednakosti. Domena e biti jednaka njihovom presijeku.
4 x2 0
4 x2
4 x2 /
2 | x |
x 2,2
ln( x ) ln e 0
ln( x ) ln 1
x 1
x 1
x R \ 1
x ,0
Domena je jednaka:
D 2,0 \ 1
D 2,1 1,0
1
x 1
1. uvjet: 2 x x 2 0
2. uvjet: x 1 0
3. uvjet: x 1 0
Rjeavamo uvjete:
Nejednakost 2 x x 2 0 moemo rijeiti crtanjem grafa funkcije f ( x ) 2 x x 2 i oitavanjem
intervala nad kojim je graf pozitivan odnosno iznad osi x. Nejednakost moemo rijeiti i na
nain da je zapiemo u obliku x ( 2 x ) 0 i onda promatramo dva sluaja kada e umnoak dva
faktora biti pozitivan. Ovdje emo je rijeiti skiciranjem grafa kvadratne funkcije
f ( x ) x 2 2 x . Naimo nultok.
f ( x ) x 2 2 x x ( x 2)
Trebamo oitati interval nad kojim je graf funkcije iznad osi x taj interval e odgovarati
rjeenju nejednadbe 2 x x 2 0 . Sa slike vidimo da se radi o intervalu 0,2 . Dakle,
x 0,2 - rjeenje prvog uvjeta
x 1 0
x R \ 1
x 1 0 / 2
x 1 0
x 1
x 1,
x 1 0
x 1
ln e 1 ln x ln e
1
x , e
e
x 0,
sin x
, uvjet koji trebamo
cos x
1. uvjet : cos x 0
Rjeavamo nejednakost cos x 0 . Pitanje je kosinus kojih kutova je jednak nuli. Vrijedi da je
kosinus kutova oblika 2k , gdje je k Z jednak nuli. Dakle, slijedi:
Prema tome, domena je jednaka:
cos x 0
x 2k
D R \ 2k : k Z
sin x
ln( x 2 5 x 6) .
x
1. uvjet : x 0
2. uvjet : x 2 5 x 6 0
Rjeenje prvog uvjeta je skup R \ 0 . Drugi uvjet moemo rijeiti tako da skiciramo graf
kvadratne funkcije g ( x) x 2 5 x 6 , i oitamo intervale na kojima je taj graf iznad osi x.
Da bi skicirali graf, najprije moramo nai nultoke:
x1, 2
5 25 24 5 1
2
2
x1 2
x2 3
1.5
1.0
0.5
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
Monotonost funkcija
Pretpostavimo da interval I lei u podruju definicije (domeni) funkcije f.
Funkcija f je rastua na intervalu I , ako za sve x1 , x 2 I vrijedi
x1 x 2 f ( x1 ) f ( x 2 ) .
Funkcija f je padajua na intervalu I , ako za sve x1 , x 2 I vrijedi
x1 x 2 f ( x1 ) f ( x 2 ) .
Funkcija f je konstantna na intervalu I , ako za sve x1 , x 2 I vrijedi
f ( x1 ) f ( x 2 ) .
Primjer. Eksponencijalne i logaritamske funkcije. Eksponencijalna funkcija f ( x) a x ,
( a 0, a 1 ) definirana je na itavom skupu R. Ona je strogo rastua za a 1 , a strogo padajua
za 0 a 1 , na itavom R. Slika funkcije je skup 0, . Logaritamska funkcija f ( x) log a x ,
( a 0, a 1 ) definirana je na intervalu 0, , rastua je za a 1 a padajua za 0 a 1 .
Nultoka je x 1 .
b
.
2a
b
D
, ) ,
2a 4a
x 2 2 x 3 ( x 2 2 x 3) ( x 1) 2 1 3 ( x 1) 2 4
10
3
2
3
2
3
k ,
k .
4
4
50
50
1
x
0.5
1.0
1.5
Funkcija je rastua na ,0 i na 0, .
jer je f ( x) ( x) 2 x 2 f ( x)
jer je f ( x) | x || x | f ( x)
jer je f ( x) cos( x) cos x f ( x)
Slika. (a) Graf funkcije y x 2 (parna funkcija) simetrian je s obzirom na os y. (b) Graf funkcije y x 3 (neparna
funkcija) centralno je simetrian s obzirom na ishodite.
Primjer. Potencija f ( x) x n .
Za parni n to je parna funkcija s tjemenom u ishoditu, strogo padajua na intervalu ,0 ,
a strogo rastua na intervalu 0, .
Za neparni n funkcija je neparna s nultokom u ishoditu, strogo rastua na itavom R.
Zadatak 1. Ispitati parnost funkcije f ( x) 3 log
1 x
1 x
.
1 x
1 x
1 ( x)
1 ( x)
odnosno
f ( x ) 3 log
1 x
1 x
Sada bi trebali raspisivati desnu stranu posljednje jednakosti dok eventualno ne dobijemo da
je jednaka f (x ) ili f (x ) , ili dok sa sigurnou ne budemo mogli rei da nije jednaka niti
f (x ) niti f (x ) .
f ( x ) 3 log
1 x
1 x
3 log
1 x
1 x
Sada moemo iskoristiti svojstvo logaritama koje glasi: log a b n n log a b , pa imamo:
1
Zakljuujemo
1 x
1 x
f ( x ) 3 log
f ( x)
3 log
1 x
1 x
1 x
da je funkcija f ( x) 3 log
neparna.
1 x
2 3x 1
2 3x 1
2 3 x 1
2 3 x 1
f ( x)
3 x
2 3 x
1
1
3x
2
1
1
2 3x
1 2 3x
Zakljuujemo da je funkcija f ( x )
3x
3x
3x
3x
2 3 x 2 (1 2 ) 1 2 ( 1 2 ) f ( x ) .
1 2 3x
2 3 x (1 2 3 x ) 1 2 3 x
1 2 3x
2 3x
2 3x 1
2 3x 1
neparna.
sin x tgx
cos x .
x
ctgx
Rjeenje.
f ( x)
sin( x ) tg ( x )
cos( x )
x
ctg ( x )
Sada slijedi:
f ( x)
sin( x ) tg ( x )
sin x tgx
cos( x )
cos x
x
ctg ( x )
x
ctgx
f ( x)
Dakle, funkcija f ( x)
sin x tgx
cos x
x
ctgx
sin x tgx
cos x f ( x )
x
ctgx
je parna.
ex
1
ex
1
ex
2 ex 2
2 (e x 2) .
Prema tome, funkcija f ( x ) e x 2 nije niti parna niti neparna. Budui da je lako skicirati graf
funkcije f ( x ) e x 2 za razliku od grafova funkcija iz prethodna tri zadatka, ovaj se zadatak
mogao rijeiti i tako da se skicira graf funkcije i oita je li taj graf simetrian s obzirom na os
y (u tom sluaju funkcija bi bila parna), ili s obzirom na ishodite (u tom sluaju funkcija bi
bila neparna).
Funkcija je parna.
Zadatak 6. Ispitati parnost funkcije f ( x ) sin x x 3 .
Rjeenje.
f ( x ) sin( x ) ( x ) 3
Funkcija je neparna.
Zadatak 7. Ispitati parnost funkcije f ( x ) e x
Rjeenje.
f ( x) e ( x )
2 x 3
2( x ) 3
ex
2 x 3
Vrijedi :
ex
2 x 3
ex
2 x 3
Naime, da bi gornja nejednakost vrijedila dovoljno je da ona vrijedi za barem jednu konkretnu
vrijednost x-a. Ako npr. uzmemo x 1 imamo:
2
e1
Dakle, funkcija f ( x) e x
2 x 3
23
e 2 e1
23
e6
nije parna.
Takoer, vrijedi:
ex
2 x 3
e x
2 x 3
e1
Dakle, funkcija f ( x) e x
2 x 3
23
e 6 e1
23
e 2
nije neparna.
e x e x
2
f ( x ) sh ( x )
Funkcija je neparna.
e x e ( x ) e x e x (e x e x )
e x e x
shx f ( x )
2
2
2
2
e x e x
2
2x 3
.
2x 3
f ( x) ln
2 ( x) 3
(2 x 3)
2x 3
2x 3
2x 3
ln
ln
ln
ln
2 ( x) 3
2x 3
(2 x 3)
2x 3
2x 3
2x 3
ln
2x 3
f ( x)
2x 3
Funkcija je neparna.
Zadatak 10. Izrazite funkciju f ( x) chx pomou eksponencijalne funkcije i ispitajte njenu
parnost.
Rjeenje. Funkcija kosinus hiperbolni f ( x) chx definirana je na sljedei nain:
f ( x ) chx
e x e x
2
Funkcija je parna.
e x e ( x) e x e x
ch ( x )
2
2
f ( x ) ( x 2) 2
Za x 1 vrijedi:
f (1) (1 2) 2 1
f (1) (1 2) 2 9
f (1) (1 2) 2 9
f ( x) ( x) 3 1 (1 x) 3 1 (1) 3 ( x) 3 1 x 3 1
f ( x) x 3 1 x 3 1 f ( x)
f ( x) x 3 1 ( x 3 1) f ( x)
Funkcija je neparna.
1
x
1
1
x 2 4 cos( )
x
x
da vrijedi cos( x) cos x
f ( x) ( x) 2 4 cos
f ( x) x 2 4 cos
Funkcija je parna.
1
f ( x)
x
Funkcija je neparna.
Zadatak 16. Je li funkcija iji je graf prikazan na slici:
1
.
ln( x)
1
1
4 x2
ln(( x))
ln( x)
1 cos x
Rjeenje.
f ( x)
Funkcija je parna.
x2
1 cos( x)
1 cos( x )
( x) 2
( x) 2
1 cos x
x2
f ( x)
Periodinost
Za funkciju f kaemo da je periodina ako postoji broj T 0 takav da za sve x D f vrijedi
f ( x) f ( x T ) .
Broj T naziva se period funkcije f. Najmanji pozitivni broj T za koji vrijedi gornja jednakost
naziva se temeljni period.
Primjer. Trigonometrijske funkcije su periodine, i to sinus i kosinus s temeljnim periodom
2 , a tangens i kotangens s temeljnim periodom , te za svaki x iz podruja definicije vrijedi:
sin( x 2 ) sin x
tg ( x ) tgx
cos( x 2 ) cos x
ctg ( x ) ctgx
sin 2 x
1 sin 2 x
sin 2 x
1 sin 2 x
sin 2( x )
1 sin 2 ( x )
sin 2( x )
2
1 sin ( x )
sin( 2 x 2 )
2
1 sin ( x )
sin 2 x
1 sin 2 x
sin 2 x
1 sin 2 x
1 sin 2 ( x )
sin 2 x
1 sin( x )
sin 2 x
1 sin 2 x
sin 2 x
1 sin 2 x
1 sin( x)
sin 2 x
1 sin ( x)
sin 2 x
1 sin 2 x
sin 2 x
1 sin 2 x
.
sin 2 x
1 sin 2 x
, trebamo dokazati da
( f f )( x) f ( f ( x)) f ( x 3 x) ( x 3 x) 3 x 3 x
( g g )( x ) g ( g ( x )) g (cos( 2 x )) cos( 2 cos( 2 x ))
( f g )( x) f ( g ( x)) f (cos(2 x)) (cos 2 x) 3 cos 2 x
( g f )( x) g ( f ( x)) g ( x 3 x) cos( 2( x 3 x))
( g f )( x) g ( f ( x)) g ( x 2 1) sin( x 2 1 1)
( f g )( x) f ( g ( x)) f (e x ) (e x ) 2 1
( g f )( x ) g ( f ( x )) g ( x 2 1) e x
x 4 x
1
x 1
i g ( x) e x , odrediti funkcije f f , g g , f g
( f f )( x) f ( f ( x)) f (
1
)
x 1
1
1
1
x 1
( g g )( x) g ( g ( x)) g (e x ) e e
( f g )( x) f ( g ( x)) f (e x )
1
x
e 1
1
1
) e x 1
x 1
1
g ( x) ( ) x , odrediti funkcije f f
2
( g f )( x) g ( f ( x)) g (
1
x
, gg,
Rjeenje.
1
1
( f f )( x) f ( f ( x)) f ( 2)
2
1
x
2
x
1
1
1 ( )
( g g )( x) g ( g ( x)) g (( ) x ) ( ) 2
2
2
1 x
1
( f g )( x) f ( g ( x)) f (( ) )
2
1 x
2
( )
2
1
1
1 2
( g f )( x) g ( f ( x)) g ( 2) ( ) x
x
2
1
x 1
i g ( x) e x 2 , odrediti funkcije f f , g g ,
f g
( f f )( x) f ( f ( x)) f (
1
)
x 1
1
1
1
x 1
( g g )( x) g ( g ( x)) g (e x 2 ) e e
( f g )( x) f ( g ( x)) f (e x 2 )
( g f )( x ) g ( f ( x )) g (
x2
1
e
1
)
x 1
x2
1
2
e x 1
( f f )( x) f ( f ( x)) f ( x 3 2) ( x 3 2) 3 2
( g g )( x ) g ( g ( x )) g ( 2 x 3 ) 2 2
x 3
( f g )( x) f ( g ( x)) f (2 x 3 ) (2 x 3 ) 3 2
( g f )( x) g ( f ( x)) g ( x 3 2) 2 x
2 3
2x
( g g )( x) g ( g ( x)) g (e 4) e
x3 3
e x 4
( f g )( x) f ( g ( x)) f (e 4) e 4 3
( g f )( x ) g ( f ( x )) g ( x 3 ) e
x 3
Inverzne funkcije
Neka je f : D f R bijekcija (to znai da svakom y R odgovara tono jedan element x iz D f
takav da je y f (x) ). U tom sluaju moemo defiinrati preslikavanje, oznaimo ga sa f 1 ,
koje e elementu y pridruiti njemu odgovarajui x na nain:
f 1 ( y ) x .
Ovako definirano preslikavanje naziva se inverzna funkcija dane funkcije. Njezina je domena
D f 1 jednaka podruju vrijednosti R funkcije f.
Ona zadovoljava svojstva:
f
f(f
( f ( x)) x
1
( y )) y
za svako x D f
za svako y D f 1
g ( f ( x)) g ( x 2 ) x 2 x .
( x)) 2 f
( x) 3 x
2 f
1
2 f
( x) x 3 / : 2
( x) x 3
( x)
x3
2
( x)
jednaka R.
x3
2
( x)) e f
( x)4
( x)4
( x)4
ln e
ln x
( x) 4 ln x
( x) ln x 4
( x)) ln(arccos
f
ln(arccos
ln(arccos
cos(arccos
f
f
( x)
f 1 ( x )
( x)
( x)
( x) 1
( x)
( x)
( x) 1
)x
)x
ex
( x) 1
( x) 1
( x) 1
f 1 ( x ) 1
arccos
ex
) cos(e x )
cos(e x )
x
).
x 1
( x)
( x) 1
cos(e x ) / ( f
( x) cos(e x ) f
( x) cos(e x ) f
( x) 1)
( x) cos(e x )
( x) cos(e x )
( x)
cos(e x )
1 cos(e x )
cos(e x )
1 cos(e x )
. Postavljamo uvjet:
1. uvjet : 1 cos(e x ) 0
cos(e x ) 1
e x 2k ; k Z
ln e x ln(2k )
x ln(2k )
Domena funkcije f 1 ( x)
cos(e x )
1 cos(e x )
x
)
x 1
jednaka je K f R \ ln(2k ) : k Z .
( x)) log 3
log 3
1
1 cos f
log 3
( x)
1 cos f
cos f
3x
3x
( x)
( x)
( x)
1
3x
3x
( x)) arccos(
( x) arccos(
1
3x
( x)
1
1 cos f 1 ( x )
1 cos f
arccos(cos f
1 cos f
1
1 cos x
1
3x
1
3x
1)
1) :
1. uvjet: 1
1
3x
1 1
1)
2. uvjet: 3 x 0
Rijeimo prvi uvjet:
0
3x
3x
1
3x
2
3x
1
2 0
3x
1 2 3x
3x
Budui da uvije vrijedi 3 x 0 , gornja e nejednakost biti zadovoljena kada bude vrijedilo:
1 2 3x 0
1 23x
1
3x
2
Budui da je funkcija log 3 x rastua, to znai da za a b vrijedi log 3 a log 3 b . Prema tome:
1
log 3 3 x
2
1
log 3 x
2
log 3
( x) arccos(
1
1 cos x
1
3
1)
je jednaka K f log 3 , .
2
( x)) x
log 5 ( f
( x) 5) x
log 5 ( f
( x) 5) x
5 log5 ( f ( x ) 5) 5 x
f 1 ( x) 5 5 x
f
( x) 5 x 5
( x)) e f
( x ) 3
ef
( x ) 3
2 x
( x ) 3
x2
e
ln e
f 1 ( x ) 3
ln( x 2)
( x) 3 ln( x 2)
( x) ln( x 2) 3
f ( x) e x 3 2 jednaka K f 2,
( x ))
1
1
( x) 2
1
.
x2
( x) 2
( x) 2
( x)
1
x
1
2
x
1
x
1
x2
je isto R \ 0 .
( x)) e f
( x)5
1 x
ef
( x)5
1 x
( x)5
x 1
e
ln e
f 1 ( x ) 5
ln( x 1)
( x) 5 ln( x 1)
( x) ln( x 1) 5
f ( x)
1
x2
Zadatak 9.
jednaka K f 1, .
( x )) log 4 ( f
1
log 4 ( f
( x) ( f
( x) ( f
( x )) 2 1) x
( x)) 2 1) x
log 4 ( f
( x)) 2 1) x
log 4 ( f 1 ( x ) ( f 1 ( x )) 2 1 )
4
f
( x) ( f
( x) ( f
4x
( x )) 2 1 4 x
(f
(f
( x )) 2 1 4 x f
( x)) 2 1 (4 x f
( x)) 2 1 4 x f
( x)) 2 1 4 2 x 2 4 x f
( x)
( x) / 2
( x)) 2
( x) ( f
( x)
( x)) 2
Budui da trebamo izraziti f ( x) , prebacujemo na lijevu stranu sve to nije vezano uz izraz
f 1 ( x) :
1
1 4 2 x 2 4 x f
( x)
( x)
1 4 2x
24x
1 4 2x
24x
. Jo
x x 2 1 0
x 2 1 x 2
1 0
x 2 1
Oito je da posljednja nejednakosti vrijedi za bilo koji realni broj. Dakle, rjeenje drugog
uvjeta je skup R. Prema tome, domena funkcije je presjek rjeenja prvog i rjeenja drugog
uvjeta, odnosno domena je skup R.
Kodomena funkcije je jednaka domeni njezine inverzne funkcije. Prema tome, da bi nali
kodomenu funkcije f ( x) log 4 ( x x 2 1) nai emo domenu njezine inverzne funkcije
f
( x)
1 4 2x
24x
Znamo da e gornja nejednakost biti zadovoljena za svaki realni broj, odnosno ne postoji
takav x da vrijedi 4 x 0 . Prema tome, domena funkcije f 1 ( x)
1 4 2x
24x
je R, pa slijedi da je
f ( x) e x
4
2
f ( x ) e x 1
Graf inverzne funkcije f 1 ( x) biti e simetrian dijelu grafa funkcije ili itavom grafu
funkcije f ( x) e x 1 s obzirom na pravac y x . Prema tome, zrcalimo graf funkcije f ( x) e x 1
s obzirom na pravac y x i pogledajmo to emo dobiti:
yx
2
f ( x ) e x 1
( x)
Vidimo da krivulja koju smo dobili (plava krivulja na slici) zadovoljava vertikalni test. Prema
tome zakljuujemo da funkcija f ( x) e x 1 ima inverz na itavoj svojoj domeni. Naimo sada
emu je jednaka funkcija f 1 ( x) . Znamo da e vrijediti:
f(f
( x)) e f
ef
( x ) 1
( x ) 1
f 1 ( x ) 1
ln e
ln x
f 1 ( x) 1 ln x
f
( x) ln x 1
Zadatak 11. Nacrtati graf funkcije f ( x) chx . U istom koordinatnom sustavu nacrtati graf
inverzne funkcije f 1 ( x) i napisati koja je to funkcija. Ispitati parnost funkcije f 1 ( x) .
Rjeenje. Funkcija kosinus hiperbolni definirana je na sljedei nain:
chx
e x e x
2
e x e x
2
utvrditi emu je jednaka domena funkcije. Domena e biti jednaka itavom skupu R.
x
0
1
2
3
-1
-2
-3
f ( x) chx
e x e x
2
f (0) ch0
e0 e0
1
2
f (1) ch1
e1 e 1
1,543
2
f (2) ch2
e 2 e 2
3,76
2
f (3) ch3
e 3 e 3
10,067
2
f (1) ch(1)
e 1 e1
1,543
2
f (2) ch(2)
e 2 e 2
3,76
2
f (3) ch(3)
e 3 e 3
10,067
2
e x e x
2
uvjeriti raunskim putem. Prema tome, znamo da e njezin graf biti simetrian s obzirom na
os y, pa se moemo koncentrirati samo na crtanje grafa s desne strane od osi y, jer emo
ostatak grafa lako dobiti zrcaljenjem. Vidimo da kako se nezavisna varijabla x poveava,
funkcijska vrijednost
ih. Dobivamo graf:
f ( x) chx
e x e x
2
10
8
6
4
2
Graf inverzne funkcije biti e simetrian dijelu ili itavom gore skiciranom grafu s obzirom na
pravac y x . Prema tome, nakon zrcaljenja gornjeg grafa dobivamo:
10
10
10
Vidimo da krivulja koju smo dobili zrcaljenjem nije graf funkcije, jer ne zadovoljava
vertikalni test. Meutim, takoer vidimo da smo zrcaljenjem desne polovice grafa funkcije
e x e x
dobili krivulju koja je graf funkcije (na slici je ljubiasta). Prema tome,
2
e x e x
zakljuujemo da funkcija f ( x) chx
ima inverz na intervalu 0, . To je funkcija
2
f ( x) chx
10
10
10
10
10
ef
ef
f
( x)
( x)
e2 f
e2 f
(e
( x)
( x)
e f
2
( x)
1
ef
( x)
e f
f 1 ( x )
e2 f
( x)
( x)
x
2x
2x
2x
1 2 xe f
2 xe f
f 1 ( x ) 2
) 2 xe
( x)
( x)
1 0
f 1 ( x )
f 1 ( x )
1 0
t 2 2 xt 1 0
2x 4x 2 4
x x 2 1
2
t1, 2
Zamijenimo ponovno t sa e f
( x)
pa dobivamo:
ef
ln e f
f
( x)
( x)
x x 2 1
ln( x x 2 1)
( x) ln( x x 2 1)
Izraz sa desne strane posljednje jednakosti nije jednoznano odreen, jer imamo izbor biranja
predznaka plus ili minus. Mi emo se odluiti za plus, jer emo tako dobiti funkciju iji je graf
ljubiast na predzadnjoj slici. Da smo se odluili za predznak minus, dobili bi funkciju iji je
graf zelen na predzadnjoj slici.
Jo trebamo ispitati parnost funkcije f 1 ( x) archx ln( x x 2 1) . Budui da znamo kako
izgleda njezin graf (nije simetrian ni s obzirom na os y, ni s obzirom na ishodite), lako
zakljuujemo da funkcija nije niti parna niti neparna.
Zadatak 12. Odrediti inverznu funkciju funkcije f ( x)
Rjeenje.
f(f
2f
2f
( x))
( x) 1
4f
( x) 1
2f
( x) 1
4f
( x) 1
2f
( x) 1
4f
( x) 1
( x) 4 x 2 f
x /2
x2
( x) 1 4 x 2 f
( x) x 2
( x) x 2 1
( x)(2 4 x 2 ) x 2 1
f
f
2f
2x 1
4x 1
( x)
( x)
x 2 1
2 4x 2
( x 2 1)
2
( 4 x 2)
x 2 1
4x 2 2
1
Zadatak 13. Nacrtati graf funkcije f ( x) . Na kojoj domeni ova funkcija ima inverznu
2
1
f ( x)
2
15
10
1
Graf inverzne funkcije biti e simetrian dijelu grafa ili itavom grafu funkcije f ( x) s
2
1
obzirom na pravac y x . Prema tome, zrcalimo graf funkcije f ( x) s obzirom na
2
navedeni pravac:
4
1
f ( x)
2
yx
( x)
Vidimo da krivulja koju smo dobili zrcaljenjem zadovoljava vertikalni test. Prema
x
1
tome, zakljuujemo da funkcija f ( x) ima inverz na itavoj svojoj domeni. Izraunajmo
2
1
( x))
2
1
log 1
2
2
f
f 1 ( x )
f 1 ( x )
log 1 x
2
( x) log 1 x
2
5 g 1 ( x) arccos(2 x ) 2
g 1 ( x)
arccos(2 x ) 2
5
Zadatak 15. Nacrtati graf funkcije f ( x) ( x 2) 2 . U istom koordinatnom sustavu nacrtati graf
inverzne funkcije f 1 ( x) i napisati koja je to funkcija.
Rjeenje.
6
5
4
f ( x ) ( x 2) 2
3
2
1
( x)) ( f
( x) 2) 2 x
(f
( x ) 2) 2 x /
|f
( x) 2 | x
( x) 2 x
( x) x 2
Na desnoj strani posljednje jednakosti nismo dobili jednoznano odreenu funkciju. Imamo
mogunost izbora predznaka plus ili minus. Nacrtajmo graf funkcije koju dobijemo odabirom
predznaka plus. Njezin graf emo dobiti pomakom grafa funkcije x za dvije jedinine
duljine dolje.
f ( x ) ( x 2) 2
yx
( x) x 2
10
2
4
6
Vidimo da je zapravo funkcija f 1 ( x) x 2 inverzna funkcija funkcije f ( x) ( x 2) 2 na
domeni 2, (jer su simetrine s obzirom na pravac y x ). Slino bi mogli zakljuiti da je
funkcija f 1 ( x) x 2 inverzna funkcija funkcije f ( x) ( x 2) 2 na domeni ,2 .
Zadatak 16. Odrediti inverz funkcije g ( x)
Rjeenje.
5 x2
2 13 x
5 g 1 ( x ) 2
g ( g 1 ( x)) 2 13 g
( x)
5 g 1 ( x ) 2
log 2 2 13 g
( x)
log 2 x
5 g 1 ( x) 2
1 3 g 1 ( x)
log 2 x
5 g 1 ( x) 2 log 2 x 3 log 2 xg 1 ( x)
5 g 1 ( x) 3 log 2 xg 1 ( x) log 2 x 2
g 1 ( x)(5 3 log 2 x) log 2 x 2
log 2 x 2
5 3 log 2 x
g 1 ( x)
Zadatak 17. Nacrtati graf funkcije f ( x) x 3 1 . U istom koordinatnom sustavu nacrtati graf
funkcije f 1 ( x) i napisati koja je to funkcija.
Rjeenje.
100
f ( x) x 3 1
50
50
100
f(f
(f
( x)) ( f
1
( x)) 3 x 1
( x )) 3 x 1 / 3
( x) 3 x 1
Rjeenje.
1
2f
2f
( x)
( x) 3
53f
( x) 3
53f
1
2x 3
5 3x
( x)) ln
2f
2f
( x)) 3 1 x
(f
f(f
( x)
ex
( x) 3 5e x 3e x f
x
( x) 3e f
( x)
( x) 5e 3
( x)(2 3e x ) 5e x 3
( x)
5e x 3
2 3e x