Meumozak

(Diencephalon)

"Oni koji prouavaju neurofiziologiju ovjekovog intelekta nalik su

ljudima koji stoje na podnoju planine i pokuavaju shvatiti kako
izgleda njen vrh skriven u maglovitim oblacima."
Penfield

Nervni sistem oveka sastoji se od:

oCentralnog nervnog sistema

oPerifernog nervnog sistema

Centralnom nervnom sistemu pripadaju:

oMozak
oKimena modina

Mozak je izgraen iz est delova.

To su:
oPrednji mozak(kod oveka veliki mozak)
oProduena modina(zavrsni mozak)
oSrednji mozak
oMali mozak(zadnji mozak)
oMeumozak

oMeumozak (Diencephalon) je deo mozga

oNalazi se u treoj mozdanoj komori,izmeu

leve i desne hemosfere prednje mozga

oDonja strana lei slobodno u udubljenu baze
lobanje

Meumozak ine:

oTalamus
oHipotalamus
oSubtalamus
oMetatalamus
oEpitalamus

U njegov sastav takoe ulaze dve lezde:

oHipofiza
oEpifiza

Talamus
(thalamus dorsalis)

Talamus (thalamus dorsalis)

oVANJSKA (SPOLJANJA) MORFOLOGIJA

oparna najvea siva masa, te ini 3/4sive mase
ooba thalamusa se naslanjaju nad III komorom, te se

pruaju i pozadi od nje

o levi i desni thalamus su spojeni putem sive mase adhesio
intherthalamica s. massa intermedia

Talamus

Talamus (thalamus dorsalis)

Sastoji se od:
Tuberculum anterius thalami
Pulvinar thalami
Facies dorsalis
Facies ventralis
Facies medialis
Facies lateralis

Talamus (thalamus dorsalis)

Unutranja struktura thalamus-a

SPECIFINA GRUPA

nucc. Anteriores
nucc. Mediales
nucc laterals
nucc. Ventrales

NESPECIFINA GRUPA

Intralaminarni nucleusi
Midline Nuclei
Retikularni nucleusi

Talamus (thalamus dorsalis)

Talamus ima relejnu, integrativnu i modulatorsku

funkciju
Njegova relejna uloga podrazumeva da se sve aferentne
informacije koje idu ka centralnom nervnom sistemu(bol,
dodir, termike drai)
Talamus moe i da modulie primljene informacije, tako
to pojaava one koje su trenutno bitne, dok nebitne
informacije umanjuje ili ih potpuno gasi

Hipotalamus
(hypothalamus)

Hipotalamus (hypothalamus)

oVANJSKA (SPOLJANJA) MORFOLOGIJA

omali dio hypothalamusa je vidljiv
orostralno chiasma opticum
olateralno tr. Opticus
opozadi corpora mamillaria
ounutranja povrina gradi pod III modane komore

Hipotalamus (hypothalamus)

Sastoji se od:
Substantia perforate
Corpora mamillaria
Tuber cinerum

Hipotalamus (hypothalamus)

REGIO HYPOTHALAMICA ANTERIOR

PREOPTIKO PODRUJE
nuc. preopticus

periventricularis
nuc. preopticus medialis
nuc. preopticus lateralis

SUPRAOPTIKO PODRUJE
nuc. Suprachiasmaticus
nuc. Supraopticus
nuc. Paraventricularis
nuc. hypothalamicus anterior

Hipotalamus (hypothalamus)

REGIO HYPOTHALAMICA INTERMEDIA

nuc. hypothalamicus dorsomedialis

nuc. hypothalamicus

ventromedialis
nuc. infudibularis s. arcuatus

REGIO HYPTHALAMICA POSTERIOR

nuc. Premamilares
nucc. corpores mamillares
nuc. hypothalamicus posterior

Hipotalamus

Hipotalamus (hypothalamus)
Funkcija
oEndokrina kontrola
oNeurosekretorna aktivnost
oUticaj na autonomni nervni sistem
oTermoregulacija
oRegulacija unosa hrane i vode
oReprodukcija
oBioloski sat
o Regulacija emocija: strah, bes , motivacija, nagrada i kazna

Epitalamus
(epithalamus)

Epitalamus (epithalamus)

oEpitalamus je deo diencephalona

oSmeten je iza i izmeu oba talamusa
oNalazi se povie commisurae posterior sa kojom
formira kaudalni zid tree modane komore

Epitalamus (epithalamus)

oGraen je od:
oPinealocita
oAstrocita
oVezivnog tkiva
oKrvnih sudova

Epitalamus (epithalamus)

oLui posebne hormone

oZnacajno utie na prilagoavanje organizma
klimatskim promenama
oReaguje na duinu dnevnog osvetljenja

Metatalamus
(metathalamus)

Metatalamus (metathalamus)

oMetatalamus je deo diencephalona

oNalazi se ventralno od pluvinara
oSmeten je uz lateralni deo tegmentum
mesencephi i crus cerebi

Metatalamus (metathalamus)

oGraen je iz dva koljenasta izboenja:

oCorpusgenicutalum mediale
oCorpus geniculatum laterale

Nucleus geniculatus lateralis - ovo je vano

subkortikalno relejno jedro u vidnom
sistemu

Subtalamus
(subthalamus)

Subtalamus (subthalamus)

oSubtalamus je deo diencephalona

oZaduen je za grube motorike sposobnosti
oSubtalamus je rostrani produetak puteva iz
tegmentuma mesencephalona

Subtalamus (subthalamus)

oSIVA MASA

- gornji dio nuc. ruber-a

- gornji kraj substantiae nigrae
- nuc. subthalamicus (corpus Luisi)
- zona incerata
- nuc. areae praerubralis
- nuc. ansae lenticularis

Subtalamus (subthalamus)

oBELA MASA

- gornji dijelovi fasciculus longitudinalis medialisa

- tr. dentothalamicus
- fasciculus retroflexus
- fasciculus lenticularis
- fasciculus subthalamicus
- ansa lenticularis

Hipofiza
(hypophysis)

Hipofiza (hypophysis)

oHipofiza je mala (oko 1 cm) endokrina lezda

oNalazi se na bazi mozga,u kotanom udubljenu

sella turcica
oNaziva se jo i rukovodeom lezdom
oLui hormone pod uticajem hormona hipotalamusa

Hipofiza

Hipofiza (hypophysis)

oHipofiza je fizioloki podeljena na dva renja:

oPrednji-adenohipofizu
oZadnju-neurohipofizu
oIzmeu njih se nalazi pars intermedia

Hipofiza (hypophysis)

oPrednji reanj hipofize lui 6 vanih i nekoliko manje

vanih hormona, dok zadnji lui dva bitna hormona.
o Hormoni prednjeg renja su:
oHormon rasta, adenokortikotropin,tireotropin i
prolaktin
oHormoni neurohipofize su:
oAntidiuretski hormon i oksitocin

Zanimljivost !!!

Hypophisis pharyngealis je varijacija koja se javlja

u nazofarninksu, kao kolekcija submukozno
postavljenog tkiva, koje po strukturi odgovara
adenohipofizi. Moe predstavljati rezervu adenohipofiznom tkivu, koje se aktivira u srednje ivotno
doba, kada je normalna aktivnost hipofize u padu.

Epifiza
(glandula pinealis)

Epifiza (glandula pinealis)

Epifiza ili pinealna lezda (lat. Glandula pinealis)

je mala endokrina lezda u mozgu
Locirana izmeu modanih hemisfera
Kod oveka ova lezda je veliine zrna graka

Epifiza (glandula pinealis)

Epifiza lui melatonin koji regulie budnost i spavanje

Kod ivotinja melotonin je zaduen za funkciju polnog
nagona, ponaanje, rast krzna, kamuflau i zimski san
Glavne elije u epifizi koje lue hormon se zovu
pinealociti

Zanimljivost !!!

Tumor epifize kod djece kada unitava parenhim uzrokuje

pubertas praecox, a ako je tumor parenhimatoznog
karaktera, sprijeava razvoj puberteta. Utvreno je na
eksperimentalnim ivotinjama da je antigonadotropna
aktivnost epifize najvea je u mraku, a najnia na svijetlu.
To nam govori da je epifiza sudionik spomenutok
cirkadijalnog ritma. Kasnije epifiza kalcificira.

Hormoni

Hormon rasta
(sematotropin)

Hormon rasta (sematotropin)

Somatotropin ili hormon rasta je hormon prednjeg renja hipofize

Sastoji se od 191 aminokiseline
Njegova funkcija u organizmu je pre svega:
rast kostiju po duini
poveani rast i razvoj tkiva
poveava iskoriavanje glukoze i aminokiselina u organizmu

Hormon rasta (sematotropin)

Lui se tokom detinjstva

Prestaje da se lui nakon zarastanja epifiza kostiju (to se

dogaa nakon puberteta)

Dalje luenje hormona rasta izaziva bolest koja se naziva
akromegalija ili gigantizam
Ukoliko nema dovoljno hormona rasta dolazi do
patuljastog rasta

Najvei i
najmanji
ovek na
svetu

Ostali hormoni

Tetrakozaktid
Dezmopresin
Oksitocin
Oktreotid

Credits
Samed Bejtovi
Esmir Ademovi
Nejma Bali
Jasmin Bejtovi
Haris Zeirovi
Munever Kurbaevi
Enes Hadibuli

Izvori

Draen Radanovi, Centralni nervni sistem, Univerzitet u Beogradu,

Beograd, 2006
V. Pantid: Biologija elije, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997
www.wikipedia.org
www.bionet-skola.com
www.medicinabih.info

THE END