sijeanj 2011

SKRIPTA

KAZALO

STRANICA

1. KOLOKVIJ
2. KOLOKVIJ

1 11
12 19

Okomito pomicanje morske razine

Kemijska svojstva morske vode
Geokemijski procesi u moru
Utjecaji more atmosfera
Hranidbeni lonac u moru (izmjena/kruenje tvari u moru)
Ope znaajke ulja
Vremenski procesi
Utjecaj izljevnih ulja na djelatnosti u priobalju
Utjecaj izljevenih ulja na ivot u moru
Utjecaj izljevenih ulja na neka morska stanita (biocenoze)
Naini u ienju uljnih izljeva s tvrdih povrina
Uklanjanje isparujuih kemikalija
Uljna oneienja postupci
Brodovi u opasnosti
Mehanika i kemijska sredstva za zatitu mora i obala
Sredstva za zatitu mora zapreke
Sredstva za skupljanje oneienja sakupljai (obirai) i plovni objekti
Plovni objekti u zatiti mora
Brodograevna i druga tehnika rjeenja za sprjeavanje oneienja s brodova i
brodski dokumenti

1
2
3
4
5
6
7
8
9
9
11
12
12
14
15
16
17
17
18

SKRIPTA IZ KOLEGIJA ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA za studente BRODOSTROJARSTVA na Pomorskom fakultetu u Splitu

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

Okomito pomicanje morske razine

Razlozi:
-

Neujednaeno isparavanje:
- Iz svjetskog mora godinje u prosjeku ispari vodeni sloj debeo oko jedan metar
Oborina:
- Ovaj utjecaj znatnije opaa se u plitkim morskim podrujima. Uvjetuje stvaranje nagiba
morske povrine pa se pokreu morske struje nizbrdo radi takozvanog niveliranja
povrine odnosno provoenje medija u stanje nivo-plohe (idealna vodoravna povrina)
Slatkovodni dotoci
- Velike koliine slatke vode mogu trajno s malim ili veim intenzitetom odravati viu
morsku razinu u irim ili uim podrujima rijenih ua.
Utjecaj vjetra
- Dugotrajnim puhanjem vjetra istim smjerom i snagom nagomilava se voda u rubnim
dijelovima bazena pa se razina jako poveava.
Nagib povrine
nadomjesno strujanje nivelirane povrine
Termohalinske promjene (temperatura + slanost)
- Parametri temperatura i slanost izravno utjeu na gustou morske vode. Gustoa je
vea poveanjem slanosti i snienjem temperature. Poveanjem gustoe vodenoj masi
smanjuje se obujam (volumen).
Atmosferski tlak:
- jedinice: milibari, hektopaskali (hPa), mm Hg
- 1 hPa = 1 mbar
- Promjena atmosferskog tlaka za /1 hPa uvjetuje okomito pomicanje razine za /1
cm.
Morske mijene (morske dobi)
- Pod utjecajem privlanih sila Mjeseca, Sunca i
planeta razlikuju se jednodnevni i poludnevni tip. U
Jadranu prevladava poludnevni tip. Kod
VVV
NVV
jednodnevnog tipa u razdoblju od 24,8 h imamo
dvije, i to jednu visoku i jednu nisku. Kod
poludnevnog tipa nastupe dvije visoke i dvije niske
vode. Izmjena visine odvija se u procesima dizanja i
VNV
sputanja morske razine.
NNV
Plima je razdoblje podizanja morske razine, a oseka
sputanje.
24,8 h
Razina morske vode na mareografskim stanicama.
(mareogrami)
Crte koje spajaju mjesta iste razine zovu se
izoharije. Najvie amplitude morskih mijena u
svijetu su u zaljevu Fundy (Nova kotska, Istona
Kanada, 19 km).
Sjeverna Europa 4-5 m
ile, Novi Zeland do 12 m
Sredozemlje i Otrant 30 cm
Srednji Jadran 50 cm
Sjeverni Jadran 100 cm

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

Kemijska svojstva morske vode

Morska voda sadri 96,5% iste vode.

1. Zbog specifine grae molekula vode ima osobita svojstva prema kojima
odstupa od drugih spojeva.
Zbog nesimetrine grae vodena molekula je elektrino polarizirana.
Jedan dio je vie pozitivan, a jedan negativan.
Molekule se meusobno privlae i stvaraju rojeve (jo ih zovemo i agregati) od 2, 4, 8 molekula.
Dvojci i etvorci su lako sloeni pa imaju manji obujam. Osmerci imaju krune (sferne) oblike pa
zauzimaju vie prostora.
2. Zbog ovakve grae morska voda je izvrsno otapalo, bolje od svih drugih. Moe otopiti najvie
kemijskih spojeva.
3. Led
Snienjem temperature vode smanjuje se broj dvojaca i etveraca, a poveava osmeraca.
Na 0C svi agregati su u osmercima unutar kojih je ostalo zraka. Poveao se obujam za oko 9%.
Voda mijenja agregatno stanje i prelazi u krutinu. Led je jedan od rijetkih spojeva koji pliva u svojoj
tekuoj fazi.
4. Ohlaivanjem vode poveava joj se gustoa, svjetlosni lom, povrinski napon. Smanjuje se specifina
toplina, sposobnost otapanja i unutarnje trenje (viskoznost - trenje unutar tekuina u gibanju).
5. Postoji vie izotopa vode zbog vie izotopa vodika i kisika koji ju tvore.
6. Specifina toplina je koliina topline nuna kako bi se jednom gramu neke tvari podigla temperatura
1C. Od svih krutih i tekuih tvari voda ima najveu specifinu toplinu.
7. Velik toplinski kapacitet
Voda moe akumulirati velike koliine topline. U prirodi ima vano znaenje jer se toplina morskim
strujama prenosi po cijelom svjetskom moru i omoguuje ivot u moru i u priobalju.
8. Znatan sadraj soli (u Jadranu: 1 kg morske vode = 38 grama soli)
Poveanjem slanosti poveava se specifina toplina, povrinski napon, provodljivost topline i zvuka.
Prouava se viskoznost, gustoa, optiki lom i osmotski tlak.
9. Molekulska sila privlaenja uvjetuje poveanje viskoznosti (kohezija)
10. Provodljivost zvuka je visoka zbog gustoe, razina zvuka u morskoj vodi je u prosjeku 1400 m/s

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

Geokemijski procesi u moru

1. Topljivost
Proces u kojem se iz morske vode uklanjaju razliite tvari od kemijskih poela u izvornom obliku do
brojnih kemijskih spojeva i mljeina (emulzija)
2. Upijanje (absorbcija)
Neke lako topljive tvari veu se na fine rasprene estice gline ili pak na razne upljikave tvorevine.
Tvorevine imaju veliku unutarnju povrinu (drveni ugljen, plovuac(PERLIT))
3. Neutralizacija otrova (detoksikacija)
Vrlo vaan biokemijski proces kojim se proiava ekosustav i omoguuje ivot organizmima. Ioni
otrovnih poela veu se na rasprene glinene estice i s njima taloe na morsko dno. Glinene
estice glineni koloidi
4. Sutaloenje kopercipitacija
Ovaj proces pretpostavlja osim jednostavnog taloenja na morsko dno, prodiranje taloina dublje u
taloni sloj, njihovu impregnaciju i trajno zadravanje u izvornom obliku zbog manjka kisika i soli u
talonoj masi.
5. Nakupljanje
Mjeri se indeksom nakupljanja koji govori koliko se puta neke tvari tj. kemijskog poela nakupi u
organizmima tijekom njihova ivota glede koncentracije tog poela u morskom okoliu. Indeks
nakupljanja, koliina nakupljenih tvari ovisi o vrstama organizama, dubini, nainu ivljenja, prehrani,
reprodukciji.
Indeksi nakupljanja nekih kemijskih poela

Kalcij
Kalij
Arsen
Aluminij
Radij*
iva*
Mangan*
Bakar*

1,2
2,5
6,5
8,5
40
100
400
500

Vanadij*
Ugljik
Cink*
Duik
Silicij
Fosfor
eljezo

1000
1000
4000
17000
20000
20000
20000
*teke kovine

6. Oksidacija i redukcija
Oksidacija spajanje sa kisikom; Redukcija gubljenje izvornih svojstava
7. Termohalinska svojstva morske vode
Crte koje spajaju mjesta iste temperature su izoterme, slanosti izohaline, a gustoe izopikne.
Povienjem temperature gustoa se smanjuje. Gustoa se smanjuje i snienjem slanosti. Na gustou
izravno djeluje i hidrostatski tlak.
Izvori zagrijavanja mora su: sunevo zraenje, atmosfera, trenje, radioaktivni i biokemijski procesi,
Zemljina nutrina i vulkanizam.
Radi odravanja nune termalne ravnotee koliinu topline koju more primi mora i predati. 7%
ukupne topline more koristi za zagrijavanje donjih slojeva atmosfere, 42% more atmosferi predaje
zraenje, a ak 51% koristi se za proces isparavanja. Prenoenje topline u moru se odvija kondukcijom
(prenoenje topline s molekule na molekulu sporo male udaljenosti), konvekcijom (okomito

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

mijeanje vode u cilju raslojavanja prema specifinim teinama kad je najlaka voda na povrini, a
najtea pri dnu) i zraenjem.
U moru se nalazi se nalazi sedam temeljnih vrsta soli:
1. NaCl
natrijev klorid /kuhinjska sol/
77,8%
2. MgCl
magnezijev klorid
10,9%
3. MgSO4
magnezijev sulfat
4,7%
4. CaSO4
kalcijev sulfat /gips/
3,6%
5. K2SO4
kalijev sulfat
2,5%
6. CaCO3
kalcijev karbonat /vapnenac/
0,4%
7. MgBr2
magnezijev bromid
0,2%
Slanost je ukupna koliina soli (g) u kilogramu morske vode. Oznaava se u promilima ili ppt.
Temperatura se mjeri termometrima, termografima, termistorskim lancima, termistorima i razliitim
sondama.
Slanost se odreuje iz uzorka vode koritenjem indukcijskih laboratorijskih salinometara.
Gustoa se rauna iz termohalinskih vrijednosti. Koriste se monogrami i tablice, a za grubo mjerenje
koriste se pikometri.

Utjecaji more - atmosfera

1. Utjecaj MORE ATMOSFERA
1. Zagrijavanje i hlaenje atmosfere
Akumuliranu toplinsku energiju more preda zemlji. Akumulatorsku sposobnost moru
omoguuju dva svojstva:
a) velika specifina toplina vode
(toplina nuna da jedan gram neke tvari temperaturu povisi za 1C)
b) pokretljivost morske vode
(okomitim strujanjem takozvanim termalnim konvekcijama toplija povrinska voda
sputa se u dublje slojeve; advekcijska strujanja odnosno vodoravna strujanja,
zagrijane mase teku u druga hladna podruja; na taj nain se omoguuje bogatstvo
i raznolikost u moru i more utjee na klimu)
Od ukupno akumulirane toplinske energije 7% more potroi na zagrijavanje donjih
slojeva atmosfere, 42% atmosferski predaje zraenje, a 51% potroi se na proces
isparavanja.
2. More sprema sunevu energiju u vrijeme zagrijavanja, a predaje eje atmosferi u vrijeme
hlaenja. Na taj nain more ublaava klimatske termalne krajnosti (ekstreme).
3. Dva temeljna naina izravnog djelovanja mora na atmosferu:
a) more izravno zagrijava i ohlauje primorski atmosferski sloj
b) procesom isparavanja zagrijana topla vodena para vrtlono se podie i svoju toplinu
predaje viim atmosferskim slojevima

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

2. Utjecaj ATMOSFERE na MORE

1. Puhanjem vjetra taru se atmosferski i vodeni morski vodeni slojevi. Zrak povlai
povrinsku vodu; prouzrokuje valovitost i povrinska strujanja (DRIFT)
2. Brzina drifta je u umjerenim zemljopisnim irinama (fi) do 2% brzine vjetra. Na niima fi
oko 4% (blie polutniku)
3. Vjetar neizravno prouzrokuje strujanje vodenih masa nakon to vjetar nagomila vodu,
prestankom puhanja voda se vraa natrag
4. Atmosferski utjecaj na razliito zagrijavanje mora ogleda se u razliitoj propusnosti dijelova
atmosfere na sunevo zraenje.
5. Obilna oborina iz atmosfere u plitkim podrujima moe znatno smanjiti slanost
6. DENIVELACIJA podizanje/sputanje atmosferski tlak (1 hPa = 1 cm)

Hranidbeni lonac u moru (izmjena/kruenje tvari u moru)

FITOPLANKTON

ZOOPLANKTON
HRANJIVE
SOLI

NEKTON
(RIBA)

DETRITUS

OT
bakterije

BENTOS

Fitoplankton je biljni plankton koji obavlja proces fotosinteze u kojemu koristi svjetlo, hranjive soli i CO2.
Stoga ivi u eufotskom sloju debelom oko 50 m. Obavlja dnevnu okomitu migraciju zbog prilagoavanja
koliine svjetla. To su sitnozorski organizmi alge. Razliitih su boja: uta, crvena, smea.
U jako povoljnim ekolokim uvjetima jako se razmnoe, pa se oboji more.
ZOO plankton je razdoblje u ivotu veine morskih organizama. Ne moe se aktivno gibati pa ga raznose
morske struje. Obavlja okomitu dnevnu migraciju radi prehrane. Hrani se fitoplanktonom.

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

Nekton su organizmi koji se aktivno mogu gibati u vodenoj masi (ribe, glavonoci, vodozemci, sisavci). Hrane
se zooplanktonom.
Bentos su organizmi koji su ivotnim funkcijama vezani za uz
morsko dno. (koljkai, puevi, raci, zvjezdae, jeinci).
Nakon uginua morskih organizama, organska tvar tone i taloi se
na dno. Osim toga s kopna velike koliine organske tvari u more
donesu rijeke(DETRITUS).
Bakterije raspadanje razlaganje pretvorba organske tvari u anorgansku
Hranjive soli nastaju na dnu, kamo jo dospijevaju iz zemljine nutrine (vulkanizmi).
Pod utjecajem dinamike morske vode hranjive soli podiu se na povrinske slojeve gdje im prenosi
fitoplankton. Anorgansku tvar pretvara u organsku tvar.
Kruenje tvari je zatvoreno.

Ope znaajke ulja

Razdioba temeljem mjerila o trajnosti zadravanja na morskoj povrini razvrstavamo na nestalna (s povrine
nestaju brzo nakon izlijevanja) i stalna koja se razgrauju puno dulje ili se uope ne mogu razgraditi).
Najee vrste nestalnih ulja su benzin, nafta, kerozin i dizel, dok kruta goriva i teki proieni (rafinirani)
proizvodi imaju razliite stupnjeve postojanosti.
Glavne fizikalno kemijske znaajke ulja su: specifina teina, destilacijske znaajke, viskoznost i toka
izlijevanja.
Sastav nafte: ugljika 83-87%, vodika 10-14%, duika 0,1-2%, kisika 0,1-1,5% i sumpora 0,5-6%.
a) Specifina teina
Odnos gustoe ulja prema gustoi iste vode. Specifina teina iste vode je 1.025
Specifina teina pokazuje sposobnost ulja u plutanju na morskoj povrini.
Ulja sa malom specifinom teinom imaju manju viskoznost i sadre vie lako isparljivih sastavnica
(komponenata).
Ulja sa manjom specifinom teinom rjea su i specifino laka ulja. Zauzimaju vei obujam.
Poveanjem temperature ulja ono se razrjeuje, poveava se obujam i smanjuje specifina teina.
b) Destilacijske osobine
Govore o sklonosti ulja isparavanju. Podizanjem temperature ulja njegove pojedine komponente
doseu toku na kojoj isparavaju i prelaze u destilat.
c) Viskoznost
Mjera za unutarnje trenje slojeva tekuine u gibanju.
Visokoviskozna ulja teka ulja. Niskoviskozna ulja light.
Niskoviskozna ulja su laka i stabilno plutaju na povrini. To su obino lakoisparljiva i nestabilna ulja.
Viskoznost se poveava smanjenjem temperature i obratno.

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

d) Toka izlijevanja
Temperatura ispod koje ulje ne moe plutati.

Vremenski procesi
To su fizikalno kemijske promjene kroz koje prolaze ulja nakon izlijevanja:
-

irenje
isparavanje
rasprivanje
razrjeenje
otapanje
oksidacija
taloenje
biorazgradnja

Istjecanjem ulja u more na jednom mjestu ili postupno tijekom plovidbe gomila se vea ili manja masa koja
se pod utjecajem gravitacije iri. Glavna pokretaka toka je masa samoga ulja. to je izljev vei i bri, bre je
irenje (vea ploha na kojoj se proiti ulje). Brzina irenja ovisi o temperaturi ulja, gustoi, viskoznosti,
napetosti povrine, temperaturi morske vode te o dinamici morske povrine (valovi, morske struje). Nakon
stanovitog vremena uljni izljev se izobliava i oblikuje u trakove usporedne sa smjerom puhanja vjetra,
odnosno morske struje.
Isparenje to je u ulju vie sastavnica s niim stupnjem vrelita vei je intenzitet isparenja. Isparenje je vee
ako je brzina irenja vea jer vea je dodirna ploha sa zrakom.
Dodirna ploha uljnog izljeva sa zrakom omoguuje kemijske reakcije uljnog sastava i plinova u zraku. Stvaraju
se novi spojevi. Ugljikovodici se razgrauju. To predstavlja samu dogradnju ulja. Isto se dogaa s donje
strane izljeva gdje je morska voda gdje se izmeu ulja i sastojaka morske vode odvijaju brojni kemijski
procesi. Ovo su temeljni naini prirodnog razgraivanja ulja. Na kvalitetu razgradnje izravno/neposredno
utjee veliina dodirnih ploha
Pri isparavanju postoje velike opasnosti od visokih koncentracija plinova i para. Moe doi do poara,
odnosno rasprskanja (eksplozija). Osobito veliku opasnost predstavljaju izljevi u tijesnim poluzatvorenim i
slabo prozranim akvatorijima, jo vie ako je u blizini postoje potencijalni izvori zapaljenja (obale sa strmim
obalama, luke).
Rasprenje nakon izlijevanja u povoljnim uvjetima s visokom dinamikom morske vode izlijevano ulje
raspruje se i nastaju sitne kapljice, jer se na taj nain poveava povrina pa su uinci prirodne razgradnje
vei. U sluajevima mirnog mora valja donijeti odluku o koritenju umjetnih rasprivaa.
Razrjeivanje brojne uljne vrste imaju sposobnost upijati vodu pa stvaraju mljeine vode u ulju
(suspenzija). Za mljeine je karakteristino to im se obujam jako povea pa se nakon 20 sati izvornoj koliini
ulja obujam povea oko 4 puta. Svojstvo mljeine je visoka mazivost. Mljeine mijenjaju boju ulja, pa crna
postaje smea, naranasta ili uta.
Otapanje otapaju se neke sastavnice ulja pa se uljima smanjuje poetna masa. Najee se otapaju lake
sastavnice sklone brzom isparenju pa je ovaj prirodni nain u razgradnji ulja zanemariv.

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

Oksidacija ugljikovodici reagiraju s kisikom i pretvaraju se u topljive proizvode ili pak nastaju tvrde
katranske tvorevine. U sluajevima kada more nanese katranske tvorevine mijea se sa planim materijalom
(pijesak, ljunak, alo, zemlja, itd) pa im se poveava specifina teina, pa ako ponovo dospije u more
oteani padaju na morsko dno i predstavljaju trajni izvor oneienja.
Taloenje ako ulja imaju znatno manju specifinu teinu od 1 stabilno plutaju na morskoj povrini, ako im je
specifina teina vea od 1 takva ulja tonu do morskog dna gdje se taloe, dodatno ohlauju, zgunjavaju,
oteavaju, i vie nikad bez prisile nee dospjeti na povrinu. Ako pak ulja specifine teine manje od 1 prisilno
dospiju na morsko dno (spremnici, tankovi potonulih brodova) dodatno se ohlauju i poveava im se
specifina teina pa takoer nee pokazivati tendenciju podizanja.
Biorazgradnja u morskoj vodi u ogranienim koliinama ive brojne vrste mikroorganizama koji u svojim
ivotnim procesima koriste ugljik kao energetski izvor (bakterije, kvasci, plijesni), na taj nain neprekidno
traje proces razgradnje svih organskih tvari poglavito ugljika. Ovo je spor proces, ali odvija se trajno.
Sposobnost ovih organizama proces odrava stalnim zahvaljujui tono odreenoj reprodukciji. Uvijek se
namnoe samo do granice iji opstanak jami koliina hrane (C).

Utjecaj izljevnih ulja na djelatnosti u priobalju

Laki proieni proizvodi imaju dosta zapaljivih sastavnica pa predstavljaju moguu opasnost za poar. Na
sreu ove sastavnice brzo isparuju pa u dobro prozraenim podrujima moe teko doi do visokih
koncentracija izreenih opasnosti. S druge strane teka ulja kada se istaloe ili naplave na obalu mogu
izazvati trajna oneienja na obalama i hidrograevnim objektima.
1) Neproizvodne i zabavne aktivnosti
Oneienje estetskim vrijednih objekata dovodi do uznemirenja javnosti i ometanja raznim zabavnim
aktivnostima (kupanje, plivanje, natjecanja, ronjenje, udiarenje, regatna natjecanja). Turistika djelatnost u
ovim sluajevima biljei velike gubitke. Kratkotrajno oneienje moe izazvati viegodinju tetu jer u
turistikoj sezoni gosti naputaju podruje i obavljaju negativnu promidbu. Koritenje teke mehanizacije
naruava obalu i morski okoli. Prilikom ienja obale oteuju se plae, nasipi i biocenoze(trajna stanita
pojedinih biljnih i ivotinjskih vrsta). Pojaan promet tekih vozila u operacijama ienja moe otetiti
lokalne ceste i razne graevine. U organizaciji i izvoenju ienja obala dobro valja odvagnuti korist i
moguu tetu.
2) Industrija
U opasnosti su industrijske djelatnosti koje morsku vodu koriste kao tehnoloku (npr. brojne energane grade
se u blizini morskih obala zbog velikih koliina besplatne rashladne vode). U sluaju oneienja mora ulja
mogu izazvati zastoje kondenzatora, zastoje u radu i isporuci energije. Isto je i sa brojnim desalinizatorima.
Veliku tetu mogu nanijeti brodogradilitima gdje oteuju povrine objekata u gradnji, a postoji opasnost od
poara i eksplozija(puno otvorenih varova, iskri). Oneienje u luci moe otetiti brodske isparivae, grijae,
kondenzatore ako se usisa neista voda. U sluaju oneienja mora u luci tijekom pokretanja ienja
usporava se luki promet ili smanjuje manevarski prostor.
3) Ribarstvo i marikultura
Oneienje veih povrina moe uvjetovati ogranienje ili potpuno zaustavljanje ribarskih djelatnosti.
Oteuju se brodovi, oprema i ribarski alati. Osim povrinskih alata oteuju se dubinske mree, vre te

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

konopi. Prekida se snabdijevanje ribom, pa trite moe biti viednevno zakinuto. Mogua oneienja
predstavljaju opasnost za marikulturu, koljkarstvo i kavezni uzgoj ribe.
Utjecaj izljevenih ulja na ivot u moru
Populacije biljaka i ivotinja u moru podlone su velikim kolebanjima u pogledu masovnosti. Razliite vrste
meusobno odravaju ravnoteu pa se promjena jedne nadomjeta promjenom druge.
Sposobnost biljaka i ivotinja u preivljavanju ovisi o vrsti, razvojnom stadiju, reprodukcijskom ciklusu,
godinjem dobu, klimatskim, oceanolokim, hidrolokim znaajkama okolia, opem fiziolokom stanju
organizma. Postoje i neki prirodni zatitni mehanizmi pa neke vrste mogu prijei u latentan ivot (umrtviti
funkcije na dulje vrijeme), druge se pak mogu zatititi koljkama, ljuturama, itd
Tree mogu napustiti stanite sve dok su npr. organizmi koji ive u litoralnom pojasu (izmeu visoke i niske
vode) krae izloeni utjecaju oneienog mora. Najugroeniji su ikra, liinke i drugi razni razvojni stadiji.
Gotovo svi organizmi imaju mehanizam za samoodravanje odnosno odupiranje prirodnom gubitku
(grabeljivci, nepovoljni uvjeti, nemogunost pronalaska stanita,). Ovim nepogodama koje uzrokuju veliku
smrtnost odupiru se polaganjem veeg ili manjeg broja jajaaca. Sposobnost morskih organizama o oporavku
ovisi o vrsti oneienja, intenzitetu, vrsti organizama. Organizmi koji imaju brojnu i pokretljivu mla
oporavljaju se brzo za razliku od populacije koje ive dugo i sporo odrastaju. Oporavak u tropima znatno je
bri od oporavka u veim zemljopisnim irinama.
Tri temeljna oblika utjecaja izljevenih ulja na ivot u moru
1) Fiziko oneienje i pare
Veliku opasnost predstavlja isparavanje ulja, prekrivanje tjelesa morskih organizama uljima, na taj
nain dolazi do guenja i sprjeavanja hranidbe, disanja i gibanja. Najugroeniji su organizmi koji su
stalno ili povremeno u doticaju s morskom povrinom ili oni koji pak povremeno dolaze u dodir
(ptice, gmazovi).
2) Otrovnost
Veina lakih sastavnica u uljima lako se otapa u vodi, meutim te iste sastavnice lako i isparavaju pa
su tete male. Teka ulja se taloe, penetriraju u morski talog pa visoke koncentracije otrovnih
sastojaka predstavljaju izvor trajne opasnosti. Dugotrajnim trovanjem moe doi do degeneracije
cijele populacije u nekom podruju ili ak do mutacija.
3) Nakupljanje i oneienje
Svi morski organizmi i njihovi predatori u svojim tijelima nakupljaju tvari iz morske vode. Koliina tih
tvari ovisi o nainu i trajnosti ivota. Organizmi koji filtriraju vodu u tijelima koncentriraju puno vie
tetnih tvari iz vode od ostalih. U konzumiranju sumnjivih organizama, kada su u pitanju ugljikovodici,
dobro je mirisom provjeriti kvalitetu.
Utjecaj izljevenih ulja na neka morska stanita (biocenoze)
1) Otvoreno more i podmorje
Najvea masa ivih organizama u povrinskom sloju su planktonski organizmi. Moguim izlijevanjem
ulja koji pokriva veu, manju povrinu. Neotporni plankton ugiba, meutim nastale tete nisu
prevelike jer se advekcijskim strujama brzo nadomjeta izgubljena masa. Plankton i inae ugiba
naglom promjenom hidrometeorolokih uvjeta to je znatno intenzivnije u ve moguim
oneienjima. Inae rijetka su i zahvaaju relativno male povrine.

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

10

Velike dobro pokretne ivotinje kao glavonoci, ribe, kornjae, dupine rijetko su pogoeni
oneienjem jer lako i brzo naputaju ugroeno podruje. Neke vrste mogu stradati ako su svojim
ivotnima navikama vezani za odreeno podruje i morsku povrinu npr. radi hranjenja,
razmnoavanja. Osim otvorenog mora zbog oneienja mogu nastradati organizmi na morskom dnu,
ukopani u primorju. Teka ulja se taloe, tonu na morsko dno, zgunjavaju se, penetriraju u povrinski
talog i trajno ostanu na dnu gdje predstavljaju opasnost za prirodne organizme.
2) Obale
Dospijee oneienja na obalu s otvorenog mora pod utjecajem dinamike morske vode (valovi,
morska struje, mijene) ugroeni su organizmi koji obitavaju u priobalnim pliacima u litoralnom sloju
(izmeu niske i visoke vode) i na samom obalnom rubu. Na strmim obalama inae privrene
organizme ulja mogu omamiti pa se ponaaju netipino, naputaju stanita, otputaju se s podloge,
tonu u vee dubine, ugibaju ili su plijen grabeljivcima.
Estetska vrijednost plae i kamenitih obala esto uvjetuje brze intervencije nakon oneienja to
moe biti lo izbor jer se koritenjem tekih strojeva, detregenata za ispiranje velikim koliinama
slatke vode, itd Uznemiruju obalna stanita i mijenjaju ivot u njima. Ekosustav gubi ravnoteu pa
nastale promjene mogu biti jako nepovoljne. Ovisno o godinjem razdoblju i interesima glede
ouvanja vrijednih obala mogue je bolje rjeenje dakle ne poduzimati nita ve ozdravljenje
prepustiti vremenu. U sluaju oneienja obale najee i prvo strada biljni obrataj na obalnom
materijalu, nakon ega pasue vrste (puevi, priljepci, neki raci) naputaju podruje. U oporavku
ekosustava obala prvo se vraa flora, nastanjuje podlogu, brzo buja nakon nekog vremena vraa se
fauna, aktivno prehranjenje, smanjuje koliinom biljnih organizama i dovodi ju na uobiajenu mjeru.
To je oporavak podruja. Trajanje oporavka podruja ovisi o vrstama oneienja, intenzitetu i
veliinom podruja. Prvo se oporavljaju vrste koje brzo i kratko ive. Oporavak dugovjenih
organizama je spor.
3) Podruja s vlanim tlima
Na morskim obalnim rubovima brojna su podruja slanih movara s muljevitim dnom bogatim biljnim
obratajem, brojem ivotinjskih vrsta i velikom koliinom organskog materijala. Tu buja ivot i ove
movare su kvalitetna biocenoza osobito osjetljiva na vanjske utjecaje osobito na mogua
oneienja. Raznovrsna fauna crva, pueva, koljkaa, rakova i riba obilan su izvor hrane pa se u
slanim podrujima skupljaju ptija jata. Mogue oneienje ugroava movarnu floru kojoj stradava
korijen i stabljike, a niem raslinju ulja mogu prekriti lie. Ugibanjem flore raspada se prehrambeni
movarni lanac i pada ekosustav. Fizike intervencije u smislu ienja potpuno su nemogue pa se
oporavak podruja preputa vremenu. Velike su opasnosti ako se ovi poremeaj unutar ekosustava
slane movare ponu iriti izvan njenih granica budui je neoiena movara jako i dugotrajno
potencijalno arite. Brojne tropske obale su gustim i bujnim umama mangrovog drvea koje se iri
u more. Ova fauna ima veliko isprepleteno podruje koje je dijelom u tlu, a dijelom povrh tla. Unutar
ovih labirinata zaklonite nalaze brojne ivotinjske vrste jer ima puno organske tvari (trulei). Inae
ovo drvo slui kao ogrjev, u graevinarstvu i za obradu. ak i mala oneienja nanose velike tete
zbog nemogunosti ienja, pa ume izumiru i dovodi u opasnost skromno gospodarstvo i opstanak
brojno siromanog stanovnitva. Oporavak mangrovih uma je dug. Osim samog drvea stradava
fauna i drugi organizmi jer ostaju bez zatite.

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

11

4) Koralji
Najvie ih ima u tropskim podrujima gdje ive i rastu na kalcificiranim dijelovima tijela uginulih
jedinki. Cijela brda ovih tvorevina s morskog dna doseu povrinu, a nepravilna graa puna je rupa,
izboina pogodnih za ivot i sklonita drugim organizmima. To su labirinti pod morem. Ove neravnine
uzrokuju jaka vrtloenja i pojaan donos hrane pa su koraljni grebeni jako bogati ivotom i organskim
tvarima. Za niske vode vrhove im ugroava oneienje na morskoj povrini, a i stradavaju od ulja koja
se taloe.
5) Ptice
U opasnosti su ptice koje se zbog neobjanjivih navika skupljaju u odreenim podrujima radi
prehrane, razmnoavanja, .... Stradavaju zbog gutanja ulja ili oteenja perja koje gubi izolacijske
sposobnosti pa ptice ugibaju.

Naini u ienju uljnih izljeva s tvrdih povrina

Naini koji se poduzimaju radi ienja naplavljenog ulja s obale ovise o vrsti ulja, koliini, vrsti podloge i
starosti naplavine. Takoer je o raspoloivim sredstvima mogunosti pristupa obali, ljudima i njihovoj
osposobljenosti. Nakon naplavljivanja obale naplavina se odstranjuje mehanikim djelovanjem niskotlanih
ili visokotlanih rasprivaa vode. Ulje koje se skinulo ispire se u more gdje se skuplja obiraima (SKIMERI).
Sredstva za ienje mogu pomoi ispiranju naplavljenog ulja ako se na naplavinu nanesu pola sata prije
ispiranja . Razliite vrste ovih sredstava omekavaju naplavinu, smanjuju joj viskoznost i poveavaju stupanj
djelotvornosti posla. Obino 1:3 (sredstvo:naplavina)
Za ispiranje koriste se ruksak prskalice ili strojevi na kotaima.
Strojevi rasprivai:
1) Raspriva za brzo pranje hladnom vodom kroz mlaznicu pod tlakom 3-10 mbara. Isprskuje se hladna
voda na svjee naplavine, najee na lake uljne preraevine.
2) Visokotlani raspriva hladnu vodu rasprskuje na stvrdnuti mat pod tlakom od 250 bara
3) Visokotlani raspriva za vrelu vodu za stvrdnute naplavine radne temperature od 80C do 95C.
Tlakovi od 60 do 160 bara.
4) Visokotlani raspriva za prskanje nekim sredstvima za ienje (detregenti) ako se radi o
naplavinama starim od mjesec dana koristi se topla voda.

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

12

Uklanjanje isparujuih kemikalija

1) Spaljivanje
Nije se esto koristilo zbog opasnih produkata sagorijevanja i jo nekih drugih prateih stanja.
Spaljivanjem zagaivaa izbjegava se masovno oneienje obala i mora. Osobito su opasni
oneiivai, kemikalije koje lako isparuju ili se lako otapaju u morskoj vodi. Spaljivanje je brz i jeftin
nain, ali valja dobro procijeniti rizik kod popratnih pojava. Ako je pak kemikalija zapalila tijekom
istjecanja nuno ju je ograditi branama. Gorenje se mora kvalitetno nadzirati i dopustiti
dogorijevanje. Na gorenje kemikalije najvie utjee vjetar. S jedne strane pozitivno (zrak, kisik), a
negativni utjecaj se odnosi na premjetanje vatre i kemikalija po povrini. Tako se poar moe
premjestiti do obale, nekih obalnih objekata ili u osjetljivo podruje. U ovom postupku postoji jo
opasnost od guenja dimom lanova interventne vrste ili ljudi u blizini. Negorive sastavnice mogu
mijenjati svoje fizikalne kemijske znaajke pa postaju otrovnije od svoje izvorne strukture. Gorenje
jako zagrijava vodeni stupac osobito u plitkom moru pa se stanita dovode u opasnost. Djelotvornost
postupka ovisi o stupnju zagaenja isparenja zagaivaa, koliini vode u zagaivau, debljini izljeva i
brzini izgaranja.
2) Vodeni zastor
Masa sitnih vodenih kapljica koju se nanosi iznad isparujueg zagaivaa. Ovim nainom smanjuje se
isparenje, pa posredno i opasnost od eksplozije. Vodenim zastorom onemoguuje se stvaranje
opasnih i otrovnih oblaka koji nastaju isparavanjem, zatiuju se ljudi u intervenciji i pospjeuje se
neutralizacija uinka dima.
3) Pjena
Dobiva se u strojevima za proizvodnju pjene (voda, pjenilo, zrak). Razlikuju se teke i lake pjene.
Pjena ima osobito vanu ulogu i u gaenju poara, sprjeava isparavanje plutajuih zagaivaa jer
stvara izolacijski sloj koji onemoguava dodir zagaivaa sa zrakom.
Prednosti:
1. kvalitetna zatita ljudi,
2. dobivanje na vremenu kad se moe evakuirati stanovnitvo i na teren dovesti interventne
vrste, opremu i sredstva.
Koritenjem pjene isparenje se dovodi na minimalnu razinu. Na izbor neke od vrsta pjene utjeu
hidrometeoroloki imbenici (temperatura zraka i mora, vjetar, struje, valovi, oborine, i drugo),
podruje , vrsta kemikalije i vrijeme odlijevanja (vrijeme u kojem pjena gubi svoje tekue sastavnice).
Ureaji s kojim se proizvodi pijena su: mijealica, visokotlani raspriva, spremnik, cijev za
rasprivanje. Na pjenu koju se nanijelo na zagaiva izravno utjee vjetar. Za vjetrove brzine manjim
od 2m/s nanosi se obilna pjena, a pri veim brzinama vjetra, zagaiva treba ograditi i koristiti manje
obilnu pjenu. Pri valovitu moru koristiti teke pjene i nanositi deblje slojeve. Pjena je na otvorenom
moru rijetko koristi pa se zagaiva puta prirodnoj razgradnji. esto se u priobalju koristi kad prijeti
opasnost obali ili zatvorenim prostorima.

Uljna oneienja - postupci

1) Uklanjanje izvora oneienja
U nezgodi na moru najvanije je spasiti ljudske ivote, brod, teret i zatititi okoli. Postoji vie strana
iji su interesi potpuno suprotstavljeni pa vlasnik broda eli sauvati brod, vlasnik tereta - teret,
drava - okoli, osiguravatelji - predmet osiguranja, itd U rjeavanju izvora oneienja ne moe se

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

13

pomiriti sve interese pa valja postupiti u smislu nanoenja manje tete, sve postupke usmjerava se na
zaustavljanje istjecanja ulja.
1) Uklanjanje izvora oneienja podrazumijeva zaustavljanje izlijevanja ''zakrpom''.
2) Uklanjanje oteenog broda ili njegovo potapanje.
3) Premjetanje broda u manje osjetljivo podruje
4) Odbacivanje tereta u more ili premjetanje na drugi brod ili obalu.
5) Premjetanje tereta u neoteene spremnike
2) Zadravanje izljeva
Kako bi se smanjilo irenje izljeva i olakalo sakupljanje, te sprijeila premjetanja uljnog izljeva u
neeljenom smjeru (vjetar, valovi, struje), izljev to prije valja ograditi. Najee se ovo izvodi
priuvnim sredstvima iz broda (grede, balvani, vatrogasna crijeva napuhana zrakom, itd.). Nakon
dolaska specijaliziranih timova i brodova na mjesto nesree postavljaju se namjenske zapreke, brane.
Na ovaj nain koncentriralo se izljeveno ulje i njegovo nanoenje na osjetljivo podruje ili
naplavljivanje na obalu.
3) Uklanjanje izljeva sa morske povrine
Obavlja se na tri naina:
a) Mehaniko uklanjanje (izljev se moe skupljati pristupanim sredstvima, jedra, lopate, crpke,
ili pak elektrinim mehanikim sakupljaima - skimeri). Skimeri se sastoje od okruglog ili
etvrtastog tijela u promjeru od 1.5 m, 20-30 cm debljine. S donje strane skimer je otvoren,
ima vlastiti uzgon, pliva, u nutrini je vie je osovina na kojima su diskovi od oleofilskog
materijala. Osovine pokreu motori ili jedan motor pa se diskovi vrte, na sebe privlae ulje,
provode ga do ruba diska, a odatle u odvodnu cijev. Postoje jedinice s vlastitim pogonom:
motor ili elektrini s napajanjem iz nekog vanjskog izvora.
b) Koritenje rasprivaa i upijaa
Rasprivai su mjeavine razrjeivaa, sredstava za vlaenje i sredstava za smanjenje
napetosti ulja i vode. Otrovni su pa se njihovim koritenjem dovodi u opasnost ivi svijet u
moru. Prilikom donoenja odluke o njihovom nanoenju dobro valja ispitati i mogue tetne
posljedice. Ima ih u raznim oblicima (prakasti, zrna,). Djeluju na nain to uljnu masu
raspruju u sitne kapljice pa joj jako poveavaju povrinu, odnosno dodirnu plohu sa zrakom i
morskom vodom. Na taj nain ubrzava se odvijanje svih vremenskih postupaka.
c) Drugi naini

biorazgradnja (mikroorganizmi) postupak previe spor

gorenje izbjegava se jer je potpuno izgaranje nemogue budui da morski valovi
neprekidno ohlauju uljnu mrlju s donje strane. Skupljanje nedogorenih ostataka
moe biti tee nego skupljanje samog ulja.

Zgunjavanje (geliranje) uljne mase dodavanjem raznih kemijskih sredstava

Potapanje izvodi se dodavanjem raznih anorganskih materijala (pijesak, zemlja,
pepeo, ciglena praina, i slini otpaci) koji se privremeno veu s uljem pa ulje oteava
i tone na dno. Zbog velikih dubina ulje se ohlauje, zgunjava, oteava i trajno ostaje
na morskom dnu.
d) Uklanjanje naplavljenog ulja
Ako se ulje nije uspjelo skupiti dinamika morske vode obavila je naplavljivanje: Oneiuju se
plae, stijene, industrijska postrojenja i drugi objekti. Nain ienja ovisi o vrsti naplavine,
graevine, podloge, temperaturi, hidrometeorolokim prilikama, nosivom kapacitetu terena,

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

14

mogunosti i sredstva koja mogu pristupiti naplavini i o osoblju i raspoloivoj opremi. ienje
obala podrazumijeva pet temeljnih naina:
1) Uklanjanje ulja i uljem oneienog materijala (runo ili raznim strojevima)
2) Ispiranje podloga vodom ili parom
3) Spaljivanje ulja i uljem oneienog materijala
4) Preputanje naplavine prirodnoj razgradnji
5) na morskom dnu.
e) Prijevoz, skladitenje i postupanje s prikupljenim materijalom
Izbor najprikladnijeg naina ovisi o prostornim i tehnikim mogunostima za privremeno
odlaganje ulja i skupljenog materijala u blizini gdje se dogodilo naplavljivanje. Ovise jo o
postojanju rafinerija, cementara i drugih industrijskih pogona u blizini koja bi mogla svojim
tehnolokim procesima koristiti ulje. Mogua odlagalita moraju zadovoljavati poloaj,
geoloke osobine terena, kapacitet i drugo. Prijevoz skupljenog materijala obavlja se
brodovima, kopnenim prijevoznim sredstvima u spremnicima, bavama Skupljeno ulje se u
50% sluajeva moe ponovo koristiti. Naplavine se ne mogu ponovo koristiti. Za konano
odlaganje koriste se tri naina:
1) Termiko unitavanje ulja i oneienog materijala (unitenje i gubitak ulja)
2) Skupljeno ulje i materijal stabilizirati sa zemljom i koristiti ga u graevinarstvu
(potpuno iskoritenje)
3) Povratiti ulje za ponovnu upotrebu (potpuno ili djelomino iskoritenje)

Brodovi u opasnosti
Ako je brod u opasnosti i ako prevozi opasan teret moe ga iskrcati, zapaliti, nasukati brod ili ga potopiti.
1) Iskrcavanje ili prekrcavanje tereta
Teret se iskrcava na izgraene ili neizgraene obale, otoke, na druge brodove, u luke prostore ili
se bace u more. U tom sluaju nastoji se sauvati teret. Udaljavanje tereta broda provodi se s
ciljem zatite od mogueg poara, eksplozije, i slinih nezgoda. Prije donoenja odluke o
iskrcavanju tereta valja razmotriti stupanj opasnosti, stanje brodskog pogona, stanje energetskih
izvora, raspoloivo vrijeme, mogunost manevriranja, hidrometeoroloko stanje, doba dana i
stupanj osposobljenosti posade. Npr. brod moe imati skromna prekrcajna sredstva jer se u
lukim operacijama koristi lukom mehanizacijom za rukovanje teretom. Budui se teret ne mora
prekrcati izvan ve samo premjestiti u drugi skladini prostor bez odgovarajue mehanizacije on
se ne moe izvriti. Prije poetka prekrcavanja ili iskrcavanja tereta moramo voditi rauna o:
1) Ako se prevozi kemikalija moe doi do trovanja, poara, eksplozija. Opasnosti
nastaju zbog nesnoljivosti materijala (nekompatibilnost).
2) Prevrnut brod tone nasukan, oteen trup, brod bez pogona i energetskih izvora
3) Pozicija, dubine, blizina obale i osjetljiva podruja, frekvencija prometa,
hidrometeoroloko stanje i dostatno prostran akvatorij
Svi postupci prilikom iskrcavanja odnosno prekrcavanja nisu sloeni u sluaju iskusne posade,
dostatne koliine prekrcajnih sredstava i drugog broda na raspolaganju. Ponekad se zbog
opasnosti od eksplozija mora obavljati inertiranje brodske nutrine (iz generatora inertnih plinova,
najee duika i CO2, mjeavina inertnih plinova uvodi se u brodsku nutrinu, ovi plinovi istiskuju
zrak pa se smanjuje koliina kisika ispod 5% kad nije mogue gorenje).

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

15

2) Spaljivanje tereta
Poduzima se ako ga nije mogue iskrcati i prekrcati kada se eli izbjei trajno oneienje, kad se
kani potopiti brod ili kad se jednostavno eli izbjei dovoenje otrovnih tvari u vodenu masu.
3) Potapanje broda
Ako brod kao objekt predstavlja ozbiljnu prijetnju valja ga potopiti, osim to takav brod moe
oneistiti okoli takoer u nekoj sloenoj situaciji moe predstavljati opasnost za druge brodove i
pomorski promet.
4) Probijanje brodske oplate
Poduzima se radi pospjeenja i ubrzanja iskrcavanja tekuih tereta ili se pak poduzima nakon
potapanja broda. To moe biti korisno jedino na manjim dubinama.

Mehanika i kemijska sredstva za zatitu mora i obala

1) Upijai (mehanika sredstva)
Koriste se za upijanje, skupljanje izlivenih ulja i kemikalija. Zbog skupoe poglavito za manje
izljeve, izrauju se u razliitim oblicima: listovi, prakasti, svici, koarice,
Temeljna obiljeja, a istovremeno i prednosti:
- Oleofilnost i hidrofobinost
- Upijaju 25% vie ulja od svoje mase, zadravaju se na povrini prije i poslije
koritenja, nisu otrovni, otporni su na plamen i agresivne kemikalije, izgaraju s
manje od 2% pepela
Mjerila za procjenu kvalitete su absopcijska svojstva, oblik, veliina, fizikalne znaajke u smislu
plutanja, mehanike znaajke u smislu dimenzija i kemijske znaajke (spaljivanje, kompatibilnost).
Manjkavosti:
- Imaju velik obujam
- Ulje koje upiju je nepovratno izgubljeno
- Nakon zavrenog koritenja mora se pokupiti i unititi
- Kod veih izljeva nune su velike koliine upijaa pa se u tom smislu nepraktini
Vrste upijaa:
a) Upijai u rasutom stanju (fini prakovi od sirovog industrijskog otpada, anorganski ili
biljni otpad ili pak polimeri)
Prakasti upijai nanose se runo ili pod zranim tlakom. Upijajui ulje stvaraju
grudaste nakupine na morskoj povrini koje se skuplja ribarskim mreama ili
jamkama.
b) Jastuci ili valjkaste brane
Upijajua tvar je u mreastim vreama pa se lako natapa. Djeluje kao spuva.
c) Listovi i svici
Tanki, etvornog oblika, svici dugaki desetak metara, runo se stavljaju i sklapaju.
d) Potjerai
Koriste se za runo skupljanje debelih uljnih slojeva, osobito djelotvorno sredstvo.
2) Sredstvo za skrutnjivanje oneiivaa
To su kemijska sredstva koja se dodaju izljevinama radi njihovog skrutnjivanja odnosno lakeg
skupljanja.
3) Omekivai
Takoer radi lakeg skupljanja omekavaju staru stvrdnutu masu.
4) Rasprivai
Kemijska sredstva ija je svrha raspriti masu oneiivaa, zagaivaa u to sitnije kapljice,

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

16

dijelove i na taj nain poveati joj povrinu odnosno dodirnu plohu oneiiva-zrak i oneiivavoda, te ubrzati vremenske procese. Rasprivai su mjeavine razrjeivaa, sredstava za vlaenje i
sredstava za smanjenje napetosti ulja i vode. Otrovni su i opasni za eko sustav pa se koriste tek
nakon to su iscrpljene prihvatljivije metode. Najuinkovitiji su kada se primjene neposredno
nakon izljeva prije no to ishlape najlake komponente. Rasprivai se obino koriste na
otvorenim morima kad su sakupljai i zapreke nedjelotvorni ne preporuuju se u plitkim morima
i u blizini obala. Djelotvorniji su u obradi ulja niske viskoznosti. Ova sredstva se ravnomjerno
nanose na izljev. Od opreme se koriste ruksaci, zrakoplovi, helikopteri i brodovi (razne prskalice i
topovi).
5) Sredstva za poveanje viskoznosti zagaivaa
Svrha je pretvaranje izljeva u itku ljepljivu masu radi poveanja djelotvornosti skimera. U obliku
su bijelog praha, a zbog skupoe koriste se u manjim izljevima.
6) Sredstva za otapanje mljeina
Koriste se nakon zakanjele intervencije pa se mljeina otapa radi smanjenja mase koju treba
skupiti (i do 75%).
7) Poticanje bioloke razgradivosti
Budui je to spor proces u masu oneiivaa se uvodi umjetno uzgojene bakterije radi njegovog
ubrzavanja. Takoer se moe dodavanjem duika i fosfora ubrzati razmnoavanje prirodnih
bakterija.
Sredstva za zatitu mora - zapreke
Mehanika sredstva koja koriste se radi ograivanja izljeva i ograniavanje njegovog irenja odnosno radi
lakeg skupljanja u mirnim vremenskim uvjetima. Ovaj sustav moe koristiti za premjetanje izljeva. Zbog
masivnosti kod nekih vrsta te tekoa i skladitenja, upravljanja i uvanja zapreke moraju biti crna toka u
zatiti mora. Temeljni dijelovi su: uzgonski dio koji nosi okomitu zaprenu zavjesu, a nju u okomitom
zadravaju utezi na donjem rubu. Ove zavjese morske struje mogu naginjati pa ulje prolazi ispod nje.
Vrste zapreka:
1) Kruti proizvodi se od krute ili pola krute povrine (zavjese) koju u okomitom poloaju i na povrini
odrava nosei uzgonski element punjen nekom masom (npr. plutom). Zavjesa se oteava balastom.
Zapreka se sastoji od vie krutih elemenata, 15-20 m duljine, zauzima puno skladinog prostora (250
m ima obujam kao 1800 m savitljivih zapreka). Na nemirnom moru nije djelotvoran jer ne prati oblik
morske povrine. Otporne su na mehanike udare. Brzo se postavljaju brodskim ureajima. Najee
su otporne na visoke temperature i kompatibilne su s oneiivaima.
2) Savitljive zapreke imaju uzgonski element u kojem je najee upuhan zrak. Na njemu visi zavjesa s
utezima, zapreka i zavjesa su od impregnirane tkanine ili slinog vodootpornog materijala otpornog
na plamen i kemikalije, savitljive su i prate oblik vodene povrine. Izrauju se od lanaka raznih
duljina, lako se postavljaju, ispuhane namotane su na bubanj vitla. Vitla su obino na krmi i zapreke
se polau na nain to ju brodica odvlai do broda, tijekom izvlaenja jedna osoba kompresorom
napuhuje svaki lanak. Obratan je postupak kod prikupljanja. Suvremene zapreke na svakom lanku
imaju bocu s komprimiranim zrakom. Kad prilikom izvlaenja boca dospije u more hidrostatski ventil
otvara bocu pa se lanak sam napuhuje.
3) Improvizirane (prirune) zapreke
Grede, bave, bambus, bale slame, i slino. Savitljive se uvaju na bubnjevima vitala u kontejnerima
pa je rukovanje vrlo jednostavno i brzo.

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

17

Sredstva za skupljanje oneienja sakupljai (obirai) i plovni objekti

Obirai su mehaniki ureaji s kojima se skuplja oneienje s vodene povrine. Skupljeno oneiene
cjevovodima se provodi do spremnika u kojima se privremeno odlae. Prije samog obiranja uputno je
koristiti brane radi sprjeavanja irenja izljeva. Neki obirai u svojem kompletu imaju brane. Temelje skupine
obiraa su mehaniki ili oleofilski. Svaki obira koristi se za jednu ili vie vrsta mogueg oneienja (gustoa,
viskoznost, elastinost, ljepljivost). Pri izboru sakupljaa treba voditi rauna o parametru kompatibilnosti
materijala. Mehaniki sakupljai oneienje s povrine skupljaju izravno jer im skupljaka glava na kojima su
usta plutaju na morskoj povrini. Drugi nain je kada glava malo sputena ispod povrine nekoliko
centimetara pa stvara podtlak i usisava ulje. Trei nain podrazumijeva umjetni vrtloenje povrine koja se
rezultira usisavanjem.
Oleofilski(mehaniki) skupljai djelovanje temelje na sklonosti jednih vrsta tvari prema drugima pa se na
njihove dijelove ulja hvataju odakle se raznim skidaima ulja struu i odvode u cijevi ili crijeva i s njima na taj
nain idu u spremnik. Ovi dijelovi obiraa mogu biti bubnjevi koji se vrte kroz uljni izljev, razni valjci, vrpce,
konopi Incidenti koji rezultiraju izlijevanjem ulja na otvorenom moru ili priobalju. Skupljanje ulja na veim
udaljenosti od obale oteao zbog tekoa s energetskim izvorima, sastavom strunih timova, priuvnim
dijelovima, opremom, najee hidrometeorolokim uvjetima (skupljai rade do valnih visina do 1 m). U
priobalju tekoe mogu predstavljati skueni prostori, male dubine, teko manevriranje, pomorski promet,
razne sportske aktivnosti, privreda, turistiki objekti, Skupljena ulja privremeno se odlau u spremnike na
prateim brodovima, u plovila-spremnike(maune), u namjenske spremnike od poliuretanske gume. Maone
su plovila bez pogona, kormila i navigacijskih oznaka, tegle ih drugi brodovi, a koriste se u lukim
operacijama i brodogradilitima za prijevoz, tekuih, krutih i komadnih tereta. U lukama najee za prihvat
rabljenog ulja i zauljenih voda s brodova. Izrauju se od elika, a u novije vrijeme od lakih plastinih
materijala. Namjenski spremnici od poliuretanske gume, sloeni zauzimaju malo prostora, a kad se raire i
ponu puniti uljima postaju stabilni na morskoj povrini. Napunjene u tegalj prihvaa neko plovilo i odvlai .
Tegle se brzinom do 5 vorova, a kapacitet im je 12,5-25 tona.
Plovni objekti u zatiti mora
1) Brod za brzo postavljanje zapreka
Gradi se od aluminija ili neke slitine. Na krmenoj palubi trajno je ugraen kontejner s vitlom za
polaganje i prikupljanje zapreka. Na vitlenom bubnju namotana je zapreka, a u opremi je i sustav za
napuhivanje zapreka. Najee 350 metara zapreka, 2 ovjeka za 20 minuta.
2) Luki ista
Duljine do 8 metara, elini katamaran dvostupac ima vlastiti pogon, a s donje strane trupa trajno je
ugraena skupljaka jedinica s oleofilskim diskovima brzine oko 15-25 vorova. Ima mali gaz, dobra
manevarska svojstva. Na pramcu mu je koara za skupljanje povrinskog smea i usmjerivaka brana
kapaciteta vie od 50 tona na sat. Skuplja oneienja u lukama, jezerima, kanalima, itd
3) Radna brodica
Plovilo za pomo i podrku do 7 metara, brzine od 15 do 25 vorova.
4) Vienamjenska radna brodica
Ima veliku nosivost, ravno dno i pramanu rampu. Idealno za radove u pliaku.
5) Morski ista
Slian je lukom istau i namijenjen za skupljanje ulja na otvorenom moru. Dug je od 12 do 15
metara. U operacijama skupljanja ulja ponekad sudjeluje vie vrsta plovila zajedno u nekakvoj
formaciji ili samostalno.

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

18

Brodograevna i druga tehnika rjeenja za sprjeavanje oneienja s brodova i brodski dokumenti

I) Tehnika rjeenja
1) Tankovi odvojenog balasta
Svaki novi tanker za sirovu naftu od 20000 tona nosivosti iza preraevine od 30000 tona nosivosti
pa prema vie moraju imati tankove odvojenog balasta. Samo u krajnje nepovoljnim uvjetima
doputa se balastiranje i u tankove koji nisu balastni.
2) Konstrukcija dvostrukog trupa
Cjelokupna duljina teretnog traka zatiuje se balastnim tankovima ili prostorima koji nisu tankovi
za teret niti pogonsko gorivo. Cjevovodi za ukrcavanje balasta ne smiju prolaziti kroz teretne, a ni
kroz balastne tankove. Rok za tehniku prilagodbu konstrukcije trupa je 25 godina.
3) Tankovi za mjeavine (SLOP tankovi)
Svaki tanker sa 150 BT mora imati ugraenu opremu za ienje i pretakanje ostataka neistog
balasta te drugih mjeavina i oneiene vode. Ovi tankovi moraju imati dostatan obujam za
prihvat svih otpadnih tekuina odnosno najmanje 3% od ukupne korisne nosivosti to znai ako
tanker prelazi 100000 tona mora imati najmanje 3000 tona.
4) Sustav za pranje sirovom naftom
Svaki tanker za sirovu naftu sa 20000 GTA ili vie mora imati sustav za pranje sirovom naftom.
Cjevovod kroz koji se dovodi nafta za pranje postavljaju se u samom tanku ali mogu biti uvreni i
u palubama. Kapacitet ovih strojeva (prskalica) mora omoguiti potpuno ispiranje svih stjenki.
5) Sustav za posuivanje
Mora se omoguiti potpuno odvoenje sirove nafte i taloina nakon pranja. Njegov kapacitet
mora biti za 1,25 puta vei od ukupnog kapaciteta svih strojeva (crpki) koji dovode sirovu naftu.
6) Ureaj za odvajanje ulja od vode (separator)
Koristi se centrifugalni uinak za smanjenje koliine ulja u otpadnim zauljenim vodama kako bi se
mogle ispustiti u more. Ako otpadne vode sadre manje od 15 PPM smiju se isputati u more.
Prije isputanja zauljene vode proputa se kroz separator gdje se ulje odvaja i odvodi u SLOP tank,
a zauljena voda puta u more. Ako se pak separiranje nije kvalitetno obavilo pa u vodi ima vie od
15 PPM ulja, samostalno se zatvara ventil na ispustu u more, a zauljena voda se usmjerava u
povratni cjevovod na ponovnu separaciju. Istovremeno se oglaava uzbunjujui ureaj (alarm)
kako bi se posada upozorila.
7) Sustav za upravljanje i nadziranje isputanja uljem oneiene balastne vode i tekuina za
ispiranje tankova. Prema meunarodnim pravilima ove se tekuine smiju isputati u more tijekom
plovidbe i to 30 litara po milji. U sluaju poveanja preko ove koliine ukljuuje se alarm i blokira
ispust i vie nema isputanja.
8) Kaljuni tankovi
Svaki brod vei od 400 GT mora imati kaljuni tank za sakupljanje otpadnih tekuina u brodskim
kaljuama (ostatci ulja, zauljene vode, ostatci nakon separacije, razni kondenzat, zauljena voda u
brodskim prostorima). Ovaj tank se prazni na otvorenom moru ili organizirano u luki prihvat
(teglenice, brodovi za prihvat, cisterne na obali).
9) Sustav za prozraivanje
Tekue ostatke nakon pranja i ienja tankova izlae se jakoj zranoj struji radi ubrzanja njihovog
isparavanja.
10) Oprema za pranje tankova
Strojevi za pranje moraju raspolagati okreuim mlazom pod visokim tlakom, sve povrine u tanku
moraju se prati istovremeno. Ovisno o kategoriji tekueg tereta doputa se i postupno pranje.

ZATITA MORA I MORSKOG OKOLIA

SKRIPTA

19

Nakon pranja odmah obaviti posuivanje pa te postupke ponoviti jo 2 puta. Za pranje tekuih
tereta s viom viskoznou minimalna temperatura tople vode je 60C. Okretanje mlaznice 360.
11) Odvodni ispusti
Konstrukcijski postavljaju se tako da tekuine koje se isputa ne mogu dospjeti u podvodne
brodske usise.
12) Ureaj za proiavanje otpadnih sanitarnih voda
Prema meunarodnim pravilnicima svaki brod mora biti opremljen s jednim od tri ureaja:
a) Bioloko proiavanje fekalnih voda
b) Ureaj za unitavanje i dezinfekciju fekalnih otpadnih voda
c) Sabirni tank koji se prazni u doputenim podrujima ili u luki prihvat
13) Spaljivanje otpadaka
Svaki brod mora imati mogunost spaljivati otpatke u nekakvom loitu (spaljiva ili saeg) ili pak
moe otpad privremeno uskladititi ili trea mogunost je koritenje ureaja za usitnjenje smea.
U tom ureaju smee se usitnjava i briketira (sabija se) za obujam najmanje 12 puta.
II) Brodski dokumenti
1) Knjiga o ulju
Knjigu izdaje registar brodova. U nju se unosi ime broda, luka upisa, vrijeme na koje odnose
podatci, brodska tonaa, podatci o strojevima, brodski znak
U knjigu se unosi devet skupina podataka:
1. Balastiranje ili pranje tankova goriva
2. Izlijevanje neistog balasta ili vode za pranje tankova
3. Skupljane i uklanjanje uljnih taloina
4. Neautomatizirano isputanje otpadnih tekuina
5. Automatizirano isputanje otpadnih tekuina
6. Stanje sustava za nadzor isputanja otpadnih tekuina
7. Sluajna ili razna druga isputanja
8. Ukrcavanje goriva i maziva na brod
9. Razna izvanredna dogaanja
2) Knjiga o smeu
Koriste se za voenje podataka o svakom odlaganju smea s broda a vodi se na brodovima veima
od 400 GTA i na brodovima koji prevoze vie od 15 putnika. Pod smeem se podrazumijeva PVC,
sintetiki konopi, ribarske mree, drvo, grede, daske, plastine vree, ambalaa, papir, karton,
konopi, krpe, staklo i slini otpaci. Osim vrste smea u knjigu se upisuje i koliina smea, a za
podatke je odgovara odgovorna osoba.