K R E T A

H E L A D A

G . H A F N E R

- s k r i p t i r a n a

k n j i g a

- kurosi predstavljaju odreeni osnovni oblik statua koji je obavezan sve do otprilike
500. g. BC. , uz bogate razlike s obzirom na razdoblje i pojedine umjetnike.
Stalno je prisutna tenja za sve boljim oblikovanjem tjelesnih pojedinosti
- simbol mogranja moe oznaavati ili Perzefonu ili Afroditu
- arhajski tip kore nastaje kasnije od kurosa. U starije vrijeme tijelo i odjea tvorili su
zatvorenu cjelinu u obliku stupa
krajem 7. st. BC.
-korintsko slikarstvo postaje sve manje zanimljivo i ubrzo sasvim nestaje, dok ga
zamjenjuje atika umjetnost na vazama
6. st. BC.
- u ovom stoljeu arhajska umjetnost dobiva svoja vrsta obiljeja, usavrava se u
smislu veeg naturalizma u prikazivanju pojedinosti i sve vee profinjenosti.
- filozofija istrauje zakone prirode, a etiku odreuju ivotna pravila mudraca
- atiko slikarstvo na vazama spaja kikladsku monumentalnost i korintsku finou to
svakoj slici daje ivahnost
- grki hram u svom klasinom obliku nastaje u ranoarhajsko doba i stoljeima gotovo
ne mijenja svoja osnovna obiljeja.
Dorski red je najstariji, ubrzo nakon njega slijedi jonski, a korintski nastaje oko 400.g. BC.
Vrijeme svog nastanka hramovi odavaju uglavnom razmjerima svojih stupova ( koji postaju
vitkiji ), oblikovanjem tlocrta u pojedinostima i stilom plastinog ukrasa
- keramika iz Halkidike ( Eubeja ) doivljava kratko vrijeme procvata nakon sredine
6.st.BC., a kao i korintska i atika bila je osobito omiljena u Etruriji. Takve vaze istiu
se veoma dobrom tehnikom, finim rasporedom prostora i odmjerenom ornamentikom.
- grupa vaza s Rodosa razlikuju se u tehnikom smislu od ostalih grkih vaza po tome
to crtei unutar obrisa likova nisu urezani iglom, ve su ostavljeni u prirodnoj boji podloge.
- Egzekija jedan od atenskih najistaknutijih slikara; prvi je unio figuralne prizore iz
mitologije u zatvoren likovni oblik ( plitica Dionizova plovidba morem Vulcij, Etrurija,
oko 540.BC )
- kipar Arhermo iz Hiosa prvi je prikazao Niku, krilatu boicu pobjede
( Delos, oko540.BC )
- motiv majke i djeteta prvi put se javlja na fragmentu nadgrobnog reljefa iz Anavisa
( Atika ) iz oko 530. BC.Inae, taj motiv susreemo tek mnogo kasnije
- kore prije svega u velikom broju su se nale na atenskoj nekropoli kao zavjetni

darovi Ateni iz vremena tiranina Pizistrata ( 560.-527.BC ) i njegovih sinova. Izgledim

je utvren kao tip : lijeva ruka pridrava odjeu, dok je desna ispruena; odjea
sesastoji od hitona i koso prebaenog haljetka koji je sloen u fine nabore; prijatan
izrazlica.
5. st . BC.
- pad tirana ( Pizistrata i sinova ) u ateni 510. BC, uvoenje demokracije, i perzijski
ratovi obiljeili su razdoblje koje arhajsku umjetnost razdvaja od 5. st. BC.
- pobjeda nad Perzijancima ( Salamina 480.BC i Plateja 479. BC ) stvorila je pozadinu
za velianstven razvoj grkog duha, a sama perzijska razaranja potaknula su novu
izgradnju
- ovjek se prvi put prikazuje u kontrapostu, tj. kako jednom nogom iskorauje, a na
drugoj poiva teina tijela. To novo dranje oteava izradumramornih kipova, pa
umjetnici prednost daju bronci
- u monumentalnoj plastici se najbolje moe izraziti kretanje koje je dugo bilo sputano
arhajskim pravilima. Na tom podruju Miron i Pitagora su bili vodei umjetnici.
- Miron slavan je njegov trka Ladas, ali i baca diska koji je sauvan u vie kopija.
- Poliklet iz Arga majstor u prikazivanju ljudskog lika, ali u prikazima boanstava
zaostajao je za Fidijom. Prvi put dio teine prenosi se na predmet kraj lika
( Amazonka naslonjena na stup ) = polikletski motiv! = izaziva potpuno osloboenje
ljudskog lika.
Prebacivanje teine tijela na jednu nogu uvjetuje kosi poloaj bokova,koji onda
uvjetuje liniju sputenih ramena. Taj pokret oivljava sve dijelove tijela
- slikarstvo svoj vrhunac nalazi u Timantu, Zeuksisu i Paraziji
- Midija jedan od najznaajnijih slikara na vazama ovog vremena
4. st. BC.
- politika katastrofa te ratovi izmeu Atene, Sparte i Tebe, dovode do odvraanja od
politikog ivota i jaeg usredotoenja na ovjeka kao pojedinca
- duhovne snage Grke ovog stoljea usmjeravaju se na umjetnost i filozofiju
- umjetnost ovog stoljea vrhunac postie u Praksitelovim djelima. Njegovi kipovi su
obavijeni spokojnom zamiljenou. Praksitelova umjetnost je snano utjecala na
nadgrobne reljefe, u emu mu je blizak bio slikar Nikija kojeg je on vrlo visoko
cijenio.

- prizori u kojima se nita ne dogaa tipini su za atike vaze koje su izvozili u junu
Rusiju ( kerske vaze ) i u sjevernu Afriku. S vazama te vrste zavrava atiko
slikarstvo na vazama, keramika se vraa ornamentalnoj dekoraciji. Umjesto njih
vodeu ulogu preuzimaju posude od bronce i plemenitog metala. ( sve vea potreba
za raskoi! )
- Skopas iz Parosa uz Praksitela je bio najistaknutiji kipar ovog stoljea, a djelovao je i
kao arhitekt ( hram Atene Alee u Tegeji ) . Ljudske je strasti uzvisio do patosa,
prikazujui u svojim djelima traginu nesavrenost ovjeka, pa ak i heroja.
- umjetnost ovog stoljea osobitu sklonost gaji prema predmetima za ensku toaletu.
Sklopiva zrcala izvana su ukraena reljefima, a iznutra uglavnom gravirama. Teme su
obino ljubavne.
Kasnogrka umjetnost u Aleksandrovom carstvu ( 335.-150. BC )
- najsjajnije doba joj je doba vladavine A. Velikog ( 336.-323. BC. ) i njegovih dijadoha
( 323.-280. BC. ), dok joj kraj obiljeava porobljavanje Grke i Makedonije od strane

Rimljana 146. BC.

- Aristotel Aleksandrov uitelj
- jabuka simbol otoka Melosa
- u 3. st. BC.
--osobito se tovao Homer, to je urodilo intenzivnom znanstveno
filozofskom obradom Ilijade i Odiseje. Sredite Homerovog kulta bio je
Homereion u Aleksandriji.
-Iz izvjetaja o mozaicima s nizovima slika iz Homerovih spjevova i iz
homerskih pehara ( glinenih plitica ) saznajemo da su Ilijada i Odiseja bile
ilustrirane
- pod utjecajem prirodnoznanstvenih interesa i krajolik postaje samostalan predmet
slike. Nakon kretske umjetnosti priroda se jo nikad nije javljala toliko kao u 3. st.
BC.No to je priroda u kojoj se odraava ruka ovjeka koji je preobraava.
- spinario motiv djeaia koji vadi trn iz stopala; u Rimu se moe unatrag pratiti
sve do 12. st.
- kipii od terakote ve u 4. st. BC. izgubili su znaenje zavjetnih darova i grobnih
priloga, a u kasnogrko doba slue kao dekorativni predmeti.

- umjetnika djela iz poludragog kamenja stjeu veu vanost nego ikad do tad.
itave posude, a prije svega kameje s portretima vladara, izrezivali su se iz
poludragog kamenja koje se do tad uglavnom koristilo za peate. Malo ih
je sauvano, i to ukoliko su dospjeli u ruke rimskih careva i potom crkve.
- u pergamskoj biblioteci stajao je kip Atene kao zatitnice znanosti