Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet Osijek

Odsjek za hrvatski jezik i knjievnost

O Gundulievoj Prozerpini ugrabljenoj od Plutona

Seminarski rad iz kolegija Nova hrvatska knjievnost I.

Student: Juraj Holec

Studij engleskog jezika i knjievnosti i hrvatskog jezika i
knjievnosti
Godina studiranja: II.
Mentor: doc.dr.sc. Dubravka Bruni
Osijek, 13. studenoga 2014. g.

Sadraj
1. Uvod...................................................................................................................................3
2. Antun Nemi Gostovinski................................................................................................4
3. Kvas bez kruha................................................................................................................4
3.1. Romantiarski elementi u djelu Kvas bez kruha Antuna Nemia..............................5
3.1.1. Domoljublje..................................................................................................................5
3.1.2. Tematizacija jezika.......................................................................................................6
3.1.3. Semantike opreke.......................................................................................................7
3.1.4. Hibridnost anra...........................................................................................................7
3.1.5. Optimizam....................................................................................................................9
3.1.6. Romantiarska metaforika............................................................................................9
3.1.7. Emancipacija ene......................................................................................................10
3.1.8. Fragmentarnost...........................................................................................................10
5. Zakljuak..........................................................................................................................12
6. Literatura i izvor...............................................................................................................13

1. Uvod

Drama Kvas bez kruha Antuna Nemia Gostovinskog nastala je pod imenom
Varmeijanska restauracija ili Tko e biti veliki sudac. Djelo je utemeljeno na stvarnom
dogaaju, Krievakoj restauraciji 1846. godine. Osim same teme drame, autor je na
temelju prostora i vremena u kojemu je ivio dao prikaz poitike borbe izmeu istinskih
domoljuba i izdajnika, odnosno, pristaa Ilirskog pokreta i maarona. (Heimovi,
1979:119) U skladu s poetikom razdoblja u kojemu je djelo nastalo, ova vesela igra u etiri
ina, kako ju sam autor naziva, u sebi sadri niz romantiarskih elemenata meu kojima se
najvie istiu: domoljublje, tema jezika, semantike opreke, elementi lirike, optimizam,
romantiarska metaforika, emancipacija ene, fragmentarnost, hibridnost anra te simbolika
imena likova. U nastavku ovog seminarskog rada nalazi se ralamba navedenih elemenata
u cilju dokazivanja poetike romantizma.

2. Antun Nemi Gostovinski

Antun Nemi Gostovisnki roen je u selu Ede u Maarskoj, no vei dio ivota proveo je u
Koprivnici, a u Zagrebu je studirao pravo i filozofiju, u Novom Marofu bio sudac, a bio je i
biljenik Krievake upanije. Bio je pristaa Ilirskog pokreta te je esto u Danici
objavljivao budnice i sline domoljubne pjesme. Nemi je bio pisac koji nije pisao po
narudbi, stoga nije pisao zbog vanjskih ili tuih potreba, ve se posvetio analizi
umjetnike vrijednosti svojih djela. To je vjerojatno i glavni razlog pretjerane
samokritinosti autora koji u svojem najznaajnijem djelu Putositnicama nije prepoznao
umjetniku vrijednost teje djelo usporedio s maiima koji se prema narodnoj poslovici
bacaju u vodu. To djelo, koje je prema Nemiu trebalo biti uniteno, i dan danas je jedno
od najvanijih proznih djela razdoblja romantizma. Iako je o svojim djelima govorio
pretjerano kritino, autor ih je ipak odluio objavljivati s opravdanjem da prema njegovom
miljenju u to vrijeme nije postojalo boljih djela. (Jeli, 2004:183) Osim Putositnica
meu vanijim djelima se spominje i komedija Kvas bez kruha ili tko e biti veliki sudac,
nedovreni roman Udes ljudski, a poznati su i njegovi eseji. Antun Nemi umro je u 36.
godini u Krievcima.

3. Kvas bez kruha ili tko e biti veliki sudac

Antun Nemi Gostovinski je 1846. godine napisao djelo Varmeijanska restauracija ili tko e
biti veliki sudac koja je kasnije postala poznatija pod nazivom Kvas bez kruha. Djelo je s
obzirom na pretjeranu kritinost prema vlastitom autorskom stvaranju objavljeno tek poshumno
u asopisu Neven 1854. godine. Velikoj vanosti ove vesele igre u etiri ina prodonosi to to
je to prvo djelo napisano na novom standardnom jeziku temeljenom na tokavskom narjeju, a
sama tematizacija jezika jedan je od glavnih elemenata djela. Kao to Marijan Bobinac navodi
u svome djelu Puk na sceni, Nemievo djelo u mnogim detaljima moemo povezati sa
bekom pukom komedijom, a najee se dovodi u vezu s djelom Wer wird Amtmann?
Friedricha Kaisera, no Bobinac jasno navodi da su slinosti minorne te da se svakako radi o
originalnom djelu. (Bobinac, 2001:42) Kao inspiraciju za djelo Nemi se posluio autentinim
zbivanjima sa upanijske restauracije u Krievcima 1846.godine to mu je omoguilo
prikazivanje drutvenih problema i velikim previranjima u Hrvatskoj tog doba, a iz kominog
4

prikaza negativaca tj. maarona, ali i iz itavih monologa posveenih ideji domorodstva, autor
jasno ocrtava ilirski duh i vjeru u napredak hrvatskog naroda.

3.1.

Romantiarski elementi u djelu Kvas bez kruha Antuna Nemia

Kao i veina drugih djela nastala u vrijeme nastanka Kvasa bez kruha i ovo je djelo
proeto brojnim romantiarskim elementima koji se uglavnom podudaraju s poetikom
europskog romantizma. U odnosu na europski romantizam ipak postoje odreeni pomaci
nastali prvenstvo zbog specifine povijesno-politike situacije u kojoj se je tada nalazila
Hrvatska. U cilju stvaranja suvremene hrvatske nacije, pisci nisu bili samo umjetnici ve i
nositelji preporoda jer su upravo jezik koji su koristili u djelima, ali i sama djela bili
nositelji preporodnih ideja i reformi. (Tomasovi, 2002:6)

3.1.1. Domoljublje
Jedno od najizraenijih svojstava hrvatskog romantizma u djelu jest domoljublje. U samom
djelu pojavljuje se pozamaan broj prizora, pjesama i monologa u kojima se velia
domoljublje. Domoljublje tj. ideja domorodstva prema Tomasoviu predstavlja motivaciju
za usmjeravanje prema zapadnoj, civiliziranoj Europi, a ono je takoer i razlog za
aktivistiko usmjeravanje hrvatskog romantizma. (Tomasovi, 2002:14) I prema Bobincu
se tematizacija domovine istie kao jedan od znaajnijih elemenata romantiarske poetike.
To se posebno odnosi na preporodne zemlje, poput Hrvatske, gdje se oituje u politikom i
ideolokom aktivizmu koji gleda prema budunosti, a konani cilj mu je stvaranje i boljitak
same nacije. (Bobinac, 2012:278-279)
Kroz lik Starotinovieve keri eljke najvie pridonosi promicanju ideje domoljublja. Njen
lik, pun domoljubnog zanosa krasi niz elemenata koji obogauju ovo djelo kao
romantiarsko. Tako kroz monolog sa poetka etvrtog ina djela ona ispreplie i
izjednaava svjetovnu ljubav prema Dobrovoljiu s uzvienom ljubavi prema domovini. U
istom monologu spominje i problem emancipacije ene.
ELJKA (sama): Eto upravo sada idu iz crkve na mjesto odreeno za retauraciju.
Kako se krasno vije na domorodni barjak - modro-bijelo-crveno! - kako se to lijepo
5

blista u sunanom zraku! (Pozdravlja maramom kroz prozor.) Ah ove boje kako su mi
omiljele! Nu i kako ne bi, ta to su boje pune miline, pune njenih znakova. Bijela boja
ista je kano nevinost; crvena - arka kano ljubav; a modra postojana kano vjernost...
Ah ja ni nemam ino osim ovo troje to u jednosvom Franji pokloniti. Istina, malen
darak u doba gdje nai mladii umjesto: "moja grlice nevina" - vole kazati: "moje zlato,
materino zlato!" itd. Nu moram opet da budem i pravedna, jer ako i nema mnogo
iznimaka od ovoga pravila, to je zacijelo moj Franjo takova iznimka. Ta jabih ga
poneto i koriti morala poradi toga... On podobro znade, dok ne dobije koje slubice da se vjenati ne moemo, pa se ipak ne brine za ino nego samo da domorodna stvar ne
propane. Moj boe! to je krasno, vrlo krasno, bez ove kreposti ne bi valjda nikad bio
mome srcu tako omilio - al moj tata kae: "niti kvas bez kruha to valja,niti kruh bez
kvasa"... (30)

3.1.2. Tematizacija jezika

Kao jedno od glavnih sredstava razlikovanja pripadnika maaronskog i domorodakog
tabora, u djelu se koristi jezik. Nemi iskoritava novi standardni jezik u cilju velianja
domorodaca. Kako bi pokazali pripadnost i zalaganje za nove ideje domoljublja, oni
koriste tokavtinu te se odriu tradicije feudalnog ophoenja.
ELJKA: Gospodine Srdeniu, ja sam vaa ponizna slubenica.
SRDENI: Bolje e biti ako reete: vaa prijateljica; jerbo ovo ponizna slubenica
veoma podlo glasi te udara na tue.
ELJKA: Dakle vaa zahvalna i vjerna prijateljica.
SRDENI: Tako valja! To je po hrvatski.(15)
S druge strane, maaroni u svojim internim razgovorimane koriste novi standardni jezik
ve se koriste kajkavtinom. Dodue, kada razgovaraju sa pripadnicima domorodaca onda
koriste i tokavtinu. a esto u govoru koriste i fraze iz maarskog i latinskog jezika.
Bezobrazi u razgovoru sa Slatkoviem odgovorara maarskim szabad, na to mu ovaj
replicira da ako eli napredovati mora koristiti hrvatske pozdrave i hrvatski leksik openito:
SLATKOVI: Vi odvie udarate po takozvanom "maarizmu", to dokazuje meu
ostalim i va "szabad" kojim ste me tako nesmotreno primili. Meni je to, istinabog,
6

svejedno, ja si ne tarem glave ni za maarone ni za domoroce, vekao pametan ovjek

za punu zdjelu. Ja pijem tako rado omljavca kao i bukovca, nu ima ljudi koji na rijei
tako paze kao krievaki zvonari na oblake; zato vas savjetujem da se okanite podobnih
salutacija. (... )Nu opet mislim da vas ni itavi leksikon nee uiniti sucem ako se ne
popravite. (5-6)

3.1.3. Semantike opreke

Prema Flakeru, jo jedno od vanijih romantiarskih obiljeja jesu semantike opreke. U
samom Kvasu bez kruha opreke moemo pronai prije svega u kontrastu maarona koji
su okarakterizirani kao nepoteni i domorodaca koji su poteni. Kontrast je takoer
primjetljiv u odnosu visokih i niih plemia kao i izmeu likova eljke i Hildegarde. Ranije
obraene opreke u jeziku tj. odnosi tokavtine i kajkavtine su vrlo uoljive ve u prvom
razgovoru Bezobrazia i Poderania u kojima koritenje se razliitih dijalekata koristi u
slubi razlikovanjalikova: tokavci predstavljaju obrazovan narod i ozbiljnost, dok su
kajkavci neobrazovani i iskarikirani.
PODERANI: O jai ga bes! dal ga - te ga dal - i Starotinovia! Nisem ja pozabil kak
me je krivino konvinkuval zbog porcije pokojne moje ene Magde. Nek se ne srde,
gespen vuj-ek, ja ga bum sam za vrat iz stolca vlekel - no, debre su se zmislili - nigdo
drugi nego oni, gespen vujek. (Prui mu ruku, na to se rukuju.) Ala ba sem een kak
god i lagev. Imaju li, gespen vujek, kupicu vina? (7)

3.1.4. Hibridnost anra

Bobinac navodi da romantika knjievnost upuuje u propitivanje i primjenu novih formi, a
hibridnost anrovskih struktura postaje vrlo vano obiljeje. Ta hibridnost se oituje u
preklapanju elemenata dramskog s elementima epskog i lirskog. (Bobinac, 2012:229) Flaker
tu hibridnost tumai izraenim monolozima s karakteristikama lirike. Pa tako ni Nemi ne
okljeva s umetanjem lirike u svoje djelo. Meu upeatljivijim lirskim dijelovima su eljkini
monolozi vezani uz domorodnost, ljubav i emancipaciju. Isto tako su primjetne i rodoljubne
budnice:
7

Korak, korak za korakom

Slavjan, slono sa Slavjanom itd.(36)
Hibridnost se oituje i u glazbenim umetcima Dobrovoljia i Bezobrazia. Naime, s jedne
strane stoji Dobrovoljieva pjesma eljki, koja je proeta iskrenou, ljubavi i enjom.
Sama pjesma nije izvedena na sceni nego u pozadini, no eljka se na nju osvre u svojim
monolozima. Ta pjesma se opisuje kao prava domorodaka popjevka, a po strukturi je slina
preporodnoj lirici ime se ponovno iznose domoljubne i preporodne ideje. S druge strane,
Bezobrazieva pjesma je parodija tipine ljubavne pjesme, snano odie humorom, jer i
Bezobrazi sam napominje da ne zna pjevati, a i ispjevana je iz istog koristoljublja. Pjesma
je, u kontrastu sa Dobrovoljievoj, izvedena na sceni.

BEZOBRAZI: Ja bih morao pjevati ovdje pod prozorom, i to jednu izvornu pjesmu,
kako je ljubezni ukaz glasio. Nu to je stvar iz dva razloga muna. Prvo: ne znam
pjevati; a drugo: pjesnik nisam. Tko bi to mislio da tko hoe da bude veliki sudac, mora
biti pjesnik i pjeva! - udna ena ova Hildegarda! - Negda je ula da je neki dan pod
prozorom Starotinovieve eljke onaj zatravljeni luak Dobrovoljipjevao, pa si sad
zabila u glavu da i ja moram pjevati. (...)
Hildegardo, gledaj dol'
U tu nocu naokol'
Sluaj moga srca vaj,
Pa me pusti u tvoj raj,
M je ljubav puan prah,
Sluaj moje pjesme ah!
Gledaj zlatih zvijezda roj,
To je mojih muka broj. - (17)

Sama pjesma ide u prilog hibridnosti romantiarske drame u kojoj dolazi do mjeanja
ozbiljne i komine radnje tj. patosa i groteske, no dijelovi su ipak snano meusobno
odvojeni i suprostavljeni jedni drugima.

3.1.5. Optimizam
Mirko Tomasovi naovodi da za razliku od europskog romantizma u kojemu vlada
otuenost, izgubljenost i svjetska bol, hrvatski romantizam karakterizika izraeni
optimizam. (Tomasovi, 2002:14) Nemi ponukan idejom o napretku cjelokupnog drutva
prikazuje zajednicu onakvom kakvu ju prieljkuje. U toj zajednici se potuju zakoni, cijeni
rad i potenje. Takva vizija se iskazuje kroz lik Dobrovoljia koji nastoji initi dobro za
drutvo i bori se za vrijednosti koje bi svaki poeni Hrvat trebao imati. Ipak, Nemieva
vizija ipak u nekim trenutcima nadilazi optimizam te se pretvara u pomalo nerealna
sanjarenja o savrenom drutvu. To je, naime, vidljivo u situaciji u kojoj Slatkovi plai
plemie uvoenjem poreza koje oni svjesno prihvaaju za dobrobit drutva.
SLATKOJEVI: O nisu ni ovi prosti ljudi tako budalasti kako su prije bili. () Rekao
sam im da su gospoda koja togod crljeno na sebi imadu, da su to sami pogibljeni ilirci
koji bi radi da plemenitai tibru plaaju; rekao sam im: ako budu s ovini ljudimi
drali, da e od svakog obloka, da i od samog jaja, im ga koko iznese, plaati i da
e se najposlije svih svojih plemikih prava liiti - pa da e Kranjci postati.
VRTOGLAVI: Pa ta su na to odgovorili?
SLATKOJEVI: (...)Rekli su mi da su Starotinovii, Dobrovoljii, Srdenii i ostala
njihova gospoda isto tako plemenitai kako i oni sami, i da ako na njih stiburu nametnu,
nee ni oni sami od nje prosti ostati. (20-21)

3.1.6. Romantiarska metaforika

Vrlo zastupljeno obiljeje poetike romantizma prisutno u Kvasu bez kruha je izraena
romantiarksa metaforika. Tako su odreene rijei zamjenjene slikovitim izrazima, neke
rijei su obogaene dodatnim znaenje. Tako imamo primjer u kojemu Slatkovi govori o
Hildegardi kao o jedinoj nadi usporeujui je s lui koja e Bezobraziev krhki amac na
suho privesti. (6) Kada Dobrovolji govori o otvorenoj knjizi gdje na istom tom listu
moe svatko svoju sreu itati (11) zapravo govori o eljkinom srcu. Isto tako se prijatelji
meusobno nazivaju starim sokolima, neprijatelji

vukodlacima, a ljubavnici nonim

slavujima. Sama je ljubav Dobrovoljia i eljke opisana kroz metaforu:

Ah ta ljubav mukih glava estoka je kano vatra,ali se vatra skoro u pepeo obrati, zato
valja polagano loiti da za as svakolika drva ne izgore... (36)
Samo ime djela Kvas bez kruha krije iza sebe metaforu. Nakon to Bezobrazi ne uspije u
naumu da postane veliki sudac, Vrtoglavi eli barem, ako nita drugo, udati svoju sestru za
njega:
VRTOGLAVI: Eto, Slatkoviu - to vam je ta alata bez peenke.
SLATKOVI: Ja sam ovu jestvinu za se drukije krstio.
VRTOGLAVI: Da ujemo - na primjer. SLATKOVI: Kvas bez kruha. (25)

3.1.7. Emancipacija ene

U djelu se problematizira enska emancipacije kroz lik eljke. eljka predstavlja ideju
ilirske ene koja je vjerna nacionalnoj ideji i domoljublju, eljna je slobode u politikoj i
privatnoj dimenziji. eljka svoju elju za emancipacijom na javnom i politikom planu
iznosi kroz monolog:
ELJKA: O zato nisam muka glava, da bi mogla sve nedostatke u parlamentarskih
ibati razbijeljenim gvoem satire ili da smo mi ene barem emancipirane! (10)
elju za emancipaciojm na privatnom planu iznosi na isti nain:
ELJKA: O kako je to zlo kad ovjek nije emancipiran!... Ubogi Franjo, kako milo
tui! Tako gue golub slomljenih krila koji ne smije da poleti; o da ga mogu izvijestiti o
veeranjoj srenoj zgodi. (Pohrli k prozoru, nu opet se vrati.) Ah zato nisam
emancipirana!
3.1.8. Fragmentarnost
Fragmentarnost se kao obiljeje europskog romantizma isto tako pojavljuje i u Nemievu
djelu, a oituje se u nedovoljnoj realizaciji pozitivnih likova (mnogo vie je posveeno
karakterizaciji likova maarona), stalnim digresijama od glavne radnje te slaboj razradi i
opisu glavnih dogaanja u djelu. Tako se dugooekivani dogaaj retauracije tj. izbora
novog suca uope ne prikazuje u djelu ve se samo opisuje kroz razgovor:
SRDENI: Dobro jutro, moja krasna prijateljice; znate li tko je postao u naem
kotaru veliki sudac?
10

ELJKA, DOBROVOLJI, HILDEGARDA, SLATKOVI: Tko? tko? kaite!

SRDENI: O to ne ide tako naglo - morate malko pogaati.
(...)
ELJKA: Dakle je Dobrovoljiveliki sudac?
SRDENI: Tako jeste. (34)

11

4. Zakljuak
Djelo Kvas bez kruha ili tko e biti veliki sudac jedino je dramsko djelo Antuna Nemia,
koje. unato povremenim postavljanjima na scenu, nije ostvarilo znaajniji uspjeh. Mnogi
smatraju da je djelo tek nedovreni nacrt za vee djelo, koji, naalost, nije stigao biti dovren.
To nikako ne umanjuje vrijednost djelu jer e, bez obzira na sve, ostati zapameno kao prvo
djelo na novom tokavskom standardnom jeziku. U cilju dokazivanja poetike romantizma u
djelu uoeno je: nacionalna ideja, izrana obrada domoljublja kroz prikaz pozitivnih likova u
stalnom sukobu s negativnim tuincima, optimizam, enska borba za privatnom i javnom
emancipacijom, fragmentarnost, hibridnost u samome djelu (lirski monolozi, brojne digresije i
epizode, kao i koritenje razliitih dijalekata, glazbeni umetci), semantike opreke i metafora
koja proima djelo (od samog naslova). Uz sve ve navedeno valja uzeti u obzir da je autor
temu za djelo preuzeo iz stvarnog ivora to dodatno pojaava elemente romantizma. Uz sve
to djelo proima i motiv ljubavi koji neki likovi izraavaju, ili prema domovini ili prema
drugom liku, to je takoer jedan od elemenata poetike romantizma. Kada se u obzir uzme da
su brojni elementi romantizma u ovome djelu dokazani, moe se rei da je je Nemievo djelo
valjani ostvaraj hrvatske knjievnosti romantizma.

12

5. Izvor i literatura
Izvor:
Nemi, Antun. Kvas bez kruha, http://lektire.skole.hr/pdf/nemcic/nemcic_kvasbezkruha.pdf
(Poslj. put posjeena stranica 13.11.2014., 19:25.)

Literatura:
1. Bobinac, Marijan. Puk na sceni, Zagreb, Zavod za znanost FF sveuilita, 2001.
2. Bobinac, Marijan. Uvod u romantizam, Zagreb, Leykam international, 2012.
3. Flaker, Aleksandar. Stilske formacije, Zagreb, Sveuilina naklada Liber. 1976
4. Heimovi, Branko. Dramaturki triptihon, Zagreb, Hrvatsko drutvo kazalinih kritiara
i teatrologa, 1979.
5. Jeli, Dubravko. Povijest hrvatske knjievnosti: tisuljee od Baanske ploe do
postmoderne, Zagreb, Naklada Pavii, 1997.
6. Tomasovi, Marijan. Domorodstvo i europejstvo: rasprave i refleksije o hrvatskoj
knjievnosti XIX. i XX. stoljea, Zagreb, Hrvatska sveuilina naklada, 2002.

13