Bs Salih Fewzan Propisi Koji Se Ticu Vjernica

Propisi koji se tiu vjernica
] [ Bosanski

] [
ejh Salih el Fewzan

Prevod : Ebu Usama el Deziri

:
Pomoni ured za dawu - Riyadh

2008 1429
PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE
ejh Slih Fewzn
U V O D
Sva zahvala pripada Allhu, Koji je odredio i uputio, i

Koji je stvorio parove, muko i ensko, od jedne kapi.
Svjedoim da nema istinskog boanstva osim Allha,
Jedinog, Koji nema sudruga u oboavanju. Neka Mu je svaka
hvala na poetku i na kraju.
Svjedoim da je Muhammed Njegov rob i poslanik. On je
bio uzdignut na nebesa i pokazani su mu neki znaci od
njegovog Gospodara.
Neka su Allhov mir i blagoslovi na njega, njegovu
porodicu, estite ashbe i na sve one koji imaju razuma.
eni je dat poseban status u islmu. Njenom mjestu je
data velika vanost i Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, je davao posebne smjernice enama i ostavio im je
svoju uputu u svom govoru na 'Areftu.
Ovo dokazuje da je obavezno obratiti posebnu panju na
ene u svim vremenima, a naroito danas, kada je ena
muslimanka izdvojena za napad, u cilju da je lie njene asti i
statusa.
Zato je dunost upozoriti ene na ove opasnosti i
objasniti im put uspjeha.
Nadam se da e ova knjiga biti putokaz na tom putu, jer
sadri neke od islamskih propisa, specifinih za enu.
ejh Slih Fewzn
Ova knjiga je mali doprinos, mali napor i nadam se da e

je Allh uiniti korisnom, i pored njenog malog obima. Knjiga
je prvi korak na ovom putu, nakon kojeg e, nadati se je, vei i
opseniji koraci biti preduzeti u cilju ostvarenja ovog cilja.
Podjelio sam ovu knjigu na sljedee dijelove:
1. poglavlje I Opti propisi,
2. poglavlje II Propisi koji se odnose na uljepavanje
tijela,
3. poglavlje III Propisi koji se tiu hajza, istihze i nifsa,
4. poglavlje IV Propisi koji se odnose na oblaenje i
hidb,
5. poglavlje V Propisi koji se odnose na enu i njen
namz,
6. poglavlje VI Propisi koji se odnose na enu u vezi
denza,
7. poglavlje VII Propisi koji se odnose na enu i njen
post,
8. poglavlje VIII Propisi koji se odnose na hadd i
'umru,
9. poglavlje IX Propisi koji se odnose na brak i razvod, i
10. poglavlje X Propisi koji se odnose na zatitu enine
asti i njenu ednost.
11.
ejh Slih Fewzn
Prvo poglavlje
OPTI PROPISI
1. Poloaj ene prije perioda islma
Period prije islama je nazvan periodom dhilijjeta
(jeziki ''period neznanja''), koji se odnosi na kulture svih
nacija svijeta uopeno, a naroito na kulturu Arapa.
Ovo je bio period kada je ovjeanstvo bilo u stanju
prekida poslanstva i nestanka puteva upute. Kao to se
pripovijeda u hadsu, Allh je pogledao ljude, i Arape i neArape meu njima i video da meu njima nema sljedbenika
Istine, izuzev posljednjeg traga naroda Knjige. 1
U ovo vrijeme ene su generalno ivjele ugnjetenim
ivotima, naroito u arapskom drutvu. Roenje djevojice je,
na primjer, bio nemili dogaaj do te mjere da su znali
ukopavati svoje keri ive. Drugi bi ih pustili da ive
ugnjetenim i bijednim ivotom.
Ovo je ono o emu je Allh rekao:
(58)

Ovime se misli da ljude koji su bili ''hanf'' (pravovjerni), tj. koji su

bili ostatak sljedbenika Ibrhmovog milleta (vjere), a koji su se, zbog
irka koji se svugdje proirio i sa kojim se nikako nisu htjeli pomiriti
izolovali u peinama, tamo u samoi oboavali svog Uzvienog
Gospodara i iekivali dolazak najavljenog vjerovjesnika, posljednjeg
poslanika, sallallhu alejhi we sellem (napomena prevodioca)
1
ejh Slih Fewzn
''I kad se nekome od njih javi da mu se rodila ki lice mu

potamni i postaje potiten, krije se od ljudi zbog nesree
koja mu je dojavljena; da li ovako prezren da je zadri ili da
je u zemlju zarovi? Kako runo oni prosuuju!'' 2
Uzvieni Allh je takoer rekao:
( 8)
''i kada iva sahranjena djevojica bude upitana zbog
kakve krivice je umorena.'' 3
Ako je djevojka bila poteena sudbine da bude iva
zakopana i ako joj je bilo dozvoljeno da ivi ivjela je
potlaenim ivotom. Samo su mukarci naslijeivali, a ena
nije dobijala dio naslijea svojih blinjih, bez obzira kako oni
bogati bili, ili koliko nuna ona bila. Zapravo, na nju smu je
gledano kao na vlasnitvo njenog mua i bila je naslijeivana
zajedno sa ostatkom njegovog imetka nakon njegove smrti.
Broj ena koje su ovjeku bile dozvoljene da ih ima nije
bio ogranien, tako da se deavalo da su mnoge ene ivjele sa
jednim muem bez obzira na posljedice koje e ovo imati na
ene ili na ugnjetavanje, probleme i pritiske usmjerene na
ene.
2. Poloaj ene za vrijeme perioda islama
Kada se islm pojavio, uklonio je ovo ugnjetavanje od
ena i vratio im je njihov odgovarajui status u ovjeanstvu.
2
3
sra en-Nahl, 57. i 58. jet

sra et-Tekwr, 8. i 9. jet
ejh Slih Fewzn
Allh kae:

''O ljudi, Mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo i
na narode i plemena vas dijelimo, da biste se upoznali.
Najugledniji kod Allha je onaj koji ga se najvie boji.
Allh, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno nita.'' 4
Dakle, Allh je proglasio da je ena jednaki partner
mukarcu u pogledu nagrade i kazne za njihova djela.
Allh kae:

''Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena a vjernik je
Mi emo dati da proivi lijep ivot i doista emo ih nagraditi
boljom nagradom nego to su zasluili.'' 5
I On, Najuzvieniji, kae:

''da bi Allh licemjere i licemjerke, i mnogoboce i

mnogobokinje kaznio, a vjernicima i vjernicama oprostio.
A Allh prata i samilostan je.'' 6
sra el-Hudurt, 13.jet
sra en-Nahl, 97. jet
6 sra el-Ahzb, 73. jet
4
5
ejh Slih Fewzn
Allh je proglasio zabranjenim da ena bude tretirana

kao dio naslijea njenog umrlog mua:
''O vjernici, zabranjuje vam se da ene kao stvari

nasljeujete, preko volje njihove, i da im tekoe
priinjavate, s namjerom da neto od onoga to ste im
darovali prisvojite, osim ako budu oito zgrijeile. S njima
lijepo ivite! A ako prema njima odvratnost osjetite, mogue
je da je ba u onome prema emu odvratnost osjeate Allh
veliko dobro dao.'' 7
Tako je On eni zagarantovao njenu nezavisnost i uinio
ju je nasljednicom, a ne neim za nasljeivanje, i deklarisao
njeno pravo odreen dio nasljea njenog mua i njenih bliih
roaka.
On je rekao:

''Mukarcima pripada dio onoga to ostave roditelji i roaci,
a i enama dio onoga to ostave roditelji i roaci, bilo toga
malo ili mnogo, odreeni dio.'' 8

7
8
sra en-Nis', 19. jet

sra en-Nis', 7. jet
ejh Slih Fewzn
''Allh vam nareuje da od djece vae mukom pripadne

toliko koliko dvjema enskima. A ako bude vie od dvije
enskih, njima dvije treine onoga to je ostavio, a ako je
samo jedna njoj polovina. A roditeljima, svakome posebno
estina od onoga to je ostavio, ako bude imao dijete; a ako
ne bude imao djeteta, a nasljeuju ga samo roditelji, onda
njegovoj materi treina. A ako bude imao brae, onda
njegovoj materi estina, poto se izvri oporuka koju je
ostavio, ili podmiri dug. Vi ne znate ko vam je blii, roditelji
vai ili sinovi vai. To je Allhova zapovijed! Allh, zaista,
sva zna i mudar je.'' 9
pa sve do kraja onoga to je objavljeno u pogledu
nasljeivanja ene u njenoj ulozi majke, kerke, sestre ili ene.
Na polju poligamije (vieenstva), Allh je propisao
gornju granicu od etiri ene, i to pod uslovom da mukarac sa
svakom enom postupa najpravednije to je u mogunosti.
Allh je takoer uinio obaveznim postupanje sa enama
sa panjom i pravinou (nepristrasnou). Allh je rekao:

''S njima lijepo ivite!'' 10

10
ejh Slih Fewzn
I on je odredio vjenani dar kao enino pravo i naredio je

da joj on treba biti u potpunosti isplaen, s tim to ona moe
odluiti da odustane od njega svojom dobrom voljom.
On je rekao:

''I draga srca enama vjenane darove njihove podajte; a ako
vam one od svoje volje od toga ta poklone to s prijatnou
i ugodnou uivajte.'' 11
Allh je enu uinio uvarem, onom koja nareuje i
onom koja zabranjuje unutar kue njenog mua i uinio ju je
autoritetom nad njenom djecom.
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao:
''ena je pastir (uvar) u kui svoga mua i bie pitana za
svoje stado''.
I On je obavezao njenog mua da je snabdijeva i da je
oblai sa pravednou (nepristrasnou) i potovanjem.
3. elje neprijatelja islma i njihovih slugu
da enu muslimanku lie njene asti i prav
Danas su neprijatelji islma, zapravo neprijatelji
ovjeanstva od kfir, munfiq i onih koji imaju bolest u
svojim srcima razjareni au, statusom i zatitom kojom je
ena muslimanka poaena u islmu. Ovo je zato to
neprijatelji islma i licemjeri nastoje da od ene naprave
sredstvo unitenja, klopku u koju e uhvatiti one koji su slabi u
svojoj vjeri i one koji imaju tjelesne strasti, da bi oni udovoljili
svojim mahnitim pohotama.
11
sra en-Nis', 4. jet
10
ejh Slih Fewzn
Kao to Allh kae:

''Allh eli da vam oprosti, a oni koji se za strastima svojim
povode ele da daleko s Pravog puta skrenete.'' 12
Oni muslimani koji imaju bolest u svojim srcima ele da
pretvore enu u jeftinu robu iroke potronje na tritu
pohotnih sablazni i ejtanskih iskuenja. Oni ele da je uine
robom iroke potronje, izloenu pred njihovim oima, kako bi
mogli uivati u njenoj ljepoti i zahtijevati od nje ono to je
daleko gore od toga.
Iz ovog razloga, oni su naporno pokuavali izvesti ene
iz njihovih kua, da bi se pomijeale sa mukarcima na radnim
mjestima, rame uz rame, ili da slue mukarce kao bolniarke
u bolnicama, kao hostese, stjuardese u avionima, profesorice
ili studentice u mjeovitim uionicama, kao glumice u
pozoritima, kao pjevaice, voditeljice u razliitim vidovima
medija, irei fitnu (iskuenje i razvrat) svojim glasom i svojom
pojavom.
Razvratni asopisi koriste slike golih ena kao sredstva
za irenje i prodaju svojih izdanja. Trgovci i proizvoai
takoer koriste ove slike kao sredstvo za prodaju svoje robe,
prikazujui ih u svojim reklamama i na svojoj robi.
Usled ovih opasnih pojava, ena je udaljena od svoje
iskonske (izvorne) uloge u kui. Kao rezultat ovoga, na muu
je dunost da nae sluavku (kunu pomonicu), koja e
odgajati njegovu djecu i raditi kune poslove. Ovo je zauzvrat
12
sra en-Nis, 27. jet
11
ejh Slih Fewzn
prouzrokovalo mnogo fitne (razvrata) i proizvelo mnogo

drugih zla (nevolja).
Meutim, mi ne zabranjujemo eni da radi izvan svoje
kue, pod uslovom da su ispunjeni sljedei uvjeti:
-
Da zaista postoji potreba da ona radi, ili da drutvo ima

jasnu potrebu da ona radi, ili ako ne postoji niko drugi
ko bi preuzeo taj njen posao.
Da taj rad zauzima drugo (sekundarno) mjesto u odnosu

na njene dunosti u kui, koja je njena originalna
(izvorna) uloga.
Da se taj njen rad obavlja jedino sa enama, kao to je

poduavanje ena, ili da bude doktor ili bolniarka za
ene, tj. da je odvojena od mukaraca.
Takoer, nema tete da ena ui ono to se od nje oekuje

da zna o svojoj vjeri. Njoj je zapravo dunost da tako postupi.
Nema nita loe ako se ona poduava sa drugim enama. Ona
moe prisustvovati predavanjima u mesdidu i drugim
slinim mjestima, sve dok je propisno pokrivena i odvojena od
mukaraca, po uzoru postavljenom od strane en prve
generacije islamskog drutva, na nain na koji su one radile,
uile i posjeivale mesdid.
12
ejh Slih Fewzn
Drugo poglavlje
PROPISI KOJI SE TIU ULJEPAVANJA TIJELA
ena mora izvriti traene radnje, koje se tiu njene fitre
(uroenih svojstava), koja je specifina i svojstvena njoj kao
eni.
Ovo ukljuuje skraivanje nokata i voenje brige o
njima. Ovo je zato to je rezanje noktiju sunnet prema idm'u
(konsenzusu) islamskih uenjaka i dio je fitre (uroene
prirode), koji je izriito spomenut u hadsu Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
Drugi razlozi ukljuuju higijenske koristi koje se postiu
otklanjanjem vrhova noktiju, uz injenicu da je putanje
noktiju da rastu runo i da lii na kande zvijeri.
Neistoa se sakuplja ispod noktiju. Dugi nokti
onemoguuju vodi koja se koristi za abdest da dopre do
onoga to je ispod njih.
Neke ene muslimanke su, uslijed svog slijepog
slijeenja en nevjernic i zbog svog nepoznavanja sunneta,
prihvatile praksu putanja dugih noktiju.
Takoer je eni sunnet da odstranjuje dlake ispod
pazuha i sa stidnih mjest, u skladu sa hadsom koji se biljei
u pogledu ove prakse, i u skladu sa linom higijenom i lijepim
izgledom.
Najbolje je ovo uraditi svake sedmice, a ne bi trebalo
proi vie od etrdeset dana.
13
ejh Slih Fewzn
Zabrane u vezi enine kose i obrv

i propis u vezi sa farbanjem i lahkim bojenjem
(nijansiranjem) kose
1) Od ene se zahtijeva da pusti svoju kosu da raste duga, i
nije joj dozvoljeno da brije svoju glavu, izuzev u sluaju krajnje
nude.
ejh Muhammed ibn Ibrhm lu-ejh, nekadanji
muftija Saudijske Arabije, Allh mu se smilovao, kae:
''to se tie kose sa glave ene, nije dozvoljeno da se ona obrije,
zbog hadsa koji je zabiljeio en-Nes' u svome ''Sunenu'' sa
svojim senedom od 'Alija, neka je Allh njime zadovoljan. El-Bezzr
ga je takoer zabiljeio sa svojim senedom u svome ''Musnedu'' od
'Uthmna. Takoer ga je zabiljeio i Ibn Derr sa svojim senedom
od 'Iqrime, da su oni ('Al, 'Uthmn i 'Iqrime) rekli:
''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhu we sellem, je eni zabranio
brijanje glave.''
Zabrana Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, upuuje
da je zabranjena radnja harm, izuzev ako postoji drugi dokaz
koji ukazuje drugaije.''
Mulla 'Al, neka je Allh njime zadovoljan, Qri, je u
djelu ''El-Mirqah erh el-mikt'' rekao:
''u vezi zabrane Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem:
''da ena brije svoju glavu'':
Ovo je zato to su dlake sa kose ene poput brade mukarca u
smislu ljepote i izgleda'' 13
U vezi skraivanja kose, ako postoji potreba da ovo bude
uinjeno iz nekog drugog razloga osim u cilju uljepavanja,
npr. da ona nije u stanju da vodi rauna o kosi, ili kosa postaje
13
''Medmul-fetwa e-ejh Muhammed bin Ibrhm'', 2. tom, 49. str.
14
ejh Slih Fewzn
isuvie duga i teka za nju da se s njom snalazi onda nema

tete da ona dovede u red (skrati) svoju kosu, u granicama te
potrebe.
Neke od ena Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, su to inile nakon njegove, sallallhu 'alejhi we sellem,
smrti, poto nisu imale potrebe da se uljepavaju, pa prema
tome one nisu imale potrebe da dre svoju kosu dugom.
Meutim, ako je njen nijjet (namjera) da kraenjem kose
oponaa ene nevjernice ili grijene ene, ili da oponaa
mukarce u tom sluaju je njeno kraenje kose harm, bez
ikakve sumnje, zbog zabrane oponaanja nevjernik uopte, i
zbog zabrane enama da oponaaju mukarce.
Ako joj je nijjet da se uljepa, onda postoji svaki razlog da
se kae da ni to nije dozvoljeno.
Na ejh, Muhammed Emn e-enqt, Allh mu se
smilovao, je rekao:
''Obiaj koji je postao rasprostranjen u mnogim zemljama, obiaj da
ena skrauje svoju kosu do njenog korijena je zapadnjaka
praksa, suprotna praksi muslimanskih ena i praksi ena Arapkinja
prije islma. Prema tome, ovo je meu devijacijama, ija su se zla
proirila meu narodom u njihovoj vjeri, njihovom ponaanju, stilu i
drugim poljima.''
On je onda objasnio hads da su ene Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, skraivale kosu sa
svojih glava, dok nisu izgledale kao wafr. 14
14 Wafr je arapski naziv dat obliku kose, kada je skraena da dostie

gornji dio uha
15
ejh Slih Fewzn
''ene Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, su

skraivale kosu nakon smrti Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, zato to su se za vrijeme njegovog ivota uljepavale za
njega, a od njihovog najraskonijeg obiljeja ljepote bila je njihova
kosa.
Ali nakon njegove smrti, njegovim enama je dat poseban propis
jedinstven za njih meu svim enama svijeta a to je da im nije
bilo dozvoljeno da se ikada ponovo udaju, tj. morale su napustiti
svaku nadu o ponovnoj udaji.
Prema tome, one su bile poput ena koje su u 'iddetu (periodu
ekanja, alosti) nakon smrti Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, sve do svoje smrti. Allh kae:
''Vama nije doputeno da Allhova Poslanika uznemirujete niti

da se enama njegovim poslije smrti njegove ikada oenite. To
bi, uistinu, kod Allha, bio velik grijeh!'' 15
To potpuno naputanje nade za udajom je razlog zato je uinjen
izuzetak za ostavljanje nekih radnji vezanih za uljepavanje, koji ne
bi bili dozvoljeni iz drugog razloga, sem tog.''
Prema tome, obaveza je eni da uva svoju kosu i brine o
njoj. Ona svoju kosu moe skupiti u pletenice, ali joj nije
dozvoljeno da je sakupi iznad svoje glave ili da je skupi u rep
na potiljku svog vrata.
ejhul-islm Ibn Tejmijje je u svom djelu ''Medm'ulfetwa'' (22. tom, 145. str.) rekao:
'' kao to neke nemarne ene rade. One vezuju svoju kosu u
jednu pletenicu koja visi izmeu njihovih ramena.''
ejh Muhammed bin Ibrhm, bivi muftija Saudijske
Arabije je rekao:
15
sra el-Ahzb, 53. jet
16
ejh Slih Fewzn
''to se tie onoga to neke od muslimanskih ena u ovo vrijeme

rade kao to je vezivanje kose u jednu stranu ili njeno sakupljanje
iza njene glave, ili njeno vezivanje iznad njene glave, kao to to
ine zapadne ene ovo nije dozvoljeno, poto predstavlja
oponaanje en nevjernika. Prenosi se od Ebu Hurejre, neka je
Allh njime zadovoljan, u dugom hadsu, da je rekao:
''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao:
'Postoje dvije vrste stanovnika vatre koje nisam vidio: ljudi sa
bievima kao repovi krava, koji njima tuku ljude, i ene koje su
obuene, ali gole, ene koje se udvaraju 16, njihove glave su
kao grbe mravih deva one nikad nee ui u dennet, niti e
osjetiti njegov miris, iako se njegov miris osjea na toliku i
toliku udaljenost'. '' 17
Neki od uenjaka su rijei: '' njihove glave su kao grbe
mravih deva'' protumaili da one znae da ove ene dotjeruju
svoju kosu u jednu stranu, i ovo je stil nemarnih (neurednih) ena.
Druge ene takoer dotjeruju svoju kosu na ovaj nain, koji je stil
zapadnih ena, i onih muslimanskih ena koje ih oponaaju.''
Kao to eni muslimanki nije dozvoljeno da brije svoju
glavu ili da bespotrebno krati svoju kosu, njoj takoer nije
dozvoljeno da udrui (spoji) svoju kosu sa lanom kosom (tj.
da nosi periku).
To je zbog onoga to je zabiljeeno u ''Sahhu'' Buhrje i
Muslima:
''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je prokleo enu koja
spaja svoju kosu sa lanom kosom i onu koja to radi drugoj eni''.
Ovo je zbog neiskrenosti, koja je sadrana u ovom djelu.
Primjer toga je da nosi periku, kao to je danas
rasprostranjeno.
16
17
Mislei da su one zalutale i uzrokuju drugima da zalutaju

hads biljei Muslim
17
ejh Slih Fewzn
Buhr, Muslim i drugi su zabiljeili da je Mu'wija, neka

je Allh njime zadovoljan, nakon to je doao u Medinu,
odrao hutbu i da je izvadio pramen kose i da je rekao:
''ta je sa vaim enama, pa umeu neto poput ovoga u svoju kosu?
Ja sam uo Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, da kae:
'Nema ene koja doda tuu kosu svojoj sopstvenoj kosi, a da
time nije poinila krivotvorenje'
Perika je vjetaka kosa koja slii kosi glave i njeno noenje je
nepotenje (neiskrenost).''
2) Zabranjeno je eni muslimanki da odstranjuje dlake
svojih obrva, potpuno ili djelimino, na bilo koji nain,
ukljuujui brijanje, poravnavanje (dotjerivanje) ili koristei
hemikalije za uklanjanje dlaka, da bi uklonila dio njih ili sve
od njih.
Ovo je zato to je upanje obrva ono zbog ega je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, prokleo onoga koji to
ini. On je prokleo enu koja to ini i onu kojoj se to ini. Ovo
je mijenjanje Allhovog stvaranja, koje se ejtn zakleo da e
nareivati sinovima demovim da ga ine, kao to je Allh
spomenuo o njemu:

''i navodiu ih, sigurno, na stranputice, i primamljivau ih,
sigurno, lanim nadama, i, sigurno, u im zapovjediti pa e
stoci ui rezati, i, sigurno, u im narediti pa e Allhova
18
ejh Slih Fewzn
stvorenja mijenjati!" A onaj ko za zatitnika prihvati ejtna,

a ne Allha doista e propasti!'' 18
U vjerodostojnom hadsu od Ibn Mes'da, neka je Allh
njime zadovoljan, je preneeno da je rekao:
''Allh je prokleo onoga koji tetovira, i onoga koji se tetovira, osobu
koja upa svoje obrve, i onu koja pravi razmak izmeu zuba da bi se
uljepala, koje mijenjaju Allhovo stvaranje.''
Tada je on rekao:
''Zato ja ne bih prokleo one koje je Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, prokleo, a takoer i u Allhovoj Knjizi?''
mislei na Allhove rijei:

''Ono to vam Poslanik d to uzmite, a ono to vam zabrani
ostavite. I bojte se Allha, jer Allh, zaista, strahovito
kanjava'' 19
Ibn Kethr je ovo spomenuo u svome ''Tefsru'' (2. tom,
359. str.).
Mnoge ene su danas pogoene ovom opasnom bolesti,
koja je jedan od velikih grijeha do te mjere da je upanje
obrva postalo skoro svakodnevna potreba.
Takoer, eni nije dozvoljeno da se pokori svome muu
ako joj on naredi da ovo uini, jer je to grijeh.
18
19

sra el-Har, 7. jet
19
ejh Slih Fewzn
3) eni muslimanki nije dozvoljeno da pravi razmak meu

zubima da bi uveala svoju ljepotu, turpijanjem svojih zuba,
da bi napravila mali razmak meu njima.
Meutim, ako je zub slomljen ili pokvaren i zahtijeva
operaciju (intervenciju) da bi se ispravio ovaj defekt, ili su oni
krivi i treba ih ispraviti u cilju da se ukloni ovaj nedostatak
onda nema grijeha, poto je ovo medicinski postupak i
otklanjanje defekta (nedostatka); i ovo bi trebalo biti obavljeno
od strane enskog doktora specijaliste.
4) eni muslimanki nije dozvoljeno da stavlja tetovae na
svoje tijelo, jer je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, prokleo onu koja tetovira i onu koja se tetovira.
Ovo djelo je harm, i jedan je od velikih grijeha, poto je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, prokleo onu
koja to radi i onu kojoj se to radi. Prokletstvo Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, je spomenuto samo u
sluaju velikog grijeha.
5) Propis koji se tie bojenja aka i stopala knom i farbanja
kose
a. Bojenje knom.
Imm Nevew je rekao u djelu ''El-Medm' '' (1. tom,
324. str.):
''U vezi bojenja aka i stopala knom, to je mustehabb
(preporuljivo) udatim enama, zbog dobro poznatog hadsa u
pogledu toga.''
20
ejh Slih Fewzn
On misli (upuuje) na ono to je zabiljeio Eb Dwd,

da je ena pitala ''iu, neka je Allh njome zadovoljan, u vezi
bojenja knom, pa je ona odgovorila:
''Nema tete, ali ja to ne volim, jer moj voljeni, Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, nije volio njen miris.''
Nes' je zabiljeio da je ona rekla:
''Jednom je ena izvukla (ispruila) aku izvan pokrivaa da neto
doda Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem. Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je zadrao svoju aku i rekao:
'Ne znam da li je ovo aka mukarca ili ene? '
Ona je rekla: ''To je aka ene,'' pa je on rekao:
'Ako je to aka ene, trebala bi obojiti svoje nokte (mislei
knom) '.'' 20
Meutim, ena ne bi trebala bojiti svoje nokte
supstancama koje se zgruavaju na noktima i koje sprijeavaju
vodu da dopre do njih, tako je onemoguavajui da pravilno
uzme abdest.
b. U vezi eninog farbanja svoje kose, ako je to siva boja
onda moe initi tako, sve dok je ne boji u crno, zbog ope
zabrane Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,
bojenja kose u crno.
Imm Newew je rekao u djelu ''Rijdus-Slihn'' (626.
str.):
''Poglavlje o zabrani mukarcu i eni da farbaju svoju kosu u crno.''
20
hads su zabiljeili su Eb Dwd i Nes'
21
ejh Slih Fewzn
On je takoer rekao u djelu ''El-Medm' '' (1. tom, 324.

str.):
''Nema razlike izmeu mukarca i ene u pogledu zabrane farbanja
(kose) u crno, i ovo je na mezheb (pravna kola miljenja).''
Meutim, ako je njena kosa crna, a ona eli da je
promijeni u drugu boju onda je moje miljenje da to nije
dozvoljeno, poto nema potrebe za tim, jer je crnina kose znak
ljepote, a ne nedostatak koji treba biti promijenjen.
Drugi razlog je to to je to oblik oponaanja en
nevjernica.
c. eni je dozvoljeno da nosi zlatni i srebrni nakit, kao to je
obiaj, i ovo je po idm'u (konsenzusu) uenjaka. Meutim,
nije joj dozvoljeno da ovaj nakit pokazuje pred mukarcima
koji joj nisu mahremi (za koje bi se ona mogla udati). Umjesto
toga, ona ih treba pokriti, naroito kada naputa svoju kuu i
kada je izloena pogledima mukaraca, poto ovo izaziva fitnu
(smutnju). eni je zabranjeno da mukarcima omoguava da
uju zvuk njenih halhala (narukvica za glenjeve), koje se nose
na nogama, ispod odjee. Pa, ta mislite, kakav e biti stav
(propis) u vezi nakita, koji je jasno vidljiv?
22
ejh Slih Fewzn
Tree poglavlje
PROPISI KOJI SE TIU HAJZA, ISTIHZE I NIFSA
1. Hajz i propisi koji se odnose na njega
U eri'atu, hajz je definisan kao krv koja istie iz donjeg
dijela utrobe ene, u redovnim intervalima, prirodno i bez
ikakve bolesti ili povrede. To je prirodno dogaanje, sa kojim
je Allh stvorio demove keri da ga doivljavaju.
Allh je to stvorio za dobrodobit djeteta dok je u utrobi
(materici) i uinio da se pretvara u mlijeko u tijelu njegove
majke nakon njegovog roenja.
Tako, ako ena nije trudna niti doji dijete, ova krv ostaje
bez upotrebe, tako da se ona izluuje u redovnim intervalima.
Ovi periodi se obino spominju kao mjeseni ciklus.
Starosna dob u kojoj ena poinje menstruirati
Obino, najmlae doba u kome je mogue da ena pone
menstruirati je devet godina starosti i ona moe nastaviti da
menstruira dok bude imala pedeset godina.
Allh kae:

''A one ene vae koje su nadu u mjeseno pranje izgubile i
one koje ga nisu ni dobile, one trebaju ekati tri mjeseca,
ako niste znali. Trudne ene ekaju sve dok ne rode. A
23
ejh Slih Fewzn
onome ko se Allha boji, On e sve to mu treba uiniti

dostupnim.'' 21
One koje su prole doba hajza su one ene koje su
dostigle starost od (oko) pedeset, dok su one koje nemaju
ciklus one koje su mlade i nisu dostigle doba od devet (ili vie)
godina.
Propisi koji se odnose na enu u hajzu
a) Harm je imati spolni odnos sa enom koja je u hajzu.
Allh kae:
''I pitaju te o mjesenom pranju. Reci: "To je neprijatnost."

Zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog pranja, i ne
prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im
prilazite onako kako vam je Allh naredio. - Allh zaista voli
one koji se esto kaju i voli one koji se mnogo iste.'' 22
Ova zabrana se nastavlja sve dok krv hajza prestane tei i
ona uzme gusul (okupa se).
Allh kae:

''Zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog pranja, i ne
prilazite im dok se ne okupaju.''
21
22
sra et-Talq, 4. jet

sra el-Beqare, 222. jet
24
ejh Slih Fewzn
Dozvoljeno je njenom muu da se naslauje

(zadovoljava) sa njom, sve dok ne doe do odnosa (tj. sve to
je manje od odnosa).
Ovo je zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem:
''Radi sve osim polnog odnosa. '' 23
b) ena koja je u hajzu ne smije postiti niti obavljati namz
za vrijeme trajanja njenog hajza. Nije joj dozvoljeno da ini
ove strvari, a ako ih obavi, ove radnje nisu vaee (primljene).
Ovo je zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem:
''Zar ena u vrijeme hajza ne ostavlja namz i post? '' 24
Kada ena zavri svoj period i oisti se, mora
nadoknaditi dane posta koje je propustila, ali ne nadoknauje
namz.
Ovo je potvreno rijeima ''ie, Allh bio njome
zadovoljan:
''Kad smo bile u hajzu u doba Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, bilo nam je nareeno da napostimo proputene dane, a nije
nam bilo nareeno da naklanjavamo proputene namze. '' 25
Razlika izmeu ovo dvoje, a Allh najbolje zna, je zbog
injenice da se namz obavlja konstantno (uestalo) i ena bi
imala tekou i iskuenje kada bi morala nadoknadi namze
koje je propustila, dok je obavezni post manje est.
hads biljei Muslim
hads biljee Buhr i Muslim
25 hads biljee Buhr i Muslim
23
24
25
ejh Slih Fewzn
c) eni koja ima hajz nije dozvoljeno da dodiruje Qur'n,

ukoliko nema prekrivaa na njemu.
Allh kae:

''Dodirnuti ga smiju samo oni koji su isti'' 26
Takoer, u pismu Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, koje je napisao 'Amr ibn Hazamu, Allh bio
zadovoljan njime:
''Neka niko ne dodiruje Mushf (Qur'n), osim ako je u stanju
istoe (pod abdestom).'' 27
Ovaj hads je skoro mutewtir (hads sa toliko mnogo
lanaca prenosilaca, da nije mogue da bude neistinit), zbog
broja uenjaka koji su ga prihvatili kao dokaz.
Ibn Tejmijje je rekao:
''Mezheb (stav) etvorice imma je da niko ne smije dotai Mushf,
osim ako je u stanju istoe (pod abdestom).''
A u vezi pravila u pogledu uenja Qur'na bez
dodirivanja Mushfa, uenjaci su se razili, mada je
najopreznije miljenje da ona ne bi trebala uiti Qur'n, osim
ako je to iz velike potrebe (nude): na primjer, ako se boji da e
zaboraviti neke jete, a Allh najbolje zna.
26
27
sra el-Wqi'a, 79. jet

hads biljee Nes' i drugi
26
ejh Slih Fewzn
d) Harm je eni u hajzu obavljati tawf oko Allhove kue

(Ka'be).
Ovo je potvreno rijeima Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, ''ii, Allh bio njome zadovoljan:
''ini sve to hadija ini, ali ne obavljaj tawf oko Ka'be, sve
dok se ne oisti.'' 28
5. Harm je eni koja ima hajz da boravi u mesdidu.
Ovo potvruju rijei Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem:
''Zaista, ja ne dozvoljavam mesdid eni koja ima hajz i onoj
koja je dunub (neista od spolnog odnosa). '' 29
Kao i rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem:
''Zaista mesdid nije dozvoljen eni koja ima hajz kao i
onome koji je dunub (neist).'' 30
Dozvoljeno joj je da proe kroz mesdid, zbog hadsa
''ie, Allh bio njome zadovoljan, koja je rekla:
'Daj mi hasuru (prostirku) koja je u mesdidu',
pa ja odgovorih: 'Ja imam hajz', a on ree:
'Tvoj hajz nije u tvojoj aci' ''
Autor djela ''El-Munteq' '' (1. tom, 140. str.) je rekao:
''Ovo je zabiljeila grupa uenjaka osim Buhrje.''
hads biljee Buhr i Muslim

hads biljei Eb Dwd
30 hads biljei Ibn Mde
28
29
27
ejh Slih Fewzn
Nema grijeha ako ena koja ima hajz izgovara zikr,

spominje Allha i moli Ga, ukljuujui velianje Allha i
Njegovo slavljenje, dove, niti da redovno ui vjerodostojne
zikrove, jutarnje i veernje, prije odlaska na spavanje i nakon
buenja iz sna.
Takoer, nema tete ako ona ita knjige islamskog
znanja, ukljuujui tefsr, hads, fiqh...
Napomena u pogledu ukastih i braonkastih izljeva
Ako se ukasti ili braonkasti izljevi (istjeci) dese u toku
normalnog (uobiajenog) perioda ena ovo mora smatrati
dijelom njenog hajza, pa tako svi prethodni propisi vae i
primjenjuju se kod tih ukastih i braonkastih izljeva.
Ako se ovi izljevi dese van njenog normalnog
(uobiajenog) perioda onda ih ona ne treba smatrati hajzom,
ve e umjesto toga smatrati da je jo u stanju istoe.
Rijei Ummu 'Atijje, Allh bio njome zadovoljan:
''Nakon naeg hajza, mi nismo utilo i mutnou smatrale neim
ozbiljnim (hajzom).'' 31
Uenjaci hadsa smatraju da ovaj hads ima istu vanost
kao i direktna izjava Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, i da u sebi podrazumijva znanje Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, o ovome.
Ono to je suprotno ovom hadsu upuuje na to da se,
ako se ovi istjeci dese prije kraja hajza oni smatraju
normalnim (uobiajenim) hajzom.
hads biljei Eb Dwd, a Buhr je ovaj hads zabiljeio bez rijei:
''Nakon naeg hajza...''
31
28
ejh Slih Fewzn
Napomena: Kako da ena zna da joj se hajz zavrio?

Kraj hajza je oznaen prestankom istjecanja krvi, koji
moe biti prepoznat na dva naina:
- Isticanjem bijele izluevine
Ovo je bijela izluevina, koja lii na bijelo pranje i obino
tee nakon hajza. Njena boja se mijenja zavisno od razlika u
stanju (uslovima) ena (tj. od ene do ene).
- Suenjem polnog organa
ena to saznaje stavljanjem komada pamuka na svoj
polni organ. Ako je eni prestao hajz on izlazi suh, bez
ikakvog znaka krvi, ili ukasto-braonkastog iscjedka.
ta ena mora uraditi na kraju svog hajza?
Na kraju svog hajza, ena mora uzeti gusul (okupati se)
to ukljuuje pranje cijelog tijela, sa nijjetom ienja sebe.
sallallhu 'alejhi we sellem:
''Ako vas zadesi hajz, onda ostavite namz, a kad se on zavri
okupajte se i nastavite sa klanjanjem (obavljanjem) namza.''
32
Nain ovog kupanja (gusula)

ena ini nijjet otklanjanja neistoe, ili ienja sebe za
obavljanje namza i slina djela 'ibdeta. Tada ona treba rei:
''Bismillh'' (U ime Allha), posuti vodom itavo svoje tijelo,
32
hads je zabiljeio Buhr
29
ejh Slih Fewzn
pokvasiti korijenje svoje kose vodom, mada, ako joj je kosa

vezana, nije neophodno da je odvezuje; onda je prosto kvasi
vodom.
Takoer je dozvoljeno da koristi sidr (lie lotosovog
drveta) ili neki drugi oblik (sredstvo) ienja.
Takoer, mustehabb (pohvaljeno) joj je da koristi komad
pamuka, namirisan miskom ili drugim mirisom, da ga priloi
na svoj polni organ nakon kupanja.
Ovo je potvreno nareenjem Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, datom Esmi, da tako uini. 33
Vana napomena
Ako ena koja ima hajz ili ena u nifasu nakon poroaja
postane ista od krvarenja prije zalaska sunca onda ona mora
klanjati podne i ikindiju namze toga dana. Ako postane ista
prije sabah namza, tada e klanjati akam i jaciju namze te
noi.
Ovo je zato to je vrijeme za kasnije namze (ikindiju i
jaciju) takoer i vrijeme za prethodne (preanje) namze
(podne i akam) u vremenima nude. Slian je sluaj za
vrijeme putovanja.
ejhul-islm Ibn Tejmijje je u svom djelu ''Medm'ulfetwa'' (22. tom, 434. str.) rekao:
''Zbog ovoga, veina uenjaka, kao to su Mlik, afi' i Ahmed, bili
su miljenja da, ako ena postane ista od svog hajza na kraju
dana, onda ona mora klanjati oboje podne i ikindiju. Ako postane
ista na kraju noi, onda mora klanjati oboje akam i jaciju. Ovo
je preneeno od 'AbdurRahmna ibn 'Awfa, Eb Hurejre i Ibn
33
hads je zabiljeio Muslim
30
ejh Slih Fewzn
'Abbsa, a razlog ovoga je da su vremena oba namza

kombinovana (spojena) u vremenu nude. Tako, ako ona postane
ista na kraju dana, onda vrijeme podneva u njenom sluaju i dalje
ostaje i tako ga mora klanjati sa ikindijom prije akama. Ako
postane ista na kraju noi, onda vrijeme akama za nju i dalje
ostaje, tako ga ona mora klanjati sa jacijom prije sabaha.''
Ako vrijeme namza nastupi, a ona ima hajz, ili poinje
teenje nifsa nakon poroaja prije nego to je u stanju klanjati
onda je najjae miljenje da ona ne mora da nadoknadi taj
namz.
ejhul-islm je, u pogledu ovog pitanja, u djelu
''Medm'ul-fetwa'' (23. tom, 335. str.) rekao sljedee:
''Najbolji dokazi su pravni zakljuci Eb Hanfe i Mlika da ona ne
mora nadoknaditi taj namz, jer da bi se nadoknadio namz
zahtijeva se posebno odreena (specifina) naredba od Allha, a
ovdje takva naredba (da ona naklanja njen namz) ne postoji.
Drugi dokaz je da je njeno odlaganje u obavljanju namza bilo iz
legitimnog (opravdanog) razloga. Dakle, ona nije odgovorna za
gaflet (nebrigu). A to se tie onoga koji prespava vrijeme namza
ili nenamjerno zaboravi da ga klanja, onda on takoer nije kriv za
gaflet. Kada on klanja taj namz, to se ne rauna kao njegovo
nadoknaivanje proputenog namza, jer namasko vrijeme tog
namza za tu osobu poinje kada ga se sjeti ili kada se probudi.''
2. Istihza (Lani hajz)
Istihza je isticanje krvi koje se deava izvan uobiajenog
menstrualnog ciklusa 34. ena koja je iskuana ovom vrstom
krvarenja ima problem zbog velike slinosti izmeu ove krvi i
uobiajene (normalne) menstrualne krvi.
34 u arapskom originalu: ''krv koja istie iz krvnog suda ili vene,
poznate kao dhil, izvan uobiajenog (normalnog) vremena''
31
ejh Slih Fewzn
Ako ona nastavi da krvari na ovaj nain sve vrijeme ili

veinu vremena koju e onda krv smatrati dijelom svoje
uobiajene menstruacije, a koju e krv smatrati krvlju istihze,
tako da tada ne naputa namze i post? Ovo je zato to za
enu koja ima ovu vrstu krvarenja vae isti propisi kao i za
enu izvan svog menstrualnog ciklusa (istu enu).
Na osnovu ovoga, ena koja ima ovu vrstu krvarenja
moe biti klasifikovana pod jednu od sljedeih grupa:
a) ena koja je navikla imati redovne menstrualne cikluse
prije pojave ovog krvarenja.
Na primjer, prije ovog krvarenja ona je mogla imati hajz
u periodu od 5 do 8 dana na poetku svakog mjeseca ili
sredinom svakog mjeseca. Ovako, ona zna svoj uobiajeni
menstrualni ciklus. ena bi u ovom sluaju trebala ostaviti
namz i post za vrijeme svog uobiajenog menstrualnog
perioda i na nju e se odnositi propisi hajza. Kada se
menstrualni ciklus zavri, ona bi se trebala okupati i poeti
normalno da klanja, a da krv koja nakon ovoga iz nje istie
smatra istihzom.
sallallhu 'alejhi we sellem, Ummu Habbi, Allah bio
zadovoljan njome:
''Sjedi (tj., nemoj klanjati) za duinu perioda koji si navikla
pratiti kao tvoj uobiajen period hajza, a onda se okupaj i
klanjaj.'' 35
Drugi dokaz su njegove, sallallhu 'alejhi we sellem,
rijei Ftimi bint Eb Hubej, Allh bio zadovoljan njome:
35
hads biljei Muslim
32
ejh Slih Fewzn
''Zaista je ono to vidi krv koja istie iz kapilara, a ne hajz,

pa kada se tvoj uobiajeni period priblii, ostavi namz.'' 36
b) Ako ena nema poznati redovni (uobiajeni) period, a krv
njenog hajza se razlikuje od druge krvi npr. ako je tamne
boje, gusta je ili ima prepoznatljiv miris, dok druga krv nema
ove karakteristike, npr. crvena je, bez mirisa i nije gusta onda
e ona u tom sluaju krv koja ima iste karakteristike kao
njena uobiajena menstrualna krv smatrati krvlju
menstruacije, i tako e ostaviti namz i post za vrijeme
perioda trajanja tog isticanja.
Ona e svaku drugu krv smatrati istihzom i tako e se
oistiti kada se krv njene uobiajene menstruacije zavri. Ona
e tada klanjati i postiti i smatrati da je u stanju istoe.
Ovo je potvreno rijeima Alhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, Ftimi bint Ebi Hubej, Allh bio
njome zadovoljan:
''Ako je to krv menstruacije onda je prepoznatljiva, jer je
tamne boje i tada e ostaviti namz, ako je od druge vrste
onda mora uzeti abdest i klanjati. '' 37
Ovaj hads potvruje da bi ena, kada je iskuana
istihzom, trebala uzeti u obzir karakteristike krvi i razlikovati
izmeu krvi hajza i druge vrste krvi.
c) Ako ena nema redovan period ili ne moe razlikovati
svoju uobiajenu menstrualnu krv od drugih vrsta krvi na
osnovu katrakteristika krvi, ona mora ostaviti namz za
vrijeme najeeg perioda (duine) menstruacije, koji je est
ili sedam dana u mjesecu. Ovo je stoga to je to normalna
duina trajanja hajza kod veine ena.
hads su zabiljeili Buhr i Muslim
hads biljee Eb Dwd i Nes'i, a Ibn Hibbn i el-Hkim kau da
je sahh
36
37
33
ejh Slih Fewzn
Ovo je potvreno hadsom Allhovog Poslanika,

sallallhu 'alejhi we sellem, Hamni bint Dah, Allh bio
njome zadovoljan:
''Ovo je izazvao ejtan, pa smatraj da ti je hajz est ili sedam
dana, a onda se okupaj. Onda klanjaj dvadeset etiri ili
dvadeset tri dana i posti. Ovo ti je dovoljno, pa gledaj na ovo
kao na svoj hajz, ba kao to ostatak ena menstruira. '' 38
Saetak
ena koja ima redovan ciklus treba se toga pridravati, a
ena koja moe razlikovati karakteristike krvi treba raditi po
tome. ena bez ove dvije osobine mora postupati po tome da
joj hajz traje est ili sedam dana.
Ovaj zakljuak objedinjuje tri razliite predaje od
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, u vezi ena
suoenih sa ovom vrstom krvarenja.
ejhul-islm Ibn Tejmijje je rekao:
''Pomenutih znakova po kojim istihza moe biti prepoznata ima
est:
Prvi je normalni menstrualni ciklus, koji je najjaa indikacija
(pokazatelj), jer je to normalno vrijeme za krv hajza i ni za jednu
drugu vrstu krvi.
Drugi je putem razlikovanja, je je krv koja je tamne boje i gusta je, a
ima prepoznatljiv miris blia da bude krv hajza nego to je to
crvena (svjetlija) krv.
Trei je uzimanjem u obzir uobiajenog perioda menstruacije, koji
doivljava veina ena, jer je opte pravilo dati pojedinanom
sluaju propis preovladavajue veine. Ova tri znaka su potvrena
sunnetom i zdravom analogijom.''
hads biljee Ahmed, Eb Dwd, Tirmidh, Nes' i Ibn Mde, a

Tirmidh ga je ovjerodostojio (rekao da je sahh)
38
34
ejh Slih Fewzn
On je onda spomenuo ostatak znakova koje su uenjaci

spomenuli, a onda na kraju zakljuio:
''Najispravnije miljenje je uzeti u obzir znakove koji su potvreni
sunnetom i ne obraati panju na druge mimo njih.''
ta ena suoena sa ovom vrstom krvarenja
treba uraditi kada smatra da je u stanju istoe?
1. Ona mora obaviti gusul (okupati se) na kraju svog hajza
(mjesenog perioda), kao to je prethodno spomenuto.
2. Ona mora oprati svoje stidno mjesto u svako namasko
vrijeme (za svaki namz), u cilju otklanjanja krvi koja je
isticala i mora staviti komad pamuka u otvor da bi
sprijeila dalje istjecanje, i preko tog komada pamuka
staviti neto to e ga odrati na mjestu; drugim rijeima
staviti uloak sa krilcima. Ona tada treba uzeti abdest prije
svakog namza u cilju da obavi namz.
Ovo potvruju rijei Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem:
''''Ostavi namz (nemoj klanjati) za vrijeme dan (perioda
trajanja) tvoga hajza, a onda se okupaj i uzimaj abdest za
svaki namz'''' 39
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je
rekao:
''Stavi komad pamuka da zaustavi istjecanje tenosti iz
(stidnog) mjesta.''
Takoer je dozvoljeno upotrebiti proizvode line
higijene, koji se koriste danas.
39 hads su zabiljeili Ebu Dawud, Ibn Made i Tirmidh, koji je rekao
da je ovaj hads hasen (dobar i prihvatljiv)
35
ejh Slih Fewzn
3. Nifs (postporoajno krvarenje)

Nifs je islamski naziv za krv koja istie uz materice za
vrijeme i nakon poroaja. To je krv koja je zadravana u
materici za vrijeme trudnoe, pa kada je dijete roeno krv
izlazi iz materice, malo po malo. Krv koja moe biti viena da
curi iz utrobe za vrijeme prvih znakova (simptoma)
poroajnih bolova prije poroaja je takoer nifs.
Uenjaci je ograniavaju na ono to je vieno dva ili tri
dana prije poroaja. Obino se ova krv pone pojavljivati za
vrijeme samog poroaja. Smim poroajem se smatra kada je
oblik koji lii ljudskom stvorenju donesen na svijet.
Najmanji vremenski period u kome se raspoznaje da
fetus (plod) ima ljudski oblik je osamdeset i jedan dan, a
najee tri mjeseca. Ako se abortus (pobaaj) dogodi prije
ovog vremena i uz to se dogodi i krvarenje tada ena ne
smije obraati panju na ovu krv i treba nastaviti da klanja i
posti. Ovo je bolesna krv, uzrokovana krvarenjem i tako za nju
vai isti propis kao i za istihzu.
Obino je najdue trajanje nifsa etrdeset dana, poev
od poroaja, ili dva-tri dana prije njega, kao to je spomenuto.
Ovo je potvreno rijeima Ummu Seleme, Allh bio
zadovoljan njome:
''Za vrijeme Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ene
sa nifsom (nakon poroda) bi sjedele (ne bi klanjale namz i postile) u
trajanju od etrdeset dana.'' 40
Uenjaci su posigli idm' (konsenzus) po ovom pitanju,
kako je naveo Tirmidh i ostali.
40
hads je zabiljeio Tirmidh
36
ejh Slih Fewzn
Prije kraja ovog perioda, ako ona postane ista (tj. krv
prestane istjecati), onda se ona treba okupati i klanjati, jer ne
postoji minimalna granica za nifs i (ta granica) nije naena u
sunnetu.
Ako proe etrdeset dana a krv nastavi da tee, i
odgovara njenom uobiajenom menstrualnom ciklusu, onda se
ova krv smatra krvlju njenog hajza.
Meutim, ako ona ne odgovara jednom od njenih
perioda, onda se ta krv smatra istihzom i, kao takva, ona ne
treba propustiti nijedan namz ili dan posta nakon istjeka
perioda od etrdeset dana.
Ako krv tee i dalje, i nakon etrdeset dana, i ne nastavlja
se, niti odgovara menstrualnom periodu, u ovoj situaciji
postoje razliita miljenja meu uenjacima.
Propisi koji se odnose na nifs
Propisi koji se odnose na nifs su slini propisima hajza u
sljedeim stvarima:
1. Nije dozvoljeno imati spolni odnos sa enom za vrijeme
njenog nifsa, na isti nain kao to nije dozvoljeno imati
odnos sa enom u hajzu. Ljubavna igra koja ne sadri
direktni odnos je dozvoljena.
2. eni u nifsu nije doputeno da posti, klanja namz i
obavlja tawf oko Allhove Kue, ba kao to je sluaj sa
enom u hajzu.
3. eni u nifsu nije doputeno da dodiruje Mushf, niti da
ui Qur'n, sve dok se ne poboji da e ga zaboraviti, kao
to je sluaj sa enom u hajzu.
37
ejh Slih Fewzn
4. Obaveza je na eni u nifsu da nadoknadi dane posta koje

je propustila dok je bila u nifsu, ba kao to i ena u hajzu
to mora uiniti.
5. ena se mora oistiti na kraju svog nifsa, na isti nain kao
to je to obaveza eni u hajzu.
Dokazi po ovim pitanjima su:
Prenosi se od Ummu Seleme, Allh bio zadovoljan
njome, da je rekla:
''Za vrijeme Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we selleme, ene
u nifsu su sjedele (nisu postile niti klanjale) etrdeset dana.'' 41
El-Medd ibn Tejmijje
tom, 184. str.) rekao:
42
je u djelu ''El-Munteq' '' (1.
''Znaenje hadsa je to da je njima bilo nareeno (od strane

Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem) da sjede
etrdeset dana, ali to ne znai da su sve ene imale period nifsa
od etrdeset dana, jer nije mogue da su sve ene odreenog
vremena imale podjednaku duini nifsa ili hajza.
Prenosi se od Ummu Seleme, Allh bio njome zadovoljan, da je
rekla:
''Ako bi neka ena Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,
bila u svom nifsu, ona bi sjedila etrdeset dana, tokom kojih joj on
ne bi naredio da nadoknadi njene namze.'' 43
Zabiljeila su ga petorica uenjaka, osim Nes'ija

El-Medd ibn Tejmijje je bio djed ejhul-islma Ibn Tejmijje. On je
autor ''El-Munteq' '', na koji je imm ewkni napisao komentar
''Nejlul-Ewtr''
43 hads je zabiljeio Eb Dwd
41
42
38
ejh Slih Fewzn
Napomena:
Ako je prije isteka etrdeset dana ena prestala krvariti,
okupala se i poela da klanja i posti, a tada ponovo poela
krvariti, prije nego se upotpunilo etrdeset dana onda je
najispravniji zakljuak u ovom sliaju da se ta krv smatra
nifsom i ona mora ostaviti namz i post. Post koji je ona
obavila za vrijeme tog perioda je prihvatljiv i ona nije duna
da ga nadoknauje.
Vidi ''Medm'ul fetwa'' od ejha Muhammeda ibn
Ibrhma (2. tom, 102. str.), ''Fetwa ejh 'Abdul'Azz ibn Bz'',
izdanje ''Medalletud-da'wa''(1. tom, 44. str.), ''Haijjat Ibn
Qsim 'al erh ez-Zd'' (1. tom, 405. str.), ''Prirodna krv ene''
(str. 55. i 56.) i ''El-fetwa es-sa'dijje'' (137. str.).
Jo jedna napomena:
ejh 'AbdurRahmn ibn Sa'd je rekao:
''Iz onoga to je reeno postaje jasno da je krv nifsa uzrokovana
poroajem, a da je krv istihze simptom bolesti ili neeg od te
prirode. A krv hajza je prirodna, a Allh najbolje zna.''
Vidi ''Kitbul-ird ulil el-bes'ir vel-elbb'' (24. str.)
Upotreba pilula
Nema tete (grijeha) ako ena koristi pilule da zaustavi
teenje krvi hajza, ukoliko to nee nakoditi njenom zdravlju.
Zato, ako ona u hajzu upotrijebi ove pilule i hajz stane tada
ona treba postiti, klanjati i initi tawf i ova djela e biti od nje
primljena, kao to bi bila primljena od ene u stanju istoe.
39
ejh Slih Fewzn
Propis u vezi abortusa

Tebi je eri'atom povjereno, draga sestro muslimanko,
ono to je Allh stvorio u tvojoj utrobi (materici) za vrijeme
trudnoe, tako da ne smije pokuati da to prikriva.
Allh kae:

''I nije im doputeno da kriju ono to je Allh stvorio u
matericama njihovim, ako vjeruju u Allha i u onaj svijet.'' 44
Ti ne bi trebala pokuati izazvati abortus i prekinuti
trudnou ni na koji nain, poto ti je Allh dozvolio da jede
tokom ramadna, ako bi post bio potekoa za tebe tokom
tvoje trudnoe ili ako bi to tetilo fetusu (plodu).
Uistinu, operacije koje se obavljaju da bi se izvrio
abortus, koje su danas postale rasprostranjene su harm.
Ako je neroenom fetusu (plodu) bila udahnuta dua i on
umre zbog abortusa ovo predstavlja ubistvo pojedinca, iji je
ivot Allh zabranio oduzeti, izuzev legitimnim pravom. U
ovoj situaciji, vae propisi u vezi zakonske odgovornosti, u
smislu obaveze plaanja krvarine prema pravnim detaljima u
pogledu njenog specifinog iznosa. U dodatku na to, uenjaci
su takoer naveli da ovdje takoer vai obaveza otkupa
(ispatanja), a to je osloboditi roba muslimana, a za one koji
to ne mogu priutiti postiti dva mjeseca uzastopce (dan za
danom).
44
40
ejh Slih Fewzn
Neki uenjaci su ovo djelo (radnju) nazvali manjim

vidom zakopavanja ivog novoroeneta (prakse koju je
Qur'n strogo zabranio).
ejh Muhammed ibn Ibrhm je u ''Medm'ul-fetwa''
naveo:
''to se tie preduzimanja radnji za prekidanje trudnoe, ovo nije
dozvoljeno, osim ako je dokazano da je neroeni plod ve mrtav.
Ako je to utvreno, onda nema zapreke (tete).''
U fetwi ''Vijea eminentnih uenjaka'' broj 140., izdatoj
20.06.1407. hidretske godine, se navodi:
''1. Nije dozvoljeno prekinuti trudnou u bilo kom stadijumu (fazi),
osim u krajnje ogranienim okolnostima, opravdanim eri'atom.
2. Ako je trudnoa u prvoj fazi, a to je vrijeme od prvih etrdeset
dana, i ako prekid za vrijeme ovog perioda bude bio iz islamski
opravdanih razloga, ili da se izbjegne neki vid tete prekid je
dozvoljen. U vezi prekidanja trudnoe za vrijeme ovog perioda,
zbog straha za odgoj djeteta ili iz straha da e biti nemoan da
finansijski obezbijedi djetetovo odgajanje i obrazovanje, ili iz straha
za njihovu budunost, ili jer su roditelji zadovoljni brojem djece koju
ve imaju, tada, u ovom sluaju (iz ovih razloga) abortus nije
dozvoljen.
3. Nije dozvoljeno prekinuti trudnou ako se plod razvio u
ugruak, nalik na pijavicu ili u komad mesa, sve dok konzilijum
povjerljivih, kvalifikovanih doktora ne utvrdi da nastavak trudnoe
nosi opasnost za bezbjednost njegove majke. Na primjer, ako
postoji bojazan da bi ona mogla umrijeti. U ovom sluaju prekid je
dozvoljen, nakon to su primjenjeni svi mogui napori i metode da
se izbjegne ova opasnost.
4. Nakon tree faze i nakon zavretka etiri puna mjeseca
trudnoe, nije dozvoljeno izvriti abortus, sve dok konzilijum
povjerljivih doktora, specijalista ne utvrdi da bi dalje prisustvo ploda
u materici njegove majke prouzrokovao njenu smrt. Ovo bi se
trebalo desiti tek nakon to se upotrijebe svi mogui naini da bi se
41
ejh Slih Fewzn
sprijeilo da se neto ovakvo desi. Pod ovim uslovima bi prekid bio

dozvoljen, poto bi to bilo suzbijanje (otklanjanje) vee od dvije
tete i izabiranje vee od dvije koristi.
Izdavanjem ove fetwe, ''Vijee'' fetwe sve ljude savjetuje da se boje
Allha i da budu nepokolebljivi u ustanovljavanju istine u pogledu
ove mes'ele (pitanja).
Neka Allh podari svaki svaki uspjeh i neka je salawt i selm na
naeg Poslanika Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, i
njegove asne ashabe.''
U raspravi ''Prirodna krv ene'' od ejha Muhammeda
Sliha ibn 'Uthejmna, 60. str.:
''Ako je namjera pobaaja ubiti djete, a ovo se odigrava nakon to
je dua udahnuta u njega, onda je ovo djelo harm, bez ikakve
sumnje, jer ono predstavlja ubijanje pojedinca bez legitimnog
prava. Qur'n, sunnet i idm' (konsenzus) svih uenjaka su jasni
po pitanju zabrane ubijanja zatienog pojedinca.''
Imm Ibnul-Dewz u knjizi ''Kitb ahkm en-nis '', (108.
i 109. str.) kae:
''Poto je mudrost iza sklapanja braka produktivnost djece, kako
svaka kap sperme ne proizvodi dijete, ako je dijete stvoreno, onda
je svrha braka ispunjena. Prema tome, traenje prekida trudnoe
se ne podudara sa mudrou koja lei u braku.
Ako se ovo desi u prvoj fazi, prije nego to je dua udahnuta u
plod, onda je to ozbiljan grijeh, jer to sprijeava razvoj ploda u
konaan oblik.
Meutim, ovaj je grijeh manji nego abortiranje ploda u koji je dua
udahnuta. Ako doe do namjernog pobaaja ploda koji ima duu
to je isto kao i ubistvo vjernika.
Allh je rekao:
( 8)

42
ejh Slih Fewzn
''i kada iva sahranjena djevojica bude upitana zbog

kakve krivice je umorena.'' 45
Zato, draga sestro muslimanko! Trebala bi se bojati
Allha i ne pokuavati da poini ovaj uasni grijeh ni iz kojeg
razloga i ne bi trebala biti zabluena varljivom propagandom i
devijantnim obiajima (navikama), koji nisu zasnovani na
zdravom rasuivanju, niti vjeri.
45
sra et-Tekwr, 8. i 9. jet
43
44
ejh Slih Fewzn
ejh Slih Fewzn
etvrto poglavlje
PROPISI KOJI SE ODNOSE NA OBLAENJE I HIDB
Opis enske islamske odjee
1. Obaveza je da enska odjea bude dovoljno iroka i da
pokriva itavo tijelo od pogleda mukaraca koji joj nisu bliski
roaci (oni za koje bi se ona, prema eri'atu, mogla udati). Ona
pred svojim mahremima (mukim srodnicima za koje joj se
nije dozvoljeno udati) ne treba pokazivati nita osim onih
dijelova tijela koji su, prema obiaju, inae otkriveni: svoje lice,
ake i stopala.
2. Odjea mora prekrivati obrise (oblik) njenog tijela i ne
smije biti prozirna, pa da boja i detalji njenog tijela budu
vidljivi.
3. Odjea mora biti odgovarajue komotna (iroka) i ne smije
se pripijati (lijepiti) uz njene udove. U Muslimovom
''Sahhu'' se biljei da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, rekao: ''Postoje dvije vrste stanovnika vatre, koje ja
nisam vidio. ene koje su obuene, ali izgledaju kao da su
gole, koje e biti naklonjene zlu i initi da drugi njemu
naginju. Njihove glave e biti poput grba debelih deva,
naginjui na jednu stranu ili sa svojom kosom u jednoj puni.
One nee ui u dennet niti e osjetiti njegov miris. I (druga
vrsta ljudi su) ljudi sa bievima kao repovi bikova, kojima biju
Allhove robove.''
Ibn Tejmijje navodi u djelu ''Medmu'ul-fetawa'' (22. tom,
146. str.):
''Njegove rijei: ''...koje e biti obuene, ali e izgledati kao da
su gole'' znae da e ena nositi odjeu koja je nee pokrivati. Na
45
ejh Slih Fewzn
primjer, ena koja nosi tanku haljinu, koja otkriva linije njenog tijela,
njene podlaktice i zadnjicu, itd. A umjesto toga, odjea treba enu
potpuno prekrivati, a ne otkrivati njeno tijelo ili njene proporcije
(obrise), da bude debela (neprovidna) i odgovarajue iroka.''
4. ena ne smije svojim oblaenjem oponaati mukarce.
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je prokleo ene
koje oponaaju mukarce i prokleo je mukarce koji oponaaju
ene. ena e oponaati mukarce u svom oblaenju
oblaenjem onoga to je prepoznatljivo kao muka odjea u
drutvu u kome ona ivi.
Ibn Tejmijje je u djelu ''Medmu'ul-fetawa'' (22/148-149.
tom, 155. str.) rekao:
''Dakle, faktor razlikovanja izmeu muke i enske odjee se vraa
na ono to je svojstveno mukarcima i ono to je svojstveno
enama. Ovo je odreeno onime to je mukarcima nareeno da
nose, i onime to je enama nareeno da nose. to se tie ena,
njima je nareeno da se pokriju, da nose hidb, da se ne otkrivaju
i da ne ine zaslepljujue ispoljavanje svoje ljepote. Zbog ovoga,
eni nije dozvoljeno da podie svoj glas da bi izgovarala ezn ili
telbiju, nije joj dozvoljeno da se penje na Safu i Merwu i ona ne
skida sa sebe svoje rublje u ihrmu na nain na koji to ine
mukarci. Mukarcima je nareeno da (u ihrmu) otkriju svoje
glave i da ne oblae odjevne predmete koji su iveni da se
prilagoavaju obliku tijela; na primjer, mukarac u ihrmu ne bi
trebao oblaiti koulju, pantalone, jaknu, niti kone arape... A to
se tie ene, njoj nije zabranjeno noenje nijedne vrste odjee,
poto joj je i inae nareeno da se pokrije hidbom, i zato joj ne
moe biti nareeno da uradi suprotno. Meutim, njoj nije
dozvoljeno da (dok je u ihrmu) pokrije lice ili da stavi rukavice, jer
ova dva odjevna predmeta pokazuju oblik (obris) tijela i ona nema
potrebu za njima.''
46
ejh Slih Fewzn
Onda je on spomenuo da ona u prisustvu mukaraca

treba pokriti svoje lice neim drugim, mimo niqaba. On je tada
nastavio, da bi konano rekao:
''Zato, ako je jasno da mora postojati razlika izmeu muke i
enske odjee, po kojoj se mukarci razlikuju od ena i (ako je
jasno) da enska odjea mora biti dovoljna da ih prekrije, i do te
mjere da ovo razgranienje postave jasno, onda postaju jasni
osnovni propisi u pogledu ovog polja i postaje jasno da, ako
odreene tipove odjee obino oblae mukarci onda je eni
zabranjeno da ih oblai... A ako je odreena vrsta odjee
nedovoljna u pokrivanju ene i takoer slii odjei mukaraca njoj
je zabranjeno da je nosi, a to je zasnovano na obe osnove zabrane
46, a Allh najbolje zna.''
5. enska odjea ne smije biti atraktivna do te mjere da
privlai prodorne poglede kada ona izae vani. Ona treba
izbjegavati da bude osoba koju gledaju i dive joj se (njome se
naslauju).
Hidb
Znaenje pojma hidb je da ena zakloni svoje tijelo od
pogleda ljudi koji joj nisu mahremi.
Allh kae:
Po osnovi zabrane enama da oponaaju mukarce i po osnovi

zabrane oblaenja odjee koja enu nedovoljno pokriva (napomena
prevodioca)
46
47
ejh Slih Fewzn
''...i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim

onoga to je ionako spoljanje, i neka vela svoja spuste na
grudi svoje; neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to
mogu samo muevima svojim, ili oevima svojim, ili
oevima mueva svojih, ili sinovima svojim, ili sinovima
mueva svojih, ili brai svojoj'' 47
I On je takoer rekao:

''A ako od njih neto traite traite to od njih iza hidba
(zastora). To je istije i za vaa i za njihova srca. '' 48
Znaenje hidba u ovom jetu je svaki objekat (stvar)
koja enu skriva, kao to je zid, vrata ili odjea. Propis koji se
izvlai iz ovog jeta iako je ovaj jet objavljen u vezi en
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, Allh bio
zadovoljan njima generalno obuhvata sve ene muslimanke.
Ovo je zato to je mudrost iza propisa precizirana Allhovim
rijeima:

''To je istije i za vaa i za njihova srca.''
Ova je mudrost opa meu svim mukarcima i enama.
Prema tome, openitost mudrosti takoe upuuje na opu
primjenljivost (prikladnost) ovog propisa. Allh kae:
47
48

48
ejh Slih Fewzn

''O Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojim, i
enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako e
se najlake prepoznati pa nee napastovane biti. A Allh
prata i samilostan je.'' 49
Ibn Tejmijje je u djelu ''Medm'ul-fetwa'' (22. tom, 110.
i 111. str.) rekao:
''Dilbb je prekriva i Ibn Mes'd i ostali su ga zvali ''rid'', a obian
(prost) narod dananjice ga zove ''izr''. On je irok (komotan) i
prekriva eninu glavu i ostatak njenog tijela. Eb 'Ubejde i drugi su
rekli da bi se on trebao sputati s vrha njene glave, dok su oi
jedina njena vidljiva stvar. Niqb je slian tip odjee.''
Meu dokazima sadranim u sunnetu Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, koji upuuju na eninu
obavezu da pokrije svoje lice u prisustvu stranaca (kao i onima
za kojoj joj je mogue da se uda, kao njeni (dalji) muki roaci),
je hads ''ie, Allh bio zadovoljan njome, da je rekla:
''Jahai bi prolazili pored nas kada smo bili u drutvu Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, u stanju ihrma. Kada bi doli
blizu nas, mi bismo spustile nae dilbbe sa naih glava na naa
lica. Kada bi oni proli, mi bismo otkrili (naa lica).'' 50
Postoji dosta dokaza u Qur'nu i sunnetu, kojima se
dokazuje obaveza eni da pokrije lice dok je u prisustvu
stranaca.
49
50

hads su zabiljeili Ahmed, Eb Dwd i Ibn Mde
49
ejh Slih Fewzn
Ja upuujem sestru muslimanku na raspravu u pogledu

hidba, odjevanja i namza od Ibn Tejmijje, na raspravu o
hidbu od ejha 'Abdul'Azza ibn 'Abdullha ibn Bza, na
knjigu ''Risletus-sarin el-mehr 'al el-muftuninah bi sufr''
ejha Hamda ibn Abdullha et-Tuwajjrija i na raspravu
''Risla el-hidb'' od ejha Muhammed ibn Slih el'Uthejmna. Ove rasprave sadre obilne informacije u vezi
ovog pitanja.
Sestra muslimanka treba biti svjesna da su oni uenjaci
koji su stava da je eni dozvoljeno da pokae svoje lice u
dodatku na injenicu da je njihov zakljuak slab postavili
uslov da tu ne bude nimalo fitne (iskuenja uzrokovanog
otkrivanjem njenog lica).
Fitna je neizbjena, naroito u ovim vremenima kad su i
mukarci i ene manje poboni i malo je estitosti, dok se u
isto vrijeme umnoio broj promotera fitne i ene su razvile
razliite kozmetike, koje stavljalju na svoje lice, izazivajui
fitnu.
Zato, sestra muslimanka bi trebala biti upozorena na ovo
i da se vrsto pridrava hidba (naina pokrivanja) koji e je,
Allhovom voljom, zatititi od fitne. Nijedan od priznatih
islamskih uenjaka prolosti i sadanjosti nije dozvolio ovo u
to su izopaene ene upale.
Neke muslimanke su licemjerne u svom koritenju
hidba, pa ako su u drutvu koje se pridrava hidba nose
ga, a ako su u drutvu koje se ne pridrava noenja hidba
ni one ga ne nose. Neke od njih nose hidb na otvorenim
javnim mjestima, dok ako uu u prodavnicu, bolnicu ili
razgovaraju sa draguljarem ili krojaem za ene one otkriju
svoje lice i ruke, kao da su sa svojim muevima ili sa svojim
mahremima. ene koje ovo rade moraju se bojati Allha. Mi
50
ejh Slih Fewzn
smo vidjeli neke ene, kako se vraaju iz stranih zemalja i ne

nose hidb sve dok ne slete na neki od aerodroma ove zemlje
(Saudijske Arabije). To je kao da je hidb postao lokalni
obiaj, a ne vjerska dunost.
Sestra muslimanka mora biti svjesna da je hidb titi od
zlih pogleda, koji proizilaze od onih koji imaju bolesti u svojim
srcima, i od psa meu ljudskom vrstom. Hidb je takoer
titi od pouda (strasti), pa bi se ona trebala vrsto pridravati
hidba i ne bi trebala biti zavedena niti obmanuta medijima
koji se suprotstavljaju hidbu, potcjenjujui njegovu vanost,
poto oni koji rade na irenju ovih medija njoj ele jedino zlo.
Allh kae:

A oni koji se za strastima svojim povode ele da daleko s
Pravog puta skrenete. 51
51
51
52
ejh Slih Fewzn
ejh Slih Fewzn
Peto poglavlje
PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENU U VEZI NJENOG
NAMZA
eni muslimanki je obaveza da obavlja svoj namz u
odreeno vrijeme, upotpunjujui sve njegove artove, ruknove
i wdibe. Allh je majkama vjernika, enama Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, Allh bio zadovoljan
njima, rekao:

''U kuama svojim boravite i ljepotu svoju, kao u davno
pagansko doba, ne pokazujte, i namz obavljajte i zekt
dajite, i Allha i Poslanika Njegova sluajte! Allh eli da od
vas, o porodico Poslanikova, grijehe odstrani, i da vas
potpuno oisti.'' 52
Ova naredba vai za sve ene muslimanke, generalno.
Namz je drugi stub islma i temelj islma.
Ostaviti namz je djelo nevjerstva, koje ovjeka izvodi iz
islma. Nema statusa vjere islma za onoga koji ne klanja bio
on mukarac ili ena.
Odlaganje namza bez legitimnog razloga je vid
zanemarivanja spram namza.
52
53
ejh Slih Fewzn
Allh kae:
( 59)

''A njih smijenie zli potomci, koji molitvu napustie i za
poudama pooe; oni e sigurno zlo proi (oni e el-gajj

susresti); ali oni koji su se pokajali, i vjerovali, i dobro inili,
njima se nee nikakva nepravda uiniti, oni e u dennet
ui.'' 53
U svome ''Tefsiru'', Ibn Kethr je od mnogih mufessira
(komentatora Qur'na) naveo da zanemarivanje namza znai
proputanje njihovog odreenog vremena, klanjanjem tih
namza nakon to su odreena vremena istekla, a znaenje elgajj koje e oni susresti je veliki gubitak. Reeno je takoer da
ova rije znai ime klanca u dehennemu.
ene takoer imaju odreene propise,
karakteristini (specifini) za njihov namz, a to su:
koji
su
1. ene ne trebaju uiti ezn ni iqmet. Razlog ovome je da

su ezn i iqmet propisani za one kojima je podizanje glasa
dozvoljeno a ovo ne ukljuuje ene. Zato, nije dozvoljeno
eni da podie svoj glas i ui ezn i ikamet.
U ''El-Mugniju'' (2. tom, 68. str.) stoji:
''Ne znamo za nikakvo razilaenje po ovom pitanju.''
2. enino itavo tijelo treba biti pokriveno u toku namza,
izuzev njenog lica, mada postoji dugotrajno razilaenje
53
sra Merjem, 59. i 60. jet
54
ejh Slih Fewzn
uenjaka po pitanju njenih aka i stopala. Ovo se odnosi

situaciju u kojoj je ena u drutvu onih koji su joj bliski roaci,
na nain koji zabranjuje brak meu njima (tj. mahrema, npr.
svog oca, amide ili brata). Ako je ona na mjestu na kome bi je
drugi mogli vidjeti, onda se ona mora pokriti potpuno, kao to
bi se prokrila van namza. Zato, ona mora pokriti svoju glavu,
svoj vrat i ostatak svoga tijela, sve do nivoa njenih stopala.
''Namz ene koja je dostigla doba hajza nee biti primjer,
izuzev sa himrom.''. 54
Himr pokriva glavu i vrat. Ummu Seleme, Allh bio
njome zadovoljan, prenosi da je pitala Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem:
''Hoe li ena klanjati, ako na sebi ima samo dugu ensku koulju i
himr, bez oblaenja izra?'' On ree: ''Da, ako je koulja (tunika)
duga i pada tako da pokriva vrhove njenih stopala.'' 55
Ova dva hadsa upuuju na zakljuak da je eni obaveza
pokriti svoju glavu i vrat, kao to hadsi ''ie i Ummu Seleme,
Allh bio objema zadovoljan, ukazuju da ena takoer mora
pokriti ostatak svog tijela, sve do vrha svojih stopala.
Prema idm'u (konsenzusu) uenjaka, dozvoljeno joj je
da otkrije svoje lice gdje je stranci nee vidjeti.
ejhul-islm je u djelu ''Medm'ul-fetwa'' (22. tom, 113.
i 114. str.) rekao:
hads su zabiljeila petorica uenjaka
hads je zabiljeio Eb Dwd, a uenjaci su rekli da je ovaj hads
mewkf (tj. to su zapravo rijei Ummu Seleme, a ne Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem)
54
55
55
ejh Slih Fewzn
''Ako ena klanja sma (pojedinano), nareeno joj je da obue

himr, a van namza joj je dozvoljeno da otkrije svoju glavu unutar
svoje kue. Jedno od Allhovih prava je da se osoba pristojno
obue, tako da nije dozvoljeno obavljati tawf , ak sam u noi, niti
klanjati, dok je neodjeven, ak i ako je sam... Dakle, ne postoji veza
izmeu obaveze pokrivanja u namzu i biti vien od strane drugih u
bilo kom pogledu.''
Navodi se u ''El-Mugniju'' (2. tom, 328. str.) :
''to se ostatka tijela slobodne ene tie, obavezna je da ga pokrije
za vrijeme namza. Ako se dio njenog tijela otkrije u toku namza,
tada namz postaje nevalidan (neispravan), izuzev ako je otkriveni
dio veoma mali. Ovo je miljenje Mlika, Ewz'ija i afi'ije.''
3. Spomenuto je u ''El-Mugniju'' (2. tom, 258. str.):
''ena se treba skupiti (tj. svoje ruke i noge) kada je na ruk'u i
seddi, umjesto da se oprui (prostre), i treba sjesti prekrtenih
nogu, ili svoje noge skupiti i staviti ih sa svoje desne strane,
umjesto sjedenja na nogama pod sobom, ili sa jednom skrivenom
ispod druge (kako to ine mukarci), jer su prvi poloaji manje
otkrivajui.''
Imm Newew je rekao u djelu ''El-Medm''' (3. tom,
455. str.):
''afi' je u ''El-Muhtesaru'' rekao: ''Ne postoji razlika izmeu
mukarca i ene u radnjama namza, izuzev to je poeljno da se
ena skupi, i da pritisne svoja stegna (butine) na svoj stomak kada
ini seddu jer je to najbolji nain da prikrije oblik svoga tijela, i ja
smatram da je mustehabb (poeljno) da ovo uini dok je na ruk'u i
svim ostalim dijelovima namza''.''
56
ejh Slih Fewzn
4. Zajedniki namzi za ene, predvoeni od strane jedne od

njih (ena) su mes'ela (pitanje), oko koje postoji razilaenje
meu uenjacima.
Neki to dozvoljavaju, a neki ne, mada veina kae da u
tome nema nita loeg, poto je Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, jednom naredio Ummu Wareki, Allh bio
njome zadovoljan, da predvodi lanove svoga domainstva u
namzu. 56
Neki uenjaci kau da je ovo djelo mustehabb
(pohvaljeno) na osnovu ovog hadsa, dok drugi smatraju da je
to mekrh (pokueno), dok ga trei dozvoljavaju u nafilama
(dobrovoljnim namzima), ali ne i u fard (obaveznim)
namzima.
Ja smatram da je to mustehabb. Za dodatne pojedinosti u
vezi ove mes'ele (pitanja) vidi djelo ''El-Mugn'' (2. tom, 202.
str.) i djelo ''El-Medm' '' od imma Newewija (9. tom, 84. i
85. str.). ena treba uiti naglas samo kada nema prisutnih
mukaraca, koji joj nisu mahremi.
5. enama je dozvoljeno da napuste svoje kue i da idu
klanjati u mesdidu, kao to to mukarci ine, mada im je
bolje da klanjaju u svojim kuama.
Muslim je u svome ''Sahhu'' zabiljeio da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
''Ne zabranjujte Allhovim robinjama Allhove kue.'' 57
hads je zabiljeio Eb Dwd, a Ibn Huzejme ga je ovjerodostojio

(ocijenio sahhom)
57 hads biljei Muslim
56
57
ejh Slih Fewzn
On je takoer rekao:
''Ne zabranjujte enama klanjanje u mesdidima, iako su im
njihove kue bolje.'' 58
Zato je enama bolje da ostanu u svojim kuama i u
njima klanjaju, jer je ovo mnogo skrivenije. 59
Ako ena naputa svoju kuu da bi klanjala u mesdidu,
onda je obavezno da se pridrava sljedeeg:
Ona treba biti potpuno obuena i prekrivena hidbom.

Rekla je ''ia, Allh bio zadovoljan njome:
''ene bi klanjale sa Allhovim Poslanikom, sallallhu 'alejhi we
sellem, a onda bi odlazile umotane u svoju odjeu (prekrivae)
neprepoznatljive zbog tmine zore (praskozorja)''. 60
Ona ne smije stavljati parfem.

Ovo je potvreno rijeima Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem:
''Ne zabranjujte Allhovim robinjama odlazak u Allhove
mesdide, a one trebaju izlaziti nenamirisane''. 61
Ebu Hurejre, Allh bio zadovoljan njime, je rekao da je
Allhov Poslanik sallallhu 'alejhi we sellem rekao:
''ena koja se namirisala (stavila parfem) ne smije
prisustvovati jaciji namzu sa nama''. 62
hads su zabiljeili Ahmed i Eb Dwd

tj. ne izlau se pogledima i ne mijeaju se sa mukarcima
(napomena prevodioca)
60 muteffekun 'alejhi
61 hads su zabiljeili Ahmed i Eb Dwd
62 hads su zabiljeili Muslim, Eb Dwd i Nes'
58
59
58
ejh Slih Fewzn
U hadsu kojega je zabiljeio Muslim od Zejneb, ene Ibn

Mes'da, Allh bio zadovoljan njima, stoji da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
''Ako neka od vas (en) dolazi u mesdid, neka ne stavlja
parfem''.
Imm ewkni je u djelu ''Nejlul-ewtr'' (3. tom, 140. i
141. str.) rekao:
''Ovaj hads potvruje da je enama dozvoljeno da idu u mesdide,
sve dok taj izlazak ne sadri fitnu ili stvari koje prouzrokuju fitnu,
kao to je stavljanje parfema''.
On je takoer rekao:
''Ovi hadsi dokazuju da je enama dozvoljeno da izlaze u
mesdide, sve dok pri izlasku ne stavljaju (nose) stvari koje
uzrokuju fitnu kao to je: parfem, nakit ili bilo koji vid ukrasa
(kienja)''.
Ona ne treba izlaziti vani provokativno obuena, nosei

zanosnu odjeu i nakit.
Majka vjernika, ''ia, Allh bio zadovoljan njome, je rekla:
''Kada bi Allhov Poslanik sallallhu 'alejhi we sellem, vidio ono
to mi vidimo da se deava meu enama zabranio bi im da
odlaze u mesdide na isti nain kao to su to sinovi Israilovi
zabranili svojim enama''. 63
Imm ewkni je u djelu ''Nejlul-ewtr'' (vidi prethodni

izvor), komentariui Aiine rijei:
''...kada bi on vidio ono to mi vidimo...''
rekao:
63
muteffekun 'alejhi
59
ejh Slih Fewzn
''Misli na oblaenje prelijepe odjee, parfema, ukrasa (kienja) i

izlaganja ljepote. Umjesto toga (za vrijeme Allhovog Poslanika
sallallhu 'alejhi we sellem), ene su izlazile nosei odjeu umotanu
(uvijenu) oko svojih tijela, debelih platova (pokrivaa) i velova.''
Imm Ibnul-Dewz je u djelu ''Kitb Ahkm en-nis' ''
(39. str.) rekao:
''Prikladno je da ena bude odvraena od izlaska vani, kakve god
da su okolnosti, ak i da se ona osjea sigurnom, poto ljudi ne
mogu biti sigurni od nje.
Ako postane krajnje neophodno da izae, ona to moe uiniti samo
uz dozvolu svoga mua, i uz pristojnu pojavu (izgled) i mora ostati
dalje od prometnih ulica i pijaca, vodei rauna da se njen glas ne
uje. Ona mora hodati du ivice puta, a ne sredinom.''
Ez-Zuhr kae, u pogledu Poslanikovog, sallallhu 'alejhi
we sellem, odlaganja sa naputanjem mjesta klanjanja nakon
namza:
''Prema naem miljenju, postupak Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, u njegovom ostajanju na mjestu svoga klanjanja
malo nakon selma 64, a Allh najbolje zna, je u cilju da bi ene bila
u stanju izai iz mesdida (prije nego mukarci ponu izlaziti).'' 65
Vidi takoe ''erhul-kebr 'al el-Mugn'' (1. tom, 422. str.)
Imm ewkni je u djelu ''Nejlul-ewtr'' (2. tom, 326. str.)
rekao:
''Hads dokazuje da je immu mustehabb da uzme u obzir stanje
ljudi koji klanjaju za njim i da preduzme mjere opreznosti da bi
izbegao ono to bi moglo voditi u grijeh i da izbjegne situacije koje
64
65

''Fethul-br'', 2. tom, 334. i 335. str.
60
ejh Slih Fewzn
bi mogle voditi u sumnjive stvari; i to takoe pokazuje

nedopustljivost slobodnog mijeanja izmeu mukaraca i en na
ulicama, a da ne govorimo o kuama''.
Imm Newew je u djelu ''El-medm' '' (3. tom, 455. str.)
rekao:
''ena se razlikuje od mukarca u pogledu namza u dem'atu u
nekoliko stvari:
Nije obaveza enama da prisustvuju namzu u dem'atu, kao

to je to obaveza mukarcima.
(Ako ena predvodi druge ene u namzu) ona koja predvodi
namz ne staje ispred onih koje klanjaju sa njom, ve staje u
sredinu.
Dovoljno je smoj (jednoj) eni da klanja iza jednog
mukaraca, a ne pored njega to je razliito od situacije za
mukarce.
Ako one klanjaju u saffovima iza mukaraca, onda je zadnji
saff ena bolji (vredniji) nego njihov prvi saf''.
Iz onoga to prethodi, zabrana mijeanja izmeu

mukaraca i ena je jasna.
6. Odlazak ena na bajram namz
Ummu 'Atijje, Allh bio njome zadovoljan je rekla:
''Allhov Poslanik sallallhu alejhi we sellem je naredio starijim
enama, enama u hajzu i mladim djevojkama koje su obino ostajale
u kuama, da prisustvuju namzu za ramazanski i kurbanski
Bajram. to se tie ena u hajzu, one su bilje obavezne udaljiti se od
namza 66 i na njima je bilo da prisustvuju veselju (proslavi) i
namzima muslimana''. 67
66
67
u drugoj predaji ''mjesta namza''

hads je zabiljeen od strane svih est uenjaka hadsa
61
ejh Slih Fewzn
Imm ewkni je rekao (3/306):

''Ovaj hads i ostali hadsi sa istim znaenjem potvruju
dozvoljenost enama da prisustvuju zajednikim namzima na dva
Bajrama, bez ikakve razlike izmeu djevica i ne-djevica, mladih i
starih ena, onih u hajzu i drugih, sve dok ona nije u svom 'iddetu
(postrazvodnom periodu izdvojenosti) ili (sve dok ne postoji
bojazan) da e ona izlaskom izazvati fitnu, ili ona ima neki drugi
izgovor...''
Ibn Tejmijje je u djelu ''Medm'ul-fetwa'' (6. tom, 458. i
459. str.) rekao:
''Prema tome je on, sallallhu alejhi we sellem, obavijestio ene
vjernice da je klanjanje u njihovim kuama bolje za njih nego
prisustvovanje duma namzima i namzima u dem'atu; osim
bajram-namza, koji im je on naredio da im prisustvuju. On im je
naredio da prisustvuju bajram-namzima, a Allh najbolje zna, iz
sljedeih razloga:
Bajram namz se deava samo dva puta godinje, tako da je

dopustljivo za razliku od dume i namza u dem'atu.
Ne postoji zamjena za ovaj namz za razliku od dume i namza u
dematu, jer ena moe klanjati podne u svojoj kui i to se smatra
njenim duma namzom.
Bajram obino sadri izlazak vani na otvoreno (ili neko drugo
slino) mjesto, da se Allh spominje i to je stoga slino haddu u
odreenim aspektima, i iz ovog razloga je vei od dva bajrama u
sezoni hadda u podudara se sa haddom haddij.''
fi'ijski mezheb je postavio uslov na tipu ena kojima je

dozvoljeno da idu na bajram-namz. One ne smiju biti
istaknutog drutvenog statusa.
Imm Newew je u djelu ''El-Medm' '' (5. tom, 13. str.)
rekao:
62
ejh Slih Fewzn
''fi' i njegovi drugovi su rekli: ''Mustehabb (preporuljivo) je

enama koje nijesu istaknutog drutvenog statusa da prisustvuju
bajram namzu. to se tie onih koje imaju takav status, njihovo
prisustvo je mekrh (pokueno)...
... i ako one izau (vani), mustehabb im je da obuku svoju obinu
odjeu, a da ne oblae svoju najbolju odjeu, i mustehabb im je da
se okupaju vodom, a mekrh je da koriste parfem.
Svi ovi propisi se odnose na stare ene koje ne mme (izazivaju)
strasti (poudu) i druge poput njih.
A to se tie mladih i lijepih ena i one koje mme strasti, nije
poeljno je da one prisustvuju namzu, jer njihovo prisustvo
poveava opasnost od njih, izazivajui fitnu ili bivajui njen
predmet.
Ako se kae:
''To nije u skladu sa prethodno spomenutim hadsom Ummu Atijje'',
mi odgovaramo:
Zabiljeeno je u ''Sahhu'' Muslima i Buhrje da je ''ia, Allh bio
njome zadovoljan, rekla:
''Kada bi Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, vidio ta su
ene uradile (od novotarij i grijeh), on bi im zabranio odlazak u
mesdide, kao to je enama Benu Israila to zabranjeno.''
I takoe zato to su vidovi fitne i uzroci (povodi) zla u ovim
vremenima mnogobrojni, za razliku od prve generacije muslimana,
a Allh najbolje zna''.''
Ja kaem: U nae vrijeme, situacija je jo gora.
Imm Ibnul-Dewz je u svojoj knjizi ''Kitab Ahkam ennisa'' (38. str.) rekao:
''Kaem da smo razjasnili da je enama dozvoljeno da izau.
Meutim, ako postoji bojazan da e biti fitne (iskuenja) po njih, ili
zbog njih onda je bolje da im se zabrani da izlaze, jer mukarci i
ene prve generacije muslimana nisu kao mukarci i ene ovoga
vremena''.
63
ejh Slih Fewzn
On je ovim htio rei da je prva generacija muslimana, za

razliku od kasnijih, bila veoma pobona.
Iz ovih odlomaka, sestra muslimanka treba biti svjesna
da je njeno prisustvovanje bajram-namzu islamski
dozvoljeno, pod uvjetom da se ona vrsto pridrava vjerskih
uputa i principa skromnosti (pristojnosti) i da svojim
prisustvom ima nijjet pribliavanja Allhu i pridruivanja
muslimanima u njihovim namzima (dovama) i manifestiranja
obreda islma, a ne da joj nijjet bude da ispoljava svoju ljepotu
ili sebe izlae fitni.
64
ejh Slih Fewzn
esto poglavlje
PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE
U POGLEDU DENZA
Allh je svakoj dui propisao smrt, dok je vjenost
jedinstvena Njemu Jedinom. Allh kae:
( 26)
''Sve to je na Zemlji prolazno je. Ostaje samo Lice
Gospodara tvoga, Velianstvenog i Plemenitog'' 68
On je, u vezi denz sinova demovih, naredio
odreene propise, ije je izvrenje obavezno ivima.
Ovdje emo spomenuti propise koji se specifino
(posebno) odnose na ene.
1. Obaveza je enama da preuzmu kupanje tijela mrtve ene,
a mukarcu nije dozvoljeno da okupa tijelo ene, izuzev
njenom muu. Njemu je dozvoljeno da okupa tijelo svoje
supruge.
Takoer vai obrnuto (tj. nije dozvoljeno enama da
okupaju tijelo mukarca, ali supruga moe okupati tijelo svog
supruga).
Ovo je jer je 'Al, Allh bio zadovoljan njime, okupao
tijelo svoje ene Ftime, kerke Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem. Esma bint 'Umejs, Allh bio
zadovoljan njome, je okupala svoga mua, Eb Bekra.
68
sra er-Rahmn, 26. i 27. jet
65
ejh Slih Fewzn
2. Mustehabb je obui mrtvu enu u pet bijelih arafa

ukljuujui izr (pokriva) oko njenog struka (pasa), himr
(prekriva) na njenu glavu, ensku koulju i dva arafa
omotana oko nje povrh ovih odjevnih predmeta.
Ovo je potvreno onim to se prenosi od Lejle esSekfijje, Allh bio zadovoljan njome. Ona je rekla:
''Bila sam meu onima koje su okupale Ummu Qulsm, Allh bio
zadovoljan njome, erku Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, nakon njene smrti. Prva stvar koju nam je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, dao bila je izr (prekriva), onda koulja,
onda himr, a onda pokrov (veo, koprenu). Poslije toga, ona je
stavljena u jo jedan araf''. 69
Imm ewkni je u ''Nejlul-ewtru'' (4. tom, 42. str.)
rekao:
''Ovaj hads upuuje na dozvolu oblaenja umrle ene u izr,
koulju, himr, pokrov i araf preko tijela''.
3. ta mora biti uinjeno sa kosom umrle ene?
Treba biti vezana u tri pletenice i stavljena iza nje, prema
hadsu Ummu 'Atijje, Allh bio zadovoljan njome koji opisuje
kupanje kerke Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem:
''Uplele smo njenu kosu u tri pletenice i stavili ih iza nje''. 70
4. Propis u pogledu praenja denaze od strane ena.
Prenosi se od Ummu 'Atijje, Allh bio zadovoljan njome,
da je rekla:
69
70
hads su zabiljeili Ahmed i Eb Dwd

muteffekun 'alejhi
66
ejh Slih Fewzn
''Bilo nam je zabranjeno pratiti denazu, ali ne kategorinom

(striktnom) zabranom.'' 71 Najjasnije znaenje zabrane je da je
harm.
U pogledu njenih rijei: ''ali ne kategorinom (striktnom)
zabranom'', Ibn Tejmijje je u ''Medm'ul-fetwa'' (24. tom, 355.
str.) rekao:
''Mogue je da je ona mislila da zabrana nije bila naglaena
(istaknuta), mada ovo ne znai da djelo nije harm. Ili moe biti da
je ona mislila da zabrana nije upuivala da je djelo harm.
Meutim, sigurni dokaz je u rijeima Allhovog Poslanika, sallallhu
alejhi we sellem, a ne u miljenju ostalih''.
5. Zabrana enama da posjeuju mezarove (groblja).
Preneeno je od Ebu Hurejre, Allh bio zadovoljan njime,
da je rekao:
''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je prokleo ene koje
posjeuju kaburove''. 72
Ibn Tejmijje je u ''Medm'ul-fetwa'' (24. tom, 355. i 356.
str.) rekao:
''Jasno je da bi, kad bi ova vrata bila otvorena eni, to (njeno
posjeivanje groblja) predstavljalo njen slom, kukanje (oplakivanje)
i narikanje (jadikovanje), jer je ona slaba, lahko je sklona nervozi i
ima malo sabura. Takoer, ovaj in (djelo) je uzrok da se umrla
osoba kanjava njenim plaom i dejstvom njenog glasa, a tetno je
i njeno djelovanje na ljude. Ovo je naglaeno u hadsu:
''Zaista vi inite fitnu za ive i tetite mrtvima''.
muteffekun 'alejhi
hads su zabiljeili Ahmed, Ibn Mde i Tirmidh, koji ga je
ocijenio vjerodostojnim
71
72
67
ejh Slih Fewzn
Zato posjeivanje kaburova od strane ena moe biti uzrok djel

(postupaka) koje su harm smim enama, a i uzrok djel koja su
harm mukarcima.
Stepen do kojeg njihovo posjeivanje kaburova moe biti fitna ne
moe biti jasno definisan, i nije mogue postaviti granicu za koju bi
se moglo rei da nee voditi fitni. I nije mogue razgraniiti izmeu
jednog tipa radnje (djela) ili drugog.
Meu osnovnim principima eri'ata je da, ako je mudrost koja stoji
iza propisa skrivena ili nije potpuno jasna, onda je propis vezan za
poseban sluaj dogaanja te mudrosti. Prema tome, ovo polje je
uinjeno harmom u cilju spreavanja dogaanja radnji, koje su
same po sebi harm (ak iako ovo djelo samo po sebi moe biti
dozvoljeno).
Ovo je isto i kao zabrana osamljivanja sa enom (tj. bivanje sam sa
enom u sobi stvara mogunost da se dese zabranjena djela) 73 .
6. Zabrana nijha.
Nijha znai kukanje (naricanje) u bolu, cijepanje odjee,
upanje kose i udaranje po obrazima i licu u bolu, oblaenje u
crno, grebanje lica u agoniji, izgovaranje prokletstava i sline
radnje koje pokazuju nezadovoljstvo Allhovom boanskom
odredbom i Njegovim predodreenjem, te pomankanje
sabura.
Sve ove radnje su harm i ine jedan od velikih grijeha,
kao to je potvreno hadsom u ''Sahhu'' Buhrije i Muslima,
u kojem je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
rekao:
''One koje se udaraju po obrazima u bolu, one koje upaju
svoju kosu, one koje cijepaju svoju odjeu i proklinju
proklinanjem dahilijjeta nisu od nas''.
To je takoer isto kao i zabrana gledanja u skrivenu ljepotu ene

zbog fitne u koju to vodi
73
68
ejh Slih Fewzn
Takoer, u Buhrjinom i Muslimovom ''Sahhu'' je

spomenuto da se Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, ogradio od ene koja vriti kada se dogode nesree, od
ene koja upa svoju kosu i od ene koja cijepa svoju odjeu.
U Muslimovom ''Sahhu'' je zabiljeeno da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, prokleo enu koja ini
nijha i enu koja je slua, mislei na enu koja trai da se ovo
slua.
Prema tome, sestra muslimanka se mora kloniti ovih
harm radnji (postupaka) u vrijeme alosti i ona mora
podnositi (trpjeti) i imati sabura, kako bi nesrea postala iskup
za njene grijehe i poveanje u njenim blagoslovima
(dobroinstvu).
Allh kae:

( 156) ( 155)

''Mi emo vas dovoditi u iskuenje malo sa strahom i
gladovanjem, i time to ete gubiti imanja i ivote, i ljetine.
A ti obraduj izdrljive, one koji, kada ih kakva nevolja
zadesi, samo kau: "Mi smo Allhovi i mi emo se Njemu
vratiti!" Njih eka oprost od Gospodara njihova i milost; oni
su na Pravome putu!'' 74
Meutim, plakanje je dozvoljeno sve dok nije praeno
kukanjem (jadikovanjem) i drugim radnjama koje su harm
radnje, i sve dok se ne pokazuje nezadovoljstvo Allhovom
74
sra el-Beqare, 155.-157. jet
69
ejh Slih Fewzn
naredbom i Njegovim predodreenjem. Ovo je zato to u

plakanju ima milosti za mrtvoga i ono omekava srce i zato to
se ne moe izbjei tako je ono dozvoljeno i moe biti ak i
mustehabb. Neka nam Allh pomogne.
70
ejh Slih Fewzn
Sedmo poglavlje
PROPISI KOJI SE ODNOSE NA POST
Post za vrijeme mjeseca ramadna je obaveza za svakog
muslimana i muslimanku. Post je jedan od stubova islma i
jedan od njegovih osnovnih temelja.
Allh kae:

''O vi koji vjerujete, propisuje vam se post kao to je
propisan onima prije vas da biste bili bogobojazni''. 75
Stoga, ako djevojka dostigne pubertet svjedoenjem
jednog od znakova puberteta, ukljuujui menstruaciju, onda
se u tom vremenu obaveza posta odnosi na nju.
Djevojka moe poeti menstruirati kada je u dobi od
devet godina starosti. Neke od ovih djevojaka mogu biti
neupoznate sa tim da je post obaveza za njih u to doba i moe
se desiti da ne poste, jer misle da su one previe mlade. Moe
se desiti da im njihove porodice ne nareuju da poste, i ovo je
ogromna greka; ostavljanje jednog od stubova islma.
Svaka djevojka koja ovo ini mora napostiti dane koje je
propustila od vremena kada je poela menstruirati, pa ak i
ako je proao dug vremenski period, jer se ona i dalje smatra
odgovornom za taj post (i obaveza je na njoj, dok nadoknauje
svoj post, da nahrani jednog siromaha sa pola s'a hrane za
svaki dan posta).
75
71
ejh Slih Fewzn
Oni kojima je post obaveza

Ako nastupi mjesec ramadn, obaveza je svakom
punoljetnom muslimanu i muslimanki u punom zdravlju, a
koji nije na putu da posti. Ko god je bolestan ili putuje tokom
mjeseca, moe prekinuti svoj post i kasnije napostiti broj dana
koje je propustio.
Allh kae:

''A ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana
naposti.'' 76
Na isti nain, ko god doivi mjesec ramadn, ali je star i
nije u mogunosti da posti, ili ima bolest koja je stalna (trajna),
bez ikakve nade za izleenjem u bilo koje vrijeme u
budunosti, bio muko ili ensko treba prekinuti svoj post i
nahraniti svakog siromaha svaki dan sa po s'a hrane, koja je
uobiajena za to podneblje.
Allh kae:

''A za one koji ga (post) teko podnose otkup je da jednog
siromaha nahrane''. 77
Abdullh ibn Abbs, Allh bio zadovoljan njime, je
rekao:
76
77

72
ejh Slih Fewzn
''Ovo je za staru osobu, koja nema nade za oporavkom

(ozdravljenjem)''. 78
Isti propis se odnosi i na bolesnu osobu koja ima
neizleivu bolest ona ne mora nadoknaditi post zbog svoje
nemogunosti.
ena ima odreena specifina (karakteristina)
opravdanja, zbog kojih prekida post tokom mjeseca ramadna,
pod uslovom da nadoknadi dane koje je propustila zbog ovih
opravdanja.
1. Hajz i nifs
Nije dozvoljeno eni da posti u ova dva stanja i obaveza
joj je da kasnije naposti ove dane.
Ovo je potvreno onim to je zabiljeeno u ''Sahhu''
Buhrje i Muslima od ''ie, Allh bio zadovoljan njome, koja
je rekla:
''Bilo nam je nareeno da nadoknadimo post, a nije nam bilo
nareeno da nadoknadimo namz''.
Ona je objasnila da je ovo jedna od stvari koje su
zasnovane apsolutno na Objavi, i mi jednostavno slijedimo
ono to je propisano u Qur'nu i sunnetu.
to se tie mudrosti iza ovoga, Ibn Tejmijje je u
''Medm'ul-fetwa'' (25. tom, 251. str.) rekao:
''ena gubi svoju krv kroz krv hajza, koja naputa njeno tijelo.
Menstruirajua (punoljetna) ena je sposobna za post u drugim
vremenima, osim za vrijeme njenog hajza, za vrijeme ijeg trajanja
78
hadis je zabiljeio Buhr
73
ejh Slih Fewzn
krv naputa njeno tijelo. Postiti u ovom stanju (van hajza) je lahko,
jer se krv koja jaa tijelo ne gubi.
Post u vrijeme njenog hajza bi znaio da bi krv, koja hrani njeno
tijelo i dio je njega, bila izgubljena i ovo bi imalo za posledicu
slabljenje njenog tijela i post bi joj postao teak, pa joj je stoga
nareeno da posti van svog hajza''.
2. Trudnoa i dojenje
Ako e post, dok je ena trudna ili dok doji, nakoditi
njoj, njenom djetetu ili oboma onda ona treba prekinuti svoj
post.
Ako je teta koja ju je prinudila da prekine svoj post
utjecala samo na njeno dijete, a ne i na nju samu, onda ona
mora nadoknaditi dane koje je propustila i nahraniti jednog
siromaha za svaki dan koji je proputila.
Ako je teta utjecala samo na nju onda e ona samo
nadoknaditi dane posta koje je propustila.
Ovo je stoga jer su i trudna ena i dojilja obuhvaene
Allhovim rijeima:

''A onima koji ga (post) jedva podnose otkup je da jednog
siromaha nahrane''. 79
Hafidh Ibn Kethr je u svom ''Tefsru'' (1. tom, 739. str.)
rekao:
79
74
ejh Slih Fewzn
''Ovim znaenjem su obuhvaene trudnica i dojilja, ako se boje za

sebe ili za svoju djecu''.
Ibn Tejmijje u djelu ''Medm'ul-fetwa'' (25. tom, 318.
str.) rekao:
''Ako se trudna ena boji za svoj plod, onda moe prekinuti svoj
post i svaki dan nahraniti jednog siromaha jednom jedinicom hljeba
za svaki dan koji je propustila''.
Napomene:
a) ena iskuana istihzom (vidi prethodno poglavlje).
Ovo je ena koja vidi krv koja nije izazvana hajzom, kao
to je prethodno ve bilo spomenuto. Ona je obavezna postiti i
nije joj dozvoljeno prekinuti post kao rezultat ove vrste krvi.
Ibn Tejmijje je, nakon spominjanja prekidanja posta u
sluaju ene u hajzu (''Medm'ul-fetwa'', 25. tom, 251. str.),
rekao:
''...za razliku od istihze, jer se ona moe desiti u bilo koje vrijeme, i
tako se moe desiti da ena nema ansu nadoknaditi dane posta
koje je propustila. Ovo je neizbjeno kao povraanje, krvarenje iz
rane, gnoj, nono izluivanje i sline stvari koje se mogu desiti u
bilo koje doba, inei nevjerovatnim da se ono predvidi, tako da se
one ne smatraju kao neto to kvari post, kao (to se smatra) krv
hajza.''
b) Obaveza je eni u hajzu, trudnici i dojilji da dane koje je
propustila (za vrijeme ramadna) nadoknadi nakon
mjeseca ramadna, a prije sljedeeg ramadna.
Njoj je bolje da naposti te dane ranije, i ako ostane
izmeu poetka sljedeeg ramadna broj dana koje je ona
propustila ona postaje obavezna napostiti one dane, tako da
75
ejh Slih Fewzn
ne nastupi sljedei ramadn dok ona jo ima nenadoknaene

dane posta od prolog ramadna.
Ako ona ovo ne uini i ue u novi ramadn, a nema
opravdanja za odlaganje ovih dana ona ih i dalje mora
napostiti, a takoer treba nahraniti po jednog siromaha za
svaki dan. Ako je ona imala opravdanje, ona samo mora
napostiti proputene dane.
Isti propisi se odnose na enu koja prekida svoj post
zbog bolesti ili putovanja 80 .
c) Nije dozvoljeno eni da posti neobavezni post (nafilu) u
prisustvu svoga mua, osim sa njegovom dozvolom.
Ovo je potvreno onim to biljee Buhr, Muslim i drugi
od Ebu Hurejre, Allh bio zadovoljan njime, da je Allhov
Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, rekao:
''Nije dozvoljeno eni da posti dok je njen mu prisutan, osim
uz njegovu dozvolu''.
U nekim predajama Ahmeda i Eb Dwda stoji:
''...osim posta mjeseca ramazana''.
Meutim, ako joj je mu dao dozvolu da posti nafilu
(neobavezni post), ili mu nije sa njom, ili je ona neudata, onda
joj je mustehabb da posti, naroito dane koje je mustehabb
postiti, kao to su ponedeljak i etvrtak, tri dana svakog
lunarnog mjeseca, est dana mjeseca ewwla i deset dana
dhul-hiddeta, dan 'Arefta i dan 'are, zajedno sa danom
prije i nakon njega.
80
tj. iz eri'atski opravdanog razloga (napomena prevodioca)
76
ejh Slih Fewzn
Meutim, nije joj prikladno postiti neobavezni post dok i

dalje mora napostiti dane koje je propustila od ramadna (dok
nije napostila ove dane), a Allh najbolje zna.
d) Ako se ena u hajzu povrati u stanje istoe tokom dana u
mjesecu ramadnu ona se treba suzdrati od jela i pia u
ostatku dana i napostiti itav dan zajedno sa danima koje je
propustila zbog svog hajza.
Njeno suzdravanje u ostatku dana u kojem se povratila
u istou joj je obavezno iz potovanja prema periodu mjeseca
ramadna.
77
78
ejh Slih Fewzn
ejh Slih Fewzn
Osmo poglavlje
PROPISI KOJI SE ODNOSE NA HADD I 'UMRU
Obavljanje hadda svake godine u svetoj Allhovoj
Kui je fard-kifje (opa obaveza) muslimanima. Svaki
musliman koji ispunjava uslove koji mu ine hadd
obaveznim mora obaviti hadd najmanje jednom u ivotu,
a obaviti hadd vie nego jednom je dobrovoljni oblik
'ibadeta.
Hadd je jedan od stubova islma. Hadd takoe
predstavlja dihd ena, kao to navedeno u hadsu Aie, neka
je Allh zadovoljan njome, kada je rekla:
''O Allhov Poslanie, da li je dihd obavezan za ene?'',
a on je odgovorio:
''Da, dihd koji ne ukljuuje borbu hadd i 'umra.'' 81
Imm Buhr biljei da je ona, neka je Allh zadovoljan
njome, rekla:
''O Allhov poslanie, mi smatramo da je dihd najbolji od svih
djela, pa zar neemo mi, ene, obavljati dihd?'',
pa je on, sallallhu alejhi we sellem, rekao:
''Zaista je najbolji dihd hadd mebrr (primljen hadd)''.
Propisi koji su specifini za ene na haddu
1. Mahrem (muki roak ene za kog joj se zakonski nije
dozvoljeno udati).
Hadd ima nekoliko opih uslova koji vae za oboje, i
za ene i za mukarce: osoba mora biti musliman, pametna,
slobodna (tj. ne rob), punoljetna (tj. nakon puberteta) i
81
hads su zabiljeili Ahmed i Ibn Made sa sahih senedom
79
ejh Slih Fewzn
finansijski sposobna. ena mora ispuniti dodatni uslov ona

mora biti u drutvu sa mahremom koji putuje sa njom 82 .
Dokaz za ovo je ono to je Ibn 'Abbs, Allh bio
zadovoljan njime, prenio da je od uo Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, na hutbi, kada je rekao:
''Nije dozvoljeno ovjeku da bude osamljen sa enom osim
ako je ona u drutvu mahrema, a eni nije dozvoljeno da
putuje osim ako je u drutvu mahrema''.
ovjek je ustao i rekao:
''O Allhov Poslanie, moja ena je otila da obavi hadd, a ja sam
se prijavio za taj i taj pohod'',
pa je on, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
''Onda to napusti i obavi hadd sa svojom enom''. 83
Ibn 'Umer, Allh bio zadovoljan njime, je takoe rekao:
''Allhov Poslanik sallallhu 'alejhi we sellem je rekao:
''Nije dozvoljeno eni da putuje tri dana, osim ako je s njom
mahrem''. 84
Postoje i mnogi hadsi koji zabranjuju eni putovanje na
hadd ili u bilo koje druge svrhe bez mahrema.
Ovo je zbog toga to je ena slaba i podlona iskuenjima
i stvarima koje joj mogu tetiti za vrijeme njenog putovanja,
koje samo mukarac moe podnijeti.
ovo je njen mu ili onaj za kojeg joj je zabranjeno da se uda zbog

srodstva, kao to je njen otac, sin, brat ili zbog nekog drugog
specifinog razloga, ili da je to njen pooim ili pastorak
82
80
ejh Slih Fewzn
Drugo, ena je fitna (iskuenje) za zloince, pa je

apsolutno potrebno da ima mahrema koji e je zatititi od
njihovog zla.
I mahrem koji e joj se pridruiti i biti sa njom na
haddu mora takoe da ispunjava i sam sljedee uslove: on
mora biti musliman, mora biti pametan i mora biti punoljetan.
Ona ne bi bila sigurna sa nevjernikom.
Ako ona nije u mogunosti da nae mahrema, onda ona
mora odrediti drugu osobu da obavi hadd za nju (umjesto
nje).
2. Ako joj hadd nije obaveza i ona eli da ga obavi, onda
ona prvo mora traiti dozvolu svoga mua, poto obavljanjem
hadda ona njega liava njegovih branih prava.
U djelu ''El-Mugn'' (3. tom, 240. str.) stoji:
''to se tie neobaveznog hadda, muu je dozvoljeno da joj to ne
dozvoli. Ibnul-Munzir je rekao: ''Postoji idm' (konsenzus) meu
uenjacima od kojih je znanje uzeto, da mu eni moe zabraniti
odlazak na neobavezni hadd. Razlog za ovo je taj da je pravo
mua obaveza za nju, pa joj tako nije dozvoljeno da napusti ovo
pravo 85 zbog neega to nije obavezno.''
3. Dozvoljeno je eni da obavi hadd i 'umru umjesto
ovjeka (u njegovo ime).
Ibn Tejmijje je u djelu ''Medm'ul-fetwa'' rekao:
''Uenjaci su se sloili da je dozvoljeno eni da obavi hadd na
raun druge ene, bila ona njena kerka ili ne. I takoer je eni
dozvoljeno da obavi hadd na raun mukarca, prema veini
85
I obavezu pokoravanja muu (napomena prevodioca)
81
ejh Slih Fewzn
uenjaka, ukljuujui i etiri imma. Ovo je kako je navedeno od

strane Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, kada je
naredio eni iz plemena Hatham da obavi hadd na raun njenoga
oca, kada je ona rekla:
''O Allhov Poslanie, Allhovo pravo nad Njegovim robovima (i
naredba njima) da obave hadd je zatekla moga oca u njegovoj
starosti''.
Pa je on naredio njoj da obavi hadd za svoga oca, pa ak i ako je
stanje ihrma za mukarca mnogo kompletnije nego za enu.'' 86
4. Ako ena na putu za hadd pone menstruirati ili pone
krvariti nakon poroaja ona treba nastaviti svoje putovanje
kao to i druge ene ine, jer za stanje ihrma nije uslov da
ona bude u stanju ritualne istoe.
U djelu ''El-Mugn'' (3. tom, 293. i 294. str.) stoji:
''Kupanje je propisano enama u vrijeme njihovog ulaska u ihrm
na isti nain kao to je propisano za mukarce, jer je to jedan od
obreda hadda.
Ono je jo jae u sluaju ene u hajzu ili ene koja krvari nakon
poroaja, poto postoje predaje koje posebno spominju njihove
sluajeve.
Dbir je rekao:
''Kada smo doli do Dhul-hulejfe, a Esma bint 'Umejs rodila sina
Muhammeda ibn Vekru, poslala je poruku Allhovom Poslaniku
sallallhu 'alejhi we sellem, pitajui ga ta da radi. On je rekao:
''Okupaj se, upotrijebi umetak (uloak) i ui u stanje ihrma''. 87
Od Ibn Abbsa se prenosi da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem, rekao:
tj. ihrm za mukarca ukljuuje vie ogranienja nego onaj za ene

i zato se za njega vie nagrauje
87 hads je zabiljeio Muslim
86
82
ejh Slih Fewzn
''ena koja je u nifsu i ena koja je u hajzu, ako se njihova krv

pojavi za vrijeme hadda treba da uu u ihrm i da obave
sve obrede, osim tawfa (oko Allhove) Kue''. 88
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je naredio ''ii, neka
je Allh zadovoljan njome, da se okupa u vrijeme kada je inila nijet
za hadd dok je bila u hajzu.''
Mudrost iza uzimanja gusula od strane ene koja je u
hajzu i ene koja je tek rodila, kada ulazi u stanje ihrma, je
zbog higijene i otklanjanja neprijatnih mirisa, da ona ne bi
smetala drugim ljudima kada se oni okupljaju. I takoe da
umanji njenu neistou.
Ako se krvarenje hajza ili nifsa desi dok je ona u stanju
ihrma, to nee natetiti njenom ihrmu. Ona ostaje u ihrmu i
ostaje dalje od zabrana ihrma. Ove ene ne obavljaju tawf
oko Ka'be sve dok ne postanu iste od hajza ili nifsa, i dok se
ne okupaju. Ako doe dan 'Arefta, a one jo nisu povratile
svoju istou, a obukle su ihrm za umru (imajui nijjet da
obnove ihrm za hadd) onda one trebaju obui ihrm za
hadd i pridruiti ga 'umri, pa da to tako postane kao
kombinovani (qirn) hadd.
Dokaz za ovo je da je ''ia, Allh bio zadovoljan njome,
bila u hajzu nakon to je obukla ihrm za 'umru. Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je doao do nje dok je
plakala, pa je rekao:
''Zato plae, da nisi hajzu?,
Ona je odgovorila:
''Da''.
On je rekao:
88
hads biljei Eb Dwd
83
ejh Slih Fewzn
''To je neto to je Allh odredio i naredio demovim kerima,

pa nastavi i ini sve to hadija ini, samo nemoj initi tawf
oko Ka'be''. 89
U hadsu Dbira stoji:
''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je doao do ''ie,
Allh bio zadovoljan njome, naao je kako plae i rekao joj:
''ta je s tobom?'',
Ona je rekla:
''Ja sam ula u mjeseni period, a ljudi su upravo napustili stanje
ihrma, a ja nijesam uinila tawf oko Kue. Ljudi sada idu na
hadd, a ja ne mogu ii.''
Pa je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellam, rekao:
''To je neto to je Allh odredio kerkama demovim, zato se
okupaj i obuci ihrme za hadd.''
''ia, Allh bio zadovoljan njome, je uinila tako i bila je
prisutna na svim mjestima okupljanja, sve dok se njen hajz nije
zavrio, a onda je uinila tawf oko Kue i uinila sa'j izmeu Saffe i
Merwe. Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, joj je onda
rekao:
''Sada su tvoj hadd i 'umra kompletni.''
Ibn Qajjim je rekao u ''Tehzib es-sunne'' (2/303):
''Sahh hadsi su jasni u tome da je ona prvo obukla ihrme za
'umru, a onda joj je, kada je dobila hajz, Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, naredio da obue ihrm za hadd, tako da je
ona postala qrin (ona koja kombinuje hadd i 'umru u isto
vrijeme), i zato to joj je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, rekao:
''Tvoj tawf Kue i sa'j izmeu Safe i Merwe je dovoljan za tvoj
hadd i umru''.''
89
84
ejh Slih Fewzn
5. ta ena treba uiniti u vrijeme kada ulazi u ihrm?

Ona ini sve to i mukarac ini, u pogledu kupanja i
ienja, skraivanja noktiju i kose, kao to je potrebno, i
otklanjanje neprijatnih mirisa, tako da nee imati potrebu da to
ini za vrijeme ihrma, kada e joj injenje ovih radnji biti
zabranjeno. Ako nema potrebu da uini bilo ta od ovih stvari,
onda ona nee to uiniti, jer nisu dio bilo koje specijalne
dunosti ihrma. Onda nema tete za nju da namirie svoje
tijelo parfemom, koji nema otar miris.
Ovo je potvreno hadsom ''ie, Allh bio zadovoljan
njome:
''Ili smo sa Allhovim Poslanikom, sallallhu 'alejhi we sellem, i
stavljali smo misk (miris) na naa ela u vrijeme ihrma. Ako bismo
se znojile, miris bi se cijedio na naa lica, a Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, bi to vidio i ne bi nam to zabranio'' 90.
ewkni je rekao u djelu ''Nejlul-ewtr'' (5. tom, 12. str.):
''Njegovo preutno odobravanje ukazuje na dozvoljenost, jer on nije
preutkivao stvari koje su pogrene''.
6. U vrijeme injenja nijjeta za ihrm, ena skida svoju
burku i svoj niqb, ako ih je inae nosila i prije ihrama.
Oboje su velovi (koprene) koje prekrivaju lice, koje imaju dvije
rupe za oi kroz koje ena moe vidjeti.
Ovo je potvreno rijeima Allhovog
sallallhu alejhi we sellem:
''ena u haddu ne treba da nosi niqb''. 91
90
91
Poslanika,
hads je zabiljeio Eb Dwd

85
ejh Slih Fewzn
Burka je deblja i gua nego niqb (zato se ovaj hads

odnosi i na nju). ena skida sve to ima na svojim akama kao
to su njene rukavice, ako ih je nosila prije ihrma. Ona treba
prekriti lice neim drugim, mimo niqba ili burke, stavljanjem
svog prekrivaa za glavu ili platna, kada je na mjestu, gdje je
ljudi koji joj nijesu mahremi mogu vidjeti. Takoer ona treba
prekriti svoje ake bez korienja rukavica, omotavajui
(prekrivajui) ih nekom vrstom odjee, jer su lice i njene ake
jedno od dijelova tijela koje moraju biti sakriveni od ljudi, za
vrijeme ihrma i van ihrma.
Ibn Tejmijje je rekao:
''to se tie ene, ona je (cijela) awret, i zbog ovog joj je dozvoljeno
da oblai odjeu koja e je prekriti (sakriti) i dozvoljeno joj je da
trai senku u njenoj nosiljci na kamili. Meutim, Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, joj je zabranio da nosi niqb ili rukavice.
Rukavice su prekriva napravljen specijalno za ake, ali dozvoljeno
joj je idm'om uenjaka da prekrije svoje lice bilo ime to ne
dolazi u kontakt sa njenim licem. A ako to doe u kontakt sa njenim
licem, ispravan propis je da je i to dozvoljeno.
eni nije obaveza da odmie prekriva sa svoga lica svojom rukom,
komadom drveta ili neim slinim, zato to Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, nije napravio razliku izmeu njenog lica
i njenih aka. Oboje se tretiraju kao tijelo ovjeka (mukarca), a ne
kao njegova glava. ene Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, su dozvoljavale da odjea pada na njihova lica, bez obzira
na injenje praznine izmeu prekrivaa i njihovih lica. Nije
preneeno ni od jednog od uenjaka da je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, rekao da se ihrm ene tie njenog lica.
A ovo je zapravo izjava nekih od selefa.''
Ibn Qajjim je rekao u djelu ''Tahdhb es-sunen'' (2. tom,
350. str.):
86
ejh Slih Fewzn
''Nije preneena nijedna izjava od Allhovog Poslanika, sallallhu

'alejhi we sellem, u vezi eninog otkrivanja njenog lica u vrijeme
njenoga ihrma, osim zabrane noenja rukavica i niqba.
Prenosi se od Esme, Allh bio zadovoljan njome, da je ona
prekrivala svoje lice dok je bila u stanju ihrma.
''ia, Allh bio zadovoljan njome, je rekla:
''Jahai su nam se pribliavali kada smo bile u drutvu Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, dok smo bile u stanju
ihrma. Ako bi doli blizu nas, mi bi smo spustile dilbbe sa naih
glava na naa lica, a kada bi proli, mi smo ih otkrili''.'' 92
Stoga, sestra muslimanka u stanju ihrma treba biti
svjesna da joj nije dozvoljeno da prekriva svoje lice i ake
stvarima koje su skrojene da pokazuju oblike (konture)
njihovih tijela, posebno niqb i rukavice. Ona takoer treba
znati da joj je obaveza da svoje lice i svoje ake od ljudi koji joj
nijesu mahremi sakrije himrom, odjeom, prekrivaem ili
nekim slinim stvarima, i da nema dokaza za stavljanje bilo
ega to e podii prekriva sa njenog lica, kao to je komad
drveta, turban ili neto slino.
7. eni je dozvoljeno da nosi (obue) bilo koju ensku
odjeu koju eli, koja nije atraktivna i koja ne lii odjei
mukaraca, niti je pripijena (priljubljena), pokazujui
dimenzije njenih udova, niti onu koja je transparentna, onu
koje ne prikriva ta je ispod nje, niti previe kratku, koja ne
prekriva njene noge ili ake, ve umjesto toga mora biti
obilna, debela i iroka.
Ibn el-Munzir je rekao, kao to je navedeno u djelu ''ElMugn'' (3. tom, 328. str.):
''Postoji idm' meu uenjacima da ena u ihrmu moe obui
koulju, prsluk, vreaste hlae (pantalone), himr i kone arape.''
92
Eb Dwd je ovo spomenuo
87
ejh Slih Fewzn
Ona ne treba da nosi posebnu boju (kao to je zelena),

ve umjesto toga moe da nosi bilo koju boju koju eli, od boj
koje su specifine za ene, kao to je tamno crvena, zelena ili
crna. Takoer joj je dozvoljeno da mijenja ove boje ako eli.
8. Sunnet joj je da, nakon to je ula u stanje ihrma,
izgovara telbiju dovoljno glasno da uje sama sebe.
Ibn 'AbdulBerr je rekao, kao to je navedeno u djelu ''ElMugn'' (3. tom, 330. i 331. str.):
''Postoji idm' meu uenjacima da je eni sunnet da ne podie
svoj glas. Umjesto toga, ona telbiju treba izgovarati dovoljno glasno
da uje sama sebe.
Mekrh joj je da podie svoj glas zbog fitne koju moe
prouzrokovati i iz ovog razloga joj nije sunnet da izgovara ezn ili
iqmet, i sunnet joj je, u cilju da upozori imma, samo da pljesne
svojim rukama, a ne da podie svoj glas inei slavljenje Allha 93
(kao to je to za mukarce)''.
9. Obaveza joj je da se itava pokrije u tawfu, da spusti svoj
glas, da obori svoj pogled i da se ne gura (tiska) sa
mukarcima, naroito kod haderul-esweda (crnog kamena) i
kod jemenskog ugla.
Bolje joj je da obavi svoj tawf sa najdalje take, dalje od
Kue (Ka'be) bez sudaranja sa ljudima, nego da ini tawf
blizu Ka'be, tako se gurajui sa ljudima. Ovo je zato to je
guranje sa ljudima harm zbog fitne koju ona prouzrokuje.
to se tie dolaska i pribliavanja Ka'bi i ljubljenja
kamena, ova djela su za nju sunnet, ako joj je lahko da ih
obavi. Harm djelo ne treba biti poinjeno u cilju da bi se
izvrilo sunnet djelo. Umjesto toga, u ovoj situaciji, djelo joj
93
govorei: ''SubhanAllh'' (napomena prevodioca)
88
ejh Slih Fewzn
nije sunnet. Ovo je zato to je njoj u ovoj situaciji sunnet da

pokae ka crnom kamenu, ako prolazi pored njega.
Imm Newew je naveo u djelu ''El-Medm' '' (8. tom,
37. str.):
''Nai drugovi (uenjaci) kau: ''Nije mustehabb eni da poljubi
kamen ili da ga dodirne, osim ako je zona tawfa prazna, nou ili u
drugim vremenima, zbog fitne koju ena prouzrokuje i fitne koja njoj
moe nakoditi''.''
''I mustehabb je za enu da obavi tawf nou zato to je to bolje
prikriva i manja je guva, i takoe joj je u to doba mogue da doe
blie Kui i da dodirne kamen''.
10. U djelu ''El-Mugn'' (3. tom, 394. str.) stoji:
''I tawf ene i njen sa'j se obavljaju hodom. Ibnul-Munzir je
rekao: ''Postoji idm' meu uenjacima da nema doginga
(laganog tranja) za ene ni u tawfu oko Kue, niti izmeu Safe i
Merwe, i one ne trebaju otkrivati desno rame za vrijeme tawfa,
kao to to mukarci ine. Razlog za ova dva djela je da se uini
manifestacija snage, a ovo se ne namjerava u sluaju ena.
Umjesto toga, ono to se od nje trai je prikrivanje, a ako bi ona
poskakivala ili otkrila svoje rame, ona bi time sebe prikazala
(ispoljila).''
11. ta ena u hajzu mora, a ta ne smije da uini od djel
hadda dok ponovo ne zadobije istou?
ena u hajzu treba da obavi sva prava hadda,
ukljuujui ihrm, stajanje na 'Areftu, provoenje noi na
Muzdelifi i gaanje kameniima na demretima. Ona ne treba
obaviti tawf oko Kue sve dok se ne vrati u stanje istoe,
89
ejh Slih Fewzn
zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,

''ii, neka je Allh zadovoljan njome, u vrijeme njenog hajza:
''ini sve to hadija ini, ali nemoj initi tawf oko Kue dok
se ne povrati u stanje istoe''. 94
U drugoj predaji od Muslima:
''ini sve to i hadija ini, ali ne obavljaj tawf oko Kue sve
dok se ne okupa''.
E-ewkni je rekao u djelu ''Nejlul-ewtr'' (5. tom, 49.
str.):
''Ovaj hads je jasan po pitanju zabrane eni u hajzu da ini tawf
sve dok krv ne prestane i dok se ona ne okupa. Izjava zabrane
zahtjeva ponitenje, pa je tako tawf ene u hajzu nevalidan
(neispravan). Ovo je stav veine uenjaka. Ona ne ini sa'j izmeu
Safe i Merwe, jer sa'j nije validan, osim ako se desi nakon tawfa.
Jer, Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nikada nije uinio
sa'j osim da ga uini nakon tawfa.''
Imm Newew je rekao u djelu ''El-Medm' '' (8. tom,
82. str.):
''Pitanje: Ako osoba uini sa'j prije tawfa. Njen sa'j nije ispravan po
naem miljenju, a ovo je i stav veine uenjaka. Mi smo ve
spomenuli da je El-Mwerd spomenuo idm' uenjaka na ovu
temu, i to je mezheb Mlika, Eb Hanfe i Ahmeda. Ibnul-Munzir je
naveo 'At'a i neke od uenjaka ehlul-hadsa, koji kau da je (tako
obavljen sa'j) ipak ispravan. Nai drugovi ovo pripisuju 'At'u i
Dwdu.''
Na dokaz je da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, obavljao sa'j jedino nakon tawfa i on je rekao:
''Uzmite svoje obrede hadda od mene''.
94
muteffekun 'alejhi
90
ejh Slih Fewzn
U vezi hadsa od Ibn urejka, ashba, u kome on kae:

''Doao sam s Allhovim Poslanikom, sallallhu 'alejhi we sellem, da
obavim hadd i ljudi su mu dolazili da bi ga pitali pitanja. Neki su
govorili:
''O Allhov Poslanie, uinio sam sa'j prije tawfa'',
ili:
''Odloio sam ovo ili ovo'',
ili:
''Uinio sam ovo ili ovo prije drugoga'',
a on bi odgovarao:
''Nema grijeha u ovim (ovako uinjenim) djelima. Grijeh ima
samo onaj ovjek koji nepravedno okleveta (povrijedi ast)
muslimana. Taj je onaj koji je propao i koji je prouzrokovao
tetu.'' 95
Tumaenje ovoga hadsa jeste ono to su El-Hattb i
ostali rekli, da rijei:
''Uinio sam saj prije tawf a'',
znae:
''Uinio sam saj nakon tawful-qudma, a prije tawful-ifde''.
Na ejh, Muhammed el-Emn e-enqt je u svom
tefsiru ''Adw'ul-bejn'' rekao (5. tom, 252. str.):
''Znaj da je veina uenjaka na stavu da sa'j nije prihvaen, osim
samo nakon tawfa. Tako da, ako osoba obavi sa'j prije tawfa
nee joj biti primljen po stavu veine uenjaka, ukljuujui etiri
imma. El-Mwerd i drugi su preneli idm' uenjaka na ovu
temu''.
Onda je on naveo prethodno spomenute rijei Newewija
i njegov odgovor na hads Ibn urejka, i tada je rekao:
95 hads je zabiljeio Eb Dwd sa sahh senedom. Svi ovi
prenosioci su prenosioci koji se nalaze u Buhrji i Muslimu, osim
Usame ibn urejka, ashba
91
ejh Slih Fewzn
''Njegove rijei: ''Prije nego sam uinio tawf'', znae tawful-ifda

koji je stub haddskih obreda i ovo ne negira da je on uinio sa'j
nakon tawful-qudma, koji nije jedan od haddskih ruknova''.
''Sa'j slijedi za tawfom i nije ispravan osim ako tawf doe prije
njega. Sa'j prije tawfa nije prihvaen i to je stav Mlika, fi'ije i
uenjaka koji priznaju qijs kao dokaz.
'At' kae: ''Dozvoljeno je''.
Od Ahmeda se prenosi: ''Dozvoljeno je ako osoba zaboravi. Ako
osoba to uradi svjesno i namjerno sa ciljem, ovaj sa'j nije dozvoljen,
zato to je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem kada je
upitan o sa'ju koji prethodi tawfu, ako je osoba bila neznalica o
tome ili je zaboravila rekao: ''Nema tete''. Poenta prvog stava je
da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, zapravo obavio
sa'j nakon svog tawfa i rekao:
''Uzmite svoje haddske obrede od mene''.''
Tako je jasno od onoga to je prethodilo da hads koji
koriste oni koji kau da je sa'j prije tawfa prihvatliv nije
dokaz za ovo, jer on ima jedno ili dva tumaenja.
On se ili tie onoga koji je obavio sa'j prije tawful-ifda,
a ve je obavio s'aj za tawful-qudm, pa taj sa'j zapravo i
dolazi nakon tawfa, ili se odnosi na osobu koja ne zna ili na
zaboravnu osobu, a ne ukljuuje osobu koja to uradi svjesno.
Ja sam se mnogo zadrao na ovoj temi zato to danas
postoje mnogi koji izdaju fetwe u kojima se kae da je
dozvoljeno obaviti sa'j prije tawfa u svakoj situaciji, neka nam
Allh pomogne.
92
ejh Slih Fewzn
Napomena:
1. Ako je ena obavila tawf i prije zavretka poela
menstruirati u ovoj situaciji ona treba obaviti sa'j, jer istoa
nije uslov za sa'j.
''Veina uenjaka su miljenja da istoa nije uslov za validnost
(ispravnost) sa'ja izmeu Safe i Merwe''.
Meu onima koji su ovo rekli su: 'At', Mlik, fi', Eb Thewr i oni
koji prihvataju qijs (analogiju) kao dokaz.
Eb Dwd kae:
''Ja sam uo Ahmeda kako kae: Ako ena obavi tawf (oko
Allhove) Kue, a onda menstruira, ona ini sa'j izmeu Safe i
Merve, a onda odlazi''.
Prenosi se od ''ie, Allh bio zadovoljan njome, i od Ummu
Seleme, Allh bio zadovoljan njome, da su rekle:
''Ako ena obavlja tawf Kue, a onda obavlja dva rekata tawfa,
onda menstruira, onda treba obaviti saj izmeu Safe i Merwe''.
Preneeno od El-Ethema''.
2. Dozvoljeno je enama da napuste Muzdelifu zajedno sa
slabim i bolesnim osobama nakon polovine noi i da bace
kamenie na demretul-'aqabi stigavi na Minu, zbog straha od
guve.
El-Muweffaq je rekao u djelu ''El-Mugn'' (5. tom, 286.
str.):
''Nema tete (grijeha) za slabe i za ene da napuste ranije. Meu
onima koji su putali slabe iz svojih porodic da odu ranije bio je
'AbdurRahmn ibn 'Awf i ''a, Allh bio zadovoljan njima. Ovo je
bio i stav 'Ata'a, eth-Thewrija, fi'ije, Eb Thewra i onih koji
uzimaju qijs kao dokaz, i ne znamo za bilo kakvo neslaganje u
pogledu ovog stava.
93
ejh Slih Fewzn
Drugi razlog je zato to ovo im je ovo lake i ovo ih liava tekoa u

guvi i u skladu je sa djelom njihovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem''.
Imm ewkn je rekao u djelu ''Nejlul-ewtr'' (5. tom,
70. str.):
''Dokazi ukazuju da je vrijeme za bacanje kamenia za one koji
nemaju opravdanje nakon izlaska sunca''.
Meutim, onoma koji imaju opravdanje, kao to su to ene ili drugi,
poput slabih dozvoljeno je da ovo bacanje kamenia obave prije
toga''.
125. str.):
''fi' i drugovi su rekli: ''Sunnet je pustiti slabe i ostale, od en i
drugih da napuste ranije Muzdelifu prije zore, a nakon pola noi,
da odu na Minu i da bace kamenie na demretul-'aqabi prije
guvanja ljudi''.''
Onda je on spomenuo hadse koji na ovo ukazuju.
3. Za hadd i 'umru, ena treba da skrati svoju kosu sa
krajeva svojih pramenova (uvojaka), oko duine ummulah. Nije
joj dozvoljeno da obrije svoju glavu. Ummulah je zadnji lanak
ili zglob prsta ka njegovom vrhu.
''eni je propisano da skrati svoju kosu bez brijanja glave i nema
razilaenja meu islamskim uenjacima u vezi ovoga.
Ibnul-Munzir je rekao: ''Postoji idm' (konsenzus) uenjaka na
ovome. To je zato to je brijanje u ovom sluaju sakaenje
(izvitoperivanje)''.
Ibn Abbs, Allh bio zadovoljan njime, je rekao:
94
ejh Slih Fewzn
''Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, je rekao:

''ene ne trebaju brijati svoje glave. Umjesto toga, one trebaju
skratiti svoju kosu''. '' 96
Od 'Alija, Allh bio zadovoljan njime, se prenosi da je rekao:
''Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, je zabranio eni da
brije svoju glavu''. 97
Ahmed je imao obiaj da kae:
''Od svake pletenice kose treba da bude skraena duina vrha
prsta''.
I ovo je izjava Ibn 'Umera, fije, Ishqa i Eb Thewra.
Eb Dwd je rekao:
''uo sam Ahmeda, kada je bio upitan o eni koja skrati kosu sa
svih strana svoje glave, da je rekao:
''Da, ona skupi svoju kosu na vrh svoje glave, a onda otkine sa
krajeva svoje glave koliko je duina vrha prsta''.''
150.-154. str.):
''Postoji idm' uenjaka da je eni nareeno da ne brije svoju
glavu. Umjesto toga, ona treba skratiti svoju kosu, jer je brijanje u
ovom sluaju novotarija i sakaenje (unakaivanje)''.
4. Ako je ena u hajzu gaala kameniima na demretul-'aqabi
i skratila svoju kosu, onda je ona slobodna od ogranienja
stanja ihrma i stvari koje su joj bile zabranjene postaju joj
ponovo dozvoljene, izuzev to ona (i dalje) ne moe imati
seksualni odnos sa svojim muem, tako da mu ona ne treba
dati pristupa sve dok ona nije obavila tawful-ifda oko
(Allhove) Kue. A ako joj se desi da ima odnos sa njime u
toku ovog perioda, onda mora platiti fidju (iskupninu). A to je
da rtvuje jednu ivotinju od roda ovaca u Mekki i da podijeli
meso meu siromanim stanovnicima Mekke. Ovo je propis,
96
97
hads je zabiljeio Eb Dwd

hads je zabiljeio Et-Tirmidh
95
ejh Slih Fewzn
jer se taj odnos desio nakon prvog oslobaanja od strane

ihrma. 98
5. Ako bi ena dobila menstruaciju nakon tawful-ifda, onda
bi mogla da putuje gdje god eli i obaveza tawful-wed'
(oprotajnog tawfa) se ne odnosi na nju.
Ovo je potvreno hadsom ''ie, neka je Allh
zadovoljan njome, u kome je ona rekla:
''Safijja bint Hujejj je dobila hajz nakon to je obavila tawfulifda.''
Pria dalje ''ia, Allh bio zadovoljen njome:
''Obavijestila sam o tome Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, pa je on rekao:
''Hoe li nas ona zadrati''?
Ja sam rekla:
''O Allhov Poslanie, ona je ve obavila tawful-ifda oko Kue, a
onda je, nakon toga, dobila hajz''.
A onda je on rekao:
''Onda ona moe otii (napustiti)''. '' 99
Prenosi se od Ibn 'Abbsa, neka je Allh zadovoljan
njime, da je rekao:
''Ljudima je bilo nareeno da uine tawf oko Kue kao njihov zadnji
kontakt sa Kuom, osim en u hajzu, kojima je bila dana dozvola (da
napuste Mekku bez tawful-wed'a). 100
Od njega se takoe prenosi da je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, dozvolio enama u hajzu da
A ne nakon drugog, kompletnog oslobaanja, kada joj (tek nakon

njega) odnos sa njenim muem ponovo postaje dozvoljen (napomena
prevodioca)
99 muteffekun alejhi
100 muteffekun alejhi
98
96
ejh Slih Fewzn
napuste prije nego to su uinile tawf (el-wed'), ako je ona

ve obavila tawful-ifda. 101
218. str.):
''Ibnul-Munzir je rekao: ''Ovo je stav veine uenjaka, ukljuujui
Mlika, El-Ewz'ija, eth-Thewrija, Ishqa, Eb Thewra, Eb Hnife i
drugih''.''
U djelu ''El-Mugn'' (3/461) stoji:
''Ovo je stav veine uenjaka regija (predjela) Pravilo za enu
koja je u nifsu jeste isto kao i za enu koja je i hajzu, jer su propisi
nifsa isti kao propisi hajza u pogledu obaveznosti ili neobaveznosti
vjerskih dunosti.''
6. Mustehabb je eni da posjeti mesdid Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, sa ciljem da tamo obavi namz i da
zikri (spominje Allha), mada joj nije dozvoljeno da posjeti
grob Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, jer joj je
zabranjeno da posjeuje grobove.
ejh Muhammed bin Ibrhm lu-ejh (bivi muftija
Saudijske Arabije) je rekao u svojoj ''Zbirci fetwi'' (3. tom, 239.
str.):
''Ispravan stav u vezi ovog pitanja je da je enama zabranjeno
posjeivanje qabura Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we
sellem, iz dva razloga:
a) openitost dokaza. Ako je zabrana izgovorena uopeno
(generalno), onda nikome nije dozvoljeno da napravi izuzetak za
neto iz ove ope primjenjivosti, osim ako za to ima dokaz;
101
hads je zabiljeio imm Ahmed
97
ejh Slih Fewzn
b) razlog iza ovog pravila je takoe naen u ovom sluaju (tj. razlog
zato enama nije dozvoljeno da posjeuju grobove se takoe
primjenjuje na qabur Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we
sellem).''
ejh 'Abdul'Aziz ibn Bz je rekao u svom vodiu za
hadd, kada je pisao u vezi posjeivanja qabura Allhovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, od strane osobe koja
posjeuje Dva Sveta Hrama:
''Ova posjeta je bila nareena jedino mukarcima. A to se tie
ena, njima nije dozvoljeno da posjeuju qaburove kao to je
preneeno da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
prokleo ene koje posjeuju qaburove i one koji grade turbeta
(mauzoleje) i mesdide na qaburovima.
to se tie cilja da se ide u Medinu da bi se klanjalo u damiji
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, da bi se tamo
zikrilo i druge stvari koje su dozvoljene u svim mesdidima tada
je dozvoljeno za oboje, i za enu i za mukarca.''
98
ejh Slih Fewzn
Deveto poglavlje
PROPISI KOJI SE ODNOSE NA BRAK I RAZVOD
Allh je rekao:

''A od Njegovih znakova je i to to je od vas stvorio ene da
se uz njih smirite, i to to je izmeu vas stvorio ljubav i
samilost. Zaista su u tome dokazi za one koji razmiljaju''. 102
Za ene je rekao:

''I enite neoenjene i udavajte neudate, i estite robinje i
robove svoje. A ako su oni siromani, Allh e ih opskrbiti iz
Njegove dobrote. Allh je dobar i sve dobro zna''. 103
Imm Ibn Kethr je, komentariui ovaj ajet, rekao:
''Ovo je nareenje za brak. Neki od uenjaka su rekli da se ovo
nareenje vai za svaku osobu koja je sposobna da to uini. Oni su
takoe koristili kao dokaz hads Allhovog Poslanika, sallallhu
alejhi we sellem, i njegove rijei:
''O skupino mladia! Ko god je od vas sposoban da se oeni
neka se oeni, jer to titi pogled i moral, a ko god nije
102
103
sra er-Rm, 21. jet

sra en-Nr, 32. jet
99
ejh Slih Fewzn
sposoban da se oeni onda neka posti, jer mu je u tome tit''.

104
A onda je on spomenuo da je brak jedan od uslova

postizanja bogatstva, koritei kao dokaz Allhove rijei:

''A ako su oni siromani, Allh e ih opskrbiti ih iz Svoje
dobrote''. 105
On je spomenuo da je Eb Bekr es-Siddq, Allh bio
zadovoljan njime, rekao:
''Pokori se Allhu u onome to ti je On naredio u vezi braka, a On e
ispuniti Svoje obeanje tebi u pogledu opskrbe (bogaenja)''.
Prenosi se od Ibn Mes'da, Allh bio zadovoljan njime,
da je rekao:
''Trai bogatstvo (opskrbu) preko braka. Allh je rekao:
''A ako su oni siromani, Allh e ih opskrbiti iz Svoje

dobrote''. 106
Ovo je zabiljeio Ibn Derr, a El-Begw je prenio slinu
izjavu od 'Umera, Allh bio zadovoljan njime.
Ibn Tejmijje je u djelu ''Medm'ul-fetwa'' (32. tom, 90.
str.) rekao:
hads su zabiljeili Buhr i Muslim od Ibn Mes'da, Allh bio

zadovoljan njime
105 sra en-Nr, 32. jet
106 sra en-Nr, 32. jet
104
100
ejh Slih Fewzn
''Allh je dozvolio vjernicima da se ene i da se razvode, i da ene

razvedene ene, nakon to su bile udate za nekog drugog.
Krani su nekima od njih oharmili da se ene (monasima,
opaticama), a onima kojima je brak dozvoljen, uinjen im je razvod
harmom.
idovi dozvoljavaju razvod, ali ako se razvedena ena uda za
drugog mukarca ona se vie nikad ne moe udati za prvog
mua.
Krani nemaju razvod, a idovi ne dozvoljavaju ponovni brak,
nakon to se ena vjenala za nekog drugog.
Allh je uinio obje ove stvari dozvoljenim mu'minima''.
Imm Ibn Qajjim je, u knjizi ''El-Hed en-Nebew'' (3. tom,
149. str.), objanjavajui koristi polnog odnosa, koji je jedan od
ciljeva braka, rekao:
''Razlog za polni odnos jeste da se postignu tri osnovna cilja: Prvi je
zatita loze, porijekla i produetak vrste sve do kraja vremena koje
je Allh predodredio za ovaj svijet.
Drugi je oslobaanje sjemena koje je tetno, ako ostane u tijelu.
Tree je ispunjavanje elje (udovoljavanje strastima) i uivanje u
blagoslovu (bereketu)''.
Brak ima velike koristi, od kojih je najvea zatita od
bluda, i ona pomae u obaranju pogleda od stvari koje su
zabranjene.
On je takoe sredstvo produetka
ovjeanstva, zatita loze (porijekla).
potomstva,
Njegove koristi takoer ukljuuju postizanje harmonije

izmeu brakom spojenih parova, psiholoke stabilnosti, kao i
uzajamne kooperacije izmeu njih u formiranju estite
familije, koja je jedna od cigli u zgradi muslimanskog drutva.
101
ejh Slih Fewzn
Meu koristima je takoe i odgovornost, koju mu

preduzima da snadbijeva enu i da brine o njoj, te
odgovornost koju preduzima ena da obavlja kune poslove i
da ispunjava dunosti njene primarne funkcije u ivotu.
Nije tano ono to neprijatelji ene i neprijatelji ljudskog
drutva izjavljuju da je ena jednaka sa mukarcem u
poslovima van kue, pa su je tako izveli iz njene kue i odvojili
je od njene prave dunosti, i uinili da ona obavlja one zadatke
koji nisu njeni pravi zadaci, a onda dali drugima njene prave
zadatke. Na ovaj nain su oni izvrili korupciju i pokvarili
porodini sistem, pa je harmonija izmeu mua i ene
razbijena, prouzrokujui u mnogim sluajevima razvod ili
ostajanje zajedno u nezadovoljstvu i nesrei.
ejh Muhammed el-Emn e-enqt je u svom tefsru
''Adw'ul-bejn'' (3. tom, 422. str.) rekao:
''Budi svjestan Allh darovao meni i tebi uspjeh u onome to On
voli i ime je On zadovoljan da ova pogrena i bezvrijedna
ideologija koja poziva u izjednaavanje mukog i enskog u svim
pravilima i poljima, ideologija koja je u kontradikciji sa opim
razumom, taktinim iskustvom, boanskom objavom i zakonima
Stvoritelja za sobom povlai korupciju i ruenje sistema ljudskog
drutva koji je jasan svakome, osim onima koje je Allh oslijepio.
Ovo je zato to je Allh uinio enu, njenim posebnim
karakteristikama, odgovarajuu za odreene tipove uea i
sudjelovanja u graenju ljudskog drutva, koje ovjek ne moe
uiniti, kao to je npr. trudnoa, raanje djece, dojenje, vaspitanje i
odgoj djece, kuni poslovi, dnevni zadaci kao to su kuhanje,
mlevenje (brana), metenje (ienje) i sline stvari. Ove stvari,
koje ona obezbeuje (doprinosi) za ljudsko drutvo u svojoj kui,
sklonjena (zatiena), pridravajui se kvaliteta asnosti, vrlina i
ljudskih kvaliteta, nije manje vana nego to je rad koji ovjek
preduzima u cilju sticanja sredstava za ivot. Tako, lana tvrdnja
zabludjelih neznalica meu nevjernicima i onima koji ih slijede da
102
ejh Slih Fewzn
ena mora imati potpuno ista prava u poslu i u slubi van njene
kue kao to ih ima ovjek, ak i ako u toku svoje trudnoe, svog
perioda dojenja i svog postporaajnog krvarenja ona nije sposobna
da obavi bilo kakvo djelo koje je teko postaje oigledna. Ako ona
ode na posao, kao i njen mu, onda poslovi u kui ostaju
neobavljeni, ukljuujui brigu o maloj djeci, dojenju djece koja su u
toj dobi i pripremanju hrane i pia za mua kada se vrati sa posla.
Tada, ako je druga osoba bila unajmljena da obavi ove poslove,
onda e ta osoba biti obavezna da bude u toj kui, to je zapravo
ista stvar od koje je ena pobjegla, pa e rezultat biti isti. Ovo je
dodatak na injenicu da, kada ena napusti svoju kuu i radi, to
vodi do gubljenja osjeaja asti i vjere.''
Stoga se sestra muslimanka treba bojati Allha i ne treba
biti zavedena ovim zabluujuim izjavama, jer je zaista
stvarnost situacije en koje su obmanute ovim neosnovanim
tvrdnjama najbolji svjedok korupcije i destrukcije ovih
izgovora. A praktian primjer je najbolji dokaz.
Sestra muslimanka se truditi da se uda dok je jo mlada i
im osjeti potrebu za stupanjem u brak. Ona to ne bi trebala
odlagati pod izgovorom da eli nastaviti svoje obrazovanje ili
svoju karijeru. Umjesto toga, uspjeni brak je njena prava
srea, zadovoljstvo i bolje joj je nego bilo kakvo studiranje ili
karijera. Studiranje ili karijera nijesu zamjena za brak, ma kako
visok bio njihov nivo (stepen).
Sestra muslimanka treba preduzeti brigu o svojoj kui i
odgoju svoje djece, jer je to njena osnovna plodonosna funkcija
u ivotu i ona ne bi trebala traiti zamjenu za to, jer nita to ne
moe zamijeniti.
Ona ne bi trebala propustiti priliku da se uda za
pravednog ovjeka, kao to je to Allhov Poslanik sallallhu
alejhi we sellem rekao:
103
ejh Slih Fewzn
''Ako vam doe ovjek ijom ste vjerom i karakterom

(ahlqom) zadovoljni onda ga oenite. Ako tako ne uinite,
nastae velika fitna i fesd (nered) na zemlji'' 107 .
Uzimanje u obzir eninog miljenja u vezi njenog braka
ena koja treba biti udata moe biti od tri vrste. Ona
moe biti ispod nivoa puberteta i djevica, ili iznad nivoa
puberteta i djevica, ili moe biti da nije djevica.
Za svaku enu postoji odvojeno pravilo:
1. to se tie djevice ispod nivoa puberteta, ne postoji
neslaganje izmeu uenjaka da je njen otac moe udati za
nekog bez njenoga pristanka i dozvole, poto njen pristanak u
ovom sluaju nije razumljiv (ubjedljiv).
Ovo je zato to je Eb Bekr es-Siddq, Allh bio
zadovoljan njime, dao svoju erku ''iu, neka je Allh
zadovoljan njome, u brak kada je bila est godina stara, a
stupila je u odnos kada je imala devet godina starosti. 108
Imm ewkni je rekao u djelu ''Nejlul-ewtr'' (6. tom,
128. i 129. str.):
''Ovaj hads je dokaz da je ocu dozvoljeno da oeni svoju erku za
nekoga prije njenog puberteta''.
On je takoer rekao:
hads je zabiljeio Tirmidh, koji ga je okarakterisao kao hasen, dok

ga neke druge predaje podravaju
108 hads je muttefekun 'alejhi
107
104
ejh Slih Fewzn
''U ovome je takoer dokaz da je djevojci ispod starosti puberteta

dozvoljeno da se uda za ovjeka koji je zreo. Imm Buhr je
posvetio poglavlje o ovome i spomenuo hads ''ie, Allh bio
zadovoljan njome, a u ''El-Fethu'' se navodi konsenzus uenjaka po
ovom pitanju.
''Ibnul-Munzir je rekao: ''Postoji idm' meu ljudima znanja od
kojih je znanje uzeto da je ocu dozvoljeno da svoju erku koja nije
dostigla starost do puberteta uda za nekoga ko je odgovarajui''.''
Ja kaem: ''U Eb Bekrovom davanju ''ie, Allh bio
zadovoljan oboma, za enu Allhovom Poslaniku, sallallhu
'alejhi we sellem, kada je imala est godina starosti je najjai
odgovor onima koji osuuju brak mlade djevojke koja jo nije
dostigla stanje zrelosti (pubertet) za odraslog ovjeka, koji
takav brak kude i smatraju ga zlim. Ovo je iskljuivo zbog
njihovog neznanja ili zbog toga to oni ele da izazovu zlo
(tetu).
2. A to se tie djevice koja je iznad stanja puberteta, ona ne
moe biti udata, osim sa njenim pristankom. A njen pristanak
je njena utnja, prema hadsu Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem:
''Djevica ne moe biti udata, dok nije dobijena njena dozvola.
Rekli su ashbi:
''Allhov Poslanie, kako se dobija njena dozvola?''
Pa je on rekao:
''Kad ona uti (preutno odobri)''. 109
Stoga je neophodno traiti njen pristanak, pa ak i ako je
njen otac taj koji ugovara njen brak, prema najispravnijem
zakljuku od dva miljenja uenjaka.
109
hads je muteffekun 'alejhi
105
ejh Slih Fewzn
Ibn Qajjim je rekao u svom djelu ''El-Hed'' (5. tom, 96.

str.):
''Ovo je stav veine selefa i mezheb Eb Hanfe i Ahmeda po
jednoj predaji, i ovo je zakljuak kojim mi oboavamo Allha, i ne
vjerujemo ni u jedan drugi. Ovaj stav je u skladu sa postupkom
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, njegovim
nareenjem i njegovim zabranama.''
3. to se tie ene koja nije djevica, ona ne moe biti udata sve
dok se ne dobije njen pristanak. Njen pristanak, za razliku od
pristanka djevice, mora biti verbalan (rijeima).
U djelu ''El-Mugn'' stoji (6. tom, 493. str.):
''A to se tie ene koja nije djevica, mi ne znamo za bilo kakvo
neslaganje meu uenjacima oko injenice da je njen pristanak
verbalan (rijeima). Ovo je potvreno preneenim predajama ili
injenicom da je jezik sredstvo kojim se izraava ono to je u srcu, i
to je stvar koja se uzima u obzir u svakoj situaciji koja je uslovljena
pristankom.''
Ibn Tejmijje je u svom djelu ''Medm'ul-fetwa'' (32.
tom, 39 i 40. str.) rekao:
''Ni za koga nije prihvatljivo da oeni enu bez njenog pristanka,
kao to je preneseno od strane Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem. Ako je prisiljena (natjerana) na udaju ona nije
obavezna da se uda osim ako je djevica ispod starosti puberteta,
jer je njen otac moe udati i tu se ne trai njen pristanak od nje. A
to se tie ene u stanju polne zrelosti, koja nije djevica nije
dozvoljeno da ona bude udata bez njenog pristanka niti od strane
njenog oca, niti bilo kog drugog, prema idm'u muslimana
(uenjaka). Na isti nain, nije dozvoljeno da djevojku koja je u
stanju polne zrelosti d u brak niko drugi, sem njenog oca i njenog
djeda, bez njenog pristanka, po idm'u muslimana. A to se
njenog oca i njenog djeda tie, poeljno je da oni trae njen
106
ejh Slih Fewzn
pristanak. Uenjaci su se razili u pogledu toga da li je njihovo

traenje njenog pristanka fard (obaveza) ili mustehabb. A ispravno
miljenje je da je to obaveza. Obaveza je weliju (staratelju ene)
da se boji Allha kada izabira kome e je dati u brak, i on bi trebao
proveriti budueg mua, da bi ostanovio da li je on odgovarajui ili
ne za djevojku, jer on upravlja vjenanjem u njenu korist, a ne u
svoju sopstvenu korist.''
Uslov za welijja (staratelja) u sklapanju braka
(vjenanju) ene
Davanje eni prava da odabere mua koji joj odgovara ne
znai da ona ima potpunu slobodu da se ona uda za koga god
ona eli, ak i ako ovo izaziva potekou u njenoj porodici i
meu roacima. Umjesto toga, ona je ograniena, zadrana od
strane svoga welija (staratelja) koji nadgleda njenu odluku,
savjetuje je i preduzima obavezu ugovaranja vjenanja. Ona ne
upravlja i ne sklapa brak sma. Ako ona sklopi brani ugovor
sma ugovor je nevalidan (nevaei). Ovo je potvreno
hadsom u ''Sunenu'' od ''ie, Allh bio zadovoljan njome:
''Koja se god ena uda bez dozvole svoga welijja (staratelja)
njen brak je nevaei, njen brak je nevaei, njen brak je
nevaei'' 110
A u etiri ''Sunena'' se biljei da je Allhov Poslanih, sallallhu
'alejhu we sellem, rekao:
''Nema braka, izuzev od strane wellija''.
Ova dva hadsa sa istim znaenjem dokazuju da brak nije
validan bez welijja, zato to negirajua izjava negira
(ponitava) validnost (ispravnost) toga djela.
str.):
Tirmidh je rekao: (vidi djelo ''El-Mugn'', 6. tom, 449.
Tirmidh je rekao da je ovaj hads hasen (dovoljno autentian da bi

bio prihvaen)
110
107
ejh Slih Fewzn
''Stav ljudi od znanja, ukljuujui 'Umera, 'Alija, Ibn 'Abbsa, Eb

Hurejru, Allh bio zadovoljan svima njima, i drugih je uzet iz ovog
hadsa.
Takoer je preneeno od uenjaka tabi'na da su rekli:
''Nema braka, od strane welijja (staratelja)''.
Ovo je stav fi'ije, Ahmeda i Ishqa.''
Propis koji se tie udaranja u def od strane ena
u cilju da se oglasi vjenanje
Mustehabb je enama da udaraju u def, da bi oglasili i
obznanili vjenanje. Ovo se treba desiti samo meu enama i
ne smije biti spojeno sa muzikom, instrumentima i enskim
pjevanjem (glasom). Nema tete da ene recituju ili pjevaju
poeziju u ovoj prilici, sve dok ih mukarci ne mogu uti.
''Razlika izmeu onoga to je hall i onoga to je harm jeste
udaranje u def i podizanje glasova za vrijeme vjenanja''. 111
ewkni je rekao u djelu ''Nejlul-ewtr'' (6. tom, 200. str.):
''Ovo potvruje da je za vrijeme vjenanja dozvoljeno udarati u def i
podizati glasove sa rijeima'', na primjer: ''doli smo vam, doli smo
vam'' itd., meutim ne melodinim tonovima koje bude i raspiruju
zle strasti i sadre opise ljepote, grijeha i konzumiranja opijajuih
sredstava. Jer, zaista ove stvari su harm za vrijeme vjenanja,
kao to su harm u svako doba, i isti propis se primjenjuje za sve
oblike i vrste zabave koji su harm.''
Sestra muslimanka ne treba troiti svoj novac kupujui
dragulje (nakit) ili specijalnu odjeu za ceremoniju vjenanja,
hads su zabiljeila petorica autora zbirki hadsa (Ahmed, Eb
Dwd, Nes', Tirmidh i Ibn Mde), a Tirmidh ga je ocijenio kao
hasen
111
108
ejh Slih Fewzn
jer je ovo vid rasipanja koje je Allh zabranio kao to nas je On

obavijestio da Allh ne voli one koji ovo ine.
Allh je rekao:

''I ne rasipajte, jer zaista Allh ne voli one koji rasipaju'' 112
Stoga ona mora biti tedljiva, a ne da bude rasipnica.
enina pokornost njenom muu
i zabrana njene nepokornosti njemu
Obaveza je eni muslimanki da se pokorava svome
muu u onome to je hall.
Eb Hurejre, Allh bio zadovoljan njime je rekao:
'Ako ena klanja pet namza, uva svoju ast i pokorava se
svome muu ui e u dennet na koja god vrata bude
eljela'''. 113
Od Eb Hurejre, Allh bio zadovoljan njime, se prenosi
da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
''Nije dozvoljeno eni da posti (dobrovoljni post) dok je njen
mu prisutan, osim ako ima njegovu dozvolu i ona nikome ne
smije dozvoliti da ue u njegovu kuu, osim ako ima njegovu
dozvolu''. 114
sra el-En'm, 141. jet

hads je zabiljeio Ibn Hibbn u svom ''Sahhu''
114 hads su zabiljeili Buhr i Muslim
112
113
109
ejh Slih Fewzn

da je rekao:
''Allhov Poslanik sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao:
''Ako ovjek trai od svoje ene da ode u postelju sa njim, a
ona ne ode sa njim, i on provede no srdit ljut na nju meleki
je proklinju sve do jutra''. '' 115
A u predaji Buhrje i Muslima, Allhov Poslanik
sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao:
''Tako mi Onoga u ijoj je Ruci moja dua, kada ovjek
pozove svoju enu u svoju postelju, a ona ga odbije, Onaj Koji
je iznad nebesa je srdit na nju sve dok njen mu ne postane
zadovoljan njome''.
Meu prvima mua kod njegove ene je i to da ona
brine o kui i da ne izlazi iz nje, osim ako za to ima dozvolu od
njega.
''ena je pastir u kui svoga mua i bie pitana za svoje
stado''. 116
Meu njegovim prvima nad njom je i to da ona obavlja
kune poslove i da ga ne primorava da unajmi sluavku, to
moe izazvati i predstavljati problem (fitnu) za njega i izloiti
njega i njegovu djecu opasnosti.
Ibn Tejmijje je rekao u svom djelu ''Medm'ul-fetwa''
(32. tom, 260. i 261. str.):
115
116

110
ejh Slih Fewzn
''Allhove rijei: ''Dobre ene su pokorne (Allhu i svojim

muevima) i uvaju (u muevljevom odsustvu) ono to je Allh
naredio da uvaju (od njihovih asti) i muevljevog imetka'' 117,
ukazuju na obavezu eni da se potpuno pokorava svome muu
potpuno u pogledu sluenja njemu, pridruivanja njemu (na
njegovim putovanjima), injenju sebe njemu dostupnim i slinim
stvarima na koje je ukazao sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem.''
Ibn Qajjim je rekao u djelu ''El-had'' (5. tom, 188. i 189.
str.):
''Oni koji su enu obavezali da slui svoga mua su ovo dokazali
izjavom da je to ono to je uobiajeno (praktikovano) od strane onih
kojima se Allh obratio Svojim rijeima (tj. to je bila prihvaena
norma od strane Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i
od strane ashba).
A to se tie eninog spokojstva (mira) i luksuza (zadovoljstva), dok
je mu slui i obavlja kune poslove metenja, mijeanja, mljevenja,
gnjeenja (drobljenja), tj. pripremu hrane itd. to je sve zlo, jer je
Allh rekao:
''A njima pripada isto toliko prava koliko i dunosti, prema
onome to je pravedno.'' 118
I Allh je rekao:
''Mukarci su zatitnici i snabdjevai ena.'' 119
Ako ga ena ne slui i, umjesto toga on postane njen sluga, onda
ona postaje zatitnik (snabdjeva) nad njim
Umjesto toga, Allh je mukarca obavezao da njoj obezbijedi
(snadbije) hranu, odjeu i stan zauzvrat (kao odgovor) za uivanje
(naslaivanje), koje on dobija od nje i za sluenje, koje mu ona
obezbeuje, koje je odreeno od strane obiaja ljudi u njihovoj
kulturi u vezi branih parova.
sura en-Nis', 34. jet

119 sra en-Nis', 34. jet
117
118
111
ejh Slih Fewzn
Takoer, bilo koji otvoreni ugovori, napravljeni bez postavljenih

uslova su predmet uslova koji su postavljeni od strane lokalnih
obiaja, a obiaj u ovom sluaju je taj da ena slui svoga mua i
da preuzme kune poslove.''
On je takoer naveo:
''Praviti razliku izmeu ene plemike i obine ene, ili izmeu
bogate ene i siromane ene nije ispravno. Najbolja ena svih
svjetova (Ftima, Allh bio zadovoljan njome), sluila je svoga
mua (tj. nijedna ena, bez obzira kakav bio njen status, ili ma kako
bogata bila, nije bolja od Ftime, Allh bio zadovoljan njome,
kerkom Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem). Ona je
jednom dola do Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,
alei se na tekou sluenja u kui, pa joj Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, nije olakao ono na to se alila''.
Ako ena vidi da je njen mu ne eli, a ona eli da ostane sa
njim, ta ona moe uiniti da izgladi situaciju?
Allh je rekao:

''Ako se neka ena plai da e joj se mu poeti joguniti ili

da e je zanemariti, onda se oni nee ogrijeiti ako se nagode
- a nagodba je najbolji nain - ta ljudi su stvoreni lakomi! I
ako vi budete lijepo postupali i Allha se bojali - pa, Allh
dobro zna ono to radite.'' 120
Hfidh Ibn Kethr je rekao:
120
112
ejh Slih Fewzn
''Ako se ena boji da e je njen mu izbjegavati, onda joj je

dozvoljeno da se odrekne (ustupi) nekih haqqova (prva),
ukljuujui odjeu, ili seksualni odnos, od onih prava koje ona ima
kod njega. Njemu je dozvoljeno da prihvati ovo od nje, tako da
nema greke u njenom odricanju od ovih prava i nema greke
njemu ako ovo prihvati od nje.
U vezi ovoga Allh kae:
''onda se oni nee ogrijeiti ako se nagode - a nagodba je
najbolji nain.'', u znaenju da je ovo bolje nego odvajanje. A
onda je on naveo priu Sewde bint Zem'a u vrijeme kada je ona
ostarila i kada je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
eleo da je razvede. Ona se s njime dogovorila da je on zadri, dok
je ona dala svoju no (spavanja sa njim) ''ii i on je prihvatio i
zadrao pod ovim sporazumom.'' 121
Ako ena mrzi svoga mua i ne eli da ostane sa njim,
ta ona moe uraditi?
Allh je rekao:

''A ako se bojite da njih dvoje Allhove propise nee
izvravati, onda im nije grehota da se ona otkupi.'' 122
str.):
Hfidh Ibn Kethr je rekao u svom ''Tefsru'' (1. tom, 483.
''Ako su mu i ena u neslaganju (nesuglasicama) jedno s drugim,

a ena ne ispunjava prva mua, mrzi ga i nije u stanju da ivi sa
njim, onda joj je dozvoljeno da otkupi sebe vraanjem onoga to je
on dao njoj (mehra, tj. vjenanog dara). Nema nikakvog problema u
121
122
vidi ''Tefsr Ibn Kethra'' (2. tom, 406. str.)

113
ejh Slih Fewzn
njenom vraanju ovoga njemu i nema problema ako on prihvati ovo

od nje. Ovo je poznato kao ''el-hul'u''.
Ako ena od svog mua trai razvod bez ikakvog validnog
razvoda, kakvu kaznu zasluuje?
Prenosi se od Thewbna, Allh bio zadovoljan njime, da
je rekao:
''Svaka ena koja svome muu trai razvod bez validnog
(opravdanog) razloga nee osjetiti miris denneta''. 123
Ovo je zato to je Allhu najmre hall djelo razvod.
Razvod treba da bude iskorien kao zadnje pribjeite, a ako
je upotrijebljen prije toga, to je mekrh zbog tete koju on
prouzrokuje, to je vrlo poznata injenica. Potreba ili situacija
koja enu vodi do toga da trai razvod je ta da njen mu ne
upotpunjuje njena prava do tog stepena da postaje teta za nju
da ostane sa njim.
Allh kae:

''A ako se bojite da njih dvoje Allhove propise nee
izvravati, onda im nije grehota da se ona otkupi.'' 124
Allh takoer kae:
( 226)

hads su zabiljeili Eb Dwd i Tirmidh a Ibn Hibbn ga je

ocijenio kao hasen u svom ''Sahhu''
124 sra el-Beqare, 229. jet
123
114
ejh Slih Fewzn
''Onima koji se zakunu da se nee pribliavati enama

svojim, rok je samo etiri mjeseca; i ako se vrate enama - pa,
Allh zaista prata i milostiv je; a ako odlue da se rastave pa, Allh doista sve uje i zna.'' 125
ta ena moe uiniti nakon svretka njenog braka?
Postoje dvije vrste razdvajanja izmeu mua i ene. Prvi
se deava za vrijeme ivota, drugi smru. U obje vrste razvoda
ena treba ekati odreeni period vremena, potrebno od
strane eri'ata, u toku kojeg se ne moe udati. Ovo je poznato
kao 'iddet. Mudrost 'iddeta je to da je ona i dalje ograniena
brakom, da bi se utvrdilo da nije trudna, da neko drugi osim
mua sa kojim se ona odvojila nije imao seksualni odnos sa
njom. A ako bi ona bila trudna, onda bi dolo do zabune oko
toga ko je u stvari otac djeteta, a i pravo nasljea bi bilo
izgubljeno. Takoer, sm 'iddet je vid potovanja prema
prethodnom braku i prema asti biveg mua i budueg mua
i pokazuje efekat razvoda na enu.
Postoje etiri vrste 'iddeta.
Prva vrsta je 'iddet trudne ene koji se uvijek zavrava
roenjem djeteta, bez obzira da li je razvod bio konaan 126, ili
je bio opoziv 127, bilo odvajanje od ivog mua ili od mrtvog.
sra el-Beqare, 226. i 227. jet

Konani razvod znai da ovjek ne moe ponovo oeniti enu
osim sa novim branim ugovorom i nakon to ona d svoj pristanak.
Postoji nekoliko primjera i posebnih sluajeva za ovo i oni su jasno
navedeni u knjigama fiqha
127 Opoziv vrsta razvoda koja dozvoljava ovjeku da vrati enu u
brak, ak i bez njenog pristanka i bez pravljenja novog branog
ugovora
125
126
115
ejh Slih Fewzn
Allh kae:

''A one koje su trudne njihov propisan period je dok one
ne rode'' 128
Druga vrsta je 'iddet razvedene ene koja ima hajz (tj.
prije menopauze). Njegovo trajanje je tri perioda menstruacije.
Allh kae:

''One trebaju ekati (prije nego dok se ne udaju za novog
mua) tri mjesena pranja (perioda)'' 129
Trea vrsta je 'iddet ene koja ne menstruira i ona moe
biti dvije vrste. Mlada djevojka ispod starosti puberteta, to
znai da ona nije poela da dobija hajz, i stara ena koja je
prestala menstruirati. Allh je odredio 'iddet obe ove vrste
ena u Svojim rijeima:

''A one ene vae koje su nadu u mjesecno pranje izgubile i
one koje ga nisu ni dobile one trebaju cekati tri mjeseca.''
130
etvrta vrsta je 'iddet ena iji je mu umro. Allh je

odredio njen 'iddet Svojim rijeima:
sra et-Talq, 4. jet
130 sra et-Talq, 4. jet
128
129
116
ejh Slih Fewzn

''ene su dune ekati etiri mjeseca i deset dana poslije
smrti svojih mueva.'' 131
Ovo se odnosi na i enu koja je imala polni odnos sa
svojim muem i na enu koja ga nije imala, na enu koja je u
periodu prije puberteta i na enu koja je starija i koja je
prestala menstruirati, ali ne ukljuuje trudnu enu zato to je
ona izuzeta Allhovim rijeima:

''Trudne ene ekaju sve dok ne rode.'' 132
Uzeto iz djela ''El-hed en-nebew'' (594-595) od Ibn
Qajjima.
Zabrane koje se tiu ene u 'iddetu
1. Pravilo u vezi branih ponuda njoj.
U opozivom razvodu je harm eni eksplicitno (jasno) ili
indikacijom (nagovjetavanjem) predloiti brak. Ovo je zato
to se ona jo tretira udatom. Zato nije nikome dozvoljeno da
joj predloi brak, jer je ona jo pod zatitom svoga mua.
U konanom razvodu eni je harm ponuditi brak
eksplicitno (otvoreno jasno), ali je dozvoljeno uiniti indikaciju
(nagovjetaj), kao to je Allh rekao:
131
132

sra et-Talq, 4. jet
117
ejh Slih Fewzn

''I nije vam grehota ako tim enama na znanje date da ete ih
vi zaprositi ili ako to u duama svojim krijete. Allh zna da
ete o njima misliti, ali im potajno nita ne obeavajte, samo
poteno govorite.'' 133
Jasan eksplicitan prijedlog (koji je zabranjen) jeste onaj
koji je uinjen jasnim izraavanjem elje da se oeni ena, na
primjer rijeima: ''Ja elim da te oenim''. Ovo je zato to je
njena briga da se ponovo uda moe dovesti do toga da ovjeka
koji je prosi obavijesti da je njen 'iddet gotov prije nego to je
zaista zavren. To je drugaije od prijedloga koji je
nagovijeten, jer nije izrazit u pokazivanju elje da je oeni,
zato ne izaziva ovu situaciju. tavie, razumijevanje gornjeg
ajeta ovo pokazuje.
Primjer nagovjetaja (indikacije) jeste poput govora: ''Ja
sam zainteresovan za nekoga poput tebe''. Dozvoljeno je eni
'iddetu nakon konanog razvoda da na nagovjeteni prijedlog
odgovori indikacijom ili nagovjetajem. Ali, nije joj
dozvoljeno da odgovori na jasan i eksplicitan prijedlog.
Na kraju, eni koja je u 'iddetu nakon opozivog razvoda
nije dozvoljeno da odgovori na bilo kakav prijedlog, bio on
eksplicitan (jasan i direktan) ili nagovijeten.
2. Harm je eni da sklopi brak sa nekim za vrijeme svog
'iddeta.
Ovo je zbog Allhovih, d.., rijei:
133
118
ejh Slih Fewzn

''I ne odluujte se na brak prije nego to propisano vrijeme
za ekanje ne istee; i imajte na umu da Allh zna ta je u
duama vaim, pa ga se priuvajte, i znajte da On prata i da
je blag.'' 134
Ibn Kethr je u svom ''Tefsru'' (1. tom, 509. str.) rekao:
''Ovo znai - ne sklapajte nikakve sporazume za brak dok 'iddet nije
zavren. Postoji konsenzus meu uenjacima da brani sporazum
nije validan ako se desi za vrijeme 'iddeta.''
Napomena: Dvije vane injenice
a. ena koja je razvedena prije konzumacije njenoga braka
(prije stupanja u polni odnos) sa muem nema 'iddet
zbog rijei Allha d..:

''O vjernici, kad se vjernicama oenite, a onda ih prije

stupanja u brani odnos pustite, one nisu dune ekati
odreeno vrijeme koje ete vi brojati, ve ih darujte i lijepo
ih otpremite.'' 135
Ibn Kethr je u svom ''Tefsru'' (5. tom, 479. str.) rekao:
134
135

119
ejh Slih Fewzn
''Postoji idm' (konsenzus) po ovom pitanju meu uenjacima, da

ako se ena razvela prije nego to je imala odnos sa svojim
muem, onda ona nema 'iddet i moe se udati kad god ona to eli.''
b. Ako je ena razvedena prije nego je imala polni odnos sa
muem, a novac (mehr, tj. vjenani dar) je ve bio odreen
onda ona uzima pola od njega.
Svaka ena koja je razvedena prije nego to je odreen
vjenanog dara ima pravo na kompenzaciju odreene vrste
odjee ili slinih stvari.
ena koja je razvedena nakon odnosa sa svojim muem
prima vjenani dar u potpunosti.
Allh kae:

( 236)

''Nije va grijeh ako ene pustite prije nego to u odnos s

njima stupite, ili prije nego to im vjenani dar odredite. I
velikoduno ih darujte darom, zakonom propisanim: imuan
prema svome stanju, a siromah prema svome; to je dunost
za one koji ele dobro djelo uiniti. A ako ih pustite prije
nego to ste u odnos sa njima stupili, a ve ste im vjenani
dar odredili, one e zadrati polovinu od onoga to ste
odredili, osim ako se ne odreknu ili ako se ne odrekne onaj
koji odluuje o sklapanju braka; a ako se odreknete, to je
blie estitosti. I ne zaboravite da jedni prema drugima
velikoduni budete, ta Allh zaista vidi ta radite.'' 136
136
sra el-Beqare, 236. i 237. jet
120
ejh Slih Fewzn
to znai da nema tete vaim muevima da razvedu

ene prije nego to imaju polni odnos s njima, a prije nego to
je odreen vjenani dar. A ako u tome postoji neprijatnost za
nju, onda se ovo rijeava time to je njemu obaveza da plati
mut'a (kompenzaciju), vrijednost koja je specifina
(karakteristina) za svakog mua shodno njegovom stanju
(bogatstvu ili siromatvu). Onda je Allh spomenuo kategorije
en iji je vjenani dar odreen i naredio je da njoj pripadne
polovina tog vjenanog dara.
Hfidh Ibn Kethr je u ''Tefsru'' rekao (1. tom, 512. str.):
''A prepolovljavanje vjenanog dara u ovom sluaju je pitanje oko
ega postoji konsenzus meu uenjacima, bez ikakvog razilaenja
meu njima''.
3. Zabranjene stvari za enu u 'iddetu nakon smrti njenog
mua.
Pet stvari nisu dozvoljene eni u 'iddetu nakon smrti
njenog mua. Ovo je poznato kao ihdt (alost).
a) Sve vrste mirisa (parfema).
Ona ne treba stavljati parfem na svoje tijelo ili odjeu,
niti koristiti neto to je namirisano.
Ovo je potvreno izjavom Allhovog Poslanika,
sallallhu alejhi we sellem, u sahh hadsu:
''Ona ne treba dodirivati parfem''.
b) Uljepavanje tijela.
Zabranjeno joj je da boji svoje ake i stopala knom i
svim vidovima uljepavanja kao to je kohl (aj-lajner) i
razliite vrste bojenja koe, osim ako je prinuena da
koristi kohl (aj-lajner) u medicinske svrhe, a ne radi
uljepavanja. U tom sluaju joj je dozvoljeno da ga
121
ejh Slih Fewzn
koristi nou, a da ga otkloni za vrijeme dana. Nema

tete ako ona koristi medicinu za svoje oi ako ona ne
sadri uljepavanje.
c) Uljepavanje odjeom koja je dizajnirana da uljepava.
Ona treba oblaiti skromnu odjeu koja ne sadri
uljepavanje. Meutim, nije odreena boja koju bi ona
trebala nositi (oblaiti) kao to to lokalni obiaji
''nalau'', kao to je npr. crna boja.
d) Zabrana noenja nakita bilo koje vrste, pa ak i prstena.
e) Spavanje bilo gdje drugo van kue u kojoj je njen mu
umro i ostavio joj da boravi u njemu.
Ona se ne moe nigdje preseliti, osim ako ima razlog
koji je islamski validan. Ona je ne treba naputati da bi
obila bolesnika, niti da bi obila prijatelja ili roaka.
Dozvoljeno joj je da je napusti u toku dana iz apsolutno
bitnih zahtjeva (potreba).
Nita drugo, osim ovih pet stvari, nije zabranjeno od
stvari koje joj je Allh uinio dozvoljenim.
Imm Ibnul-Qajjim je u svom djelu ''El-hed en-nebew''
(5. tom, 507. str.) rekao:
''Njoj nije zabranjeno da krati nokte, da upa dlake ispod svog
pazuha i uklanja dlaka koje je poeljno da budu uklonjene, niti da
se kupa lotosovim liem...''
Ibn Tejmijje je rekao u ''Medm'ul-fetwa'' (34. tom, 27. i
28. str.):
122
ejh Slih Fewzn
''Dozvoljeno joj je da jede sve to je Allh uinio dozvoljenim kao

to je voe i meso, kao i svako pie koje je Allh uinio
dozvoljenim
I nije joj zabranjeno da radi bilo koju vrstu posla koja je dozvoljena,
kao to je na primjer vezenje, ivenje, pletenje i druge stvari koje
ene rade.
Sve stvari koje su normalno uobiajene za nju van perioda 'iddeta
su joj dozvoljene, kao na primjer, govor sa mukarcem sa kojim
ima potrebu da govori, ako je pokrivena, i ostale stvari.
Ova taka koju sam spomenuo jeste sunnet Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, koji su ene ashba radile kada bi
njihovi muevi umrli.''
Ono to laici meu ljudima (neznalice) kau: da ona
treba kriti svoje lice od mjeseca, ne penjati se na krov svoje
kue, niti govoriti sa mukarcima, da treba zastirati svoje lice i
pred svojim mahremima i sline stvari nijedna od ovih stvari
nema nikakav dokaz, a Allh najbolje zna.
123
124
ejh Slih Fewzn
ejh Slih Fewzn
Deseto poglavlje
PROPISI KOJI TITE AST I EDNOST ENE
1.
enama je, kao i mukarcima, nareeno da obore svoje

poglede i da ostanu estite.
Allh kae:

( 30)
''Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu

o stidnim mjestima svojim; to im je bolje, jer Allh, uistinu,
zna ono to oni rade. A reci vjernicama neka obore poglede
svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim'' 137
Uvaeni ejh Muhammed Emn e-enqt, Allh mu se
smilovao, je u svom tefsru ''Adw'ul-bejn'' rekao:
''Allh, Svemogui i Uzvieni, je naredio mu'minima i mu'minkama
(vjernicima i vjernicama) da obore svoje poglede i da ostanu estiti,
to ukljuuje udaljavanje od bluda, homoseksualizma, lezbejstva,
razgolienosti, golotinje i pokazivanja stidnih mjesta pred ljudima.
Allh je onima koji se budu pokoravali ovim nareenjima,
mukarcima i enama, obeao oprost i veliku nagradu, ako oni
prihvate osobine iz Allhovim rijei:

137
sra en-Nr, 30. i 31. jet
125
ejh Slih Fewzn
''Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i

poslunim mukarcima i poslunim enama, i iskrenim
mukarcima i iskrenim enama, i strpljivim mukarcima i
strpljivim enama, i poniznim mukarcima i poniznim enama,
i mukarcima koji dijele zekt i enama koje dijele zekat i
mukarcima koji poste i enama koje poste, i mukarcima koji
o svojim stidnim mjestima vode brigu i enama koje o svojim
stidnim mjestima vode brigu, i mukarcima koji esto
spominju Allha i enama koje esto spominju Allha - Allh
je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio.'' 138 ''
On je takoer rekao u svome tefsru ''Adw'ul-bejn'':
''A lezbejstvo je seksualna veza koja se deava izmeu dvije
ene dodirivanjem (trljanjem) njihovih tijel. Ovo je uasan grijeh u
koji su ukljuene obe ene i obe zasluuju estoku kaznu.''
''A ako se dvije ene trljaju jedna o drugu, onda su one obje proklete
bludnice, kao to je potvreno hadsom Allhovog Poslanika, sallallhu
alejhi we sellem, u kome je rekao:
''Ako se ena seksualno priblii drugoj eni onda su one obe
bludnice''.
I obe zasluuju kaznu odreenu od strane vladara, poto je ovo vrsta
bluda za koju ne postoji odreena kazna.'' 139
Stoga ene muslimanke, naroito mlae ene, moraju biti

upozorene na grijeh injenja ovog uasnog grijeha.

Ibn Tejmijje je rekao u ''Medm'ul-fetwa'' (15/321):
''I u svjetlu ovoga ena lezbejka je bludnica, kao to stoji u hadsu:
''Blud en jeste lezbejstvo'' ''
138
139
126
ejh Slih Fewzn
to se tie obaranja pogleda, Ibnul-Qajjim je u vezi ove

dunosti i obaveze u svojoj knjizi ''El-dewbul-kf'' (129. i
130. str.) rekao:
''A to se tie zalutalih pogleda (bljesaka), oni su izviai i izaslanici
pohote, i uvanje od njih je osnova zatite asti. Ko god gleda (u
pripadnika suprotnog pola) sebe izlae izvoru propasti (rasula).
Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, je rekao:
''O 'Al, zalutali bljesak (brzi pogled) ne treba biti praen
drugim, jer ti je samo prvi dozvoljen''.
Zalutali pogled je pogled koji se deava neeljeno i ne sa ciljem.
U ''Musnedu'' je zabiljeeno od strane Allhovog Poslanika,
sallallhu alejhi we sellem, da je rekao:
''Brz pogled (bljesak) je jedna od otrovnih strijela Iblsa
(ejtna)''
A pogled je uzrok veine nevolja koje zadese ljudsko stvorenje.
Kao to zalutali, nemarni pogled formira opasnu tenju (podstrek),
tenja postane zla misao, misao vodi do elje, elja vodi do zle
namjere koja jaa dok ne postane namjetlivo snana, tako da se
neizbjeno (neminovno) odigra i djelo, ako nema niega da ga
sprijei. Iz ovog razloga je reeno:
''Imati sabur u obaranju pogleda je mnogo lake nego podnoenje
bola, koji moe doi kasnije''.''
Stoga je na muslimanki da obori i da skrene svoj pogled
od mukaraca i da ne gleda u provokativne slike koje se nalaze
na raznim medijima, magazinima, TV-u i videu, u cilju da
zatiti sebe od zlih posljedica. Jer, kako su mnogo puta
neuvani pogledi prouzrokovali propast i kajanje, i koliko je
mnogo vatri poelo malom varnicom (iskrom).
2.
Drugo sredstvo kojom enina ast moe biti zatiena

jeste izbjegavanje sluanja pjesama i frula (muzike).
Imam Ibnul Qajjim je u djelu ''Igthatul-ahfn'' (1. tom,

242., 238., 264. i 265. str.) rekao:
127
ejh Slih Fewzn
''Meu ejtnovim trikovima kojima on vara one koji imaju malo

mudrosti, znanja ili mna (bogobojaznosti) i kojima on hvata u
zamku srca neznalica i grjenika jeste sluanje zvidanja,
pljeskanja i sluanje muzike sa zabranjenim instrumentima, koji
srca odvraaju od Qur'na i ine ih odanim grijehu i nepokornosti. I
to je Qur'n ejtna, debela prepreka od er-Rahmna i dra
opojnosti homoseksualnosti i bluda. Putem toga, greni ljubavnik
dobija od svoje voljene cilj svoje pohote (elje).
A to se tie sluanja glasa ene ili feminiziranog (enstvenog)
mukaraca, to je jedan od najgorih grijeha i jedno od najgroznijih
puteva kojima se vjera korumpira i kvari.
I nema sumnje da e savjestan ovjek svoju porodicu sprijeiti od
sluanja muzike na isti nain kao to ih on dri dalje od izvora
svakoga zla.''
On je takoer rekao:
''Dobro je poznato meu ljudima da, ako ovjek ima potekoa da
zadobije ljubav ene, onda on se naporno trudi da je natjera da
slua muziku, da bi ona mogla postati osjetljivija prema njemu. To
je zbog toga to su ene vrlo osjetljive na zvuk. A ako je taj zvuk
muzika, u njoj je probuena elja na dva naina: od samoga zvuka
muzike i od njenog znaenja''.
On je takoer rekao:
''Ako je ovaj zanos (opojnost) spojen sa bubnjevima, frulama i
feminiziranim (enskim) erotskim plesom ili igrom, onda ako ena
moe biti zavedena bilo kojom muzikom, bie zavedena ovom
muzikom. Tako mi Allha Vjenoga! Kako je mnogo slobodnih ena
pretvoreno u kurve (prostitutke) uz pomo muzike''
Stoga se ena muslimanka treba bojati Allha, biti
upozorena na ovu opasnu bolest karaktera na sluanje
muzike koja se distribuira meu muslimanima, mnogim
sredstvima i u raznim oblicima, koji su doveli do toga da se
128
ejh Slih Fewzn
mnoge djevojke trude da ih dobiju od njihovih distributera i

da ih meusobno razmjenjuju.
3.
Meu sredstvima uvanja asti (estitosti) jeste i

spreiti enu da putuje, osim ako ima mahrema, da bi je
zatitili od strast razvratnika i grijenika.
Sahh hadsi zabranjuju putovanje eni bez mahrema.

Meu njima je i hads koji se prenosi od 'Umera, Allh bio
zadovoljan njime. On je rekao:
''ena ne sme da putuje na put dui od tri dana, osim ako je sa
njom mahrem''.
Ebu Se'd, Allh bio zadovoljan njime, je rekao:
''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je zabranio eni da
putuje na daljinu od dva dana i dve noi, osim ako je sa njom njen
mu ili mahrem.'' 140
da je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, rekao:
''Nije dozvoljeno eni da putuje na daljinu od dana i noi
osim, ako je sa njom mahrem.'' 141
eljeno znaenje u ovim hadsima ''tri dana'', ''dva dana''
i ''jednog dana i noi'', je prema sredstvima transporta koja su
bila koriena u to vrijeme, ukljuujui putovanje pjeice ili na
jahaim ivotinjama. Na vidljivu razliku meu ovim hadsima
u (zabranjenoj) udaljenosti da je ona tri dana, dva dana ili
(jednog) dana i noi, su uenjaci odgovorili da to znai da je
eni (bez mahrema) zabranjeno sve to se smatra putovanjem.
140
141
muteffekun 'alejhi
hads je muteffekun 'alejhi
129
ejh Slih Fewzn
Imm Newew je rekao u erhu (komentaru) Muslimovog

''Sahha'' (9. tom, 103. str.):
''Stoga je zakljuak da je eni zabranjeno putovati na bilo koje
putovanje koje se smatra putovanjem, osim ako ima sa sobom
mua ili mahrema, bez obzira bilo to tri dana, dva dana ili (jedan)
dan i no, zbog predaje Ibn 'Abbsa u znaenju koje je ope, i to je
poslednje u predaji imma Muslima koje je prethodilo:
''ena ne smije putovati osim ako ima u drutvu svog
mahrema''.
Ovo obuhvata sve to se smatra putovanjem, a Allh najbolje zna.''
A to se tie onih koji su izdali fetwe u kojima
dozvoljavaju eni da putuje na obavezan hadd sa gupom
ena, ovo nije u skladu sa sunnetom kao to je imm elHattbi naveo u djelu ''Me'lim es-Sunen'' (2. tom, 276. i 277.
str.):
''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je eni zabranio da
ide na put, osim ako uz sebe ima mahrema. Ovako, dozvoljenost
njenog odlaska na put za hadd bez uslova postavljenog od
strane Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem (mahrema),
nije u slaganju sa sunnetom. Zato, ako je njen odlazak bez
mahrema grijeh, onda joj nije dozvoljeno da obavi hadd, jer ono
sadri pokoravanje (Njegovom) nareenju (obavljanje hadda),
koje e voditi u nepokornost Njemu (jer ena putuje bez
mahrema).''
Poto oni nisu dozvolili da ena bez mahrema putuje u
svim situacijama, ve su joj jedino dozvolili da sma putuje na
fard (obavezni) hadd, kao to je imm Newew rekao u djelu
''El-Medm' '' (8. tom, 249. str.):
''Ono (enino putovanje) nije dozvoljeno za neobavezni 'ibadet,
komercijalne ekspedicije ili posjete, osim ako je ona u drutvu
mahrema.''
130
ejh Slih Fewzn
ja kaem: to se tie onih koji su postali neoprezni u
pogledu eninog putovanja bez mahrema na bilo koju vrstu

putovanja nijedan uenjak, ije se miljenje prihvata, se ne
slae s njima.
Oni tvrde da e je jedan mahrem smestiti u avion, a da e
je onda drugi mahrem ekati (sresti) kada ona stigne u zemlji u
koju namjerava, gdje je kako oni kau bezbjedno mjesto, poto
je u njemu mnogo putnika, i mukaraca i ena.
Na odgovor njima je: ''Nikako, jer je avion ak opasniji
od drugih oblika prijevoza, jer se putnici slobodno mijeaju, i
ona moe sjesti pored mukarca. Moda e avion biti
preusmjeren na drugi aerodrom i ona nee nai nikoga da je
doeka, ve e biti izloena opasnosti. Kakva bi bila sudbina
ene nasukane u zemlji koju ne poznaje, bez mahrema?''
4.
Sljedee sredstvo zatite enine asti (estitosti) je

zabrana osamljivanja ene sa mukarcem koji joj nije
mahrem.

''Ko god vjeruje u Allha i Sudnji Dan ne smije sebi dozvoliti
da bude sam sa enom koja nije u prisustvu svog mahrema, jer
e trea osoba prisutna s njima biti ejtn (nagovarajui ih na
ono to je Allah zabranio, tj. blud)''.
Prenosi se od 'mira ibn Reb'a, Allh bio zadovoljan
njime, je rekao:
''Allhov Poslanik sallallhu 'alejhi we sellem je rekao:
''Nije dozvoljeno ovjeku da bude sam sa enom koja mu nije
dozvoljena, jer e zaista trea osoba sa njima biti ejtn
osim ako je trei sa njima mahrem''. 142
142
Hads je zabiljeio El-Medd u djelu ''El-Munteq''
131
ejh Slih Fewzn
Ova dva hadsa je zabiljeio Ahmed i oni prethode

hadsu sa istim znaenjem od Ibn Abbsa, Allh bio
zadovoljan njime, koji je muteffekun alejhi.
Imm ewkni je rekao u ''Nejlul-ewtru'' (6. tom, 120.
atr.):
''Postoji idm' (konsenzus) meu uenjacima o zabrani
osamljivanja sa enom kao to je navedeno od el-Hafidha u ''ElFethu''. Razlog za zabranu je ono to je spomenuto u hadsu da
je trea osoba sa njima ejtan i da je to njegovo prisustvo koje ih
vodi ka grijehu, a to se tie prisustva mahrema onda je ovjeku
dozvoljen boravak sa enom, jer je sluaj (ejtanov nagovor)
sprijeen prisustvom mahrema.''
Neke ene i njihovi staratelji su nepaljivi u vezi
nekoliko vrsta osame:
a) Osamljivanje ene sa roakom njenoga mua i njeno
otkrivanje njenog lica pred njim. Ova vrsta osamljivanja je
jo opasnija nego druge.
''uvajte se od ulaenja u prisustvo ena'',
pa je ovjek od ensarija rekao:
''O Allhov Poslanie, ta je u vezi el-hamwa (muevljevog blieg
roaka)?''.
On, sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao:
''On (hamw) je smrt''. 143
Tirmidh je rekao:
''Znaenje rijei el-hamw: Reeno je da je to brat njenog mua.
To je zato to je neeljeno da ona bude sa njim.''
hads su zabiljeili Ahmed, Buhr i Tirmidh, koji ga je

ovjerodostojio (ocijenio sahhom)
143
132
ejh Slih Fewzn
Hfidh Ibn Hader je rekao u djelu ''Fethul-br'' (9. tom,

331. str.):
''Newew je rekao: ''Uenjaci arapskog jezika su se sloili da je
ahm (mnoina od hamw) su roaci eninog mua, kao to je
njegov otac, amida, brat, brati, roaci i drugi slini njima. A
njegovo znaenje u kontekstu ovoga hadsa jeste muevljevi
muki roaci, iskljuujui njegovog oca i njegove oeve i njegove
sinove i njihove sinove, jer su svi oni mahremi njegovoj eni, i
dozvoljeno je njima da budu smi sa njom. Nije opisano da su oni
smrt''.''
On je rekao:
''Ljudi su postali nemarni. ovjek se moe osamiti sa enom svoga
brata, a poslije on moe preuzeti njegovo mjesto, nakon smrti
svoga brata (tj. on je moe oeniti). On je prei da njemu to bude
zabranjeno (osamljivanje sa njom).''
ewkni je u svom djelu ''Nejlul-ewtr'' (6. tom, 122. str.)
rekao:
''Njegove rijei ''El-hamw je smrt'' znae da je opasnost od njega
vea nego od drugih, na isti nain kao to je strah od smrti vea od
bilo ega drugog.''
Stoga se sestra muslimanka treba bojati Allha i ne smije
postati nepaljiva po ovom pitanju, pa ak i ako su ljudi
postali nepaljivi. Ovo je zato to je odluujui faktor za svaku
situaciju pravilo eri'ata, a ne obiaji naroda.
b) Neke ene i njihovi staratelji su postali nepaljivi
(nemarni), dozvoljavajui eni da bude sama u autu sa
mukarcem koji nije njen mahrem, ak i ako je ovo vrsta
osamljivanja koja je zabranjena.
133
ejh Slih Fewzn
ejh Muhammed bin Ibrhm lu-ejh (bivi muftija

Saudijske Arabije) u svom djelu ''Medm'ul-fetwa'' (10. tom,
52. str.) rekao:
''Sada nema mjesta sumnji da je ulazak sme ene u auto sa
mukarcem, bez mahrema koji bi bio sa njom jasno zlo. Ovo
sadri mnoga zla koja ne smiju biti potcenjena, ak i ako je ta ena
skromna, jednostavna mlada ena. Mukarac koji dozvoljava da
se ovo deava sa enom iz njegove porodice jeste slab u svojoj
vjeri, nesavren u svojoj mukosti, i sa malo ponosa, asti i
ljubomore u pogledu svoje porodice. Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, je rekao:
''Nikad ovjek nee biti sam sa enom, a da ejtan ne bude
trei sa njima''. ''
enino putovanje u autu sa ovjekom je jo gore nego da
ona boravi sama sa njim u kui ili u situaciji poput te. Ovo je
zato to je on u stanju da ode sa njom gdje god eli, unutar ili
izvan zemlje, sa njenim pristankom (odobrenjem) ili bez njega.
Ovo izaziva mnoga zla, koja su mnogo gora nego da je ovjek
jednostavno osamljen sa enom u kui.
Obaveza je da je mukarac koji joj je mahrem sa kojim
je ona u drutvu da bi sprijeio ovo osamljivanje bude
punoljetan. Nije dozvoljeno da dijete bude sa njom. Neke ene
misle da je ako je dijete sa njima postignuta prevencija
osamljivanja. Ovo je netaan stav.
Imm Newew je u djelu ''El-Medmu' '' (9. tom, 109.
str.):
''Ako se ovjek i ena osame, bez tree osobe koja je prisutna
ovo je harm po idm'u (konsenzusu) uenjaka. Isto pravilo vai i
ako su oni bezbrini (ne strepe), jer je sa njom maloljetna osoba.
Stanje osamljivanja koje je harm i dalje ostaje.''
134
ejh Slih Fewzn
c) Neke ene i njihovi staratelji su postali nemarni u pogledu

eninog posjeivanja doktora zbog lijeenja. Ovo je veliko
zlo i velika opasnost i nije dozvoljeno dozvoliti deavanje
ovoga i ostati utljiv na to.
ejh Muhammed bin Ibrhm
''Medm'ul-fetwa'' (10. tom, 13. str.):
je
rekao u
djelu
''U svakom sluaju, osamljivanje ene sa mukarcem je harm, ak

iako je ovaj ovjek doktor koji je lijei, zasnovano na hadsu:
''Nikad se ovjek nee osamiti sa enom, a da ejtn ne bude
trei sa njima''.
Tako je obaveza da neko bude sa njom, bilo njen mu ili neko od
njenih mahrema.
Ako niko nije dostupan, onda barem neka od njenih enskih
roaka. A ako niko nije tu da joj se pridrui od onih koji su
spomenuti, a njena bolest je teka i nije mogue da odlae
lijeenje, onda je dozvoljeno, na kraju krajeva, da ona bude u
drutvu medicinske sestre ili nekog poput nje, u cilju da se izbjegne
osamljivanje, koje je zabranjeno.''
Takoer, nije dozvoljeno eni da bude sma sa
doktorom, ak i ako je ona sma doktor ili medicinska sestra,
ili osamljivanje profesora sa enskim studentom, ili hostesom
sa ovjekom koji nije njen mahrem.
Ovo su polja u kojima su ljudi postali nemarni u ime
takozvane (zapravo lane) civilizacije, zbog slijepog slijeenja
nevjernika i nemara prema propisima eri'ata! Nema snage ni
moi osim kod Allha Uzvienog i Svemonog.
Mukarcu nije dozvoljeno da bude sm sa sluavkom
(kunom pomonicom) koja je zapoljena u njegovoj kui ili
ovjekovoj eni da bude sma sa mukarcem, kunim
pomagaem. Problem po pitanju kunih pomagaa je ozbiljan
problem, koji je danas zadesio mnoge ljude zbog enine
135
ejh Slih Fewzn
preokupacije studijama i radom van kue. Ovo obavezuje

mu'mine (vjernike), i mukarce i ene, da budu krajnje
paljivi, da preduzmu sve mjere predostronosti i da ne
prihvataju pokvarene (razvratne) obiaje.
Na kraju, eni je zabranjeno da se rukuje
sa mukarcem koji nije njen mahrem
ejh 'Abdul'Azz ibn 'Abdullh ibn Bz je u djelu
''Medm'ul-fetwa'', (1. tom, 185. str.) rekao:
''Nikako eni nije dozvoljeno da se rukuje sa drugim mukarcima,
osim sa svojim mahremima, bili oni mladi ili stari, ili bila osoba sa
kojim se ona rukuje mlad ili star ovjek. Jer, ovo ukljuuje opasnost
od fitne koja ukljuuje svaku osobu ukljuenu u ovo.
Sahh senedom je preneeno da:
''Ruka Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, nikada
nije dodirnula ruku ene. On je uzimao prisegu vjernosti od strane
ena jedino izgovaranjem rijei.''
Nema razlike u tome da li se ona rukuje sa prekrivaem
(rukavicama) ili bez njega, zbog openitosti dokaza i da bi se
izbjegla sredstva, preko kojih se fitna moe desiti.''
ejh Muhammed Emn e-enqt je u svom tefsru
''Adw'ul-bejn'' (6. tom, 602. i 603. str.) rekao:
''Znaj da mukarcu nije dozvoljeno da se rukuje sa enom i da nije
dozvoljeno nijednom dijelu njegovog tijela da dodirne nijedan dio
njenog tijela. Dokaz za ovo je sljedei:
Prvo: ustanovljeno je da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, rekao:
''Zaista, ja se ne rukujem sa enama''.
A Allh je rekao:
''Vi u Allhovom Poslaniku imate najbolji uzor (primjer).''
136
ejh Slih Fewzn
Stoga je nama nareeno da se ne rukujemo sa enama u

pokornosti i slijeenju sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem
injenica da se Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, nije
rukovao sa enama ak ni u vrijeme prisege na vjernost je jasan
dokaz da mukarac ne treba da se rukuje sa enama, niti smije bilo
koji dio njegovog tijela dodirnuti dio njenoga tijela, jer je najmanji
fiziki kontakt rukovanje. Pa, ako se Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, sustezao od ovog fizikog kontakta i to u vrijeme
kada je bilo najprikladnije (najpotrebnije), a to je u vrijeme primanja
zakletve na vjernost, ovo ukazuje da je to zabranjeno. Nikome ne
dolikuje da ide protiv Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, jer je on taj koji je postavio zakone za ovaj ummet svojim
djelima, izjavama i preutnim odobravanjima.
Drugo je ono to smo prethodno spomenuli, da je ena sva awret
(tijelo koje treba biti pokriveno) i da joj je obaveza da obue hidab
i da je obaranje pogleda nareeno zbog opasnosti od fitne koja se
moe desiti. Nema sumnje da je fiziki kontakt izmeu dva tijela
jai nagon i jae mamljenje ka fitni nego pogled oima. Svaka
razborita osoba ovo zna. Trea taka je da je to sredstvo kojim se
zadobija enino zadovoljstvo, zbog pomanjkanja taqwaluka (straha
od Allha) u ovim vremenima, zbog pomankanja potovanja prema
vjeri i zbog popustljivosti u izbjegavanju sumnjivih stvari. Mnogo
puta smo obavijeteni da neki mukarci ljube sestre svojih ena
usta u usta. I ovu vrstu ljubljenja, koja je harm po konsenzusu
uenjaka, oni nazivaju vidom pozdravljanja. ujete ih kako
govore: ''Pozdravi se sa njom'', mislei: ''Poljubi je''. Istina oko koje
nema sumnje, je distancirati sebe od svih oblika fitne, sumnjivih
stvari i njihovih uzroka. Meu najveim uzrocima fitne za ovjeka je
da dodirne bilo koji dio tijela ene. Zato, bilo kojem izgovoru koji
vodi do djel koja su harm mora se stati na put.''
Da zakljuimo vjernici i vjernice trebaju zapamtiti
uputu od Allha u Njegovim rijeima:

( 30)
137
ejh Slih Fewzn

''Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu
o stidnim mjestima svojim; to im je bolje, jer Allh, uistinu,
zna ono to oni rade. A reci vjernicama neka obore poglede
svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne
dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je
ionako spoljanje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje;
neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo
muevima svojim, ili oevima svojim, ili oevima mueva
svojih, ili sinovima svojim, ili sinovima mueva svojih, ili
brai svojoj ili sinovima brae svoje, ili sinovima sestara
svojih, ili prijateljicama svojim, ili robinjama svojim, ili
mukarcima kojima nisu potrebne ene, ili djeci koja jo ne
znaju koja su stidna mjesta ena; i neka ne udaraju nogama
svojim da bi se uo zveket nakita njihovog koji pokrivaju. I
svi se Allhu pokajte, o vjernici, da biste se spasili.'' 144
Sva hvala pripada Gospodaru svjetova i neka Allh
podari salawt i selm naem Poslaniku, sallallhu 'alejhi we
sellem, njegovoj porodici i ashbima.
144
sra en-Nr, 30. i 31. jet
138
ejh Slih Fewzn
SADRAJ
UVOD.....3
1. poglavlje Opti propisi...
...5
2. poglavlje Propisi koji se odnose

na uljepavanje tijela..13
3. poglavlje Propisi koji se tiu
hajza, istihze i nifsa....23
4. poglavlje Propisi koji se odnose na
oblaenje i hidb.....45
na enu i njen namz......53
na enu u vezi denza.....65
na enu i njen post....71
na hadd i 'umru......79
9. poglavlje Propisi koji se odnose na brak i razvod..99
na zatitu enine asti i njenu ednost..125
139
140
ejh Slih Fewzn

Bs Salih Fewzan Propisi Koji Se Ticu Vjernica

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bs Salih Fewzan Propisi Koji Se Ticu Vjernica

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Propisi koji se tiu vjernica

ejh Salih el Fewzan

Prevod : Ebu Usama el Deziri

Pomoni ured za dawu - Riyadh

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE

ejh Slih Fewzn

Sva zahvala pripada Allhu, Koji je odredio i uputio, i

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE

ejh Slih Fewzn

Ova knjiga je mali doprinos, mali napor i nadam se da e

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE

ejh Slih Fewzn

Ovime se misli da ljude koji su bili ''hanf'' (pravovjerni), tj. koji su

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE

ejh Slih Fewzn

''I kad se nekome od njih javi da mu se rodila ki lice mu

sra en-Nahl, 57. i 58. jet

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE

ejh Slih Fewzn

''da bi Allh licemjere i licemjerke, i mnogoboce i

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE

ejh Slih Fewzn

Allh je proglasio zabranjenim da ena bude tretirana

''O vjernici, zabranjuje vam se da ene kao stvari

sra en-Nis', 19. jet

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE

ejh Slih Fewzn

''Allh vam nareuje da od djece vae mukom pripadne

sra en-Nis', 11. jet

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE

ejh Slih Fewzn

I on je odredio vjenani dar kao enino pravo i naredio je

sra en-Nis', 4. jet

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE

ejh Slih Fewzn

Kao to Allh kae:

sra en-Nis, 27. jet

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE

ejh Slih Fewzn

prouzrokovalo mnogo fitne (razvrata) i proizvelo mnogo

Da zaista postoji potreba da ona radi, ili da drutvo ima

Da taj rad zauzima drugo (sekundarno) mjesto u odnosu

Da se taj njen rad obavlja jedino sa enama, kao to je

Takoer, nema tete da ena ui ono to se od nje oekuje

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE

ejh Slih Fewzn

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE

ejh Slih Fewzn

Zabrane u vezi enine kose i obrv

''Medmul-fetwa e-ejh Muhammed bin Ibrhm'', 2. tom, 49. str.

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE

ejh Slih Fewzn

isuvie duga i teka za nju da se s njom snalazi onda nema

14 Wafr je arapski naziv dat obliku kose, kada je skraena da dostie

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE

ejh Slih Fewzn

''ene Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, su

''Vama nije doputeno da Allhova Poslanika uznemirujete niti

sra el-Ahzb, 53. jet

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE

ejh Slih Fewzn

''to se tie onoga to neke od muslimanskih ena u ovo vrijeme

Mislei da su one zalutale i uzrokuju drugima da zalutaju

PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ENE VJERNICE